ElenG.

Vajt
NASLOVORIGINALA:

THESTORYOFPATRIARCHANDPROPHETS BYELLENG.WHITE

SADRAJ
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. ZATOJEDOPUTENAPOJAVAGRIJEHA?.............................................................................. STVARANJE............................................................................................................................................ KUANJEIPAD..................................................................................................................................... PLANOTKUPLJENJA.......................................................................................................................... KUANJEKAJINAIABELA............................................................................................................... SETIENOH............................................................................................................................................ POTOP...................................................................................................................................................... POSLIJEPOTOPA................................................................................................................................. DOSLOVNASEDMICA........................................................................................................................ BABILONSKAKULA........................................................................................................................... POZIVANJEABRAHAMA.................................................................................................................. ABRAHAMUHAANANU................................................................................................................... ISPITVJERE........................................................................................................................................... UNITENJESODOMA......................................................................................................................... ISAKOVAENIDBA............................................................................................................................. JAKOVIISAV......................................................................................................................................... JAKOVLJEVBIJEGIIZGNANSTVO................................................................................................ NOBORBE........................................................................................................................................... POVRATAKUHAANAN.................................................................................................................... JOSIFUEGIPTU.................................................................................................................................... JOSIFINJEGOVABRAA.................................................................................................................. MOJSIJE.................................................................................................................................................... EGIPATSKAZLA................................................................................................................................... PASHA...................................................................................................................................................... IZLAZAKIZEGIPTA............................................................................................................................ ODCRVENOGMORADOSINAJA.................................................................................................. IZRAELPRIMAZAKON..................................................................................................................... IDOLOPOKLONSTVONASINAJU.................................................................................................. SOTONINONEPRIJATELJSTVOPREMAZAKONU................................................................. ATORODSASTANKAINJEGOVESLUBE............................................................................. GRIJEHNADABAIABIHUA............................................................................................................. ZAKONISAVEZ.................................................................................................................................... ODSINAJADOKADEA.................................................................................................................... DVANAESTUHODA............................................................................................................................ KORAHOVABUNA.............................................................................................................................. UPUSTINJI............................................................................................................................................. UDARCIPOSTIJENI............................................................................................................................ PUTOVANJEOKOEDOMA............................................................................................................... OSVAJANJEBAANA.......................................................................................................................... BAALAM..................................................................................................................................................
2

4 10 15 22 27 31 37 45 49 53 57 61 69 75 83 87 91 97 101 106 110 121 129 137 140 145 152 159 167 174 182 185 191 198 203 209 212 217 223 226

41. OTPADKODJORDANA...................................................................................................................... 42. PONOVLJENIZAKON......................................................................................................................... 43. MOJSIJEVASMRT................................................................................................................................ 44. PRIJELAZPREKOJORDANA........................................................................................................... 45. PADJERIHONA..................................................................................................................................... 46. BLAGOSLOVIIPROKLETSTVA...................................................................................................... 47. SAVEZSAGIBEONCIMA................................................................................................................... 48. PODJELAHAANANA.......................................................................................................................... 49. POSLEDNJEJOUINERIJEI........................................................................................................... 50. DESETINEIPRINOSI......................................................................................................................... 51. BOJESTARANJEZASIROMANE............................................................................................... 52. GODINJIPRAZNICI........................................................................................................................... 53. PRVESUDIJE......................................................................................................................................... 54. SAMSON.................................................................................................................................................. 55. DIJETESAMUEL................................................................................................................................... 56. ELIINJEGOVISINOVI........................................................................................................................ 57. FILISTEJCIZAROBLJAVAJUZAVJETNIKOVEG.................................................................... 58. PROROKEKOLE.............................................................................................................................. 59. PRVIIZRAELSKIKRALJ.................................................................................................................... 60. AULOVADRSKOST........................................................................................................................... 61. ODBACIVANJEAULA....................................................................................................................... 62. POMAZANJEDAVIDA........................................................................................................................ 63. DAVIDIGOLIJAT................................................................................................................................. 64. DAVIDKAOBJEGUNAC..................................................................................................................... 65. DAVIDOVAVELIKODUNOST........................................................................................................ 66. AULOVAPOGIBIJA............................................................................................................................ 67. DREVNOISAVREMENOVRAANJE........................................................................................... 68. DAVIDUSIKLAGU.............................................................................................................................. 69. DAVIDPOZVANNAPRIJESTO....................................................................................................... 70. DAVIDOVAVLADAVINA................................................................................................................... 71. DAVIDOVGRIJEHIPOKAJANJE.................................................................................................... 72. ABALOMOVABUNA......................................................................................................................... 73. DAVIDOVEPOSLJEDNJEGODINE................................................................................................ DODATAK........................................................................................................................................................
3

234 239 243 249 252 258 261 264 270 273 276 280 284 292 297 301 305 311 316 324 329 335 338 342 348 355 359 363 367 370 377 383 393 399

 1. poglavlje

ZATOJEDOPUTENAPOJAVAGRIJEHA?
Bogjeljubav.(1Iv4,16)Njegovapriroda,njegovZakonjeljubav.Onjetouvijekbioi uvijek e biti. Jer ovako govori Vinji i Uzvieni, koji vjeno stoluje, ije su staze od vjenosti,Onsenemijenja.UNjeganemapromjene,nizasjenjenjazbogmijene.(Iz57,15; Hab3,6;Jak1,17) Svaki je prikaz stvaralake sile izriaj beskonane ljubavi. Boji suverenitet obuhvata puninublagoslovazasvastvorenabia.Psalmistkae: Tvoja je miica snana, ruka vrsta, desnica dignuta. Pravda i Pravednost temelj su prijestola tvoga, Ljubav i Istina koraaju pred tobom. Blago narodu vinu svetom klicanju, on hodi u sjaju lica tvojega, Jahve, u tvom se imenu raduje svagda i tvojom se pravdom ponosi. Jer si ti ures moi njegove, po tvojoj milosti raste snaga naa. Jer Jahve je tit na, Svetac Izraelov kralj je na. (Ps 89,14-19) Istorijavelikeborbeizmeudobraizla,odsvogpoetkanaNebupasvedokonanog unitenjapobuneiiskorjenjivanjagrijeha,prikazjeiBojenepromjenjiveljubavi. Vladar svemira nije bio sam u svom djelu dobroinstva.On je imao pomonika saradnika koji je cijenio njegove namjere i mogao dijeliti njegovu radost u pruanju sree stvorenimbiima.UpoetkubijaeRije,iRijebijaekodBogaiRijebijaeBog.Onau poetku bijae kod Boga. (Iv 1,1.2) Hristos, Rije, jedinorodeni Boji Sin, bio je jedno s vjenim Ocem jedne prirode, karaktera i namjere, jedino bie koje je moglo sudjelovati u svim Bojim namjerama i savjetovanjima. Ime mu je: Savjetnik divni, Bog silni, Otac vjeni, Knezmironosni.(Iz9,5)Njegoviskonjeoddavnina,odvjenihvremena.(Mih5,1)ABoji Sin o sebi kae: Jahve me stvori kao poelo svoga djela, kao najraniji od svojih ina, u pradoba;oblikovanasamodvjenosti...kadjepolagaotemeljezemlji,bilasamkrajnjega,kao graditeljica,bilauradosti,izdanaudan,igrajuiprednjimsvevrijeme.(Izr8,2230) Otac je kroz svog Sina sudjelovao u stvaranju svih nebeskih bia. Jer je u njemu sve stvoreno sve na nebu i na zemlji... bilo prijestoli, bilo gospodarstva, bilo poglavarstva, bilo vlasti, sve je stvoreno po njemu i za njega. (Kol 1,16) Aneli su Boje sluge, koji odsjajuju svjetlou koja se iri iz njegove prisutnosti i brzo ire krila da izvre njegovuvolju. Ali Sin, Boji pomazanik, otisak njegove biti, odsjev njegova sjaja, koji svemir uzdrava svojoj silnom rijei, ima vrhovnu vlast nad svima njima (Heb 1,3). Slavan prijesto dignut od davnina, to je nae sveto mjesto (Jer 17,12), ezlo pravde, ezlo njegova kraljevstva (Heb 1,8).SlavajeivelianstvopredNjim,silaisjajuSvetilitunjegovu.(Ps96,6)LjubaviIstina koraajupredtobom.(Ps89,15) Budui da je Zakon ljubavi temelj Boje vladavine, srea svih razumnih bia zavisi o njihovoj savrenoj usklaenosti s njegovim naelima pravednosti. Bog eli da mu sva
4

stvorenjaslueizljubavi,slubomkojaizvireizpotovanjapremanjegovukarakteru.Onne nalazizadovoljstvouprisilnojposlunostiiOnsvimadarujeslobodnuvoljudamuonamogu dragovoljnosluiti. Sve dok su sva stvorena bia prihvatala vjernost iz ljubavi, irom Bojeg svemira vladao je savreni sklad. Ispunjavanje Bojih namjera je bila radost nebeskih vojski. One su uivale odraavati njegovu slavu i iskazivati mu hvalu. Dok je vladala ljubav prema Bogu, meusobna ljubav je bila puna povjerenja i nesebina. Nije bilo tragova nesklada koji bi remetio nebeski sklad. Meutim, ovakvo sreno stanje se promijenilo. Jedno je bie zloupotrijebiloslobodukojujeBogdaosvojimstvorenjima.Grijehjenastaouonomekomeje Bog, osim Hrista, dao najveu ast i koji je od Boga primio najveu silu i slavu meu stanovnicima Neba. Lucifer, sin Zorin, bio je prvi meu heruvima zaklanjaima, svet i neokaljan.OnjestajaouprisutnostivelikogStvoritelja,ananjemusupoivalezracislavekoji okruuju vjenog Boga. Ovako govori Jahve Gospod: Gle, ti bjee uzor savrenstva, pun mudrostiIudesnolijep!UEdemu,vrtuBojem,tiivljae,krasiotedraguljsvaki...Postavih te kao raskriljena heruvima zatitnika: bio si na svetoj gori Bojoj, hodio si posred ognjena kamenja. Savren bjee na putima svojim od dana svojega roenja dok ti se u srcu ne zae opaina.(Ez28,1215) Luciferjemalopomalopoputaoeljizasamouzvienjem.Svetopismokae:Srcetise uzoholizbogljepotetvoje,mudrosttvojuzanemarizbogsvojegablaga!(Ez28,17)Usvomsi srcu govorio: Uspeu se na nebesa, povrh zvijezda Bojih prijesto u sebi dii... biu jednak Vinjemu.(Iz14,1314) PremdajesvaovaslavadolazilaodBoga,ovajmonianeopoeoje smatratidaonapripadanjemu.Nezadovoljansvojimpoloajemonseusudioudjetizaau koja je pripadala samo Stvoritelju. Umjesto da nastoji uzvisiti Boga u osjeajima i vjernosti svihstvorenihbia,onsetrudiodanjihovuslubuiodanostosigurazasebe.udeizaslavom koju je beskonaniOtac darovao svom Sinu, ovaj aneoski knez teio je za moi koja jebila Hristovoiskljuivopravo. TakojeporemeensavreniskladNeba.Luciferovatenjadasluisamomsebiumjesto svomStvoriteljupobudilajeosjeajstrahauonimakojisusmatralidaBojaslavatrebabiti najuzvienija. Boji Sin mu je pokazao Stvoriteljevu veliinu, dobrotu i pravednost, te svetu, nepromjenjivuprirodunjegovaZakona.SamBogjeuspostavionebeskiporedak,inaputajui ga, Lucifer bi obeastio svog Stvoritelja i unitio sebe. Ali upozorenje, dano u beskonanoj ljubaviimilosti,samojepodstakloduhotpora.LuciferjedopustiodaljubomorapremaHristu prevladaijosevieuvrsti. OsporavanjeprvjenstvaBojemSinu,atimeisumnjauStvoriteljevumudrostiljubav, postao je cilj kneza anela. On je odluio snage svoga uma usmjeriti prema ovom cilju, uma kojije,osimHristovog,bioprvimeunebeskimbiima.AliOnaj,kojijeeliodasvanjegova stvorenja imaju slobodnu volju, nije nikoga ostavio nezatiena od zbunjujueg mudrovanja kojimesepobunanastojatiopravdati.Prijepoetkavelikogsukobasvisutrebalidobitiuvid unjegovuvolju,ijasumudrostidobrotabiliizvorsvenjihoveradosti. Kraljsvemirajeokupiosvanebeskabiadaunjihovojprisutnostimoeobjasnitipravi poloajsvogSinaipokazatikakavodnosodravasasvimstvorenimbiima.BojiSinjedijelio Oevprijesto,aslavavjenog,samopostojeegBogaokruivalajeobojicu.Okoprijestolasuse okupilisvetianeli,veliko,nebrojenomnotvodesettisuaputadesettisuaitisuuputa tisuu (Otk 5,11), najuzvieniji aneli, kao sluge i podanici, radujui se svjetlosti koja ih je obasjavala iz boanske prisutnosti. Pred okupljenim stanovnicima Neba Kralj je objavio da
5

samoHristos,BojijedinorodniSin,moeucijelostishvatitinjegovenamjeretejeNjemubilo povjerenodaizvrimonenaredbenjegovevolje.BojiSinjestvaranjemsvihnebeskihbia izvrioBojuvolju,aNjemuje,kaoiBogu,pripadalonjihovopotovanjeivjernost.Hristosje tektrebaopokazatiboanskusiluustvaranjuZemljeinjenihstvorenja.Aliporedsvegaovoga On nije traio mo ili ast za sebe protivno Bojem planu, ve je uzdizao Oevu slavu i izvravaonjegovenakanedobroteiljubavi. AnelisusradoupriznaliHristovuvrhovnuvlast,iklanjajuisedozemljepredNjim, pokazivalisvojuljubavidivljenje.Lucifersepokloniosnjima,aliunjegovomsrcuodigravao seudesan,estoksukob.Istina,pravdaiodanostsuseborilisazaviuiljubomorom.inilo seda jeza nekovrijemeuticaj svetihanela nanjegadjelovao.Doksuodzvanjalimelodini zvuipjesmehvale,pojaanihiljadamarazdraganihglasova,inilosedajeduhzlanestao,da je neizreciva ljubav pokrenula cijelo njegovo bie, a njegova je dua, zajedno s bezgrenim oboavaocima, iskazala ljubav Ocu i Sinu. Ali on se ponovno ispunio ponosom i vlastitom slavom.Vratilasenjegovaenjazavrhovnomvlau,ijojednomseprepustiozavistiprema Hristu.LucifernijecijeniovelikuastkojamujedarovanakaoBojinaroitidar,istoganije bio zahvalan svom Stvoritelju. On se zanosio svojim sjajem i teio da se izjednai s Bogom. Nebeskabiasugavoljelaipotovala,anelisusazadovoljstvomizvravalinjegovezapovi jesti,aon jebioobdarenmudrou i slavomveomodsvihnjih.Ipak,BojiSinjebioiznad njega,kaoonajkojijesOcemdijeliomoivlast.Onjesudjelovao,uOevimsavjetovanjima, dokLucifernijebioupoznatsBojimnamjerama.Zato,pitaoseovajmonianeo,Hristos moraimatisvuvrhovnuvlast?ZatoseNjemuukazujeveaastnegoLuciferu? Naputajui svoje mjesto u neposrednoj blizini Oca, Lucifer je otiao iriti duh nezadovoljstva meu anelima. On je djelovao u tajnosti, i za neko vrijeme skrivao svoju stvarnunamjeruobavijenu potovanjempremaBogu.Poeojeunositisumnjuupogledu na Zakon kojim se upravljalo nebeskim anelima, govorei da premda su zakoni nuni za stanovnikesvjetova,aneli,buduidasuuzvieniji,netrebajutakvaogranienjajerjenjihova vlastita mudrost dovoljna kao vodi. Oni nisu bia koja su mogla obeastiti Boga, sve su njihovemislibilesvete,oni,kaoniBog,nisumoglipogrijeiti.JednakostSinaBojegsOcem prikazivana je kao nepravda prema Luciferu, kojemu, tvrdio je, takoe pripada potovanje i ast. Kad bi ovaj knez anela dosegao svoj pravi, uzvieni poloaj, cijelo mnotvo anela primilobivelikiblagoslov,jerjenjegovciljsvimaosiguratislobodu.Alisadajeislobodakoju su dotada uivali zavrena, jer je nad njima imenovan apsolutni vladar, i svi su morali potovati njegov autoritet. Tako su vjete bile prijevare koje su se uz pomo Luciferova lukavstvabrzoirilenebeskimdvorovima. Hristov poloaj ili vlast nije se promijenila. Luciferova zavist i pogreno prikazivanje Hristatenjegovetvrdnjeo jednakostisNjimzahtijevalesuobjanjenjeoistinskompoloaju Bojeg Sina, ali je poloaj ostao isti od poetka. Meutim, mnogi su aneli bili zaslijepljeni Luciferovimprijevarama. Iskoritavajui ljubav i odano povjerenje koje su mu davala sveta bia pod njegovim zapovjednitvom, on je u njihove umove vjeto usadio svoje vlastito nepovjerenje i nezado voljstvo te ona nisu pronikla njegov rad. Lucifer je Boje namjere prikazao u pogrenom svjetlupogrenoihtumaeiiiskrivljujuidabipodstakaonezadovoljstvoinesuglasice.On je lukavo privukao svoje sluaoce doputajui im da izraze svoje miljenje, a onda ih je on ponavljaokadsusluilenjegovomcilju,kaodokazdaseanelineslauucijelostisBojom vladavinom.TvrdeidajeosobnosavrenoodanBogu,onjeisticaodasupromjeneuporetku
6

i zakonima Neba nune za stabilnost Boje vladavine. Tako, dok je nastojao podstai protivljenje Bojem Zakonu i usaditi vlastito nezadovoljstvo u anele pod njegovim zapovjednitvom,onjeprividnoradionauklanjanjunezadovoljstvaimirenjunezadovoljnih anela s poretkom Neba. Dok je tajno irio neslogu i pobunu, on je s krajnjim umijeem stvaraoprividdajenjegovajedinanamjerapromicanjeodanostiiouvanjeskladaimira. Ovako zapaljen duh nezadovoljstva obavljao je svoj poguban posao. Premda nije bilo otvorenepobune,meuanelimaseneprimjetnorazvijaoosjeajpodjele.Bilojeonihkojisus odobravanjemgledalinaLuciferoveinsinuacijeprotivBojevladavine.Premdasudotadabili u savrenom skladu s poretkom koji je Bog uspostavio, oni su sada postali nezadovoljni i nesreni jer nisu mogli proniknuti u njegove namjere; oni su bili nezadovoljni sa Bojom namjerom u uzvisivanju Hrista. Bili su spremni podrati Luciferove zahtjeve za jednakom vlau s Bojim Sinom. Ali aneli koji su bili odani i vjerni uvali su mudrost i pravednost boanskihnaredbiinastojalipomiritiovonezadovoljnobiesBojomvoljom.Hristosjebio Boji Sin, On je bio jedno s Njim prije no to su stvoreni aneli. On je uvijek stajao s desne strane Ocu, njegova vrhovna vlast, prepuna blagoslova za sve one koji su bili pod njenim blagotvornimnadzorom,dotadanijedovoenaupitanje.SkladNebanikadanijebioprekinut, zatojesadadolodonesloge?Odanianelisuvidjelisamostraneposljediceovograzdora, pa su s usrdnim molbama savjetovali nezadovoljne da se odreknu svoje namjere i pokau odanostBoguvjernounjegovojvladavini. Bog je u velikoj milosti, u skladu sa svojim karakterom, trpio Lucifera. Duh nezadovoljstvainevjerenikadaranijenijebiopoznatnaNebu.Biojetonovielement,udan, tajanstvenineobjanjiv.SamLucifernijenapoetkubioupoznatsprirodomsvojihosjeanja, ionsenekovrijemebojaoizrazitisvojezamisliinamjere,aliihipakonnijeodbacio.Onnije vidiokudatovodi.Uloenisunapori,kojesamoneogranienaljubavimilostmoenaumiti,da ga se uvjeri u njegovu zabludu. Njegovo se nezadovoljstvo pokazalo bezrazlono i njemu je pokazanotoebitiposljedicetvrdokornepobune.Luciferjebiouvjerendajeuzabludi.Onje uvidio da je Jahve pravedan... na svim putovima svojim (Ps 145,17), da su nebeski zakoni pravedni,tedaihonkaotakvemorapriznatipredcijelimNebom.Dajetouinio,onjemogao spasiti sebe i mnoge anele. On u tom trenutku jo nije u cijelosti odbacio pokornost Bogu. Premda je napustio svoju dunost heruvima zaklanjaa, da je bio voljan vratiti se Bogu priznajui Stvoriteljevu mudrost i zadovoljio se poloajem koji mu je dodijeljen u Bojem velikom planu, on bi bio vraen na bivi poloaj. Dolo je vrijeme za konanu odluku, on se moraoucijelostipokoritiboanskojsuverenostiiliotpoetisotvorenompobunom.Zamaloje donioodlukudasevrati,alimutonijedopustioponos.rtvajebilaprevelikazanekogakoje biotakouzviendapriznakakojebiouzabludi,kakosunjegovezamislibilepogrene,idase pokoriautoritetukojijepokuaoprikazatinepravednim. Samilosni Stvoritelj, s eznutljivom samilou prema Luciferu i njegovim sljedbenici ma,nastojaoihjeponovnoprivuiizponorapropastiukojisamotonisupali.Alinjegovaje milost bila pogreno protumaena. Lucifer je ukazao na Boje strpljenje kao na dokaz svoje vlastite nadmoi, pokazatelj da e Kralj svemira popustiti njegovim zahtjevima. Ako aneli vrstoostanuuznjega,tvrdiojeon,onimogudobitisveonozaimeznu.Onjetvrdoglavo braniosvojvlastitistaviucijelostiseposvetiovelikomsukobuprotivsvogStvoritelja.Takoje Lucifer,svjetlonoa,sudionikuBojojslavi,kojijestajaoporednjegovaprijestola,prestupom postao Sotona, neprijatelj Boga i svetih anela i unitavatelj onih koje je Nebo povjerilo njegovomvostvuiuvanju.
7

Odbacujui s prezirom dokaze i molbe vjernih anela on ih je proglasio obmanutim robovima. Prednost koju su dali Hristu on je proglasio inom nepravde i prema sebi i svim nebeskimbiima,teobjaviodasevieneepokoravatinapadunanjegovainjihovaprava.On nikada vie nee priznati Hristovu nadmo. On je odluio zahtijevati ast koja mu je trebala pripastiipreuzetizapovjednitvonadsvimaonimakojiepostatinjegovisljedbenici,aonima kojisepridruenjegovimredovimaonjeobeaonovuiboljuvladavinuukojojesviuivati slobodu. Velik broj anela izrazio je namjeru da ga prihvati kao svog vou. Polaskan naklonouskojomsuprihvaenanjegovanastojanja,onsenadaodaezasebeprivoljetisve anele,postatijednaksBogomiiznuditiposlunostsvihnebeskihbia. Ipak,odanianelisupozivalinjegainjegovesimpatizeredasepokoreBoguipokazali imneizbjeneposljediceakoodbiju.Onajkojiihjestvoriomoeunititinjihovumoiodluno kazniti njihovu pobunjeniku smjelost. Nijedan se aneo ne moe uspjeno protiviti Bojem Zakonu, koji je svet kao i On sam. Oni su sve upozorili da se oglue na sva Luciferova prijevarnarazmiljanjaipozvalinjegainjegovesljedbenikedabezodlaganjapristupeBogui priznajuzabluduupogledunadovoenjeupitanjenjegovemudrostiiautoriteta. Mnogi su bili skloni prihvatiti ovaj savjet, pokajati se zbog svog nezadovoljstva i zatraiti da ponovno prime milost Oca i njegova Sina. Ali Lucifer je spremio jo jednu prijevaru. Moni pobunjenik je sada objavio da su aneli koji su mu se pridruili otili predaleko da bi se vratili, da je on upoznat s boanskim Zakonom, te da zna da Bog nee oprostiti. Izjavio je da e svi koji se pokore autoritetu Neba biti lieni asti i uklonjeni s poloaja.AonsamjebioodluandanikadavienepriznaHristovautoritet.Jediniizlazkojije preostao njemu i njegovim sljedbenicima, tvrdio je on, jest da brane svoju slobodu i silom ostvarepravakojaimnisudragovoljnododijeljena. KadjeSotonaupitanju,istinajedajeonotiaopredalekodabisevratio.Alitakonije bilo s onima koji su bili zaslijepljeni njegovim prijevarama. Njima su savjeti i molbe odanih anela otvorili vrata nade, i da su prihvatili upozorenje, mogli su se osloboditi Sotoninih zamki. Ali oni su dopustili da prevlada ponos, ljubav prema njihovom voi i enja za neogranienomslobodom,imolbenebeskeljubaviimilostisuzauvijekodbaene. BogjeSotonidopustiodanastavisvojedjelodokseduhnezadovoljstvanijepretvorio u otvorenu pobunu. Bilo je nuno da se njegovi planovi u cijelosti razviju kako bi svi vidjeli njihovuistinskupriroduipravackretanja.Lucifer,pomazaniheruvim,biojeuzvien,nebeska bia su ga veoma voljela i on je vrio snaan uticaj na njih. Boja vladavina nije samo obuhvatalastanovnikeNebaveisvesvjetovetoihjeOnstvorio,iLuciferjezakljuioda,ako moe povesti nebeske anele u pobuni, on moe povesti i sve svjetove. On je vjeto iznosio svoju stranu problema koristei se izvrtanjem injenica i prijevarom da bi pridobio sljedbenike.Njegovamonaprijevarabilajevelika.Prikrivajuisepodogrtaemneistinitosti on je ostvario prednost. Sva njegova djela bila su zaodjenuta tajanstvenou da je anelima bilotekopredstavitiistinskuprirodunjegovogdjela.Svedoksenijerazvilaucijelosti,nijese mogla razotkriti zla priroda njegovog djela, i njegovo nezadovoljstvo nije se smatralo pobunom. ak ni vjerni aneli nisuucijelostimoglirazluiti njegovkarakteriuvidjetikuda vodinjegovodjelo. Luciferjeprvokuaotakotojeonsamostaoneodreen.Anelekojenijeucijelosti mogao pridobiti na svoju stranu on je optuio za ravnodunost prema interesima nebeskih bia. Za djelo to ga je on sam radio optuivao je vjerne anele. Njegov pristup je bio da vjetimdokazimaizazivanedoumicuuvezisBojimnamjerama.Svetojebilojednostavno
8

on je prekrio platom tajanstvenosti i vjetom iskvarenou i dovodio u pitanje najjasnije Jahvine izjave. Njegov visoki poloaj, tako usko povezan s boanskom vladavinom, inio je njegovaizlaganjajouvjerljivijim. Bog je mogao koristiti samo ona sredstva koja su bila u skladu s istinom i pravdom. SotonajemogaokoristitionotoBognijemogaolaskanjeiprijevaru.Onjenastojaolano prikazati Boju rije, kao i njegov plan vladavine, tvrdei da Bog nije pravedan kad svoje zakone namee anelima te da On zahtijevajui pokornost i poslunost od svojih stvorenja samo nastoji uzvisiti sebe. Stoga je bilo nuno prikazati pred stanovnicima Neba, i svih svjetova, da je Boja vladavina pravedna, anjegov Zakon savren. Sotona je prikazivao sebe kao jedinog koji nastoji promicati dobro u svemiru. Svi moraju razumjeti istinski karakter otimaainjegovstvarnicilj.Moralojeproivrijemedaseotkrijeusvojimzlimdjelima. Za neslogu koju je njegovo djelovanje prouzroilo na Nebu Sotona je optuio Boju vladavinu. On je tvrdio da je sve zlo posljedica boanske uprave. Tvrdio je da je njegov cilj poboljanje Jahvinih uredbi. Stoga mu je Bog dopustio da prikae prirodu svojih tvrdnji i rezultate predloenih promjena u boanskom Zakonu. Osuditi ga je moralo njegovo vlastito djelo. Sotona je od poetka tvrdio da se on nije pobunio. Cijeli svemir je morao vidjeti razotkrivanjevaralice. akkadgajezbacilasNeba,beskonanaMudrostnijeunitilaSotonu.BuduidaBog moeprihvatitisamoslubuljubavi,odanostnjegovihstvorenjamorapoivatinapovjerenju unjegovupravednostidobrotu.StanovniciNebaisvihsvjetova,nespremnidashvateprirodu i posljedice grijeha, tada ne bi mogli vidjeti Boju pravednost u unitenju Sotone. Da je on odmahuniten,nekibiBogusluiliizstraha,aneizljubavi.Uticajvaralicenebibioucijelosti unitennitibidvihpobunebiosasvimiskorijenjen.Poradidobrobiticijelogasvemiratokom beskrajnih vjekova, on u cijelosti mora razviti svoja naela da sva stvorena bia mogu u istinskom svjetlu razmotriti njegove optube protiv boanske vladavine, te da se nikada ne dovodiupitanjeBojapravdaimilostinepromjenjivostnjegovaZakona. Sotonina je pobuna trebala biti pouka svemiru u buduim vjekovima, trajno svjedoanstvo o prirodi grijeha i njegovih stranih posljedica. Rezultati Sotonine vladavine, njenuticajnaljudeianele,pokazalibikakvesuposljediceodbacivanjaboanskogautoriteta. Ona e svjedoiti da je dobrobit svih bia to ih je On stvorio povezana s njegovom vladavinom. Tako je istorija ovog stranog iskustva pobune trebala biti trajno jamstvo svim svetim biima koje e ih sprijeiti da ih prevari priroda prijestupa te ih spasiti od grijeha i njegovihposljedica. OnajkojivladaNebomonajjekojividikrajodpoetka,onajpredkimsutajneprolosti i budunosti jednako poznate, koji usprkos boli, tami i unitenju koje je donio grijeh, vidi ostvarenjavlastitihnamjeraljubaviiblagoslova.Premdaoblakitamaobavijajunjega,pravda i pravo temelj su prijestola njegova. (Ps 97,2) I ovo e stanovnici svemira, odani i neodani, jednog dana razumjeti. ... djelo mu je savreno, jer pravi su svi njegovi putovi: Bog je on vjeranibezzloe,pravedanjeonipravian.(Pnz32,4)
9

 2. poglavlje

STVARANJE
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 1 i 2. Jahvinomsurijejunebesasazdanaidahomustanjegovihsvavojskanjihova.Jeron ree i sve postade,naredi i sve se stvori. (Ps 33,6.9) Zemlju je stavio na stupove njene: neesepoljuljatiuvijekevjekova.(Ps104,5) Kad je Zemlja izala iz ruku svog Tvorca, bila je osobito lijepa. Povrina joj je bila prekrivenaplaninama,brdimairavnicama,protkanamirnimrijekamaiprekrasnimjezerima, aplanineibrdanisubilivrletniikreviti,prepunistrminaiponorakaodanas;otri,kreviti rubovi stijena bili su zakopani ispod plodne zemlje po kojoj je posvuda raslo bogato zeleno raslinje.Nijebiloodvratnihmovarailineplodnihpustinja.Oisunasvakommjestugledale draesno grmlje i njeno cvijee. Visoravni su bile okrunjene stablima velianstvenijim od onih koja danas postoje. Zrak je bio ist i zdrav. Cijeli krajolik ljepotom je nadmaivao ukraene vrtove najponosnijih palata. Aneoska su bia sa zadovoljstvom posmatrala ovaj prizoriradovalaseprekrasnimBojimdjelima. Nakon to je stvorena zemlja sa ivotinjskim i biljnim svijetom, na pozornicu je doveden ovjek, krunsko djelo Stvoritelja, onaj za koga je ova prekrasna Zemlja bila namijenjena. Njemu je dana vlast nad svim to oko moe vidjeti, jer ree Bog: nainimo ovjekanasvojusliku,sebislina,dabudegospodar...svojzemlji...NasvojuslikustvoriBog ovjeka,naslikuBojuongastvori,mukoienskostvoriih. Ovdjejejasnoiznesenoporijekloljudskogroda,aboanskijezapisjasnonapisantako da nema razloga za pogrene zakljuke. Bog je ovjeka stvorio na svoju sliku. Ovdje nema tajne.Nemaosnovezapretpostavkudaseovjekpostupnorazvioodniihoblikaivotinjskog i biljnog svijeta. Ovakva uenja sputaju veliko Stvoriteljevo djelo na razinu ovjekovih ogranienih, zemaljskih zamisli. Ljudi su tako skloni iskljuiti Boga iz suvereniteta nad svemiromdaoniponiujuovjekailiavajugadostojanstvanjegovaporijekla.KadjeOnkoji jestvoriozvjezdanesvjetoveiumjetnikiobojiopoljskocvijee,kojijeneboizemljuispunio udesimasvojesile,doaookrunitisvojeslavnodjeloiunjegovosreditepostavitinekogako ebitigospodarovedivneZemlje,nijepropustiostvoritibiedostojnorukekojamujedala ivot.Rodoslovljenaerase,kaotogaiznosinadahnue,ideunatragdovelikogStvoritelja,a nedonizarazvojnihklica,mekuacaietveronoaca.PremdanainjenodprahaAdamjebio sinBoji. On je, kao Boji predstavnik, postavljen nad niim biima. Ona ne mogu razumjeti ili priznati Boju suverenost, ali ipak ona su nainjena sasposobnou da ljube ovjeka i slue mu. Psalmist kae: Vlast mu dade nad djelima ruku svojih, njemu pod noge sve podloi... zvijeripoljske,pticenebeske...itogodprolazistazamamorskim.(Ps8,68) ovjek je trebao odraavati Boje oblije, vanjskim izgledom i karakterom. Samo je Hristos otisak njegove biti (Heb 1,3), ali ovjek je stvoren na sliku Boju. Njegova priroda bilajeuskladusBojomvoljom.Njegovjeumbioosposobljendashvatiboanskepredmete. Njegovesumislibileiste,njegovapetitieljepodnadzoromuma.Onjebiosvetisretanto jestvorennaslikuBojuizaposlunostnjegovojvolji.
10

Kad je ovjek izaao iz ruku svog Stvoritelja, on je bio plemenita stasa i savrena sklada.Njegovjeizrazlicaimaorumenitonzdravljaizraioradouivota.Adamjebiovii od ljudi koji danas ive na zemlji. Eva je bila neto nieg stasa, ali ipak je njen izgled bio plemenit, prepun ljepote. Bezgrean par nije nosio umjetnu odjeu, ve su bili odjeveni svjetlou i slavom koju nose aneli. Sve dok su ivjeli ivotom polunosti Bogu, oni su bili zaodjenutiovomodjeomsvjetlosti. NakonstvaranjaAdamasvasustvorenjadovedenaprednjegadaihonimenuje,ionse pobrinuodasvakaimadruga,alimeunjimaovjekusenenadepomokaotojeon.Meu svimstvorenjimakojajeBogstvorionazemljinijednonijebilojednakoovjeku.IreeJahve, Bog:Nijedobrodaovjekbudesam:nainitumupomokaotojeon.ovjeknijestvoren da ivi sam, on je trebao biti drutveno bie. Bez druga prekrasni prizori i ugodni posao u Edemunebidonijelisavrenusreu.akizajednicasanelimanijemoglazadovoljitinjegovu enjuzarazumijevanjemidrutvom.Nijebilonikogasistomprirodomkogabionvolioiko bivolionjega. SamjeBogdaoAdamudruga.Onmujedaopomopomonikakojimujeodgovarao, nekogakomujeodgovaraokaodrug,nekogakoebitijednosnjimuljubaviirazumijevanju. EvajestvorenaodrebrauzetaizAdamovihprsa,upuujuinatodagaonanetrebanadzirati kaogospodar,nititrebabitipodreena,vejednakasnjim,dajeonvoliititi.Kaodioovjeka, kost njegovih kostiju, meso od njegova mesa, ona je bila njegova druga priroda, iskazujui usko zajednitvo i njenu odanost koja je trebala obiljeavati ovaj odnos. Bez sumnje, niko nikadanijemrziosvogatijela.Naprotiv,hranigainjeguje...(Ef5,29)Stogaeovjekostaviti ocaimajkudaprioneuzasvojuenu,ibitenjihdvojejednotijelo. Bog je proslavio prvi brak. Tako je Stvoritelj svemira bio utemeljitelj ove institucije. enidba neka bude u asti. (Heb 13,4) Brak je bio jedan od prvih Bojih darova ovjeku, i jednaoddvijuinstitucijatoihje,nakonpada,Adamponiosasobomizvanrajskihvrata.Kad se njegova naela uvide i sluaju, brak je blagoslov, on uva istou i sreu ljudskog roda, ispunjava ovjekove drutvene potrebe i uzdie njegovu fiziku, intelektualnu i moralnu prirodu. IJahve,Bog,zasadivrtnaistoku,uEdemu,iunjsmjestiovjekakogajenapravio.Sve tojeBognainiobilojesavrenstvoljepoteiinilosedanitanenedostajetobipridonijelo sreisvetogpara,aliipak,timetojenainiovrt,Stvoriteljimjepokazaojojedanznaksvoje ljubavi.Uovomsusevrtunalazilerazlinevrstestabala,odkojihsumnogadonosilamirisnoi ukusno voe. Prekrasna je vinova loza rasla uvis, najotmjenijeg izgleda, s lozama koje su se savijalepodteretomprivlanihplodovanajbogatijihinajrazlinijihboja.PosaojeAdamaiEve bio da oblikuju loze kako bi stvorili sjenice i tako nainili prebivalite od ivog drvea pokriveno liem i voem. Raznolikih je, mirisnih cvjetova bilo u obilju. U sreditu je vrta stajalo drvo ivota, ija je slava nadmaivala sva ostala stabla. Njegovi su plodovi izgledali poputzlatnihisrebrnihjabukaiimalisusiludadajuivot. Stvaranje je tada bilo gotovo. Tako bude dovreno nebo i zemlja sa svom svojom vojskom.IvidjeBogsvetojeuinio,ibijaeveomadobro.Edemjecvaonazemlji.Adami Evasuimalislobodanpristupdrveni ivota.Nijednamrljagrijehailisjenasmrtinijeremetila ljepotustvaranja.DoksuklicalezvijezdejutarnjeiBojiuzvikivalidvorjani.(Job38,7) Veliki Jahve postavio je temelje Zemlji, On je cijeli svijet odjenuo odorom ljepote i ispuniogasvimetojekorisnozaovjeka.Onjestvoriosvaudesanazemljiiumoru.Veliko djelostvaranjajebilozavrenozaestdana.IBogpoinuusedmidanodsvegadjelakojeje
11

uinio. I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti, jer u taj dan poinu od svega djela svoga koje uini. Bog je sa zadovoljstvom posmatrao djelo svojih ruku. Sve je bilo savreno, dostojno svogTvorca,iOnseodmarao,neodiscrpljenosti,vezadovoljanplodovimasvojemudrostii dobroteiprikazimasvojeslave. NakonodmaranjasedmogdanaBogjeposvetioiliodvojiosedmidankaodanodmora za ovjeka. Slijedei primjer Stvoritelja i ovjek se trebao odmarati na ovaj sveti dan, da posmatranjem neba i zemlje moe razmiljati o Bojem velikom djelu stvaranja, te da se posmatranjemdokazaoBojojmudrostiidobrotinjegovosrceispuniljubavljuipotovanjem premasvomStvoritelju. Time to je posvetio sedmi dan Bog je u Edemu postavio spomenik svom djelu stvaranja. Subota je dana Adamu, ocu i predstavniku cijele ljudske porodice. Njeno je svetkovanjetrebalobitiinzahvalnogpriznanja,svihonihkojieivjetinazemlji,dajeBog njihov Stvoritelj i njihov pravini Vladar, da su oni djelo njegovih ruku, podloni njegovu autoritetu. Tako je ova institucija, komemorativne prirode, bila darovana cijelom ovjeans tvu.Unjojnijebilonieganejasnogiliograniavajuegzabilokoga. Bogjeuvidiodajesubotapotrebnaovjeku,akiuraju.ovjekjesedmogdanatrebao odloitisvojevlastiteintereseidunostidabipredanijemogaorazmiljatioBojimdjelima,o njegovojmoiidobroti.NjemujebilapotrebnasubotadagajasnijepodsjetinaBogaipotakne nazahvalnostjerjesveuemujeuivaoitojeposjedovaodoloizStvoriteljevedobreruke. Bogjeodrediodasubotausmjeravaumoveljudinarazmiljanjeonjegovimstvorenim djelima. Priroda govori njihovom razumu objavljujui da postoji ivi Bog, Stvoritelj, vrhovni Vladarsvega.NebesaslavuBojukazuju,svodnebeskiglasidjelorukunjegovih.Dandanuto objavljuje, a no noi glas predaje. (Ps 19,1.2) Ljepota koja prekriva zemlju znak je Boje ljubavi. Mi je moemo vidjeti u drevnim brdima, visokim stablima, u pupoljcima i njenim cvjetovima. Sve nam govori o Bogu. Subota, koja uvijek upuuje na Onoga koji ju je stvorio, nudi ljudima otvorenu veliku knjigu prirode i time pokazuje Stvoriteljevu mudrost, mo i ljubav. Nai su prvi roditelji, premda stvoreni bezgrjeni i sveti, mogli pogrijeiti. Bog ih je stvorio kao slobodna, moralna bia, sa sposobnou da cijene mvidrost i dobrotu njegova karakteraipravednostnjegovihzahtjeva,ispotpunomsposobnouposluajuilipakuskrate svojuposlunost.OnisutrebaliuivatiuzajednitvusBogomisvetimanelima,aliprijeno to se njihova sigurnost mogla ovjekovjeiti, njihova je odanost trebala biti ispitana. Na samom je poetku ovjekova postojanja njegova elja za poputanjem vlastitim strastima stavljenapodnadzor,tafatalnaeljakojajebilatemeljSotoninogpada.Drvopoznanjadobrai zlakojejerasloublizinidrvetaivotanasredvrtatrebalojebitiprovjeraposlunosti,vjerei ljubavinaihprvihroditelja.Premdaimjebilodoputenodaslobodnojedusasvakogdrveta, pocijenuimjesmrtibilozabranjenojestisdrvetapoznanjadobraizla.Onisutakoetrebali biti izloeni Sotoninim kusanjima, ali ako izdre ispit, oni e se nai izvan njegove moi i uivatiubeskonanojBojojnaklonosti. Bog jeovjekastaviopod vlastzakonakaonuanuslovnjegova postojanja.Onjebio podloan Bojoj vladavini, a vladavina ne moe opstati bez zakona. Bog je mogao stvoriti ovjekabezmogunostidaprestupinjegovZakon,OnjemogaozadratiAdamovurukudane dodirnezabranjenovoe,aliutomsluajuovjeknebibioslobodnomoralnobie,vepuki automat.Bezslobodeizboranjegovaposlunostnebibiladragovoljna,veprisilna.Razvitak karaktera ne bi bio mogu. Takav razvitak dogaaja bio bi suprotan Bojem planu za
12

postupanjesdrugimsvjetovima.Tobibilonedostojnoovjeka,ovjekakaointeligentnogbia, ipotvrdilobiSotonineoptubeoBojojsamovoljnojvladavini. Bogjestvoriopotenaovjeka,Onmujedaoplemenitekarakternecrte,bezsklonostik zlu.Obdariogajevisokomintelektualnommoiidaomunajsnanijimoguipovoddaostane odan.Poslunost,savrenaibeskonana,bilajeuslovvjenesree.Onjeuztajuslovtrebao imatipristupdrvetuivota. Domjenaihprvihroditeljatrebaobitiuzorostalimdomovimaizkojihbiizlaziladjeca i naseljavala zemlju. Taj dom, uljepan rukom samog Boga, nije bila blistava palata. Ljudi, u svomponosu,uivajuuvelianstvenimiskupimgraevinamailikujuudjelimavlastitihruku, ali Bog je Adama smjestio u vrtu. Bilo je to njegovo prebivalie. Modro je nebo bilo njegov svod, zemlja s njenim cvjetovima i tepih od ivog zelenila njegov pod, a lisnate grane draesnog drvea bile su njegov krov. Njegovi su zidovi bili nainjeni od najvelianstvenijih ukrasa,runogradavelikogUmjetnika. Uokruenjusvetogparajebilapoukazasvavremena,daseistinskasreanenalaziu poputanjuponosuibogatstvu,veuzajednicisBogomkroznjegovastvorenadjela.Kadbi ljudi manje panje posveivali umjetnom i kultivirali veu jednostavnost, oni bi bili blie odgovoru o tomukojijeciljimaoBogkadihjestvorio.Ponosiambicijesenikadanemogu zadovoljiti, ali oni koji su doista mudri nai e istinsko i oplemenjujue zadovoljstvo u izvorimazadovoljstvatoihjeBogstavionadohvatsvihnas. BrigazavrtbilajepovjerenastanovnicimaEdema,dagaobraujeiuva.Njihovoih zanimanje nije umaralo, ve zadovoljavalo i krijepilo. Bog je odredio rad kao blagoslov za ovjeka, da zaposli njegov um, ojaa njegovo tijelo i razvije njegove sposobnosti. Adam je u umnoj i fizikoj aktivnosti naao jedno od najveih zadovoljstava svog svetog postojanja. A kadje,kaoposljedicanjegoveneposlunosti,bioistjeranizsvogprekrasnogdomaiprisiljen da se bori s tvrdim tlom da bi privrijedio svoj hljeb, taj isti rad, premda vrlo razliit od ugodnog zanimanja u vrtu, bio je tit protiv kunje i izvor radosti. Oni koji rad smatraju prokletstvom i pristupaju mu kao dosadi i tegobi, njeguju zabludu. Bogati esto s prezirom gledaju naradniki sloj, ali to je sasvim suprotno Bojoj namjeriprilikomstvaranjaovjeka. tosuimecinajbogatijihuporeenjusnasleemkojejeprimiogospodarAdam?Ipak,Adam nije bio besposlen. Na Stvoritelj, koji zna to je potrebno za ovjekovu sreu, odredio je Adamu posao. Istinsku radost ivota nalaze samo ljudi i ene koji rade. Aneli su marljivi radnici, oni su Boje sluge za djecu ovjeju. Stvoritelj nije ostavio prostora za nazadnjaki obiajnemarnosti. Adam i njegova pratilja trebali su vladati zemljom i ostati vjerni Bogu. Njima je dana bezgraninakontrolanadsvimivimbiima.Lavijanjesumirnohodaliokonjihilizajedno leali pored njihovih nogu. Sretne ptice leprale su oko njih bez straha, i dok se njihovo draesnocvrkutanjeuzdizalouhvalunjihovomStvoritelju,AdamiEvasuimsepridruiliu zahvaljivanjuOcuiSinu. SvetiprviparnisubilasamodjecapodBojomoinskombrigom,vestudentikojisu primalipoukeodsveznajuegStvoritelja.Njihsuposjeivalianeli,adarovanaimjezajednica s njihovim Tvorcem bez vela koji bi ih dijelio. Oni su bili puni krjeposti koju su dobivali iz drveta ivota, a njihova umna snaga je bila samo malo manja od aneoske. Tajne vidljivog svemiraudesatosuznanjasavrenog(Job37,16)prualasuimneiscrpanizvorpoukai zadovoljstva.BeskonaniTvoraciGraditeljobznaniojeljudskimumovimazakoneidjelovanje prirode koji su predmet ljudskog prouavanja ve est hiljada godina. Oni su razgovarali s
13

listom i drvetom, upoznajui se s tajnama njihovog ivota. Adam je poznavao svako ivo stvorenje, od monog levijatana koji se igrao u vodi do moljca koji je uivao na sunevim zrakama.Onjesvimadaoimeiupoznaosesnjihovomprirodominavikama.Bojaslavana nebesima, bezbrojni svjetovi i njihov redoslijed kretanja, stvaranje oblaka, tajne zvuka i svjetlosti,danainoisvejetobilodostupnozaprouavanjeprvimroditeljima.Nasvakom listuuumi,nasvakomkamenuuplaninama,nasvakojsjajnojzvijezdi,nazemlji,uzrakuili nebunapisanojebiloBojeime.Rediskladstvaranjagovorilisuimoneogranienojmudrosti i sili. Oni su uvijek iznova otkrivali privlanosti koje su njihova srca ispunjavala dubljom ljubavljuipoticalaihnanoveizrazezahvalnosti. SvedoksuostalivjerniboanskomZakonunjihovasposobnostdaspoznaju,uivajui ljubetrebalajerasti.Onibineprekidnosticalinovablagaznanja,otkrivalinoveizvoresreei sticalisvejasniju,potpunijupredodbuonemjerljivoj,nepresunojBojojljubavi.
14

 3. poglavlje

KUANJEIPAD
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 3. KadSotonivienijebilodoputenopoticatipobununaNebu,njegovajemrnjaprema Bogunalanoviizrazusmiljanjupropastiljudskogroda.UsreiimirusvetogaparauEdemu onjegledaoprizorsjajakojijeonzauvijekizgubio.Pokrenutzaviuonihjeodluiopoticati naneposlunostinanjihnavuikrivnjuikaznugrijeha.Onjenjihovuljubaveliopretvoritiu nepovjerenje,apjesmehvaleuponienjeprednjihovimnebeskimTvorcem.Tonesamodabi ovim nevinim biima donijelo bijedu koju je on sam podnosio, ve bi obeastilo Boga i prouzroiloalostnaNebu. Nai prvi roditelji nisu bili ostavljeni bez upozorenja na opasnost koja im je prijetila. Nebeski vjesnici su im predoili istoriju Sotoninog pada i njegovu zavjeru radi njihova unitenja, predoujui cjelovitije prirodu boanske vladavine koju je knez zla pokuavao sruiti. Sotona i njegova vojska su pogrijeili zbog neposlunosti pravednim Bojim zapovijestima.KakojeondabilovanodaAdamiEvapotujutajZakonkojimsejedinomogao odravatiredipravinost. Boji Zakon je svet kao i sam Bog. To je otkrivenje njegove volje, prijepis njegova karaktera i izraz boanske ljubavi i mudrosti. Sklad stvaranja zavisi o savrenoj suglasnosti svih bia, svega, ivog i neivog, sa Stvoriteljevim Zakonom. Bog je uspostavio zakone vladavine ne samo za iva bia, ve za cjelokupno djelovanje prirode. Sve je podlono nepromjenjivim zakonima koji se ne mogu omalovaiti. Ali dok prirodni zakoni upravljaju svimeuprirodi,samojeovjek,odsvihstanovnikazemlje,podloanmoralnomZakonu.Bogje ovjeku,krunskomdjelustvaranja,daomodarazumijenjegovezahtjeve,shvatipravednosti dobrotu njegova Zakona i njegove svete zapovijesti za ovjeka, te da se od ovjeka oekuje nepokolebljivaposlunost. I stanovnici Edema su, poput anela, stavljeni na ispit; svoj su sretni posjed mogli zadratisamovjernouStvoriteljevuZakonu.Onisumogliiliposluatiiivjetiilineposluati i umrijeti. Bog ih je nainio primateljima bogatih blagoslova, ali ako oni zanemare njegovu volju,Onkojinijepotedioanelekojisupogrijeilinijemogaopotedjetininjih.Prijestupom biproigralinjegovedaroveidonijelisebibijeduipropast. AnelisuihupozorilidaseuvajuSotoninihvarki,jereonneumornoulagatinapore daihzavede.SvedoksuposluniBoguZliimnemoenanijetizlo,jerbisvakianeo,akoje potrebno, bio poslan njima u pomo. Ako oni vrsto odbiju njegove prve napade, oni e biti sigurnikaoinebeskivjesnici.Ali akosamojednompopustekunji,njihovaeprirodapostati takoizopaenadaneeimati moisklonostdaseodupruSotoni. DrvojepoznanjadobraizlastvorenodaispitanjihovuposlunostiljubavpremaBogu. Bog je smatrao prikladnim dati im samo jednu zabranu vezanu uz koritenje svega to je u vrtu, ali ako oni zanemare njegovu volju u jednom detalju, oni e navui na sebe krivicu prijestupa. Sotona ih nije trebao neprekidno kuati, on im je mogao prii samo kod zabranjenog drveta. Ako pokuaju ispitati njegovu prirodu, oni e biti izloeni njegovim
15

lukavstvima. Oni su bili savjetovani da obrate panju na upozorenje koje im je Bog poslao i zadovoljesepoukamakojeimjeBogsmatraoprikladnimdati. Da bi neopaeno ostvario svoje djelo, Sotona je izabrao zmiju za svog posrednika prikladna maska za prijevaru. Zmija je bila jedno od najmudrijih i najljepih stvorenja na zemlji.Imalajekrila,idokjeletjelazrakom,njenjezasljepljujuisjajbioPoputbojeiodsjaja poliranog zlata. Dok se odmarala u plodovima optereenim granama zabranjenog drveta i naslaivala njegovim ukusnim plodovima, bio je to privlaan i ugodan prizor za oko posmatraa.Takoseumiruvrtaskrivaounitava,vrebajuisvojurtvu. Aneli su upozorili Evu da se ne odvaja od svog supruga dok je on bio zaokupljen dnevnim radom u vrtu; s njim je opasnost od kunje bila manja nego kad je bila sama. Ali zaokupljenasvojimugodnimzadatkom,onajenesvjesnoodlutalaod njega.Kadjeprimijetila dajesama,osjetilajestrahodopasnosti,aligaonanijeuvailaiodluiladajenjenamudrosti snagadostatnadarazluizloisuprotstavimuse.Nerazmiljajuioaneoskomupozorenju, onajeubrzoposmatralazabranjenodrvosmjeavinomradoznalostiidivljenja.Plodovisubili prekrasniionasepitalazatoihjeBogzabranio.Tojebilakuaevaprilika.Onjojseobratio kaodaitanjenemisli:ZarvamjeBogrekaodanesmijetejestinisjednogdrvetauvrtu? Eva je bila iznenaena i zapanjena jer joj se inilo da uje odjek svojih misli. Ali zmija je nastavila, melodinim glasom, laskajui njenoj nenadmanoj ljepoti, i njene rijei nisu bile neugodne. Umjesto da pobjegne s tog mjesta, Eva je zadivljena ostala da uje kako zmija govori.Dajojseobratilobiepoputanela,njenbisestrahpojaao,alionanijenipomislilada biarobnazmijamoglapostatiposrednikpalogneprijatelja. Nakuaevozavodljivopriznanjeonajeuzvratila:Plodovesastabalauvrtusmijemo jesti.SamozaplodsastablatojenasredvrtarekaojeBog:Daganistejeli!Inedirajteunj,da neumrete!Natoezmijaeni:Ne,neeteumrijeti!Nego,znaBog:onogdanakadbudetes njegajeliotvoritevamseoi,ivietebitikaobogovi,kojirazluujudobroizlo. Uzimanjem plodova s ovog drveta, objasnila je ona, oni e dosegnuti viu razinu postojanjaiprimitiuviduirepodrujeznanja.Onajesamaokusilasazabranjenogdrveta,i kaorezultat,steklamogunostgovora.ItakojeindirektnorekladaimjeBogljubomornoto zabranio, da se ne bi oni uzdigli i postali jednaki s Njim. Zbog ovih prekrasnih svojstava, mudrostiisile,Onimjezabraniodagakuajuiakdodirnu.Kuajedaoznatidaseboansko upozorenjezapravoneeispuniti,jerjenjegovasvrhasamozastraivanje.Kakojemogueda oniumru?Zarnisuokusilisdrvetaivota?Bogihjepokuaosprijeitidadostignuplemenitiji stupanjrazvitkainaduveusreu. Takvo je Sotonino djelo od Adamova vremena do danas, i on ga obavlja s velikim uspjehom. On kua ljude da ne vjeruju Bojoj ljubavi i sumnjaju u njegovu mudrost. On neprekidnopokuavapodstaiduhneogranieneradoznalosti,nemirne,ljubopitljiveeljeda se prodre u tajne boanske mudrosti i moi. U naporima da istrae ono to je Bog odluio zadrati, mnotvo previda istine to ih je On otkrio bitne za spasenje. Sotona kua ljude na neposlunost navodei ih da vjeruju kako zakorauju u jedno prekrasno, novo podruje znanja.Alisvejetoprijevara.Poneseniidejamanapretka,oni,gazeiBojezahtjeve,koraaju putemkojivodikdegeneracijiismrti. Sotona je svetom paru rekao da e krenjem Bojeg Zakona biti dobitnici. Zar i mi danas ne ujemo slino razmiljanje? Mnogi govore o uskogrudnosti onih koji sluaju Boje zapovijesti, dok sami tvrde da posjeduju ire ideje i uivaju veu slobodu. to je ovo ako ne odjekglasaizEdema:Onogadanakadbudetesnjegajeli...kadprekriteboanskezahtjeve
16

 vi ete biti kao bogovi. Sotona je tvrdio da je primio velika dobra jedui sa zabranjenog drveta, ali on nije dopustio da se vidi kako je zbog prijestupa postao odbaenik s Neba. Premdajeshvatiodasuposljedicegrijehavjenigubitak,onjeprikriosvojuvlastitubijeduda biidrugedoveouistipoloaj.Takoprijestupniksadapokuavaprikritisvojistinskikarakter; on moe tvrditi da je svet, ali njegovo ispovijedanje uzvienosti samo ga ini opasnijim varalicom.OnjenaSotoninojstrani,gazeiBojiZakon,navodeidrugedaineisto,nasvoju vjenupropast. Eva je doista vjerovala Sotoninim rijeima, ali je njena vjera nije spasila od kazne grijeha. Ona nije vjerovala Bojim rijeima, i to je prouzroilo pad. Ljudi na sudu nee biti osueni jer su svjesno vjerovali lai, ve stoga to nisu vjerovali istini, jer su zanemarili mogunostdaspoznajutojeistina.UprkosSotoninomizvrtanjuinjenicaneposlunostBogu jeuvijekpogubna.Mimoramousmjeritisvojasrcanaspoznajuistine.SvepouketoihjeBog zapisaousvojojRijeisluenamazaupozorenjeipouku.Onesunamdanedanasspaseod prijevare.Njihovoezanemarivanjedovestidoosobnepropasti.Moemobitisigurnidasve tosesuprotiBojojrijeipotieodSotone. Zmija je ubrala plod sa zabranjenog drveta i stavila ga u ruku Eve koja je oklijevala. OndajujeSotonapodsjetionanjenevlastiterijei,kakoimjeBogzabraniodagadodirnu,da ne biumrli. Ona nee pretrpjeti vie zla, tvrdio je on, ako ga okusi nego to ga je iskusila dirajuiga.Buduidanijevidjelaposljediceonogatojeuinila,Evaseohrabrila:Vidjeena da je stablo dobro za jelo, za oi zamamljivo, a za mudrost poeljno: ubere ploda njegova i pojede.Okusjebioprekrasan,idokjejela,inilojojsedaosjeasilukojaoivljujeizamiljala kako kroi u vii stupanj postojanja. Ona je bez straha ubrala plod i poela ga jesti. I sada, buduidajepogrijeila,onajepostalaSotoninoorueudjeluunitenjasvogsupruga.Ustanju udesnog, neprirodnog uzbuenja, s rukama punim zabranjena voa, ona ga je potraila i isprialasvetosedogodilo. IzrazalostiprekriojeAdamovolice.Izgledaojezapanjenioprezan.NaEvinerijeion je odgovorio da to mora biti neprijatelj na kojeg su bili upozoreni, te da prema boanskoj presudi ona mora umrijeti. Kao odgovor ona ga je nagovarala da jede, ponavljajui zmijine rijei da oni zasigurno nee umrijeti. Ona je to smatrala istinom jer nije primjeivala znake Bojeg nezadovoljstva, ve naprotiv, iskusila je divan, osvjeavajui uticaj koji njene sposobnostiproimaivotomkakav,zamiljalajeona,nadahnjujenebeskevjesnike. Adam je shvatio da je njegova druica prekrila Boju zapovijest, zanemarila jedinu zabranu koja im je dana da ispita njihovu vjernost i ljubav. U njegovom se umu odvijala stranaborba.aliojetojedopustiodaEvaodlutaodnjega.Alidjelojebilouinjeno,one moratibitiodvojenodosobeijemujedrutvodonosiloradost.Kakosepomiritistim?Adam jeuivaoudruenjusBogomisvetimanelima.OnjeposmatraoslavuStvoritelja.Razumioje sudbinu koja je stajala na raspolaganju ljudskom rodu ako ostane vjeran Bogu. Ipak, on je izgubioizvidasveoveblagosloveustrahudaeizgubitijedandarkojijeunjegovimoima bio vredniji od drugih. Ljubav prema Evi je nadjaala sve ljubav, zahvalnost i odanost Stvoritelju.Onajebiladionjegaionnijemogaoizdratipomisaodaserastaviodnje.Onnije shvatiodajetaistaneogranienasilakojagajestvorilaizprahazemaljskog,ivog,prekrasna izgleda,iizljubavimudaladruicu,moglastvoritidrugu.Onjeodluiodijelitinjenusudbinu, oneumrijetisnjom.Modasu,razmiljaojeon,rijeimudrezmijeistinite?Evajebilapred njim, lijepa i oito nevina kao i prije ina neposlunosti. Ona je izrazila veu ljubav prema njemunegoprije.Nanjojsenijevidioznaksmrtiionjeodluiosnositiposljedice.Uzeojeplod
17

ibrzogapojeo. Nakon prijestupa Adamu se prvo inilo kako ulazi u vii stupanj razvitka. Ali ga je uskoro pomisao na grijeh ispunila strahom. Grjenom paru se zrak, koji je dotada bio blag i podjednake temperature, sada uinio hladniji. Mir i ljubav koji su njemu pripadali sada su nestali i umjesto toga oni su imali osjeaj grjenosti, strah od budunosti, golotinju due. Odoraodsvjetlostikojaihjeokruivalasadajenestala,adabijenadomjestili,onisupokuali nainitipokrivalo,jer,neodjeveni,nisumogliizainaoiBoguisvetimanelima. Oni su sada poinjali uviati istinsku prirodu svog grijeha. Adam je ukorio svoju druicutogajenerazumnonapustilaidopustiladajezmijaprevari,aobojesuseuvjeravali da e Onaj koji im je pruio tako mnogo dokaza svoje ljubavi oprostiti ovaj prijestup, ili da neebitipodlonitakostranojkaznikaotosusebojali. Sotona je likovao zbog uspjeha. On je naveo enu da ne vjeruje Bojoj ljubavi, da posumnjaunjegovumudrostiprestupinjegovZakon,aprekonjejeprouzroioiAdamovpad. Ali veliki Zakonodavac samo to nije obznanio Adamu i Evi posljedice njihova prijestupa. Boanska prisutnost se oitovala u vrtu. U svojoj nevinosti i svetosti oni su s radosnomdobrodolicompozdravljalidolazaksvogStvoritelja,alisadasupobjegliodstrahai pokualisesakritiunajskrovitijepredjelevrta.AliJahve,Bog,zovneovjeka:Gdjesi?ree mu.Onodgovori:uosamtvojkorakpovrtu;pobojahsejersamgo,pasesakrih.Natomu ree:Kotikazadasigo?Tisi,dakle,jeosastablaskojegsamtizabraniojesti? Adamnijemogaoporeiniizgovoritisezasvojgrijeh,iumjestodapokaekajanje,on jepokuaokrivicuprebacitinasvojuenu,atimeinasamogBoga:enakojusistaviouzame ona mi je dala sa stabla, pa sam jeo. On koji je, iz ljubavi prema Evi, namjerno odluio odbacitiBojunaklonost,svojdomurajuivjeniivotradosti,pokuaojesada,nakonsvog pada,svojudruicu,paakisamogStvoritelja,proglasitiodgovornimzaprijestup.Mogrijeha jetakostrana. Kadjeenaupitana:tositouinila?onajeodgovorila:Zmijameprevarila,pasam jela. Zato si stvorio zmiju? Zato si je doveo u Edem? to su bila pitanja to ih je podrazumijevao njen izgovor za grijeh. Tako je ona, kao i Adam, Boga inila odgovornim za njihovpad.Porijekloduhasamoopravdanjajeu oculai;naiprviroditeljisumupopustiliim su popustili uticaju Sotone, a pokazuju ga svi Adamovi sinovi i keri. Umjesto da ponizno priznaju svoje grijehe, oni su se pokuali zatititi okrivljujui druge, okolnosti ili Boga pretvarajuinjegovblagoslovuprilikuzaprigovoreprotivNjega. Gospod je onda izrekao presudu nad zmijom: Kad si to uinila, prokleta bila meu svimivotinjamaisvomzvjeradidivljom!Potrbuhusvompuzateizemljujestisvegivota svog! Budui da je koritena kao Sotonino orue, zmiji je izreena boanska presuda. Od najljepe ivotinje na zemlji, kojoj su se svi najvie divili, ona je trebala postati najnia i najomraenija od svih, ivotinja koju mrze i od koje se boje i ljudi i zvijeri. Rijei koje su slijedile direktno su se odnosile na samog Sotonu, upuujui na njegov konani poraz i unitenje:Neprijateljstvojazameemizmeutebeiene,izmeurodatvojegairodanjezina: onaetiglavusatirati,atiemuvrebatipetu. Evijeprikazanaalostibolkojajemoralabitinjenudio.Gospodjerekao:Trudnoi tvojoj muke u umnoiti, u mukama djecu e raati. udnja e te muu tjerati, a on e gospodariti nad tobom. Bog je Evu prilikom stvaranja izjednaio s Adamom. Da su ostali posluni Bogu u skladu s njegovim Zakonom ljubavi oni bi uvijek bili u meusobnom skladu, ali grijeh je unio neslogu, i sada se njihovo zajednitvo i sklad moe ouvati samo
18

pokornouenemuu.Evajeprvapogrijeila,ionajepopustilakuanjutimetoseodvojila odsvogdruga,protivnoboanskojuputi.Adamjezgrijeiozbognjenogmoljenjaionajesada bilapodreenasvommuu. DajepaliljudskirodcijenionaelapropisanaBojimZakonom, ovabisepresuda,premdaposljedicagrijeha,pokazalablagoslovom,aliovjekovazloupotreba poloajaispunilajemnogeenegorinominjihovivotuinilateretom. Eva je bila savreno sretna pored svog supruga u njihovom domu u Edemu, ali kao nemirnesavremeneEve,onasezanosilanadomdaezakoraitiuviusferupostojanjaodone kojujojjeBogodredio.Pokuavajuiseuzdignutiiznadprvotnerazine,onajepalanie.Slian erezultatostvaritisvionikojinisuvoljniradosnopreuzetisvojeivotnedunostiuskladus Bojim planom. U svojim naporima da dostignu poloaj za koji ih On nije osposobio, mnogi ostavljaju prazna mjesta na kojima bi mogli biti blagoslov. U elji za viim sferama ivota mnoge su ene rtvovale istinsko ensko dostojanstvo i plemenitost karaktera, te ostavile neobavljenposaokojiimjeNeboodredilo. GospodjerekaoAdamu:Jersiposluaoglassvojeenetejeosastablaskojegasamti zabraniojestirekavi:Snjegadanisijeo!evo:Zemljanekajezbogtebeprokleta:strudom e se od nje hraniti svega vijeka svog! Raae ti trnjem i korovom, a hranie se poljskim raslinjem.Uznojulicasvogahljebsvojejestidokleseuzemljunevrati:taizzemljeuzetsi bioprahsi,uprahesevratiti. Boja volja nije bila da bezgrjeni par upozna zlo. On im je slobodno dao dobro, a uskratio zlo. Ali, protivno njegovoj zapovijesti, oni su okusili sa zabranjena drveta,i sada e oninastavitijestisnjega,poznavatizlotokomcijelogsvogivota.OdtogatrenutkaSotonine kunjeenanositibolljudskomrodu.Umjestougodnogradakojimujeodreen,brigainapor trebalisubitinjegovonasljee.Oniebitipodlonirazoaranju,alostiiboli,anaposljetkui smrti. Pod prokletsvom grijeha cijela priroda je ovjeku trebala biti svjedok naravi i posljedica pobune protiv Boga. Kad je Bog nainio ovjeka, On ga je postavio vladarom nad Zemljomisvimivimstvorenjima.SvedokjeAdambioodanNebu,cijelamujeprirodabila podlona. Ali kad se pobunio protiv boanskog Zakona, nia susestvorenja pobunila protiv njegovevladavine.TakojeGospod,uvelikojmilosti,pokazaoovjekusvetostsvojihzakonai naveo ga da, kroz njegovo vlastito iskustvo, uvidi opasnost naputanja Zakona, ak i u najmanjojsitnici. ivotnaporaibrigekojijeotadatrebaobitiovjekovonasljeeodreenjeizljubavi. To je bila disciplina koju je zahtijevao njegov grijeh, da bi se nadziralo poputanje apetitu i nagonima te da bi se razvila navika samokontrole. Bio je to dio Bojeg plana za ovjekovu obnovuodunitenjaiponienjaprouzroenihgrijehom. Upozorenje dano naim roditeljima: U onaj dan u koji s njega okusi, zacijelo e umrijeti(Post2,17),nijepodrazumijevalodasuonitrebaliumrijetiistogdanakadsuokusili zabranjeneplodove.Alitogajedananeopozivakaznamoralabitiizreena.Besmrtnostimje obeanauzuslovposlunosti,aakoprekreZakon,onieseodreivjenogivota.Togistog daonisubiliosueninasmrt. Da bi ivio vjeno, ovjek mora nastaviti jesti s drveta ivota. Lien ovoga njegova vitalnost postupno slabi, sve dok se ivot ne ugasi. Sotonin je plan bio da Adam i Eva neposlunounavukunasebeBojenezadovoljstvo,aonda,akoneuspijudobitioprost,on se nadao da e okusiti s drveta ivota te tako nastaviti ivot grijeha i bijede. Ali nakon ovjekova pada, sveti su aneli odmah bili zadueni da uvaju drvo ivota. Ove su anele
19

okruivali bljesci svjetlosti koji su izgledali poput bljetavih maeva. Nikome iz Adamove porodicenijebilodoputenoprijeiovupreprekuiokusitisovogivotodavnogdrvetazato nepostojibesmrtnigrjenik. Plimu jada to je potekla iz prijestupa naih prvih roditelja mnogi smatraju previe stranom posljedicom za tako mali grijeh i oni optuuju Boju mudrost i pravednost u postupanju s ljudima. Ali kad bi malo dublje razmotrili ovo pitanje, oni bi uvidjeli svoju zabludu. Bog je stvorio ovjeka po svojoj slici, slobodna od grijeha. Zemlja je trebala biti naseljenabiimasamomalomanjimodanela,alinjihovujeposlunosttrebaloprovjeriti,jer Bog ne bi dopustio da svijet bude naseljen ljudima koji ne obraaju panju na Boji Zakon. Ipak,uvelikojmilostiOnAdamunijeodredioteakispit.Aisamamalenkostzabraneuinila jegrijehiznimnovelikim.AkoAdamnijemogaopoloitinajlakiispit,onnebimogaoizdrati tekekunjedasumupovjereneveeodgovornosti. DajeAdamiskuannekimteimispitom,ondabiseoniijasrcateekzluizgovarali rijeima: Ovo je nevana stvar, a Bog nije sitniav. I Zakon bi se neprekidno prestupao u naokonevanimstvarimakojeljudineukoravaju.AliBogjejasnoobznaniodaNjegavrijea svakigrijeh. Evi se inilo da je neposlunost Bogu, kuanje ploda sa zabranjenog drveta nevana stvar,kaoinavoenjesvogsupruganagrijeh,alinjihovjegrijehotvoriobranejadausvijetu. Koutrenutkukunjemoeznatistraneposljedicekojeedoikaorezultatjednogpogrenog koraka? MnogikojiuedaBojiZakonnijeobavezujuizaljude,tvrdedajenemogueposluati njegove uredbe. Ali ako je ovo istina, zato je Adam pretrpio kaznu prijestupa? Grijeh naih prvih roditelja donio je krivicu i bijedu na svijet, a da nije bilo Boje dobrote i milosti, ovjeanstvobidospjeloubeznadanoaj.Nezavaravajmose.Jerjeplatagrijehasmrt.(Rim 6,23) Boji Zakon se ni sada ne moe prestupati nekanjeno kao ni kad je presuda izreena nadocemovjeanstva. NakonnjihovoggrijehaAdamiEvavienisumoglistanovatiuEdemu.Onisuusrdno molilidaostanuudomusvojebezgrjenostiiradosti.Onisupriznalidasuodbacilisvaprava na to sretno prebivalite, ali su se obavezali na striktnu poslunost Bogu u budunosti. Ali njimajereenodajegrijehizopaionjihovuprirodu,dasuumanjilisvojusnagudaseodupru zlu i otvorili vrata Sotoni da im se lake priblii. Oni su u svojoj bezgrjenosti popustili kuanju, i sada, u stanju svjesne krivice, oni bi imali manju mo da ouvaju svoju besprijekornost. Uponiznostiineizrecivojalostionisupozdravilisvojprekrasnidomipolidaivena zemlji na kojoj je poivalo prokletstvo grijeha. Temperatura zraka, nekad tako blaga i ujednaena,sadajebilapodlonaznaajnimpromjenama,iGospodimjemilostivodaoodjeu odkoadaihzatitiodvruineihladnoe. Kadsunauvelomcvijeuipadanjuliavidjeliprveznakeraspadanja,Adaminjegova druicasuvieplakalinegotodanasljudioplakujusvojemrtve.Smrtslabih,njenihcvjetova bila je uzrok alosti, ali kad prekrasna drveta odbacuju svoje lie, prizor ivo podsjea na neumoljivuinjenicudajesmrtdiosvegatoivi. Edemski vrt je ostao na zemlji dugo nakon to je ovjek prognan s njenih ugodnih staza.Palomovjeanstvujedugobilodoputenodaposmatrabezgrjeandom,jersuaneli uvari sprjeavali samo ulaz. Kod vrata raja koja su uvali heruvimi otkrivana je boanska slava. Ovdje su Adam i njegovi sinovi dolazili da slue Bogu. Oni su ovdje obnavljali svoje
20

zakletveoposlunostiZakonuzbogijegsuprijestupabiliistjeraniizEdema.Kadjeplimazla preplavila svijet i pokvarenost ljudi odluila o njihovom unitenju potopom, ruka koja je stvorilaEdempovuklagajesazemlje.Aliprilikomkonanogobnovljenja,kadnastanunovo neboinovazemlja(Otk21,1),ionebitiobnovljeniljepeukraennegoupoetku. TadaeonikojisudraliBojezapovijestiudisatidahbesmrtnostiispoddrvetaivota, itokombeskrajnihvjekovastanovnicibezgrjenihsvjetovaeuvrturadostiposmatratiuzor savrenogdjelaBojegstvaranja,netaknutogprokletstvomgrijehauzoronogatobipostala cijelazemljadajeovjekispunioStoriteljevslavniplan.
21

 4. poglavlje

PLANOTKUPLJENJA
ovjekov je pad cijelo Nebo ispunio alou. Svijet koji je Bog nainio bio je uniten prokletstvomgrijehainastanjenbiimaosuenimnabijeduismrt.inilosedanemaizlazaza onekojisuprekrilizakon.Anelisuprestalipjevatipjesme hvale.iromnebeskihdvorova alovalosezbogpropastikojujedoniogrijeh. BojiSin,velianstveninebeskiZapovjednik,biojepokrenutsaaljenjempremapalom ljudskom rodu. Kad se bijeda izgubljenog svijeta pokazivala pred Njim, njegovo je srce bilo ganuto beskonanim saaljenjem. Meutim, boanska je ljubav stvorila plan kojim je ovjek mogaobitiotkupljen.BojijeprekreniZakonzahtijevaoivotgrjenika.Ucijelomjesvemiru postojalasamojednaosobakojajemogla,umjestoovjeka,ispunitizakonskezahtjeve.Budui dajeboanskiZakonsvetkaoisamBog,pomirenjejezanjegovprekrajmogaoizvritisamo onajkojijejednaksBogom.NikoosimHristanijemogaootkupitipalogovjekaodprokletstva ZakonaivratitigauskladsNebom.Hristosjenasebeodluiouzetikrivnjuisramotugrijeha, grijehakojijetakomrzaksvetomBogudajerastavioOcaodnjegovaSina.Hristossetrebao spustitidonajveihdubinaljudskebijededabispasiopaliljudskirod. OnjepredOcemmolioukoristgrjenikadoksunebeskevojskeoekivalerezultates napetoukojaserijeimanemoeizraziti.Tajtajnirazgovorjedugotrajaosavjetmirni (Zah6,13DK)zapaliljudskirod.Planspasenjajezaetprijestvaranjasvijeta,jerjeHristos zaklanojagnje(Otk13,8),aipakseiKraljsvemiraboriosamsasobomprijenotojedao svog Sina da umre za okrivljene ljude. Ali Bog je tako ljubio svijet da je dao svog jedinorodenogSinadanepoginenijedankojiunjvjeruje,vedaimaivotvjeni(Iv3,16).O, kakva tajna otkupljenja! Boja ljubav za svijet koji ga nije ljubio! Ko moe spoznati dubinu ljubavi koja nadilazi spoznaju (Ef 3,19)? Tokom beskrajnih vjekova besmrtni umovi e pokuavajuishvatititajnuteneshvatljiveljubavi,postavljatipitanjaidivitijojse. BogsetrebaoobjavitiuHristudapomirisvijetsasobom(2Kor5,19).Grijehjetako dubokoponizioovjekadajenjemusamombilonemoguepomiritisesOnimijajepriroda istota i dobrota. Ali Hristos, nakon to je otkupio ovjeka od osude grijeha, moe dati boansku silu da je udrui s ljudskim naporima. Tako pokajanjem pred Bogom i vjerom u HristapalaAdamovadjecamogujojednompostatisinoviBoji(1Iv3,2). Jedini plan koji moe osigurati ovjekovo spasenje obuhvatio je cijelo Nebo u beskonanojrtvi.AnelisenisumogliradovatikadimjeHristospredoioplanotkupljenja, jer su uvidjeli da e ovjekovo spasenje njihov dragi Zapovjednik platiti neizrecivom boli. U tuzi i uenju oni su sluali njegove rijei dok im je On objanjavao kako mora napustiti istouimirNeba,njegovuradost,slavuivjeniivotidoiudodirspokvarenouZemlje,da iskusinjenubol,sramotuismrt.Onjetrebaostatiizmeugrjenikaikaznezagrijeh,paipak e ga malo njih prihvatiti kao Sina Bojeg. On je trebao napustiti svoj uzvieni poloaj kao VelianstvoNeba,siinaZemljuiponizitisekaoovjek,iosobnoiskusitialostikunjekoje ovjek mora proivjeti. Sve e ovo biti nuno da bi on mogao pomoi onima koji stoje u kunji(Heb2,18).Kadsenjegovzadatakuiteljazavri,Onebitipredanurukebezbonikai biti izloen uvredama i muenju na koje ih samo Sotona moe nadahnuti. On e morati
22

umrijetinajsurovijomsmru,bitiuzdignutizmeuZemljeiNebakaookrivljenigrjenik.One morati proi kroz duge sate agonije, tako strane da je aneli nee moi posmatrati, ve e zaklonitisvojelice.Onemoratipretrpjetitjeskobudue,odvojenostodOevalica,dokana Njemubitikrivicazaprijestupteinagrijehacijelogasvijeta. AnelisusebaciliprednogesvogStvoriteljaiponudilionipostanurtvazaovjeka. Ali aneoski ivot nije mogao platiti dug, ovjeka je mogao otkupiti samo njegov Stvoritelj. Ipak, aneli su trebali odigrati svoj dio u planu otkupljenja. Hristos je trebao biti uinjen niimodanela(Heb2,9).Kaduzmeljudskuprirodu,njegovamoneebitijednakanjihovoj, i oni su mu trebali sluiti, da ga utjee i ublae njegovu patnju. Oni su takoe trebali biti slubujui duhovi koji su poslani da slue onima koji e postati nasljednici spasenja (Heb 1,14). Oni e uvati primatelje milosti od sile zlih anela i od tame kojom ih Sotona neprekidnookruuje. KadanelibudusvjedociagonijeiponienjanjihovaGospoda,onieseispunitijadom iogorenjemteegaeljetiosloboditiodnjegovihubica,alioninisutrebaliposredovatidabi sprijeilionotosutrebalividjeti.DioplanaotkupljenjazahtijevadaHristospretrpiporugui zlostavljanjezlihljudi,iOnsestimsloiokadjepostaoOtkupiteljljudi. HristosjeuvjerioaneledaeOnsvojomsmruotkupitimnogeiunititionogakojije imaosilusmrti.Onepovratitikraljevstvokojejeovjekizgubioprijestupom,iotkupljenie ga naslijediti zajedno s Njim i ivjeti u njemu zauvijek. Grijeh i grjenici e biti izbrisani da nikadavieneremetemirNebaiZemlje.Onjepozvaoaneoskomnotvodaostaneuskladus planom koji je njegov Otac prihvatio te da se raduje to e, njegovom smru, pali ljudi biti pomirenisBogom. Tada je Nebo ispunila radost, neizreciva radost. Slava i blagoslovlenost otkupljenog svijetanadmailajeakitjeskobuirtvuKnezaivota.iromnebeskihdvorovaodjekivalisu prvizvuipjesmekojaeodzvanjatiiznadbetlehemskihbreuljakaSlavaBogunavisiniina zemljimirljudimakojeljubi!(Lk2,14)Razdraganostjebilaveaodushitazastvaranjakad suklicalezvijezdejutarnjeiBojiuzvikivalidvorani(Job38,7). ovjekujeprvanajavaotkupljenjasaoptenaupresudikojajeizreenanadSotonomu vrtu.Gospodjeobjavio:Neprijateljstvojazameemizmeutebeiene,izmeurodatvojegai rodanjezina:onetiglavusatirati,atiemuvrebatipetu.(Post3,15)Ovapresuda,izreena u prisutnosti naih prvih roditelja, za njih je bila i obeanje. Premda je najavila rat izmeu ovjekaiSotone,unjojjenajavljenodaemovelikogneprijateljanaposljetkubitislomljena. AdamiEvasustajalikaozloincipredpravednimSucemoekujuipresudukojusuzasluli prijestupom,aliprijenotoimjesaoptenooivotunapornatrudaijadakojijetrebaopostati njihovdio,iliozapovijestiopovratkuuprah,onisuslualirijeikojenisumogleadaimne prue nadu. Premda e morati patiti zbog sile svog monog neprijatelja, oni mogu s nadom oekivatikonanupobjedu. Kad je Sotona uo za neprijateljstvo izmeu njega i ene, izmeu njegova sjemena i njenogsjemena,onjeznaodaenjegovodjeloizopaivanjaljudskeprirodebitiprekinuto,da enanekinainovjekbitiosposobljendasesuprotstavitojsili.Ipak,kakoseplanspasenja sve jasnije otkrivao, Sotona i njegovi aneli su se radovali to, uzrokujui ljudski pad, mogu prisilitiBojegSinadanapustisvojuzvienipoloaj.Onjetvrdiodasutimeispunjeninjegovi planovi na Zemlji i da e Hrista, kad na sebe uzme ljudsku prirodu, moi pobijediti i tako sprijeitiotkupljenjeovjeanstva. Nebeski aneli su naim prvim roditeljima jasnije prikazali plan stvoren za njihovo
23

spasenje.Adaminjegovapratiljasuuvjeravanidaoni,uprkossvomvelikomgrijehu,neebiti preputeni Sotoninom nadzoru. Sin Boji je ponudio da vlastitim ivotom plati otkup za prijestup.Onieproirazdobljekunje,ipokajanjemivjeromuHristaonieponovnomoi postatiBojadjeca. rtva koju je zahtijevao njihov prijestup otkrila je Adamu i Evi sveti karakter Bojeg Zakona,ionisushvatili,kaonikadaranije,krivicugrijehainjegovestraneposljedice.Zbog grinjesavjestiistrepnjeonisumolilidakaznanepadnenaOnogaijajeljubavbilaizvorsve njihoveradosti,negonanjihinjihovonasljedstvo. Reenoimjekakose,sobziromnatodajeJahvinZakontemeljnjegovevladavinena Nebu kao i na Zemlji, ak ni ivot anela ne moe prihvatiti kao rtva za njegov prijestup. Nijedan od njegovih propisa nije mogao biti ukinut ili promijenjen da bi se prilagodio ovjekovupalomstanju,veihjeSinBoji,kojijestvorioovjeka,mogaopomiritisasobom. KaotojeAdamovprijestupdonionesreuismrt,takojeHristovartvatrebaladonijetiivot ibesmrtnost. Zboggrijehanijesamoovjek,veiZemlja,dolapodvlastneastivogatejujetrebalo obnovitiplanomotkupljenja.ZastvaranjaAdamujedanavlastnadZemljom.Alipoputanjem kunjionjedospiopodSotoninuvlast....jerpobijeenirobujupobjedniku.(2Pt2,19)Kadje ovjek postao Sotonin zatoenik, kraljevstvo kojim je on upravljao predano je njegovom osvajau. Sotona je tako postao bog ovoga svijeta (2 Kor 4,4). On je preoteo vlast nad ZemljomkojajeprvotnodanaAdamu.AliHristos,plaajuisvojomrtvomkaznugrijeha,ne samodajetrebaootkupitiovjeka,vepovratitionotojeonizgubio.SvetojeprviAdam izgubio,drugiAdamjetrebaopovratiti.Prorokkae:ItiKulostada,OfeleKerisionske,opet esetebivratitiprijanjavlast.(Mih4,8)AapostolPavleupuujenazalognaegnasleaza otkupljenje(Ef1,14).BogjestvorioZemljudabudeprebivalitesretnih,svetihbia.Gospod je oblikovao i sazdao zemlju, koju je uvrstio i nije je stvorio pustu, ve ju je uobliio za obitavanje(Iz45,18).Svrhaebitiispunjena,kad,obnovljenaBojomsilom,iosloboenaod grijeha i patnje, ona postane vjeno prebivalite otkupljenih. Zemlju e posjedovati pravedniciiivjetenanjojzauvijek.Neebitivienitaprokleto.PrijestoBojiiJagnjetov bieugradu.SlugeBojeklanjateseBoguigledaenjegovolice.(Ps37,29;Otk22,3) Adamje,usvojojbezgrjenosti,uivaouneposrednomzajednitvusasvojimTvorcem, ali je grijeh razdvojio Boga i ovjeka, i samo je pomirenje moglo premostiti provaliju i omoguiti primanje blagoslova i spasenja s Neba na Zemlju. ovjeku je i dalje bio uskraen izravan pristup njegovom Stvoritelju, ali Bog je trebao komunicirati s njim kroz Hrista i anele. TakosuAdamubiliotkrivenivanidogaajiuistorijiovjeanstva,odtrenutkakadje boanska presuda izreena u Edemu i potopa i sve do prvog dolaska Bojeg Sina. Njemu je pokazanodaemnogiizabratiivotgrijeharadijenegoivotpokajanjaiposlunosti,premda evrijednostHristovertvebitidovoljnazaspasenjecijelogasvijeta.Brojzloinaesetokom narednihnaratajapoveati,aprokletstvoegrijehasveviepritiskatiljudskirod,ivotinjski svijet i zemlju. Prokletstvo grijeha e skratiti ljudski vijek, oslabit e ovjekovo tjelesno zdravlje,izdrljivostkaoimoralnuiintelektualnusnagu,svedoksesvijetneispunibijedom svake vrste. Kroz poputanje apetitu i strastima ljudi e postati nesposobni da cijene velike istineplanaotkupljenja.IpakHristos,vjerannamjerizbogkojejenapustioNebo,idaljeese zanimatizaljudeipozivatiihdasvojeslabostiinedostatkesakrijuuNjemu.Oneispunjavati potrebesvihonihkojimuvjeromprilaze.AuvijekebitionihkojiesauvatiznanjeoBogui
24

ostatineoskvrnjeniusredsveoptegbezakonja. Bog je uspostavio rtvene prinose da budu ovjekov trajan podsjetnik i pokajniko priznanjenjegovoggrijehaiispovijedanjevjereuobeanogOtkupitelja.Njihovajesvrhabila da grjenoj rasi usade istinu da je grijeh taj koji je uzrokovao smrt. Za Adama je rtvovanje prvertvebionajbolnijidoivljaj.Njegovaserukamoralapodiidaoduzmeivotionjeznao dajebioposluanBogu,smrtiovjekailiivotinjenebibilo.Dokjeklaonevinurtvu,onje drhtao pri pomisli da e krv bezgrjenog Jagnjeta Bojeg morati biti prolivena. Ovaj mu je prizorpruao dubljiijasnijiosjeajvlastitogprijestupa,kojinitaosimsmrtidragogBojeg Sinanijemoglookajati.Onsediviobeskonanojdobrotikojaeplatitiovakavotkupdaspasi krivce. Zvijezda nade je rasvjetljavala mranu i stranu budunost i rastereivala je od potpunepustoi. Aliplanotkupljenjajeimaoiriidubljismisaoodspasenjaovjeka.Hristosnijesamo zbogtogadoaonaZemlju,nesamozbogtogadastanovniciovogmalogsvijetapotujuBoji Zakon onako kako bi ga trebali potovati, ve da pred svemirom opravda Boji karakter. Hristos je mislio na ovaj rezultat svoje velike rtve, na uticaj na razum bia na drugim svjetovimakaoinaljudskirazumkadjerekao:Sadjesudovomesvijetu!Sadeknezovoga svijeta biti baen van! A ja, kad budem podignut sa zemlje, sve u ljude privui k sebi. (Iv 12,3032)Hristovinumiranjazaovjekovospasenjenijemusamotrebaoomoguitipristup Nebu,veipredcijelimsvemiromopravdatiBogainjegovogSinainjihovopostupanjeprema Sotoni i njegovoj pobuni. On e uspostaviti vjenost Bojeg Zakona i otkriti prirodu i posljedicegrijeha. OdpoetkavelikaseborbavodilaokoBojegZakona.Sotonajepokuavaodokazatida je Bog nepravedan, da je njegov Zakon pogrean, te da dobro svemira zahtijeva njegovu promjenu. Napadajui Zakon on jenamjeravaosruitiautoritetnjegovogAutora.Borbomse trebalo prikazati da li su boanski zakoni nedostatni i predmet promjene ili su savreni i nepromjenjivi. KadjeSotonazbaensNeba,onjeodluiodaovuzemljunainisvojimkraljevstvom. KadjeiskuaoipobijedioAdamaiEvuonjemisliodajeosvojioovajsvijet,jer,kazaojeon, onisumeizabralikaosvogvladara.Tvrdiojedajegrjenikunemoguedarovatioprost,te da su stoga ljudi njegovi zakoniti podanici, a da svijet pripada njemu. Ali Bog je dao svog dragogSinakojijebiojednakNjemudasnosikaznuprijestupaitimeosiguraoputkojim ljudi mogu zadobiti njegovu milost i biti vraeni u Edemski dom. Hristos se prihvatio otkupljenja ovjeka i spaavanja svijeta iz Sotoninog naruja. Velika borba koja je poela na Nebutrebalaseprivestikrajunatomistomsvijetu,naistompodrujukojejeSotonaprisvajao zasebe. Hristovoponienjezaspasenjepalihljudibilojeuenjecijelogsvemira.DaOnkojije iao od zvijezde do zvijezde, od svijeta do svijeta, nadgledajui sve, zadovoljavajui potrebe svihbiausvomnepreglednomstvaranjusvojimprovienjem,daseOnsloidanapustisvoju slavu i uzme na sebe ljudsku prirodu bila je tajna koju su bezgrjena bia s drugih svjetova eljelarazumjeti.KadjeHristossiaonaovuzemljuuljudskomobliku,svisubilizaintereso vani da ga slijede dok je korak po korak koraao okrvavljenom stazom od staje do Golgote. NebojebiljeilouvredeiizrugivanjekojejeOnprimaoiznalisudajetoSotoninpoticaj.Oni su pratili razvoj sukoba, Sotonine neprekidne pokuaje da ovjeanstvo obavije tamom, alouipatnjom,kaoiHristovosuprotstavljanje.Onisuposmatralikakobitkaizmeusvjetla itamepostajesveea.IdokjeHristosusmrtnojagonijinakrstupovikao:Svrenoje(Iv
25

19,30),povikpobjedeodjeknuojesvimsvjetovimaisamimNebom.Velikisukobkojijetako dugo trajao u ovom svijetu sada je bio odluen i Hristos je bio pobjednik. Njegova je smrt odgovorila na pitanje je li ljubav Oca i Sina bila dostatna da se ovjek odrekne sebe i ivi duhomportvovanja.Sotonajeotkriosvojistinskikarakterlaljivcaiubice.Uoenojedabion istimduhomkojimjevladaoovjeanstvomkojejebilopodnjegovimnadzorom,akomuse dopusti,nadziraonebeskabia.Odanisvemirseujediniouvelianjuboanskevladavine. DajeZakonmogaobitipromijenjen,ovjekbimogaobitispaenbezHristovertve,ali injenica da je bilo nuno da Hristos da svoj ivot za palo ovjeanstvo dokazuje kako Boji Zakonneeosloboditigrjenikaodsvojihzahtjeva.Pokazanojedajeplatazagrijehsmrt.Kad je Hristos umro, osigurano je Sotonino unitenje. Ali da je na krstu ukinut Zakon, kao to mnogitvrde,ondabiBojidragiSinpretrpioboliagonijudaseSotonidaupravoonotoje traio; tada bi Knez zla pobijedio, a njegove optube protiv boanske vladavine bile bi potvrene. Sama injenica da je Hristos ponio kaznu za ovjekov prijestup moan je dokaz svimstvorenimbiimadajeZakonnepromjenjiv,dajeBogpravedan,milostivispremanna samoodricanje;idasebeskrajnapravednostimilostsjedinjujuuprimjeniNjegovevlasti.
26

 5. poglavlje

KUANJEKAJINAIABELA
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 4,1-15. Kajin i Abel, Adamovi sinovi, karakterno su se veoma razlikovali. Abel je imao duh vjernostiBogu,onjeuStvoriteljevupostupanjupremapalomovjeanstvuvidiopravednosti milost i sa zahvalnou je prihvatio nadu u otkupljenje. Ali, Kajin je gajio osjeaj pobune i prigovarao je Bogu zbog prokletstva to ga je izrekao nad zemljom i ljudskim rodom nakon Adamovagrijeha.OnjedopustiodanjegovumpodeistimputemkojijedoveodoSotoninog pada poputajui elji za samouzvienjem i dovodei u pitanje boansku pravednost i autoritet. ObabratabilasukuanakaotojeiAdambioiskuanprijenjih,dabisepokazalohoe livjerovatiisluatiBojurije.Onisubiliupoznatisplanomzaovjekovospasenjeishvatili rtveni sistem koji je Bog uspostavio. Oni su znali da ovim rtvama izraavaju vjeru u Spasitelja koga su rtve prikazivale, a istodobno priznaju da u cijelosti zavise o Njemu za oprost. Znali su da oni ovakvim pokoravanjem boanskom planu za njihovo otkupljenje pruaju dokaz svoje poslunosti Bojoj volji. Bez prolijevanja krvi nije moglo biti oprosta grijeha,ionisutrebalipokazatisvojuvjeruuHristovukrvkaortvupomirnicuprinoseina rtvuprvineodstada.OsimtogaGospodusutrebaliprinositiiprveplodovezemljekaortvu zahvalnicu. Dvasubratapodiglasvojertvenikeisvakijedoniosvojurtvu.Abeljepriniortvuod stada u skladu s Bojom uputom. Bog milostivo pogleda na Abela i njegovu rtvu. Vatra spustila s neba i spalila rtvu. Ali Kajin je, zanemarujui Boju jasnu i direktnu zapovijest, priniosamortvuodzemaljkihplodova.Nijebiloznakasneba kojijepokazivaodajertva prihvaena. Abel je molio svog brata da Bogu pristupi boanski propisan nain, ali njegova preklinjanjasamosuKajinauinilajoodlunijimdaslijedisvojuosobnuvolju.Kaostariji,on jesmatraodagabratnetrebaopominjatitejeprezreonjegovsavjet. Kajin je izaao pred Boga sa srcem punim nezadovoljstva i nevjernosti u vezi s obeanom rtvom i nunosti prinoenja rtava. Njegov dar nije izraavao pokajanje zbog grijeha.Onjesmatrao,kaotomnogiidanassmatraju,dabitanoslijeenjeplanatogaje Bognainio,povjerenjeunjegovospasenjeipomirenjeuobeanomSpasitelju,bilopriznanje slabosti.Onjeizabraoputoslanjanjanasebe.Onjedoaososobnimzaslugama.Onnijedonio jagnjeinjegovukrvpomijeaosartvom,vejepriniosvojeplodove,proizvodesvograda.On jepriniosvojurtvukaouslugukojujeinioBogu,dauzpomonjedobijeBojeodobrenje. Kajinjeposluaokadjeizgradiortvenik,posluaokadjepriniortvu,alionjepokazaosamo djelominuposlunost.Onjeizostaviokljunidio,priznanjepotrebezaOtkupiteljem. Do tada su, roenjem i vjerskom obukom, dva brata bila jednaka. Obojica su bili grjeniciiobojicasuprihvatiliBojezahtjevezapotivanjemioboavanjem.Vanjskijeoblik njihovereligijedoodreenogtrenutkabioisti,aliosimtoga,razlikajebilavelika. Vjerom Abel prinese Bogu bolju rtvu nego Kajin. (Heb 11,4) Abel je shvatio velika naelaotkupljenja.Onsesmatraogrjenikomiuvidiodagrijehinjegovakaznastojeizmeu
27

njegove due i zajednice s Bogom. On je donio zaklanu rtvu, rtvovani ivot i time priznao zahtjeveZakonakojijebiopogaen.Onjekrozprolivenukrvposmatraobuduurtvu,Hrista kojiumirenakrstuGolgote,ivjerujuiupomirenjekojeeamobitiostvareno,onjeprimio svjedoanstvodajeopravdao,anjegovartvaprihvaena. KajinjekaoiAbelimaoistumogunostdanauiiprihvatiteistine.Onnijebiortva samovoljne namjere. Jedan brat nije bio predodreen da ga Bog prihvati, a drugi da ga Bog odbaci. Abel je izabrao vjeru i poslunost, a Kajin nevjerstvo i pobunu. U tome je bila sva razlika. Kajin i Abel su predstavljali dvije grupe koje e postojati na svijetu sve do kraja vremena.Jednasegrupakoristipropisanomrtvomzagrijeh,adrugaseosmjelilaoslonitina vlastite zasluge, njihova je rtva bez vrijednosti boanskog posredovanja, te stoga ne moe ovjekadovestiuskladsBogom.NaprijestupmoebitioprotensamoIsusovimzaslugama. OnikojineosjeajupotrebuzaHristovomkrvlju,kojiosjeajudaoni,bezvostvaboanske milosti, svojim vlastitim djelima mogu osigurati Boje odobrenje, ine istu pogreku koju je uinioKajin.Akoneprihvatekrvkojaisti,onisupodosudom.Nemadrugognainakojimse moguosloboditisuanjstvagrijeha. Grupa oboavatelja koja slijedi Kajina obuhvata velik dio svijeta, jer se gotovo svaka lana religija temelji na istom naelu da se ovjek moe spasiti oslanjajui se na vlastite napore.Nekitvrdedaovjeanstvunetrebaotkupljenje,verazvitak,dasemoeoplemeniti, uzdii i obnoviti. Kao to je Kajin mislio da e stei boansku naklonost rtvom kojoj je nedostajalartvenakrv,takoionioekujudaeuzdignutiovjeanstvodorazineboanskog mjerila,bezpomirenja.Kajinovaistorijapokazujekakveetorezultatedonijeti.Onapokazuje to e ovjek postati bez Hrista. ovjeanstvo nema snage da se samo obnovi. Ono ne napreduje,venazadujepremaonomtojesotonsko.Hristosjenaajedinanada.Spasenja nema ni po jednom drugom, jer je pod nebom to jedino ime dano ljudima po kojem nam se trebaspasiti.(Dj4,12) Istinskavjera,kojaseu cijelostioslanjanaHrista,otkrivaseviposlunostisvimBojim zahtjevima. Od Adamova vremena do danas velika se borba usredotoavala na poslunost Bojem Zakonu. U svim je vjekovima bilo onih koji su zahtijevali pravo na Boju naklonost, doksuzanemarivalinekenjegovezapovijesti.AliSvetopismokaedajevjerauzpomodjela postala savrena, a bez djela ona je mrtva u samoj sebi (Jak 2,22.17). Onaj ko tvrdi da poznaBogaanevrinjegovihzapovijesti,laacje,iu njemunemaistine(1Iv2,4). Kadjevidiodajenjegovartvaodbaena,KajinserazgnjevionaGospodaiAbela.Bioje ljuttoBognijeprihvatioovjekovuzamjenuumjestoboanskiodreenertve,iljutnabrata tojeizabraoposluatiBogaumjestodamusepridruipobuniprotivNjega.UprkosKajinovu nepotivanju boanske zapovijesti Bog ga nije prepustio samom sebi, ve se ponizio da razgovara s ovjekom koji se pokazao nerazumnim, fospod je rekao Kajinu: Zato si ljut? Zatotijelicenamrgoeno?Aneoskivjesnikjeizrekaoboanskoupozorenje:Jerakopravo radi,vedrinomodsijeva.Aneradilipravo,grijehtijekaozvijernapragutonatevreba. IzborjebionaKajinu.DajevjerovaouzaslugeobeanogSpasitelja,iposluaoBojezahtjeve, onbimogaouivatiunjegovojmilosti.Aliakoustrajeunevjerovanjuiprijestupima,njegove prigovorbitineosnovanjergajeGospododbacio. Aliumjestodapriznasvojgrijeh,KajinjenastavioprigovaratiBojojnepravdiigajiti ljubomoruimrnjupremaAbelu.Onjeljutitoukoriosvogbrataipokuaogauvuiusukob oko Bojeg postupanja prema njima. Ponizno, ali ipak neustraivo i odluno, Abel je branio
28

Boju pravednost i dobrotu. On je istaknuo Kajinovu zabludu i pokuao ga uvjeriti da je pogreka bila u njemu. Ukazao je na Boju dobrostivost time to je potedio ivot njihovih roditelja,iakoihjemogaokaznititrenutnomsmru,iistaknuodaihBogljubijerOnnebidao svog Sina, nevinog i svetog, da primi kaznu koju su oni na sebe navukli. Sve je ovo jo vie raspaliloKajinovgnjev.RazumisavjestsumugovorilidajeAbelupravu,alionjebiognjevan to se onaj koji je bio sklon sluati njegov savjet sada nije s njim slagao, i to nije s njim saosjeaoupobuni.Unaletubijesaonjeubiosvogbrata. Kajinjemrzioiubiosvogbrata,nezboggrijehakojijeuinio,veKajin,koji,jerjebio odZloga,umorisvogabrata(1Iv3,12).Takobezboniciusvimvremenimamrzeonekojisu bolji od njih. Abelov je ivot poslunosti i nepokolebljive vjere za Kajina bio stalan prijekor. Svakokoinizlomrzisvjetloinedolaziksvjetlu,daseneotkrijunjegovadjela.(Iv3.20)to jejaasvjetlostkojuodraavajukarakteriBojivjerernihslugu,tosegrijesibezbonikajasnije otkrivajuionieulagatiodlunijenaporedauniteonekojiremetenjihovmir. Ubistvo Abela bio je prvi primjer neprijateljstva koje e,kako je Bog rekao, postojati izmeu zmije i enina potomstva izmeu Sotone i njegovih podanika i Hrista i njegovih sljedbenika.Sotonajekrozovjekovgrijehstavioovjeanstvopodsvojnadzor,aliHristose ga osposobiti da odbaci ovaj jaram. Sotonin se gnjev raspali uvijek kada se vjerom u Boje Jagnjeduaodrekneslubegrijehu.AbelovsvetiivotjesvjedoioprotivSotoninihtvrdnjida je ovjeku nemogue drati Boji Zakon. Kad je Kajin, pokrenut duhom Zloga, uvidio da ne moenadziratiAbela,onse takorazbjesniodajeugasionjegovivot.Igdjegodpostojeoni kojiivotombranepravednostBojegZakona,iprotivnjihsepokazujeistiduh.Tojeduhkoji je tokom vjekova podizao lomae i palio Hristove sljedbenike. Surovosti koje stiu Hristove sljedbenikepotieSotonainjegovavojskajerihnemoguprisilitidasepodinenjihovojvlasti. Tojebijesporaenogneprijatelja.SvakiIsusovmuenikjeumrokaopobjednik.Prorokkae: Onisugapobijedili[staruZmijukojasezoveavoSotona]Jagnjetovomkrviirijejusvoga svjedoanstva,jersuprezrelisvojivotsvedosmrti.(Otk12,11.9) Kajin,ubica,uskorojepozvannaodgovornostzbogsvogzloina.PotomJahvezapita Kajina: Gdje ti je brat Abel? Ne znam odgovori. Zar sam ja uvar brata svoga? Kajin je otiao tako daleko u grijeh da je izgubio osjeaj stalne Boje prisutnosti i njegove veliine i svemogunosti.Stogajeonpribjegaoneistinidabiprikriosvojukrivicu. I Jahve se ponovno obratio Kajinu: to si uinio? Sluaj! Krv brata tvoga iz zemlje k menivie.BogjedaoKajinuprilikudapriznasvojgrijeh.Onjeimaovremenadarazmisli.On jeznaoteinudjelatogajepoinio,ineistinekojujeizrekaodagaprikrije,alionjeidaljebio neposluanipresudasevienijemoglaodgoditi.Boanskiglaskojijepreklinjaoiopominjao sadajeizrekaostranerijei:Stogabudiprokletnazemljikojajerastvorilaustadaprogutas ruketvojekrvbratatvoga!Obradivaezemlju,alitivieneedavatisvogaroda.Vjenie skitalicanazemljibiti! Uprkos tome to je Kajin zbog svog zloina zasluio smrtnu presudu, milostivi Stvoriteljjepotedionjegovivotipruiomumogunostpokajanja.AliKajinjeiviotakoda mu je srce jo vie otvrdnulo, poticao je pobunu protiv boanskog autoriteta i postao otac narataju drskih, odbaenih grjenika. Ovaj otpadnik, kojim je upravljao Sotona, postao je kua drugih, a njegov primjer i uticaj vrili su izopaujuu silu sve dok zemlja nije postala takopokvarenaiprepunanasiljadajemoralabitiunitena. Potedom ivota prvog ubice Bog je pred cijelim svemirom iznio pouku u vezi s velikom borbom. Kajinova mrana istorija i njegovi potomci su ilustracija onoga to bi se
29

dogodilo kad bi se grjenicima dopustilo da zuvijek ive i nastave s pobunom protiv Boga. Boje strpljenje je samo uinilo grjenike hrabrijim i prkosnijim u njihovoj pokvarenosti. Petnaest stoljea nakon izricanja Kajinove kazne svemir je bio svjedok plodova njegovog uticajaiprimjerauzloinimainemoralukojisupreplavilizemlju.Pokazalosedajesmrtna presuda izreena nad palim ovjeanstvom zbog prijestupa Bojeg Zakona bila i pravedna i milostiva. to je ovjek due ivio u grijehu, to je postajao sve poroniji. Boanska presuda kojajesprijeilarazuzdanupokvarenostioslobodilasvijetoduticajaonihkojisuotvrdnuliu pobunibilajeblagoslov,aneprokletstvo. Sotona neprekidno radi, s velikom energijom i pod hiljadama maski, da pogreno predstavi Boji karakter i vladavinu. On radi po sveoptem, dobro organiziranom planu i s udesnomsilomdastanovnikeZemljezadripodokriljemsvojihprijevara.Bog,beskonanii premudri, vidi kraj od poetka i u postupanju sa zlom njegov je plan sveobuhvatan i dalekosean. Njegova je namjera bila ne samo da ugui pobunu, ve da cijelom svemiru pokae priroda pobune. Boji se plan razvijao i pokazao njegovu pravednost i milost te u cijelostiopravdaonjegovumudrostipravednostupostupanjusazlom. Svetistanovnicidrugihsvjetovasusnajveimzanimanjemposmatralidogaajekojisu sezbivalinaZemlji.Onisuustanjusvijetaprijepotopavidjeliprikazposljedicavladavinekoju jeLuciferpokuaouspostavitinaNebukadjeodbacioHristovautoritetiBojiZakon.Uovim bahatimgrjenicimaizpretpotopnogsvijetaonisuvidjelipodanikepodSotoninimuticajem. Svaka je pomisao njihovog srca uvijek bila samo zloa (Post 6,5). Svaka tenja, svaki poriv i pomisao bila je u sukobu sa boanskim naelima istoe, mira i ljubavi. Bio je to primjer strane pokvarenosti koja je dola kao posljedica Sotonine namjere da Boja stvorenja oslobodiogranienjanjegovogsvetogZakona. Na temelju injenica koje su se otkrivale tokom velike borbe Bog e prikazati naela svojevladavinekojusuSotonaisvionikojejeonprevariopogrenoprikazali.Cijelisvijete priznati njegovu pravednost premda e priznanje doi suvie kasno da bi se pobunjenici spasili.Bogimanaklonostisaosjeanjecijelogsvemiradokkorakpokoraknjegovvelikiplan napreduje prema konanom ispunjenju. Bit e oito da su svi oni koji su odbacili boanske uredbestalinastranuSotoneuborbiprotivHrista.KadsebudesudiloKnezuovogasvijeta,i kad svi koji su se ujedinili s njim budu dijelili njegovu sudbinu, cijeli e svemir kao svjedok presudeuzviknuti:Pravednisuiispravnitvojiputovi,Kraljunaroda.(Otk15,3)
30

 6. poglavlje

SETIENOH
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 4,25 do 6,2. Adamjedobiodrugogsina,dabudenasljednikboanskogobeanja,batinikduhovnog priroenogprava.Imesina,et,znailojeodreeniilinaknada,jermajkajerekla:Bogmi dade drugo dijete mjesto Abela, koga ubi Kajin. et je bio plemenitijeg izgleda od Kajina i Abela, a sliio je Adamu vie od prva dva sina. Imao je uzoran karakter i hodio je Abelovim stopama.Ipak,onpoprirodinijenaslijedioviedobroteodKajina.OAdamovustvaranjustoji napisano:NasvojuslikustvoriBogovjeka,aliovjek,nakonpada,rodisinanjemuslina. DokjeAdamstvorenbezgrjean,naslikuBoju,etje,poputKajina,naslijediopaluprirodu svojih roditelja. Meutim, on je takoe primio spoznaju o Otkupitelju i pouke o opravdanju. On je boanskom milou sluio i slavio Boga, i radio je, kao i Abel dok je bio iv, da vrati umovegrjenihljudipotovanjuiposlunostinjihovomStvoritelju. Setu se rodi sin, komu on nadjene ime Eno. Tada se poelo zazivati ime Jahvino. VjernisuoboavaliBogaiprije,alikakosuseljudimnoili,razlikaizmeuovihdvijugrupaje Postajala sve izrazitija. Jedni su otvoreno izraavali svoju odanost Bogu, dok su drugi pokazivaliprezirineposlunost. Naiprviroditeljiprijepadasudralisubotu,kojajeuspostavljenauEdemu,anastavili sujesvetkovatiinakonizgnanstvaizraja.Onisuokusiligorkeplodoveneposlunostiinauili da svi oni koji gaze Boje zapovijesti prije ili kasnije naue da su boanske uredbe svete i nepromjenjive te da e kazna za prijestup sigurno biti izvrena. Subotu su svetkovala sva AdamovadjecakojasuostalavjernaBogu.AliKajininjegovipotomcinisuslavilidanukojise Bogodmarao.OnisuizabralisvojevlastitovrijemezaradiodmorusprkosJahvinojizriitoj zapovijesti. NakontojeuoBojeprokletstvoKajinjeotiaoizkuesvogoca.Onjeprvoizabrao zanimanjepoljodjelca,isadajeosnovaogradkojijenazvaoimenomsvognajstarijegsina.On jenapustioBojuprisutnost,odbacioobeanjeoobnovljenomEdemudabipotraiomaterijal nadobraiuivanjenazemljipodprokletstvomgrijeha,itimesestavionaelovelikegrupe ljudi koji oboavaju boga ovoga svijeta. Njegovi su potomci postali poznati po svemu to se odnosinazemaljskiimaterijalninapredak.Meutim,onisenisuobaziralinaBogaiprotivili susenjegovimnamjeramazaovjeka.Ubistvu,togajeKajinzapoeo,Lameh,petipotomak, dodao je mnogoenstvo, a onda s hvalisavom razmetljivou priznao Boga samo da bi svoju sigurnosttemeljionainjenicidajeKajinpoteenosvete.Abeljeiviopastirskimivotom, iveiuatorimailikolibama,iSetovisupotomcipoliistimputenismatrajuisetuincimai putnicimanazemlji,asad,oniteezaboljom,tojestnebeskom[domovinom](Heb11,13 16). Ovedvijegrupesuneko.vrijeme bile odvojene. Kajinovi su potomci,ireiseizsvog prvognaselja,naselilidolineiravnicegdjesuprebivalaSetovadjeca,aonisuse,dabipobjegli od otrovnauticaja, povukli u planine itamo nainili sebidom. Sve dok je trajala odvojenost oni su odravali istou slube Bogu. Ali kako je vrijeme prolazilo, oni su se malopomalo
31

odvaili i pomijeali se sa stanovnicima dolina. Ovo je druenje donijelo najgore posljedice. Opaze sinovi Boji da su keri ljudske pristale. Setovi su sinovi, privueni ljepotom keri Kajinovih potomaka, razgnjevili Boga uzimajui ih za ene. Mnogi su oboavatelji Boga podlegligrijehuzbogarikojesusadastalnobileprednjimaionisuizgubilisvojnaroit,svet karakter. Mijeanjem s grjenicima oni su im postali slini u duhu i djelima, zanemarili su ogranienja sedme zapovijesti i oni ih uzimahu sebi za ene koje su god htjeli. Setova su djecapolaputemKajinovim(Juda11),onisuusmjerilisvojeumovenazemaljskinapredaki uivanjetezanemariliGospodnjezapovijesti.JeriakosuljudiupoznaliBoga,nisumuiskazali nislavunizahvalnost,vesupostaliisprazniumislimasvojiminjihovojenerazumnosrce potamnjelo(Rim1,21). StogaihjeBogpredaopokvarenomshvatanju(28.redak).Grijehse rairiozemljomkaosmrtonosnaguba. Adamjegotovohiljadugodinaiviomeuljudima,kaosvjedokposljedicagrijeha.Onje vjerno pokuao zaustaviti plimu grijeha. Njemu je bilo zapovjeeno da svoje potomke poui putovimaGospodnjim,ionjepozornouvaoonotomujeBogotkrioiponavljaotonarednim naratajima.Svojojdjeciiunucima,dodevetognarataja,onjepriaooovjekovomsretnomi svetom ivotu u Edemu te ponovio istoriju svog pada govorei im o patnji kojom ga je Bog uio nunosti pomnog slijeenja njegova Zakona i objasnio im milostivi plan za njihovo spasenje.Ipak,malojebiloonihkojisuobratilipanjunanjegoverijei.Onseestosuoavao sgorkimukorimazboggrijehakojijenavukaotolikopatnjenanjegovopotomstvo. Adamovjeivotbioivotalosti,ponienjaikajanja.KadjenapustioEdem,pomisao damoraumrijetiispunjavalagajestrahom.Onjeprviputupoznaostvarnostsmrtiuljudskoj porodici kad je Kajin, njegov prvorodeni sin, postao ubica svog brata. Ispunjen snanom grinjom savjesti zbog vlastita grijeha, dvostruko oaloen smru Abela i Kajinovim odbacivanjem, Adama je slomila tjeskoba. On je bio svjedok sve vee pokvarenosti koja je najposlije dovela do unitenja svijeta potopom, i premda se smrtna presuda koju je izrekao njegovTvoracupoetkuinilastrana,ipakjenakontojegotovohiljadugodinaposmatrao posljedicegrijehaonsmatraodajeBogbiomilostivtojeokonaoivotpatnjeijada. Uprkospokvarenostipretpotopnogsvijetatodobanije,kaotoseestopretpostavlja, bilo doba neznanja i barbarizma. Ljudima je pruena mogunost da dosegnuvisok standard moralnih i materijalnih postignua. Oni su posjedovali veliku tjelesnu i mentalnu snagu, i njihovesposobnostireligijskeinaunespoznajebilesunedostine.Pogrenojepretpostaviti dasunjihoviumovikasnosazrijevalisamozatotosudoivljavalidubokustarost,njihovesu intelektualnesposobnostibilerazmjeneuranojmladosti,aonikojisugajilistrahBojiiivjeli skladu s njegovom voljom nastavili su napredovati u znanju mudrosti. Kad bi znamenite naunike naeg vremena usporedili sa ljudima iste dobi koji su ivjeli prije potopa, oni bi mentalnoitjelesnobilidalekoslabiji.Kakoseovjekovaduinaivotaskraivala,smanjivala seinjegovatjelesnasnagaimentalne sposobnosti.Danaspostojeljudikojiseoddvadesetedo pedesetih godina posveuju prouavanjima, i svijet im se divi zbog njihovih dostignua. Ali kakosuovadostignuaogranienauporeenjusljudimaijesusetjelesneimentalnesnage razvijalestoljeima! Istinajedaseljudiusavremenodobakoristedostignuimasvojihprethodnika.Veliki umovi,kojisuplanirali,prouavaliipisali,ostavljalisusvojadjelaonimakojisuihnaslijedili. Aliakiuovompogledu,ikadjeupitanjusamoljudskoznanje,kolikajebilaprednostljudiiz drevnih vremena! Oni su u svojoj sredini godinama imali onoga koji je bio stvoren na sliku Boju,nekogakogajesamStvoriteljproglasiodobrimovjekakojegjesamBogpouiou
32

mudrostivezanojuzmaterijalnisvijet.AdamjeodStvoriteljanauioistorijustvaranja,asam je tokom devet stoljea bio svjedok mnogih dogaaja i svoje znanje prenosio na potomstvo. Pretpotopni ljudi nisuimali knjige, ni pisane izvjetaje, ali svelikomtjelesnomi mentalnom snagomonisuimalidobropamenjetesumoglirazumjetiizapamtitionotoimjeprenoeno i zauzvrat to prenijeti neumanjeno na svoje potomstvo. Stotinama godina na Zemlji je istodobnoivjelosedamnaratajasmogunoumeusobnogsavjetovanja,koritenjaznanja iprijenosaiskustva. PrednostiusticanjuznanjaoBogukroznjegovadjelakojesuimaliljudionogvremena nikada vie nisu bile iste. To nije bilo doba religiozne tame, ve razdoblje velikog prosvjetljenja. Cijeli se svijet mogao pouavati od Adama, a one koji su se bojali Gospoda pouavaojeiHristosinjegovianeli.Bojijevrtljudimatakoebiotihisvjedokistinekojije stoljeimanakontogaostaomeunjima.Navratimarajakojasuuvaliheruvimiotkrivalase slava Boja i tu su dolazili prvi svetkovatelji Tu su podizali svoje rtvenike i prinosili svoje rtve.OvdjesuKajiniAbeldonosilisvojertveiBogsespustiodasnjimarazgovara. NevjernicinijesumogliosporitipostojanjeEdemadokje,sulazomkojisuuvalianeli uvari,stajaoneposrednoprednjihovimoima.Redoslijedstvaranja,svrhavrta,istorijadvaju drveta usko povezana s ovjekovom sudbinom bili su neporecive i njenice. Postojanje i vrhovnavlastBojegautoriteta,obaveznostnjegovaZakonabilesuistinekojeljudinisuesto dovodiliupitanjedokjeAdambiomeunjima. Uprkos sveoptoj pokvarenosti postojao je niz svetih ljudi, uzvienih i oplemenjenih zajednicom s Bogom, koji su ivjeli u zajednici s Nebom. Bili su to ljudi velikog intelekta, prekrasnih osobina. Njihov zadatak je bio velik i svet da razviju karakter pravednosti, da iznosepoukuopobonosti,nesamoljudimasvogvremenaveibuduimnaratajima.Samo je nekoliko najpoznatijih ljudi spomenuto u Svetom pismu, ali tokom vjekova Bog je imao vjernesvjedoke,svetkovateljeiskrenasrca. OEnohujezapisanodajenakonezdesetpetgodinaivotadobiosina.Nakontogaon jetristotinegodinahodiosBogom.TokomsvojihranihgodinaEnohjeljubioibojaoseBogai vrionjegovezapovijesti.Onjebiojedanodonihusvetomnizu,uvaristinskevjere,praotac obeana sjemena. On je s Adamovih usana nauio alosnu priu o padu, te radosnu priu o Bojojmilostiiobeanju.OnseoslanjaonaOtkupiteljakojijetrebaodoi.Alinakonroenja svogprvogsinaEnohjedoiviojodubljeiskustvojerjeprodubiosvojodnossBogom.Onje potpunijeshvatiosvojevlastiteobavezeiodgovornostikaoBojegsina.Dokjegledaodjeju ljubavpremaocu,njegovojednostavnopovjerenjeunjegovuzatitu,dokjeosjeaoduboku, eznutljivu njenost vlastitog srca prema svom prvoroenom sinu, on je nauio dragocjenu poukuoprekrasnojBojojljubavipremaljudimakrozdarnjegovaSinaiopovjerenjutoga Boja djeca mogu imati u svog nebeskog Oca. Neograniena, neshvatljiva Boja ljubav kroz Hristapostalajepredmetomnjihovarazmiljanjadanjuinou,isaaromusvojojduionje nastojaootkritiovuljubavljudimameukojimajeprebivao. Enoh nije hodao s Bogom u transu ili vienju, ve udunostima svakodnevna ivota. Onnijepostaopustinjak,izolirajuiseucijelostiodsvijeta,jerjeusvijetumoraoobavitiposao zaBoga.Uporodiciiosobnomophoenjupremaljudima,kaootac,suprug,prijateljigraanin, onjebiopostojaninepokolebljivslugaGospodnji. Njegovo je srce bilo u skladu s Bojom voljom, jer: Idu li dvojica zajedno da se ne dogovore?(Am3,3)Iovajjesvetihodtrajaotristotinegodina.Imamalohrianakojinebi bili daleko revniji ili posveeniji kad bi znali da je ivot kratak ili da Hristos samo to nije
33

doao. Ali kako su vjekovi prolazili, Enohova je vjera postajala snanija, a njegova ljubav vatrenija. Enoh je bio ovjek snana i vrlo kultivirana uma, velika znanja, i Bog ga je poastio posebnim otkrivenjima, a ipak u neprekidnoj zajednici s Nebom, s osjeajem boanske veliineisavrenstvauvijekpredsobom,onjebiojedanodnajponiznijihljudi.tojevezas Bogombilabliskija,njegovjeosjeajvlastiteslabostiinesavrenstvabiodublji. Uznemirenporastompokvarenostineznaboaca,istrahujuidaenjihovanevjernost umanjitinjegovopotovanjepremaBogu,Enohjeneprekidnoizbjegavaodasesnjimadrui, te provodio velik dio vremena u samoi, molei se i razmiljajui. Tako je on izlazio pred Gospoda, traei jasnije poznavanje njegove volje, da bi je mogao vriti. Za njega je molitva biladisanjedue,onjeiviouatmosferisamogaNeba. Bog je preko svetih anela Enohu otkrio svoju namjeru da svijet uniti potopom, a potpunijemujeprikazaoiplanotkupljenja.DuhomprorotvaOngajevodiokroznarataje koji su trebali ivjeti nakon potopa, i pokazao mu velike dogaaje povezane s drugim Hristovimdolaskomikrajemsvijeta. Enohajeuznemiravalasmrt.inilomusedaseipravedniibezbonizajednovraajuu prahtedajetonjihovkraj.Onnijevidioivotpravednikanakongroba.Njemujeuprorokom vienju objanjena Hristova smrt, pokazan mu je njegov dolazak u slavi, praen svetim anelima,daotkupisvojnarodizgroba.Onjetakoevidiopokvarenostanjesvijetazadrugog Hristovogdolaska,daepostojatihvalisav,drzak,samovoljannaratajkojieseodricatiBoga i Gospoda Isusa Hrista, gaziti po Zakonu i prezreti pomirenje. Vidio je pravedne kako su okrunjenislavomiau,abezboniudaljeniizGospodnjeprisutnostiiunitenivatrom. Enoh je postao propovjednik pravednosti obznanjujui ljudima to mu je Bog otkrio. OnikojisusebojaliBogatrailisuovogsvetogovjeka,daujunjegovepoukeimolitve.Onje ijavnoradio,noseiBojuporukusvimakojisuhtjeliutirijeiupozorenja.Njegovradnije bioograniennaSetovepotomke.UzemljiukojujeKajinpobjegaoodboanskeprisutnosti, Bojijeprorokobjavljivaoprekrasneprizoretoihjeprimiouvienju.Pazite!DolaziGospod sa svojim svetim desettisuama da sudi svima i da kazni sve bezbonike za sva niihova bezbonadjelakojabezbonopoinie.(Jd14.15) On je neustraivo ukoravao grijeh. Dok je ljudima svog vremena propovijedao Boju ljubavuHristuimolioihdaodbacesvojegrjeneputove,onjeukoravaosveopupokvarenost i upozoravao ljude svog narataja da e na prijestupnike sigurno doi sud. Hristov je Duh govoriokrozEnoha,atajseDuhneprikazujesamouizrazimaljubavi,saaljenjaimoljenja; svetiljudinegovoreuvijeksamougodnestvari.Bogstavljausrcaiustasvojihvjesnikaistine kojesubespotedneiotrekaodvosjeklima. OnikojisuslualiosjealisuBojusilukojajedjelovalakroznjegovogslugu.Nekisu obratilipanjunaupozorenjeiodreklisesvojihgrijeha,alimnotvoserugalosveanojvijesti i jo smjelije nastavilo hoditi svojim bezbonim putovima. Boje e sluge nositi slinu vijest svijetu u posljednjim danima, i ona e takoe biti primljena s nevjerovanjem i porugom. Pretpotopni je svijet odbacio rijei upozorenja onoga koji je hodio s Bogom. Tako e i posljednjinaratajolakoshvatitiupozorenjaBojihvjesnika. UivotuneumornaradaEnohjeistrajnoodravaozajednicusBogom.tojeveiitei bio njegov posao, njegove su molitve bile arkije i postojanije. On se s vremena na vrijeme izdvajao iz drutva. Nakon to je neko vrijeme boravio meu ljudima, djelujui meu njima primjeromipouavanjem,onbisepovlaiodaprovedenekovrijemeusamoi,gladaniedan
34

boanskog znanja koje samo Bog moe dati. Boravei u zajednici s Bogom, Enoh je sve vie odraavao boanski lik. Njegovo je lice odzrcavalo svetu svjetlost, svjetlost koja je sjala s Hristova lica. Kad se nakon susreta s Bogom vraao meu ljude, ak su i bezbonici sa strahopotovanjemposmatraliotisakNebananjegovulicu. Ljudskabezbonostjedoseglatakverazmjeredajenanjimaizreenaosuda.Kakosu prolazile godine, plima ljudske krivice je postajala sve dublja, a oblaci boanskog suda sve tamniji i tamniji. Ipak se Enoh, svjedok vjere, odrao na svom putu, upozoravajui, molei, preklinjui, nastojei preokrenuti plimu krivice i sprjeiti osvetu.Premda su grjenici, ljudi koji vole tjelesna zadovoljstva, zanemarili njegova upozorenja, on je imao svjedoanstvo to ga je Bog odobrio i vjerno se nastavio boriti protiv sveopteg zla, dok ga Bog nije prenio iz svijetazlauisturadostNeba. Ljudi tog narataja su se rugali njegovoj ludosti jer nije nastojao sakupljati zlato i srebro ili kupovati posjede. Ali Enohovo srce je teilo za nebeskim blagom. On je gledao nebeskigrad.OnjevidioKraljaunjegovojslavinasredSiona.Njegovum,njegovosrce,njegov razgovorbilisunaNebu.tojepokvarenostbilavea,njegovatenjazaBojimdomombilaje svesnanija.OnjevenaZemljivjeromprebivaoukraljevstvusvjetlosti. BlagoonimakojisuistasrcajereBogagledati.(Mt5,8)Enohjetristotinegodina teiooistitisvojuduudabibiouskladusNebom.TokomtristoljeaonjehodiosBogom. Onjestajaonapragusvijetavjenosti,isamogajekorakdijelioodzemljeblagoslova,asada su se portali otvorili i hod s Bogom, koji je tako dugo trajao na Zemlji, nastavio se kad je proaokrozvrataSvetogagrada,kaoprviovjekkojijetamouao. Njegov odlazak osjeao se na Zemlji. Nedostajao je glas svakodnevnog upozorenja i pouavanja.Nekipravedniciibezbonicisubilisvjedocinjegovaodlaska,inadajuisedajeon prenesennajednoodnjegovihmjestaodmora,onikojisugavoljelimarljivosugatrailikao tosukasnijeprorokisinovitrailiIliju,aliuzalud.Donijelisuizvjetajdajenestaojergaje uzeoBog. EnohovimuznesenjemGospodjeeliopruitijednuvanupouku.Postojiopasnostda ljudi popuste obeshrabrenju zbog zastraujuih rezultata Adamova grijeha. Mnogi su bili spremni uzviknuti: Kakva je korist to smo se bojali Boga i drali njegove zapovijesti kad velikoprokletstvopoivanaljudskomrodu,asmrtjeudiosvihnas?AliuputetoihjeBog daoAdamu,kojejeetponovio,aEnohpokazaoprimjerom,uklonilesutamuisjetuiovjeku dale nadu da e, kao to je kroz Adama dola smrt, preko obeanog Otkupitelja doi ivot i besmrtnost.Sotonajeljudimanametaovjerovanjedanemanagradezapravednikeilikazneza bezbone, te da je ljudima nemogue sluati boanske uredbe. Ali Enohovim sluajem Bog objavljuje:JeronajkojielipristupitiBogumoravjerovatidapostoji Bogidanagraujeone kojigatrae.(Heb11,6)Onpokazujetoeuinitizaonekojidrenjegovezapovijesti.Ljudi uenidajemoguesluatiBojiZakonidasemilouBojommogu,dokiveusredgrjenei pokvareneZemlje,oduprijetikunjamaipostatiistiisveti.Onisunanjegovuprimjerumogli vidjeti blagoslovljenost takvog ivota, a njegovo je uznesenje bilo dokaz u prilog istinitosti njegova proroanstva o budunosti, s njenim nagradama radosti, slave i besmrtnosti za ooslune,iosudom,jadomismruzaprijestupnike. Enoh je vjerom bio prenesen tako da nije vidio smrti; Prije, naime, nego bijae prenesen,primisvjedoanstvodajeugodioBogu.(Heb11,5)Usredsvijetakojijezbogsvoje pokvarenostibioosuennaunitenjeEnohjeivioivotombliskezajedniceBogomtemunije bilo doputeno doi pod vlast smrti. Poboan karakter ovog proroka predstavlja stanje
35

svetostitogamorajuimationikojiebitiotkupljenisazemlje(Otk14,3)uvrijemedrugog Hristovog dolaska. I tada e, kao i svijet prije potopa, prevladavati pokvarenost. Slijedei porive svojih pokvarenih srca i uenja prijevarnih filozofija, ljudi e se pobuniti protiv autoritetaNeba.AliBojienarod,poputEnoha,teitikistoisrcaipokornostinjegovojvolji svedoknebudeodraavaoHristovlik.OniekaoiEnohupozoravatisvijetnaHristovdrugi dolazakisudkojiedoinaprijestupnike,tesvojimsvetimrazgovoromiprimjeromosuivati grijehebezbonika.KaotojeEnohbiouznesennaNeboprijeunitenjasvijetapotopom,tako eivipravednicibitiuzetisaZemljeprijenjenogunitenjavatrom.Apostolkae:Svineemo umrijeti,aliemosesvipreobraziti,ujedanhip,utrenoka,naglasposljednjetrube.Jere sam Gospod sa zapovjednikim zovom, s glasom arhanela i sa zvukom trube Boje sii s neba,inajprijeeuskrsnutiumrliuHristu.Zatimemomiivi,mipreostali,bitiskupasnjim odneseniuzraknaoblacimaususretGospodu.ItakoemozauvijekbitisGospodom.Stoga, tjeitejedandrugogatimrijeima.(1Sol4,1618)
36

 7. poglavlje

POTOP
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 6 i 7. U Noino vrijeme nad Zemljom je poivalo dvostruko prokletstvo kao posljedica AdamovaprijestupaiKajinovaubistva.Ipak,tonijeuvelikojmjeripromijenilovanjskiizgled prirode.Bilojeoitihznakovapropadanja,aliZemljajejouvijekbilalijepaibogatadarovima Bojeg provienja. Brda su bila okrunjena velianstvenim stablima po kojima su se penjale vinovelozekojesusesavijalepodteretomplodova.Prostraneravnice,slinevrtovima,bilesu prekrivenezelenilomiispunjenemirisomhiljadacvjetova.Plodovizemljesubiliraznovrsnii gotovobezbrojni.Drvetasupoveliini,ljepotiisavrenimmjeramadalekonadmaivalaona kojadanaspoznajemo,njihovojedrvobilodelikatnegrade,tvrdo,vrloslinokamenuisamo malomeke.Zlata,srebraidragogkamenjabilojeuobilju. Ljudski rod ipak je zadrao vei dio svoje prvobitne snage. Prolo je svega nekoliko narataja otkad je Adam mogao pristupiti drvetu koje je produljivalo ivot, a duina se ovjekova ivota jo uvijek mjerila stoljeima. Da su se ti dugovjeni ljudi, sa svojim jedinstvenimsposobnostimaplaniranjaidjelovanja,posvetilislubiBogu,onibiproslaviliime svogStvoriteljapocijelomsvijetuiispunilisvrhuzbogkojegimjeOndaoivot.Meutim,oni supropustilidatouine.Bilojemnogodivova,ljudivisokarastaivelikesnage,poznatihpo svojoj mudrosti, vjetih izumitelja prekrasnih i umjenih djela, ali njihova krivnja zbog poputanjauzdamapokvarenostibilajesrazmjernanjihovojvjetiniiumnimsposobnostima. Bog je ove pretpotopne ljude obasuo bogatim darovima, ali oni su iskoristili njegovu dareljivostdaproslavesebeipretvorilijeuprokletstvousmjeravajuisvojuljubavnadarove mjestonaDarodavca.Onisuupotrebljavalizlatoisrebro,dragokamenjeiprobranodrveeza gradnju svojih domova, nastojei nadmaiti jedan drugog uljepavajui svoje domove umjenijim djelima. Nastojali su zadovoljiti ponos vlastitih srca i uivati u prizorima zadovoljstvaibezbonosti.BuduidanisueljelispoznavatiBoga,onisuubrzopoeliporicati njegovo postojanje. Divili su se prirodi umjesto Bogu prirode. Veliali su ljudski genij, oboavalidjelavlastitihrukuisvojudjecuuilidaseklanjajurezanimkipovima. U zelenim poljima i sjeni krasnih drveta oni su svojim kipovima podizali rtvenike. Prostranezimzelenelugoveposveivalisuoboavanjulanihbogova.Sovimsulugovimabili povezani i prekrasni vrtovi, a njihova duga etalita bila su zasaena plodonosnim drveem svih vrsta i ukraena kipovima i svime to je moglo zadovoljiti osjeaje i sluiti osjetilnim prohtjevimateihtakoprimamitidasudjelujuuidolopoklonikombogosluenju. LjudisuzanemariliznanjeoBoguioboavalidjelasvoguma,aposljedicajebiladasu postajali sve pokvareniji. Psalmist opisuje uticaj idolopoklonikog bogosluenja na oboavatelje: Takvi su i oni koji ih napravie i svi koji se u njih uzdaju. (Ps 115,8) Zakon ljudskog uma je da se gledanjem mijenja. Ljudi se nee uzdii vie od svog koncepta istine, istote i svetosti. Ako se um nikada ne uzdigne iznad razine ovjeanstva, ako ga vjera ne uzdignedarazmiljaobeskonanojmudrostiiljubavi,ovjekeneprekidnotonutisvedublje. Oboavateljilanihbogovapridavalisusvojimboanstvimaljudskeosobineistrasti,itakoje
37

mjerilonjihovakarakterasrozanodooblijagrjenogovjeanstva.Posljedicajebilanjihova pokvarenost. Vidje Jahve kako je ovjekova pokvarenost na zemlji velika i kako je svaka pomisao u njihovoj pameti uvijek samo oca... u oima Bojim zemlja se bila iskvarila; nepravdom se napunila. Bog je ljudima dao svoje zapovijesti kao pravilo ivota, ali oni su prestupilinjegovZakon,aposljedicesupojavasvihvrstagrijeha.Ljudskajepokvarenostbila otvorenaismjela,iavdajegaena,avikasepotlaenihpodizaladoneba. Protivno prvobitnoj boanskoj uredbi mnogoenstvo je rano uvedeno. Gospod je Adamu dao jednu enu i time pokazaosvoju volju u tom pogledu. Ali ljudi su nakon pada odluilislijeditisvojegrjeneelje,a kaoposljedicetoga,brzosuseirilizloinibijeda.Nisu sepotovalinibraniodnosinivlasnikaprava.Kogodjeudiozaenomiliposjedomsvog blinjeg,uzimaoihjesilom,iljudisulikovaliusvojimnasilnimdjelima.Uivalisuuubijanju ivotinja, a koritenje mesa u prehrani inilo ih je jo surovijim i krvoednijim, sve dok se i premaljudskomivotunisupoeliodnositisazapanjujuomravnodunou. Svijetjejobioupovojima,apokvarenostjepostalatakodubokaisveoptadaBogto vienijemogaopodnositi,tejerekao:Ljudekojesamstvorioizbrisauslicazemlje.Onje obznanio da njegov duh nee dovijeka ostati u grjenom ovjeku. Ako svojim grijesima ne prestanu obeaivati svijet i njegova bogata blaga, On e ih izbrisati sa stvorena svijeta i unititisvesimeihjeOnuivaoblogosiljati.Oneunititiivotinjeupoljuizelenilokojeje prualotakobogatekoliinehrane,pretvoritiprekrasnuzemljuujedangolemiprizorpustoi iunitenja. UsredsveoptepokvarenostiMetuselah,Noaimnogidruginastojalisusauvatiznanje o istinskom Bogu i zadrati plimu moralne pokvarenosti. Sto dvadeset godina prije potopa GospodjeuzpomosvetihanelaNoiobjaviosvojunamjeruinarediomudaizgradilau.Dok je gradio lau, on je trebao propovijedati da e Bog vodom poplaviti Zemlju i unititi bezbonike. Oni koji povjeruju ovoj vijesti i pripreme se za taj dogaaj pokajanjem i promjenomivota,trebalisuprimitioprostiizbavljenje.Enohjeponoviosvojojdjecionoto mu je Bog pokazao u vezi s potopom, a Metuselah i njegovi sinovi, koji su uli Nou kako propovijeda,pomagalisuugradnjilae. Bog je Noi dao tane mjere barke i jasne, detaljne upute u vezi s njenom gradnjom. Ljudska mudrost nije mogla izmisliti lau tako velike vrstoe i trajnosti. Bog je bio njen dizajner, a Noa glavni graditelj. Sagraena je tako da je izgledala vie kao trup broda, koji moe ploviti, ali je u nekim detaljima bila slinija kui. Imala je tri sprata, ali je imala samo jednavratanaboku.Svjetlostjedolazilaodozgo,arazliiteprostorijebilesutakorasporeene dasusvebileosvijetljene.Zagradnjubarkekoritenjeempres,drvokojesemoglostotinama godina oduprijeti truljenju. Gradnja ovakve velike barke zahtijevala je dug i naporan rad. S obziromnaveliinuiostaleosobinedrvetatrebalojemnogovieradadasepripremigraa, iakosuondanjiljudibilisnaniji.Ljudisuuinilisvedabarkabudesavrena,aipakonasama nebiodoljelaolujikojajetrebalazadesitiZemlju.SamojeBogmogaosauvatisvojeslugena razbjenjelimvalovima. Vjerom Noa, obavijeten od Boga o jo nevienim stvarima, pobonim potovanjem sagradilaudaspasisvojuporodicu.Vjeromosudisvijetipostadenasljednikompravednosti kojapripadavjeri.(Heb11,7)DokjeNoapropovijedaosvijetuvijestupozorenja,njegovoje djelosvjedoiloonjegovojiskrenosti.Takojeonusavravaoiobznanjivaosvojuvjeru.Onje svijetudaoprimjervjereuonotoBogkae.Svetojeposjedovaoonjeuloioulau.Kadje nasuhomtlupoinjaograditiogromnubarku,mnotvojedolazilosasvihstranadavidiudan
38

prizor i uje arke, gorljive rijei usamljena propovjednika. Svaki udarac na lai bio je svjedoanstvonarodu. inilo se da su u poetku mnogi prihvatili upozorenje, a ipak se nisu obratili Bogu i istinski se pokajali. Oni se nisu bili voljni odrei svojih grijeha. Tokom vremena koje je prethodilo dolasku potopa njihova je vjera bila iskuana i oni nisu izdrali kunju. Svladani sveoptim nevjerstvom, oni su se naposljetku pridruili svojim bivim istomiljenicima u odbacivanju ove sveane poruke. Neki su bili duboko osvjedoeni i obratili bi panju na opomene, ali poruga i ismijavanje su bili tako snani da su i oni podlegli istom duhu, odbili pozivmilostiiuskorosenalimeunajsmjelijiminajprkosnijimrugaima,jernikonijetako bezobziranineidetakodalekougrijehkaoonikojisunekadaimalisvjetlostalisuodbacili uvjeravanjaBojegDuha. Nisusviljuditognaratajabili,upunomsmislurijei,idolopoklonici.Mnogisutvrdili daoboavajuBoga.Tvrdilisudasunjihovikipovipredstaveboanstva,tedakroznjihljudi mogu dobiti jasniju predstavu o boanskom biu. Ova je grupa ljudi je prednjaila u odbacivanju Noina propovijedanja. Dok su nastojali Boga prikazati materijalnim sredstvima, njihoviumovisubilislijepizaNjegovovelianstvoisilutesuprestalishvatalisvetostNjegova karaktera,ilisvetu,nepromjenjivupriroduNjegovihzahtjeva.Kakosegrijehsvevieirio,on seiniosvemanjezlimiljudisunaposljetkuustvrdilidaboanskiZakonvienijenasnazi,da je kanjavanje prijestupnika protivno Bojem karakteru i poricali dolazak Njegova suda na zemlju. Da su ljudi tog narataja posluali boanski Zakon, oni bi u upozorenjima njegovog slugeprepoznaliBojiglas,alinjihoviumovibilisutakozaslijepljeniodbacivanjemsvjetlosti dasupovjerovalikakojeNoinavijestobmana. Mnotvo ili veina nije bila na strani pravde. Svijet se svrstao u bojne redove protiv BojepravednostiiZakona,aNoususmatralifanatikom.KadjenagovaraoEvudaseusprotivi Bogu, Sotona je rekao: Ne, neete umrijeti! (Post 3,4) Isto su ponovili i veliki, potovani i mudri ljudi onoga svijeta. Svrha Boje prijetnje je, govorili su oni, zastraivanje i ona se nikadaneeobistiniti.Netrebateseuznemiravati.DogaajkaotojeBojeunitenjesvijetai kanjavanje bia koja ja stvorio nikada se nee obistiniti. Budite mirni, ne bojte se. Noa je fanatik.Svijetseismijavaozbogludostiobmanutastarca.Umjestodaponizesvojesrcepred Bogom, oni su nastavili s neposlunou i bezbonou, kao da im Bog nije progovorio kroz svogaslugu. Meutim,Noajestajaokaostijenausredoluje.Okruenpreziromiismijavanjemonse razlikovao svojim svetim integritetom i nepokolebljivom vjernou. Njegove su rijei imale silu jer je Boji glas govorio ljudima kroz njegovog slugu. Povezanost s beskonano silnim Bogom i njemu je davala snagu, dok je tokom stotinu dvadeset godina njegov sveani glas punio ui tog narataja u vezi s dogaajima koji se, prema ljudskoj mudrosti, nisu mogli dogoditi. Svijet je prije potopa smatrao da su zakoni prirode stoljeima bili nepromijenjeni. Promjena godinjih doba se odvijala svojim redoslijedom. Kia dotad nikada nije padala, a zemlju je natapala rosa ili magla. Rijeke se nikada dotad nisu izlile iz svojih korita, ve su sigurno svoje vode odvodile u mora. Nepromjenjivi su zakoni prijeili vode da preplave zemlju.AliovimudracinisuprepoznalirukuOnogakojijezadravaovodegovorei:Dotle,ne dalje...(Job 38,11) Kako je vrijeme prolazilo, bez oite promjene u prirodi, ljudi ija su srca ponekad drhtala od straha postali su samouvjereni. Oni su razmiljali, kao to i danas mnogi
39

razmiljaju,dajeprirodaiznadBogaprirode,dasunjenizakonitakopostojanidaihnisam Bognemoepromijeniti.Shvatajuidabipriroda,akojeNoinaporukatana,promijenilasvoj tok,onisuovuporuku,uumovimaljudiusvijetu,prikazalikaoobmanuvelikuprijevaru.Oni su pokazali svoj prezir prema Bojim upozorenjima ivei kao to su ivjeli prije iznoenja upozorenja.Nastavilisusasvojimproslavamaipohlepnimgozbama,onisujeliipili,sadilii gradili,teplaniralidreinaumudobitkojususenadaliostvaritiubudunosti,ionisupolii korakdaljeusvojojbezbonostiiprkosnomomalovaavanjuBojihzahtjeva,pokazujuidase ne boje Beskonanog. Tvrdili su da ako ima istine u onome to je Noa govorio, poznati bi, mudri,razboriti,velikiljudishvatiliproblem. Dasupretpotopniljudivjerovaliupozorenjuipokajalisezbogsvojihzlihdjela,Gospod bi zaustavio svoj gnjev kao to je kasnije uinio s Ninivom. Ali ovaj narataj je svojim tvrdoglavim odupiranjem ukorima savjesti i upozorenjima Bojeg proroka navrio mjeru svojepokvarenostiisazreozaunitenje. Razdoblje njihove kunje samo to nije isteklo. Noa je vjerno slijedio upute to ih je primio od Boga. Svaki dio barke je bio izraen onako kako je Gospod naredio i ona je bila napunjena hranom za ljude i ivotinje. Onda je Boji sluga ljudima uputio svoj posljednji, sveanipoziv.Saarkomenjom kojurijeinemoguizrazitionihjepreklinjaodapotrae zaklondokgamogunai.Ionisuponovnoodbacilinjegoverijeiipodiglisvojglasruganjai podsmijeha.Ondajemeurugaimaiznenadazavladalatiina.Svevrsteivotinja,najljuekao i one najpitomije, dolazile su s planina i iz uma i tiho prilazile lai. Zaula se buka poput dolazeeg vjetra i ptice su doletjele iz svih pravaca, prekrivi nebo, i one su u savrenu redoslijedu prile lai. ivotinje su posluale Boju zapovijest, a ljudi su ostali neposluni. Vodenisvetimanelimapodvojeodsveganekaudektebidapreivi,aodistihivotinjapo sedam parova. Svijet ih je posmatrao u udu, a neki i sa strahom. Pozvani su i filozofi da objasneovajjedinstvenidogaaj,aliuzalud.Tojebilatajnakojuoninisumoglishvatiti.Ljudi su tako otvrdnuli zbog svog upornog odbacivanja svjetlosti da je i ovaj prizor ostavio samo trenutaan dojam. Dok je osuena rasa posmatrala sunce to je sjalo u svojoj slavi, a zemlja bila odjevena u Edemsku ljepotu, ona je zatomila svoj strah bunom zabavom, a svojim nasilnimdjelimanasebenavuklaBojignjev. BogjezapovjedioNoi:Ui tiisvatvojaporodicaubarku,jersamuvidiodasitijedini preda mnom pravedan u ovom vremenu. Svijet je uo Noino upozorenje, ali njegov uticaj i primjer donijeli su blagoslov samo njegovoj porodici. Kao nagrada za njegovu vjernost i integritetBogjezajednosnjimspasiosvelanovenjegoveporodice.Kakvojetoohrabrenje roditeljskojvjernosti! Milost je prestala moliti grjeni ljudski rod. Poljske su ivotinje i ptice ule u zaklon. Noa i njegova porodica su bili unutar barke i: Onda Jahve zatvori za njim vrata. Vidio je bljesakzasljepljujuesvjetlostiioblakslavevidljivijiodmunjesiaojesnebailebdioiznad ulaza u barku. Masivna vrata, koja oni unutra nisu mogli zatvoriti, polako su zatvorile nevidljive ruke. Noa je bio zatvoren, a oni koji su odbacili Boju milost ostali su vani. Na vratima je bio Boji peat, Bog ih je zatvorio i samo ih je on mogao otvoriti. Isto e se tako zatvoriti vrata milosti kad Hristos, prije svog dolaska na nebeskim oblacima, okona svoje posredovanje za ljude. Tada boanska milost vie nee zadravati bezbonike, a Sotona e imati potpunu kontrolu nad onima koji su odbacili milost. Oni e nastojati da unite Boji narod,alikaotojeNoabiozatvorenubarci,takoepravedniketititiboanskasila. SedamdananakontosuNoainjegovaporodicauliubarkunijebiloznakadolazee
40

oluje.Ovojerazdobljebiloispitnjihovevjere.Zavanjskijesvijettobilovrijemepobjede.Oito je odlaganje potvrdilo njihovo vjerovanje da je Noina vijest bila obmana te da potop nikada nee doi. Uprkos tome to su bili svjedoci sveanim prizorima ulasku ivotinja i ptica u barkuianelovuzatvaranjuvrataonisunastavilisasvojimzabavamaibunimpijankama, rugajuiseakijasnimprikazimaBojesile.Mnotvoseokupilookobarke,ismijavajuione unutrasdrskostimakojesenikadaranijenisuusudiliiniti. Aliosmogdananebosuprekrilimranioblaci.Zatimsuslijediliudarcigromaibljesci munja.Uskorosupoelepadativelikekapikie.Svijetnikadanijevidionetoslino,iljudska jesrcapreplaviostrah.Svisusepotajnopitali:ZarjemoguedajeNoaipakbioupravuteda je svijet osuen na unitenje? Nebo je postajalo sve mranije, a kia je padala sve bre. ivotinjesulutaleudivljemstrahu,anjihovineujednaenikricikaodasuoplakivalivlastitu sudbinu i sudbinu ovjeka. Onda navale svi izvori bezdana, rastvore se ustave nebeske. inilodasegolemislapovivodesruujuizoblaka.Rijekesuizaleizsvojihkoritaipreplavile doline.Mlazovisuvodeizbijaliizzemljesneopisivomsilinom,bacajuigolemestijenevieod tridesetmetarauzrak,kojesuseupaduzabijaledubokouzemlju. Ljudi su prvo posmatrali unitenje djela vlastitih ruku. Munje s neba su unitavale sjajnegraevine,prekrasnevrtoveilugoveukojimasuonidralisvojekipove,aruevinesu bilerazbacanenadaleko.Raskomadanisurtvenicinakojimasuseprinosileljudskertve,a oboavateljisudrhtaliodstrahapredsilomivogaBoga,znajuidajenjihovapokvarenosti idolopoklonstvouzroknjihovaunitenja. Kako je oluja postajala sve snanija, drvee, zgrade, stijene i zemlja letjeli su u svim pravcima. Strah ljudi i ivotinja bio je neopisiv. Jauk ljudi koji su prezreli Boji autoritet nadjaavao je urlanje oluje. Sam Sotona, koji je bio prisiljen ostati usred uskomeanih elemenata prirode, strahovao je za svoj vlastiti ivot. On je uivao u vladanju tako monom ljudskomrasomieliodaivekakobiidaljeinilisvojagnusnadjelainastavilispobunom protiv Vladara neba. On je sada izgovorio kletve protiv Boga optuujui ga za nepravdu i surovost. Mnogi ljudi su, poput Sotone, hulili na Boga, i da su mogli, oni bi ga skinuli s prijestola. Drugi su, izbezumljeni od straha, pruali ruke prema barci molei da ih se pusti unutra. Ali njihova su preklinjanja bila uzaludna. Savjest se napokon probudila i oni su spoznalidapostojiBogkojivladaNebom.Onisugarevnoprizivali,aliOnnijesluaonjihove povike. U tom stranom trenutku oni su uvidjeli da je prijestup Bojeg Zakona prouzroio njihovu propast. Ipak, premda su zbog straha od kazne oni priznali svoj grijeh, oni nisu osjeali istinsko pokajanje ili gaenje prema zlu. Da je kazna bila uklonjena, oni bi ponovno prkosiliNebu.KadBojisudovizadeseZemlju,nepokajanieprijevatrenestihijeznatikadai to je bio njihov grijeh prezir Prema njegovu svetom Zakonu. Ipak, oni se nee istinski pokajatikaonigrjenicidrevnogsvijeta. Neki su iz oaja pokuali silom prodrijeti u barku, ali vrsto sagraena konstrukcija odoljela njihovim pokuajima. Drugi su se drali barke sve dok ih nije odnijela nadolazea voda ili su popustili u sudaru sa stijenjem ili drveem. Svi su sastavi masivna kovega podrhtavalipodudarcimanemilostivavjetraibacanjemodvaladovala.Kriciivotinjaunutra izraavali su njihov bol i strah. Meutim, usred ovih ratobornih prirodnih elemenata ona je nastavilasigurnoploviti.Aneliiznimnesnagebilisuzaduenidajesauvaju. ivotinje,izloeneoluji,potralesupremaovjekukaodasuodnjegaoekivalepomo. Nekisuljudizavezalisebeisvojudjecuzasnaneivotinjeznajuidasuoneizdrljiveuborbi za ivot teda e se penjati na najvie vrhove da bi pobjegle od nadolazee vode. Neki su se
41

privezali na golema drveta na vrhovima brda ili planina, ali drveta su iupana iz korijena i zajedno saivim teretom baenau uzburkane valove. Jedno za drugim naputana su mjesta koja su obeavala sigurnost. Dok je voda rasla sve vie, ljudi su traili zaklon na najviim planinama.estosuseivotinjaiovjekborilizajednozauporitedokihvalovinebioboje odnijeli. Snajviihvrhovaljudisugledalinaoceanbezobala.SveanaupozorenjaBojegsluge vie se nisu inila predmetom ruganja i prezira. Kako su ovi osueni grjenici eznuli za prilikamakojesuzanemarili!Kakosumolilizavrijemeprobe,jojedantrenutakmilosti,jo jedan poziv s Noinih usana! Ali oni vie nisu uli slatki glas milosti. Ljubav, kao i pravda, zahtijevale su da Boji sudovi zaustave grijeh. Osvetnike vode preplavile su i posljednje utoiteionikojisupreziraliBoganestalisuumranimdubinama. Oni hotimino zaboravljaju da su davno postala nebesa skupa sa zemljom, koja je iz vodeimeuvodamaiskrslanarijeBoju.Njimajeondanjisvijet,potopljenvodom,uniten. A sadanja nebesa i sadanju zemlju ista je rije pohranila za oganj i uva ih za dan Suda i propastibezbonika.(2Pt3,57)Dolazijojednaoluja.Zemljaeponovnobitipreplavljena Bojimgnjevomkojipustoi,igrijehigrjeniciebitiuniteni. Grijesikojisuzahtijevaliosvetunadpretpotopnimsvijetomidanaspostoje.Bojistrah jeiezaoizsrcaljudi,asnjegovimsezakonompostupasravnodunouiprezirom.Izrazita svjetovnost ljudi onog vremena jednaka je svjetovnosti narataja koji danas ivi. Hristos je rekao:Kaotosuljudijelipili,eniliseiudavaliuvrijemetojeprethodilopotopu,itosve dodanakadNoaudeulau,danitanisunasluivalidokdoepotopisveihodnese,takoe biti i za dolaska Sina ovjejega. (Mt 24,38.39) Bog nije osudio pretpotopne ljude zbog jedenja i pijenja, On im je dao plodove zemaljske u velikom obilju da bi zadovoljio njihove tjelesne potrebe. Njihov se grijeh sastojao u uzimanju ovih darova bez zahvalnosti prema Davaocu i obeaivanju samih sebe neogranienim poputanjem apetitu. enidba je bila zakonita.BrakjebioBojauredba,bilajetojednaodprvihinstitucijatoihjeOnuspostavio. Onjedaoposebneuredbeuvezisovimobredom,odijevajuieausvetostiljepotu,aliovesu uredbezaboravljene,brakjeizopaentesekoristikaosluga,strastima. Slino je stanje i danas. Ono to je samo po sebi zakonito pretvara se u razuzdanost. Apetitu se poputa bez ikakva ogranienja. Navodni Hristovi sljedbenici danas jedu i piju s pijancima, dok su njihova imena zapisana u poasnim crkvenim izvjetajima. Neumjerenost umrtvljujemoralneiduhovnesnageipripremaputpoputanjuniskimstrastima.Mnotvone osjeamoralnuobavezudaobuzdavasvojetjelesnestrastiionipostajurobovipoude.Ljudi ivezazadovoljstva,samozaovaj svijetiovajivot.Pretjerivanjeproimasveslojevedrutva. Integritet se rtvuje za rasko i isticanje. Oni koji ure da se obogate izvru pravdu i tlae siromane, a tijela i due ljudi jo se uvijek kupuju i prodaju. Prijevara, potkupljivanje i kraaprolazebezopomeneuviiminiimdrutvenimkrugovima.Tisakjeprepunizvjeao ubistvima zloinima tako hladnokrvnim i bezrazlonim da se ini kako je ieznuo svaki osjeajovjenosti.Iovizloinisupostalitakouobiajenapojavadaonigotovoineizazivaju komentar ili iznenaenje. Duh anarhije proima sve narode, a neredi koji s vremena na vrijeme izazovu zgraanje svijeta samo su pokazatelji nagomilane vatre strasti i bezakonja kojie,jednomkadizmaknukontroli,Zemljuispunitijadomipustoi.Slikaopretpotopnom svijetukojudajenadahnuepredstavljaistinskostanjekakojemidesavremenodrutvo.aki sada,uovomstoljeuuhrianskimzemljamazloinikojisedanasinejednakosumranii stranikaoonizbogkojihsuunitenigrjenicidrevnogsvijeta.
42

Prije potopa Bog je poslao Nou da upozori svijet, da povede ljude putem pokajanja, kako bi izbjegli prijetnji unitenja. Kako se vrijeme drugog Hristovog dolaska blii, Gospod svijetu alje svoje sluge s upozorenjem da se pripreme za ovaj veliki dogaaj. Mnotvo ivi prestupajui Boji Zakon i On ga sada milostivo poziva da poslua njegove svete uredbe. Svima koji vjerom u Hrista ostave svoje grijehe i pokaju se pred Bogom nudi se oprost. Ali mnogismatrajudaostavljanjegrijehazahtijevaprevelikurtvu.Buduidasenjihovivotne slae s istim naelima Boje moralne vladavine, oni odbacuju njegova upozorenja i poriu autoritetnjegovaZakona. OdvelikogbrojastanovnikanaZemljiprijepotopapreivjelojesamoosamljudi,oni koji su povjerovali i posluali Boju rije upuenu kroz Nou. Sto dvadeset godina ovaj je propovjednikpravednostiupozoravaosvijetoskoranjemunitenju,alinjegovajevijestbila odbaenaiprezrena.Takoebitiidanas.PrijenotodoeZakonodavacdakaznineposlune, prijestupnici su upozoreni da se pokaju i vrate prvotnoj odanosti, ali e za veinu ova upozorenjabitiuzaludna.ApostolPetarkae:Nakoncuvremenapojaviteseizrugivai,koji e ivjeti prema vlastitim poudama i pitati: Gdje je njegov obeavani dolazak? Otkada su umrli nai oevi, i dalje sve ostaje kako je bilo od poetka stvorenja (2 Pt 3,34) Zar mi ne ujemo kako ove rijei ponavljaju ne samo bezbonici, ve i mnogi koji stoje iza propovjedaonicaunaojzemlji?Nemarazlogazauznemiravanje,uzvikujuoni.Prijenoto Hristosdoe,cijeliesvijetbitiobraen,apravednostevladatihiljadugodina.Mir!Mir!Sve ostaje isto kao to je bilo od poetka. Neka nikoga ne uznemiruje uzbudljiva vijest ovih vjesnika nesree. Meutim, ovaj nauk o mileniju nije u skladu s uenjem Hrista i njegovih apostola.Isusjepostavioznaajnopitanje:Ali,hoeliSinovjeji,kadadoe,naipouzdanja na zemlji? (Lk 18,8) Kao to smo ve vidjeli, On kae da e stanje svijeta biti kao u Noine dane.Pavlenasupozoravadaebezbonostrastikakosebudebliiokraj:Duhizriitovelida e u posljednja vremena neki otpasti od vjere i pristati uz prijevarne duhove i avolske nauke.(1Tim4,1)Apostolkaedaeuposlednjedobanastatitekavremena(2Tim3,1).I ondajezapanjujuulistugrijehatoeihinitionikojiimajuoblijepobonosti. Kako se bliio kraj kunje, pretpotopni su se ljudi predali uzbudljivim zabavama i bunim proslavama. Oni koji su imali uticaj i vlast nastojali su zaokupiti umove ljudi zadovoljstvimaismijehom,daposljednjesveanoupozorenjenebiuticalonanjih.Zarmine vidimo da se isto ponavlja i danas? Dok Boje sluge iznose vijestdasesvemupribliiokraj, svijetjezaokupljenzabavomitraenjemzadovoljstava.Neprekidannizuzbuenjakojidovodi doravnodunostipremaBoguprijeidanaljudeutjeuistinekojeihjedinomoguspasitiod buduegunitenja. UNoinovrijemefilozofisutvrdilidajeunitenjesvijetavodomnemogue,itakoisada postojenaunicikojinastojedokazatidasesvijetnemoeunititivatromidatonijeuskladu sazakonimaprirode.AliBogprirode,StvoriteljiVladarnjenihzakona,moeupotrijebitidjela svojihrukuzaispunjenjesvogcilja. Kad su veliki i mudri ljudi onog vremena dokazali da je unitenje svijeta vodom nemogue,kadsustialistrahljudi,kadsusvismatralidasuNoinaproroanstvaobmanaaon fanatik, tada je doao Boji trenutak. Navalie svi izvori bezdana, rastvorie se ustave nebeske, a rugae je progutao potop. Ljudi su prekasno shvatili da je njihova mudrost, zajednosnjihovomhvalisavomfilozofijom,ludost,dajeZakonodavacveiodzakonaprirode, tedaSvemoguemnenedostajenainadaostvarisvojcilj.UvrijemekaddoeSinovjeji biekaotojebilouNoinodoba.(Lk17,26.30)AliedoidanGospodnjikaolopov;utaje
43

dannebesaieznutisvelikomlomljavom,poelaeseuognjurastopiti,azemljasesasvojim ostvarenjimaneevienai.(2Pt3,10)KadmiljenjafilozofaodagnajustrahodBojegsuda, kadvjerskiuiteljibudustavljalinaglasaknadugorazdobljemirainapretka,ikadsvijetbude zaokupljenposlomizadovoljstvima,sadenjemigraenjem,zabavamaiveseljem,odbacujui Bojaupozorenjaivrijeajuinjegovevjesnike,tadaeihiznenadasustiiunitenjeioninee umai(1Sol5,3).

44

 8. poglavlje

POSLIJEPOTOPA
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 7,20 do 9,17. Vodajerasladookopetnaestlakataiznadnajviihplanina.Porodiciunutarbarkeesto seinilodaeionipropastidokjetokompetdugihmjesecinjihovabarkabilanoenatamo amo, prividno u milosti vjetra i valova. Bila je to teka kunja, ali Noina se vjera nije pokolebalajerjeonbiouvjerendajeboanskarukazakormilom. Dok su se vode povlaile, Gospod je uinio da barka doplovi do mjesta zatiena grupom planina to ih je On sauvao svojom silom. Mala je udaljenost dijelila ove planine i barkajeuplovilauovomaloskloniteivienijebilagonjenanepreglednimoceanom.Ovoje bilovelikoolakanjeumornimiolujomizmuenimputnicima. Noa i njegova porodica su sa zabrinutou oekivali opadanje vode jer su eznuli da ponovnohodajupozemlji.etrdesetdananakontosuvrhoviplaninapostalividljivionisu pustiligavrana,pticusrazvijenimosjetilommirisa,daispitajelisezemljaosuila.Buduida nijenalanitaosimvode,pticajeodlijetalaidolijetaladobarke.Sedamdanakasnijeposlana je i golubica, koja se, ne naavi suha tla, vratila u barku. Noa je ekao jo sedam dana i ponovnopustiogolubicu.Kadseonauveervratilasmaslinovomgranicomukljunu,nastalo je veliko veselje. Kasnije, Noa skide krov s barke i pogleda: povrina suha. Ipak, on je strpljivo ekao u barci. Kao to je i uao na Gospodnju posebnu zapovijest, on je ekao na posebnuuputudajenapusti. Napokon je aneo siao s Neba, otvorio masivna vrata i zapovjedio patrijarhu i njegovimukuanimadapouzemljomisasobompovedusvaivabia.Uradostiosloboenja Noa nije zaboravio Onoga ija ih je milostiva briga sauvala. Njegov je prvi in nakon naputanja barke bio gradnja rtvenika i prinoenje rtve od svih istih ivotinja i ptica, pokazujuinatajnainsvojuzahvalnostBoguzaosloboenjeivjeruHrista,velikurtvu.rtva jebilaugodnaBoguislijediojeblagoslovnesamozapatrijarhainjegovuporodicuvezasve kojieivjetinazemlji:Jahveomirisamirisugodnipareeusebi:Nikadvieneuzemljuu propast strovaliti zbog ovjeka... Sve dok zemlje bude, sjetve, etve, studeni, vruine, ljeta, zime, dani, noi nikada prestati nee. Ovo je bila pouka svim buduim naratajima. Noa je izaao na opustoenu zemlju, i prije no to je poeo sebi graditi kuu on je Bogu podigao rtvenik. Njegovo je stado bila malo, sauvano uz veliku cijenu, a on je ipak radosno dao Gospodudiokaopriznanjedajesvenjegovo.Nasliannainnaabiprvabrigatrebalabitida Bogu prinosimo dragovoljne rtve. Svaki prikaz njegove milosti i ljubavi prema nama treba zahvalnoprepoznatiinomposveenjaidarovimazanapredaknjegovadjela. Da se pri svakoj naoblaci i padanju kie ljudi ne bi bojali drugog potopa, Gospod je ohrabrio Noinu porodicu obeanjem: A ja, evo, sklapam svoj Savez s vama i s vaim potomstvom poslije vas... nikada vie vode potopne nee unititi iva bia, niti e ikad vie potopzemljuopustoiti...Dugusvojuuoblakstavljam,dazalogombudeSavezuizmeumene izemlje.Kadoblakenadzemljunavuemidugaseuoblakupokae,spomenutuseSaveza svoga,Savezaizmeumeneivasistvorenjasvakogaivog.
45

Kako je velika Boja panja i samilost prema njegovim grjenim biima kad je stavio prekrasnuduguuoblakekaoznaksvogSavezasovjekom!Gospodkaedakadpogledana duguonesesjetitisvogzavjeta.ToneznaidaegaOnzaboraviti,venamOngovorinaim jezikomdabismogamiboljerazumjeli.Bojajenamjerabiladaakodjecakasnijihnarataja upitaju za znaenje prekrasnog luka koji presvouje nebo, njihovi roditelji trebaju ponoviti priuopotopuireiimdajeSvevinjipostavioduguuoblacimakaojamstvodavodanikada nee preplaviti Zemlju. Tako e ona od narataja do narataja stajati kao svjedoiti o boanskojljubavipremaovjekuiuvrstitinjegovopovjerenjeuBoga. Znak duge na Nebu okruuje prijesto i nadsvouje Hristovu glavu. Prorok kae: Taj blijesaknasvestranebijaepoputdugetosezakinihdanajavljauoblaku.Tobijaeneto kao slava Jahvina. (Ez 1,28) Ivan otkriva: I gle: u nebu je stajalo prijesto, i na prijestolu je sjedioNeko...Aokoprijestolabiosjajankrug,sliandugi,napogledkaosmaragd.(Otk4,2.3) Kadovjeksvojomvelikompokvarenouzazivaboanskisud,Spasitelj,kojiposredujepred Ocemunjegovukorist,upuujenaduguuoblacima,naduguoko njegovaprijestolaiponad svojeglave,kaoznakBojemilostipremapokajanomgrjeniku. Bog je s jamstvom danim Noi u vezi s potopom povezao jedno od najdragocjenijih obeanjasvojemilosti:BitemikaozaNoinihdana,kadsezaklehdavodeNoineneevie preplaviti zemlju; tako se zaklinjem da se vie neu na tebe srditi nit u ti prijetiti. Nek se pokrenuplanineipotresubrijezi,alseljubavmojaneeodmaodtebe,nitesepokolebati mojSavezmira,kaeJahvekojitisesmilovao.(Iz54,9.10) Dok je Noa posmatrao snane krvolone ivotinje kako s njima izlaze iz barke, on se bojaodaeoneunititinjegovuporodicukojajebrojalasamoosamosoba.AliGospodjesvom sluziposlaoanelasporukomsigurnosti:Nekavassebojeiodvasstrahujusveivotinjena zemlji,svepticeuzraku,svetosepozemljikree,isveribeumoru:uvaesurukepredane. Svetosekreeiivinekvambudezahranvi:svevamdajemkaotovamdadohzelenobilje. PrijeovogaBogovjekunijedaodoputenjedajedeivotinjskomeso,njegovajenamjerabila daseljudskirodiskljuivohraniplodovimazemlje,alisadakadjesvezelenilobilouniteno, Onimjedopustiodajedumesoistihivotinjakojesubilesauvaneubarci. Potop je promijenio cijelu povrinu zemlje. Kao posljedica grijeha, tree strano prokletstvojepoivalonazemlji.Kadjevodapoelakopniti,brdaiplaninesuostaleokruene nepreglednim, nemirnim morem. Posvuda su se nalazili leevi ljudi i ivotinja. Gospod nije dopustio da ostanu i da raspadanjem zagauju zrak te je stoga od zemlje nainio golemo groblje. Snaan vjetar, poslan da isui vode, odnosio je leeve, a ponekad i cijele vrhove planinaidrveem,kamenjemizemljomzatrpavaomrtvatjelesa.Naistisunainzlatoisrebro, probranadrvetaidragokamenje,kojisuprijepotopaobogaivaliiukraavalizemlju,ikojesu stanovnici oboavali, skriveni od ljudskih pogleda. Snano gibanje vode nanijelo je zemlju i kamenjenaovablaga,aunekimsluajevimaiznadnjihstvoriloplanine.Bogjeuvidiodatoje vie bogatio i unapreivao grjene ljude, njihovi su putovi postajali sve pokvareniji. Oboavana su blaga koja su ih trebala navesti da slave dobrog Darodavca, a Bog je bio obeaeniprezren. Zemljajebilaispremetanaiopustoena,neopisivaizgleda.Planine,nekadtakokrasnei savrenasklada,postalesunepravilnaiokrnjenaizgleda.Kamenje,grebeniiotrostijenjebili surazasutipozemaljskojpovrini.Nestalasunekabrdaiplanine,neostavljajuitragovesvog negdanjegpostojanja,anamjestunekadanjihravnicasadasuseuzdizaliplaninskilanci.Ove su promjene na nekim mjestima bile vidljivije. Tamo gdje su se nekada nalazila najbogatija
46

nalazita zlata, srebrai dragogkamenja, znakovi prokletstva su bili najvidljiviji. U zemljama kojenisubilenastanjeneilitamogdjejezloinbiomanjiiprokletstvojebilomanje. U to vrijeme zakopane su i goleme praume. One su se kasnije pretvorile u ugljen, stvarajuivelikenaslageugljenakojedanaspostoje,kaoivelikekoliinenafte.Ugaljinaftase esto zapale pod povrinom zemlje. Stijene se tada griju, izgara krenjak, a eljezna ruda se topi.Djelovanjevodenakrenjakjoviepoveavatemperaturuiuzrokujepotrese,vulkanei stvara usijanu lavu. Kad voda i vatra dolaze u dodir s otrim rubovima stijena i eljeznom rudom,dolazidovelikihpodzemniheksplozijakojezvuepoputpriguenegrmljavine.Zrakje vru i zaguljiv. Slijede erupcije vulkana, a i oni esto ne daju dovoljno oduka zagrijanim elementima, zemlja se trese, tlo se die i sputa poput morskih valova, pojavljuju se velike pukotine,aponekadnestajugradovi,selaigorueplanine.Ovezapanjujuepojavebitesve uestalijeistrasnijeprijesamogdrugogHristovogdolaskaikrajasvijeta,znacinjenogbrzog unitenja. Dubine zemaljske su Gospodnji arsenal iz kojeg je on uzimao oruje za unitenje drevnog svijeta. Vode koje su izbijale iz zemlje zajedno vdom s neba zavrile su djelo pustoenja. Od potopa, kao i voda bili su Boja orua za unitenje bezbonih gradova. Ovi sudovi dolaze da bi oni koji omalovaavaju Boji Zakon i gaze njegov autoritet drhtali pred njegovomsilomipriznalinjegovupravednusuverenost.Doksuljudiposmatralikakogorue planineizbacujuvatruiplamen,abujiceistopljenjelaveisuujurijeke,gutajugustonaseljene gradove sijuiposvudaunitenjeipusto,najtvrasrcasuispunjenastrahom,anevjernicii hulnicisubiliprisiljenipriznatibeskonanuBojusilu. Govoreioovakvimprizorima,drevniprorokjerekao:Odarazderenebesaisie, daimesvojeobjavineprijateljima:predlicemtvojimtreslabisebrda,predtobombidrhtali narodi, kao kad oganj suho granje zapali i vatra vodu zakuha. inei djela strahotna, neoekivana,silaziosi,ibrdasusetreslapredtobom!(Iz64,1.2)Jahvejesporugnjevu,ali silanumoi.Ne,Jahveneepustitikrivcanekanjena.Uvihoruiolujiputjenjegov,oblacisu prainakojupodiunjegovikoraci.Prijetimoruiisuujega,presuujesverijeke.(Nah1,3.4) Najstraniji prizori koje svijet jo nije vidio odigrat e se prilikom drugog Hristovog dolaska.Prednjimsegorepotresaju,bregoviseljuljaju,zemljasepodnjimprovaljuje,krug zemaljski i sve to u njem stanuje. Ko moe izdrati pred bijesom njegovim? Ko e odoljeti pred gnjevnom srdbom njegovom? Jarost se njegova kao vatra izlijeva i litice se pred njim kidaju. (Nah 1,5.6) Jahve, nagni svoja nebesa i sidi, takni bregove: i zadimit e se! Sijevni munjomiraspridumane,odapnistrijeleiraspriih!(Ps144,5.6) Uiniu udesa gore na nebesima, a znakove dolje na zemlji: krv i oganj i sukljanje dima.(Dj2,19)Utoudaremunje,grmljavine,gromoviivelikpotreszemlje,kakavnikadnebi otkada se ljudi pojavie na zemlji tako velik bijae taj potres, tako snaan. Svi otoci ieznueagoranestade.Igradvelikitekakaotalenat!spustisesnebanaljude.Aljudisu psovaliBogazbogzlaodgrada,jerjenesreatovelikaveoma.(Otk16,18.20.21) Kadsemunjesnebaudruesvatromnazemlji,planineegorjetikaopeiiznjihe tei potoci gorue lave, gutajui vrtove i polja, sela i gradove. Hlaenjem rastopljene lave u rijekama uzavree voda i bacati s neopisivom silinom u zrak velike stijene razbacujui komadiepozemlji.Rijekeeseisuiti.Zemljaepodrhtavati,aposvudaebitistranipotresi ierupcije. Bog e tako ukloniti bezbonike sa zemlje. Ali pravednici e biti sauvani u ovom meteukaotojeNoabiosauvanubarci.Bogebitinjihovoutoiteioniesesklonitipod
47

njegovakrila.Psalmistkae:JerJahvejezaklontvoj,Vinjegaodabrasebizaokrilje.Neete snai nesrea... (Ps 91,9.10) U sjenici svojoj on me zaklanja u dan kobni; skriva me u skrovituatorasvoga,nahridinuonmeuzdie.(Ps27,5)Bojeobeanjeglasi:Izbaviuga jermeljubi,zakrilitgajerpoznajeimemoje.(Ps91,14)
48

 9. poglavlje

DOSLOVNASEDMICA
Sedmica je, kao i subota, nastala prilikom stvaranja, a biblijska ju je istorija uvala i prenosilasvedonaihdana.SamjeBogizmjerioprvusedmicukaouzoraksvimsedmicamaili tjednimasvedosvretkavremena.Onase,poputostalih,sastojalaodsedamdoslovnihdana. Stvaranjejetrajaloestdana,asedmogseBogodmarao,blagoslovioovajdaniodvojiogakao danzaovjekovodmor. UZakonudanomnaSinajuBogjenaglasiovrijednostsedmiceiinjenicenakojimaona poiva. Nakon to je dao zapovijest: Sjeti se da svetkuje dan subotni, i jasno odredio to trebaradititokomestdana,atonetrebaraditisedmogdana,Ondajerazlogzaovakavstav premasedmiciiupuuje nasvojvlastitiprimjer:TaiJahvejeestdanastvaraonebo,zemljui moreisvetojeunjima,asedmogajedanapoinuo.StogajeJahveblagoslovioiposvetiodan subotni. (Izl 20,811) Ovaj se razlog ini uvjerljivim i privlanim kad znamo da su dani stvaranja doslovni dani. Prvih est dana u svakoj sedmici dani su ovjeku za rad, jer je Bog koristio isto razdoblje u prvoj sedmici u djelu stvaranja. Sedmog dana ovjek se treba uzdravatiodradausjeanjunaStvoriteljevodmor.Meutim,pretpostavkadajezadogaaje uprvojsedmicibilopotrebnohiljadeihiljadegodinadirektnopotkopavaetvrtuzapovijest. OnaprikazujeStvoriteljakakoljudimazapovijestadasvetkujudoslovnusedmicuu spomenna neko nepregledno, neogranieno vremensko razdoblje. Ovo ne slii njegovu nainu postupanja s njegovimstvorenjima. Takvo poimanje ini neodreenim i nejasnim ono to je Onjasnoobznanio.Tojenajodmuklijiobliknevjerstva,astogainajopasniji,njegovastvarna prirodajetakoprikrivenadajeprihvatajuiuemnogikojiispovijedajuvjeruuBibliju. Jahvinomsurijejunebesasazdanaidahomustanjegovihsvavojskanjihova.JerOn ree i sve postade, naredi i sve se stvori. (Ps 33,6.9) Biblija ne poznaje duge vjekove nekomkojihjeizkaosapostupnonastajalaZemlja.Svetizapisikaudasesvakinarednidan stvaranja sastojao od veeri i jutra, kao i svi drugi dani nakon toga. Na kraju svakog dana iznosi se rezultat Stvoriteljeva djelovanja. Izvjee na kraju prve sedmice kae: To je postanak neba i zemlje, tako su stvarani. (Post 2,4) Ali tu se ne iznosi zamisao da su dani stvaranjabilinetodrugoosimdoslovnidani.Svakiodtihdanajenazvandanomstvaranja,jer jeBogsvakogdanastvorionetonovo. Geolozi tvrde da su u samoj Zemlji nali dokaze da je ona daleko starija no to ue Mojsijevi zapisi. Otkrivene su kosti ljudi i ivotinja, kao i oruja, okamenjeno drvee, daleko vee od dananjeg, ili od onog koje je postojalo hiljadama godina, i iz toga zakljuuju da je ljudska vrsta naseljavala Zemlju prije vremena o kojem se govori u izvjetaju o stvaranju, vrstakojajebiladalekoveaoddananjihljudi.Takvojerazmiljanjenaveloonekojivjeruju u Bibliju da prihvate tvrdnju kako su dani stvaranja bili duga, neograniena vremenska razdoblja. Meutim bez biblijske istorije geologija ne moe nita dokazati. Oni koji s uvjerenjem zakljuuju na osnovi njenih otkria nemaju dostatno poimanje o veliini ljudi, ivotinja i drvea prije potopa, ili o velikim promjenama koje su se tada dogodile. Ostaci pronaeniuzemljijesudokazioivotukojiseumnogimvidovimarazlikovaooddananjeg, alisesamoiznadahnutihspisamoeznatinetoovremenuukojesuoverazlikepostojale.U
49

istorijiopotopuNadahnuejeobjasniloonotogeologijanikadanemoeshvatiti.UNoinim su danila zakopani ljudi, ivotinje i drvee daleko vei od onih koji danas postoje, i tako sauvanikaodokazikasnijimnaratajimadajepotopunitiopretpotopnisvijet.Bogjeelio daovaotkriautvrdevjeruunadahnutuistoriju,aliljudi,snjihovimispraznimrazmiljanjem, padaju u istu zabludu kao i ljudi prije potopa stvari koje im je Bog dao kao blagoslov oni pogrjenomprimjenompretvarajuuprokletstvo. To je jedno od Sotoninih orua kojim on navodi ljude da povjeruju izmiljotinama nevjernika,jertimemoeBojiZakonuinitinerazumljivim,Zakonkojijesamposebijasani ohrabriti ljude na pobunu protiv boanske vladavine. Njegovi su napori posebno usmjereni protivetvrtezapovijesti,jeronajasnoupuujenaivogBoga,Tvorcanebaizemlje. Ulauseneprekidninaporidasedjelostvaranjaobjasniprirodnimuzrocima,teaki vjernihrianiprihvatajuljudskezakljukesuprotnejasniminjenicamaSvetogpisma.Mnogi koji se protive prouavanju proroanstava, posebno proroanstvima u knjigama Daniel i Otkrivenje, tvrdei da su ona tako nejasna da ih mi ne moemo razumjeti, ipak ovi ljudi spremnoprihvatajupretpostavkegeologakojeproturjeeMojsijevimzapisima.Aliakojeono tojeBogotkriotakotekorazumjeti,kakojenedosljednoprihvatitipukepretpostavkeuvezi sonimtoOnnijeotkrio! tojeskriveno,pripadaJahvi,Bogunaemu,aobjavanamaisinovimanaimzauvijek, da vrimo sve rijei ovoga Zakona. (Pnz 29,28) Bog nikada ovjeku nije otkrio kako je ostvario djelo stvaranja, ljudska nauka ne moe ispitivati tajne Svevinjega. Njegova stvaralakasilaistotakojeneshvatljivakaoiNjegovopostojanje. Bog je dopustio da kroz nauku i umjetnost svjetlost obasja svijet, ali kad naunici posmatraju ove predmete samo s ljudske take motrita, oni e sigurno doi do pogrenih zakljuaka.SpekulacijeoonometonamBojaRijenijeotkrilamogubitibezazlene,akose naeteorijeneprotiveinjenicamakojesenalazeuSvetompismu,alionikojiostavljajuBoju Rijeitraeobjanjenjazanjegovastvorenadjelaunaunimnaelimaplutajuponepoznatom okeanubezmapeilikompasa.Najveiumovi,akoihunjihovuistraivanjunevodiBojaRije, postaju zbunjeni u pokuajima da nadu vezu izmeu nauke i otkrivenja. Budui da su Stvoriteljinjegovadjelatakodalekoiznadnaesposobnostishvatanjadaihnemoguobjasniti prirodnim zakonima, oni biblijsku istoriju smatraju nepouzdanom. Oni koji sumnjaju u pouzdanostzapisauStaromiNovomzavjetuiieikorakdaljeiposumnjatiuBojepostoja nje,aonda,buduidasuizgubilisidro,onisupreputenidaserazbijuohridinevjerstva. Takve osobe izgubile su jednostavnost vjere. Vjera u boanski autoritet Boje svete Rijei treba biti nepokolebljiva. Biblija se ne moe provjeravati ljudskim naunim idejama. Ljudskoznanjejenepouzdanvodi.SkepticikojiitajuBiblijudabiunjojotkriligreke,mogu, zbognesavrenashvatanjailinaukeiliotkrivenja,tvrditidasunaliproturjeja,alikadseova prividna proturjeja pravilno shvate, ona su u savrenom meusobnom skladu. Mojsije je pisaopodvostvomBojegDuha,iispravnateorijageologijenikadaneeiznositidokazekoji senemogupomiritisnjegovimizjavama.Svaistina,uprirodiiliotkrivenju,dosljednajesama sebiusvimsvojimobjavama. Boja Rije postavlja mnoga pitanja na koja najvei naunici nikada nee moi odgovoriti.Panjaseskreenastvariusvakodnevnomivotu,kojeogranieniumovi,sasvom svojomhvalisavommudrou,nikadanemoguucijelostirazumjeti. Ipak,naunicismatrajudamogurazumjetiBojumudrost,onotojeOnuinioilito moeuiniti.PrevladavaidejadajeOnograniensvojimvlastitimzakonima.Ljudiiliporiuili
50

ignorirajunjegovopostojanje,ilimisledasvemoguobjasniti,akidjelovanjenjegovogDuha na ljudsko srce i vie ne potuju njegovo ime niti se boje njegove sile. Oni ne vjeruju u nadprirodno,inerazumijuBojiZakonilinjegovuneogranienusilukojomunjimaostvaruje svojuvolju.Usvojojuobiajenojupotrebiizrazzakonprirodesadrionotosuljudidosad otkrili u vezi sa zakonima koji upravljaju materijalnim svijetom, ali kako je samo njihovo znanjeogranieno,akakojeogromnopodrujeukojemStvoriteljmoedjelovatiuskladusa svojimvlastitimzakonima,adatobudepotpunoneshvatljivoogranienimbiima Mnogi ue da materija posjeduje ivotodavnu silu, da tvar prima odreena svojstva koja je onda preputena da djeluje svojom vlastitom energijom, te da se djelovanje prirode oduvijekuskladusnepromjenjivimzakonimanakojenisamBognemoeuticati.Ovojelana naukakojunepotvrujeBojaRije.PrirodajeslugasvogStvoritelja.Bogneponitavasvoje zakone ili djeluje protiv njih, ve ih neprekidno koristi svoja orua. Priroda svjedoi o inteligenciji,prisutnosti,aktivnojenergijikojadjelujeuikroznjenezakone.Uprirodisevidi neprekidnodjelovanjeOcaiSina.Hristoskae:Otacmojneprestanoradi,zatoijaradim.(Iv 5,19) Leviti su u svojoj pjesmi koju je zapisao Nehemija pjevali: Ti si, Jahve, Jedini! Ti si stvorionebo,inebesanadnebesima,ivojskunjihovu,zemljuisvetojenanjoj,moraitojeu njima.Tisvetooivljava...(Neh9,6)Bojedjelostvaranjazemljejezavreno.Takosudjela njegova dovrena od postanka svijeta. (Heb 4,3) Ali njegova energija jo uvijek odrava njegova stvorenja. Ne zbog toga to mehanizam koji je jednom uspostavljen nastavlja raditi vlastitomenergijom,primjericedisanjeiliotkucajipulsa,vejesvakiudisaj,svakiotkucajsrca dokaznjegovesveoptebrigeukojojivimo,miemoseijesmo(Dj17,28).Zemljanedonosi plodove, godinu za godinom, ili nastavlja kruenje oko Sunca zbog neke uroene sile. Boja rukavodiplaneteiodravaihnanjihovimnebeskimputanjama.Onkojinabrojizvodivojsku njihovu,ikojiihsvezovepoimenu(Ps40,26).Njegovomsilomrastebilje,pupalieicvijee cvate.Onoblacimaprekrivanebesaizemljikiusprema(Ps147,8)iOninidolineplodnim. Lavii riu za plijenom i od Boga hranu trae... i svako ivobie,odnajmanjihinsekatado ovjeka, svakodnevno zavisi o njegovom provienju i brizi. Psalmist to izraava prekrasnim rijeima:Isvaovabiaeljnoekajudaihnahraninavrijeme.Dajeim,tadasabiru:otvara li ruku, nasite se dobrima. (Ps 104,27.28) Njegova rije nadzire prirodne sile, On nebo prekrivaoblacimaipripremakiuzazemlju.Kaovunusnijegrazbacuje,prosipamrazpoput pepela.(Ps147,16)Kadmuglaszaori,huevodenanebesima,oblakedieskrajazemlje; stvarakiimunje,vjetarizvodiizskrovitanjegovih.(Jr10,13) Bog je temelj svega. Sve istinske nauke su u skladu s njegovim djelima, svaki istinski odgojvodikposlunostinjegovojvladavini.Naukanamotvaranovevidike,onavisokoseei istraujenovedubine,alionaneiznosinitatosesuprotiboanskomotkrivenju.Neznanje moe,pozivajuisenanauku,nastojatipodratilanorazumijevanjeBoga,aliknjigaprirodei pisana Rije rasvjetljuju jedna drugu. Mi smo tako vodeni da se divimo Stvoritelju i da razumomvjerujemounjegovuRije. Nijedan ogranieni um ne moe u cijelosti shvatiti postojanje, silu, mudrost ili djela Beskonanog. Sveti pisac kae: Moe li dubine Boje proniknuti, dokuit savrenstvo Svemonoga?Odnebajevie:tojodauini?Odeoladublje:tojodamudruje?Dueje od zemlje ire je od mora! (Job 11,79) Najmoniji intelekti na zemlji ne mogu razumjeti Boga.Ljudimoguuvijekistraivati,uvijekuiti,aliipakbeskonanostostaje. Djela stvaranja svjedoe o Bojoj sili i veliini. Nebesa slavu Boju kazuju, navijeta
51

svodnebeskidjelorukunjegovih.(Ps19,1)OnikojiuzimajupisanuRijekaosvogsavjetnika shvatie da je nauka pomo u razumijevanju Boga. Uistinu, njegova se nevidljiva svojstva, njegova vjena mo i boanstvo, posmatrana po njihovim djelima, opaaju od postanka svijeta.(Rim1,20)
52

 10. poglavlje

BABILONSKAKULA
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 9,25-27 i 11,1-9. Da bi ponovno naselio opustoenu zemlju, koju je potop nedavno oistio od moralne pokvarenosti,Bogjesauvaosamojednu,Noinuporodicu,zakojujerekao:...jersamuvidio da si ti jedini preda mnom pravedan u ovom vremenu. (Post 7,1) Meutim, Noini sinovi ubrzosurazviliisteosobinevieneupretpotopnomsvijetu.em,HamiJafet,kojisutrebali bitiociljudskerase,dalisunaslutitikarakternjihovapotomstva. Noa je, govorei pod boanskim nadahnuem, unaprijed opisao istoriju triju velikih rasa koje su proistekle iz ovih oeva ovjeanstva. Nabrajajui Hamovo potomstvo, po sinovljevojlozi,aneoevoj,onjerekao:NekjeprokletHanaanac,braisvojojnajniisluga nek bude! Hamov je odvratni zloin pokazao da u njegovoj dui nije bilo sinovljevskog potovanja i otkrio bezbonost i podlost njegova karaktera. Ova zla obiljeja razvila su se u Hanaanu i njegovu potomstvu, iji su neprekidni prijestupi navukli na njih Boju osudu. S druge strane, potovanje koje su em i Jafet pokazali prema svom ocu, a time i prema boanskim uredbama, obeavali su svijetlu budunost za njihovo potomstvo. O ovim dvama sinovima je reeno: Blagoslovljen Jahve, emov Bog, Hanaanac nek mu je sluga! Nek Bog rairi Jafeta, da prebiva pod atorima emovim, Hanaanac nek mu je sluga. emova loza je trebala biti izabrani narod, Boji savez, i iz nje je trebao izai obeani Otkupitelj. Blago narodukojemjetako,blagonarodukojemjeJahveBog.(Ps144,15)AJafetdaprebivapod atorima emovim. Potomci Jafetovi posebno su trebali imati udjela u blagoslovima evanelja. Hanaanovo je potomstvo usvojilo najnii oblik bezbonosti. Premda ih je proroko prokletstvo osudilo na robovanje, osuda je stoljeima odgaana. Bog je trpio njihovo bezbotvo i pokvarenost sve dok nisu prekoraili granicu boanskog strpljenja. Onda su razvlateniipostalisukmetoviemuiJafetu. Noino proroanstvo nije bila samovoljna obznana gnjeva ili objava milosti. Ona nije odredila karakter ili konano odredite njegovih sinova, ve je pokazala kakva e biti posljedica ivotnog pravca koji su oni osobno izabrali i karaktera to su ga razvili. Bio je to izrazBojenamjerezanjihinjihovopotomstvousvjetlunjihovakarakteraiponaanja.Kao popravilu,djecanasljedujupriroduisklonostisvojihroditeljaislijedenjihovprimjer,itakoiz narataja u narataj ine grijehe svojih roditelja. Tako je Hamovo potomstvo nastavilo s njegovimbezbotvominepotovanjem,donoseiimprokletstvounaratajimakojisuslijedili. ...alijedangrenikpokvarimnogodobra.(Prop9,18) Sdrugestrane,kakojeemovopotovanjebilobogatonagraeno,ikakavjeslavanniz svetih ljudi ponikao u njegovu narataju! Jahve se brine za ivot estitih. ... na njegovu je potomstvublagoslov.(Ps37,18.26)ZatoznajdajeJahve,Bogtvoj,praviBog,Bogvjeran,koji drisvojSavezimilostsvojuiskazujeonimakojigaljubeidrenjegovezapovijesti.(Pnz7,9) Noini potomci za neko vrijeme nastavili su prebivati u planinamagdje je barka stala. Kako je njihov broj rastao, otpad je uskoro doveo do podjele. Onima koji su nastojali
53

zaboraviti svog Stvoritelja i odbaciti ogranienja njegovog Zakona neprekidno je smetalo uenjeiprimjernjihovihsunarodnjakakojisusebojaliBoga,inakonnekogvremenaonisuse odluili odvojiti od onih koji su slavili Boga. U skladu s tim oni su otili do doline inar, na obalirijekeEufrat.Njihjeprivuklaljepotaokolineiplodnosttla,ionisuutojravniciodluili zasnovatisvojdom. Tusuodluiliizgraditigrad,augradukulutakvezapanjujueveliinedaonapostane bila da se sprijei raseljavanje ljudi. Bog je ljudima naredio da irom Zemlje, da je napue i pokore, ali su graditelji Babilona odluili drati narod zajedno, i osnovati monarhiju koja bi naposletkuobuhvatilacijeluZemlju.Takobinjihovgradpostaometropolasveoptegimperija, njena bi slava izazivala divljenje i potovanje cijeloga svijeta, a njene osnivae uinila slavnima. Velianstvena kula, koja je sezala do neba, trebala je stajati kao spomenik sile i mudrostinjenihgraditelja,prenoseinjihovuslavuubuduenarataje. Stanovnici ravnice inar nisu vjerovali Bojem savezu da nee opet potopom unititi Zemlju.MnogisumeunjimaporicaliBojepostojanje,apotoppripisalidjelovanjuprirode. Drugi su vjerovali u Nadprirodno bie i da je On bio taj koji je unitio pretpotopni svijet, a njihovasusesrca,kaoiKajinova,pobunilaprotivNjega.Jedanjeciljgraenjakulebiodase ouva vlastita sigurnost u sluaju drugog potopa. Diui graevinu iznad razine koju je dosegao potop, oni su mislili da e biti izvan dohvata opasnosti. I budui da bi tako trebali dospjetidooblaka,nadalisusedaeutvrditiiuzrokpotopa.Svrhajecijelogpothvatabilada se vizdigne ponos njenih graditelja i umovi buduih narataja odvrate od Boga i da ih se povedeuidolopoklonstvo. Kadjekulabiladjeliminogotova,jedansunjendionastaniligraditelji,aostalistanovi, bogatonamjeteniiukraeni,bilisviposveeninjihovimkipovima.Ljudisuseradovalisvom uspjehu, slavili zlatne i srebrne bogove i suprotstavljali se Vladaru neba i zemlje. Meutim, posao koji je tako dobro napredovao iznenada je stao. Aneli su bili poslani da osujete namjeregraditelja.Kulajesezalau visinetejetakoradnicimanavrhubilonemoguedirektno komuniciratisonimaupodnoju.Stogasunarazliitimtakamapostavljeniljudidaprimaju porukeionimaispodsebeprenosezapovijestiopotrebnommaterijaluiliostaleuputeuvezis poslom.Doksuvjesniciprenosiliporukejedandrugom,njihovsejezikpomijeao,takodasu traili gradu koja nije bila potrebna, a esto su je slali u suprotnom smjeru. Nastala je zbunjenost i pometnja. Cijeli posao je stao. Nije vie bilo sklada i saradnje. Graditelji nisu mogli objasniti udno meusobno nerazumijevanje, i u svom bijesu i razoaranju oni su se meusobno ukoravali. Njihova saradnja zavrila je sukobom i prolijevanjem krvi. Munje s neba,kaodokazBojegnezadovoljstva,sruilesugornjidiokuleibacileganazemlju.Ljudisu biliprisiljenidashvatekakopostojiBogkojivladaNebom. Sve do tog trenutka ljudi su govorili istim jezikom, a sada su se oni koji su se meusobno mogli razumjeti udruili u grupe i otili u jednom ili drugom pravcu. Tako ih Jahve rasu odande po svoj zemlji. Ovo raseljavanje je bio nain da se Zemlja naseli i time ostvariGospodnjiciljonimistimnainomkojisuljudikoristilidasprijeenjegovoispunjenje. Meutim,kakavjetobiogubitakzaonekojisuseusprotiviliBogu!Njegovanamjeraje bila da ljudi, kad pou u razliite dijelove Zemlje i osnuju nacije, sa sobom ponesu znanje o Bojojvoljitakodasvjetlostistinemoenesmanjenoobasjavatiibuduenarataje.Noa,vjerni propovjednikpravednosti,iviojetristotineipedesetgodinanakonpotopa,empetstotina godina,tesusetakonjihovipotomcimogliupoznatisBojimzahtjevimaipovijeunjegova postupanjasnjihovimoima.Alioninisubilivoljnisluatioveneugodneistine,oninisuimali
54

elju sauvati znanje o Bogu, a pometnjom jezika njima je, u velikoj mjeri, onemogueno da razgovarajusonimakojisuimmoglidatisvjetlost. GraditeljiBabilonasupopustiliprigovorimaprotivBoga.Umjestodasesazahvalnou sjeaju njegove milosti prema Adamu i njegova milostiva saveza s Noom, oni su prigovarali zbog njegove otrine za istjerivanja prvog para iz Edema i unitenja svijeta potopom. Meutim, dok su oni prigovarali protiv samovoljnog i grvibog Boga, sami su prihvatali vladavinu najsurovijih tirana. Sotona je nastojao da oni preziru rtvene prinose koji su bili predslikaHristovesmrti,ikadjeidolopoklonstvopomrailoljudskeumove,onihjenaveoda krivotvoreovertveinartvenikesvojimbogovimaprinosesvojvivlastitudjecu.Kakosuse ljudi odvraali od Boga, boanska obiljeja pravda, istoa i ljubav zamijenjene su tlaenjem,nasiljemisurovou. BabiloncisvibiliodlunidauspostavekraljevstvonezavisnoodBoga.Meutim,meu njima je bilo nekih koji su se bojali Boga, i koje su bezbonici prijetvornou prevarili i ukljuili u svoje planove. Zbog ovih vjernih ljudi Bog je odloio svoju kaznu i dao ljudima vremenadaotkrijusvojistinskikarakter.Doksusenjihoviplanovirazvijali,Bojisuihsinovi nastojaliodvratitiodnjihovihnamjera,alisuljudibiliujedinjeniusvomizazovuNeba.Daih senijezaustavilo,onibipokvarilisvijetjoupovojima.Njihovsaveztemeljiosenapobuni,a kraljevstvojebilonamijenjenosamouzvienju,gdjeBognijetrebaonivladatinitiseslaviti.Da jeovajsavezbiodoputen,monebisileuguilepravednost,atimeimir,sreuisigurnostna Zemlji. Umjesto boanskih uredbi, koje su svete, pravedne i dobre (Rim 7,12), ljudi su nastojaliusvojitizakonekojiceodgovaratinjihovimvlastitimsebinimisurovimsrcima. OnikojisusebojaliGospodazazivalisugadaposreduje.Jahvesespustidavidigradi toranj to su ga gradili sinovi ovjeji. Iz milosti prema svijetu On je sprijeio namjeru graditeljakuleisruiospomeniknjihovaprkosa.Bogdugotrpiljudskupokvarenost,dajuiim obiljeprilikadasepokaju,aliOnbiljeisvanjihovaoruazaodbacivanjeautoritetanjegovog pravednogisvetogZakona.Svremenanavrijemenevidljivaserukakojadrivladarskoezlo prua da obuzda pokvarenost. Nude se nepogrjeivi dokazi da je Stvoritelj svemira, beskonaan u mudrosti, ljubavi i istini, Vrhovni vladar neba i zemlje, te da niko ne moe nekanjenoprkositinjegovojsili. Planovibabilonskihgraditeljazavrilisusramotomiporazom.Vrhunacnjihovaponosa jepostaospomeniknjihoveludosti.Ipak,ljudisuneprekidnoiliistimpravcemoslanjajuise na sebe i odbacujui Boji Zakon. To isto naelo je Sotona pokuao provesti na Nebu, isto naelojerukovodiloKajinomuprinoenjunjegovertve. I u naem vremenu postoje graditelji kula. Nevjernici grade svoje teorije na temelju navodnih naunih zakljuaka i odbacuju otkrivenja Boje Rijei. Oni si uzimaju slobodu da prosuujuBojumoralnuvladavinu.OniprezirunjegovZakonihvalesedostatnouljudskog razuma.Kadnemabrzeosudezazlodjelo,ljudskojesrcesklonoinitizlo.(Prop8,11) UtakozvanomhrianskomsvijetumnoginaputajujasnauenjaBiblije,stvarajusvoj kredonatemeljuljudskihspekulacijaiugodnihpria,ioniupuujunasvojukulukaoputdo Neba.Ljudisediverjeitostidokonauidaprijestupnikneeumrijetiidasespasenjemoe primiti bez poslunosti Bojem Zakonu. Kad bi navodni Hristovi sljedbenici prihvatili Boje mjerilo, ono bi ih ujedinilo, ali podjele i osipanje e postojati sve dok se ljudska mudrost uzdie iznad njegove Rijei. Postojea pometnja protivrjenih vjerovanja i sekti prikladno je predstavljena pojmom Babilon koje proroanstvo (Otk 14,8; 18,2) primjenjuje na crkve poslednjihdanakojeljubesvijet.
55

MnoginastojesebistvoritiNebostjeuibogatstvoivlast.Onisepodsmjehujuizlobno govore, nasiljem prijete odozgo (Ps 73,8) gazei po ljudskim pravima i obezvreujui boanskiautoritet.Modaeponositiostatinavlastizanekovrijeme,imodauspijuusvemu topoduzmu,alinakrajuonimogubitisamorazoaraniijadni. Blizu je vrijeme Boje istrage. Svevinji e sii s Neba da vidi to su sinovi ovjeji izgradili.Otkriesenjegovasuverenavlast,adjelaljudskogponosaebitizbaena.Gospod motri s nebesa i gleda sve sinove ovjeje. Iz svoga prebivalita motri sve stanovnike zemaljske. Jahve razbija nakane pucima, mrsi namjere narodima. Naum Jahvin dovijeka ostaje,imislisrcanjegovaodkoljenadokoljena.(Ps33,13.14.10.11)
56

 11. poglavlje

POZIVANJEABRAHAMA
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 12. Nakon raseljenja iz Babilona idolopoklonstvo je ponovno postalo gotovo sveopta pojava,iGospodjenaposljetkudopustiookorjelimprijestupnicimadaslijedesvojezleputove, a On je izabrao Abrahama, emova potomka, da za budue narataje sauva njegov Zakon. Abraham je odrastao usred praznovjerja i paganstva. ak su i ukuani u domu njegova oca, koji su sauvali znanje o Bogu, poputali varljivim uticajima koji su ih okruivali i sluili drugimbogovimaosimJahve.Aliistinskasevjeranijesmjelaugasiti.Bogjeuvijeksauvao Ostatak koji je Njemu sluio. Adam, et, Enoh, Metuselah, Noa, em, u neprekinutom nizu, uvalisutokomvjekovadragocjenaotkrivenjanjegovevolje.Terahovjesinpostaonasljednik ovesveteostavtine.Idolopoklonstvogajemamilosasvihstrana,alijesvebilouzalud.Vjeran meu nevjernima, nepokvaren sveopim otpadom, on se ustrajno drao oboavanja jednog, istinitog Boga. Blizu je Jahve svima koji ga prizivlju, svima koji ga zazivaju iskreno. (Ps 145,18) On je Abrahamu saoptio svoju volju i jasno mu obznanio zahtjeve Bojeg Zakona i spasenjakojeeseostvaritikrozHrista. Abrahamu je dano obeanje, posebno dragocjeno ljudima onoga doba, o brojnom potomstvu i nacionalnoj veliini: Velik u narod od tebe uiniti, blagoslovit u te, ime u ti uzvisiti, i sam e biti blagoslov. Ovome je jo dodano i obeanje, koje je ovom nasljedniku vjerebilodragocjenijeodsvihostalih,daeiznjegovapotomstvadoiOtkupiteljsvijeta:Sva pionaenanazemljitobomeseblogosiljati.Ipak,zahtijevalasertva,ispitvjere,kaouslovza njihovoispunjenje. Bog je Abrahamu uputio poruku: Idi iz zemlje svoje, iz zaviaja i doma oinskog, u krajeve koje u ti pokazati. Da bi Bog mogao osposobiti Abrahama za djelo uvanja svetih proroanstava, on se morao rastati s prijanjim nainom ivota. Uticaj roaka i prijatelja ometao bi obuku koju je Gospod namjeravao dati svom sluzi. Sada kad je Abraham u posebnom smislu bio povezan s Nebom, on je morao ivjeti meu strancima. Njegov je karakter morao biti poseban, razliit od cijeloga svijeta. On ak nije mogao ni svojim prijateljimaobjasnitisvojepostupketakodagaonirazumiju. Duhovnesestvarimogusamo duhovnorazumjeti,anjegovidolopoklonikirodnijerazumionjegovemotiveipostupke. Vjerom se Abraham pokori kad primi poziv da ode u zemlju koju je imao primiti u nasljedstvo.(Heb11,8)Abrahamovaneupitnaposlunostjedanjeodnajoitijihdokazavjere ucijelojBibliji.Vjerajezanjegabilajamstvozaonoemusenadamo,dokazzaonestvarnosti kojih ne vidimo (Heb 11,1). Oslanjajui se na boansko obeanje, bez vanjskog dokaza o njegovuispunjenju,onjeostaviodom,roakeidomovinuipoaonaprijed,neznajuikamo, tamo gdje ga je Bog vodio. Vjerom se preseli u obeanu zemlju kao u tuu i nastani se u atorimaskupasIsakomiJakovom,sunasljednicimaistogobeanja.(Heb11,9) Ispit koji je Abraham proao nije bio lagan, od njega se nije zahtijevala mala rtva. Snanesugavezevezaleuzzemlju,roakeidom.Alionnijeoklijevaoodazvatisepozivu.On nijepostavljaopitanjaoobeanojzemlji,jelizemljabilaplodnaaklimazdrava;imalizemlja
57

ugodan okoli i prua li mogunost za bogaenje. Bog ga je pozvao i njegov je sluga morao posluati;zanjegajenajsretnijemjestonasvijetubiloonomjestogdjejeBogeliodaonbude. Mnogi,kaoiAbraham,prolazekrozistekunje.Onineujuizravanglaskojigovoris Neba,aliOnihpozivauenjemsvojeRijeiidjelimasvojegprovienja.Odnjihesemoda oekivatidanapustekarijerukojaobeavabogatstvoiast,daostavekorisneiprikladneveze i rastanu se od svojih roaka, te da pou putem samoodricanja, tekoa i rtve. Bog za njih irna posao koji trebaju obaviti, a lagan ivot i uticaj prijatelja i roaka sprijeio bi razvitak osobinanunihzanjegovoostvarenje.Onihpozivadaostaveljudskiuticajipomo,inavodi ihdaosjetepotrebuzanjegovompomoi,dasamooNjemuzavise,dabiimseOnotkrio.Koje spremannapozivProvienjaodreiseomiljenihplanovaiprisnihveza?Koeprihvatitinove dunostiipoiunovapoljaobavljajuiBojedjeloodlunaivoljnasrca,smatrajuidobitkom gubitke zbog Hrista? Onaj koji e to uiniti ima Abrahamovu vjeru i dijelit e s njim izvanredno veliku i vjenu slavu zbog koje patnje sadanjeg vremena nisu dostojne poreenja(2Kor4,17;Rim8,18). AbrahamjeprimioprvopozivsNebadokjeiviouUruHaldejskomionjeposluaoi preselio se u Haran. Do Harana ga je pratila oeva porodica, jer su oni pored svog idolopoklonstva oboavali i istinitog Boga. Abraham je ovdje ostao do Terahove smrti. Ali nakonoevesmrtiBojimujeglaszapovjediodapodedalje.NjegovbratNahorslanovima svojeporodicenijeseeliorastatiodsvogdomaikipova.OsimSare,Abrahamoveene,samo jeLot,sinHaranakojijeodavnoumro,odluiosudjelovatiupatrijarhovomputnikomivotu. Ipak, u Mesopotamiju se uputila velika grupa. Abraham je ve posjedovao velika stada, bogatstva Istoka, a okruivao ga je vei broj sluga i pratilaca. On je naputao zemlju svojih otaca da se nikada ne vrati, i sa sobom je ponio sve to je imao, i svu imovinu to su je namakli i svu eljad koju su stekli u Haranu. Meu njima je bilo onih koji su se rukovodili viimobzirimaodslubeiosobnoginteresa.TokomsvogboravkauHaranuiAbrahamiSara su druge poticali na sluenje i oboavanje istinitog Boga. Ovi su se pridruili patrijarhovom domu i slijedili ga u obeanu zemlju. I pooe svi u zemlju Hanaansku. Kad su stigli u Hanaan... ekem je bio prvo mjesto na kojem su se zaustavili. Tu u sjeni hrastova u Mori, u prostranoj, travnatoj dolini, s maslinicima i ivim izvorima, izmeu planine Ebal i Gerizim, Abrahamjepodigaosvojlogor.Patrijarhjedoaoudobruibogatuzemljuzemljupotokai vrela,dubinskihvodatoizviruudolinama,ibregova;zemljupeniceijema,loze,smokavai ipaka,zemljumedaimaslina(Pnz8,7.8).Meutim,oboavateljimaJahvesjenajeprekrivala umovitebregoveiplodnudolinu.Hanaancisuondabiliuzemlji.Abrahamjestigaodocilja svojih nada da bi naao zemlju idolopoklonstva u kojoj su ivjeli stranci. U lugovima su bili sagraenirtvenicilanimbogovima,anaokolnimsuseuzvisinamaprinosileljudskertve. Premda se oslanjao na boansko obeanje, on je podizao atore s munim predosjeajem. Onda Jahve se javi Abramu mu ree: Tvome u potomstvu dati ovu zemlju. Obeanje boanskoj prisutnosti, da nije preputen nemilosti bezbonika ojaalo je njegovu vjeru. Abram tu podigne rtvenik Jahvi koji mu se objavio. Nastavljajui svoj put on je uskoro doaodomjestaubliziniBetela,ponovnopodigaortvenikiprizvaoimeBoje. Abraham, prijatelj Boji, nama je ostavio vrijedan primjer. Njegov je ivot bio ivot vjere.Kadgodjepodizaosvojeatore,ublizinijepodizaoirtvenikipozivaosveulogoruna jutarnjeiveernjertve.rtvenicisuostajaliinakontosuatoriuklonjeni.Ugodinamakoje suslijedilemeuHanaancimajebiloonihkojejeAbrahampouiouvjeri,ikadsuonidolido
58

rtvenika,onisuznalikojetubioprijenjih,akadjeonpodizaosvojator,onbipopravljao rtvenikisluioivomeBogu. Abraham je nastavio putovati prema jugu, i njegova je vjera ponovno bila iskuana. Nebo je uskratilo kiu, dolinama su prestali tei potoci, a na brdima se osuila trava. Stada nisumoglanaipanjakatejegladzaprijetilacijelomlogoru.Jelipatrijarhdovodioupitanje vostvo provienja? Je li s enjom posmatrao bogatstva Haldejskih ravnica? Dok su se tekoe nizale, svi su znatieljno gledali da vide to e Abraham uiniti. Sve dok se njegovo povjerenjeinilovrsto,onisusenadali,onisubilisigurnidajeBognjegovPrijateljidagaOn jouvijekvodi. AbrahamnijemogaoobjasnitivostvoProvienja,njegovaoekivanjanisuseostvarila, alionsevrstodraoobeanja:Blagosloviute,imeutiuzvisiti,isamebitiblagoslov.On se revno molio i razmiljao kako da sauva ivot svojih ljudi i stada, ali nije dopustio da okolnostiuzdrmajunjegovuvjeruuBojurije.Dabiizbjegaoglad,OnjeotiaouEgipat.On nijeodbacioHanaan,iliseokrenuopremaHaldejskojzemljiizkojejedoao,gdjehljebanije nedostajalo,vejetraioprivremenizaklontoblieobeanojzemlji,namjeravajuiseuskoro vratititamogdjegajeBogpostavio. Gospod je u svojem provienju pustio ovu kunju na Abrahama da bi ga pouio pokornosti,strpljenjuivjeripoukamakojeebitizapisanezaonekojiekasnijebitipozvani da iskuse muenje. Bog svoju djecu vodi putem koji ona ne poznaju, ali On ne zaboravlja ili odbacujeonekojiuNjegavjerujuOnjedopustiodanesreezadeseJoba,aliganijenapustio On je dopustio da ljubljeni Ivan bude protjeran na Patmos, ali Boji Sin ga je tamo naao, i njegova su vienja bila ispunjena prizorima besmrtne slave. Bog doputa da kunje pogode njegov narod, da se obogati postojanou i poslunou te da njegov primjer bude primjer drugima.JerjaznamsvojenaumekojesvamanamjeravamrijejeJahvinanaumemira,a ne nesree: da vam dadnem budunost i nadu. (Jr 29,11) Ona ista iskuenja koja najvie kuajunauvjerupribliavajunasHristukakobismosvojteretpoloiliprednjegovenogei iskusilimirkojinamondajeuzamjenu. Bog je uvijek iskuavao svoj narod u pei nevolja. Troska se odvaja od pravog zlata hrianskogkarakterauuarenojpei.Isusposmatraiskuenje;Onznatojepotrebnodase proistidragocjenimetal,damoeodraavatisjajnjegoveljubavi.Bogdisciplinirasvojesluge pokusnimkunjama.Onvididanekiimajusposobnostikojesemoguupotrijebitizanapredak Njegovogdjelaikuaoveosobe,Onihusvojemprovienjudovodiu poloajkojikuanjihov karakter i otkriva nedostatke i slabosti koji su skriveni od naeg znanja. On im prua mogunostdaispraveovenedostatkeipripremesezaslubuNjemu.Onimpokazujenjihove vlastiteslabostiiuiihdaseoslonenaNjegajerjeOnjedinanjihovapomoiuvar.TakoOn postiesvojcilj.Onisuobrazovani,obueni,discipliniraniipripremljenizaispunjenjevelikog ciljazbogkojegsuidobilitesposobnosti.KadihBogpozivanaradonisuspremni,anebeski imseanelimogupridruitiudjelukojitrebaostvaritinazemlji. TokomsvogboravkauEgiptuAbrahamjepruiodokazdaonnijeslobodanodljudskih slabosti i nesavrenstva. Prikrivajui injenicu da je Sara njegova ena, on je iznevjerio boanskopovjerenjeipokazaonedostatakuzvienevjereihrabrostitoihjesvojimivotnim primjeromtakoestoiplemenitopokazivao.Sarajebilasvijetlebojekoetejeonposumnjao da e tamnoputi Egipani poeljeti lijepu strankinju te da se u naporima da je dobiju nee ustruavatiubitinjenogsuprugaOnjesmatraodanijekrivzalaakoSarupredstavikaosvoju sestru jer je ona bila kerka njegovog oca, ali ne i njegove majke. Meutim, prikrivanje je
59

stvarnogstanjabilaprijevara.Bognemoeodobritiodstupanjeodstrogogintegriteta.Sarase nala velikoj opasnosti zbog Abrahamovog nedostatka vjere. Kadjesaznaozanjenuljepotu, egipatskijujekraljdoveousvojupalatunamjeravajuijeuzetizaenu.AlijeGospod,usvojoj velikoj milosti, zatitio Saru poslavi kaznu na kraljevske ukuane. Kralj je na ovaj nain saznaoistinuiljutzbogprijevareukorioAbrahamaivratiomunjegovuenurijeima:tosi namuinio?...Zatosirekao:Onamijesestra,pajejauzehsebizaenu?Asad,evotiene; uzmijeihajde! Abrahamjebioposebnoomiljenkralju,ifaraonaknitadanijedopustiodasenjemu ilinjegovojgrupiuininetonaao,vejenarediovojnicima dagaotpratenasigurnoizvan njegovogkraljevstva.UtovrijemedonesenisuzakonikojimseEgipanimazabranjivaoodnos spastirimastrancimaibilokakvaprisnostkaotojejedenjeilipijenje.Faraonovootputanje Abrahama bilo je ljubazno i velikoduno, ali on mu je naredio da napusti Egipat jer se nije usudiodamudopustiboravak.Onmujeumaloizneznanjananioozbiljnuuvredu,aliBogje posredovaoispasiomonarhadaneuinitakovelikigrijeh. FaraonjeuovomstrancuvidioovjekakogajeBognebeskipotivaoteseuplaioimati ukraljevstvunekogakojetakooitobiopodzatitomboanskemilosti.DajeAbrahamostao u Egiptu, njegovo bogatstvo i ast vjerojatno bi izazvali zavist i poudu Egipana, te su mu mogli nanijeti neko zlo za koje bi kralj bio odgovoran i koje bi ponovno na kraljevsku kuu navuklokaznu. Upozorenjekojejedobiofaraonpokazalosekaozatitaunjegovimkasnijimodnosima s neznabocima, jer se ta stvar nije mogla dratitajnom. Tako se vidjelo da e Bog, kome je Abrahamsluio,zatititisvogslugutedaezlokojemusenanesebitiosveteno.Opasnoje nanijeti zlo nekome od djece nebeskog Kralja. Psalmist spominje ovo poglavlje u Abrahamovomiskustvukadkae,govoreioizabranomnarodu,daBogkanjavaezbognjih kraljeve:Nedirajteumojepomazanike,nenanositezlamojimprorocima.(Ps105,14.15) Postoji zanimljiva slinost izmeu Abrahamovog iskustva u Egiptu i njegovog potomstva,stoljeimakasnije.ObojesuotiliuEgipatzboggladiiobojesuputovali.Izlijevanje boanskih sudova u njihovu korist unijelo je strah u Egipane, i obogaeni neznaboakim darovima,onisuotilisvelikimblagom.
60

 12. poglavlje

ABRAHAMUHAANANU
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 13 do 15; 17,1-16 i 18. AbrahamsevratiouHanaanveomabogatstokom,srebromizlatom,Lotjejouvijek biosnjim,ionisuponovnodoliuBetel,podiglisvojeatoreporedrtvenikakojisuranije sagradili.Uskorosuuvidjelidavieimetkadonosivietekoa.Zavrijemetekoaikunjioni suivjelizajednouskladu,aliublagostanjujelealaopasnostodsukoba.Nijebilodovoljno panjaka za stada obojice, a este su svae njihovi pastiri iznosili pred gospodare da ih oni rjeavaju.Postalojeoitodasemorajurastati.Abrahamjebiostariji,pravoprvenstvajeimao ipopoloajuibogatstvu,aipakonjebioprvikojijepredloioplanzaouvanjemira.Premda mujesamBogdaocijeluzemlju,onsevelikodunoodrekaotogprava. Nekanebudesvaeizmeumeneitebe,rekaojeon.izmeupastiratvojihimojih tamismobraa.Nijelisvazemljapredtobom?Odvojiseodmene!Krenelitinalijevo,jau nadesno;akoetinadesno,jaunalijevo. OvdjesepokazaoAbrahamovplemenit,nesebiankarakter.Kolikonjihbiseuslinim okolnostima, usprkos svim opasnostima, dralo svojih osobnih prava i sklonosti! Koliko se domovaupravozbogtogarasulo!Kolikosecrkavapodijelilo,aistinajemeuneznabocima postalaprimjerneegloegisramotnog!Nekanebudesvaeizmeumeneitebe,rekaoje Abraham, ta mi smo braa, ne samo rodbinski ve i kao oboavatelji istinitog Boga. Boja djecaucijelomsvijetujednasuporodica,itrebaihvoditiistiduhljubaviipomirenja.Ljubite srdanojedandrugogabratskomljubavi!(Rim12,10)uenjejenaeg Spasitelja.Prijateljska naklonjenost, voljnost da drugima inimo ono to elimo da drugi ine nama uklonile bi polovicuzalauivotu.DuhsamouzvienjajeSotoninduh,asrcekojegajiHristovuljubavimat emilostkojanetraisvoje.Takvieobratitipanjunaboanskinalog:Negledajtepojedini samonasvojuvlastitukoristnegoinakoristdrugih!(Fil2,4) PremdajeLotsvojnapredakdugovaovezisAbrahamom,onnijepokazaozahvalnost prema svom dobroinitelju. Ljubaznost je zahtijevala da izbor prepusti Abrahamu, ali on je umjesto toga sebino nastojao uzeti sve prednosti. On je podigao oi svoje i vidje kako je dobro posvuda natapana sva Jordanska dolina, kao kakav vrt Jahvin, kao zemlja egipatska premaSoaru.JordanskajedolinabilanajplodnijidioPalestine,posmatraejepodsjealana izgubljeniraj,apoljepotiiplodnostibilajejednakaravnicikojujenatapaoNil,akojusuoni nedavno napustili. Tamo je bilo i gradova, lijepih i bogatih, ije su krcate trnice obeavale uinkovitu trgovinu. Zaslijepljen prizorom svjetovnog dobitka Lot je previdio moralna i duhovnazlaskojimaesetamosueliti.Stanovnicisudolinebiliveomaopaki,samigrjenici protiv Jahve. Meutim, on ovo nije znao, ili ako je znao, nije tome pridavao vanost. On izabere za se svu Jordansku dolinu i razape svoje atore do Sodome. Kako je slabo predvidiostraneposljedicetogsebinogizbora! Nakon odvajanja od Lota Abraham je ponovno od Gospoda primio obeanje o nasljeivanjucijelezemlje.OnseuskoronakontogapreseliouHebron,podiuisvojeatore pod hrastovima Mamre, a pored toga i rtvenik Gospodu. Na istom zraku ovih ravnica, s
61

maslinjacimaivinogradima,itnimpoljimaiprostranimpanjacimaokruenihbrdima,onje ivio zadovoljan jednostavnim, patrijarhalnim ivotom ostavljajui Lotu opasne udobnosti Sodomskeravnice. OkolnisunarodipotovaliAbrahamakaomonogkneza,mudrogisposobnogvodu.On svojim susjedima nije uskraivao svoj uticaj. Njegov je ivot i karakter, sasvim razliit od ivotaoboavateljakipova,vriooituticajuprilogistinitoj vjeri.NjegovaodanostBogubila je nepokolebljiva, dok je njegova mudrost i dobrohotnost nadahnjivala povjerenje i prijateljevo,anjegovaneizvjetaenaveliinaulijevalapotovanjeiast. Onnijeuvaosvojuvjerukaodragocjenikamenkojitrebaljubomornouvatiiukojem iskljuivouivaonajkojigaposjeduje.Istinskasevjeratakonemoeuvatijersetakavduh protivi naelima evanelja. Sve dok Hristos stanuje u srcu nemogue je prikriti svjetlost njegove prisutnosti ili je ugasiti.Naprotiv, ona e postajati sve sjajnija i sjajnija kako dan za danom blistavezrakeSunca Pravde rastjeruju magle sebinosti i grijeha kojeokruuju nau duu. BojinarodjeNjegovpredstavniknaZemljiiOnelidaonibudusvjetlostumoralnoj tami ovog svijeta. Rasuti irom Zemlje, u gradovima, velegradovima i selima oni su Boji svjedoci, kanali kroz koje On nevjernom svijetu prenosi znanje o svojoj volji i uda svoje milosti.Njegovjeplandasvionikojisudjelujuuspasenjubudunjegovimisionari.Hrianska pobonost predstavlja mjerilo prema kojemu svijet prosuuje o evanelju. Kunje koje se strpljivo podnose, blagoslovi koji se primaju sa zahvalnou, krotkost, ljubaznost, milost i ljubavkojiseredovitopokazujujesusvjetlostkojompredsvijetomblistakarakterotkrivajui suprotnostspramtamekojadolaziizsebinostisrca. Bogat vjerom, plemenit u velikodunosti, nepokolebljiv u poslunosti i ponizan u jednostavnostisvogputnikogivotaAbrahamjebioimudardiplomatihrabarivjeturatu. Uprkostometojebiopoznatkaouiteljnovevjere,trikraljevskabrata,vladariamorejskih visoravni na kojima je boravio, pokazali su svoje prijateljstvo tako to su ga pozvali da se pridruinjihovusavezuzbogveesigurnosti,jerjezemljabilapunanasiljaitlaenja.Uskoro sepojavilaprilikadaseokoristiovimsavezom. KedorLaomer, kralj Elama, napao je prije etrnaest godina Hanaan i prisilio ga na plaanje danka. Nekoliko se knezova pobunilo i elamski je kralj zajedno s etvoricom saveznikaponovnouaouzemljudaihprisilinapokornost.PetHanaanskihkraljevaudruilo jesnageiiziloususretnapadaimauSidimskojdolini,alisubilipotpunoporaeni.Velikije diovojske bioisjeen,aonikojisupobjeglipotrailisusigurnostuplaninama.Pobjednicisu pljakaligradoveuravniciiotilisbogatim plijenomimnogimzarobljenicima,meukojima jebio Lotinjegovaporodica. Abraham je,iveiumiruuhrastovomumarkukodMamre.odjednogbjeguncadobio izvjetajobiciinesreikojajezadesilanjegovasinovca.OnnijepamtioLotovunezahvalnost. ProbuenisusvinjegoviosjeajipremaLotuiongajeodluiospasiti.Traeiprvoboanski savjet Abraham se pripremio za rat. Iz svog je vlastitog logora uzeo tri stotine osamnaest obuenihsluga,ljudepouenestrahuBojemuslubisvoggospodaraivjeteoruju.Njegovi saveznici,KedorLaomer,TidaliAmrok,pridruilisumusesasvojimnaoruanimgrupamai onisuzajednopoeliprogonitinapadae.ElamitiinjihovisavezniciulogorilisusekodDana, na sjevernoj granici Hanaana. Ohrabreni pobjedom, ne strahujui od napada od poraena neprijatelja, oni su se prepustili slavlju. Patrijarh je podijelio svoje snage tako da je logor napaoizetirijurazliitihpravaca,itonou.Njegovnapad,odluanineoekivan,doveojedo
62

brze pobjede. Ubijen je kralj Elama, a njegova je vojska zahvaena panikom bila potpuno razbijena. Lot i njegova porodica, sa svim zatoenicima i njihovim dobrima, vraeni su, a u ruke pobjednika pao je bogat plijen. Pobjeda je pripadala Abrahamu, kojeg je vodio Bog. Oboavatelj Jahve nije samo uinio veliku uslugu zemlji ve se pokazao i kao sran, hrabar ovjek.Pokazalosedapravednostnijekukaviluk,tedajevjeraAbrahamauinilaodvanimu uvanju pravde i obrani potlaenih. Njegov mu je junaki in osigurao velik uticaj meu okolnim plemenima. Po povratku sodomski je kralj izaao s pratnjom da ukae ast pobjedniku. Zapovjedio mu je da uzme dobra traei samo da ostavi zatoenike. Po ratnim pravilimaplijenjepripadaopobjednicima,aliAbrahamjeuovajpohodkrenuobeznamjere daseokoristi,tejeodbiookoristitisenesreom,traeisamodanjegovisavezniciprimedio kojiimjepripadao. Malojeonihkojibise,izloeniovakvojkunji,pokazaliplemenitimkaoAbraham.Malo njih bi odoljelo kunji da uzmu tako bogat plijen. Njegov primjer je ukor koristoljubivom, plaenikomduhu.Abrahamjepotovaozahtjevepravednostiiljudskosti.Njegovoponaanje ilustriranadahnutopravilo:Ljubiblinjegakaosamogsebe.(Lev19,18)Rukeuzdiempred Jahvom, Svevinjim, rekao je on, Stvoriteljem neba i zemlje, da neu uzeti ni konia. ni remenaodobue,nitiitatoje tvoje,danekae:nameniseAbramobogatio.Onimnije eliodatiprigodudamislekakojeonpoaouratzbogkoristi,ilidanjegovnapredakpripisuju njihovimdarovimaimilosti.BogjeobeaoblagoslovitiAbrahamaiNjemujetrebalopripisati astislavu. Melhisedek, kralj alema, bio je jedan od onih koji su doli pozdraviti pobjednikog patrijarhaiiznijetihljebivinodaokrijepinjegovuvojsku.KaosvetenikBogaSvevinjega onjeizrekaoblagoslovnadAbrahamomizahvalioseGospodukojijekrozsvogslugudonio takovelikoosloboenje.Abrahammujedaodesetinuodsvega. Abraham se zadovoljno vratio u svoje atore i svom stadu, ali su ga obuzimale nespokojne misli. On je bio ovjek mira, ovjek koji se koliko je mogue klonio sukoba i neprijateljstva,ionsesastrahomprisjeaoprizorapokoljakojimajebiosvjedok.Narodikoje je porazio nedvojbeno e ponovno napasti Hanaan, a on e biti predmet posebne odmazde. Timetoseupleousukobenarodamirjenjegovaivotabionaruen.Nadalje,onnijepostao nasljednikHanaananitisenadaonasljednikukrozkojegbiseobeanjemogloispuniti. Unonomvienjuponovnosezauoboanskiglas.Nebojse,Abrame,bilesurijei Knezanadknezovima,jasamtizatita;anagradatvojabitevrlovelika.Alinjegovumjebio toliko optereen predosjeajima da on tada nije mogao shvatiti obeanje s neupitnim povjerenjemkaokasnije.Moliosezanekiopipljivdokazdaeonobitiispunjeno.Ikakoese ostvariti zavjetno obeanje, dok mu nije darovan sin? Jahve, rekao je on, emu mi tvoji darovi,kadostajembezporoda?OndajeonpredloiodausvojipovjerljivasluguEliezerakao svogsinaiuiniganasljednikomnadsvimetoposjeduje.Meutim,Boggajeuvjeriodae njegovo vlastito dijete biti njegov nasljednik. Onda ga je izveo iz atora i rekao mu je da pogledabezbrojnezvijezdekakosjajenanebu,ikadjetouinio,izgovoriojerijei:Tolikoe bititvojepotomstvo.VjerovaAbrahamBogu,itomuseuraunaupravednost.(Rim4,3) Patrijarhjeidaljemoliozanekividljivznakkaopotvrdunjegovevjereikaopokazatelj kasnijimnaratajimadaeseostvaritiBojemilostivenamjerezanjih.Gospodseponizioda sklopisavezsasvojimslugom,koristeiseobiajimakojisubiliuobiajenimeuljudimaza ratifikacijusveanihsaveza.PremaboanskojuredbiAbrahamjertvovaojunicu,kozu,ovna. sveodtrigodine,raspolovioihnapoleiposlagaojednenasuprotdrugima.Njimajedodaojo
63

i grlicu i golubicu koje nije rasjekao. Kad je to uinio, onje proaoizmeu rtvenih komada sveanosezaklinjuinatrajnuposlunostBogu.Zatimjeostaobudaninepokolebljivpored tijela zaklanih ivotinja sve do zalaska sunca uvajui da ih ptice grabljivice ne oskvrnu i pojedu. Pred zalazak sunca obuzeo ga je dubok san, a onda se na nj spusti gust mrak, pun jeze.uoseJahvinglasobjanjavajuidaneoekujebrzprimitakObeanezemlje,upuujui na patnju njegova potomstva prije osvajanja Hanaana. Tada mu jeotkriven plan otkupljenja krozHristovusmrt,velikurtvuinjegovdolazakuslavi.AbrahamjetakoevidioZemljukojoj jevraenaEdemskaljepota,kojujetrebaodobitiuvjenovlasnitvo,kaokonanoicjelovito ispunjenjeobeanja. KaoznaksavezaBogasovjekom,izmeurasjeenihkomadaprolisuzadimljenapei goruazublja,simboliboanskeprisutnosti,iprogutaliihucijelosti.Abrahamjeponovnouo glas koji je potvrdio da je Hanaan dar njegovim potomcima, od Rijeke u Egiptu, do Velike rijeke,rijekeEufrata. KadjeAbrahamuHanaanuproveogotovodvadesetpetgodina,ukazaomuseGospodi rekao:JasamEladajBogSvemoni,mojimhodiputemineporoanbudi.Patrijarhseiz strahopotovanja poklonio licem do zemlje, a poruka se nastavila: A ovo je savez moj s tobom:postateotacmnogimnarodima.Kaoznakispunjenjaovogsaveza,njegovojeime, Abram, tada promijenjeno u Abraham, jer naroda mnogih ocem ja te postavljam. Saraji je ime promijenjeno u Sara, princeza, jer e se, dodao je nebeski glas, narodi od nje razviti, kraljevienarodimaodnjepotei. Abrahamujeutovrijemedanobredobrezanjakaojamstvopravednostikojadolaziod vjereikojujepostigaojokadbijaeneobrezan(Rim4,11).Patrijarhinjegovipotomcisuga trebalidratikaoznakdasuoniposveenislubiBogu,odvojeniodidolopoklonika,tedaihje Bog prihvatio kao naroito blago. Ovim su se obredom oni obavezali da e ispuniti uslove savezakojijenainjensAbrahamom.Oninisusmjelistupatiubraksbezbonicima,jerakoto uine,onieizgubitipotovanjepremaBoguinjegovomsvetomZakonu,ibiteukunjida sudjelujuugrjenimobiajimaneznaboaihnarodainavedeninaidolopoklonstvo. Bog je Abrahamu dao veliku ast. Nebeski su aneli hodali i razgovarali s njim kao prijateljsprijateljem.KadjetrebaloizvritikaznunadSodomom,tainjenicanijeskrivenaod njega,ionjepostaoposrednikpredBogomzagrjenike.Njegovrazgovorsanelimatakoe pruaprekrasanprimjergostoljubivosti. U arkom ljetnom poslijepodnevu patrijarh je sjedio na vratima svog atora, posmatrajuimirnipejza,kadjeudaljiniugledaokakodolazetriposjetitelja.Prijenotosu doli do njegova atora stranci su zastali, dogovarajui se naoko kojim putem krenuti. Ne ekajui da oni zatrae uslugu Abraham je brzo ustao, i dok su oni oito poli u drugom smjeru,onjepouriozanjimaiprivolioihsnajveomljubaznoudamuukazuasttimeto e se kod njega osvjeiti. On je vlastitim rukama donio vodu da nakon putovanja operu prainusnogu.Onimjesamizabraohranu,idoksuseodmaraliusjeni,hranajepripremljena ionjeizpotovanjastajaoporednjihdoksuoniuivaliunjegovugostoprimstvu.Bogjeovaj in ljubaznosti smatrao dovoljno vanim da ga zapie u svojoj Rijei, a hiljadama godina kasnijespomenuogajeinadahnutiprorok:Gostoljubivostinezaboravljajte,jersunjomneki, adanisuznali,pogostilianele.(Heb13,2) Abraham je u svojim gostima vidio samo tri umorna putnika, ne razmiljajui da je meu njima Onaj koga moe oboavati a da ne zgrijei. Ali tada se otkrila istinska priroda nebeskihvjesnika.Premdasuputovalikaoslugegnjeva,onisuAbrahamu,ovjekuvjere,prvo
64

govorili o blagoslovima. Premda je Bog strog u igosanju pokvarenosti i kanjavanju prijestupa,Onneuivauodmazdi.inunitenjajezaNjeganeobianposao,Njemukojije bekonanaljubav. PrisanjeJahvesonimakojigaseboje.(Ps25,14)AbrahamjepotovaoBogaiGospod jepotovaonjega,upuujuigausvojenamjereiotkrivajuimusvojeciljeve.Zardaskrivam odAbrahamatouuiniti?rekaojeGospod.VelikajevikanaSodomuiGomorudajenjihov grijehpreteak.Idemdoljedavidimradelizaistakakovelitubatojedomenestigla.elim razvidjeti.Bogjedobroznaomjerusodomskekrivice,aliOnseizrazioovjejimjezikomda biserazumjelapravednostnjegovihpostupaka.Prijenotoizvrikaznunadprijestupnicima On je osobno doao da ispita njihovo ponaanje, i da im ako nisu preli granicu boanske milostidarujeprilikuzapokajanje. DvasunebeskavjesnikaotilaostavljajuiAbrahamasamogsOnimkogajepoznavao kaoSinaBojeg.ovjekvjerejemoliozastanovnikeSodome.Onihjejednomspasiosvojim maem, a sada ih je pokuao spasiti molitvom. Tamo su jo uvijek stanovali Lot i njegovi ukuani, i nesebina ljubav koja je potakla Abrahama da ih spasi od Elamita sada ih je pokualaspasiti,akojeBojavolja,odolujeboanskogsuda. S dubokim potovanjem i poniznou on je iznio svoju molbu: Ja se, evo, usuujem govoriti Gospodu... Ja, prah i pepeo! U njemu nije bilo samouvjerenja, hvalisanja vlastitom pravednou.Onnijetraiomilostnatemeljusvojeposlunostiilirtavakojejepriniovrei Bojuvolju.Premdajesambiogrjenik,onsemolioukoristgrjenika.Abrahamjepokazao povjerenje djeteta koje moli voljena oca. On se pribliio nebeskom vjesniku i gorljivo iznio svoju molbu. Premda je Lot stanovao u Sodomi, on nije sudjelovao u pokvarenosti njenih stanovnika.Abrahamjemisliodautomgustonaseljenugradumorabitidrugihoboavatelja istinitogBoga.Usvjetluovogaon semolio:Dalekotobiloodtebe,daubijanevinogakaoi krivoga, tako da i nevini i krivi prou jednako! Daleko bilo od tebe! Zar da ni sudija svega svijeta ne radi pravo? Abraham nije pitao samo jednom, ve mnogo puta. Postajui sve hrabriji kako su mu zahtjevi ispunjavani, on je nastavio dok se nije uvjerio da e grad biti poteenakosenadesamodesetpravednika. Abrahamovujeljubavnadahnjivalaljubavpremaduamakojesupropadale.Premdaje mrziogrijehetogpokvarenoggrada,onjeeznuodagrjenicibuduspaeni.Njegovoiskreno zanimanje za Sodomu pokazuje brigu koju mi trebamo imati prema nepokajanima. Mi trebamo mrziti grijeh, a saalijevati i voljeti grjenike. Svuda oko nas su due koje odlaze u propastjednakobeznadnu,stranukaoonakojajezadesilaSodomu.Svakogjedanazaneke probaokonana.Svakogsatanekisenaduizvandosegamilosti.Gdjesuglasoviupozorenjai moljenjakojipozivajugrjenikedabjeeodovestranesudbine?Gdjesuispruenerukedaih otrgnuodsmrti?GdjesuonikojisponiznouiustrajnomvjerommoleBoguzanjih? AbrahamovjeduhbioHristovduh.SamBojiSinjevelikiPosrednikukoristgrjenika. On koji je platio cijenu za njihovo otkupljenje zna vrijednost ljudske due. Hristos je s neprijateljstvom prema zlu koje moe pokazati samo priroda besprijekorno ista pokazao ljubavpremagrjenikukojumoeimatisamobeskonanaljubav.Onseuagonijiraspea,sam optereenstranimteretomgrijehacijelogsvijeta,moliozasvojerugaeiubice:Oe,oprosti im,jerneznajutoine!(Lk23,34) ZaAbrahamajezapisanodapostadeBojiprijatelj,dabudeotacsvijukojivjeruju (Jak 2,23; Rim 4,11). Boje svjedoanstvo o ovome vjernom patrijarhu jest: Abraham je sluao glas moj, i uvao zapovijesti moje, pravila moja i zakone moje. Na drugome mjestu
65

kae: Jer znam da e zapovjediti sinovima svojim i domu svojemu nakon sebe da se dre putevaGospodnjih,idainetojepravoidobro,dabiGospodnavrionaAbrahamutomuje obeao. Abrahamu je bila ukazana velika ast, da bude otac naroda koji su stoljeima bili uvari i povjerenici Boje istineza svijet, naroda kroz koji e dolaskom obeanog Mesije svi narodinaZemljibitiblagoslovljeni.Onajkojijepozvaopatrijarhasmatraogajedostojnim.To su rijei to ih je Bog izgovorio. On koji razumije misli i ispravno prosuuje ljude kae: Jer znamzanjega.Abrahamnijeizdaoistinuzbogsebinihciljeva.OnjedraoZakonipostupao ispravno i pravedno. On ne samo da se bojao Boga ve je u svom domu uvao vjeru. On e pouitisvojuporodicuupravednosti.BojijeZakonbiopravilounjegovudomainstvu. Abrahamovo domainstvo brojalo je vie od hiljadu dua. Oni koje je istinito bogosluenjepotaklodaoboavajujednogBoganalisudomunjegovulogoru,iovdje,kaou koli,onisuprimalipoukekojesuihpripremiledabudupredstavniciistinskevjere.Nanjima jepoivalavelikaodgovornost.Onjeobuavaoglaveporodica,anjegovemetodeupravljanja provoenesuudomainstvimakojimasuoniupravljali. U drevnim vremenima otac je bio vladar i svetenik vlastite porodice, i on je imao autoritetnadsvojomdjecom,akinakontosuoniosnovalisvojevlastiteporodice.Njegovi potomcisunauenidaseugledajunanjegakaosvogvoduusvjetovnimivjerskimpitanjima. AbrahamjenastojaoodratiovajpatrijarhalninainupravejersetakouvaloznanjeoBogu. Bilo je nuno povezati lanove porodice da bi se podigao zid protiv idolopoklonstva koje se posvuda rairilo i uhvatilo duboko korijenje. Abraham je pokuavao uiniti sve to je u njegovoj moi da lanove svog domainstva sauva od mijeanja s neznabocima i gledanja njihovih idolopoklonikih obiaja, jer je znao e dobro poznavanje zla i nesvjesno pokvariti naela. On najvie brinuo da odstrani svaki oblik lane religije i u umove tisne velianstvo i slavuivogBogakaoistinskipredmetoboavanja. BiojetomudarporedakkojijesamBognainiodasvojnarodogradi,kolikojemogue, od veza s neznabocima, uinivi ih samostalnim narodom koji nije pripadao drugim narodima. On je odvojio Abrahama od idolopoklonikih srodnika da patrijarh moe uiti i odgajati svoju porodicu dalje od prijevarnih uticaja koji bi ih okruivali u Mesopotamiji ida njegovipotomci,odnaratajadonarataja,ouvajuistotuvjere. Abrahamova ljubav prema djeci i ukuanima navela ga je da uva njihovu vjeru, da njima,aprekonjihisvijetu,usadiznanjeoboanskimuredbama,kaonajdragocjenijenasljee koje im moe prenijeti. Svi su ueni da nad njima vlada Bog nebeski. Nije trebalo biti roditeljske prisile, niti neposlunosti djece. Boji je Zakon svima odredio njihove dunosti, i onisusamoposlunoumogliosiguratisreuinapredak. Njegovvlastitiprimjer,tihiuticajnjegovogsvakodnevnogivota,bilajetrajnapouka. Nepokolebljivi integritet, dobrohotnost i nesebina ljubaznost koja je izazivala divljenje kraljeva, pokazivani su i u domu. Miris takva ivota, plemenitost i ljubaznost njegova karaktera, svima je otkrivala da je on bio povezan s Nebom. On nije zanemario duu najmanjeg sluge. U njegovu domu nije postojao jedan zakon za gospodara, a drugi za slugu, kraljevski put za bogate, a drugi put za siromane. Prema svima sepostupalo pravedno i sa saaljenjem,kaopremaonimakojisusnjimnjegovalimilostivota. Onezapovjeditidomusvojemunakonsebe.Nijebilogrjenenemarnostikojanebi obuzdala zle navike svoje djece, ni slabe, kolebljive, nemudre, popustljive pristranosti, ni poputanja dunostima zbog zahtjeva pogreno shvaene ljubavi. Abraham ne samo da je pravilnopoduavaovejeiodravaovladavinupravednogZakona.
66

Kako je samo malo onih koji mogu slijediti njegov primjer! Mnogi roditelji pokazuju slijep i sebian sentimentalizam, pogreno nazvan ljubavlju, koji se pokazuje preputanjem djece, zajedno s njihovim nedozrelim rasuivanjem i nekontroliranim strastima, nadzoru njihovevlastitevolje.Ovojepravasurovostpremamladimaivelikatetazasvijet.Roditeljsko poputanje uzrokuje nered u porodici i u drutvu. To u mladima potie enju da slijede sklonosti, umjesto da se pokore boanskim zahtjevima. Oni tako odrastaju sa srcem punim protivljenja Bojoj volji te oni svoj svjetovni, nepokorni duh prenose na svoju djecu i djecu njihove djece. Roditelji bi, kao i Abraham, trebali upravljati svojim domom. Neka uenje i provoenje poslunosti roditeljskom autoritetu bude prvi korak k poslunosti Bojem autoritetu. VelikozlonastajekadseakivjerskevodeolakoodnosepremaBojemZakonu.Uenje kojejepostalotakorairenodaboanskipropisinisuvieobaveznizaljudeimaistiuinakna moralljudikaoiidolopoklonstvo.OnikojipokuavajuumanjitizahtjeveBojegsvetogZakona direktno potkopavaju temelje porodice i naroda. Religiozni roditelji, koji ne dre njegove propise,nezapovijedajusvojojporodicidasedreputaGospodnjega.BojiZakonnijezanjih praviloivota.Djeca,kadosnujusvojevlastitedomove,neosjeajuobavezudasvojudjecuue ono to ni oni nikada nisu nauili. Zato postoji tako mnogo bezbonih porodica, zato je pokvarenosttakodubokairairena. Sve dok se roditelji cijelim srcem ne dre Gospodnjeg Zakona oni nee biti spremni voditi svoju djecu. U ovom je pogledu potrebna reforma, reforma koja e biti temeljita i sveobuhvatna. Roditelji se trebaju promijeniti, propovjednici se trebaju promijeniti, oni trebaju Boga u svojimdomovima. Ako ele promijeniti sadanje stanje, oni u svoje porodice morajuunijetiBojuRijeiprihvatitiNjegakaosvogSavjetnika.Onimorajuuitisvojudjecu da se Boji glas njima obraa, te da ga trebaju bezuslovno posluati. Oni bi strpljivo trebali uputiti svoju djecu, uiti ih ljubazno i neumorno kako ivjeti da bi ugodila Bogu. Djeca su iz takvadomapripremljenadasesuprotstavelukavstvimanevjerstva.OniprihvatajuBiblijukao temeljsvojeistine,iimajutemeljkojisenemoepomaknutidolazeimvalomskepticizma. U mnogim domovima se zanemaruje bogosluenje. Roditelji smatraju da nemaju vremena za jutarnja i veernja bogosluenja. Oni ne mogu odvojiti nekoliko trenutaka da se zahvaleBoguzaobiljenjegovemilostizablagoslovljenusunevusvjetlostikiu,kojeineda zeleniloraste,izaaneleuvare.Oninemajuvremenadasemolezaboanskovostvoiza stalnuIsusovuprisutnostusvomdomu.Oniodlazeiradekaovoloviilikonji,bezpomislina BogailiNebo.OniimajutakodragocjeneduedajeBojiSindaosvojivotdaihotkupi,radije negodadopustidabudubeznadnoizgubljeni,alionicijenenjegovuvelikudobrotusamomalo vieodivotinja. Oni koji tvrde da ljube Boga trebali bi poput drevnih patrijaraha podizati rtvenike Gospodu tamo gdje podiu svoje atore. Ako je ikada bilo vrijeme kad je svaka kua trebala bitikuamolitve,ondajetodananjevrijeme.Oeviimajkebiestotrebalipodiisvojasrca Boguuponiznojmolitvizasebeisvojudjecu.Nekaotac,kaosvetenikdoma,naBojirtvenik polae jutarnje i veernje rtve, dok se njegova supruga i djeca pridruuju u molitvi i hvali. Isuseseradozadravatiutakvojkui. Izsvakoghrianskogdomatrebalabizraitisvetasvjetlost.Ljubavsetrebaotkrivati na djelu. Ona bi trebala proimati sve porodine odnose, pokazujui se u obazrivosti, ljubaznostiinjenoj,nesebinojljubavi.Postojedomovigdjeseovanaelaprovode,domovi gdje se Bog slavi i gdje vlada istinska ljubav. Iz ovih se domova podiu jutarnje i veernje
67

molitveBogukaoslatkikad,anjegovasemilostiblagoslovisputajunamoliteljekaojutarnja rosa. Dobro ureeno hriansko kuanstvo snaan je dokaz u prilog stvarnosti hrianske vjeredokazkojinevjerniknemoeosporiti.Svimoguvidjetidauporodicidjelujeuticajkoji djeluje na djecu i da je s njima Bog Abrahamov. Kad bi hrianski domovi imali pravi hrianski karakter, oni bi vrili moan uticaj na dobro. Oni bi doista bili svjetlost svijetu. NebeskiBoggovorisvakomvjernomroditeljurijeimakojejeuputioAbrahamu:Jerznamda ezapovjeditisinovimasvojimidomusvojemnakonsebedasedreputevaGospodnjihida inetojepravoidobro,dabiGospodnavrionaAbrahamutomujeobeao.
68

 13. poglavlje

ISPITVJERE
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 16; 17,18-20;21,1-14; 22,1-19. Abraham je bez pitanja prihvatio obeanje o sinu, ali nije ekao da Bog ispuni svoju rijeusvojevrijemeinasvojnain.DabiseispitalanjegovavjerauBojusilu,doputenaje odgoda, ali on nije izdrao kunju. Sara je, smatrajui da je nemogue imati dijete u njenim godinama, predloila, kao plan kojim bi se mogla ispuniti boanska namjera, da Abraham uzme jednu od njenih slukinja za drugu enu. Mnogoenstvo je bilo tako raireno da se prestalosmatratigrijehom,alitimesenitamanjenijekrioBojiZakon,abilojeipogubnoza svetostimirporodinihodnosa.AbrahamovbraksHagaromdoniojezlo,nesamonjegovom vlastitomdomuveibuduimnaratajima. Polaskana au novog poloaja Abrahamove ene, i nadajui se da e postati majka velikog naroda koji treba potei od Abrahama, Hagara je postala hvalisava i ponosna i s preziromsepoelaodnositipremasvojojgospodarici.Obostranaljubomoraporemetilajemir nekada mirnog doma. Prisiljen da slua prigovore obiju ena Abraham je uzalud pokuavao obnoviti sklad. Premda ga je Sara arko preklinjala da se oeni Hagarom, ona ga je sada ukoravalakaodajetobilanjegovavlastitapogreka.eljelajeotjeratisvojusuparnicu,alije Abraham to odbio, jer je Hagara, nadao se on, trebala biti majka njegovog obeanog sina. Meutim,onajebilaSarinasluavkaionjujeidaljeostaviopodnadzoromnjenegospodarice. Hagarin ponosan duh nije podnosio otrinu grubog ponaanja to ga je izazvala svojom drskou.Saraje postupalapremanjojtakoloedaonaodnjepobjee. Hagaraseuputilaupustinju,idokseodmaralaporedizvora,samaibezprijatelja,pred njom se pojavio aneo Gospodnji u ljudskom obliju. Obraajui joj se sa Hagaro, slukinjo Saraje, da bi je podsjetio na njen poloaj i dunost, on joj je zapovjedio: Vrati se svojoj gospodariciipokorijojse!Ipak,srijeimaukoraupuenesujojirijeiutjehe.Jahveujad tvoj. Tvoje u potomstvo umnoiti; od mnotva se nee moi ni prebrojiti. I kao trajan podsjetniknjegovemilosti,zapovjeenojojjedasvogsinanazoveJimael, jerJahveu... Kad je Abraham bio gotovo stotinu godina star, ponovljeno mu je obeanje o sinu, s uvjerenjemdaebuduinasljednikbitiSarinsin.Meutim,Abrahamjouvijeknijerazumio obeanje.NjegovseumodmahokrenuoJimaelu,dreisevjerovanjadasekroznjegatrebaju ostvariti Boje milostive namjere. Iz ljubavi prema svom sinu on je uzviknuo: Neka tvojom milou Jimael pozivi! Zatim je ponovno dobio obeanje rijeima koje se nisu mogle pogrenorazumjeti:IpaketitvojaenaSararoditisina;nadjenimuimeIsak.Savezsvojs njim u sklopiti, Savez vjeni s njime i s njegovim potomstvom poslije njega. Ipak, Bog nije zanemariooevumolitvu: IzaJimaelausliahte.Evogablogosiljam:rodnimugauinitii silnogarazmnoiti...iuvelikenarodizrasti. RoenjeIsaka,ispunjenjenjihovihnajdraihnadanakonekanjagotovocijelogivota, ispunilo je atore Abrahama i Sare velikom radou. Meutim, ovaj je dogaaj za Hagaru znaio propast njenih briljivo njegovanih oekivanja. Jimaela, sada ve djeaka, svi su u logorusmatralinasljednikomAbrahamovabogatstvainasljednikomblagoslovakojisuobea
69

ninjegovimnasljednicima.Asadajeoniznenadastavljennastranu,irazoaranamajkainjen sinzamrzilisuSarinodijete.Sveoptaradostsamojepovealanjihovuljubomoru,svedokse Jimael nije usudio javno vrijeati nasljednika Bojeg obeanja. Sara je u Jimaelovu neobuzdanomstavuvidjelatrajanizvornesloge,teseobratilaAbrahamusmolbomdaHagaru i Jimaela istjera iz logora. Patrijarh je bio duboko povrijeen. Kako je mogao istjerati Jimaela,svogsina,kogajeidaljevolio?Zbunjen,onjetraioboanskovostvo.Gospodmuje prekosvetoganelarekaodaispuniSarinuelju,njegovaljubavpremaJimaeluiHagarinije smjelabitiprepreka,jerjesamotakomogaoobnovitiskladisreuusvojojporodici.Aneo mujedaoutjenoobeanjedaBogneeostavitiJimaelauprkosodvojenostiodroditeljskog doma, njegov e ivot biti sauvan i on e postati otacvelikog naroda. Abraham je posluao aneosku rije, ali s dubokom boli. Oevo je srce bilo ispunjeno neizrecivom alou dok je slaoHagaruinjenogsina. UputadanaAbrahamuuvezisasvetoubranogodnosatrebalajebitipoukazasve vjekove. Ona obznanjuje da se prava i srea ovog odnosa moraju pozorno uvati, ak i po cijenuvelikertve.SarajebilajedinapravaAbrahamovaena.Njenapravakaoeneimajke nije mogla dijeliti nijedna druga. Ona je potovala svog mua i ona je zbog toga u Novom zavjetuopisanakaodostojanprimjer.AlionanijebilavoljnadopustitidaAbrahamoviosjeaji pripadajudrugojeniiGospodjenijeukoriotojezahtijevalaistjerivanjenjenesuparnice.Ni AbrahamniSaranisuimalipovjerenjauBojusilu,iupravojeovazabludadoveladobrakas Hagarom. BogjepozvaoAbrahamadabudeotacvjernih,anjegovjeivotstajaokaoprimjervjere buduimnaratajima.Aliovavjeranijebilasavrena.OnjepokazaonepovjerenjeuBogakad je prikrio injenicu da je Sara njegova ena, i, ponovno, svojim brakom s Hagarom. Da bi dosegaonajviemjerilo,Boggajepodvrgaodrugomispitu,jednomodnajteihkojejeovjek pretrpio. Reeno mu je u nonom vienju da pode u zemlju Moriju i tamo rtvuje svog sina kaortvupaljenicunabrdukojeemubitipokazano. U vrijeme kad je primio ovu zapovijest Abraham je ve imao sto i dvadeset godina. Njega je ak i njegov narataj smatrao starcem. U prijanjim godinama on je bio dovoljno snaan da izdri tekoe i suprotstavi se opasnostima, ali sada je snaga njegove mladosti prola. Neko se u snazi muevnosti moe hrabro suprotstaviti tekoama i mukama koje kasnije u ivotu, kad ve koraa prema grobu, mogu slomiti njegovo srce. Meutim, Bog je posljednji, najtei Abrahamov ispit uvao sve dok mu teret godina nije postao teak, a on eznuozaodmoromodradaibriga. PatrijarhjeprebivaokodBeerSebe,okruenauiblagostanjem.Biojevrlobogat,a zemaljski su ga vladari potovali kao monog kneza. Hiljade ovaca i goveda prekrivali su proplanke koji su okruivali njegov logor. Posvuda su se nalazili atori njegovih pratilaca, domovistotinanjegovihvjernihslugaSinobeanjajeporednjegaizrastaouovjeka.inilose dajeNebosvojimblagoslovomokruniloivotrtveistrpljive ustrajnostiuodgoenojnadi. Abrahamjeposlunomvjeromnapustiosvojudomovinu,ostaviogrobovesvojihotacai zemlju svog roda. Kao stranac lutao je zemljom svog nasljedstva. Dugo je ekao na roenje obeana nasljednika. Na Boju zapovijest on je istjerao svog sina Jimaela. A sada, kad je dugooekivani sin postajao ovjek, kad se inilo da patrijarh moe gledati plodove svog nadanja,prednjimjebilakunjaveaodsvihdrugih. Zapovijestjeizraenarijeimakojemoradasuoevomsrcunanijelevelikubol:Uzmi svogasina,jedincasvogaIsakakogaljubi,i...prinesikaortvupaljenicu.Isakjebiosvjetlost
70

njegovadoma,utjehaunjegovojstarosti,anadasvenasljednikobeanogblagoslova.Bolzbog gubitkatakvogsinanesreomiliboleuslomilabioevosrce,alinjemujebilozapovjeeno davlastitomrukomprolijekrvsvogsina.Njemusetoinilonemogue. Sotonajebioblizudaapnekakojeprevaren,jerboanskazapovijestkae:Neubij,a Bognebizahtijevaoonotojejednomzabranio.IzaaviizsvogatoraAbrahamjeposmatrao sjaj vedrog neba i sjetio se obeanja koje mu je dano prije gotovo pedeset godina, da se njegovo potmstvo, kao ni zvijezde na nebu, nee moi izbrojiti. Ako se ovo obeanje trebalo ispunitiuIsaku,zatogajeontrebaousmrtiti?Abrahamjebioukunjidapovjerujekakoje onmodaobmanut.Usumnjiibolionsesagnuodozemljeikaonikadaprijemoliozapotvrdu zapovijesti da mora izvriti ovu stranu dunost. Sjeao se anela poslanih da mu otkriju BojunamjeruounitenjuSodoma,kojisumudonijeliobeanjeoovomistomsinuIsaku,ion jeotiaodomjestanakojemujenekolikoputasusreonebeskevjesnikenadajuisedaeih ponovno susresti i primiti dodatne upute, ali mu niko nije doao u pomo. Okruivala ga je samotama,aBojazapovijestodjekivalajeunjegovimuima:Uzmisvogasina,jedincasvoga Isakakogaljubi.Zapovijestsemoralaposluatiionsenijeusuivaoodgaati.Svitaojedani onjemoraopoinaput. Vrativi se u svoj ator on je otiao do mjesta na kojenm je Isak spavao dubokim, mirnimsnommladostiinevinosti.Otac jezatrenutakposmatraodragolicesvogsina,aonda sedrhteiokrenuo.OtiaojedoSarekojajetakoespavala.Dalidajeprobudi,dajojednom zagrlisvogsina?TrebalijojreioBojemzahtjevu?Teiojedarasteretisvojesrceisnjom podijeliovustranuodgovornost,aligajezadraostrahdaegaonaomesti.Isakjebionjena radostiponos,njenivotjebiovezanuznjegovimajinskabiljubavmoglaodbitirtvu. Abraham je napokon probudio sina i saoptio mu zapovijest o prinoenju rtve na udaljenom brdu. Isak je esto odlazio sa svojim ocem da slui Bogu na nekom od razliitih rtvenikakojisuobiljeavalinjegovalutanjatakodaovajpozivnijeizazvaouzbuenje.Brzo su obavili pripreme za put, drva su pripremljena i natovarena na magarca, i oni su poli s dvojicomslugu. Otacisin,jedanporeddrugog,putovalisuu tiini.Patrijarh,razmiljajuiosvojojtajni, nijeimaorijei.Njegovesusemislibavileponosnom,dragommajkom,idanomukojiejojse vratitisam.Dobrojeznaodaenoprobostinjenosrcekadoduzmeivotnjenomsinu. Tajdan,najduiuAbrahamovuivotu,polakosebliiokraju.Doksunjegovsinisluge spavali,onjenoproveoumolitvi,jouvijeksenadajuidaemodadoinebeskivjesniki rei da je kunja zavrena, te da se mladi moe nepovrijeen vratiti svojoj majci. Meutim, olakanjazanjegovuizmuenuduunijebilo.Slijediojejojedandan,jojednanoponienja i molitve, a zapovijest koja e ga ostaviti bez djece i dalje je odzvanjala u njegovim uima. Sotona je bio u blizini da apue sumnju i nevjerovanje, ali je Abraham odbacio njegove prijedloge. Kad se treeg dana putovanje nastavilo, patrijarh je, gledajui prema sjeveru, ugledaoobeaniznak,oblakslavekojijelebdionadbrdomMorijomiznaodajeglaskojimuje progovoriobiosNeba. OnaknisadanijeprigovaraoBogu,vejesnaiosvojuduurazmiljajuiodokazima Gospodnjedobroteivjernosti.Ovajjesindoaoneoekivano,inijeliOnajkojijedarovaoovaj dragocjeni dar imao pravo uzeti svoje? Vjera je ponavljala obeanje: Po Isaku e imati potomstvopotomstvobezbrojnokaozrnapijeskanaobali.Isakjebiodijeteuda,anijeli silakojamujedalaivotmoglaivratitiivot?GledajuiizaonogajebilovidljivoAbrahamje shvatioboanskerijei:MisliojedaBogmoeimrtvaceuskrisivati.(Heb11,19)
71

Ipak,nikoosimBoganijemogaorazumjetiveliinuoevertvakadsvogsinapredaje smrti. Abraham je elio da samo Bog bude svjedok ovog prizora rastanka. Zapovjedio je slugamadaihostaverijeima:Viostaniteovdjeuzmagarca,ajaidjeakodosmogoredase poklonimo,paemosevratitikvama.Isakjeponiodrva,zaonogakojijetrebaobitirtvovan, otacjeuzeonoivatru,ionisuzajednopolipremavrhuplanine.Mladisepitaootkudae doi rtva kad su tako daleko od stada i torova. Naposljetku je i on progovorio: Oe, evo kremenaidrva...aligdjejejagnjezartu paljenicu?Kakavjetobioispit!Kakojeovadraga rijeoeprobolaAbrahamovosrce!Nesada,jomunijemogaorei.Bogeveprovidjeti jagnjezartvupaljenicu,sinemoj. Oni su na odreenom mjestu izgradili rtvenik i poloili drva na njega. Onda je Abraham, s drhtavim glasom, otkrio svom sinu nebesku poruku. Isak je u strahu i zaprepatenjusaznaosvojusudbinu,alisenijeopirao.Dajetakoodluio,onjemogaoizbjei svojupropast,jerstaracizmuenbolom,iscrpljenborbomtokomovatridana,nebisemogao suprotstavitivoljisnanogmladia.AliIsakjeodmladostibionauendaspremnoisvjerom slua, i on se dragovoljno pokorio kad mu je otkrivena Boja namjera. On je bio sudionik u AbrahamovojvjeriiosjeaosepoaentimetojebiopozvandasvojivotdanartvuBogu. On je njeno pokuao olakati oevu alost i ohrabriti njegove iznemogle ruke da zaveu konopackojiegaprivezatizartvenik. Onda su izgovorili posljednje rijei ljubavi, prolili posljednje suze i posljednji se put zagrlili.Otacjepodigaonodausmrtisvogsina,kadjeiznenadanetozadralonjegovuruku. BojijeaneopozvaoAbrahamasneba:Abrahame!Abrahame!Onjebrzoodgovorio:Evo me! Ponovno se zauo glas: Ne sputaj ruku na djeaka ree niti mu to ini! Sad, evo, znamdaseBogaboji,jernisiuskrationisvogsina,jedincasvog. Tada je Abraham ugledao prizor: ovan, rogovima se zapleo u grmu, brzo je donio novu rtvu i prinio je mjesto svog sina. Iz zahvalnosti i radosti Abraham je ovom svetom mjestudaonovoime: BogjenabrduMorijiobnoviosvojSavezpotvrujuisveanomzakletvomblagoslove Abrahamu i njegovu potomstvu u svim buduim naratajima: Kunem se samim sobom, izjavljujeJahve:Kadsitouinioinisimiuskratiosvogjedincasinasvojublagoslovnateizliti iuinititvojepotomstvobrojnopoputzvijezdananebuipijeskanaobalimorskoj!Atvojie potomci osvajati vrata svojih neprijatelja. Budui da si posluao moju zapovijest, svi e se narodizemljeblogosiljatitvojimpotomstvom. Abrahamovvelikiinvjerestojikaostupsvjetlosti,osvjetljujuiputBojihsluguusvim buduimvjekovima.AbrahamsenijepokuaoizgovoritidaneizvriBojuvolju.Tokomtog trodnevnogputovanjaonjeimaodovoljnovremenadarazmisli,dasumnjauBoga,akojebio sklon sumnji. On je mogao rei da e ga drugi zbog prolijevanja sinovljeve krvi smatrati ubicom, drugim Kajinom, da e to uzrokovati da ga oni odbace i preziru njegova uenja, te tako unite njegovu sposobnost da ini dobro svojim blinjima. Mogao je odbiti poslunost pozivajuisenastarost.Alipatrijarhsenijeposluionijednimodovihizgovora.Abrahamje bioovjek,njegoviosjeajiisklonostisubilipoputnaih,alionnijezastaoidovodioupitanje nain na koji e obeanje biti ispunjeno ako Isak umre. On nije odlagao da se raspravi sa svojim ranjenim srcem. Znao je da su Boji zahtjevi pravedni i on je izvrio zapovijest do posljednjerijei. Vjerova Abraham Bogu, i to mu se urauna u pravednost. (Jak 2,23) Pavle kae: ... sinovi su Abrahamovi oni koji vjeruju. (Gal 3,7) Meutim, Abrahamova vjera pokazala se u
72

njegovimdjelima.ZarnijebionaotacAbrahamdjelimapokazanopravdanimkadjeprinio nartveniksvogasinaIsaka?Vidilidajevjerazajednikidjelovalasnjegovimdjelimaidaje vjerauzpomodjelapostalasavrena.(Jak2,21.22)Mnoginerazumijuodnosizmeuvjerei djela.Onikau:SamovjerujteuHrista,ivistesigurni.Vinematenikakavevezesdranjem Zakona. Meutim, istinska vjera e se pokazati u poslunosti. Hristos je rekao nevjernim Jevrejima: Kada biste zbilja bili djeca Abrahamova... postupali biste prema djelima Abrahamovim. (Iv 8,39) Gospod kae o ocu vjere: ... zato to je Abraham sluao moj glas i pokoravaosemojimzapovijestima,mojimzakonimaiodredbama.(Post26,5)ApostolJakov kae:Takojeisvjerom:akonemadjela,mrtvajeusamojsebi.(Jak2,17)AIvan,kojisetako mnogo bavi ljubavlju, kae: Jer u ovome stoji ljubav prema Bogu: da vrimo njegove zapovijesti.(1Iv5,3) Bog pomou simbola i obeanja unaprijed navijesti Abrahamu ovo dobro. (Gal 3,8) Patrijarhova vjera je bila usmjerena na Otkupitelja koji je trebao doi. Hristos je rekao Jevrejima: Abraham, otac va, treptio je od radosti u elji da vidi ovaj Dan. Vidio ga je i obradovao se. (Iv 8,56) Ovan prinesen umjesto Isaka predstavljao je Bojeg Sina, koji je trebao biti rtvovan umjesto nas. Kad je ovjek bio osuen na smrt zbog prijestupa Bojeg Zakona,Otacje,gledajuisvogSina,rekaogrjenicima:ivite,naaosamotkup. Bog je Abrahamu zapovjedio da prinese svog sina kako bi u njegov um utisnuo stvarnost evanelja, a isto tako da iskua njegovu vjeru. Bol koju je iskusio tokom mranih dana tog stranog iskustva bila je doputena da bi na temelju vlastita iskustva razumio veliinu rtve koju je Bog prinio za ovjekovo otkupljenje. Nijedna druga kunja nije mogla toliko izmuiti Abrahamovu duu kao rtvovanje njegovog sina. Bog je svog Sina predao agonijiisramotismrti.AnelimakojisubilisvjedociponienjaiduevneboliBojegSinanije bilodoputenodaposreduju,kaousluajuIsaka.Nijebiloglasakojijepovikao:Dostaje.Da bispasiopaliljudskirod,Kraljslavejepredaosvojivot.MoelisedativeidokazoBojoj beskonanojljubaviisaaljenju?OnkojiaknijepotediovlastitogSina,vegapredaozasve nas,kakonamneedatisveostalosnjime?(Rim8,32) rtva koja se od Abrahama zahtijevala nije bila samo za njegovo dobro, niti je ona iskljuivokoristilabuduimnaratajima,vejeonasluilakaopoukabezgrjenimbiimana Nebu i drugim svjetovima. Podruje borbe izmeu Hrista i Sotone podruje na kojem je izvrenplanotkupljenjapoukajesvemiru.BuduidajeAbrahampokazaonedostatakvjereu Bojaobeanja,SotonagajepredanelimaipredBogomoptuiodanijeuspioispunitiuslove Saveza te da nije dostojan njegovih blagoslova. Bog je pred cijelim Nebom elio dokazati vjernostsvogsluge,pokazatidaOnmoeprihvatitisamosavrenuposlunostipotpunijeim otkritiplanspasenja. NebeskabiasubilasvjedociAbrahamovevjere,aispitanajeiIsakovavjernost.Kunja jebiladalekoteaodonekojujeAdamproao.Pokornostzabranikojajedananaimprvim roditeljima nije ukljuivala patnju, a zapovijest Abrahamu je zahtijevala najbolniju rtvu. Cijelo je Nebo s uenjem i divljenjem posmatralo Abrahamovu nepokolebljivu poslunost. Cijelo je Nebo odalo priznanje njegovoj vjernosti. Sotonine su se optube pokazale lanima. Bogjerekaosvomsluzi:Sad,evo,znamdaseBogaboji,jernisiuskrationisvogsina,jedinca svoga.BojiSavez,potvrenAbrahamuzakletvompredbiimadrugihsvjetova,svjedoioje dajeposlunostnagraena. ak je i anelima bilo teko shvatiti tajnu spasenja razumjeti da Zapovjednik Neba, Boji Sin, mora umrijeti za grjena ovjeka. Zapovijest Abrahamu da prinese svog sina
73

pobudila je zanimanje cijelog Neba. Ono je s velikom ozbiljnou pratilo svaki korak u ispunjenjuovezapovijesti.KadjenaIsakovopitanje:...aligdjejejagnjezartvupaljenicu? Abraham odgovorio: Bog e ve previdjeti jagnje za rtvu paljenicu, i kad je oeva ruka zastalaprijenotojehtiozaklatisvogsina,iprinesenovanzakojegseBogpobrinuoumjesto Isakatadajesvjetlostrasvijetlilatajnuotkupljenja,iaksuianelijasnijeshvatilidivniplan togajeBognainiozaovjejespasenje.(1Pt1,12)
74

 14. poglavlje

UNITENJESODOMA
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 19. Sodom,smjetenauravnicikaokakavvrtJahvinposvojojje ljepotiiplodnostibila najljepigradmeugradovimaJordanskedoline.Tujebiloizobiljebogatetropskevegetacije. Tu su rasle palme, masline i vinova loza, a cvijee je irilo svoj miris tokom cijele godine. Bogata je ljetina prekrivala polja, a stada ovaca i goveda okolna brda. Umjetnost i trgovina pridonosilisubogaenjuponosnoggradauravnici.BlagoIstokaukraavalojenjegovepalate, apustinjskesukaravanedonosilesvojetovaresdragocjenostimaiopskrbljivalenjenetrgovei prodavaonice. S malo promiljanja i rada svaka se ivotna elja mogla ispuniti, a cijela je godinaizgledalakaonizpraznika. Opte izobilje je pridonijelo raskoi i ponosu. Dokonost i bogatstvo otvrdnuli su srca kojanikadanisubilaoptereenaoskudicomilitugom.Bogatstvoidokolicapodsticalisuelju za tjelesnim uivanjima i ljudi su se predali zadovoljavanju osjetilnih strasti. Evo, kae prorok,opainatvojesestreSodome:gizdavo,uizobiljuhljebaibezbrinoivljaeonaikeri njezine,asirotinjuibijednikenepomaganu.Uzoholieseigadostipredoimamojiminjahu, i zato ih zatrijeh, kao to vidje! (Ez 16,49.50) Ljudi nisu eljeli nita vie od bogatstva i dokoliarenja, to je urodilo grijesima zbog kojih su uniteni gradovi u ravnici. Njihov beskoristan, dokon ivot uinio ih je rtvama Sotoninih kunji i oni su izobliili Boji lik i postalislinijiSotoninegoBogu.Dokolicajenajveeprokletstvokojemoesnaiovjeka,jer onauzrokujeporokizloin.Onaslabium,izopaujerazumijevanjeiuniavaduu.Sotonajeu zasjedi,spremandaunitionekojinestrae,oneijamudokolicadajemogunostdaimse prikaepodnekomprivlanommaskom.Onnikadanijeuspjenijinegokadljudimaprilaziu njihovimdokonimtrenucima. USodomujebilobunogveselja,zabavi,gozbiipijanevanja.Ljudinisusputavalisvoje najnieinajodvratnijestrasti.LjudisuotvorenoprkosiliBoguinjegovomZakonuiuivaliu djelima nasilja. Pemda su pred sobom imali primjer pretpotopnog svijeta, i znali kako je njihovounitenjeprikazaloBojignjev,onisuipakiliistimputembezbotva. U vrijeme Lotova dolaska u Sodomu pokvarenost nije bila sveopta, i Bog je u svojoj milosti dopustio da zrake svjetlosti svijetle u moralnoj tami. Kad je Abraham izbavio zatoenikeodElamita,panjaljudijeusmjerenanaistinskuvjeru.Abrahamnijebiostranacza ljude u Sodomu, njegovo oboavanje nevidljiva Boga bio je predmet njihova izrugivanja, ali njegova pobjeda nad daleko nadmonijim snagama i njegov velikoduan stav prema zatvorenicima i plijenu izazvala je uenje i divljenje. Dok su uzdizali njegovu vjetinu i hrabrost,nikoihnijemogaoosloboditiuvjerenjadagajeboanskasilauinilapobjednikom. Njegovplemenitinesebianduh,takostransebinimstanovnicimaSodoma,biojejojedan dokaznadmoireligijekojojjeonsvojomhrabrouivjernouukazivaoast. Melhisedekje,izgovarajuiblagoslovnadAbrahamom,priznaoJahvukaoizvornjegove snageitvorcanjegovepobjede:OdBogaSvevinjega,Stvoriteljanebaizemlje,nekajeAbra hamu blagoslov! I Svevinji Bog, to ti u ruke preda neprijatelje, hvaljen bio! Bog je tim
75

ljudima govorio kroz svoje provienje, ali i posljednja zraka svjetlosti je odbaena kao i sve prijetoga. IsadasebliilaposlednjanoSodoma.Oblaciodmazdesuvenadvilisvojesjenenad osuenim gradom. Meutim, ljudi to nisu primjeivali. Dok su se aneli iji je zadatak bio unitenjepribliavali,ljudisusanjalioblagostanjuizadovoljstvima.Ovajjeposljednjidanbio kao i svaki drugi. No se spustila nad prizorom ljepote i sigurnosti. Krajolik neusporedive ljepotekupaoseuzrakamazalazeegsunca.Svjeinaveeriizmamila jestanovnikegraa,a grupeeljneuivanjaetalesuseodlunedauivajuuljepotitrenutka. U sumrak su se dva stranca pribliila gradu. Oni su oito bili stranci koji su doli da ovdjeproveduno.Nikouovimskromnimputnicimanijemogaoprepoznatimonevjesnike boanskog suda, a vesela, bezbrina gomila nije ni sanjala da e te noi svojim postupcima dosegnuti vrhunac krivice koja je osudila ovaj ponosni grad. Meutim, jedan je ovjek ljubazno postupio prema strancima i pozvao ih u svoj dom. Lot nije znao njihovu istinsku prirodu,aliljubaznostigostoljubivostbilesunjegovenavike,dionjegovereligijepouketo ih je nauio iz Abrahamovog primjera. Da nije gajio duh ljubaznosti, on je, zajedno sa Sodomom, mogao biti preputen unitenju. Mnogi domovi su, zatvarajui vrata strancima, zatvorilivrataBojimvjesnicimakojibitomdomudonijeliblagoslov,naduimir. Svako djelo u ivotu, naoko malo, utjee na dobro ili zlo. Vjernost ili nemarnost u naizgled malim dunostima mogu otvoriti vrata najbogatijim blagoslovima ili najveim nesreama u ivotu. Male stvari provjeravaju karakter. Bog se raduje malim, nepatvorenim djelimasvakodnevnogodricanja,uinjenimizradosna,dragovoljnasrca.Minetrebamoivjeti samo za sebe ve i za druge. Mi moemo svoj ivot uiniti blagoslovom jedino samoodrica njem, njegujui duh ljubaznosti i pomaganja. Mala djela, mala, jednostavna djela ljubaznosti uvelikepridonoseivotnojsrei,anjihovozanemarivanjeljudskojbijedi. Videi zlostavljanje kojem su stranci bili izloeni u Sodomu, Lot je preuzeo na sebe zadatakdaihodmahpodolaskuuzmeuzatitu,nudeiimgostoprimstvousvomdomu.Onje sjedio kod vrata kad su putnici stigli, i kad ih je primijetio, on je ustao da ih susretne, i ljubaznosenaklonivi,rekao:Molim,gospodo,svrniteukuusvogaslugedanoprovedetei noge operete. inilo se da oni odbijaju njegovu gostoljubivost rijeima: Ne, no emo provestinatrgu.CiljovogodgovorajebiodvostrukdaprovjereLotovuiskrenostidaostave dojam da ne poznaju prirodu ljudi u Sodomu, kao da su pretpostavljali da je nou sigurno ostati na ulici. Njihov odgovor je Lota uinio jo odlunijim da ih ne ostavi na milosti i nemilostirulje.Onjeustrajaousvompozivudoknisusnjimuliukuu. On senadaodaesvojenamjeresakritioddokoliaranaVratimatakotojestrance uveousvojukuuokolnimputem,alizbognjihovaoklijevanjaiodgaanjainjegovogupornog Pozivanja,onisuihprimijetiliiprijenotosupolinaspavanjeispredkueseokupilarulja bezakonika.Bilajetovelikagrupamladihistarihkojesunajpokvarenijestrastipodjednako raspalile. Stranci su se raspitivali o osobinama ovoga grada, i Lot ih je upozorio da nou ne izlazeizvankue,kadsuzauliuzvikeiporugeruljekojajezahtijevaladaimseizvedustranci. Znajuidaoni,akoihizazove,mogujednostavnoprovalitiunjegovukuu,Lotjeizaao daihpokuaprimiriti.Braomojareeonmolimvas,neinitetogazla!koristei izraz braousmislususjedainadajuisedaeihumiritiiliposramitizbognjihovihpokvarenih namjera. Ali njegove rijei su bile poput ulja na vatru. Njihov bijes postao je poput olujne tutnjave.VrijealisuLotakaoonogkojisenadnjimapostavljasucemionibigarastrgnulida ga Boji aneli nisu spasili. Nebeski vjesnici prue ruke van, povukoe Lota sebi u kuu i
76

zatvorevrata.Dogaajikojisuslijediliotkrilisukaraktergostijutoihjeonprimio.Aljude predvratima,mladeistare,zabljetietakodanisumoglinaivrata.Danisubilipogoeni dvostrukomsljepoom,itvrdoomsrca,Bojakaznabiunjimaizazvalastrahionibiodustali od svog zlodjela. Ove posljednje noi oni nisu grijeili vie od prethodnih, ali milost koja je takodugobilaprezirananajposlijejeprestaladjelovati.StanovniciSodomesupreligranicu boanskog strpljenja, nevidljivu granicu izmeu Bojeg strpljenja i Bojeg gnjeva. Vatra njegoveodmazdesamotosenijezapalilauSidimskojdolini. AnelisuLotuotkriliciljsvojegzadatka.Jermiemozatrtiovomjesto:vikajenanjih pred Jahvom postala tolika te nas Jahve posla da ga unitimo. Stranci koje je Lot nastojao zatititi sada su obeali da e zatititi njega, i spasiti sve lanove njegove porodice koji pobjegnusnjimizovogbezbonoggrada.Ruljaseizmorilairazila,aLotjeotiaodaupozori svojudjecu.Onjeponoviorijeianela:Nanoge!Odlaziteizovogmjesta,jereJahveunititi grad. Ali njima se inilo da se on ruga. Oni su ismijavali ono to su nazivali njegovim praznovjernimstrahom.Njegovekerisubilepoduticajemsvojihmueva.Njimajebilodobro tugdjesusenalazile.Onenisumoglevidjetiznakoveopasnosti.Svejebilokaoiprije.Bilisu veomabogatiinisumoglivjerovatiumogunostunitenjaprekrasneSodome. Lotsevratioalostaniispriaopriuosvomneuspjehu.Tadasumuanelizapovjedili da ustane, uzme svoju enu i dvije kerke koje su jo bile u kui i napusti grad. Ali Lot je oklijevao. Premda se svakodnevno muio gledajui djela nasilja, on nije imao stvarnu predodbuoponiavajuojiodvratnojpokvarenostikojajevladalautomizopaenomgradu. On nije razumio potrebu da Boja kazna zaustavi grijeh. Neka njegova djeca su ostala u Sodomu,anjegovaenajeodbilapoibeznjih.Pomisaodaostavionekojisumunazemljibili najdrainjemuseinilanepodnoljivom.Tekojebilonapustitiraskoandomisvebogatstvo to ga je sticao cijelog ivota i poi kao bijedni lutalica. Optereen alou on je oklijevao, nemajui elje da pode. Da nije bilo Bojih anela, svi bi nestali u ruevinama Sodoma. Nebeskianelisuuzelinjega,njegovuenuikerkezarukuiizveliihizgrada. TusuihmonianeliostaviliivratiliseuSodomudazavresvojedjelounitenja.Onaj kogajeAbrahammoliosadasepribliioLotu.Usvimgradovimauravnicinijesemoglonaini desetpravednihosoba,alikaoodgovornapatrijarhovumolitvujedanjeovjekkojisebojao Boga bio otrgnut od unitenja. Zapovijest je izreena sa zapanjujuom estinom: Bjei, da ivotspasi!Neobazirisenitiseigdjeuravnicizaustavljaj!Bjeiubrdadanebudezatrt! Oklijevanjejeiliodgaanjemoglobitipogubno.Samojedaneznutljivpoglednaosuenigrad, premiljanjezbogalostitoostavljajutakopredivandom,stajalobiihivota.Olujaboanske kazneekalajedaovibijedni bjeguncipobjegnu. AliLot,zbunjeniprestraen,tvrdiojedanemoeuinitionotoseodnjegazahtijevalo da ga zlo ne pretekne i usmrti. Zbog ivota u tom pokvarenom gradu, usred nevjerstva, njegovajevjeraoslabila.KnezNebabiojenanjegovojstrani,aonjeipakmoliozasvojivot kaodaBog,kojimujepokazaotakvubriguiljubav,nijemogaosauvatinjegovivot.Onjeu cijelostisebetrebaopovjeritiboanskomVjesniku,predajuibezsumnjeipitanjasvojuvoljui ivot u Gospodnje ruke. Ali kao i mnogi drugi, on je sam nastojao planirati svoj ivot: Eno onamograda;dostajeblizudaunjpobjegnem,amjestojetakomalo.Dajdaonamobjeim mjestojezbiljamalenodajdaivotspasim.GradkojiseovdjespominjebiojeSoar.Gradje biosamonekolikokilometaraudaljenodSodome,jednakopokvareniosuennaunitenje.Ali Lotjemoliodabudepoteen,tvrdeidajetosamomalizahtjev,injegovajeeljaispunjena. Gospodgajeuvjerio:Usliiutimolbu,ineuzatrtigrado kojemugovori.Kakojevelika
77

Bojamilostpremagrjenimstvorenjima! Jojednomjeponovljenasveanazapovijestdapouri,jerjevatrenaolujaodloena,ali samonakratko.Meutim,jedansebjegunacusudiopogledatinaosuenigradionajepostala spomenikBojegsuda.DaLotnijeoklijevaoposluatiboanskoupozorenje,idajepobjegaou planinebezrijeimoljenjailiprimjedbe,injegovabienapobjegla.Uticajnjegovogprimjera spasiobijeodgrijehakojijezapeationjenusudbinu.Alinjegovooklijevanjeiodlaganjenjuje navelodaolakoshvatiboanskoupozorenje.Iakojetijelombilauravnici,njenojesrcebilou Sodomi,aonajezajednosnjom unitena.OnasepobunilaprotivBoga jer je njegova kazna obuhvatila njeno bogatstvo i njenu djecu. Premda joj je bila pokazana velika naklonost time to je pozvana iz bezbonog grada, ona je smatrala da se prema njoj otro postupalo jer je njeno bogatstvo, koje se godinama sticalo, moralo biti preputeno unitenju. Umjesto da zahvalnoprihvatiosloboenje,onasedrskookrenulaaleizaivotomonihkojisuodbacili boanskoupozorenje.Njenjegrijehpokazaodajeonanedostojnaivota,jernijebilazahvalna tojojjeivotbiosauvan. Moramo paziti da ne postupamo olako prema Bojem milostivom planu za nae spasenje.Postojehrianikojikau:Nijemebrigahoulibitispaenakomojaenaidjeca nisuspaenizajednosamnom.OnimisledazanjihNeboneebitiNebobezonihkojisuim tako dragi. Ali, da li oni koji ovako misle imaju ispravnu predodobu o vlastitom odnosu s Bogom,usvjetlunjegovevelikedobroteimilostipremanjima?Jesulionizaboravilidaihza slubunjihovomStvoriteljuiOtkupiteljuveunajsnanijevezeljubavi,astiiodanosti?Poziv milosti upuen je svima, i budui da nai prijatelji odbacuju Spasiteljevu ljubav koja moli, hoemoliseimiokrenuti?Otkupljenjeduejedragocjeno.Hristosjeplatiobeskonanucijenu zanaespasenje,ikocijenivrijednostovevelikertveilivrijednostdueneepreziratiBoju ponuenu milost zato to su drugi odluili tako uiniti. Sama injenica da drugi zanemaruju njegovepravednezahtjevetrebanaspodstainaveurevnost,dasamisluimoBogu,idasve onenakojemoemoizvritiuticajpovedemodaprihvatenjegovuljubav. Kako je sunce na zemlju izlazilo i Lot ulazio u Soar... inilo se da zrake jutra gradovima u ravnici donose samo blagostanje i mir. ivot se budio na ulicama, ljudi su tog dana poli svojim putovima, za poslom ili zabavom. Lotovi su se zetovi ismijavali strahu i upozorenjimasenilnogstarca.Aliolujajepoelaiznenadaineoekivano,kaoudaracgromaiz vedra neba. Gospod je pustio kiu sumpora i vatre s neba na gradove i plodnu dolinu. Sve njenepalateihramovi,skupegraevine,vrtoviivinogradi,igomilakojajetrailazadovoljstva isamonoprijeuvrijedilanebeskevjesnikesvejebilouniteno.Dimpoarasepodizaokao dimizvelikepei.DivnajeSidimskadolinapostalapusto,mjestokojenikadaneebitinina seljenoniizgraeno,svjedoksvimnaratajimaosigurnostiBojekaznenadprijestupnicima. Plamen koji je progutao gradove u ravnici baca svoju svjetlost upozorenja sve do dananjih vremena. To nas ui zastraujuoj i sveanoj pouci da premda Boja milost dugo trpiprijestupnike,postojigranicaprekokojeljudivienemogugrijeiti.Kadsenapunimjera, tadasepovlaeponudemilostiipoinjeizvrenjepresude. Otkupitelj svijeta obznanjuje da postoje vei grijesi od onih zbog kojih su uniteni Sodoma i Gomora. Krivnja onih koji uju kako evanelje poziva grjenike na pokajanje, i ne obraaju panju na njega, vea je pred Bogom od stanovnika Sidimske doline. A jo je vei grijehonihkojitvrdedapoznajuBogaidrenjegovezapovijesti,aipaksvojimkarakterimai svakodnevnim ivotom poriu Hrista. U svjetlu Spasiteljeva upozorenja, sudbina Sodome je svean ukor, ne samo onima koji su krivi za irenje grijeha ve svima koji se igraju sa
78

svjetlouiprednostimatosuimupuenesNeba. IstinitiSvjedokgovoricrkviuEfesu:Aliimamprotivtebetotosisvojuprvuljubav ostavio.Prematome,sjetiseodaklesipao,obratiseiopetponiinitiprvadjela!Inae,akose neobrati,doiuktebiiuklonititvojsvijenjaksnjegovapoloaja.(Otk2,45)Spasiteljeka odgovore na svoje ponude ljubavi i oprosta s njenijim saaljenjem od onoga koje pokree srce zemaljskih roditelja da oproste zalutalom, izmuenom sinu. On ovim rijeima doziva zalutale:Vratitesemeni,ijausevratitivama.(Mal3,7)Aliakoonikojisuuzabludiuporno odbijaju obratiti panju na njegov glas koji ih poziva s njenom, saaljivom ljubavlju, oni e naposljetkubitiostavljeniutami.SrcekojejetakodugozanemarivaloBojumilost,otvrdneu grijehu i vie ne osjea uticaj Boje milosti. Strana e biti sudbinadue za koju e Spasitelj naposljetkureidase:...udruilasidolima:pustiga.(Ho4,17)Gradovimaizravniceebiti lakenadansudanegoonimakojisupoznavaliHristovuljubav,aipakseokrenuliiizabrali zadovoljstvagrjenasvijeta. Vi koji prezirete ponude milosti, razmislite o velikom broju zapisa koji se gomilaju protiv vas u nebeskim knjigama, jer se tamo uvaju zapisi o bezbonosti naroda, porodica i pojedinaca. Bog moe dugo trpjeti dok se izvjetaj nastavlja, pozivati na pokajanje i nuditi oprost, no ipak e doi vrijeme kad e izvjetaj biti zavren, kad e njegova odluka odrediti ovjekovokonanoodredite.Tadaesedatiznakdaponeizvrenjepresude. Religiozno stanje dananjeg svijeta daje povod za uzbunu. Boja milost slui za igru. Mnogi obezvrjeuju Jahvin Zakon dok nauavaju kao moju nauku zapovijesti ljudske (Mt 15,9). Nevjerstvo prevladava u mnogim crkvama u naoj zemlji, ne nevjernost u sveoptem smislu, otvoreno poricanje Biblije, ve nevjernost koja je obuena u odjeu hrianstva, dok potkopavavjeruuBiblijukaoBojeotkrivenje.arkoposveenjeipobonostzamijenjenisu ispraznim formalizmom. Posljedice su prevladavanje otpada i ulne tjelesnosti. Hristos je rekao:BietadakaouvrijemeLotovo...IstoesetakodogoditiuonajDanukojisepojaviSin ovjeji.(Lk17,28.30)Svakodnevnizapisiodogaajimasvjedoeoispunjenjunjegoverijei. Svijetbrzosazrijevazaunitenje.UskoroeBojisudovibitiizliveniigrijehigrjeniciuskoro uniteni. Spasiteljjerekao:Pazitesaminasedavamsrcaneotvrdnuodrazuzdanosti,pijanstva itjeskobnihbrigazaivot,davasneuhvatiiznenadaonajdankaozamka,jeredoinasve stanovnikecijelezemljenasveijisuseinteresiusredotoilinaovajsvijet.Bdijteimolite svaki as, da biste mogli umai svemu onomu to se ima dogoditi i odrati pred Sinom ovjejim.(Lk21,3436) PrijeunitenjaSodomaBogjeLotuposlaoporuku:Bjei,daivotspasi!Neobazirise niti se igdje u ravnici zaustavljaj! Bjei u brdo, da ne bude zatrt! Hristovi su uenici prije razorenjaJerusalemauliistiglasupozorenja:AkadviditeJerusalemopkoljenvojskom,onda znajte da je blizu njegovo opustoenje. Koji tada budu u Judeji, neka bjee u gore! (Lk 21,20.21) Oni nisu smjeli gubiti vrijeme spaavajui svoj imetak, ve su trebali iskoristiti prilikuzabijeg. Bio je to izlazak, promiljeno razdvajanje od bezbonika, bijeg da bi se spasio ivot. Tako je to bilo u vrijeme Noe i u vrijeme Lota, tako je bilo s uenicima prije unitenja Jerusalima, i tako e biti i u posljednjim danima. Boji se glas ponovno uo u poruci upozorenja,zapovijedajuinjegovomnarodudaseodvojiodsveoptepokvarenosti. Stanjepokvarenostiiotpadakojeeuposljednjimdanimavladatiuvjerskomsvijetu prikazano je proroku Ivanu u vienju o Babilonu: Veliki grad koji kraljuje nad kraljevima
79

zemlje.(Otk17,18)Prijenjegovogunitenjauputiesepoziv:Iziiteiznje,mojnarode,da ne postanete sudionicima njezinih grijeha i da ne dijelite njezinih zala! (Otk 18,4) Kao i u danima Noe i Lota mora postojati oita razlika izmeu grijeha i grjenika. Ne moe biti kompromisaizmeuBogaisvijeta,nemaspaavanjasvjetovnihblaga.Nikonemoesluiti dvojicigospodara...(Mt6,24) Poput stanovnika Sidimske doline ljudi sanjaju o blagostanju i miru. Bjei, da ivot spasi,upozorenjejeBojihanela,aliujuseidrugiglasovikakogovore:Neuzbudujtese, nema razloga za uzbunu. Mnotvo vie: Mir i sigurnost, dok Nebo objavljuje da unitenje samotonijedolonaprijestupnike.Unoiprijenjihovaunitenjagradoviuravnicisuuivali u zadovoljstvima i rugali se strahu i upozorenjima Bojih vjesnika, ali ti su rugai nestali u plamenu,teistenoivratamilostisusezauvijekzatvorilazabezbone,bezbrinestanovnike Sodome. Boga se ne moe uvijek vrijeati, s Njim se nee nioi jo dugo igrati. Dolazi nesmiljeni Jahvin dan gnjev i jarost da u pusto zemlju prometne, da istrijebi iz nje grenike.(Iz13,9)VelikdiosvijetaeodbacitiBojumilostizahvatitegabrzoinepovratno unitenje.AlionikojiobratepanjunaupozorenjeprebivaepodzatitomSvemoguegaiu sjeniSvemoguega.Njegovaeistinabitinjihovtitiobrana.Njimajenamijenjenoobeanje: Nasitiugadanimamnogim,Pokazatmuspasenjesvoje.(Ps91,1.2.16) LotjekratkovrijemeiviouSoaru.ItamojeprevladalapokvarenostkaoiuSodomi,te seonbojaoostatidagradnebibiouniten.NedugozatimiSoarjebiounitenkaotojeBogi namjeravao. Lot se uputio u planine i ivio u peini lien svega zbog ega se usudio svoju porodicuizloitiuticajubezbonoggrada.Meutim,prokletstvoSodomegajeitamoslijedilo. Grjeno je ponaanje njegovih kerki bilo posljedica zlog uticaja tog pokvarenog mjesta. Njegova moralna pokvarenost je toliko proimala njihov karakter da one nisu mogle razluivati dobro od zla. Lotovo jedino potomstvo, Moabci i Amonci, bili su pokvarena, idolopoklonikaplemena,pobunjeniciprotivBogailjutineprijateljinjegovognaroda. Kakve li suprotnosti izmeu Abrahamova i Lotova ivota! Oni su nekada bilidrugovi, bogoslubujuinajednomrtveniku,stanujuijedanporeddrugogusvojimatorima,alikako su sada bili udaljeni! Lot je izabrao Sodomu zbog zadovoljstava i zarade. Ostavljajui AbrahamovrtvenikinjegovesvakodnevnertveivomBogu,onjesvojojdjecidopustioda semijeajuspokvarenimiidolopoklonikimljudima,alionjeipakusvomsrcusauvaostrah Boji jer u Pismu kae da je on bio pravedan ovjek, a njegovu pravednu duu su muili pokvareni razgovori to ih je svakodnevno morao sluati, nasilje i zloin koji nije mogao zaustaviti.Onjenapokonbiospaenkaoglavnjaizognjaizvuena(Zah3,2),aliliensvoje imovine, lien ene i djece, ivei u peini, kao divlje zvijeri, osramoen u starim danima, a svijetu nije dao narod pravednih ljudi, ve dva idolopoklonika naroda, u neprijateljstvu s Bogomiratvisnjegovimnarodom,svedokseaapokvarenostinijenapunila,aoniodreeni zaunitenje.Kakosustranebileposljedicepotekleizjednogpogrenogkoraka! Mudriovjekkae:Netrudisesticatibogatstvo;okanisetakvemisli.Kosegrabeu oda,razarasvojdom,atkomrzimito,ivjee.(Izr23,4;15,27)ApostolPavlekae:Aonikoji ele da postanu bogatai upadaju u napast, u zamku i u mnoge lude i pogubne elje to strovaljujuljudeupropastiunitenje.(1Tim6,9) KadjeLotdoaouSodomu,onseucijelostinamjeravaouzdravatiodpokvarenostii zapovijediti svojoj porodici da ga slijedi. Meutim, on oito nije uspio. Pokvareni uticaji oko njega djelovali su na njegovu vjeru, a druenje njegove djece sa stanovnicima Sodome djeliminojepovezalonjegoveinteresesnjihovima.Posljedicesuprednama.
80

Mnogi jo uvijek ine istu pogreku. Birajui dom oni vie gledaju na prolazne prednostikojemoguimatinegonamoralniidrutveniuticajkojieokruivatinjihinjihove porodice.Onibirajudivnuiplodnuzemlju,iliseseleunekigradurazvitkunadajuisedae sebi osigurati blagostanje, ali njihova su djeca okruena kunjama i ona preesto stvaraju prijateljstva koja nisu pogodna za razvitak njihove pobonosti i oblikovanje pravednog karaktera.Okrujerasputenamorala,nevjerstva,ravnodunostipremareligiji,obinodjeluje protivroditeljskoguticaja.Primjeripobuneprotivroditeljskogiboanskogautoritetauvijek supredmladima,amnogipostajubliskisnevjernicimaineznabocimaiudruujusesBojim neprijateljima. Kad biramo dom, Bog eli da prvo razmatramo moralne i vjerske uticaje koji e okruivatinasinaeporodice.Modaemobitiukunjijermnoginemogunaiokrujekoje ele,akadnasdunostpoziva,Bogenasosposobitidaostanemonepokvareni,akopazimoi molimo se, vjerujui u Hristovu milost. Meutim, mi se ne trebamo nepotrebno izlagati uticajima koji su nepovoljni za razvitak hrianskog karaktera. Kad mi svojom voljom odlazimousvjetovnoinevjernikookruje,miBogainimonezadovoljnimiizsvojihdomova tjeramosveteanele. Onikojisvojojdjeciosiguravajubogatstvoiastnatetunjihovogvjenogdobitka,na kraju e uvidjeti da su ove prednosti bile straan gubitak. Mnogi, kao i Lot, gledaju propast svojedjece,ijedvauspijevajuspasitisvojevlastitedue.Njihovoje ivotnodjeloizgubljeno, njihovjeivotalostanneuspjeh.Dasuslualiistinskumudrost,njihovasudjecamoglaimati manjesvjetovnogblagostanja,alionabisteklapravonabesmrtnonasljedstvo. Nasljedstvo koju je Bog obeao svom narodu ne pripada ovom svijetu. Abraham nije imaozemlje,nijednustopuzemlje.(Dj7,5)Onjebiobogatzemaljskimdobrima,ionihje koristio na slavu Bogu i dobro svojih blinjih, ali on ovaj svijetnijesmatrao svojim domom. Gospod ga je pozvao da ostavi svoje idolopoklonike zemljake, s obeanjem o Hanaanu kao vjenomnasljedstvu,aipaknionninjegovsiniliunucinisugaprimili.KadjeAbrahamelio imati grob za svoje mrtvace, on ga je moraokupiti od Hanaanaca. Njegova jedina imovina u obeanojzemljibilajetakamenitamakpelskapilja. Meutim,Bojarijenijeiznevjerila,nitiseonakonanoispunilakadjejevrejskinarod osvojioHanaan.AobeanjasudanaAbrahamuinjegovuPotomku.(Gal3,6)SamjeAbrahani trebaosudjelovatiuovomnasljeu.ModaseinilodaBojeispunjenjekasnijerjeuoima Gospodnjim jedan dan kao hiljada godina (2 Pt 3,8), da je ono odloeno, ali u odreeno vrijemestiepolako...jerdoistaedoiineezakasniti(Hab2,3).DarAbrahamuinjegovom potomstvunijesamoobuhvataoHanaanskuzemlju,vecijeluZemlju.Apostolkae:Obeanje Abrahamu ili njegovu potomstvu da e biti nasljednik svijeta nije dano zavisno od nekog zakona, ve od pravednosti vjere. (Rim 4,13) Biblija jasno ui da e se obeanje dano AbrahamuispunitiuHristu.SvionikojisuHristovijesuAbrahamovopotomstvo,nasljednici po obeanju, nasljednici neprolaznog, neokaljanog, neuvelog naslea zemlje osloboene od prokletstva grijeha. (Gal 3,29; 1 Pt 1,4) Jer kraljevstvo, vlast i velianstvo pod svim nebesimadaesenaroduSvetacaSvevinjega,iZemljueposjedovatikrotki,obiljemiraoni euivati.(Dn7,27;Ps37,11) Bog je Abrahamu dao uvid u ovo besmrtno nasljedstvo i on je bio zadovoljan ovom nadom.VjeromsepreseliuobeanuzemljukaoutuuinastaniseuatorimaskupasIsakom i Jakovom, sunasljednicima istog obeanja, jer je oekivao grad s temeljima kojemu je Bog graditeljitvorac.(Heb11,9.10)
81

O Abrahamovom potomstvu je napisano; U vjeri umrijee svi ovi ne primivi to je obeano,vetoizdalekavidjeeipozdravietepriznadoedasutudinciiputnicinazemlji. (13 redak) Mi ovdje moramo ivjeti kao stranci i putnici kao da emo primiti bolju, to jest nebeskudomovinu(16.redak).OnikojisuAbrahamovadjecatraitegradkojijeiontraio, gradkojemujeBoggraditeljitvorac.
82

 15.poglavlje

ISAKOVAENIDBA
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 24. Abraham je ostario i uskoro oekivao smrt, ali mu je ostalo da obavi jo jedno djelo kako bi svom potomstvu osigurao ispunjenje obeanja. Bog je Isaka odredio za nasljednika koji e drati njegov Zakon i oca izabranog naroda, ali on je jo uvijek bio neoenjen. StanovniciHanaanasusepredaliidolopoklonstvu,aBogjezabraniosvomnarodudasnjima stupaju u brak, znajui da e takvi brakovi voditi k otpadu. Patrijarh se bojao pokvarenih uticajakojisuokruivalinjegovasina.AbrahamovavjerauBogaipokoravanjenjegovojvolji odraavalisuseuIsakovukarakteru,aliosjeajiovogmladog ovjekabilisusnani,aonje bioblageipopustljiveprirode.AkobiseudruiosonimakojisenisubojaliBoga,onbibiou opasnostidazbogslogertvujenaela.UAbrahamovuumuizborenezanjegovasinabiloje pitanjeodnajveevanosti.NastojaojedaonoeniosobukojaganeeodvoditiodBoga. Sklapanjebrakovaudrevnimvremenimaobinosuobavljaliroditelji,atojebioobiaji meu onima koji su oboavali Boga. Ni od koga se nije oekivalo da oeni nekoga koga nije volio, ve su iskusni, bogobojazni roditelji svojom sposobnou prosuivanja vodili mlade u izboru osobe kojoj e dati svoje osjeaje. Protivljenje ovom obiaju smatralo se nepotova njemroditelja,iliakizloinom. Isakje,vjerujuiumudrostiljubavsvogoca,biozadovoljantonjemumoeprepustiti ovo pitanje, vjerujui da e ga Bog voditi u izboru. Patrijarhove su se misli okrenule rodu njegova oca u Mesopotamiji. Premda nisu bili slobodni od JH lopoklonstva, oni su ouvali znanjeislubuistinitomBogu.Isak,nijesmionapustitiHanaanipoiknjima,alimoguejeda semeunjimamoenaiosobakojaehtjetinapustitisvojdonipridruitimuseuouvanju istinskogoboavanjaivogBoga.Abrahamjeovovanopitanjepovjerio svome najstarijem sluzi,pobonuovjeku,iskusnaizdravarasuivanja,kojimujedugoivjernosluio.Onjeod ovog sluge zahtijevao da poloi sveanu zakletvu pred Gospodom, da njegovom sinu Isaku nee nai enu meu Hanaancima, ve u Nahorovoj porodici u Mesopotamiji. On ga je obavezaodaIsakanevoditamo.Akosenenadedjevojkakojaenapustitisvojrod,tadaeon biti slobodan od svoje zakletve. Patrijarh ga je ohrabrio u njegovom tekom i osjetljivom pothvatuuvjerenjemdaeBognjegovzadatakokrunitiuspjehom.Jahve,Bognebesa,rekao jeon,kojimejeodveoizkuemogaocairodnogkraja...predtobomeposlatisvoganela. Poslanik je poao bez odlaganja. Uzimajui sa sobom deset deva za potrebe njegove grupe i zadjevojinupratnju koja e se moda s njim vratiti, kaoi darove za buduu enu i njeneprijateljice,onjepoaonadugiputizaDamaska,premabogatimravnicamakojegranie svelikomrijekomnaistoku.KadjestigaouHaran,Nahorovgrad,zastaojeizvangradskih zidova,blizuizvoranakojisueneuveedolazilepovodu.Biojezabrinut.Izodlukekojuon donese mogu se izroditi ozbiljne posljedice, ne samo za njegova gospodara ve i za budue narataje,akakomudroizabratimeupotpunimstrancima?SjeajuiseAbrahamovihrijei, da e Bog poslati svog anela, on se arko molio za vostvo. U porodici svog gospodara navikaojenaneprekidneizrazeljubaznostiigostoljubivosti,tejeonsadazamoliodamuse
83

jedniminomutivostiukaenadjevojkukojujeBogizabrao. Jedvadajeizgovoriomolitvuprijenotojeprimioodgovor.Meuenamakojesuse okupilenaizvoru,njegovujepanjuprivukloutivoponaanjejedneodnjih.Dokjeodlazila sa izvora, stranac joj je izaao u susret traei vodu iz kraga na njenom ramenu. Ona je ljubaznoodgovorilanazahtjeviponudiladazahvativoduizadeve,slubukojusuikneevske keriobiavaleobavljatizastadasvojihoeva.Takojeondobioeljeniznak.Djevojkajebila divna i njena utiva spremnost pruila je dokaz o ljubaznom srcu i aktivnoj, djelotvornoj prirodi.Dosad jeboanskarukabilasnjom.Nakontojebogatimdarovimaodaopriznanje njenojljubaznosti,poslanikieupitaozanjenoporijeklo,ikadjesaznaodajekerkaBetuela, Abrahamovaneaka,onsedubokonaklonidaiskaepotovanjeJahvi. ovjekjezamoliozagostoprimstvoukucinjenogoca,iizraavajuisvojuzahvalnost, otkriosvojuvezusAbrahamom.Djevojkaje,vrativisekui,isprialatosedogodilo,aLaban, njenbrat,odmahjepouriodadovedestrancainjegovepratioceiukaeimgostoprimstvo. Eliezernijeeliojestisvedoknijeobjasniosvojzadatak,ispriaoomolitvinaizvorui svim okolnostima. Onda je rekao: A sad, ako kanite iskazati ljubav i vjernost mome gospodaru, recite mi: ako li ne, to mi kaite, tako da mogu krenuti bilo desno bilo lijevo. Odgovor je bio: Od Jahve to dolazi; mi tu ne moemo rei ni da ni ne. Rebeka je, eto, pred tobom:uzmijepaidi,nekabudeenomsinutvogagospodara,kakojeJahverekao. NakontojedobioodobrenjeporodicepitaojeiRebekudalielipoitakodalekood doma svoga oca i udati se za Abrahamova sina. Ona je vjerovala, na osnovi onoga to se dogodilo,dajujeBogizbraozaIsakovuenuionajeodgovorila:Hou. Sluga je, predosjeajui radost svog gospodara zbog uspjeha njegovog zadatka, bio nestrpljivdapoe,ionisuujutropolinaputkui.AbrahamjeiviouBeerSebi,aIsak,kojije uvaostadauokolnimpodrujima,vratioseuoevatordaekapovratakvjesnikaizHarana. UpredveerjeizaeIsakdasepoljemproeta;dieoiiugledadevegdjedolaze.KadRebeka, podigavisvojeoi,opaziIsaka,sjahasdevepazapitaslugu:Kojeonajovjektopoljemide nama u susret? A sluga odgovori: Ono je moj gospodar. Nato ona uze koprenu te se pokri. SlugaispriaIsakusvetojeuinio.TadaIsakuvedeRebekuusvojatoriuzejesebizaenu. UljubavipremanjojIsakjenalazioutjehunakonsmrtisvojemajke. AbrahamjeznaozaposlijedicesklapanjabrakovaizmeuonihkojisusebojaliBogai onihkojinisu,odKainovadonjegovavremena.Prednjimasubileposlijedicenjegovogbrakas Hagarom,kaoibranihvezaImaelaiLota.AbrahamoviSarinnedostatakvjeredoveojedo roenja Jimaela, do mijeanja pravednog potomstva s bezbonicima. Uticaj majinog idolopoklonikog roda i Jimaelove veze s paganskim enama spreavale su oev uticaj na sina. Hagarina ljubomora i ene koje je ona izabrala Jimaelu okruili su njegovu porodicu preprekamatoihjeAbrahamuzaludpokuavaoprei. Abrahamova uenja u mladosti nisu ostala bez uinka na Jimaela, ali uticaj njegovih ena doveo je do idolopoklonstva u njegovoj porodici. Odvojen od svog oca i ogoren sukobima i prepirkama u domu lienom ljubavi i straha Bojeg, Jimael je bio prisiljen da izaberedivlji,pljakakiivotpustinjskogvode,rukaesenjegovadizatinasvakoga,isvaija rukananjega.(Post16,12)Usvojimkasnijimgodinamaonsepokajaozbogsvojihzlihputeva ivratioseoevomBogu,alikarakternipeatkojijedaosvompotomstvuostaoje.Narodkoji je proiziao iz njega bio je nemiran, pagan narod, koji je Isakovim potomcima uvijek bio smetnjaimuka. Lotova ena je bila sebina i nevjerna, a njen uticaj je njenog mua razdvojio od
84

Abrahama.Danijebilonje,LotnebiostaouSodomu,liensavjetamudrogpatrijarhakojise bojaoBoga.DanijebilovjernihpoukatoihjeranijeprimioodAbrahama,uticajnjegoveene i veze s tim bezbonikim gradom navele bi ga na otpad od Boga. Lotov brak i njegovizbor Sodoma kao svog doma bili su prve karike u nizu dogaaja koji su u narednim naratajima svijetudonosilizlo. NikokosebojiBoganemoesebezopasnostipovezivatisonimakojigaseneboje. Idulidvojicazajednodasenedogovore?(Am3,3)Sreaiblagostanjebranogodnosazavise ojedinstvuobijustrana,ameuvjernicimainevjernicimapostojiradikalnarazlikauukusima, sklonostimaiciljevima.Onisluedvagospodarameukojimanemoebitisloge.Bezobzira kolikosuneijanaelaistaiispravna,uticajnevjernogbranogdrugaeuvijekodvoditiod Boga. Onaj koji je uao u brani odnos dok je bio neobraen, nakon obraenja ima veu obavezuvjernostisvombranomdrugu,bezobziranarazliitostuvjeri,aliipakBojizahtjevi trebajubitiiznadsvihzemaljskihodnosa,premdatomoedovestidoprogonaiiskuenja.S duhomljubaviikrotostiovavjernostmoeuticatinaobraenjenevjernika.Meutim,Biblija zabranjujebrakhrianasnevjernima.Gospodnjazapovijestglasi:Nebuditesnevjernicima podjednimteistimjarmom.(2Kor6,14.17.18) BogjeIsakuukazaovelikuasttimetogajeuinionasljednikomobeanjakrozkojeje svijet trebao biti blagoslovljen, a ipak kad je navrio etrdeset godina, on se pokorio oevoj odlucikadjeonodredioiskusnog,bogobojaznogslugudamuizabereenu.Posljedicajetog braka,kakogaBiblijaopisuje,njenaidivnaslikaporodinesree:TadaIsakuvedeRebekuu svojatoriuzejesebizaenu.UljubavipremanjojIsakjenalazioutjehunakonsmrtisvoje majke. Kakva suprotnost izmeu Isakovog naina ivota i ivota koji vode mladi dananjeg vremena,akihriani!Mladiljudipreestosmatrajudajedavanjenjihovihosjeajapitanjeo kojemiskljuivoonimorajuodluiti,odlukakojiniBogninjihoviroditeljinetrebajunadzirati. Prije nego to postanu mukarci ili ene oni sebe smatraju sposobnim da donose vlastite odluke,bezpomoisvojihroditelja.Nekolikogodinabrakasuobinodovoljnedaimukazuna njihovugreku,alitadajeobinoprekasnodasesprijeenjegovepogubneposljedice.Istom nedostatkumudrostiisamokontrolekojijeuzrokovaoprenagljenizbordoputasedapovea zlosvedokbraknepostanemrzakjaram.Mnogisutakounitilisvojusreuuovomivotui naduuivotkojiedoi. Ako postoji neko pitanje koje treba pozorno razmatrati i za koje treba traiti savjet starijihiiskusnijihosoba,tojepitanjebraka.AkojeikadaBiblijabilapotrebnakaosavjetnik, ako seikadatrebatraitiboanski savjetumolitvi, ondaje toprijenotonapravimokorak kojidvijeosobeveezajednozacijeliivot. Roditelji nikada ne trebaju izgubiti iz vida vlastitu odgovornost za buduu sreu njihovedjece.Isakovajepokornostoevojodlucibilaposljedicaodgojakojigajenauiovoljeti ivot poslunosti. Dok je Abraham zahtijevao da njegova djeca potuju roditeljski autoritet, njegovsvakodnevniivotjesvjedoiodatajautoritetnijebilasebinailisamovoljnakontrola, vedajeutemeljennaljubavi,aciljmujebiosreaidobrobit. Oevi i majke bi trebali znati da na njima poiva dunost da usmjeravaju osjeaje mladih, da bi ih oni usmjerili na one koji e postati prikladni brani drugovi. Oni bi trebali smatrati svojom dunou da, vlastitim uenjem i primjerom, uz pomo Boje milosti, tako oblikuju djeji karakter od najranijih godi. na da oni budu isti i plemeniti i da ih privlai
85

dobrota i istina. Slino se meusobno privlai, slini cijene sline. Neka ljubav prema istini, istoiidobrotibuderanousaenauduu,imladietraitidrutvoonihkojiposjedujuiste karakteristike. Neka roditelji nastoje, svojim vlastitim karakterom u ivotu u domu, primjerom pokazatiljubavidobrohotnostnebeskogOca.Nekadombudeispunjensunevomsvjetlou. Ovo e za vau djecu biti daleko vrednije od zemlje ili novca. Neka ljubav iz doma ivi u njihovim srcima, da se doma svog djetinjstva sjeaju kao mjesta mira i sree, odmah nakon Neba. lanovi porodice nemaju svi isti karakter i esto e se javljati prilike za vjebanje strpljenjaiustrajnosti,aliljubavljuisamodisciplinomsvimogu bitiujedinjeniunajprisnijoj zajednici. Istinskaljubavjevisokoisvetonaelo,uprirodipotpunorazliitoodoneljubavikoju bude porivi i koja iznenada iezava kad se nade pred ozbiljnim iskuenjem. Vjernou dunosti u roditeljskom domu mladi se pripremaju za vlastite domove. Neka tu vjebaju samoodricanje i pokazuju ljubaznost, utivost i hriansku saosjeajnost. Tako e se ouvati plamenljubaviusrcu,ionikojiizlazeiztakvogdomadapostanuglavevlastiteporodiceznae kako da promiu sreu onih koje su izabrali kao drugau ivotu. Brak, umjesto da bude kraj ljubavi,bitenjenpoetak.
86

 16. poglavlje

JAKOVIISAV
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 25,19-34 i 27. JakoviIsav,Isakoviblizanci,predstavljajuoitusuprotnostukarakteruiivotu.Boji je aneo prije njihova roenja prorekao ovu nejednakost. Kad je kao odgovor na Rebekinu zabrinutumolitvuobjaviodaedobitidvasina,onjojjeotkrionjihovubudunost,daesvaki od njih postati glava monog naroda, da e jedan biti vei od drugoga te da e mladi imati prvenstvo. Isavjeodrastaouivajuiusamozadovoljstvuiusredsreivanjusvihsvojihinteresana sadanjost. Ne podnosei ogranienja, on je uivao u divljoj slobodi lova te je rano izabrao ivot lovca. Ipak, on je bio oev miljenik. Tihog, miroljubivog pastira privukla je smjelost i snaga starijeg sina, koji je bez straha prolazio planinama i pustinjom, vraajui se kui s ulovom za svog oca i uzbudljivim izvjeima o svom pustolovnom ivotu. Jakov, ozbiljan, marljiv, brian, uvijek razmiljajui vie o budunosti nego o sadanjosti, bio je zadovoljan ivotom kod kue, zaokupljen brigomokostadaiobradomzemlje.Njegovajemajkacijenila njegovu strpljivu ustrajnost, marljivost i oprez. Njegovi su osjeaji bili duboki i snani, a njegova njena, neprekidna panja vie je pridonosila njenoj srei nego Isavova plahovita i povremenaljubaznost.RebekajevievoljelaJakova. Isak i Rebeka su obeanja dana Abrahamu i njegovom sinu smatrali velikim ciljem svojih nada i enji. Jakov i Isav su bili upoznati s ovim obeanjima. Oni su ueni da pravo prvorodstva smatraju vanim, jer je to obuhvatalo ne samo nasljedivanje zemaljskog bogatstva ve i duhovnog prvorodstva. Prvjenac je trebao biti svetenik porodici, a iz loze njegovih potomaka na svijet je trebao doi Otkupitelj. S druge strane, na prvoroencu su poivaleiobaveze.Onajkojinaslijedinjegoveblago,slove,moraposvetitisvojivotBogu.On, kao i Abraham, mora biti posluan boanskim zahtjevima. Prilikom enidbe, u porodinim odnosimaiujavnomivotuonsemoraopozivatinaBojuvolju. Isak je svojim sinovima obznanio ove prednosti i uslove i jasno rekao da Isav, kao najstariji, ima pravo prvorodstva. Ali Isav nije ljubio pobonost i nije imao sklonosti prema vjerskomivotu.Zahtjevekojisudolazilisduhovnimprvorodstvomsmatraojenepoeljnim, ak i mrskim ogranienjima. Boji Zakon, koji je bio uslov boanskog saveza s Abrahamom, Isavjesmatraoropskimjarmom.Sklonsamozadovoljstvu,onnizaimnijetolikoteiokaoza slobodom da ini ono to eli. Srea je za njega bila u moi i bogatstvu, slavlju i uivanju. Uivaojeuneogranienojslobodidivljeg,skitnikogivota.Rebekajepamtilarijeianela,i ona je imala jasniji uvid u karakter svog sina od njenog mua. Bila je uvjerena da je Jakovu namijenjenonasljedstvoboanskogobeanja.OnajeIsakuponovilaaneloverijei,alioevi suosjeajibiliusredotoeninastarijegsina,ionjeostaonepokolebljivusvojojnamjeri. Jakov je od svoje majke saznao o boanskom nagovjetaju da bi prvorodstvo trebalo pripastinjemuitogajeispuniloneizrecivomeljomzaprednostimatoihjeonodonosilo.On nije teio za oevim bogatstvom, ve je predmet njegove enje bilo duhovno prvorodstvo. RazgovaratisBogomkaopravedniAbraham,prinositirtvepomirenjazasvojuporodicu,biti
87

praotacizabranognarodaiobeanogMesije,naslijeditivjenoblagoobuhvaenoblagoslovom Saveza to su bile prednosti i ast koje su zapalile njegove najdublje enje. Njegov je um uvijekgledaoubudunost,pokuavajuirazumjetinevidljiveblagoslove. On je sa skrivenom enjom sluao sve to je njegov otac rekao o duhovnom prvorodstvu i pozorno uvao ono to je u od svoje majke. Ovaj je predmet danju i nou zaokupljao njegove misli dok nije proeo sve njegove ivotne interese. Ali premda je vjene blagoslovecijeniovieodzemaljskih,JakovnijeiziskustvapoznavaoBogakogajepotovao. Boanskamilostnijepreobrazilanjegovosrce.Onjevjerovaodaseobeanjekojeseodnosilo na njega nije moglo ispuniti sve dok pravo prvorodstva pripada Isavu, te je neprekidno razmiljao o nainu kojim bi mogao osigurati blagoslove to ih je njegov brat tako olako uzimao,akojisunjemubilitakodragocjeni. KadjeIsav,vrativisejednogdanakuiiscrpljeniumoranodlova,zatraiohranukoju jeJakovpripremao,ovajpotonji,uijemjeumubilasamojednamisao,iskoristiojeprigodui ponudiodazadovoljibratovugladuzamjenuzaprvenatvo.Evomeskoronasmrti;toemi prvorodstvo!rekaojenepromiljeni,popustljivilovac.IzbogvarivaodleeIsavjeprepustio svojeprvorodstvoiprijenospotvrdiozakletvom.Hranujezavrlokratkovrijememogaodobiti u atoru svog oca, ali da bi trenutno zadovoljio svoju elju, on je bezobzirno trgovao sa slavnim nasljedstvom koju je sam Bog obeao njegovim oima. Njega je zanimala samo sadanjost. On je bio spreman rtvovati nebesko za zemaljsko, zamijeniti budue dobro za trenutnozadovoljstvo. TakoIsavpogazisvojeprvorodstvo.Onjeosjetioolakanjekadgaseoslobodio.Sada nijebilopreprekananjegovuputu,mogaojeradititojeelio.Kolikojemnogoonihkojizbog ovih divljih zadovoljstava, pogreno nazvanih sloboda, jo uvijek prodaju svoje pravo prvorodstvanaistoineokaljanonasljedstvo,vjenonebeskonaslee! Budui da je uvijek bio podloan vanjskim, zemaljskim privlanostima, Isav je uzeo dvije ene meu hetitskim kerima. One su sluile lanim bogovima, a njihovo je idolopoklonstvoIsakuiRebekidonosilotekubol.IsavjepogaziojedanoduslovaSaveza,koji je zabranjivao brane veze izmeu izabranog naroda i neznaboaca, a Isak je jo uvijek bio nepokolebljiv u svojoj odluci da mu podari prvorodstvo. Rebekino razmiljanje, Jakovljeva snana elja za blagoslovom i Isavova ravnodunost prema vlastitim obavezama nisu mogle promijenitioevunamjeru. Prole su godine dok Isak, star i slijep, oekujui skoru smrt nije odluio da vie ne odlae blogosiljanje starijeg sina. tim znajui za protivljenje Rebeke i Jakova, on je odluio obaviti ovajsveaniobredutajnosti.Uskladusobiajemdaseutakvojprigodipriredigozba, patrijarh je zapovjedio Isavu: Idi u pustaru i ulovi mi divljai. Onda mi pripremi ukusan obrok, kako volim, te mi ga donesi da blagujem, pa da te mognem blagosloviti prije nego umrem. Rebekajepredosjetilanjegovunamjeru,ibilajeuvjerenadajetoprotivnoonometo jeBogotkriousvojojvolji.Isakjebiouopasnostidanasebenavueboanskonezadovoljstvo iliisvogmlaegsinapoloajanakojigajeBogpozvao.Onajeuzaludpokuavalarazgovarati sIsakomtejesadaodluilapribjeilukavstvu. imjeIsavotiaonasvojzadatak,Rebekajepoelaostvarivatisvojunamjeru.Reklaje Jakovu to se dogodilo, zahtijevajui trenutno djelovanje kako bi sprijeila da Isav primi blagoslove konano i nepovratno. Uvjerila je svog sina da e, ako slijedi njene upute, moi dobiti ono to je Bog obeao. Jakov nije odmah pristao na plan koji je ona predloila.
88

Uznemirila ga je pomisao da prevari svog oca. Smatrao je da e takav grijeh navui prokletstvo,aneblagoslov.Meutim,njegovanedoumicajeuskoroprevladanaionjepoao daizvrimajineprijedloge.Namjeramunijebiladaizreknepotpunula,alijednomkadse naao u prisutnosti svog oca, inilo mu se da je otiao predaleko da bi se povukao te je prijevaromprimioeljeniblagoslov. Jakov i Rebeka su uspjeli u svojoj namjeri, ali prijevara im je donijela samo tekoe i alost. Bog je objavio da Jakov treba primiti prvorodstvo, i njegova bi se rije ispunila u vrijeme kad On odlui, da su oni vjerom ekali da On radi za njih. Poput mnogih koji danas tvrdedasuBojadjeca,oninisubilivoljniprepustitistvariunjegoveruke.Rebekasegorko kajala zbog pogrenog savjeta koji je dala sinu, a to je dovelo i donjihova rastanka i ona ga nikadavienijevidjela.OdtrenutkakadjeprimioprvorodstvoJakovjeosuivaosamogsebe. Zgrijeio je svom ocu, svom bratu, vlastitoj dui i Bogu. U jednomtrenutkuonjeuinioono zbog ega e se kajati cijelog ivota. Ovaj mu je prizor u kasnijim godinama stalno bio pred oimakadjebezboannainivotanjegovihsinovapritiskaonjegovuduu. imjeJakovizaaoizoevaatora,uaojeIsav.Premdajeprodaosvojeprvorodstvoi prijenos potvrdio sveanom zakletvom, onjebioodluandaosiguranjegoveblagoslovebez obzira na bratovo pravo. S duhovnim su prvorodstvom bili povezani i zemaljski blagoslovi kojebimudonijelitopoglavarstvouporodicitodvostrukoveidiooevabogatstva.Bilisu toblagoslovitoihjeoncijenio.Ustani,oemoj,rekaojeon,dajedeodlovinesvogsina, dameondamogneblagosloviti! Drhtei od zaprepatenja i boli, slijepi, stari otac je saznao za prijevaru koja mu je uinjena.Njegovedugoisljubavljugajenenadebilesuosujeene,ionjeosjeaorazoaranje koje e iskusiti njegov stariji sin. Ipak, on je bio osvjedoen da je Boje provienje osujetilo njegovenamjereiostvariloupravoonotojeonnastojaosprijeiti.Sjeaoseaneoskihrijei upuenih Rebeki, i uprkos grijehu koji je Jakov nosio, on je u njemu vidio onoga koji je bio najspremnijizaostvarenjeBojihnamjera.Doksurijeiblagoslovabilenanjegovimusnama,I onjeosjetionadahnueDuha,isada,znajuisveokolnosti,Ionjepotvrdioblagoslovkojije nehoticedaoJakovu:Onogasamblagoslovioiblagoslovljeneostati. Isav je malo cijenio blagoslov kad mu je bio nadohvat ruke, ali je sada, kad ga je zauvijek izgubio, eznuo da ga ima. Probudila se sva snaga njegove neobuzdane, osjeajne prirode i njegova alost i bijes su bili strani. Kriknuo je glasno i bolno: I mene blagoslovi, oe! Zar za me nisi sauvao nikakva blagoslova? Ali blagoslov je dan da nikada ne bude opozvan. Prvorodstvo koje je tako nepromiljeno prodao sada nije mogao vratiti. Za jedno jelo, za trenutno zadovoljenje apetita koji nikada nije obuzdavao, Isav je prodao svoje nasljee,alikadjeuvidiosvojuludost,bilojeprekasnodapovratisvojblagoslov....jernije naaomogunostzapromjenuodluke,iakojujesasuzamatraio.(Heb12,16.17)Isavnije bilo lien prednosti da pokajanjem zatrai Boju milost, ali on nije mogao povratiti prvorodstvo.NjegovaalostnijedolazilaizsvijestiogrijehuinijeteiodasepomirisBogom. Onjealiozbogposljedicagrijeha,alineizbogsamoggrijeha. Zbog svoje ravnodunosti prema boanskim blagoslovima i zahtjevima Sveto pismo Isavanazivabludnikom(16.redak).Onpredstavljaonekojimalovrednujuotkupljenjeto ga je Hristos za njih platio, te su spremni rtvovati svoje pravo na Nebo zbog propadljivih zemaljskih stvari. Mnogi ive za sadanjost, ne razmiljajui i ne brinui se za budunost. Poput Isava oni viu: Jedimo i pijmo, jer sutra mremo! (1 Kor 15,32) Njih nadziru njihove sklonosti,ionieradijezapostavitinajvrednijaobeanjanegopribjeisamoodricanju.Akose
89

moraju odrei jednog, zadovoljavanja pokvarenog apetita ili nebeskih blagoslova obeanih samo onima koji se odriu sebe i boje Boga, prevladava zahtjev apetita, a Bog i Nebo se doslovnopreziru.Kolikojemnogoonihkojise,kaohriani,odajuzadovoljstvimakojatete zdravljuiotupljujuosjeajedue.Onisevrijeajukadseod njihtraidaseoisteodsvake neistoe tijela i duha, i usavravaju svetost u strahu Bojem. Oni vide da ne mogu zadrati tetnazadovoljstvaiosiguratiNebo,tezakljuujuda,buduidajeputuNebotakouzan,oni njimevieneehodati. Mnogi prodaju svoje prvorodstvo zbog tjelesnih uivanja. rtvuje se zdravlje, slabe umnesposobnosti,gubiseNebo,asvezbogpukihprivremenihzadovoljstavaistovremeno slabei i uniavajui karakter. Kao to se Isav probudio i uvidio ludost svoje nepromiljene zamjene kad je bilo kasno da povrati gubitak, tako e u dan Gospodnji biti s onima koji su prodalisvojenasljedstvonebeskozasebinazadovoljstva.
90

 17. poglavlje

JAKOVLJEVBIJEGIIZGNANSTVO
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 28 do 31. JakovujeprijetilasmrtzbogIsavovagnjevatejeotiaoizoevadomakaobjegunac,ali jesasobomponiooevblagoslov.Isakmujeponoviozavjetnoobeanjeizapovijediodakao nasljednik enu potrai u majinoj porodici u Mesopotamiji. Ipak, Jakov je poao na put s dubokimnemiromusrcu.Sasamonekolikostvariurukamaonjemoraoputovatihiljadama kilometara podrujem u kojem su ivjela divlja, skitnika plemena. Zbog grinje savjesti i plahostionjenastojaoizbjegavatiljudedaganjegovgnjevnibratnebinaao.Strahovaojeda jezauvijekizgubioblagoslovkojimujeBognamjeravaodati,aSotonajebioporednjegadaga pritiskakunjama. Uveedrugogdanaonsenaaodalekoodoevihatora.Osjeaoseizoptenim,alije znaodajenjegovvlastitigrijehuzroksvihovihtekoa.Tamaoajapritiskalajenjegovuduu i on se jedva usudio moliti. Bio je tako usamljen da je kao nikada ranije osjeao potrebu za Bojomzatitom.Onjesplaemidubokomponiznoupriznaosvojgrijehiusrdnomolioza dokazdanijeucijelostiodbaen.Ipak,njegovooptereenosrcenijeosjetiloolakanje.Onje izgubiopovjerenjeusebebojeisedagajeBognjegovihotacaodbacio. Ali Bog nije napustio Jakova. Njegova je milost jo uvijek bila nadnjegovim grjenim, nepovjerljivimslugom.GospodjemilosrdnootkrioupravoonotojeJakovtrebaoSpasitelja. Onjepogrijeio,alinjegovojesrcebiloispunjenozahvalnoukadjevidiootkriveniputkojim ponovnomoeprimitiBojumilost. Iscrpljenodputovanja,lutalicajelegaonazemlju,skamenomumjestojastukom.Dokje spavao,ugledaojeljestve,svijetleibljetave,ijejepodnojesezalodozemlje,avrhdoneba. Poljestvamasusepenjaliisilazilianeli,iznadnjihjestajaoGospodslave,asnebajezauo glas: Ja sam Jahve, Bog tvoga praoca Abrahama i Bog Isakov. Njemu i njegovu potomstvu obeanajezemljanakojojjeleaokaoizbjeglicaibjegunac,zajednosobeanjem:Tobome seitvojimpotomstvomblogosiljatisvinarodizemlje.AbrahamiIsaksuprimiliovoobeanje, a sada je ono ponovljeno i Jakovu. Onda su se iz posebnog obzira prema njegovoj trenutnoj usamljenostiinemiruzaulerijeiutjeheiohrabrenja:Dobroznaj:jasamstobom;uvaute kamogodpodeidoveutenatraguovuzemlju;ineuteostavitidokneizvrimtosamti obeao. GospodjeznaozazlokojejeokruivaloJakovaiopasnostikojimajebioizloen.Onjeu milosti otkrio budunost pred pokajnikim bjeguncem da bi on mogao razumjeti boanske namjeresnjimibitispremanoduprijetisekunjamakojeegasigurnozadesitikadsenade sam meu idolopoklonikim i lukavim ljudima. Pred njim e uvijek biti visoko mjerilo ka kojemmorateiti,aspoznajadaBogkroznjegaostvarujesvojenamjereuvijekegapoticati navjernost. UovomvienjuJakovujeprikazanplanotkupljenja,neucijelosti,veonidijelovikoji suutomtrenutkubilibitni.Tajanstveneljestvetoihjevidiousnubilesuoneistetoihje IsusspomenuousvomrazgovorusNatanaelom.Onjerekao:... vidjeteteotvorenoneboi
91

anele Boje gdje uzlaze i silaze nad Sinom ovjejim. (Iv 1,51) Sve do trenutka ovjekove pobune protiv Boje vladavine ovjek je nesmetano odravao vezu s Bogom. Meutim, AdamoviEvingrijehjerastavioNeboodZemlje,takodaovjeknemoeodravatizajednicu sasvojimTvorcem.Ipak,svijetnijepreputensamoiibespomonosti.Ljestvepredstavljaju Isusakojijeodreenkaonainkomuniciranja.DaOnnijesasvojimvlastitimzaslugamapre mostioponortogajeprouzroiogrijeh,slubujuianelinebimogliodravatizajednicus palim ovjekom. Hristos povezuje ovjeka u njegovoj slabosti i bespomonosti s izvorom beskonanesile. SvejeovootkrivenoJakovuusnu.Premdajenjegovumutomtrenutkushvatiosamo diootkrivenja,njegovevelikeitajanstveneistinebilesupredmetnjegovarazmiljanjacijelog ivotaionjepostupnosvevierazumijevao. U dubokoj tiini noi Jakov se probudio iz sna. Nestao je bljetavi prizor njegova vienja. Pred njegovim su oima bili samo nejasni obrisi usamljenih brda, a iznad njih nebo osvijetljeno zvijezdama. Ali on je imao svean osjeaj da je Bog bio s njim. Nevidljiva je prisutnost ispunila njegovu samou. Zaista se Jahve nalazi na ovome mjestu, ali ja nisam znao!Zaista,ovojekuaBoja,ovosuvratanebeska. RanoujutroJakovuzmeonajkamentogabijaestaviopodglavu,uspravigakaostup ipovrhumuizlijeulja.UskladusobiajemobiljeavanjavanihdogaajaJakovjepodigao spomenikBojojmilosti,takodakadproeovimputemmoezastatinaovomsvetommjestu da slui Gospodu. I on je ovo mjesto nazvao Betelom ili kuom Bojom. S dubokom zahvalnouonjeponovioobeanjedaeBojaprisutnostbitisnjim,azatimizrekaosveanu zakletvu:AkoBogostanesamnomiuuvamenaovomputukojimidem,dademihljebada jedemiodijeladaseoblaim,tesezdravovratimkuisvogaoca,JahveebitimojBog.Aovaj kamenkojisamuspraviokaostup,bitekuaBoja.Aodsvegatomibudedavao,zateu odlagatidesetinu. JakovseovdjenijepokuaopogoditisBogom.Gospodmujeveobeaoblagostanje,te jeovazakletvapoteklaizsrcaispunjenazahvalnouzajamstvaBojeljubaviimilosti.Jakov je smatrao da je Bog imao posebne zahtjeve prema njemu koje on mora ispuniti te da na posebne znake boanske milosti treba neim uzvratiti. Svaki blagoslov koji primamo poziva nasdauzvratimoTvorcusvakedobrote.Hrianibiestotrebalipreispitatisvojproliivoti sa zahvalnou se podsjetiti dragocjenih Bojih izbavljenja, potpore u kunjama, otvaranja izlazakadjesveizgledalomranoineprolazno,osvjeavajuiihkadsugubilisnagu.Oniihsve trebajusmatratidokazombrigenebeskihanela.Usvjetluovihbezbrojnihblagoslovaonise esto trebaju pitati s poniznim i zahvalnim srcem: to da uzvratim Jahvi za sve to mi je uinio?(Ps116,12) Nae vrijeme, darovi, sredstva trebali bi biti posveeni Onome koji nam je s povjerenjemdaooveblagoslove.KadgodnasBogizbavi,ilikadprimimonove,neoekivane blagodati, mi trebamo odati priznanje Bojoj dobroti i izraziti svoju zahvalnost ne samo rijeima ve, kao i Jakov, darovima i prinosima za njegovo djelo. Dok neprekidno primamo Bojeblagoslove,mitrebamoineprekidnodavati. Aodsvegatomibudedavao,rekaojeJakov,zateuodlagatidesetinu.Hoemoli mi koji uivamo u punoj svjetlosti i prednostima evanelja biti zadovoljni davanjem Bogu manjeodonihuprethodnimvremenimakojisumanjeprimili?Ne,tosuveiblagoslovitoih uivamo,nerastuliusporednostiminaeobaveze?Alikakojeslabaprocjena,kakojeuzalud nastojati matematiki izmjeriti pravila, vrijeme, novac i ljubav u poreenju s nemjerljivom
92

ljubavlju i darom tako neshvatljive vrijednosti. Desetina za Hrista! O, kakve li milostinje, sramotnenadoknadezaonotojetakomnogostajalo!HristosnasskrstaGolgotepozivana neogranienopredanje.Svetoimamo,svetojesmo,trebabitiposveenoBogu. S novom i ustrajnom vjerom u boanska obeanja, osvjedoen u prisutnost i zatitu nebeskih anela, Jakov je nastavio put u zemlju istonu (Post 29,1). Ali kako je njegov dolazak bio razliit od Abrahamova poslanika prije gotovo stotinu godina! Sluga je doao s pratiocima koji su jahali na devama, i s bogatim darovima u zlatu i srebru, a sin je bio usamljen putnik ranjavih nogu, bez imetka, osim osobne prtljage. Kao i Abrahamov sluga, Jakovjezastaoporedizvora,itujesusreoRahelu,Labanovumladukerku.SadajeJakovbio taj koji je ponudio uslugu, da ukloni kamen s izvora i napoji stada. Kad je obznanio svoje porijeklo, Laban ga je s dobrodolicom pozvao u svoj dom. Premda je doao bez pratnje i imetka,zanekolikosedmicapokazaojesvojumarljivostivjetinu,ionjepozvandaostane. DogovorenojedazaRahelinurukusluiLabanusedamgodina. Udrevnimvremenimaobiajjezahtijevaodamladenac,prijenotosepotvrdezaruke, ocu budue ene plati novani iznos ili isti iznos u imetku, zavisno o okolnostima. To se smatralo zatitom brane veze. Oevi nisu smatrali mudrim da sreu svojih keri povjere ljudimakojisenisvipobrinulizadobrakojimaeizdravatiporodicu.Akonisubilidovoljno tedljivi ili snani da vode poslove i steknu goveda ili zemlju, strahovalo se da e se njihov ivotpokazatibezvrijednim.Meutim,postojalojeipravilozaonekojinisuimaliimeplatiti za enu. Njima se doputalo da rade kod oca iju su kerku voljeli, a duina vremena odreivalasepremavrijednostimiraza.Akojeprosacbiovjeranusvomposluipokazaose vrijedanudrugimvidovimaivota,onjedobivaokerkuzaenu,amirazkojijedobivaootac obino je on davao prilikom vjenanja. Meutim, u sluaju Rahele i Lee Laban je sebino zadrao miraz koji im je trebao dati, a one su to spomenute kad su prije samog odlaska iz Mesopotamijerekle:Taonnasjeprodao,aondajepojeonovactogajezanasdobio! Drevni je obiaj, premda se nekad zloupotrebljavao kao u Labanovu sluaju, donosio dobre rezultate. Zahtjev da prosac slui da bi dobio zarunicu spreavao je nepromiljene brakove,abilojeiprilikedaseprovjeridubinanjegovihosjeajakaoinjegovesposobnostida sebrinezaporodicu.Mnogasuzlanastalaunaevrijemejerseradiupravosuprotno.estje sluajdaosobeprijebrakaimajumaloprilikedaseupoznajusnavikamaisklonostimajedno drugoga,asobziromnadananjinainivota,onisustrancikadsenjihovivotujedinipred oltarom. ena i djeca esto pate zbog oeve i muevljeve nemarnosti i nedjelotvornosti ili opakihnavika.Kadbiseprirodaproscaispitalaprijebraka,premadrevnimobiajima,mnogo binesreabilosprijeeno. Jakov je za Rahelu dao sedam godina vjerne slube, a godine koje je proveo sluei njemususeinile,zbogljubavipremanjoj,kaonekolikodana.AlisebiniilakoumniLaban, elei zadrati tako vrijednog pomonika, surovo ga je prevario zamijenivi Rahelu Leom. injenicadajesamaLeabilasudionikuprijevaripridonijelajedajeJakovnijemogaovoljeti. NanjegovljutitiukorLabanjeuzvratioponudomdanarednihsedamgodinasluizaRahelu. AliotacjetraiodaLeanebudeodbaena,jerbitonanijelosramotuporodici.Jakovsetako naao u munom i tekom poloaju, ali je naposljetku odluio zadrati Leu i oeniti Rahelu. Rahela je uvijek bila vie voljena, ali njegova sklonost prema njoj izazivala je zavist i ljubomoru,i njegovjeivotbiozagoransuparnitvomizmeudvijusestaraiena. Jakov je u Mesopotamiji ostao dvadeset godina, sluei Labanu, koji je, zanemarujui rodbinske veze, nastojao izvui to vie koristi iz ove rodbinske veze. On je za svoje dvije
93

kerke zahtijevao etrnaest godina rada, a tokom preostalog razdoblja slube on je Jakovu deset puta mijenjao plau. Ipak, Jakov je sluio marljivo i vjerno. Njegove rijei upuene Labanu u njihovu posljednjem razgovoru ivo opisuju njegovu neumornu budnost kojom je sluiosvomzahtjevnomgospodaru:Zaovihdvadesetgodinatosamihstobomproveo,ni tvojeoveenitvojekozenisusejalovilenitisamjajeoovnovaiztvogastada.Onotobizvijer razdrla, tebi nisam donosio, nego bih od svoga gubitak nadoknadio. Ti si to od mene traio, bilodajenestalodanjuilidajenestalonou.estosamdanjuskapavaoodee,aobnood studeni.Sanjebjeaoodmojihoiju. Pastir je morao paziti stado danju i nou. Prijetili su im kradljivci, kao i divlje zvijeri, kojesubilebrojneihrabre,estosijuismrtmeustadimakojanisuvjernouvana.Jakovje imao mnogo pomonika koji su se brinuli za Labanova brojna stada, ali samo je on bio odgovoranzasvenjih.Tokomnekihdijelovagodinebilojevanodaonuvijekbudesastadom, dagauvakakozavrijemesuenebiuginuloodei,atokomsehladnihmjesecismrznutou noima s jakim mrazom. Jakov je bio glavni pastir, a sluge su zaposlene kod njega bile potpastiri.Akojenekaovcanestala,glavnijepastirnadoknaivaogubitak,aslugejekojimaje povjeriobriguzastadopozivaonaodgovornostakosestadonijepoveavalo. Pastirski ivot marljivosti i brige, njegovu njenu samilost prema bespomonim stvorenjimakojasumubilapovjerenanabrigu,koristilisunadahnutipiscidaprikaunekeod najdragocjenijihistinaevanelja.Hristovodnossnjegovimnarodomusporeenjespastirom. NakonpadaugrijehOnjevidiosvojeovcenamranimputovimagrijeha,osuenenapropast. Da bi spasio one koji lutaju, On je ostavio slavu i ast u kui svog Oca. On kae: Potraiu izgubljenu,dovestinatragzalutalu,poviuranjenuiokrijepitinemonu,bdjetinadpretilomi jakompauihpravedno.Jauizbavitiovcesvoje,davienebuduplijenom....izvijeriih vieneederati.(Ez34,16.22.28)uosenjegovglaskakoihzoveusvojestado:Isjenicada zasjenjujedanjuodpripeke,titiutoiteodpljuskaioluje.(Iz4,6)Onseneumornobrineza svoje stado On snai slabe, lijei bolesne, i uzima jaganjce u naruje i nosi ih u svom krilu. Njegovegaovcevole.Zatuinomsigurnoneeii,vebjeeodnjega,jernepoznajutuega glasa.(Iv10,5) Hristoskae:Jasampastirdobri.Pastirdobridajeivotsvojzaovce.Najamnik,koji nijepastirikomunepripadajuovce,kadvidivukagdjedolazi,ostavljaovceibjei,teihvuk grabi i razgoni. To je zato to je najamnik i to mu nije stalo do ovaca, ja sam pastir dobri, poznajemovcesvojeiovcemojepoznajumene.(1114.redak) Hristos, glavni Pastir, brigu je za svoje stado povjerio propovjednicima kao potpastirima,iOnimzapovijestadasluesistombrigomkojujeiOnpokazivaoiimajuisti osjeajsveteodgovornostizaposaokojiimjepovjerio.Onimjesveanozapovjediodabudu vjerni,dahranestado,dasnaeslabe,podiuiznemogleititeihodgladnihvukova. IsusjedabispasiosvojeovcepoloiosvojivotiOnupuujepastirenartvukojuje tadapokazao,kaonanjihovprimjer.Alionajkojijenajamniki...nijemustalodoovacanema stvarnogzanimanjazastado.Onradisamozbogdobitiibrinesesamozasebe.Ongledasamo svojudobit,ioneuvrijemeopasnostibjeatiiostavitistado. Apostol Petar opominje potpastire:PasitestadoBojekojeje meuvamainadzirite ga,nenasilu,negodragovoljno,premaBojojvolji;neiztenjezaprljavimdobitkom,negoiz oduevljenja! Ne vladajte okrutno nad dodijeljenim vam dijelovima Crkve, nego uvijek nastojtebitiuzoromstadu!(1Pt5,2.3)Pavlekae:Pazitenaseinacijelostadoukojemvas DuhSvetipostavinadglednicimadapaseteCrkvuBojukojusebisteekrvljusvojom.Znam
94

da e poslije mog odlaska provaliti meu vas okrutni vuci koji nee tedjeti stada. (Dj 20,28.29) Sve koji brigu i teret koji pripadaju vjernim pastirima smatraju zadatkom koji nije dobrodoao,apostolukorava:...nenasilu,negodragovoljno,premaBojojvolji;neiztenje za prljavim dobitkom, nego iz oduevljenja. (1 Pt 5,2) Sve takve nevjerne sluge glavni e Pastir dragovoljno osloboditi. Hristova crkva je kupljena njegovom krvlju, i svaki pastir bi trebao shvatiti da su ovce pod njegovom brigom plaene beskonanom rtvom. On bi ih trebao smatrati neprocjenjivim blagom i neumorno ulagati napore da ih ouva zdrave i napredne. Pastir koji je proet Hristovim duhom oponaae njegov primjer samoodricanja, neprekidnoraditizadobrobitnjegovastada,astadoenapredovatipodnjegovombrigom. Svi e biti pozvani da daju taan izvjetaj o svojoj slubi Gospodar e svakog pastira pitati: Gdje je stado tebi povjereno, slavne ovce tvoje? Jr 13,20) Onaj koji se nae vjeran primienagradu.Ikadsepojavivrhovnipastir,primieteneuvelivijenacslavu.(1Pt5,4) KadjeJakov,iscrpljensluenjemkodLabana,predloiodasevrateuHanaan,rekaoje svomtastu:Pustimedaidemusvojzaviaj!Dajmimojeenezakojesamtesluio,imoju djecu,damoguotii:tadobroznakakosamtesluio.AliLabanmujeuzvratio:Neidi,ako si mi prijatelj. Znam da me Jahve blagosiljao zbog tebe. On je vidio da se njegov imetak poveaodoksezanjbrinuonjegovzet. Jakovjeodgovorio:Tidobroznatojemojaslubaznailazateikakojetvomeblagu bilosamnom.Malenkosttosijeimaoprijenegosamjadoao,povealasevrlomnogo.Ali kakojevrijemeprolazilo,LabanjepostaosvezavidnijizbogJakovljevanapretkakojisetako silno obogatio, stekao mnogu stoku, sluge i slukinje, deve i magarad. Labanovi sinovi su takoezavidjelikaoinjihovotacinjihovesuzlerijeidoprledoJakovljevihuiju:Svedobro naega oca uze Jakov; i od onoga to bi moralo pripasti naemu ocu namaknuo je sve ono bogatstvo.AopaziJakovinaLabanovomlicudaseonnedripremanjemukaoprije. Jakov bi odavno napustio svog lukavog roaka da se nije plaio susreta s Isavom. Osjeao je da opasnost dolazi od Labanovih sinova, koji su, smatrajui njegovo bogatstvo svojim,mogligapokuatinasilnouzeti.Onjebiouvelikojnedoumiciiuznemiren,neznajui kudapoi.AliimajuinaumumilostivoobeanjeuBeteluonjesvojsluajizniopredBogaiod Njega traio upute. Njegova je molitva odgovorena u snu: Vrati se u zemlju svojih otaca, u svojzaviaj,ijaubitistobom. Labanovaodsutnostjepruilaprilikuzaodlazak.Brzojesakupiostadaovacaigovedai poslaoihnaprijed,aJakovjesasvojimenama,djecomislugama,preaoEufratiduiprema Gileadu, na granici Hanaana. Laban je nakon tri dana uo za njihov bijeg, poao u potjeru i sustigao ih nakon sedam dana. On je kipio od bijesa namjeravajui ih vratiti natrag, i nije sumnjaodatomoeuiniti,buduidajenjegovagrupabilanadmonija.Bjeguncisustvarno biliuvelikojopasnosti. Totoonnijeizvriosvojuneprijateljskunamjerumoesezahvalitiinjenicidajesam BogposredovaodazatitisvogsluguUmojojjerucidastobomloepostupim.AliBogtvoga ocanoasmiree:PazidaprotivJakovanepoduzmenita,nidobronizlo,tojest,onganije smioprisiljavatidasevratiilidagamamilaskanjem. LabanjezadraobranimirazsvojihkeriiuvijekjepremaJakovupostupaolukavoi surovo, a sada ga je s uobiajenom dvolinou ukorio zbog tajnog odlaska, zbog kojeg otac nijeimaoprilikudapriredioprotajnugozbuipozdravisesakerkamainjihovomdjecom. Jakov je u svom odgovoru jasno istaknuo Labanovo sebino i gramzivo postupanje i
95

prozvaogakaosvjedokavlastitevjernostiipotenja.DasamnomnijebioBogmogaoca,Bog Abrahamov, Strah Isakov, rekao je Jakov, otpravio bi me praznih ruku. Ali je Bog gledao mojunevoljuitrudmojihruku,tejesinodosudio. Labannijemogaoporeiizneseneinjenicepajepredioiodasklopesavezmira.Jakov sesloiosprijedlogomtejepodignutagomilakamenjakaoznaksaveza.Labanjetomstupu daoimeMispa,svjedok,irekao:NekaJahvebudenaviduitebiimenikadjedandrugogane budemovidjeli. Potom Laban ree Jakovu: Ovdje je, evo, gomila; ovdje je stup koji sam uspravio izmeusebeitebe:ovagomilaiovajstupnekabudejamacdajauzlojnamjerineuiinate izaovegomileiovogstupa.NekaBogAbrahamoviBogNahorovbudunaisudije!Jakovse zakuneBogomstrahomsvogocaIsaka.Dabipotvrdilesavez,objesustranepriredilegozbu. Tusunoproveliuprijateljskomodnosu,ausvitanjeLabaninjegovapratnjasuotili.Sovim rastankomjeprestalasvakavezaizmeuAbrahamovedjeceistanovnikaMesopotamije.
96

 18. poglavlje

NOBORBE
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 32 i 33. PremdajeJakovnapustioPadanAramizposlunostipremaboanskojuputi,onjesa zlim slutnjama ponovno poao putem kojim je, kao bjegunac, proao prije dvadeset godina. Prednjimjeuvijekbionjegovgrijeh,prijevaranjegovaoca.Znaojedajenjegovoizgnanstvo bilodirektnaposljedicatoggrijeha,ionjemujerazmiljaodanino,aukorisavjestikojagaje optuivala inila je putovanje munim. Patrijarhovo je srce bilo dirnuto kad su se u daljini ukazalabrdanjegovedomovine.Cijelaistorijauskrslajeprednjim.Zajednosasjeanjemna grijehdolajemisaooBojojmilostipremanjemuiboanskomobeanjuopomoiivostvu. Kako se putovanje bliilo kraju, pomisao na Isava izazvala je mnoge uznemirujue predosjeaje. Nakon Jakovljeva bijega Isav je sebe smatrao jedinim nasljednikom oeve imovine. Vijest o Jakovljevu povratku mogla je pobuditi strah da on dolazi traiti svoj dio nasljea.Isavjesadamogaosvombratunanijetizlo,akojeelio,mogaomusesuprotstaviti nasiljem,nezbogeljezaosvetom,vedasebiosiguranasljedstvonadbogatstvomtogaje ontakodugosmatraosvojim. GospodjeponovnoJakovudaoznakoboanskojbrizi.Dokjeputovaopremajuguod brdaGilead,dvijegrupenebeskihanelailesuisprediizanjegovegrupe,kaonjihovazatita. Jakov se sjeao vienja u Betelu u prolosti, i njegovo je optereeno srce osjetilo olakanje zbogdokazadasuboanskivjesnicikojisumudonijelinaduihrabrostzabijegaizHanaanai sadabilinjegoviuvarizanjegovapovratka.Ionjerekao:OvojeBojelogorite!Zatonazva onomjestoMahanajim. Ipak, Jakov je smatrao da mora neto uiniti da bi bio siguran. On je stoga poslao vjesnike s pomirljivim pozdravom svom bratu. On ih je uputio kojim e se rijeima obratiti Isavu.Prijeroenjadvojicebraeproreenojedaestarijisluitimlaem,idasjeanjenato ne bi prouzroilo gorinu, Jakov je rekao slugama da ih alje svome gospodaru. Kad dou prednjega,onisusvoggospodaratrebalinazvatislugatvojJakov,akakobiukloniostrahda seon,usamljenilutalica,vraatraitioevonasljee,Jakovjepozornouobliiosvojuporuku: Stekaosamgoveda,magaradi,ovaca,slugaislukinja.Javljamtosvomegospodaru,nebihli naaonaklonostunjegovimoima. Ali sluge su se vratile s vijestima da se Isav pribliava s etiri stotine ljudi i da nije odgovorio na prijateljsku poruku. inilo se sigurnim kako se on dolazi osvetiti. Strah je zavladao logorom. Jakov se silno uplai. Nije se mogao vratiti, a bojao se poi naprijed. Njegova grupa, nenaoruana i nezatiena, bila je posve nepripremljena za ovakav neprijateljskisusret.Onihjepodijelioudvijegrupe,takodabudelijednanapadnuta,druga ima priliku pobjei. On je iz svoga golemog stada poslao velikodune darove Isavu s prijateljskomporukom.Uiniojesvetojebilounjegovojmoidaseiskupizazlotogaje uinio svom bratu i odstrani opasnost koja je prijetila, a onda je s poniznou i pokajanjem zatraioboanskuzatitu:OJahve,kojisiminaredio:Vratiseusvojrodnikraj,ijautibiti dobrostiv!Nisamvrijedansvedobrotekojusitakopostojanoiskazivaosvomesluzi.Tasamo
97

samsasvojimtapomnekopreaoovajJordan,asadsamnarastaoudvalogora.Izbavime od aka mog brata, od aka Isavovih! Inae se bojim da bi mogao doi i umlatiti i mene, i majke,idjecu. Pribliili su se potoku Jaboku, i dok se no sputala, Jakov je svoju porodicu poslao preko rijenog pliaka, dok je on sam ostao na drugoj strani. Odluio je provesti no sam u molitvi,eliojebitisamsBogom.BogjemogaoomekatiIsavovosrce.Patrijarhovesunade poivaleuNjemu. Bilojetoupustom,planinskompredjelu,lovitudivljihZvijeriimjestugdjesuvrebali ubiceipljakai.Saminezatien,Jakovsesagnuodozemljedubokopotresen.Bilajepono. Svetomujeivotinilodragimbilojedalekoodnjega,izloenoopasnostiismrti.Najteaje odsvegabilapomisaodajenjegovgrijehnavukaoovuopasnostnanevine.Onsesusrdnim povicima i suzama molio Bogu. Iznenada ga je dotakla snana ruka. Pomislio je da mu neprijatelj pokuava oduzeti ivot, te se pokuao othrvati stezi napadaa. Njih su se dvojica borila u tami. Nisu rekli nijednu rije, ali Jakov je upotrijebio svu snagu ne poputajui ni trenutak u svojim naporima. Dok se tako borio za ivot, osjeaj krivice je pritiskao njegovu duu, a pred njim su se pojavili njegovi grijesi da bi ga odvojili od Boga. Ali on se i u ovom najteem trenutku sjetio Bojih obeanja i cijelim srcem zatraio njegovu milost. Borba se nastavilasvedosvanua,kadjestranacdotaknuonjegovobedroiodmahgauganuo.Patrijarh jetadarazabraoprirodusvogprotivnika.Onjeznaodaseborisnebeskimvjesnikomizato njegovi gotovo nadovjeanski napori nisu donijeli pobjedu. Bio je to sam Hristos, Aneo zavjeta,kojiseotkrioJakovu.Patrijarhjesadabioonesposobljenpateiodestokihbolova, ali nije posustajao. Slomljen i pokajan, on se drao anela, plakao i zaklinjao (Ho 12,5), moleizablagoslov.Onjemoraobitiosvjedoendajenjegovgrijehoproten.Fizikabolnije biladovoljnosnanadagaodvratiodovogcilja.Postajaojesveodluniji,anjegovavjerasve gorljivijaiustrajnija,doposljednjegtrenutka.Aneosepokuaoosloboditirekavi:Pustime, jer zora svie! ali Jakov je odgovorio: Neu te pustiti dok me ne blagoslovi. Da je to bila hvalisava,drskauvjerenost,Jakovbitrenutnopoginuo,alionjesvojimpovjerenjempriznavao vlastitunedostojnost,dokjeistodobnoimaopovjerenjeuBogakojidriSavez. Jakov se s Anelom borio i nadvladao ga (Ho 12,4). Poniznou, pokajanjem i predanjemsamogsebeovajgrjeni,zabludjelismrtniknadvladaojeVelianstvoNeba.Onse drhtavomrukomvrstodraoBojihobeanjaiSrcebeskrajneLjubavinijesemogloogluiti nagrjenikovemolbe. Zabluda koja je dovela do Jakovljeva grijeha kojim je prijevarom pridobio pravo prvorodstva sada je jasno stavljena pred njega. On nije vjerovao Bojim obeanjima, ali je svojimnaporimapokuavaoostvaritionotobiBogdaonanainiuvrijemekojeOnizabere. Kaodokazdamujeoproteno,njegovojeime,tojepodsjealonanjegovgrijeh,promijenjeno u ime koje podsjea na njegovu pobjedu. Vie se nee zvati Jakov, rekao je Aneo, nego Izrael,jersisehrabroborioisBogomiljudima,inadvladaosi. Jakov je primio blagoslov za kojim je eznula njegova dua. Njegov grijeh, prijevara i nepoteno istiskivanje s poloaja bili su oproteni. Kriza njegova ivota je prola. Sumnja, smetenost i grinja savjesti zagoravali su njegov ivot, ali sada se sve promijenilo, i mir je nakonpomirenjasBogombiosladak.Jakovsevienijebojaosusrestisvogbrata.Bog,kojije oprostio njegov grijeh, mogao je pokrenuti i Isavovo srce da prihvati njegovu poniznost i pokajanje. DokseJakovboriosAnelom,drugijenebeskivjesnikposlanIsavu.Isavjeusnuvidio
98

svog brata koji je dvadeset godina bio prognan iz kue njihova oca, vidio ga je okruena boanskim vjesnicima. Isav je vojnicima ispriao san zajedno sa zapovijesti da ne povrijedi Jakova,jerjesnjimBognjegovihotaca. Dvijegrupesusenapokonsusrele,pustinjskiglavarkojijevodiosvojevojnike,iJakov sasvojimenamaidjecom,kojegsupratilipastiriisluge,kaoidugakaravanaovacaigoveda. Oslanjajui se na svoj tap patrijarh je izaao u susret grupi vojnika. Bio je blijed i onesposobljen zbog nedavne borbe te je hodao polako i s bolom, zastajkujui na svakom koraku,alijenjegovolicebiloosvijetljenoradouimirom. Kadjeugledaoovogosakaenogmuenika,Isavmupotraususret.Zagrligapadnuvi muokovrata,poljubigaizaplaka.Posmatrajuiovajprizor,aksuisrcaIsavovihvojnikabila pokrenuta. Uprkos tome to im je ispriao san, oni nisu mogli objasniti promjenu koja se dogodilanjihovomvodi.Premdasuvidjelipatrijarhovunemo,nisunipomiljalidajenjegova slabostbilanjegovasnaga. UsvojojnoipatnjeporedJaboka,kadseunitenjeinilonadomaku,Jakovjenauio kakojeovjejapomouzaludna,kakojepovjerenjeuljudskumoneutemeljeno.Onjeuvidio da mu pomo mora doi od Onoga protiv koga je tako teko zgrijeio. Bespomoan i nedostojan,onjemoliozaBojeobeanjemilostipremapokajnikomgrjeniku.Obeanjeje bilonjegovasigurnostdaemuBogoprostitiiprihvatitiga.Prijebineboizemljaprolinoto binjegovarijeostalaneispunjena,iupravogajetoodravalotokomovogstranogsukoba. JakovljevoiskustvotokomnoiborbeibolipredstavljakunjukrozkojueBojinarod morati proi prije samog Hristovog dolaska. Prorok Jeremija je, gledajui sve do naeg vremenausvetomvienju,rekao:ujemkrikuasa:stravajeto,anemir...Zatosusvalica izobliena i problijedjela? Jao, jer velik je dan ovaj, slina mu ne bi! Vrijeme je nevolje za Jakova,alieseizbavitiiznje.(Jr30,57) KadHristoszavrisvojuposrednikuslubuuovjekovukorist,tadaepoetivrijeme nevolje.Tadaeseodluivatiosluajusvakedue,akrvpomirenjavieneeistitiodgrijeha. KadIsusnapustisvojpoloajovjekovogposrednikapredBogom,utesesveanaobavijest: Nekanepravednikidaljebudenepravedan;nekaseneistiidaljeoneiuje;nekapravednik i dalje ivi pravedno; neka se sveti i dalje posveuje! (Otk 22,11) Tada e Boji Duh biti povuensaZemlje.KaotojegnjevnibratJakovuprijetiosmru,takoeiBojinarodbitiu opasnosti od bezbonika koji e ih nastojati unititi. Kao to se patrijarh cijelu no borio za izbavljenje iz Isavovih ruku, tako e i pravednici vikati Bogu nou i danju za izbavljenje od neprijateljakojiihokruuju. Sotona je, Jakova se nije moglo odvratiti. On je nauio da je Bog milostiv i on se prepustio njegovoj milosti. On je istaknuo svoje pokajanje za grijeh i molio za izbavljenje. Kritikopreispitivanjenjegovogivotanatjeralogajeuoaj.alionsevrstodraoAnela,is gorljivim,moleivimuzvicimaponavljaosvojumolbudoknijenadvladao. Takvo e biti iskustvo Bojeg naroda u njihovoj posljednjoj bici sa silama zla. Bog e ispitatioptuioJakovapredBojimanelima,traeipravodagaunitizbognjegovagrijeha. Onje potaknuoIsavada podenanjega,atokompatrijarhove dugenoi borbeSotona mu je nastojao nametnuti osjeaj krivice da bi ga obeshrabrio i slomio njegovo pouzdanje u Boga. KadjeizmueniJakovuhvatioAnelaisasuzamazavapio,nebeskigajeVjesnik,dabiiskuao njegovu vjeru, podsjetio na njegov grijeh i pokuao otii od njega. Meutim, njihovu vjeru, njihovu ustrajnost, njihovo povjerenje u njegovu silu da ih izbavi. Sotona e ih nastojati prestraitimislimadasunjihovisluajevibeznadni,dasunjihovigrijesiprevelikidabiimbilo
99

oproteno.Oniebitidubokosvjesnisvojihnedostatakaidokbuduposmatralisvojeivote, njihova e nada tonuti. Meutim, prisjeajui se veliine Boje milosti i vlastitog iskrenog pokajanja, oni e traiti obeanja to ih je On dao kroz Hrista bespomonim, pokajnikim grjenicima. Njihova vjera nee popustiti premda nee odmah primiti odgovor na svoje molitve. Oni e se uhvatiti za Boju snagu, kao to se Jakov drao Anela, i rijei e njihove duebiti:Neutepustitidokmeneblagoslovi. Dase Jakov nijeranijepokajaozasvojegrijehekadjeprijevaromdobioprvorodstvo, Bog ne bi uo njegovu molitvu i milostivo sauvao njegov ivot. Ako u vrijeme nevolje u Bojemnarodubudenepriznatihgrijehadokihbudemuiostrahibriga,oniebitisvladani, oaj e unititi njihovu vjeru i oni nee imati vjeru da mole Boga za izbavljenje. Premda e imatidubokosjeajnedostojnosti,onineeimatiskrivenihgrijehakojetrebaotkriti.Hristova krvpomirenjaobrisatenjihovegrijeheioniihseneemoisjetiti. Sotona mnoge navodi na vjerovanje da e Bog previdjeti njihovu nevjernost u malim stvarima u ivotu, ali Bog u svom postupanju s Jakovom pokazuje da On ne moe u svojoj mudrostisnositiiliprevidjetizlo.Svikojinastojeprikritiiliizgovoritisvojegrijeheidopustiti daostanuunebeskimknjigama,nepriznatiineoproteni,Sotonaeihpobijediti.tosevie smatraju pobonim, a njihov je poloaj vei, vee je njihovo prokletstvo u Bojim oima, a pobjedavelikogneprijateljasigurnija. Ipak Jakovljevaistorija prua sigurnost da Bog nee odbaciti one koji su navedeni na grijeh, a koji su mu se vratili i istinski se pokajali. Jakov je osobnim predanjem i iskrenom vjeromdobioonotonijedobiosvojomsnagomuborbi.Bogjesvogslugupouiodamusamo boanska milost i sila mogu dati blagoslov za kojim je teio. Tako e biti i s onima koji e ivjetiuposljednjimdanima.Kadihokrueopasnostiioajokruiduu,onimorajuiskljuivo zavisiti o zaslugama Otkupitelja. Mi sami nita ne moemo uiniti. U svojoj bespomonoj nedostojnosti mi moramo vjerovati u zasluge raspetog i uskrslog Spasitelja. Ko ovo ini, nikadaneepropasti.Dugi,crnispisaknaihprijestupapredoimajeBeskonanog.Zapisisu potpuni,inijedanodnaihgrijehanijezaboravljen.AliOnajkojijeuomolbesvojihdrevnih sluga,uemolitvuvjereioprostitinaeprijestupe.OnjeobeaoiOneispunitisvojuRije. Jakovjenadvladaojerjebioustrajaniodluan.Njegovojeiskustvosvjedoanstvoosili ustrajne molitve. Mi sada moramo nauiti pouku o ustrajnoj molitvi, nepopustljivoj vjeri. Najvee pobjede Hristove Crkve ili pojedinanih hriana nisu one koje se postiu obdarenou ili znanjem, bogatstvom ili uslugama ljudi, ve su to pobjede ostvarene u razgovorusBogom,kadsegorljiva,usrdnavjeradrimoneruke. OnikojinisuvoljniostavitisvakigrijehitraitiBojeblagosloveneeihprimiti.Alisvi kojise,poputJakova,dreBojihobeanjaibuduustrajniiiskrenikaoon,uspjetekaotoje ionuspio.PadaBogzbiljanebranisvojeizbranikekojidaninovapijupremanjemu?Ida zategnesnjihovomstvari?Kaemvam,brzoeihobraniti.(Lk18,7.8)
100

 19. poglavlje

POVRATAKUHAANAN
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 34; 35 i 37. PreaviJordanJakovsretnostigneugradekem,kojise nalaziouzemljiHanaanskoj (Post33,18).TakoseispunilapatrijarhovamolitvadagaBogumirudovedeunjegovuzemlju. On je nekovrijeme ivio u ekemskoj dolini.Abraham je upravo ovdje, prije vie od stotinu godina, prvi put podigao logor i rtvenik u obeanoj zemlji. A komad zemlje na kojoj je postavio svoj ator kupi od sinova Hamora, ekemova oca, za stotinu kesita. Tu podie rtvenik i nazva ga El, Bog Izraelov. (19.20. redak) Jakov je, kao i Abraham, pored svog atora podigao rtvenik Gospodu, pozivajui sve lanove svog doma na jutarnje i veernje rtve.Onjeovdjetakoeiskopaoizvornakojije,sedamnaeststoljeakasnije,doaoJakovljev SiniSpasitelj,iporedkojegjeodmarajuiseodpodnevneegesvojimzauenimsluaocima govorioovoditostrujiuvjeniivot(Iv4,14). BoravakJakovainjegovihsinovakodekemazavriojenasiljemiprolijevanjemkrvi. Jednajekeriznjihovadomaosramoenaioaloena,dvabratasubilakrivazaubistvo,a cijeli je grad bio uniten i poklan iz odmazde zbog nezakonitog postupka jednog nepromiljenogmladia.Poetakkojijedoveodotakostranihposljedicabiojedjelojedneod Jakovljevih keri koja izae da posjeti neke ene onoga kraja, stupajui tako u vezu s nevjernima.OnikojitraezadovoljstvomeuonimakojisenebojeBogastupajunaSotonino podrujeiizazivajunjegovekunje. SvirepasurovostSimeunaiLevijajebilaizazvana,alionisuipaksvojimpostupanjem prema ekemljanima teko zgrijeili. Od Jakova su briljivo sakrili svoje namjere, a vijest o njihovojodmazdiispunilagajestrahom.Klonuoduhomzbogprijevareinasiljasvojihsinova, samojerekao:Uvelistemeuneprilikuomrazivimestanovnicimazemlje...Akoseujedine protivmeneinapadnume,doknasjeovakomalonabroj,istrijebitemesmojimdomom. Meutim,boliodvratnostskojomjeongledaonanjihovokrvavodjelovidiseurijeimato ih je, gotovo pedeset godina kasnije, izgovorio dok je leao na samrtnoj postelji u Egiptu: SimeuniLevibraasuprava!Maevisuimoruenasilja.Nanjihovavijeanjajanesilazio,u njihovimzborovimaudjelaneimao...Prokletaimsrdba,jerjepreestoka,prokletaimobijest, jerjepreokrutna.(Post49,57) Jakovjesmatraodapostojirazlogzadubokuponiznost.Karakterinjegovihsinovasu otkrili surovostiprijevarnost.Unjegovomjelogorubilolanihbogova,iidolopoklonstvoje donekle nalo uporite i u njegovoj kui. Nee li ih Gospod, ako postupi prema njihovim zaslugama,prepustitiodmazdiokolnihnaroda? Dok su Jakova optereivale nevolje, Gospod mu je naredio da krene juno prema Betelu. Pomisaonaovomjestopodsjealajepatrijarhanesamonanjegovovienjeoanelima ioBojemobeanjumilostiveinazakletvukojujetamouinio,daeGospodbitinjegovBog. Odluio je da prije polaska na ovo sveto mjesto oisti svoj dom od svake neistote idolopoklonstva. On je stoga izdao zapovijest svima u logoru: Odbacite tue idole koji se nalazeuvaojsredini:oistiteseipreobucite.IdemogoreuBetel;ondjeunainitirtvenik
101

Bogu,kojimeusliaokadsambiounevoljiisamnombionaputukojimsamhodio. Jakov je duboko uzbuen ponovio izvjetaj o svom prvom posjetu Betelu, kad je napustiooevatorkaousamljenilutalica,bjeeidaspasisvojivot,ikadmuseGospodjavio unonomvienju.DokjeonrazmatraoBojeprekrasnopostupanjepremanjemu,njegovose srce smekalo, a njegovu je djecu ganula Boja sila. On je upotrijebio najdjelotvorniji nain kakobiihpripremiodamusepridrueuoboavanjuBogakadstignuuBetel.Onipredaju Jakovusvetueidoletosuihimaliinaunicetosubileonjihovimuima,paihJakovzakopa podhrastkodekema. Bog je pustio strah na stanovnike zemlje tako da oni nisu pokuali osvetiti pokolj ekemljana. Putnici su nesmetano doli u Betel. Ovdje se Gospod ponovno javio Jakovu i obnoviosnjimobeanjeoSavezu.OndjesagradirtvenikimjestonazvaElBetel,jermuse ondjeBogobjavio... U Betelu je Jakov oplakao gubitak Debore, Rebekine dojkinje, osobe koja je dugo bila potovani lan njegove porodice, koja je svoju gospodaricu pratila od Mesopotamije do Hanaana. Prisutnost ove stare ene za Jakova je predstavljala dragocjenu vezu s njegovim prijanjim ivotom, a posebno s majkom prema kojoj je gajio tako njenu i duboku ljubav. Debora je pokopana s izrazima velike alosti, a hrast pod kojim je iskopan grob nazvan je Tunihrast.Netrebaproinezapaenoniinjenicadasesjeanjenanjenivotvjerneslube ioplakivanjeoveporodineprijateljicesmatralovrijednimzapisivanjauBojuRije. Od Betela je do Hebrona trebalosamo dva dana putovanja, ali ta su dva dana Jakovu donijelavelikubol,jerjeumrlaRahela.Onjezanjuodradiodvaputaposedamgodinaslube, a njegova ljubav prema njoj sve je ove napore uinila lakim. Kako je to bila duboka i trajna ljubavpokazalosekasnijenaJakovljevojsamrti,kadjeJosif doaoposjetitisvogoca,astari patrijarhosvruisenasvojivotrekao:Kadsamse,naime,vraaoizPadana,namojualost, tvoja majka Rahela umrije na putovanju u Hanaansku zemlju, tek u maloj udaljenosti od Efrate. Sahranio sam je ondje uz put u Efratu, sadanji Betlehem. (Post 48,7) U porodinoj istorijinjegovogdugogitekogivotaonseprisjetiosamogubitkaRahele. Rahelajeprijesvojesmrtirodiladrugogsina.NaizdisajuonagajenazvalaBenOni,jer umiraeRahela.AlinjegovotacgajenazvaoBenjamin,desnarukailimojasnaga.Rahela jepokopananamjestunakojemjeumrla,ananjezinugrobupodignutjespomenikdasauva sjeanjenanju. Na putu do Efrate jo je jedan zloin uprljao Jakovljevu porodicu, koji je sprijeio Rubena, sinaprvoroenca,daprimiprednostiastprvorodstva. Jakovjenapokonzavriosvojeputovanjeidoeksvom ocuIsakuuManiruuKirjat Arbu,tojeHebrongdjesuboraviliAbrahamiIsakkaopridolice.Onjeovdjeostaotokom posljednjih godina oeva ivota. Za Isaka, slabog i slijepog, ljubazna panja ovog dugo odsutnogsinabilajeutjehaugodinamausamljenostiialosti. JakoviIsavsusesusrelinasamrtnojposteljisvogoca.Starijibratjenekadagledaona ovaj dogaaj kao priliku da se osveti, ali otada su se njegovi osjeaji uvelike promijenili. A Jakov, zadovoljan duhovnim blagoslovima prvorodstva, prepustio je starijem bratu oevo bogatstvo jedino nasljee to ga je Isav traio i vrednovao. Mrnja i ljubomora ih vie nije otuivala,alionisuseipakrastaliiIsavjeotiaouSeir.Bog,kojijebogatblagoslovima,daoje Jakovuzemaljskabogatstva,poredviegdobratogajetraio.Imetaksedvojicebrae,naime, jakouveatenisumogliostatizajedno:krajukojemsuboravilinijeihmogaoizdravatizbog njihovablaga.OvorazdvajanjejebilouskladusboanskomnamjeromzaJakova.Buduida
102

susebraatakorazlikovalaupogledunasvojuvjeru,zanjihjebiloboljedaiveodvojeno. IsaviJakovsuprimiliistuspoznajuoBogu,obojicasuimalaslobodudaslijedenjegove zapovijesti i prime njegovu milost, ali nisu obojica odluila to uiniti. Dva brata su hodila razliitimputovimakojisusenastavilisvevieivierazilaziti. Bog nije donio proizvoljnu odluku kojom je Isav bio lien blagoslova spasenja. Dar njegove milosti u Hristu je besplatan za sve. Nema predestinacije, osim osobne odluke zbog kojesvakomoepropasti.BogjeusvojojRijeiizniouslovenatemeljukojihesvakaduabiti odreena na vjeni ivot poslunou njegovim zapovijestima, vjerom u Hrista. Bog je izgradiokarakteruskladusasvojimZakonomisvikojidosegnuovomjerilouieunebesko kraljevstvoslave.SamjeHristosrekao:KovjerujeuSina,imateivotvjeni;akonevjeruje Sinu, nee vidjeti ivota. (Iv 3,36) Nee svaki koji mi govori: Gospode, Gospode! ui u kraljevstvonebesko,negoonajkojivri voljumoganebeskogaOca. (Mt7,21)AuOtkrivenju On kae:Blagoonimakojiperusvojehaljinetakodadobijupravonastabloivotaidamognu ui u grad na vrata! (Otk 22,14) Ovo je jedina odluka iznesena u Bojoj Rijei u vezi s konanimspasenjemovjeka. Izabrana je svaka dua koja gradi svoje spasenje sa strahom i drhtanjem. Izabran je onajkojieobuioklopiboritiseudobrojborbivjere.Izabranjeonajkojistraismolitvom, koji prouava Sveto pismo i bjei od kunji. Izabran je onaj koji ima ustrajnu vjeru, i koji je posluan svakoj rijei koja izlazi iz Bojih usta. Plan otkupljenja je besplatan za sve, a u plodovima otkupljenjauivateonikojisusepokoriliovimuslovima. IsavjeprezreoblagosloveSaveza.Onjevievrednovaoprolaznoodduhovnog,iprimio ono za im je teio. On se odvojio od Bojeg naroda svojom vlastitom odlukom. Jakov je izabrao nasljee vjere. On ga je pokuao dobiti lukavstvom, prijevarom i laima, ali Bog je dopustio da ga njegov grijeh potakne na promjenu. Ipak, tokom svih gorkih iskustava u kasnijim godinama njegova ivota Jakov nikada nije odstupio od svoje namjere ili porekao svojizbor.Nauiojedasepribjegavanjemljudskojvjetiniilukavstvudadobijeblagoslovon borio protiv Boga. Nakon noi borbe na potoku Jaboku Jakov je postao drugi ovjek. Iskorijenjena je samouvjerenost. Njegovo se lukavstvo otada vie nije vidjelo. Umjesto lukavstva i prijevare njegov je ivot bio obiljeen jednostavnou i istinom. On je nauio poukuojednostavnomoslanjanjunaSvemonuruku,ukunjamaitekoamaonseponizno pokoravaoBojojvolji.Niskeosobinenjegovakarakteraizgorjelesuuognjenojpei,istinsko jezlatopreienodokseuJakovunijepojavilanepomuenavjeraAbrahamaiIsaka. Jakovljevgrijeh,inizdogaajakojisugaprouzroili,izvrilisusvojuticajnazlo,uticaj koji je svoje gorke plodove pokazao u karakterima i ivotu njegovih sinova. Kad su sinovi odrasli, oni su pokazali ozbiljne nedostatke. U njihovim su domovima bile oite posljedice mnogoenstva. Ovo strano zlo isuuje same izvore ljubavi, a njen uticaj slabi i najsvetije odnose.Ljubomoranekolikomajkizagoralajeporodineodnose,ikadsuodrasla,djecasu bilasvadljivainepodlonakontroli,aoevjeivotbiopomraenbrigomijadom. Meutim, karakter Rahelinog sina Josifa, ija je rijetka osobna ljepota odraavala nutarnju ljepotu uma i srca, bio je sasvim razliit. ist, vrijedan i radostan, ovaj je mladi pruao dokaze o moralnoj vrstoi i ozbiljnosti. On je sluao oeve pouke, a volio je sluati Boga.OsobinekojimasekasnijeisticaouEgiptublagost,vjernostiistinitostpokazalesuse veusvakodnevnomivotu.Buduidajenjegovamajkaumrla,njegoviosjeajisubilivezani zanjegovogoca,aJakovljevojesrceustarostibiloprivrenoovomdjetetu.OnjevolioJosifa vienegoijednogsvogsina.
103

Meutim,ovisuosjeajikasnijepostaliuzrokproblemaialosti.Jakovnijebiomudar kadjepokazaonaklonostpremaJosifu,itimeizazvaoljubomoruostalihsinova.Posmatrajui zloponaanjesvojebraeJosifjebiovrlouznemirenteihseusudioblagoukoriti,alitimeje samopotaknuoosjeajmrnjeizlovolje.Onnijemogaoizdratigledajuikakogrijeeprotiv Boga, te je ovu stvar iznio pred svog oca, nadajui se da e ih njegov autoritet navesti na promjenu. Jakov je paljivo izbjegavao da svojom otrinom i strogou izazve njihov gnjev. Dubokouzbuenonjeizraziozabrinutostzasvojudjecuimolioihdapotujunjegovesijede koseinedonosesramotunjegovomimenu,anadasvedaneobeaujuBogazanemarujui njegoveuredbe.Osramoeniotkrivanjemnjihovebezbonostimladiisusenaokopokajali,ali onisusamoprikrilisvojestvarneosjeajekojisu,nakonrazotkrivanja,postalijogori. Njima se oev nepromiljeni dar Josifu, skupa haljina, kakvu su obino nosile samo ugledne osobe, inio kao dokaz njegove pristranosti te je izazvao sumnju da on namjerava zaobiistarijudjecuiprenijetipravoprvorodstvanaRahelinogsina.Njihovasezlobadodatno poveala kad im je jednog dana mladi ispriao san koji je usnio. Pomislite, rekao je on, vezalismonasredpoljasnopove,kadlisenajednommojsnopuspraviistadeuzgor.Utose vaisnopoviokupeokoloidubokosepoklonemomesnopu. Kanilinadnamazakraljevati?Hoelinambitigospodar?uzviknulasunjegovabraa, ljutaizavidna. On je uskoro usnio jo jedan san, slina sadraja, koji im je takoe ispriao: Pazite! Sunce,mjesecijedanaestzvijezdadubokomiseklanjahu!Kadjetoispriaosvomocu,ukori gaotacireemu:toznaitajsantosigausnio?Zaremodoija,tvojamajkaitvojabraa patisedozemljeklanjati?JakovjeuprkosotrinisvojihrijeivjerovaodajeGospodJosifu otkriobudunost. Dok je mladi stajao pred svojom braom lica ozarenog Duhom Nadahnua, oni nisu moglizadratisvojedviljenje,alisenisuodluiliodreisvojihzlihputovatesumrziliistou kojajeukoravalanjihovegrijehe.IstiduhkojijepoticaoKajinagoriojeiunjihovimsrcima. Braasusemoralakretatiodmjestadomjestadabiosiguralapanjakezasvojastada tesuestomjesecimabilaodsutnaodkue.Nakonupravoopisanihdogaajaonasuotilado mjestatogajenjihovotackupiokodekema.Prolojenekovrijeme,avijestionjimanisu pristizale, i otac se poeo bojati za njihovu sigurnost zbog njihove surovosti prema ekemljanima.OnjestogaposlaoJosifadaihnadeidonesemuvijestonjima.DajeJakovznao stvarneosjeajesvojihsinovapremaJosifu,onimganebipovjerio,alionisuihbrinoprikrili. Josifjepoaoradosnasrca,nistaracnimladinisusanjalitoesedogoditiprijenoto se ponovno susretnu. Kad je nakon dugog i samakog putovanja stigao u ekem, Josif nije mogaonaisvojubrauinjihovastada.NakontoseraspitaozanjihpoaojeuDotan.Veje putovao vie od pedeset milja, a sada je pred njim bilo jo petnaest, no on je ipak pourio, zaboravljajuinasvojuiscrpljenostpripomislidaeolakatibrigusvomocuisusrestibrau, kojujeuprkosnjihovojneljubaznostijouvijekvolio. Braasugavidjelakakoprilazi,alipomisaonanjegovodugoputovanjedabiihnaao, pomisaonaiscrpljenostiglad,njegovopravonanjihovogostoprimstvoibratskuljubav,nije omekalo gorinu njihove mrnje. Pogled na haljinu, znak oeve ljubavi, ispunio ih je bezumljem.Enostieonajsanjar!uzvikivalisuuvredljivo.Njihjekontroliralazavistiosveta koju su dugo potajno gajili. Hajde da ga sad ubijemo i bacimo u kakvu atrnju! rekli su. Moemokazatidagajeprodrladivljazvijer.Vidjeemotoebitiodnjegovihsnova!
104

DanijebiloRubena,onibiizvrilisvojnaum.Onsezgroziopripomislinaubistvosvog brata i predloio da Josifa ivog bace u jamu i ostave ga da umre, namjeravajui ga potajno spasitiivratitinjegovomocu.Kadjesvenagovoriodasesloesnjegovimplanom,Rubenihje ostavio strahujui da nee uspjeti kontrolirati svoje osjeaje te da e oni otkriti njegove stvarneosjeaje. Josifjedoao,nesluteiopasnost,razdragantojeostvariociljsvojedugepotrage,ali umjestooekivanihpozdrava,prestrailisugagnjevniiosvetnikipogledinakojejenaiao. Uhvatili su ga i svukli mu haljinu. Ismijavanja i prijetnje otkrili su njihove stvarne namjere. Ogluilisusenanjegovapreklinjanja.Onjeupotpunostibiouvlastitihizbezumljenihljudi. Grubosugavuklipremadubokojjami,baciligaunju,aondagaostavilidaumreodgladi,dok suonisjelidaruaju. Meutim, neki meu njima nisu bili mirni, jer nisu osjeali zadovoljstvo koje su oekivaliodosvete.Uskorosuugledalikaravanukojadolazi.BilajetokaravanaJimaelacaiza Jordana,naputuuEgipatsmirodijamaidrugimtrgovakimproizvodima.Judajepredloioda prodaju svog brata tim paganim trgovcima umjesto da ga ostave da umre. Tako e ga se osloboditi, a svoje ruke nee uprljati njegovom krvlju, dodao je on, jer on je na brat, nae meso.SvisusesloilisovimprijedlogomiJosifasuubrzoizvukliizjame. Kadjeugledaotrgovce,Josifjeshvatiostranuistinu.Ropstvojebilosudbinakojese trebalo bojati vie od smrti. U agoniji straha on je upuivao molbe svakom svom bratu, ali uzalud.Nekisusesaalili,alibojeiseismijavanja,onisupreutjeli;svisusmatralidasuotili predaleko da bi se povukli. Ako potede Josifa, on e nedvojbeno izvijestiti oca, koji nee previdjeti njihovu surovost prema njegovom omiljenom sinu. Zatvarajui svoja srca na njegovapreklinjanja,onisugapredaliurukepaganskihtrgovaca.Karavanajepolaiuskoro nestalaizvida. Rubensevratiodojame,aliJosifatamonijebilo.Uasnut,ukoravajuisamogsebe,on jerazderaosvojehaljine,naaosvojubrauipovikao:Djeakanema!Kamoujasad?Kadje saznaoJosifovusudbinu,idagajesadanemoguepovratiti,Rubensesadapridruioostalima upokuajudaprikrijusvojukrivicu.Zaklalisujare,umoiliJosifovuhaljinuukrviodnijelije ocu,rekavimudasujenaliupolju,tedasebojedapripadanjihovombratu.Gledaj,kazali su, je li ovo haljina tvoga sina ili nije. Oni su sa strahom iekivali ovaj prizor, ali nisu oekivalibolkojarazdiresrce,potpunoodavanjetuzikojesubiliprisiljenigledati.Haljinaje moga sina! rekao je Jakov, Divlja ga je zvijer rastrgla! Njegovi su ga sinovi i keri uzalud pokuavali utjeiti. On razdere svoje haljine, stavi pokorniku kostrijet oko bokova, i dugo vremenaoplakivaesvogasina.inilosedavrijemenemoeolakatinjegovubol.Ne,siiu svomesinuueoltugujui!biojenjegovoajnikiuzvik.Mladii,uasnutionimtosuuinili, ali bojei se i oevih ukora, u svojim su srcima skrivali znanje o svojoj krivnji, koja se ak i njimainilavelikom.
105

 20. poglavlje

JOSIFUEGIPTU
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 39 do 41. JosifjeumeuvremenubionaputuuEgipat.Dokjekaravanaputovalanajug,prema granicamaHanaana,mladijeudaljinimogaovidjetibrdanakojimasenalazioatornjegova oca. Gorko je plakao pri pomisli na patnju i usamljenost voljenog oca. U sjeanje mu se ponovno vratio prizor iz Dotana. Vidio je gnjevnu brau i na sebi osjetio njihove ljutite poglede.Unjegovimsuuimaodzvanjaleporugeiuvredekojimasuoniodgovaralinanjegova prestraenapreklinjanja.Sastrepnjomjegledaoubudunost.Kakvapromjenaokolnostiod brino njegovana sina do prezrena, bespomona roba. Sam i bez prijatelja, kakva e biti njegova sudbina u zemlji u koju je putovao? Josif se neko vrijeme predao nekontroliranoj alostiistrahu. Meutim,uBojemprovienju,akjeitoiskustvozanjegatrebalobitiblagoslov.Onje zanekolikosatinauioonozatobimumodatrebalegodine.Oevasnanainjenaljubav nanijelamujezlosvojompristranouipopustljivou.Ovanerazumnanaklonostrazljutilaje njegovubrauiizazvalaihnasurovodjelokojegajerazdvojiloodnjegovadoma.Njenisuse uincioitovaliiunjegovuvlastitukarakteru,jersupodupiraninedostacikojisusadamorali biti ispravljeni. On je postajao samodostatan i zahtjevan. Naviknut na njenost oeve brige, osjeao se nespreman da se suoi s tekoama koje su ga ekale u gorkom, surovom ivotu strancairoba. Onda su se njegove misli okrenule Bogu njegova oca. U djetinjstvu je bio nauen da ljubiidasebojiBoga.estojeuatorusvogocasluaoprieovienjutogajeJakovprimio dokjebjeaoizsvogdomakaobjegunaciizgnanik.uojeoGospodnjimobeanjimaJakovui nainunakojisuseonaispunila,kakosu,utrenutkupotrebe,Bojianelidolidaga poue, utjeeizatite.SaznaojeoBojojljubavikojajeljudimadalaOtkupitelja.Sadasejasnosjeao svih ovih pouka. Josif je vjerovao da e Bog njegovih otaca biti njegov Bog. On se tada u cijelostipredaoBoguimoliosedauvarIzraelabudesnjimuzemljinjegovaizgnanstva. Njegova je dua bila uzbuena zbog odlunosti da ostane vjeran Bogu i da u svim okolnostimadjelujekaopodaniknebeskogKralja.OdluiojesluitiBogunepodijeljenasrca, hrabrosesuoitiskunjamaivotaivjernovritisvedunosti.Iskustvotogdanadonijeloje prekretnicuuJosifovomivotu.ivotnajenesreaomiljenodijetepretvorilaupromiljenog, hrabrogisamostalnogovjeka. StigaviuEgipatJosifjeprodanPotifaru,zapovjednikufaraonovetjelesnestrae,uijoj je slubi ostao deset godina. Tu je bio izloen naroitim kunjama. On se nalazio u sreditu idolopoklonstva. Lana bogosluenja bila su praena kraljevskom raskoi, bogatstvom i kulturom najcivilizovanijeg naroda koji je tada postojao. Ipak, Josif je ouvao svoju jednostavnostipovjerenjeuBoga.Posvudasuokonjegabiliprizoriizvuiporoka,alionkao danitanijeuonividio.Onnijemislimadoputaodapoivajunazabranjenimpredmetima. eljadasteknenaklonostEgipananijeganaveladaprikrijesvojanaela.Dajebioukunjida touini,kunjabiganadvladala,alionsenijestidiovjeresvojihotacainijeulagaonaporeda
106

prikrijeinjenicudajeoboavateljJahve. JahvejebiosJosifom,zatojeusvemuimaosreu...VidjenjegovgospodardajeJahves njim i da svemu to mu ruka poduzme Jahve daje uspjeh. Potifarovo povjerenje u Josifa je svakodnevnoraslo,iongajenaposljetkuimenovaozasvogdvoraninaiupraviteljasvegsvog imetka.Ipostavigazaupraviteljasvogadomaipovjerimusavsvojimetak. OitnapredakkojijepratiosvetojebilouJosifovojbrizinijebiloposljedicadirektnog uda, ve njegove marljivosti i brige, a njegovi su napori bili okrunjeni boanskim blagoslovima. Josif je svoj uspjeh pripisao Bojoj milosti, a ak je i njegov idolopokloniki gospodar prihvatio to kao tajnu njegova besprimjerna napretka. Bez ustrajnih, dobro usmjerenihnapora,nikadanebimogaopostiiuspjeh.Bogjebioproslavljenvjernousvog sluge. Boja je namjera bila da se vjernik u Boga razlikuje istoom i pravednou od oboavateljaidolaidanebeskamilostsvijetliutamipaganstva. Josifova blagost i vjernost trebali su biti provjereni u vatri kunje. ena je njegova gospodara pokuala navesti mladia da prestupi Boji Zakon. On je dotada ostao neuprljan pokvarenoukojajevrvjelautojpaganskojzemlji,alikakosesuprotstavitiovojkunji,tako iznenadnoj, tako snanoj, tako zavodljivoj? Josif je dobro znao kakve e biti posljedice suprotstavljanja. S jedne su strane bili prikrivanje, milost i nagrade, a s druge, nemilost, zatvor,amodaismrt.Njegovjecijelibuduiivotzavisiootrenutnojodluci.Hoelinaela pobijediti?HoeliJosifidaljeostativjeranBogu?Anelisusneopisivombrigomposmatrali ovajprizor. Josifov odgovor otkriva silu vjerskih naela. On nije elio iznevjeriti povjerenje svog zemaljskog gospodara, a bez obzira na posljedice elio je ostati vjeran svom Gospodaru na Nebu.MnogisebipredbudnimoimaBogainjegovihanelauzimajuslobodudauineneto tonikadanebiuinilipredsvojimblinjima,aliJosifjeprvopomislionaBoga:Pakakobihja mogaouinititakovelikuopainuisagrijeitiprotivBoga? Kad bismo mi gajili uvjerenje da Bog vidi i uje sve to inimo i vjerno zapisuje nae rijeiidjelaidasesnjimamoramosuoiti,mibismosebojaligrijeiti.Nekamladiuvijekdre na umu da su u Bojoj prisutnosti bez obzira gdje se nalazili ili to inili. Nijedan dio naeg ponaanjaneostajenezamijeen.MinemoemosakritinaeputoveodSvevinjega.Ljudski se zakoni, premda su katkad strogi, esto prestupaju a da to niko ne otkrije i tako prolaze nekanjeno.AlitakonijesBojimZakonom.Ninajcrnjanonemoesakritikrivca.Onmoe mislitidajesam,alinevidljivisvjedokvidisvakodjelo.Pred boanskimpogledomotkrivene supobudenjegovasrca.Svakiin,svakarije,svakapomisao,pozornosebiljeikaodapostoji samojednaosobanasvijetuikaodajepanjaNebausmjerenasamonanju. Josif je patio zbog svoje estitosti, jer se zavodnica osvetila optuujui ga za gnusni zloin,zbogegajebaenuzatvor.DajePotifarvjerovaooptubisvojeene,mladibiizgubio svoj ivot, ali skromnost i pravednost koja je dosljedno obiljeila njegovo ponaanje bili su dokaz njegove nevinosti, ali ipak, da bi se spasio ugled gospodareve kue, on je dospio u nemilostibaenjeuzatvor. Tamniari su u poetku prema Josifu postupali vrlo surovo. Psalmist kae: Sputae uzamanogenjegove,ugvodemuvratstavie,dokseneispuniprorotvonjegovo,Jahvinaga rije potvrdi. (Ps 105,18.19) Meutim, Josifova stvarna priroda svijetlila je ak i u mraku tamnice. On se vrsto drao svoje vjere i strpljenja, i premda mu je surovo uzvraeno za godinevjerneslube,njegatoipaknijerazoaralo,nitijeizgubiovjeru.Imaojemirkojidolazi kao posljedica nevinosti, i on je svoj sluaj povjerio Bogu. On se nije prepustio mislima o
107

svojimvlastitimpogrekama,vejezaboravionasvojualostpomauiuolakavanjualosti drugih.Onjeiuzatvorunaaoposaokojijetrebaloobaviti.Boggajepripremaoukolipatnje, da bude korisniji, i on nije odbacio discipliniranje koje mu je bilo potrebno. U zatvoru je, gledajui posljedice tlaenja i tiranije i uinke zloina, nauio pouku o pravdi, saosjeanju i milosti,kojagajepripremiladavladasmudrouisaaljenjem. Josif je postepeno zadobivao povjerenje tamniara te mu je naposljetku povjerena odgovornost za sve zatvorenike. Njegov rad u zatvoru estitost njegovog svakodnevnog ivotainjegovasuutzaonekojisubiliutekoamaimuciotvoriojeputzanjegovbudui napredakiast.Svakazrakasvjetlostikojomosvjetljujemodrugeodraavaseunama.Svaka ljubazna i saosjeajna rije izgovorena oaloenima, svaki in kojim pomaemo drugima, i svakidaronimakojisuupotrebi,akogapotiupravepobude,donijeeblagoslovedarodavcu. KraljjezbognekogprijestupabaciouzatvorglavnogpeharnikaipekaraiJosifjebio odgovoranzanjih.Jednogjutra,videidasualosni,onihjeljubaznozapitaozauzrok,nato su mu oni odgovorili da je svaki usnio san i da arko eli saznati njihova znaenja. Zar tumaenjenespadanaBoga?rekaojeJosif.Dajtepriajtemi!Kadjesvakiodnjihispriao svajsan,Josifimjerekaonjihovoznaenje.Zatridanafaraonjetrebaovratitipeharnikana bivipoloaj,dakaoiranijepruafaraonupehar,aliglavnijepekarpokraljevojzapovijesti trebaobitiobjeen.Uobasluajasnovisuseispuniliupravoonakokakosuproreeni. KraljevpeharnikjeizrazionajdubljuzahvalnostJosifu,izbogohrabrujuegtumaenja njegovogsnaizamnogadjelaljubaznosti,azauzvratjeovajpotonji,govoreinanajdirljiviji nain o svom nepravednom zatoenitvu, preklinjao da se njegov sluaj iznese pred kralja. Kadtiopetbudedobro,rekaojeon,sjetisedasamijabiostobom,pamiuiniovuuslugu: spomeni me faraonu i pokuaj me izvesti iz ove kue. Glavnom peharniku se ispunio svaki detaljizsna,alikadmujevraenakraljevskamilost,onvienijemislionasvogdobroinitelja. Josif je jo dvije godine ostao u zatvoru. Nada koja se zapalila u njegovom srcu polako se gasila,asvimostalimkunjamadodanjeigorakosjeajnezahvalnosti. Ali boanska ruka samo to nije otvorila zatvorska vrata. Egipatski je kralj u samo jednojnoiusniodvasna,kojisuoitoupuivalinaistidogaajinaokonagovjetavalineku velikunesreu.Onnijemogaoodreditinjihovuvanost,alisuoniunijelinemirunjegovum. Magiimudraciunjegovukraljevstvunisumogliprotumaitisan.Kraljevasusezbunjenosti briga poveali, a palatom se irio strah. Sveopta zabrinutost podsjetila je peharnika na okolnosti njegovog vlastitog sna, na Josifa, to je prouzroilo grinju savjesti zbog nezahvalnosti i zaboravnosti. Odmah je obavijestio kralja kako je jevrejski zatvorenik protumaionjegovsanisanglavnogpekaraikakosusenjegovatumaenjaispunila. Faraonu je bilo ponienje da se okrene od maga i mudraca u vlastitom kraljevstvu i obrati se strancu i robu, ali on je bio spreman prihvatiti uslugu najniega ako e to umiriti njegovuznemirenium.OdmahsuposlalipoJosifa.Obukaojezatvorskuodjeuiobrijaosejer jenjegovakosanaraslatokomrazdobljanemilostiitamnovanja.Ondajedovedenukraljevu prisutnost. OndafaraonreeJosifu:Usniosamsan,anikoganemoeprotumaiti.uosamotebi damoeprotumaitisanimgauje.NitajanemoguodgovoriJosiffaraonunegoe Bog dati pravi odgovor faraonu. Josifov odgovor kralju otkriva njegovu poniznost ivjeru u Boga.Skromnojeporekaoastkojajenjemupripisivalaposjedovanjeveemudrosti.Nitaja nemogu.SamoBogmoeobjasnitiovetajne. Faraonjetadanastavioiznositisvojsan:UsvomsnustojimnaobaliNila.Igle!izNila
108

izae sedam debelih i lijepih krava. Pasle su po au. Poslije njih izae drugih sedam krava. Bilesumrave,vrloruneikotunjave.Jonikadnevidjelionakorunihkravausvojzemlji egipatskoj!Isedammravihirunihkravaprodruprvihsedamdebelihkrava.Paiakosuih progutale, nije se vidjelo da im je to u trbuhu: bile su rune kao i prije. Uto se probudim. Zatimsamusnuvidiokakonajednojstabljiciuzrastesedampunihilijepihklasova.Aliposlije njih uzraste sedam klasova zgrenih, turih, istonjakom opaljenih. I turi klasovi prodru sedamjedrihklasova.Kazaosamovoivraarima,alinemanikogadamirazjasni. Faraonov san je samo jedan, rekao je Josif, Bog javlja faraonu to kani uiniti. Trebalojedoisedamgodinaobilja.Poljaivrtoviebitiplodnijinegoikadaranije.Anakon ovograzdobljatrebalojedoisedamgodinagladi.Kakogladbudeharalazemljom,neeseni znatidajeuzemljiobiljezboggladikojaedoijerebitivrlovelika.Ponavljanjesnabilo jedokazdaesedoistauskoroispuniti.Zato,nastaviojeon.nekafaraonizaberesposobnai mudra ovjeka te ga postavi nad zemljom egipatskom. Nadalje, neka se faraon pobrine da postavi nadglednika u zemlji koji e kupiti petinu sve etve u zemlji egipatskoj za sedam godina obilja. Neka skupljaju od svakog ita za sedam dobrih godina to dolaze; neka s ovlatenjemfaraonovimsabiruitozahranuipohranjujugapogradovima.Nekazaliheslue zahranuuzemljizasedamgodinagladitoesnaizemljuegipatsku,takodazagladizemlja nepropadne. Tumaenjejebilotakorazumnoidosljedno,apostupakkojijepreporuiotakovaljani otrouman da se nije moglo sumnjati u njegovu tanost. Ali kome povjeriti izvrenje ovog plana? O mudrom izboru zavisio je ivot cijele nacije. Kralj je bio uznemiren. Za neko je vrijeme razmatrao pitanje imenovanja. Od glavnog peharnika faraon je saznao o mudrosti i razboritosti koju je Josif pokazao u voenju zatvora, i bilo je oito da on posjeduje administrativnesposobnostiunajviojmjeri.Peharnik,ispunjensamoprijekorom,nastojaoje ispraviti svoju nezahvalnost time to je pohvalio svog dobroinitelja, a daljnje kraljevo ispitivanjejepotvrdilotanostovogizvjetaja.Josifjeucijelomkraljevstvubiojediniovjek obdarenmudroudaukaenaopasnostkojajeprijetilakraljevstvuinunepripremedabise snjomesuoili,ikraljjebiouvjerendajeonnajsposbnijidaizvriplanovetoihjepredloio. Bilo je oito da je s njim bila boanska sila, te da meu kraljevim slubenicima nije bilo nijednogtakodobroosposobljenogdavodiposlovenarodaukrizi.injenicadajeonJevreji rob bila je od male vanosti u poreenju s oitom mudrou i valjanim rasuivanjem. Zar bismo mogli nai drugoga kao to je on, ovjeka koji bi bio tako obdaren duhom Bojim? rekaojekraljsvojimsavjetnicima. Donesena je odluka o imenovanju i Josifu je saoptena zapanjujua vijest: Otkako je svetoBogtebiotkrio,nikoganemasposobnaimudrakaotositi.Tiebitiupraviteljmoga dvora:savesemojnarodpokoravatitvojimnaredbama.Jedinoprijestolomjaubitiveiod tebe. Kralj je nastavio s ceremonijom predaje znakova njegovog budueg visokog poloaja. PoslijetogaskinefaraonsasvojerukepeatniprstenistavigaJosifunaruku.Zatimzaodjene Josifaodjeomodnajljepetkanine,aovratmuobjesizlatanlanac.Vozioseonukolimakao njegovzamjenik,aprednjimklicahu:Abrek!Nakoljena! Za domaina ga stavi kui svojoj, za nadstojnika sveg imanja svoga, da velikae njegovepovoljiuiistarcenjegovemudrostivodi.(Ps105,21.22)Josifjeiztamnicedoveden na mjesto vladara cijele zemlje egipatske. Bio je to poloaj od visoke asti, ali i optereen tekoama i opasnostima. Niko ne moe stajati na visokom poloaju bez opasnosti. Kao to oluja ostavlja netaknutim mali cvijet u dolini, dok iz korijena upa visoko stablo na vrhu
109

planine, tako i oni koji su ouvali estitost u ivotu poniznosti mogu zbog kunji koje prate svjetovni uspjeh i ast pasti u duboki ponor. Ali Josifov karakter je izdrao ispit nevolja i napretka.OnjeufaraonovojpalatipokazaoistuvjernostBogukaoiuzatvorenikojsamici.On jejouvijekbiostranacuneznaboakojzemlji,odvojenodsvogroda,oboavateljaBoga,ali onjeucijelostivjerovaodaboanskarukavodinjegovekorake,ineprekidnimoslanjanjemna Bogaonjevjernovriodunostinasvompoloaju.JosifjepanjukraljaivelikihljudiuEgiptu usmjerio na istinitog Boga, i premda su , se oni i dalje drali svog idolopoklonstva, oni su nauilipotovatinaelaotkrivenauivotuikarakteruoboavateljaJahve. Kako je Josif uspio postii takvu vrstou karaktera, pravednost i mudrost? On je u svojim ranim godinama slijedio dunost radije nego sklonosti, a estitost, jednostavno povjerenje i plemenita priroda u mladosti donose plodove u djelima zrelog ovjeka. Jednostavan i ist ivot je pridonio i snanom razvitku fizikih i intelektualnih sposobnosti. Zajednica s Bogom kroz njegova djela i razmiljanje o velikim istinama povjerenima naslednicima vjere uzdigli su i oplemenili njegovu duhovnu prirodu, razvijajui i jaajui njegovumvieodbilokojegprouavanja.Savjestanivjerandunostinasvakompoloaju,od najniedonajuzvienije,vjebaojesvesvojesposobnostizanajveudunost.Onajkojiiviu skladu sa Stvoriteljevom voljom osigurava sebi najistiji i najplemenitiji razvitak karaktera. StrahGospodnjietotojemudrost;zlaseklonitotijerazumnost.(Job28,28) Malojeonihkojirazumijuuticajmalihstvariuivotunarazvojkaraktera.Nitaimese mibavimonijebeznaajno.Razliiteokolnostiskojimasesuoavamosvakogdanadanesuda ispitaju nau vjernost i osposobe nas za vee povjerenje. Vjernou naelima u obavljanju zadataka u svakodnevnom ivotu um se navikava da zahtjeve dunosti smatra veim od zahtjevazadovoljstavaisklonosti.Umovikojisutakoobueninekolebajuseizmeudobrai zlakaotrskakojaseljuljanavjetru,vesuonivjernidunostijersusteklinavikupouzdanjai vjernosti. Vjernou u onome to je najmanje oni stjeu snagu da budu vjerni u velikim stvarima. Pravedan karakter ima veu vrijednost od ofirskog zlata. Bez njega niko ne moe postati dostojanstven ovjek. Ali karakter se ne nasljeuje. On se ne moe kupiti. Moralna vrsnoaiplemeniteumneodlikenisuposljedicasluaja.Najdragocjenijidarovisubezvrijedni ako ih se ne unapreuje. Oblikovanje plemenitog karaktera je ivotno djelo i dolazi kao posljedicamarljivihiustrajnihnapora.Bogpruamogunosti,auspjehzavisiotomekakoih miiskoristimo.
110

 21. poglavlje

JOSIFINJEGOVABRAA
Ovo poglavlje zasniva se na Postanju 41,54-56 te 42 do 50. S poetkom rodnih godina poele su i pripreme za dolazak gladi. Pod Josifovim su zapovjednitvomsagraenagolemaskladitausvimvanijimmjestimauEgiptu,adonesene suiopsenemjerezauvanjevikovaoekivaneetve.Istisepostupaknastavioprimjenjivati tokomsedamplodnihgodina,svedoksekoliineitaricavienisumogleizmjeriti. A onda je dolo sedam gladnih godina, u skladu s Josifovim proroanstvom. U svim zemljamabijaeglad,ausvojzemljiegipatskojbijaehljeba.Akadjeisvazemljaegipatska osjetilaglad,narodzavapifaraonuzahljeb;afaraonreeEgipanima:IditekJosifu,itogod vam rekne, inite! Kad se glad proiri po svoj zemlji, Josif otvori skladita, te je Egipane opskrbljivaoitom,jerjegladpostalaestokaiuzemljiegipatskoj. GladseproirilainaHanaan,aosjetilaseiuonomdijeluzemljeukojemjeprebivao Jakov.Kadsuuliobogatimzalihamahranetoihjeosiguraoegipatskikralj,desetJakovljevih sinovajepolonaputdatamokupeita.Podolaskuposlanisukodkraljevapredstavnikate su i oni s ostalim kupcima izali pred vladara zemlje. ... i poklone mu se licem do zemlje. IakojeJosifprepoznaosvojubrau,oninjeganisuprepoznali.Njegovojevrejskoimebiloje zamijenjeno imenom koje mu je dao kralj, a izmeu upravitelja Egipta i mladia kojeg su prodaliJimaelcimabilojemaleslinosti.KadjeJosifugledaosvojubraukakoseklanjajui iskazujupotovanje,sjetiosesvogsna,aprizoriizprolostioivjelisuprednjegovimoima. PosmatrajuigrupunjegovojeotrookoprimijetilodaBenjamin nijesnjima.Jeliionpostao rtva podmukle surovosti ovih neukrotivih ljudi? Odluio je saznati istinu. Vi ste uhode! otroimseobratio.Dolistedaviditeslabamjestaovezemlje. Oni mu odgovore: Ne, gospodaru! Tvoje su sluge dole da nabave hrane. Svi smo sinovijednogoca;potenismoljudi;slugetvojenikadnisubileuhode.eliojesaznatiimaju lijouvijekistiponositiduhkaokadjeonbiosnjimaidoznatinekepojedinostionjihovom domu,premdajedobroznaokakonjihoveizjavemogubitivarljive.Ponoviojeoptubu,aoni su odgovorili: Nas, tvojih slugu, bijae dvanaestero brae sinovi jednog oca, u zemlji Hanaanskoj;najmlaijesadsocem,ajednogavienema. Izraavajuisumnjuuistinitostnjihoveprieidaljeihsmatrajuiuhodama,upravitelj jeobznaniodaeihiskuatizahtjevomdaostanuuEgiptudokjedanodnjihnepodeidovede najmlaeg brata. Ako ne pristanu na to, prema njima e se postupati kao prema uhodama. Meutim, Jakovljevi sinovi se nisu mogli sloiti s ovakvim prijedlogom, budui da bi zbog vremena potrebnog za njegovo izvrenje njihova porodica gladovala, a ko bi od njih poao samnaputostavljajuibrauuzatvoru?Kakobisenekomogaopojavitipredocemutakvim okolnostima? inilo se izvjesnim da e biti pogubljeni ili e postati robovi, a ako dovedu Benjamina moda e i on dijeliti njihovu sudbinu. Odluili su ostati i zajedno trpjeti radije nego da gubitak njegovog jedinog sina ocu nanese bol. Oni su stoga baeni u zatvor gdje su ostalitridana. UgodinamanakontojeJosifbioodvojenodsvojebraekarakterJakovljevihsinovase
111

promijenio.Onisubilizavidni.nemirni,varljivi,suroviiosvetljivi,alisadaiskuaninesreom oni su se pokazali nesebini, odani jedni drugima, odani svom ocu, podloni njegovu autoriteti,premdasuisamibilisredovjeniljudi. Tridanauegipatskomzatvoruzabrausubilidanigorkealostidoksurazmiljalio prolim grijesima. Ako ne dovedu Benjamina, sigurno e ih proglasiti uhodama, a imali su malo nade da e pridobiti oca da pristane na Benjaminovu odsutnost. Josif je treeg dana zapovjediodabrauizveduprednjega.Nijeseusudiodaihduezadrava.Modanjegovotac iporodicavepatezbognedostatkahrane.Izvriteto,iostaetenaivotu,jersamjaovjek bogobojazan.Akostepoteni,nekajedanodvasostaneuzatvoru,aviostaliiditeinositeito svojim izgladnjelim domovima. Poslije toga dovedite mi svog najmlaeg brata, tako da se obistine vae rijei te da ne izginete. Oni su prihvatiliovaj prijedlog, premda su imali malo nadedaenjihovotacdopustitidaseBenjaminvratisnjima.Josifjerazgovaraosnjimauz pomoprevoditelja,inepomiljajuidaihupraviteljrazumije,onisuslobodnorazgovaraliu njegovoj prisutnosti. Oni su se meusobno optuivali zbog postupanja prema Josifu: Jao nama!Stienaskaznazbognaegbrata;gledalismonjegovumukudoknasjemoliozamilost, ali ga nismo usliali. Ruben, koji je nainio plan za njegovo izbavljenje, dodao je: Zar vam nisam govorio: Ne ogreujte se o mladia! Ali vi niste sluali. Sad se trai raun za njegovu krv.Josif,sluajuiih,nijemogaosuzdratisvojeosjeaje,tejeizaaoiplakao.Nakontose vratiozapovjediojedaprednjimasvezuSimeunaiponovnogaodveduuzatvor.Simeunjebio glavni zagovornik i izvritelj surovog postupanja prema njihovom bratu i zbog toga je on izabran. PrijenotojepustiodabraapouJosifjedaouputedaimsedaito,anovacsvakog ovjekapotajnovratiunjegovuvreu.Primilisuipopudbinuzasvojeivotinjezaputovanje kui.Putemsejedanizgrupe,otvorivisvojuvreu,iznenadiokadjeopaziosrebrousvojoj vrei. Kad je to saoptio drugima, oni su se uznemirili i zabrinuli te rekoe jedan drugome: tonamovoBoguradi!DalidatosmatrajudobrimznakomodGospodailijeOntodopustio da ih kazni za njihove grijehe i izloi ih jo veim patnjama? Oni su priznali da je Bog vidio njihovegrijeheidaihjesadakanjavao. Jakovjezabrinutooekivaopovrataksvojihsinova,akadsustigli,cijeliselogorokupio okonjihdoksuocuprialisvetosedogodilo.Nemiristrepnjaispunilisusvakosrce.inilo se da ponaanje egipatskog upravitelja nagovjeuje zle namjere, a njihov je strah potvren kadsuotvorivisvojevreenalinovackojijepripadaosvakomvlasniku.Ostarjeliotacjeu boli uzviknuo: Mene vi ostavljate bez djece!... Josifa je nestalo, Simeuna nema, a sad biste odveliiBenjamina.Svesetonamesvaljuje!Rubenjeodgovorio:Ubijmojadvasinaakotiga natragnedoveden!Predajgaumojeruke,ijautigavratiti.Ovenepromiljenerijeinisu Jakovudonijelemir.Njegovjeodgovorbio:Mojsinneesvama!uzvration.Njegovpravi bratvejemrtav,ionjeostaosam.Akobiganaputunakojietepoisnalanesrea,utuzi bisteotpravilimojusijeduglavudoljeueol. Meutim, sua se nastavila, a zalihe ita koje su donijeli iz Egipta vremenom su se gotovo iscrpile. Jakovljevi su sinovi dobro znali da bi bilo uzalud vraati se u Egipat bez Benjamina.Nadedaepromijenitioevuodluku bilesumalete suutkeoekivalitoese dogoditi.Sjenagladijepostajalasvevea,astarijeovjeknazabrinutimlicimasvijuulogoru itaonjihovupotrebutejenaposljetkurekao:Iditeopetinabavitenammalohrane. Judajeuzvratio:Onajnamjeovjekjasnorekao:Nesmijetepredameakovabratne bude s vama. Ako si dakle voljan s nama poslati naeg brata, mi emo otii dolje i kupit
112

emo ti ita. Ali ako njega ne pusti s nama, onda mi tamo i ne idemo, jer nam je onaj zaprijetio:Nesmijetepredameakovabratnebudesvama.Videidasenjegovotacpoeo kolebati, on je dodao: Pusti djeaka sa mnom pa da se dignemo i krenemo; tako emo preivjeti,anepomrijeti,imi,iti,inaadjeca,ionjeponudiodaejamitizasvogbratai cijelogvijekanositikrivicuakoBenjaminanevratinjegovuocu. Jakovvienijemogaouskratitisvojpristanaktejezapovjediosinovimadasepripreme za putovanje. On im je takoe zapovjedio da vladaru ponesu dar od stvari koji je mogla priutiti zemlja pogoena glau, neto balzama, neto meda i mirodija, mirisne smole, pa ljenjaka i badema, i dvostruki iznos novca. Uzmite svoga brata, dodao je on, pa se opet zaputiteonomovjeku.Doksusenjegovisinovipripremalidapounaputovanje,ostarjelije otac ustao, podigao desnu ruku prema nebu i pomolio se: Neka Bog Svemogui, El adaj, podstakneonogovjekanamilosrepremanamatevampustiidrugogbrataiBenjamina.A ja,moramlibezdjeceostati,nekaostanem. OnisuponovnootputovaliuEgipatiizalipredJosifa.KadjeugledaoBenjamina,sina vlastite majke, on je bio duboko ganut. Prikrio je svoje osjeaje i naredio da ih se odvede u njegovu kuu i da se obave pripreme za zajedniki ruak. Kad su odvedeni u upraviteljevu palatu,braasuseuvelikeuznemirila,strahujuidaeihpozvatinaodgovornostzbognovca koji su nali u svojim vreama. Smatrali su da je novac tamo namjerno stavljen da bi se stvorile okolnosti koje e od njihuinitirobove. Zabrinuti, oni su razgovarali supraviteljem kue objanjavajui mu okolnosti svog posjeta Egiptu, a kao dokaz svoje nevinosti oni su donijelinovackojisunaliusvojimvreamakaoinovaczakupovinuhrane,azatimsudodali: Mineznamokonamjestavionovacunaevree.Upraviteljjeodgovorio:Nebojtese!Bog va i Bog vaeg oca stavio je blago u vae vree. Va je novac k meni stigao. To je ublailo njihovuzabrinutost,akadimsepridruioSimeunkojijebioputenizzatvora,onisusmatrali dajeBogdoistamilostivpremanjima. Kadihjeupraviteljponovnosusreo,onisumudalisvojedaroveiponiznodozemlje mu se poklone. On se ponovno sjetio svojih snova, a kad je pozdravio svoje goste, on se pourio da ih upita: A je li dobro va stari otac o kome ste mi govorili? Je li jo dobra zadravlja?Slugatvoj,otacna,dobrojeijojedobrazdravlja,glasiojeodgovordoksuse ponovnodubokonaklonili.OndasenjegovpogledzaustavionaBenjaminuionjeupitao:Jeli ovo va najmlai brato kome ste mi govorili? Bog ti je bio milostiv, sine moj! ali svladan osjeajemnjenosti,onnijevienitamogaorei.Ueujednusobuituseisplaka. Nakon to je doao k sebi, on se vratio i ruak je poeo. Prema klasnim zakonima, Egipanimajebilozabranjenojestispripadnicimanekedrugenarodnosti.Jakovljevisinovisu stogaimalizasebanstol,dokjeupravitelj,zbogsvogvisokogpoloaja,jeosam,aEgipaniza odvojenim stolovima. Kad su svi sjeli, braa su bila iznenaena to su bili poreani tano premastarosti.Josifjenarediodajelaisprednjeganosenjima,aliBenjaminovobrokjebio pet puta vei od ostalih. On se nadao da e ovim znakom milosti prema Benjaminu vidjeti postupajulioniipremamlaembratusazaviuimrnjomkojusupokazalipremanjemu. Braa su i dalje pretpostavljajui da Josif ne razumije jezik slobodno razgovarala i njemu se pruiladobraprilikadasaznanjihovestvarnemisli.Ipak,elioihjejoprovjeriti,tejeprije njihovaodlaskanarediodasenjegovvlastitisrebrnipeharsakrijeuvreinajmlaegbrata. Oni su radosno poli na put. Simeun i Benjamin su bili s njima, njihove ivotinje natovareneitomisvisusmatralidasuizbjegliopasnostikojesuihnaokookruivale.Alitek su stigli do predgraa grada, kad ih je sustigao upraviteljev sluga koji je izrekao optubu:
113

Zato uzvraate zlo za dobro? Zar iz onog pehara ne pije moj gospodar i ne ita iz njega proricanje?Zlosteuinili.Smatralosedapeharimanekunaroituosobinuotkrivanjaotrova koji se u njega stavljaju. U to vrijeme takvi su pehari bili vrlo cijenjeni kao zatita protiv ubistvatrovanjem. Putnicisunaslugineoptubeodgovorili:Zatonamgospodargovoritako?Dalekobilo odslugutvojihdauinetakvoto!akinovackojismonaliusvojimvreamadonijelismoti natrag iz zemlje Hanaanske. Kako bismo onda mogli ukrasti srebra ili zlata iz kue tvoga gospodara!Onajukogaseodtvojihslugunade,nekaseusmrti,amidrugipostatemorobovi tvomegospodaru. Premda je ono to predlae pravo preuzme on ipak e samo onaj u koga se ukradenopronaebitimojrob,aostalietebitislobodni. Odmahjepoelapretraga.Brespustievreenazemljuisvakisvojuotvori,asluga je svaku pregledao, poevi od Rubenove pa redom sve do najmlaega. Pehar je naen u Benjaminovojvrei. Braa su razderala svoje haljine kao znak najvee alosti i polako se vratila u grad. Premanjihovomvlastitomobeanju,Benjaminjebioosuennaivotroba.Slijedilisuslugu dopalate,akadsutamonaliupravitelja,onisebaceprednjega.Kakvojetodjelotostega uinili? upitao ih je. Josif ih jenastojao navestina priznanje njihova grijeha. On nikada nije prisvajao sposobnost proricanja, ali je htio da povjeruju kako on moe itati tajne njihovih srca. Judajeodgovorio:tobismomoglireisvomegospodaru?tomoemokazati,imeli se opravdati? Bog je otkrio zlodjelo tvojih slugu. Evo nas za robove svome gospodaru jednakonaskaoionogukogasenaaopehar. Dalekoodmenedauinimtako!glasiojeodgovor.Nego,onajukogasenaaopehar bitemojrob,avidrugipoite mirnoksvomeocu. Judasesdubokomboliprimakaoiuzviknuo:Gospodarumoj,molimte,dopustisluzi svojem da rekne rije uima gospodara svojega, i neka se tvoja srdba ne razlijeva na tvog slugu.Tatisiravanfaraonu.OnjedirljivimrijeimaopisaooevualostzboggubitkaJosifai njegovooklijevanjedapustiBenjaminasnjimauEgipat,jerjeonbiojedinisinsvojemajke RahelekojujeJakovtolikovolio.Akosaddoem,rekaojeon,ktvomesluzi,ocusvome,a mladi iji je ivot tako povezan s njegovim ne bude s nama, on e svisnuti kad vidi da djeakanemasnama;takoetvojeslugestrovalitiutuzisijeduglavutvogasluge,ocanaega, ueol.Jertvojjeslugazajamioocusvomezadjeaka,rekavi:Akotiganevratim,biukriv svome ocu svegavijeka. Zato, molim te, neka tvoj sluga ostanekao rob mome gospodaru, a djeaknekaidenatragsbraom.Jer,kakomoguksvomeocuakodjeakanemasamnom!Ne bihmogaogledatiujadtobisnaaomogaoca. Josifjebiozadovoljan.Usvojojjebraividioplodoveistinskogpokajanja.Nakontoje uoJudinuplemenituponudunarediojedasviljudiizau,aondajeplauiglasnorekao:Ja samJosif...Otacmijedaklejonaivotu! Njegova braa su ostala nepomina, zapanjena i nijema od straha. Josif, njihov brat, vladarjeEgiptakomesuzavidjeliikogabiubili,alisuganaposljetkuprodalikaoroba.Sjetili su se svih prolih zlostavljanja. Sjeali su se kako su prezirali njegove snove i radili na sprjeavanju njihovih ispunjenja. Ipak, oni su igrali ulogu u ostvarivanju njegovih snova, a sadasuucijelostibiliunjegovimrukama,aonese,nemasumnje,osvetitizanepravdukoju jepretrpio.
114

Videi njihovu zbunjenost, on je ljubazno rekao: Primaknite se k meni! A kad su se primakli,onjenastavio:JasamJosif,vabrat;onajkogasteprodaliuEgipat.Alisenemojte uznemiravatiiprekoravatitostemeovamoprodali;jerBogjeonajkojimepredvamaposlao davasodriuivotu.Smatrajuidasuvedostapatilizbogsvojesurovostipremanjemu,on jeplemenitopokuaouklonitinjihovstrahiublaitigorinunjihovihsamoprijekora. Dvijesuvegodine,nastaviojeon,tojegladdolanazemlju,ajopetgodinanee biti ni oranja nietveu zemlji. Zato me Bogposlao pred vama da vam se sauva ostatak na zemljitedavamivotspasivelikimizbavljenjem.Takonistevimeneposlaliovamo,negoBog; onmepostaviofaraonuzaoca,gospodaranadsvimnjegovimdomomivladaocemnadsvom zemljomegipatskom.uritesekmomeocutemurecite:OvotiporuujetvojsinJosif:Bogme postavio gospoda rem nad svim Egiptom; sidi k meni bez oklijevanja. Nastanie se u kraju Goenu.Takoebitiblizumene:ti,tvojadjeca,tvojaunuad,tvojeovceigovedaisvetoje tvoje.Ondjeusezatebrinuti,jeregladpotrajatijopetgodina.Takoneeoskudijevatini ti, ni tvoja porodica, niti iko tvoj. Ta svojim oima moete vidjeti, kao to vidi i moj brat Benjamin,davamtomojaustagovore.PotomzagrlibrataBenjaminatezaplaka;aplakaojei Benjaminobisnuvimuseokovrata.Izljubizatimsvusvojubrau,unarujuimserasplaka. Onisuponiznopriznalisvojgrijehipreklinjaligazaoprost.Njihjedugomuilabrigaigrinja savjesti,asadasuseradovalitojejouvijekbioiv. Vijestioonometosedogodilobrzosustigledokraljakojije,eljandapokaesvoju zahvalnost prema Josifu, potvrdio upraviteljev poziv njegovoj porodici rijeima: Ja u vam dati najbolju zemlju u Egiptu. Braa su otila bogato natovarena zalihama, kolima i svime potrebnimzaselidbunjihovihporodiciisluguuEgipat.JosifjeBenjaminudarovaovrednije darove nego drugima. Onda, bojei se svaa na putu do kue, on im je prije samog polaska rekao:Nemojteseputemsvaati. Jakovljevisinovisusevratilisvomocusradosnimvijestima:Josifjeiviakvladanad svom zemljom egipatskom. Starca su prvo svladali osjeaji, nije mogao vjerovati ono to je uo, ali kad je vidio dugu kolonu kola i natovarenih ivotinja, a Benjamin je ponovno bio s njim,onseuvjerioiuzviknuoprepunradosti:Doista...SinmojJosifjojeiv!Morampoii vidjetigaprijenegoumrem. Pred braom je bio jo jedan in poniznosti. Oni su tada priznali ocu prijevaru i surovostkojajetakodugogodinazagoravalanjegovinjihovivot.Jakovnijeposumnjaoda su oni uinili tako gnusan grijeh, ali je uvidio da je sve izalo na dobro, te je oprostio i blagosloviosvojugrjenudjecu. Otacinjegovisinovi,sasvojimporodicama,stadima,brojnimslugamauskorosubilina putuzaEgipat.Onisuputovalisradouusrcu,akadsudolidoBeerSebe,patrijarhjeprinio rtvuzahvalnostiipreklinjaoBogadamukaekakoebitisnjima:NebojsesiiuEgipat,jer uondjeodtebeproizvestiveliknarod.JausiiuEgipatstobomisamutevratitiovamo; aJosifetisvojomrukomoisklopiti. Obeanje Ne boj se sii u Egipat, jer u ondje od tebe proizvesti velik narod bilo je znaajno. Abraham je dobio obeanje o potomstvu nebrojenom poput zvijezda, ali zasad se izabrani narod polako umnoavao. Hanaanska zemlja sada nije nudila prostora za razvitak naroda kakav je bio proreen. Hanaanom su vladala mona paganska plemena, ali oni nisu trebali bitilieni svogposjeda do etvrtognarataja. Da su Izraelovi potomci trebali ovdje postativeliknarod,onibimoraliiliistjeratistanovnikezemljeilisenaselitimeunjima.Prvo, prema boanskoj uredbi, nisu mogli uiniti, a da su se pomijeali s Hanaancima, doli bi u
115

opasnostdaihoninavedunaidolopoklonstvo.Meutim,Egipatjenudiopotrebneusloveza ispunjenjeboanskogcilja. Dio zemlje, dobro navodnjen i plodan, bio im jenaraspolaganju, pruajuisveprednostizanjihovbrzrast.AgaenjeskojimsusetrebalisuoitiuEgiptu,jer je svaki pastir odvratan Egipanima, trebalo im je pomoi da ostanu zaseban i odvojeni narodisprijeitiihdasudjelujuuegipatskomidolopoklonstvu. KadjestiglauEgipat,grupaseodmahuputilauGoen.TamojedoaoiJosifusvojoj dravnikoj koiji i s prinevskom pratnjom. Zaboravio je dostojanstvo svog poloaja i bogatstvo koje ga je okruivalo, a samo je jedna misao ispunjavala njegov um, samo jedna enjajediralanjegovosrce.Kadjeugledaoputnikekakodolaze,ljubavkojajetokommnogo godina bila potiskivana vie se nije mogla zaustaviti. On je skoio sa svoje koije i pourio naprijed da pozdravi svog oca. Stupivi preda nj, pademu oko vrata, i dugo je tako plakao. OndaIzraelreeJosifu:Sada,potosamroenimoimavidiodasijoiv,moguumrijeti. Josifjeuzeopetoricusvojebraedaihizvedepredfaraonaiodnjegaprimezemljuza njihovbuduidom.Zahvalnostpremasvomupraviteljunavelabimonarhadaihimenujena dravnedunosti,aliJosif,vjeranoboavanjuJahve,nastojaojespasitisvojubrauodkunji kojima bi bili izloeni na paganskom dvoru, te ih je stoga savjetovao, kad ih kralj zapita, da iskrenokauimesebave.Jakovljevisinoviposlualisunjegovsavjet,ispomenulidasuuovu zemljudolikaoputnici,anedabipostalistalnistanovnici,tesutakozadralipravodaodu akotoele.Kraljimjedodijeliodom,kaotojeiponudio,najboljuzemljuuEgiptu,goensku zemlju. NedugonakondolaskaJosifjeisvogocaizveopredfaraona.Patrijarhjeukraljevskoj palatibiostranac,aliusredmirnihprizoraprirodeonjerazgovaraosmonijimKraljem,isada svjestansvojenadmoi,onjepodigaosvojurukuiblagosloviofaraona. JakovjeusvomprvompozdravuJosifugovoriokaodajesovimradosnimsvretkom njegovog dugog razdoblja brige i alosti bio spreman umrijeti. Meutim, u mirnom zaklonu Goenanjemujedarovanojosedamnaestgodina.Zarazlikuodprethodnih,ovosubilesretne godine. U svojim je sinovima vidio dokaz istinskog pokajanja, gledao je svoju porodicu okruenusvimuslovimanunimzarazvitakvelikognaroda,ionsevjeromdraoobeanjao njihovombuduemnaseljavanjuHanaana.Onsamjebiookruenljubavljuimiloutoihje samoupraviteljcijelogEgiptamogaodati,isretanudrutvusvogdugoizgubljenogsinaonje umirusiaougrob. Kad je osjetio da mu se blii smrt, on je poslao po Josifa. Drei se vrsto Bojeg obeanjaonasljedstvuHanaana,onjerekao:Kadlegnemdoljesasvojimoima,prenesimeiz Egiptagore,isahranimeunjihovugrobnicu.Josifjeobeaodaetouiniti,aliJakovnijebio zadovoljan te je zatraio da se sveano zakune da e ga poloiti pored njegovih otaca u Makpelskojpilji. Jo je jedna vana stvar zahtijevala njegovu panju. Josifovi sinovi nisu bili slubeno uvrteni meu djecu Izraelovu. Josif je, dolazei na posljednji razgovor s ocem, sa sobom doveo Efrajima i Manaea. Ovi mladii su preko svoje majke bili povezani s najviim egipatskimsvetenikimredom,aoevpoloajimjeotvoriosveputovebogatstvaiasti,ako se odlue povezati s Egipanima. Meutim, Josifova je elja bila da se ujedine sa svojim narodom.Onjepokazaovjeruuzavjetnoobeanjeteseuimesvojihsinovaodrekaoastikoje je nudio egipatski dvor za mjesto meu prezrenim pastirskim plemenima kojima su bila povjerenaBojaproroanstva. ReeJakovJosifu...Obatvojasinatosutiserodilauzemljiegipatskoj,prijenegosam
116

ja stigao k tebi u Egipat, neka budu moji Efrajim i Manae neka budu moji kao i Ruben i inom! Oni su trebali biti posvojeni kao njegova vlastita djeca i postati glavari zasebnih plemena, lako je jedno od prava prvorodstva kojih se Ruben odrekao dodijeljeno Josifu, dvostrukidiouIzraelu. Jakovljevvidjezbogstarostioslabio,ionnijebiosvjestanprisutnostidvojicemladia, alisadakadjevidionjihoveobrise,onjeupitao:Kosuovi?Kadmujereeno,onjedodao: Dovedimiihdaihblagoslovim.Kadsusepribliili,patrijarhihjezagrlioipoljubio,azatim sveanopoloiosvojerukenanjihoveglave.Ondajeizrekaomolitvu:Bog,ijimsuputovima hodiliocimojiAbrahamiIsak,Bog,kojimijepastirbiootkakopostahpadodanas,aneokoji meodsvakogzlaizbavljaodjecuovunekablagoslovi!Vienijebiloduhasamopouzdanjaili oslanjanja na ljudsku silu i lukavstvo. Bog je bio njegov izbavitelj i njegova potpora. On nije prigovarao zbog zlih vremena u prolosti. Kunje i bol vie nije smatrao neim to je bilo protivnjega.OnjepamtiosamonjegovumilostiIjubaznudobrotukojajebilasnjimtokom njegovaputovanja. Blagosiljanje se zavrilo, Jakov je svom sinu dao obeanje, a buduim naratajima u dugim godinama ropstva i muke ostavio svjedoanstvo o svojoj vjeri: Ja u, evo, skoro, umrijeti;noBogebitisvamaiopetvasdovestiuzemljuvaihotaca. Napokon su se svi Jakovljevi sinovi okupili kod njegove smrtne postelje. Jakov ih je pozvao i rekao: Skupite se, da vam kaem to e vas snai u kasnije vrijeme. Okupite se, ujte sinovi Jakovljevi, ujte oca svog Izraela! On je esto i s brigom mislio o njihovoj budunosti i pokuavao sebi predoiti istoriju razliitih plemena. Sada kad su njegova djeca ekala da prime njegov blagoslov, Duh nadahnua ga je ispunio i pred njim je u prorokom vienju otkrivena budunost njegovih potomaka. On je jedno za drugim spominjao imena svojih sinova, opisivao karakter svakoga od njih i ukratko prorekao budunost svakog plemena. Ti, Rubene, moj prvorodene, snaga ti si moja, prvenac moje mukosti. Istie se ponosom, snagom se istie... Tako je otac opisao kako je trebao izgledati Rubenov poloaj kao prvorodenca, ali njegovgnusnigrijehuMigdalEderuuiniogajenedostojnimprvenakogblagoslova.Jakovje nastavio: ... no, poput vode nabujao, nee vie imati prvenstva. Svetenstvo je dodijeljeno Leviju, kraljevstvo i obeanje o Mesiji Judi, a dvostruki dio nasljedstvaJosifu.RubenovoplemenikadanijesteklougleduIzraelu,nijebilotakobrojnokao plemeJudino,JosifovoiDanovo,abilojejednoodprvihodvedenouropstvo. SljedeipostarostiposlijeRubenabilisuSimeuniLevi.Onisuseudruiliusurovosti premaekemljanima,abilisuinajodgovornijizaprodajuJosifa.Onjimajereeno: Razdijeliu ih po Jakovu, Izraelom raspriti. PrilikomprebrojavanjaIzraela,prijesamogulaskauHanaan,Simeunovojeplemebilo najmanje. Mojsije, u svom posljednjem blogosiljanju, nije ni spomenuo Simeuna. Prilikom naseljavanja Hanaana ovo je pleme dobilo samo mali dio Judina dijela, a porodice koje su
117

kasnijepostalemonenaselilesuseizvangranicasvetezemlje.NiLevinijeprimionasljee, osimetrdesetosamgradovarazasutihurazliitimdijelovimazemlje.Meutim,vjernostovog plemena Jahvi, kad su druga plemena otpala, osigurala im je imenovanje na svetu slubu u Svetilitu,tejetakoprokletstvopretvorenoublagoslov. Krunski blagoslov prvorodstva prenesen je na Judu. Znaenje imena, koje znai hvaljenje,otkrivenojeuprorokojistorijiovogplemena. Judo! Tvoja braa slavie te; svagda ti je aka na vratu dumana, sinci oca tvoga tebi e se klanjati. Judo, laviu mali! Plijenom si se, sine, udebljao; poput lava, poput lavice legao potrbuke! Ko bi ga draiti smio? Od Jude ezlo se kraljevsko, ni palica vladalaka od nogu njegovih udaljiti nee dok ne doe (iloh) onaj kome pripada kome e se narodi pokoriti. Lav, kralj praume, prikladan je simbol ovog plemena, iz kojeg je doao David, a Davidov sin, onaj kome pripada, istinski lav plemena Judina, kome e se sve sile naposljetkupoklonitiisvinarodiiskazatipotovanje. Jakovjeveinisvojedjeceprorekaonaprednubudunost.NakrajujedoloiJosifovo ime i oevo je srce bilo preplavljeno osjeajima dok je izgovarao blagoslov nad onim koji je izmeubraeposveen. Josif je stablo plodno, plodno stablo kraj izvora, grane svoje grana preko zida. Strijelci njega saletjeli, strijeljali ga, opljakali. Ali luk mu vrst ostaje, miice mu ojaale, rukom Jakog Jakovljeva, imenom Pastira, Stijene Izraela, Bogom, Ocem tvojim, koji ti pomae, Svemonim koji te blogosilje blagoslovom ozgo sa nebesa, blagoslovom ozdo iz dubina, blagoslovom iz svih prsa, iz svih utroba! Blagoslovom klasja i cvjetova, blagoslovom drevnih brda, elja vjenih breuljaka nek se oni spuste na Josifa, izmeu brae posveenog! Jakovjeuvijekbioovjekdubokih,gorljivihosjeaja,njegovaljubavpremasinovimaje bila snana i njena, a njegovo svjedoanstvo prije same smrti za njih nije bio izraz pristranosti i srdbe. On im je svima oprostio i volio ih do posljednjeg trenutka. Njegova
118

oinskanjenostbiizreklasamorijeiohrabrenjainade,alinanjemujepoivalaBojasila,i poduticajemnadahnuaonjebioprisiljendakaeistinu,bezobzirakakobolnaonabila. Kadjeizrekaoposljednjiblagoslov,Jakovjeponoviomolbuuvezisasvojimukopom: Naskoro u se pridruiti svojim precima. Sahranite me kraj mojih otaca,... u pilji na polju Makpeli.OndjejesahranjenAbrahaminjegovaenaSara,sahranjenisuondjeIsakinjegova ena Rebeka; ondje sam ja sahranio Leu. Tako je njegovo posljednje djelo u ivotu trebalo pokazatinjegovuvjeruuBojeobeanje. Jakovljeve posljednje godine bile su kao vee mira i spokojstva nakon munog i iscrpljujueg dana. Oblaci su se gomilali iznad njegovog puta, ali zalazak sunca je bio ist, svjetlost nebeska rasvijetlila je njegove posljednje trenutke. Sveto pismo kae: U vrijeme veeri bie svjetlo. (Zah 14,7) Posmatraj estita i gledaj neporona: mirotvorac ima potomstvo.(Ps37,37) Jakovjegrijeioimnogopatio.Prolesumnogegodinenapora,brigeialostioddana kadjezbogsvogvelikoggrijehamoraopobjeiizatorasvogoca.Bjegunacbezdoma,odvojen odsvojemajkekojunikadavienijevidio,radeisedamgodinazaonukojujevolio,dabibio podloprevaren,radeidvadesetgodinauslubilakomog,pohlepnogroaka.Videikako se bogatstvo uveava, a sinovi rastu oko njega, on je nalazio malo radosti u svaalakoj i podijeljenojkui.Biojepotresensramotomsvojekeri,odmazdomnjenebrae,smruRahele, neprirodnim Rubenovim grijehom, Judinim grijehom, surovom prijevarom i zlobom prema Josifukakojedugabilalistagrijehakojisuseprualiprednjegovimpogledom.Onjeuvijek iznovaubiraoplodovetogprvogpogrenogina.Onjeopetovanoponavljaosvojimsinovima grijehe zbog kojih je nosio krivicu. Ali bez obzira kako je disciplinovanje bilo gorko, ono je postiglo svoju svrhu. Ovo kanjavanje, iako bolno, urodilo je plodom punim mira pravednost(Heb12,11). Nadahnuevjernobiljeipogrekedobrihljudi,onihkojimajedarovanaBojamilost. Doista,njihovegrekesujasnijeprikazanenegonjihovevrline.Ovojemnogimabiopredmet uenja,anevjernicimajepruiloprilikudaserugajuBibliji.Meutim,tojejednoodnajjaih dokazaoistinitostiBiblije,injenicenisuuljepavane,agrijesiglavnihlikovanisuumanjeni. Umovi ljudi su podloni predrasudama, tako da nije mogue da ljudska istorija bude posve nepristrana. Da su Bibliju napisalinenadahnuti ljudi, ona bi nedvojbeno prikazala karaktere svojihvelikihljudiuboljemsvjetlu.Aliovako,miimamotoanopisnjihovihiskustava. Ljude kojima je Bog dao milost, kojima je povjerio velike odgovornosti, ponekad su nadvladale kunje i grijeili su, kao to i mi danas ulaemo napore, kolebamo se i esto grijeimo.Njihoviivoti,sasvimsvojimgrekamaiglupostima,stojeotvoreniprednama,za nae ohrabrenje i upozorenje. Da su oni prikazani bezgrjenim, mi, s naom grjenom prirodom,moglibismooajavatizbogvlastitihgreakaipropusta.Alikadvidimodasuidrugi proli kroz slina obeshrabrenja, da su oni popustili pod kunjama kao i mi, a ipak su se ohrabriliipobijedilimilouBojom,misehrabrimodokteimokpravednosti.Kaotosuse oni, premda nekada pobijeeni, podigli i Bog ih je blagoslovio, tako i mi Hristovom silom moemo postati pobjednici. S druge strane, zapisi o njihovim ivotima mogu posluiti kao upozorenje za nas. Oni pokazuju da Bog nikada nee opravdati grjenika. On vidi grijeh u onima koje najvie ljubi, i s njima postupa stroe nego s onima koji imaju manje svjetla i odgovornosti. NakonJakovljevaukopastrahjeponovnoispuniosrcaJosifovebrae.Uprkosnjegovoj ljubaznostipremanjimasvijestokriviciuinilaihjesumnjiaviminepovjerljivim.Modaje
119

on odloio svoju odmazdu iz potovanja prema njihovom ocu, i moda e ih sada pohoditi dugo odlaganom kaznom za njihov zloin. Oni se nisu usuivali pokazati pred njim osobno, ve su poslali vjesnika: Pred svoju smrt tvoj otac je naredio: Ovako recite Josifu: Oprosti brai svojoj zlo i grijeh to su onako okrutno prema tebi postupili. Oprosti, dakle, uvredu slugamaBogasvogaoca!OvajeporukaJosifanatjeralanapla,iohrabreniovim,njegovasu braa dola, pala pred njim i rekla: Evo nas k tebi da budemo tvoji robovi! Josifova ljubav premanjegovojbraibilajedubokainesebina,izaboljelogajetosuonimislilikakoongaji duhodmazdepremanjima.Nebojtese!odgovorioje.TazarsamjanamjestoBoga!Osim toga,iakostevinamjeravalidameninaudite,Bogjebioonookrenuonadobro:dauinitose danaszbivadaspasiivotvelikomnarodu.Zatosenebojte!Jausebrinutizavasizavau djecu. JosifovivotpokazujeHristovivot.Josifovujebrauzavistpotakladagaprodajukao roba,nadajuisekakoesprijeitidapostaneveiodnjih.AkadjeodvedenuEgipat,onisu sebilaskalidaihvieneeuznemiravatinjegovsaniotklonilisusvakumogunostdaeseon ispuniti. Meutim, Bog je promijenio njihove postupke i ostvario upravo ono to su oni pokualisprijeiti.IstotakosuijevrejskisveteniciistarjeinezavidjeliIsusu,strahujuidae od njih preuzeti panju naroda. Oni su ga ubili kako bi sprijeili da postane kralj, ali oni su upravotimepridonijelidaOntopostane. JosifjesvojimropstvomuEgiptupostaospasiteljoeveporodice,aliipakovainjenica nije umanjila krivnju njegove brae. Tako su Hristovi neprijatelji raspeem Njega uinili Otkupiteljemovjeanstva,SpasiteljempaleljudskeraseiVladaremcijelogasvijeta,alizloin njegovih ubica je bio jednako podmukao kao da Boja ruka provienjem nije upravljala dogaajimazanjegovuvlastituslavuidobroovjeka. KaotosuJosifanjegovavlastitabraaprodalaneznabocima,takojeiIsusajedanod njegovihuenikaprodaonjegovimnajogorenijimneprijateljima.Josifjebiolanooptueni baen u zatvor zbog svojih vrlina, a Hristos je bio prezren i odbaen jer je njegov pravedni ivot samoodricanja bio ukor grijehu, premda nije grijeio. On je optuen na temelju svjedoanstva lanih svjedoka. Josifovo strpljenje i poniznost uprkos nepravdi i tlaenju, njegova spremnost da oprosti i njegova dobrota prema brai predstavlja Spasiteljevo neupitnotrpljenjezlobeizlostavljanjazlihljudiinjegovoprost,nesamosvojimubicamave svimakojimudolazepriznajuisvojegrijeheitraeioprotaj. Josif je ivio pedeset pet godina due od svog oca. On je doivio da vidi Efrajimovu djecudotreegkoljena;araalasedjecaiMakiru,Manaeovusinu,naJosifovimkoljenima. On je bio svjedok rasta i napretka svog naroda, a tokom svih tih godina njegova je vjera u BojevraanjeIzraelauzemljuobeanjaostalanepokolebljiva. Kadjevidiodamusepribliiokraj,onjedozvaosvojeroake.Premdajebiopotovan u zemlji faraona, Egipat je za njega bio mjesto izgnanstva, a njegov posljednji in je bio da pokae kako je njegova sudbina povezana sa sudbinom Izraela. Njegove su posljednje rijei bile: Ali e se Bog, zacijelo, sjetiti vas i odvesti vas iz ove zemlje u zemlju to ju je pod zakletvomobeaoAbrahamu,IsakuiJakovu.OnjesveanozakleodjecuIzraelovudaponesu njegove kosti s njima u Hanaansku zemlju. Josif umrije kad mu bijae sto deset godina; balzamiraegaiuEgiptupoloieulijes.Ovajjelijes,tokomstoljeanaporakojasuslijedila, svjedoioIzraeludasuuEgiptusamoputniciizapovijestaoimdasvojunaduusmjeravajuna zemljuobeanja,jerevrijemeizbavljenjasigurnodoi.
120

 22. poglavlje

MOJSIJE
Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 1 do 4. Dabiosiguralihranutokomgladi,egipatskinarodjekraljuprodaosvojustokuizemlju, anaposletkusuisebepredaliudoivotnokmetstvo.Josifjemudrouredionjihovoosloboe nje, teim omoguio da postanu kraljevi zakupci i radom na kraljevoj zemlji plaaju godinji porezilipetinuprihodasvograda. MeutimJakovljevadjecanisumoralaprihvatititakveuslove.ZbogslubekojujeJosif obavio za egipatski narod, njima nije samo darovan dio zemlje kao njihov dom ve su bili osloboeniodporeza,atokomgladiobilnosuopskrbljivanihranom.Kraljjejavnopriznaoda je milostivim posredovanjem Josifovog Boga Egipat uivao u obilju, dok su drugi narodi umirali od gladi. On je takoe uvidio da je Josifovo upravljanje u velikoj mjeri obogatilo kraljevstvotejeizzahvalnostiJakovljevuporodicuokruiokraljevskimprivilegijama. Alikakojevrijemeprolazilo,ivelikiovjekkojijetolikozaduioEgipatinaratajkojije bio blagoslovljen njegovim radom pomrli su. Uto u Egiptu zavlada novi kralj koji nije poznavao Josifa.On ne danije znao za Josifove zaslugeza narod, ve ih nije elio priznatii kolikogodjemoguehtioihjeprepustitizaboravu.Ireeonsvomenarodu:Eto,sinovisu Izraelovipostalinarodbrojanimonijiodnas.Hajdedapostupimomudrosnjima;sprijeimo imporast,daseusluajuratanepridruenaimneprijateljima,daneudarenanasinapokon neoduizzemlje. Izraelcisuvepostalibrojni;onisubilirodni,namnoiliseisilnoojaali,takodasu napuili zemlju. Zahvaljujui Josifovoj brizi i naklonosti kralja koji je tada vladao, oni su se brzo irili zemljom. Meutim oni su ostali poseban narod i nisu imali nita zajednikog s obiajimaivjeromEgipana,anjihovjebrojpoeoizazivatistrahkraljainjegovognarodada seusluajuratanepridrueegipatskimneprijateljima.Ipak,dravnapolitikanijedoputala njihovoprotjerivanjeizzemlje.Mnogisuodnjihbilisposobniimarljiviradnici,akraljusubili potrebni takvi radnici za podizanje njegovih velianstvenih palata i hramova. On ih je zbog togasvrstaouistipoloajsEgipanimakojisusebe,zajednosimetkom,prodalikraljevstvu. Uskoro su nad njima postavljeni nadzornici i time je okonano njihovo porobljavanje. I EgipaniseokrutnooborenaIzraelce.Ogoravalisuimivottekimradovima:pravljenjem meljte i opeke, razliitim poljskim poslovima i svakovrsnim naporima koje im nemilosrdno nametahu.Alitosuihvietlaili,onisejoviemnoili,napredovaliiirilise. Kralj i njegovi savjetnici nadali su se da e Izraelce pokoriti tekim radom i time smanjiti njihov broj i slomiti njihov nIsavisan duh. Kad nisu uspjeli ostvariti svoj cilj, oni su preli na surovije mjere. Izdali su naredbu enama iji je posao omoguavao izvedbu te zapovijestidaubijajujevrejskumukunovoroenad.Sotonajebiopokretaovemjere.Onje znaodaeIzbaviteljizaiizIzraela,ipodstiuikraljanaunitenjenjihovedjeceonsenadao da e sprijeiti boanski cilj. Meutim, babice su se bojale Boga te se nisu usuivale izvriti ovusurovunaredbu.Gospodjeodobrionjihovpostupakiobdarioihpotomstvom.Kralj,ljutit zbogneuspjehasvojenamjere,izdaojejohitnijuidalekosenijunaredbu.Cijelijenarodbio
121

pozvan da lovi i ubija bespomone rtve. Onda faraon izda naredbu svemu svome narodu: Svako muko dijete koje se rodi Jevrejima bacite u Rijeku! Na ivotu ostavite samo ensku djecu. Dok je ova naredba bila na snazi, Amramu i Jokebedi, posveenim Izraelcima iz Levijevaplemena,rodiosesin.Dijetejebilokrasno,aroditelji,vjerujuidasebliilovrijeme Izraelova osloboenja i da e Bog podii izbavitelja svoga naroda, odluili su da ne rtvuju svogsina.VjerauBogajejaalanjihovasrca,inepobojaesekraljeveodredbe(Heb11,23) Majka je tri mjeseca uspijevala sakrivati dijete. Onda, shvatajui da mu vie ne moe pruiti sigurnost, ona je nainila malu koaricu od papirusove trske i oblijepila je smolom i paklinom,poloilajedijeteunjuispustilajeutrstikuuzrijenuobalu.Nijeseusudilaostati dagauva,danebisvojivotiivotdjetetaizloilaopasnosti.MeutimnjegovasestraMirjam jeostalaublizini,naokoravnoduna,brinomotreidaviditoesedogoditisnjenimmalim bratom. A tu su bili i drugi uvari. Majine gorljive molitve predale su dijete Bojoj brizi, a nevidljivisuaneliletjeliiznadnjegovogskromnogmjesta.Anelisufaraonovukerusmjerili upravo na to mjesto. Mala je koarica poveala njenu radoznalost, a kad je u njoj ugledala dijete,onajeodmahshvatilatosedogaa.Suzenovoroenetaprobudilesunjenosaaljenje, ionajesasojealasnepoznatommajkomkojajepribjeglaovakvimsredstvimadasauvaivot svogdragocjenogsina.Odluilagajespasititimetoegausvojitikaosvogsina. Mirjam je potajno posmatrala svaki pokret, a kad je shvatila da se prema njemu postupa njeno, ona se pribliila i napokon rekla: Hoe li da ti potraim dojilju meu Jevrejkama,datidijetedoji?Idobilajedoputenje. Sestra je pourila majci s radosnom vijeu, i bez odlaganja se vratila s njom k faraonovoj keri. Uzmi ovo dijete kazala joj je faraonova ki i odgoji mi ga, a ja u ti plaati. Bog je uo majine molitve, i njena je vjera bila nagraena. Ona je tada s velikom zahvalnouzapoelasvojradosnizadatak.VjernojekoristilaprilikudaodgojidijetezaBoga. Bilajeuvjerenadajedijetesauvanozanekovelikodjelo,aznalajeidagauskoromoradati njegovojkraljevskojmajci,gdjeebitiokruenouticajimakojiegapokuatiudaljitiodBoga. Svejujeovouinilojomarljivijomibrinijomupoduavanjuovogdjetetauodnosunanjenu ostaludjecu.OnajenastojalausaditiunjegovumstrahBoji,ljubavpremaistiniipravdi,tese arko molila da bude sauvan od pokvarenih uticaja.Ona mu je pokazala ludost i grijeh idolopoklonstva,iranoganauiladaseklanjaimoliivomBogukojigamoeutiipomoi muusvakojkrizi. Zadralajedjeakadokjemogla,aliseobavezaladaegadatikadnavriokodvanaest godina.Izsvogskromnogdomaonjeodvedenukraljevskupalatu,faraonovojkerkikojaga posini.Ipak,onnijeizgubioznanjetogajeprimioudjetinjstvu.Pouketoihjenauiokod svojemajkenisusemoglezaboraviti.Onesubiletitodponosa,nevjernostiiporokakojisu cvaliuraskoidvora. KolikojeposvojimposljedicamabiodalekoseanuticajteJevrejke,eneprognanicei robinje?CijelibuduiMojsijevivot,velikizadatakkojijeonobaviokaovoaIzraela,svjedoi ovanostiuticajahrianskemajke.Nemadrugogposlakojisesnjimmoeizjednaiti.Majka uvelikojmjeriusvojimrukamadrisudbinusvojedjece.Onasebaviumomikarakteromu razvitku,iradinesamozasadanjevrijemeveizavjenost.Onasijesjemekojeeizniknutii donijeti plodove, ili na dobro ili zlo. Ona ne mora naslikati prekrasni lik na platnu ili ga isklesatiumramoru,veuljudskuduuusaditiboanskilik.Nanjojpoivaodgovornostda,
122

naroitouranimgodinama,oblikujekaraktersvojedjece.Uticajkojiseizvrinaumovekojise razvijajuostatesnjimacijelogivota.Roditeljitrebajurukovoditiodgojemipoukomsvoje djecesciljemdaonapostanuhriani.Onasupredananamaustarateljstvodajeuimo,ne kaonasljednikenekogzemaljskogimperija,vekaoBojekraljeve,davladajuuvjenosti. Nekasvakamajkasmatradasunjenitrenucineprocjenjivi,anjenoedjelobitiispitano nasveanidansuda.Tadaesesaznatidasumnogegrekeizloiniljudiienauinjenizbog neznanja i zanemarivanja onih ija je dunost bila da njihove djeje stope vode ispravnim putem.Tadaeseispostavitidamnogikojisusvijetblagoslovilisvjetlougenijalnosti,istinei svetosti, duguju naela koja su bila izvor njihova uticajai uspjeha molitvama hrianske majke. Mojsijejenafaraonovudvoruprimiovrhunskograanskoivojnoobrazovanje.Monarh je odluio da svog usvojenog unuka uini nasljednikom prijestola, te je mladi obuavan za ovajpoloaj.TakoMojsijebijaepouenusvojmudrostiegipanskoj.Ibijaesilanusvojim rijeima i djelima. (Dj 7,22) Njegova sposobnost vojskovoe uinila ga je omiljenim u egipatskoj vojsci,asmatralisugaovjekomosobiteprirode.Sotoninciljjebioosujeen.Bogje iskoristio zapovijest kojom su jevrejska djeca osuena na smrt da bi buduem vodi njegova narodapruioodgojiobrazovanje. Anelisuobjaviliizraelskimstrajeinamadajeblizuvrijemenjihovaosloboenja,teda jeMojsijebioovjekkogajeBogupotrijebiodaostvarisvojedjelo.AnelisupouiliMojsijada gajeJahveizabraodaraskineropskevezenjegovognaroda.Onje,pretpostavljajuidaeoni svojusloboduostvaritivojnomsilom,oekivaodapredvodijevrejskuvojskuprotivegipatskih vojski, i drei to na umu, on je suzdravao svoje osjeaje da ga privrenost drugoj majci ili faraonunesprijeiuizvravanjuBojevolje. Premaegipatskimzakonimasvionikojisutrebalisjestinafaraonovprijestomoralisu postatilanovisvetenikekaste,aMojsijeje,kaozakonitiprestolonasljednik,trebaoupoznati tajnenacionalnereligije.Ovajedunostpreputenasvetenicima.Meutim,premdajeonbio neumoran i revan uenik, oni ga nisu mogli pridobiti da sudjeluje u oboavanju bogova. Prijetilisumugubitkomkruneiupozoriligadaegaseprincezaodreiakoostaneprivren svojojjevrejskojvjeri.Alionjebionepokolebljivusvojojodlucidaneoboavanikogaosim jednogBoga,Tvorcanebaizemlje.Onjeraspravljaosasvetenicimaidrugimoboavateljima razotkrivajui ludost njihova praznovjerna oboavanja mrtvih predmeta. Niko nije mogao pobiti njegove dokaze ili promijeniti njegovu namjeru, a ipak neko vrijeme oni su tolerirali njegovuodlunostzbogvisokogpoloajainaklonostikraljainaroda. Vjerom Mojsije, kad odraste, odbi da ga nazivaju sinom faraonove keri. Radije je odabraodabudezlostavljanzajednosBojimnarodomnegodaimaasovitogrenouivanje. Sramotu Hristovu smatrao je veim bogatstvom od egipatskog blaga, jer je gledao na (obeanu) nagradu. (Heb 11,2426) Mojsije je bio osposobljen da zauzme istaknuto mjesto meuvelikanimanaZemlji,dablistanadvorunajslavnijegkraljevstvaidriezlonjegovesile. Njegovaintelektualnasnagauzdiegaiznadvelikihljudisvihvjekova.Kaoistoriar,pjesnik, filozof,vojnigeneralizakonodavac,njemunemaravna.Ipak,premdajesvijetbioprednjim, on je imao moralne snage da odbije laskavu priliku da stekne bogatstvo, veliinu i slavu, i radijejeodabraodabudezlostavljanzajednosBojimnarodomnegodaimaasovitogreno uivanje. MojsijejebiopouenokonanojnagradikojueprimitiponizneiposluneBojesluge, isvjetovnijedobitakuporeenjusnjompostaobeznaajan.Velianstvenefaraonovepalatei
123

kraljevski prijesto koristili su kao mamac za Mojsija, ali on je znao da se u tim kraljevskim odajama nalaze grjena zadovoljstva zbog kojih ovjek zaboravlja Boga. On je gledao iznad blistave palate, iznad kraljevske krune na visoke asti koje e primiti sveci Svevinjega u kraljevstvu neuprljanom grijehom. On je vjerom vidio neprolaznu krunu koju e Kralj Neba staviti na glave pobjednika. Ova ga je vjera navela da okrene leda zemaljskim vladarima i pridruiseponiznom,siromanom,prezrenomnarodukojijeodluiosluatiBogaradijenego dasluigrijehu. Mojsije je ostao na dvoru sve do svoje etrdesete godine. Njegove misli esto su poivalenabijednomstanjunjegovanaroda,ionjeposjeivaosvojubrauuropstvuihrabrio ih obeanjem da Bog radi na njihovu izbavljenju. esto je, ozlojeen prizorima nepravde i tlaenja,gorioodeljedaosvetinjihovenepravde.Jednogdanadokjebiovani,onje,videi kako Egipanin tue Izraelca, skoio i ubio Egipanina. Osim Izraelca, niko nije bio svjedok ovogdjela,aMojsijejeodmahzakopaotijeloupijesak.Onsesadapokazaospremnimdase zauzmezasluajsvognaroda,tesenadaodaeoniustatidavratesvojuslobodu.Mojsijeje mislio da e njegova braa razumjeti da im Bog po njemu alje osloboenje. Ali oni ne razumjee.(Dj7,25)Onijonisubilispremnizaslobodu.SljedeegdanaMojsijejeugledao dvaJevrejakakosesvaaju,a jedanjeodnjihoitobiokriv.Mojsijejeukorioprijestupnika, kojimujeodmahuzvratio,odriuimupravodasemijeaidrskogaoptuujuizajueranji zloin:Kotepostavizastarjeinuisucanaega?Namjeravaliubitiimenekakosiubioonog Egipanina? Cijeli se dogaaj uskoro prouo meu Egipanima, i uvelian, on je uskoro doao do faraonovih uiju. Kralju je on prikazan kao znaajan in, kao Mojsijeva namjera da povede narodprotivEgipana,sruivladuipreuzmeprijestoidazbogtogakraljnijesigurandokje on iv. Monarh je odmah odluio da Mojsije mora umrijeti, ali je on, shvativi opasnost, pobjegaoupravcuArabije. GospodgajevodionanjegovuputuionjenaaodomkodJitra,midjanskogsvetenika i kneza, koji je oboavao Jahvu. Nakon nekog vremena Mojsije se oenio jednom od Jitrovih kerki,ituje,uslubisvogtasta,ostaoetrdesetgodina. UbistvomEgipaninaMojsijejepaouistuzabludukojusutakoestoinilinjegovioci, uzabludupreuzimanjauvlastiterukedjelatoihjeBogobeaoizvriti.Bojavoljanijebila daratovanjemizbavisvojnarod,kaotojeMojsijemislio,vevlastitommonomsilomtako daseslavamoepripisatisamoNjemu.Ipak,Bogjeiovajpreuranjenipostupakiskoristioda ostvari svoj cilj. Mojsije nije bio spreman za svoje veliko djelo. On je tek morao nauiti istu poukuvjerekojusuAbrahamiJakovnauili,dasezaispunjenjeBojihobeanjaneoslanjana ljudskusnaguilimudrost,venanjegovusilu.BilojeidrugihpoukatoihjeMojsijetrebao primiti u samoi planina. U koli samoodricanja i tekoa on se trebao nauiti strpljenju i obuzdavanju svojih strasti. Prije no to bude mogao mudro vladati, on je morao nauiti sluati.NjegovovlastitosrcemorabitiuskladusBogomprijenotoIzraelponeuitiBojoj volji.Onsekrozvlastitoiskustvomoraonauitioinskojbrizizasvekojimajebilapotrebna njegovapomo. Ljudi bi se rado rijeili dugog razdoblja napora i neizvjesnosti, smatrajui to velikim gubitkom vremena. Meutim, neograniena Mudrost je pozvala onoga koji je trebao postati voa svog naroda da provede etrdeset godina kao ponizni pastir. Navike staranja, samoodricanja i njene revnosti za stado koje je tada stekao pripremile su ga da postane saosjeajanidobroduanpastirIzraela.Ovoiskustvonijemoglazamijenitinijednaprednost
124

kojusuljudskouenjeilikulturamoglidati. Mojsijejenauiomnogotogaodegasemoraooduiti.Uticajikojisugaokruivaliu Egiptu, ljubav prema njegovoj drugoj majci, prema vlastitom uzvienom poloaju kraljeva unuka, rasputan ivot, istananost, suptilnost i misticizam lane religije, sjaj idolopokloni kogbogosluenja,sveanovelianstvoarhitektureikipova,svejetoostavilodubokdojamna razvitak njegova uma i oblikovalo, do odreene mjere, njegove navike i karakter. Vrijeme, promjenaokolineizajednicasBogommoglisuizbrisatiovedojmove.OdMojsijaseoekivala borba,poputborbezaivot,dabiseodrekaozabludaiprihvatioistinu,aliBogjetrebaobiti njegovpomonikkadjesukobpostaojaiodljudskesile. U svima koji su izabrani da ostvare Boje djelo vidi se ljudski element. Ipak, oni nisu bililjudistereotipnihnavikaiponaanjakojisubilizadovoljnidaostanuutomstanju.Onisu arkoeljelidaodBogaprimemudrostinaueraditizaNjega.Apostolkae:Akokomeod vasnedostajemudrosti,nekaiteodBoga,kojisvimadajeobilnoibezprigovora,idatemu je.(Jak1,5)AliBogneeljudimadatiboanskusvjetlostsvedokonieleostatiutami.Dabi primio Boju pomo, ovjek mora prepoznati svoje slabosti i nedostatke, on svoj um mora prilagoditivelikojpromjenikojaseunjemudogaa,onmorabitipotaknutnaarkuiustrajnu molitvuinapore.Pogrenenavikeiobiajimorajuseodbaciti,asamoseodlunimnaporima moguispravitizabludeislijeditiispravnanaelakakobisepostiglapobjeda.Mnoginikadane dosegnupoloajkojibimoglizauzetijerekajudaBogzanjihuinionozatoimjeOndao silu da sami uine. Svi koji su upotrebljivi moraju proi kroz najotriju umnu i moralnu disciplinu,aBogeimpomoitakotoeboanskusiluujedinitisljudskimnaporima. Okruen bedemom planina Mojsije je bio sam s Bogom. Praznovjerje i zablude velianstvenih egipatskih hramova vie nisu uticali na njegov um. U sveanom velianstvu vjenih planina on je posmatrao velianstvo Svevinjega, i shvatio kako su egipatski bogovi bilibespomoniibeznaajni.PosvudajebilonapisanoStvoriteljevoime.inilosedaMojsije stoji u njegovoj prisutnosti zasjenjen njegovom silom. Ovdje je nestao njegov ponos i samodostatnost. U jednostavnosti pustinjskog ivota nestale su posljedice lakog i raskonog ivota u Egiptu. Mojsije je postao strpljiv, bogobojazan i ponizan, veoma skroman ovjek, najkrotkiji ovjek na zemlji (Br 12,3), a ipak je on imao vrstu vjeru u monog Boga Jakovljevog. Kako su godine prolazile lutajui sa stadom po usamljenim mjestima, razmiljajui o potlaenom stanju svog naroda, on se prisjeao Bojeg postupanja s njegovim oima i obeanjakojasubilanasljedstvoizabranognaroda,anjegovemolitvezaIzraeluzdizalesuse nouidanju.Nebeskianelisugaobasjavalisvojomsvjetlou.Ovdjejeon,podnadahnuem Svetog Duha, napisao knjigu Postanje. Duge godine provedene u pustinjskoj samoi bile su bogatblagoslov,nesamozaMojsijainjegovnarodvezasvijetuvjekovimakojisuslijedili. Poslije mnogo vremena umre egipatski kralj. Izraelci su jo stenjali u ropstvu. Vapili su,anjihovvapajzapomosredropstvauzlaziojekBogu.Bogjeuonjihovozapomaganjei sjetiosesvogSavezasAbrahamom,IsakomiJakovom.IpogledaBognaIzraelce,izauzeseza njih. Dolo je vrijeme za Izraelovo izbavljenje. Meutim, Boja namjera se trebala ostvariti takodaseponiziljudskaoholost.Izbaviteljjetrebaodoikaoponiznipastir,samosatapom urukama,aliBogjeovajtaptrebaopretvoritiusimbolsvojesile.Dokjejednogdanauvao svoja stada blizu Horeba, brda Bojeg, Mojsije je ugledao grm u plamenu, granice, lie i stablojegorjelo,alinaizglednijeizgaralo.Pribliiosedapogledaovajprekrasniprizor,kadje glasizplamenaprozvaonjegovoime.Odgovoriojedrhtavimusnama:Evome!Upozorenje
125

danepristupaadaneiskaepotovanje:Izujobuusnogu!Jermjestonakojemstojisveto jetlo...JasamnastaviBogtvogaoca;BogAbrahamov,Bog Isakov,BogJakovljev.Biojeto Onajkojise,kaoAneozavjeta,otkriooimauprolimvjekovima.Mojsijezaklonilice:bojao seuBogagledati. Poniznost i strahopotovanje trebaju obiljeiti ponaanje svih koji dolaze u Boju prisutnost. Mi pred Njega moemo stupiti sa sigurnou u Isusovo ime, ali ne smijemo pristupati s drskom uobraenou, kao da je On ravan nama. Postoje oni koji se velikom, svemonom,svetomBogu,kojistanujeunepristupanojsvjetlosti,obraajukaonekomekoje jednakiliakipodreennjima.Postojeionikojiseunjegovomdomuponaajuonakokakose ne bi ponaali u odaji za prijam zemaljskog kralja. Oni bi trebali znati da se nalaze u prisutnosti Onoga koga oboavaju serafimi, pred kim aneli prekrivaju svoje lice. Bogu pripadanajveaslava,asvikojiistinskiosjeajunjegovuprisutnostpredNjimeseponizno pokloniti i, kao Jakov dok je primao Boje vienje, povikati: Kako je strano ovo mjesto! Zaista,ovojekuaBoja,ovosuvratanebeska! DokjeMojsijesastrahopotovanjemekaopredBogom,zauojerijei:Vidiosamjade svognarodauEgiptunastaviJahveiuomutubunatlaiteljenjegove.Znanesumimuke njegove.Zatosamsiaodagaizbavimizakaegipatskihiodvedenigaiztezemljeudobrui prostranu zemlju zemlju kojom tee med i mlijeko... Zato, hajde! Ja te aljem faraonu da izbavinarodmoj,IzraelceizEgipta. ZapanjeniprestraenzapovijestiMojsijejeustuknuo,rekavi:Kosamjadaseuputim faraonuodgovoriMojsijeBoguiizvedemIzraelceizEgipta!Odgovorjeglasio:Jaubitis tobomnastavi.Iovoetibitiznakdasamtejaposlao:kadizvedenarodizEgipta,Bogu etesluitinaovomebrdu. Mojsijejemislionatekoeskojimaesesuoiti,osljepoi,neznanjuinevjerovanju njegova naroda, od kojih mnogi gotovo da nisu poznavali Boga. Mojsije je na to odgovorio: AkodoemkIzraelcimapaimkaem:Bogotacavaihposlaomekvama,ionimezapitaju: Kakomujeime?touimodgovoriti?Odgovorjeglasio: JASAMKOJIJESAM.OvakokaiIzraelcima:JAJESAMposlamekvama. Mojsiju je prvo zapovijeeno da sakupi izraelske starjeine, najplemenitije i najpravednijemeunjima,kojisuvedugotugovalizbogsvogropstvaiobjavitiimvijestod Bogasobeanjemoizbavljenju.Ondajesastarjeinamatrebaoizaipredkraljaireimu: Objavio nam se Jahve, Bog Jevreja. Pusti nas da odemo tri dana hoda u pustinju, da ondjeprinesemortvuJahvi,Bogusvojemu. Mojsije je unaprijed bio upozoren da e faraon odbaciti poziv da pusti Izraelce. Ipak, hrabrostBojegslugenijesmjelaoslabjeti,jerjeBogtoelioiskoristitikaoprigodudapred Egipanimaipredsvojimnarodompokaesvojusilu.Zatoujapruitisvojuakuipritisnuti Egipatsvakovrsnimudesimatouihunjemuizvesti.Poslijeevaspustiti. On je takoe primio uputu u vezi s pripremama to ih treba obaviti za putovanje. Gospodjerekao:DobrouraspoloitiEgipanepremaovomenarodu,pakadpoete,neete poi praznih ruku. Svaka e ena zatraiti od svoje susjede i stanarke u svojoj kui nakita srebrnog i zlatnog, i odjee. Egipani su se obogatili radom na koji su nepravedno prisilili Izraelce,takodaje,kadsuovipotonjitrebalipoinaputusvojnovidom,biloispravnodaoni zatrae nagradu za godine rada. Oni su trebali traiti vrijedne stvari, koje su bile lako prenosive, a Bog je uticao da nadu milost kod Egipana. Mona udesa uinjena za njihovo izbavljenjeunijetestrahmeutlaiteljetakodaezahtjevirobovabitiispunjeni.
126

Mojsije je pred sobom vidio tekoe koje su izgledale nepremostive. Kakav je dokaz mogaodatinarodudagajedoistaBogposlao?Aliakominepovjerujuineposluajume,nego mireknu:Jahvetisenijeobjavio?Tadajedobiodokazekojisuuticalinanjegovum.Reeno mu je da baci tap na zemlju. Kad je to uinio, on se pretvorio u zmiju. Mojsije pred njom uzmae. Zapovjeeno mu je da je uzme, i u njegovoj ruci ona je postala tap. Zatim mu je reenodastavirukuu njedra.Posluaoje,akadjujeizvukao,glerukamugubava,bijelakao snijeg.Kadmu jereenodajeponovnostaviunjedra,onaje postalakaoiprije.Gospodje ovimznacimauvjerioMojsijadaenjegovvlastitinarod,kaoifaraon,bitiuvjerenidasenjima ukazaoOnajkojijemonijiodegipatskogkralja. Ali Boji sluga je i dalje bio dojmljen udnim i prekrasnim djelima koja je vidio. U strahu i brizi on je kao izgovor naao nedostatak rjeitosti: Oprosti, Gospode! nastavi MojsijeJahvi.Janikadnisambioovjekrjeit;niprijenisadakadgovorisvomesluzi.Jasam ugovoruspor,anajezikuteak.OndugonijeiviomeuEgipanimatetakovienijedobro poznavaoitenogovorionjihovjezikkaokadjebiosnjima. Kojedaoovjekuusta?reemuJahve.Kogaininijemimiligluhim;kolimuvid dajeiligaosljepljuje?Zartonisamja,Jahve!Ovomejedodaoiobeanjeoboanskojpomoi: Idi, dakle! Ja u biti s tobom kad bude govorio, i kazivat u ti to e govoriti. Meutim, Mojsijejejouvijekmoliodaseizaberesposobnijaosoba.Ovisuizgovoriupoetkuproizlazili iz poniznosti i ustruavanja, ali kad je Gospod obeao da e ukloniti sve tekoe i dati mu konaniuspjeh,tadasudaljnjeoklijevanjeiprigovorionespremnostibiliizraznepovjerenjau Boga. Time se podrazumijevao strah da ga Bog ne moe osposobiti za djelo na koje ga je pozvao,ilidajenjegovizborosobepogrean. Mojsije je onda upuen na Arona, njegovog starijeg brata, koji je, koristei se svakodnevno egipatskim jezikom, mogao savreno govoriti. Mojsiju je reeno da mu Aron dolaziususret.SljedeesuJahvinerijeibilebezuslovnazapovijest: Tigovorinjemuiunjegovaustastavljajrijei.Jaubitiistobomisnjimedokbudete govorili;kazivatuobojicitoeteraditi.Nekaonmjestotebegovorinarodu.Tako,onetebi bitimjestousta,atienjemubitimjestoBoga.Uzmiovajtapuruku.Njimizvodiznamenja. Onsevienijemogaoodupirati,jersuuklonjenisvirazlozizaizgovor. Boanska je zapovijest Mojsija zatekla bez povjerenja u sebe, sporog na jeziku i malodunog.SvladaogajeosjeajnesposobnostidabudeBojiglasnogovornikuIzraelu.Ali kad je prihvatio ovo djelo, on ga je otpoeo s cijelim srcem, s potpunim povjerenjem u Gospoda.Veliinanjegovogzadatkazahtijevalajekoritenjenajveihumnihsposobnosti.Bog je blagoslovio njegovu spremnost da poslua, i on je postao rjeit, pun nade, pribran i osposobljenzanajveedjelokojejeikadadanoovjeku.OvojeprimjeronogatoBoginida osnaikarakteronihkojimuseupotpunostipovjereibezsuzdravanjasepredajunjegovim zapovijestima. ovjekedobitisiluiuinkovitostkadprihvatiodgovornostikojemuBogdajeikadse cijelim biem nastoji osposobiti da ih ispravno nosi. Bez obzira na ogranienost njegovih sposobnostiilipoloaja,taeosobapostatiistinskaveliinakoja,vjerujuiuboanskusnagu, nastojivjernoobavitisvojposao.DaseMojsijeoslonionasvojusnaguimudrost,onbijasno uvidio svoju nesposobnost za ovaj posao. injenica da ovjek vidi svoju slabost je, ako nita vie, dokaz da shvata veliinu povjerenog djela i da e prihvatiti Boga kao svog savjetnika i snagu. Mojsije se vratio svom tastu i izrazio elju da posjeti brau u Egiptu. Dobio je Jitrov
127

pristanakzajednosblagoslovom:Poiumiru!Mojsijejepoaonaputsaenomidjecom. Nijeseusudioobznaniticiljsvogzadatkadaimsenezabranidapousnjim.Meutim,prije negotosustigliuEgipatonjesamshvatiodajenajboljeposlatiihkuiuMidjan. Potajni strah od faraona i Egipana, iji je bijes zapalio jo prije etrdeset godina, doprinio je da Mojsije oklijeva s povratkom u Egipat, ali kad je poao da poslua boansku zapovijest,Gospodmujeotkriodasunjegovineprijateljimrtvi. NaputuizMidjanaMojsijejeprimiozapanjujueistranoupozorenje o Gospodnjem nezdovoljstvu. Pred njim se pojavio aneo u prijeteem stavu, kao da e ga odmah unititi. Nije dobio objanjenje, ali Mojsije se sjetio da je zanemario jednu od Bojih zapovijesti. Poputajui nagovorima svoje ene on je zanemario izvriti obred obrezanja na svom najmlaem sinu. On se nije pokorio uslovu koji e njegovom sinu dati pravo na blagoslove Bojeg Saveza s Izraelom, a takav nemar izabranog voe mogao je samo umanjiti silu boanskih uredbi za narod. Sipora, strahujui da e njen mu biti ubijen, sama je obavila obred, a aneo je tada dopustio Mojsiju da nastavi put. Zbog zadatka koji je trebao obaviti pred faraonom Mojsije se trebao nai u velikoj opasnosti i samo su aneli mogli sauvati njegov ivot. Ali dok je ivio zanemarujui poznatu dunost, on nije bio siguran jer ga Boji anelinisumoglitititi. U vrijeme nevolje, pred sam Hristov dolazak, pravednike e spasiti sluba nebeskih anela,alizaprijestupnikeBojegZakonaneebitizatite.Anelinemoguzatititionekoji zanemarujujednuodboanskihuredbi.
128

 23. poglavlje

EGIPATSKAZLA
Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 5 do 10. Aronjedobiviuputeodanelapoaoususretsvombratu,odkojegjetakodugobio razdvojen, i oni su se susreli usred pustinjske samoe, u blizini Horeba. Ondje su zajedno razgovarali,aMojsijejeobznanioAronusvetomujeJahvepovjerioisvaznamenjakojamu jenarediodaihuini(Izl4,28).ZajednosuotputovaliuEgipat,akadsustigliuGoen,okupili su izraelske starjeine. Aron im je ponovio sve to je Bog rekao i uinio Mojsiju, a oni su narodupokazaliznaketoihjeBogdaoMojsiju.Narodjebiouvjeren,ipotouedajeJahve pohodioIzraelceipogledaonanjihovejade,popadaeniiceipokloniese.(31.redak) Mojsijejetakoebiozaduendakraljupreneseporuku.Dvasubrataulaufaraonovu palatukaopredstavnicinebeskogKraljaionisuprogovoriliunjegovoime:OvakoveliJahve, BogIzraelov:Pustinarodmojdaodeiumojuastslavisvetkovinu. KojetajJahvedagajaposluam...ipustimIzraelce?pitaojekralj.JatogaJahvune znamnitiupustitiIzraelce. Njihovjeodgovorglasio:BogJevrejaobjavinamse...Zatonaspustidaodemotridana hoda u pustinju i prinesemo rtvu Jahvi, Bogu svome, da se na nas ne obori pomorom ili maem. Vijesti o njima i zanimanje to su ga pobuivali meu narodom ve su dospjele do kralja. I to je raspalilo njegov bijes. Mojsije i Arone, zato odvraate svijet od njegovih dunosti?rekaojeon.Iditenasvojposao. Kraljevstvojevepretrpjelogubitkezbogmijeanjaovihstranaca.Pripomislinatoon jedodao:Sadkadsesvjetinatakoumnoilanastavifaraonvibisteihodposlaodvratili? Izraelci su u ropstvu djelomino izgubili spoznaju o Bojem Zakonu i odstupili od njegovihpropisa.Subotajebilazanemarivana,azahtjevinjihovihposlodavacauinilisunjeno svetkovanje gotovo nemoguim. Meutim, Mojsije je pokazao svom narodu da je poslunost Bogu prvi uslov za njihovo izbavljenje, a njihovi su tlaitelji zamijetili njihove napore da se obnovisvetkovanjesubote.1 Kraljje,dubokouznemiren,osumnjiioIzraelcezanamjerudaseodmetnuiznjegove slube. Nezadovoljstvo je bilo posljedica dokolice, te je odluio ne ostaviti im vremena za opasnoplaniranje.OnjeodmahuveomjeredastegnenjihoveokoveislominjihovnIsavisan duh. Istog su dana izdane zapovijesti koje su njihov posao uinile jo surovijim i teim. Uobiajeni je graditeljski materijal u toj zemlji bila glinena opeka suena na suncu. Od te su grade podizali najljepe graevine, a zatim ih oblagali kamenjem, i stoga je za proizvodnju opeka trebao biti zaposlen velik broj robova. Da bi bila vra, sjeena se slama mijeala s glinom,azaposaosubilepotrebnevelikekoliineslame.Meutim,kraljjesadanarediodaim seslamavienedaje,vedajeradnicimorajusaminaiiuztoproizvoditiistukoliinuopeka. Ova naredba irom zemlje je prouzrokovala veliku zabrinutost meu Izraelcima. Egipatski nastojnici su imenovali jevrejske zapovjednike da nadgledaju rad naroda, a oni su
1Vididodatak,primjedbabr.1.

129

biliodgovornidaonikojisuimbilipodreeniobaveposao.Kadjekraljevzahtjevstupiona snagu, ljudi su se rairili po zemlji, ali je bilo nemogue nainiti uobiajenu koliinu opeka. Zbogovogsuneuspjehajevrejskezapovjednikesurovotukli. Ovi zapovjednici su pretpostavili da ih tlae njihovi nastojnici, a ne kralj, pa su sa svojimalbamaotilikralju.Faraonjenjihovepritubedoekaoprijekorom:Lijentinestevi! Lijentine!...Stogaikaete:HajdemodaprinesemortvuJahvi!Nareenoimjedasevratena posao,svijeuda senjihov teretnikakoneesmanjiti.NapovratkuonisususreliMojsija i Aronatepovikali:NekavasJahveimanaokuisudivam!dobaceim.Omrazilistenaskod faraonainjegovihdvorana;dalisteimmaurukedanaspobiju. Dok je Mojsije sluao ove ukore, vrlo se uznemirio. Patnja naroda se poveala. irom zemlje povici oaja dolazili su od starih i mladih, a svi su se ujedinili u optubi da je on prouzroioovustranupromjenunjihovastanja.SgorinomuduionjeizaaopredBogai uzviknuo: Zato, Gospode, nanosi tetu svome narodu? Zato si me poslao? Otkad sam ja stupio pred faraona i progovorio mu u tvoje ime, on jo gore postupa s ovim narodom. A ti nitanepoduzimadaizbavisvojnarod.Odgovorjeglasio:Uskoroevidjetikakoujas faraonom! Pod jakom rukom pustie ih da odu; pod jakom rukom sam e ih iz svoje zemlje istjerati.PonovnogajeBogpodsjetionaSaveztogajeOnnainiosnjegovimoimaiobeao mudaebitiispunjen. TokomsvihgodinaropstvauEgiptumeuIzraelcimajebiloonihkojisuostalivjerni oboavanju Jahve. Oni su bili ozbiljno uznemireni kad su vidjeli da su njihova djeca svakodnevno svjedoci paganskih gadosti i poklonstva lanim bogovima. Oni su u svom jadu vikali Bogu za izbavljenje od egipatskog jarma, da bi se oslobodili od pokvarena uticaja idolopoklonstva. Oni nisu skrivali svoju vjeru, ve su Egipanima obznanili da je predmet njihovaoboavanjaTvoracnebaizemlje,jediniistinskiiiviBog.Onisuponavljalidokazeo njegovu postojanju i sili, od stvaranja sve do Jakovljeva vremena. Egipani su tako imali prigodu upoznati se s jevrejskom religijom, ali prezirui pouku svojih robova, oni su oboavatelje Boga pokuali zavesti nagradama, a ako to nije uspijevalo, prijetnjama ili surovou. Izraelske starjeine nastojale su odrati sve slabiju vjeru svoje brae, ponavljajui obeanje dano njihovim oima i Josifove proroke rijei prije smrti kojima je prorekao izbavljenjeiz Egipta. Neki su sluali i povjerovali. Drugise, gledajui na okolnosti koje su ih okruivale, nisu htjeli nadati. Egipani su se, kad su saznali to se dogaa meu njihovim robovima,rugalinjihovimoekivanjimaiprezirnonijekalisilunjihovogBoga.Upuivalisuna njihovusituacijukaoropskognarodaiprijekornogovorili:AkojevaBogpravianimilostiv, i posjeduje silu veu od egipatskih bogova, zato vas on ne uini slobodnim narodom? Skretalisunjihovupanjunanjihovostanje.OnisuoboavalibogovekojesuIzraelcinazivali lanim,aipaksu bilimonaibogatanacija.Onisutvrdilidasuihnjihovibogoviblagoslovili napretkom,daliimIzraelcekaoroboveiuivalisuumoidatlaeiunitavajuJahvinesluge. SamfaraonsehvalisaodaihjevrejskiBognemoeizbavitiiznjegovihruku. Ovakve rijei unitile su nadu mnogih Izraelaca. Cijeli im se sluaj inio upravo onakvim kakvim su ga Egipani prikazivali. Bila je istina da su oni bili robovi i da moraju podnositi sve zlo koje im njihovi surovi gospodari odlue nanijeti. Njihovu su djecu lovili i ubijali,avlastitiimjeivotbioteret.Ipak,onisuoboavalinebeskogBoga.AkojeJahvedoista bioiznadostalihbogova,Onihnebitakoostaviouropstvuidolopoklonika.Meutim,onikoji su ostali vjerni Bogu razumjeli su kako je to bilo zbog toga to je Izrael odstupio od Njega,
130

zbognjihovesklonostidaseenespaganskimnarodimaitakoseprikloneidolopoklonstvu, kakojeGospoddopustiodapostanurobovi,tesusasigurnouuvjeravalisvojubraudae Onuskoroslomititlaiteljskijaram. Jevrejisuoekivalidaeslobodusteibeznekognaroitogispitavjereilibezstvarne patnjeitekoa.Ipak,onijonisubilispremnizaizbavljenje.OnisuimalimalovjereuBogai nisu bili voljni strpljivo izdrati svoje muke dok On ne bude smatrao prikladnim da ih oslobodi. Mnogi su bili zadovoljni da ostanu u ropstvu radije nego da se suoe s tekoama kojeprateselidbuustranuzemlju,anavikenekihsupostaletolikoslinenavikamaEgipana dasuonivievoljeliostatiuEgiptu.ZbogtogaihGospodnijeoslobodioprvommanifestacijom svoje sile pred faraonom. On je tako upravljao dogaajima da su oni razotkrili tiranski duh egipatskogkralja,aiOnseotkriosvomnarodu.Posmatrajuinjegovupravednost,siluiljubav oni e odluno napustiti Egipat i predati se Njemu u slubu. Mojsijev bi zadatak bio daleko lakidamnogiIzraelcinisupostalitolikopokvarenidanisubilivoljninapustitiEgipat. GospodjezapovijedioMojsijudaponovnoidenaroduiponoviobeanjeoizbavljenju zajednosnovimobeanjemoboanskojmilosti.Otiaojekakomujezapovjeeno,alioninisu htjeli sluati. Sveto pismo kae: ... ali ga ne htjedoe sluati: duhovi su im bili pomueni od tekog ropstva. Mojsije je ponovno primio boansku vijest: Idi i reci faraonu, kralju egipatskom, da otpusti Izraelce iz svoje zemlje. Ali, razoaran, on je odgovorio: Kad me Izraelcinisusluali,kakoeme,sporaugovoru, sasluatifaraon!Reenomujedasasobom povedeArona,izaepredfaraonaiponovizahtjevdapustiIzraelceizEgipta. ObavijetenjedamonarhneepopustitisvedokBognebudesudioEgiptuiposebnim prikazomsvojesileneizvedeizraelskinarod.PrijesvakogzlaMojsijejetrebaoopisatinjegovu priroduiuinak,dabisekraljmogaospasitiakotoodlui.Nakonsvakekazneslijeditejo otrija, sve dok se njegovo ponosno srce ne ponizi i on prizna Tvorca neba i zemlje kao istinskog i ivog Boga. Bog je Egipanima dao priliku da vide kako je isprazna mudrost njihovihmonika,kakojeslabanasilanjihovihbogovakadseprotiveJahvinimzapovijestima. OnekaznitiEgipanezbognjihovaidolopoklonstvaistiatinjihovohvalisanjeblagoslovima to su ih navodno primili od svojih mrtvih bogova. Bog e proslaviti svoje ime da bi drugi narodiulionjegovojsiliidrhtaliprednjegovimsilnimdjelima,tedabiodvratiosvojnarod odidolopoklonstvaionimuodalislavu. MojsijeiAronsuponovnouliuraskonedvoraneegipatskogkralja.Tamo,okrueni visokim stupovima i svjetlucavim ukrasima, skupocjenim slikama i isklesanim likovima paganskih bogova, pred kraljem ondanje najmonije nacije stajala su dva predstavnika porobljena naroda, da bi ponovili zapovijest Boju o osloboenju Izraela. Kralj je zahtijevao udo, kao potvrdu njihovog boanskog poslanja. Mojsije i Aron su bili upueni kako se ponaatiakosesuelestakvimzahtjevom,tejeAronuzeotapibaciogapredfaraona.tapje postao zmija. Monarh je poslao po svoje mudrace i vraare, koji svojim vraanjem uine isto:svakibacisvojtap,kojisepretvoriuzmiju.AliAronovtapprogutanjihovetapove. Tada je kralj postao jo odluniji i izjavio da je sila njegovih mudraca jednaka sili Mojsija i Arona. Gospodnje sluge je proglasio varalicama i smatrao je razboritim odbaciti njihove zahtjeve.Ipak,dokjepreziraonjihovuporuku,boanskagajesilazadraladaimnenanese zlo. Boja ruka je inila uda to su ih Mojsije i Aron prikazali pred faraonom, a ne neki ljudskiuticajilisilakojusuoniposjedovali.Svrhaovihznakaiudabilajedasefaraonuvjeri dajevelikiJAJESAMposlaoMojsija,tedajekraljevadunostbilapustitiIzraelcedamogu
131

sluiti ivom Bogu. Vraari nisu doista pretvorili svoje tapove u zmije, ve su magijom, uz pomo velikog varalice, uspjeli oponaati udo. Pretvaranje je tapova u ive zmije izvan Sotonine moi. Knez zla, premda posjeduje svu mudrost i mo palog anela, nema silu da stvarailidajeivot,jertaprednostpripadasamoBogu.Meutim,Sotonajeuiniosvetoje mogaouinitikrivotvorinu.Uljudskimsuoimatapovipretvoreniuzmije.Faraoninjegov dvorvjerovalisudasetodogodilo.Njihovizglednipoemuihnijerazlikovaoodzmijatoih jenainioMojsije.PremdajeGospoduiniodasustvarnezmijeprogutalelane,ipakfaraonto nijesmatraodjelomBojesile,venekomvrstommonijemagijeodonenjegovihsluga. Faraonjeelioopravdatisvojutvrdoglavostu odbijanjuboanskezapovijestiistogaje traio neki razlog da zanemari uda to ih je Bog uinio preko Mojsija. Sotona mu je dao upravo ono to je elio. Djelujui preko vraara, on je kod Egipana stvorio privid da su MojsijeiAronsamovraariigatari,adaseporukakojusudonijelinemoepotovatikaoona koja dolazi od nekog uzvienijeg bia. Tako je Sotonina krivotvorina ostvarila svoj cilj, ohrabrila Egipane u njihovoj pobuni i otvrdnula faraonu srce da ne povjeruje. Sotona se takoenadaodaepoljuljativjeruMojsijaiAronauboanskoporijeklonjihovogzadatka,da binjegovaoruapobijedila.OnnijehtiodadjecaIzraelovabuduosloboenaizropstvadabi sluilaivomBogu. Meutim,knezzlajeprikazivanjemsvojihudakrozvraareelioostvaritijoveicilj. OnjedobroznaodajeMojsije,slamajuijaramropstvaizraelskedjece,biopredslikaHrista kojije trebaoslomitivladavinugrijehanadljudskomporodicom.Znao jedaeseprigodom HristovadolaskapojavitimonaudakaodokazsvijetudagajeposlaoBog.Sotonajestrepio zasvojuvlast.KrivotvoreidjelotogajeBoguinioprekoMojsijaonsenadaodaenesamo sprijeiti izbavljenje Izraela ve i ovim uticajem tokom buduih vjekova unititi vjeru u Hristova uda. Sotona neprekidno nastoji krivotvoriti Hristovo djelo i ostvariti svoju vlast i zahtjeve.OnnavodiljudedaHristovaudaobjasnekaoposljediceljudskevjetineimoi.On tako unitava vjeru u Hrista, Sina Bojeg, u umovima mnogih ljudi i navodi ih da odbace ponudemilostiuplanuotkupljenja. Mojsije i Aron su upueni da sljedeeg jutra posjete obalu rijeke po kojoj se kralj obiavao etati. Budui da je izlijevanje Nila bilo izvor hrane i bogatstva za Egipat, rijeka se smatrala boanstvom i monarh joj je svakog dana dolazio ukazati poast. Ovdje su mu dva brataponovilavijest,aondaispruilatapiudarilapovodi.Svetavodajepostalakrv,ribesu pomrle,arijekaseusmrdjela.Vodaukuamaizaliheucisternamatakoesusepretvorileu krv.Aliegipatskivraarisvojimvraanjemuinieisto,ifaraonseokrenuiodeusvojdvor, neuzimajuinitoksrcu.Zlojetrajalosedamdana,alibezuinka. Ponovnosupruilitapiznadrijeke,pasuiznjeizaleabeiprekrilezemlju.Ulesuu kue,spavaesobe,paakiupeizahljebinave.Egipanisuabesmatralisvetimteihnisu eljeliunitavati,aliljigavenapastisupostalenepodnoljive.Skakalesuipofaraonovojpalati, a kralj je nestrpljivo ekao da ih se ukloni. Vraari su naoko stvorili abe, ali ih nisu mogli ukloniti. Kad je faraon to vidio, on se malo ponizio. Poslao je po iMojsija i Arona i rekao: MoliteJahvudaukloniabeodmeneimoganaroda,ajaupustitinaroddaprinesertvu. Nakontosupodsjetilikraljanaprijanjehvalisanje,onisuzahtijevalidaonodredivrijemeu kojebiseonitrebalimolitizauklanjanjeaba.Onjeodrediosljedeidan,potajnosenadajui da e u meuvremenu abe i same nestati i tako ga spasiti od gorkog ponienja zbog pokoravanja izraelskom Bogu. Meutim, zlo je trajalo do odreena vremena, kad su irom Egiptaabepoumirale,alisunjihovaodvratnatijelazagaivalazrak.
132

Gospodjemogaouinitidaseoneutrenutkuvrateuprah,aliOntonijeuiniodakralj injegovnarodnjihovouklanjanjenebiproglasiliposljedicomvraanja,kaoiprethodnadjela vraara.abesuuginuleionisuihsakupljalinahrpu.TakosukraljicijeliEgipatprimilidokaz koje njihova isprazna filozofija nije mogla pobiti, da ovo udo nije djelo magije, ve kazna nebeskogBoga. Kad je faraon vidio da je nastupilo olakanje, srce mu otvrdnu. Aron je na Boju zapovijest pruio svoju ruku i praina se zemaljska pretvorila u komarce irom cijele egipatskezemlje.Faraonjepozvaovraaredauineisto,alionitonisumogliuiniti.Bojese djelotakopokazalonadmonijimodSotoninog.Samisuvraaripriznali:TojeprstBoji!Ali kraljjeostaouporan. Poziviiupozorenjanisubiliuinkovitiislijedilajejojednakazna.Vrijemejenjenog dolaskaproreenotakodasenemoereidajedolasluajno.Obadisuispunilikueizemlju, takodajezemljanastradalaodobada.Ovisukukcibilivelikiiotrovni,anjihovjeubodbio vrlo bolan za ljude i ivotinje. Kao to je bilo proreeno, ova kazna nije pogodila goensku zemlju. Faraon je sada Izraelcima dao doputenje da rtve prinose u Egiptu, ali oni su odbili prihvatiti ovaj uslov. Ne dolikuje da tako uinimo odgovori Mojsije. rtve koje mi prinosimo Jahvi, Bogu svome, za Egipane su svetogre. Kad bismo, dakle, na njihove oi prinosili rtve koje su Egipanima svetogrdne, zar nas ne bi kamenovali? ivotinje koje su JevrejimabilepotrebnezartvovanjeEgipanisusmatralisvetim,aoboavajekojesuimali prema njima bilo je takvo da ako bi ko samo jednu sluajno ubio, za njih bi to bio zloin kanjiv smru. Za Jevreje bi bilo nemogue prinositi rtve u Egiptu a da ne povrijede svoje gospodare.Mojsijejeponovnopredloiodapounatrodnevnoputovanjeupustinju.Monarh se sloio i preklinjao Boje sluge da uklone zlo. Oni su obeali da e to uiniti, ali su ga upozorili da ih ne vara. Zlo je bilo uklonjeno, ali zbog uporne pobune kraljevo je srce otvrdnuloionnijehtiopopustiti. SlijediojejostrasnijiudaracpomorsvestokeuEgiptukojasezateklaupolju.Isvete i teglee ivotinje, krave, volovi, ovce, konji i deve, magarci, sve je bilo uniteno. Jasno je reeno da e Izraelci biti izuzeti, a faraon, nakon to je poslao vjesnike u izraelske domove, potvrdiojeistinitostoveMojsijeveizjave.OdIzraelacanijeuginulonijednogrlo.Ipak,kralj jeostaotvrdoglav. Mojsijujenakontoganareenodauzmepepeoizpeiidagapredfaraonovimoima baci prema nebu. Ovo je bio vrlo znaajan in. Bog je prije etiri stotine godina pokazao Abrahamutlaenjenjegovanarodaubudunosti,slikomzadimljenepeiigoruezublje.On jeobjaviodaekaznititlaitelje,aroboveizvestisvelikimblagom.IzraeljeuEgiptudugobio u pei nevolje. Ovaj je Mojsijev in njima bio obeanje da se Bog sjea svog saveza te da je dolovrijemenjihovaizbavljenja. Dok se pepeo uzdizao prema nebu, a fina se praina irila egipatskom zemljom, oteklinesirevimaprekrieljudeiivotinje,svudagdjejepadaopepeo.Sveteniciivraari su dosad hrabrili faraona u njegovoj tvrdoglavosti, ali sada je kazna stigla i njih. Pogoeni odvratnomibolnomboleu,njihovaihjehvalisavasilainilajojadnijimaionisevienisu mogliboritiprotivIzraelovaBoga.Cijelijenarodmogaovidjetiludostvjereu vraarekadoni aknisamisebenisumoglizatititi. Ipak,faraonovojesrcepostalojotvrde.OndamujeGospodposlaoporukuizjavljujui: Akoihnepusti,svazlasvojanavaliuovajputnate,natvojeslubenikeitvojnarod,takoda
133

spoznadanemanikoganasvojzemljikaotosamja...Potediosamtedatipokaemsvoju mo i da se hvali ime moje po svoj zemlji. Bog mu nije zbog toga dao ivot, ve je njegovo provienje upravljala dogaajima da ga dovede na prijesto u vrijeme odreeno za Izraelovo izbavljenje. Premda je ovaj oholi tiranin svojim djelima odbacio Boju milost, ipak je njegov ivot sauvan da Gospod kroz njegovu tvrdoglavost u egipatskoj zemlji prikae svoja uda. Boje provienjeupravljadogaajima.Onjenaprijestomogaopostavitimilostivijegkralja,kojise ne bi usudio suprotstaviti monim prikazima boanske sile. Ali u tom sluaju Bog ne bi ostvario svoje namjere. Njegovom je narodu bilo doputeno da iskusi tlaiteljsku surovost Egipana, da ga ne prevari poniavajui uticaj idolopoklonstva. U svom postupanju prema faraonu Gospod je pokazao svoju mrnju prema idolopoklonstvu i odlunost da kazni surovostitlaenje. Bogjeofaraonurekao:...premdaujatvrdimuinitinjegovosrce,takoteneepustiti naroddaode.(Izl4,21)Uticajnadprirodnesilenijeotvrdnuokraljevosrce.Bogjefaraonu dao najupeatljivije dokaze o boanskoj sili, ali monarh je tvrdoglavo odbacivao upozorenja svjetlosti. Svaki prikaz beskonane mudrosti koji je on odbio, uinio ga je jo odlunijim u njegovojpobuni.Sjemepobunetogajeposijaokadjeodbioprvoudodonijelojeplodove. Dokjenastaviohoditivlastitimputem ipostajaosvetvrdoglaviji,njegovojesrcepostajalosve tvrde,doknijebiopozvandaposmatrahladno,mrtvoliceprvorodenca. Boggovoriovjekukrozsvojesluge,upozoravajui,opominjuiiukoravajuigrijeh.On svakomepruaprilikudaispravisvojepogrekeprijenotoonepostanudiokaraktera,aliako ih ko odbije ispraviti, boanska sila ne posreduje da bi se suprotstavila smjeru njegova djelovanja. Takvoj osobi je lake ponoviti isto djelo. Njegovo je srce tvrde na djelovanje Svetoga Duha. Daljnje odbijanje svjetlosti dovodi ga u stanje u kojem je i daleko jai uticaj neuinkovitinemoeizvrititrajnijidojam. ovjekkojijenekadapoputaokunjidrugiputebitijospremniji.Svakoponavljanje grijehaumanjujenjegovusposobnostdamuseodupre,osljepljujeoiiguiuvjerenje.Svako sjemepopustljivostiroditeplodove.Bogneiniudadabisprijeioetvu.tokosije,toei eti. (Gal 6,8) Onaj koji pokae drskost nevjernika, ravnodunost prema boanskoj istini, samoanjeetvukojujesamposijao.Takosedogaadamnotvosastoikomravnodunou dolazisluatiistinekojesunekadapokretalenjihovuduu.Onisuposijalinemariodbacivanje istine,itakvajeetvakojuanju. Oni koji umiruju nemirnu savjest milju da zle navike mogu promijeniti kad oni to odlue, da se mogu igrati s pozivima milosti, a ipak uvijek iznova biti pod njenim uticajem, ine to navlastitu odgovornost. Oni misle da e, nakon to su sve svoje sposobnosti predali velikompobunjeniku,utrenutkunajveeopasnostipromijenitivodu.Alitonijelakoiuiniti. Iskustvo, obrazovanje, disciplina ivota grjenog poputanja, tako temeljito oblikuju njihov karakterdaoninemoguusvojitiHristovlik.Dasvjetlostnijeobasjalanjihovput,sluajbibio razliit.Milostmoeposredovatiipruitiimprilikudaprihvatenjeneponude,alinakonto nekodugoodbacujeipreziresvjetlost,onaesenaposljetkupovui. Faraonjezatimupozorendaeslijeditigrad:Zatonaredidapodkrovutjerajutvoje blagoisvetojevani,naotvorenu.Svetosenadeupolju,biloovjekiliivine,nebudeli uvedeno unutra, poginut e kad grad zaspe po njima. Grad nije bila uobiajen u Egiptu, a proreeno nevrijeme nikada ranije nije vieno. Vijest se brzo proula i svi koji su vjerovali Jahvisakupilisusvojustoku,doksuonikojisupreziralinjegovaupozorenjaostavilistokuu
134

polju.TakoseBojamilostpokazalausredkazne,ljudisuiskuaniipokazalosekolikojenjih prikazBojesilenaveodagaseboje. Oluja je dola kako je bilo proreeno, grmljavina i grad, pomijeana s munjama. Strahotasetakvanijeoborilanazemljuegipatskuotkakosuljudiunjoj.Gradpobiposvemu Egiptu sve to je ostalo vani, ljude i ivotinje; uniti sve bilje po poljima i sva stabla poljska polomi. Pusto i propast je obiljeila put anela koji je unitavao. Samo je goenska zemlja bila poteena. Egipanima je pokazano da ivi Bog nadzire zemlju, da prirodne sile sluaju njegovglas,tedajejedinasigurnostuposlunostiNjemu. Cijeli Egipat je drhtao pred zastraujuim izlivom boanskog suda. Faraon je brzo poslaopodvojicubraeipovikao:Ovajputpriznajemdasamkriv.Jahveimapravo,ajaimoj narod krivo. Molite Jahvu da ustavi gromove i grad, a ja u vas pustiti da idete. Neete vie dugoostati.Odgovorjeglasio:Kadiziemizgrada...diiurukepremaJahvi,paegromovi prestati,anigradavieneebiti,takodaznadazemljapripadaJahvi.Alinitinitvojidvorani, znamja,josenebojiteBogaJahve. Mojsije je znao da sukob nije zavren. Faraonova priznanja i obeanja nisu donosila neketemeljitijepromjeneumaisrca,vesubilaprouzrokovanastrahomibrigom.Meutim, Mojsije je obeao da e ispuniti njegov zahtjev jer mu nije elio pruiti priliku za daljnju tvrdoglavost.Prorokjepoao,neobzirucisenaolujukojajebjesnila,afaraonisvinjegovi slubenicisubilisvjedociJahvinesiledazatitisvogvjesnika.Kadjeizaaoizgrada,Mojsije podignerukepremaJahvi.Prestanegrmljavinaigrad,anikiavienijepadalanazemlju.Ali imsekraljoslobodiostraha,njegovosesrceponovnoizopailo. Onda je Gospod rekao Mojsiju: Idi k faraonu. Uinio sam da njemu i njegovim slubenicima otvrdne srce, da izvedem sva znamenja meu njima; da moe pripovijedati svome sinu i svome unuku to sam uinio Egipanima i kakva sam znamenja izvodio meu njima, kako biste znali da sam ja Jahve. Gospod je pokazivao svoju silu da bi utvrdio vjeru IzraelauNjegakaojedinogiivogBoga.Onjehtiopruitineoborivedokazeorazlicikojuje vidioizmeunjihiEgipana,teuinitidasvinarodiznajukakosuJevreji,kojesuoniprezirali itlaili,podzatitomnebeskogBoga. Mojsijejeupozoriomonarhadae,akoustrajeusvojojtvrdoglavosti,doiskakavcikoji eprekritilicezemljeiizjestizelenilotojeostalo.Onieispunitikue,akisamupalatu,i bietakvanapastkakvunevidjeenitvojioevinioevitvojihoevauovojzemljiodsvojih vremenadodanas. Faraonovisavjetnicisuostaliuasnuti.Narodjepretrpio velikegubitkezbogpogibije stoke.Gradjepobiomnogoljudi.umesubileopustoene,apoljaunitena.Onisubrzogubili svetosuimJevrejidonijelisvojimradom.Gladjeprijetilacijelojzemlji.Knezoviidvoranisu navaljivalinakraljailjutitozahtijevali:Dokleenamovajovjekbitizamka?Pustiteljude nekaiduposlueJahvi,svomeBogu!ZarnevidikakoEgipatsrljaupropast? MonarhjeponovnodozvaoMojsijaiAronairekaoim:Idite!SluiteJahvi,svomeBogu! Akoesveii? Odgovor je bio: Svi idemo... i mlado i staro. Odlazimo sa svojim sinovima i svojim kerima;sasvojomkrupnomisitnomstokom,jermoramoodratisveanostJahvi. Kraljserazbijesnio.Jahvebiosvamaistokaotoijapustiodasvamapoudjeca! odgovoriim.Oitosevididavamnakananijeista.Neemotako!Negomukarcinekaodui poslue Jahvi. To ste i traili. I otjeraju ih od faraona. Faraon je nastojao unititi Izraelce tekimradom,alisadasepretvaraodasedubokozanimazanjihovudobrobitinjenosebrine
135

zanjihovudjecu.Njegovjestvarniciljbiodazadridjecuienekaojamstvodaesemukarci vratiti. Mojsijejeondapruiosvojtapnadzemljomijunijevjetardonioskakavce.Tolikoih mnotvo nikad prije nije bilo niti e kada biti. Prekrili su nebo tako da se od njih zacrnjela zemlja,apojelisusvepreostalozelenilo.Faraonjebrzoposlaopoprorokairekao:Sagrijeio samprotivJahve,vaegBoga,ivas!OprostitemiuvredujosamoovajputimoliteJahvu,Boga svoga, da samo otkloni od mene ovaj smrtonosni bi! Oni su to uinili i snani je zapadni vjetarodnioskakavcepremaCrvenommoru.Ipak,kraljjeidaljeustrajaousvojojtvrdoglavoj odluci. Egipanisubilinarubuoaja.inilosedazlakojasuihvezadesilanemoguizdrati, teihjeispuniostrahzabudunost.Narodjeoboavaofaraonakaoboanskogpredstavnika, ali sada su mnogi vjerovali da se on protivi Onome koji je sve prirodne sile uinio slugama svoje volje. Jevrejski robovi, tako udesno tieni, sve su vie vjerovali u svoje izbavljenje. Njihoviihsenadstojnicinisuusudilitlaitikaodotada.iromEgiptaseiriopotajnistrahda e se porobljena rasa podignuti i osvetiti zanepravdu. Ljudi su suzdrana daha pitali: ta je sljedee? Iznenadajetamaprekrilazemlju,takogustaicrnadaseinilodaesemoiopipati. Nesamotosuljudibililienisvjetlostivejeizrakbiovrloteak,tojeoteavalodisanje. Tri dana nisu ljudi jedan drugog mogli vidjeti, i niko se sa svog mjesta nije micao. A u mjestimagdjesuIzraelciivjelisjalajesvjetlost.SunceiMjesecsubiliegipatskaboanstva,a u ovoj misterioznoj tami i ljudi i njihovi bogovi bili su podjednako pogoeni silom koja se zauzimala za robove.2 Premda je tama bila strana, ovo je zlo bilo dokaz Boje samilosti i njegovanastojanjadaneunitava.Onjeljudimahtiodativrijemezarazmiljanjeipokajanje prijenotonanjihpustiposljednjeinajstranijezlo. Strahjenaposljetkuprisiliofaraonanadaljnjeustupke.Nakrajujetreegdanapozvao Mojsija i sloio se s odlaskom ljudi uz uslov da ostanu stada. Ni papak nee ostati ovdje, uzvratiojeodluniJevrejin.OdnjihnamvaljaizabratizartvovanjeJahvi,Bogunaemu,ane znamo, dok onamo ne stignemo, to moramo Jahvi prinijeti. Kralj je poeo neobuzdano bjesniti:Odlazi!viknefaraonnaMojsijaidamivienaoinedolazi!Onogdanakadmise opetpojavinaoi,poginue! Odgovorjebio:Dobrosikazao!...Licatvogavieneuvidjeti! Mojsije postane vrlo uvaen u egipatskoj zemlji, u oima faraonovih slubenika i u oimanaroda.EgipanisusepremaMojsijuodnosilisastrahopotovanjem.Kraljgasenije usudio povrijediti, jer su ljudi smatrali da samo on ima mo da ukloni zla. eznuli su da se Izraelcima dopusti da odu iz Egipta. Kralj i svetenici su se protivili posljednjim Mojsijevim zahtjevima.
2

Vididodatak,primjedbabr.2.
136

 24. poglavlje

PASHA
Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 11; 12,1-32. Kad je kralju prvi put iznesen zahtjev za osloboenje Izraela, on je upozoren i na najstranija zla. Mojsiju je nareeno da kae faraonu: Ovako kae Jahve: Izrael je moj prvoroenac.Traimodtebedamipustisinadamiposlui.Akoodbijedagapusti,jau ubititvogaprvoroenca.(Izl4,22.23)PremdasuEgipanipreziraliIzraelce,Bogihjeveoma cijenio time to su bili izabrani da budu uvari njegova Zakona. Oni su u ovim naroitim blagoslovima i prednostima koje su im bile dane imali prvenstvo meu narodima kao prvoroenisinmeusvojombraom. Kazna na koju je Egipat prvo bio upozoren trebala je doi kao posljednja mjera. Bog dugotrpiiobilujemilou.Onpremabiimakojajestvorionasvojuslikupostupasnjenom brigom.DajegubitaketveistadanaveoEgipanenapokajanje,djecanebibilapobijena,ali onisutvrdoglavoodbijaliboanskezapovijestiisadaihjemoraostiiiposljednjiudarac. Mojsiju je bilo zabranjeno, pod prijetnjom smrti, da se pojavi pred faraonom, ali pobunjenikommonarhujetrebaloprenijetiposljednjuBojuporukuiMojsijejeizaaopred njega sa stranom vijeu: Ovako poruuje Jahve: O ponoi proi u Egiptom. Svaki e prvoroenacuegipatskojzemljiumrijeti,odprvoroencafaraonova,kojibitrebaosjeditina njegovuprijestolu,doprvoroencaropkinjekojasenalaziuzmlinskikamen;auginuteisve prvineodstoke.Usvojezemljiegipatskojnastativelikjauk,kakvanijebilonitiekadposlije biti.MeuIzraelcimanipasneezalajatinaivostvorenje:ni na ovjekaninaivotinju.Po tomeeteznatidaJahveluiIzraelcaodEgipanina.Ondaesviovitvojidvoranikmenidoi predamesebacitiivikati:Gubiseitiisavnarodkojizatobomide!Poslijetogauotii. Prije izvrenja ove kazne Gospod je preko Mojsija dao upute izraelskoj djeci u vezi s odlaskomizEgipta,aposebnouvezisazatitomodskoranjegsuda.Svakaporodica,samaili udruenasdrugima,trebalajezaklatijagnjeilijarebezmaneisastrukomisopapokropiti obadovratnikainadvratnikkuedaaneokojijetrebaodoiokoponoineueukuu.Oni su nou trebali jesti peeno meso s beskvasnim hljebom i gorkim zeljem, kao to je Mojsije rekao: opasanih bokova, s obuom na nogama i sa tapom u rukama. Jedite ga urno: to je Jahvinapasha. Gospod je objavio: Te u naime noi ja proi egipatskom zemljom i pobiti sve prvoroence u zemlji egipatskoj, i ovjeka i ivotinju. Ja, Jahve, kazniu i sva egipatska boanstva... Krv neka oznaava kue u kojima vi budete. Gdje god spazim krv, proi u vas; takoeteviizbjeibiuzatornomukadseoborimnazemljuegipatsku. Za uspomenu na ovo veliko izbavljenje izraelski je narod trebao svetkovati godinji praznik u svim buduim naratajima. Taj dan neka vam bude spomendan. Slavite ga kao praznikuastJahvi.Svetkujtegapotrajnojuredbiodkoljenadokoljena.Kaotosutrebali svetkovati praznik, oni su isto tako trebali ponavljati svojoj djeci izvjetaj o velikom izbavljenju kao to je Mojsije zapovjedio:OvojepashalnartvauastJahvikojijeprolazio mimokueIzraelacakadjeusmrivaoEgipane,anaekuepoteivao.
137

Nadalje, Gospodu su pripadali prvoroeno dijete i ivotinja, a otkupljivali su se otkupom kao priznanjem da bi za pomora egipatskih prvorodenaca izraelski prvorodenci, premda milostivo zatieni, bili izloeni istoj opasnosti da nije bilo rtve pomirenja. Meni, naime pripada svaki prvorodenac. Gospod kae: Onog dana kad sam pobio sve prvence u zemlji egipatskoj, sebi sam posvetio sve prvoroence u Izraelu, i od ljudi i od stoke. Oni su moji.JasamJahve.(Br3,13)NakontojeuspostavioslubuuatoruodsastankaGospodje umjesto prvoroenaca izabrao Levijevo pleme za slubu u Svetilitu. Jer oni su izmeu Izraelacamenipotpunodarovani.(Br8,16)Meutim,odsvihseljuditrailoda,kaopriznanje Bojemilosti,otkupesvojuprvoroenudjecu(Br18,15.16). Pashajetrebalaimatikomemorativnuisimbolinuprirodu,onanijesamoupuivalana izbavljenje iz Egipta ve i u budunosti na vee izbavljenje to ga je Hristos trebao ostvariti oslobaajuiljudeizropstvagrijeha.rtvenoJagnjepredstavljaJagnjeBojeukomejesva naanadauizbavljenje.Apostolkae:...jerjertvovanonaepashalnojagnjeHristos.(1 Kor5,7)Nijebilodovoljnoprinositisamopashalnojagnje,njegovasekrvmoralakropitina dovratnike. Tako su se zasluge Hristove krvi morale pripisati dui. Mi moramo vjerovati ne samodajeOnumrozasvijet,vedajeumroizanaspojedinano.Misamimoramoprihvatiti vrlinertvepomirenja. Isop koji se koristio za kropljenje bio je simbol oienja, a koristio se za ienje gubavaca i onih koji su bili oneieni diranjem mrtvaca. Njegov je znaaj vidljiv iz molitve psalmista:Operimesvegaodmojekrivice,odgrijehamemojegoisti!(Ps51,4) Jagnje se moralo pripremiti cijelo, bez lomljenja kostiju, a tako se i Bojem Jagnjetu umrlomzanasnijesmjeloslomitikost(Iv19,36).TimejepredstavljenosavrenstvoHristove rtve. Izraelcisumesotrebalijesti.NijedovoljnosamovjerovatiHristuzaoprostodgrijeha, mivjeromstalnomoramoprimatiduhovnusnaguihranuodNjegainjegoveRijei.Hristosje rekao:AkonejedetetijelaSinaovjejegainepijetekrvinjegove,neeteimatiivotausebi. Kojedetijelomojeipijekrvmoju,imaivotvjeni.(Iv6,5354)Adabiobjasniotojemislio, Onjerekao:Duhjeonajkojioivljava,atijelonevrijedinita.Rijeikojesamvamjarekao jesuduhiivot.(63.redak)IsusjeprihvatioZakonsvogOca,primjenjivaonjegovanaelau vlastitomivotu,pokazivaonjegovduhinjegovoblagotvornodjelovanjeusrcu.Ivankae:I Rijetijelompostalainastanilasemeunama.Imismoposmatralislavunjegovu,slavukoju imakaoJedinorodenacodOcapunmilostiiistine.Hristovisljedbenicimorajubitisudionici njegovaiskustva.OnimorajuprimitiiusvojitiBojuRijetakodaonapostanepokretnasila njihovogivotaidjela.OniHristovomsilommorajupoprimitinjegovlikiodraavatinebeske osobine.OnimorajujestitijeloipitikrvSinaBojegiliunjimaneebitiivotaHristovduhi djelomorapostatiduhidjelonjegovihuenika. JagnjesetrebalojestisgorkimeljeniupuujuitakonagorinuropstvauEgiptu.Tako se i mi, zbog svojih grijeha, trebamo hraniti Hristom sa skruenou u srcu. Upotreba beskvasnoghljebatakoejebilaznaajna.OnajeizrazitonareenauzakonuoPashi,aJevreji su ga se strogo pridravali u svojim obiajima, tako da se tokom ovog praznika u njihovim kuamanijemoglonaikvasca.Nasliannainkvasacgrijehamorajuostavitisvionikojiod Hrista ele primiti ivot i hranu. Stoga Pavle pie korintskoj crkvi: Oistite se od starog kvasca, da budete novo tijesto... jer je rtvovano nae pashalno Jagnje Hristos. Zato trajno svetkujmo praznik ne sa starim kvascem, ni sa kvascem zloe ili pokvarenosti, ve s beskvasnimhljebomistoeiestitosti.(1Kor5,7.8)
138

Robovi su prije osloboenja morali pokazati svoju vjeru u veliko izbavljenje koje se uskoro trebalo ostvariti. Krvni je znak morao biti na njihovim domovima, a oni i njihove porodice morali su se odvojiti od Egipana i okupiti se u svojim domovima. Da su Izraelci zanemarili neku od danih uredbi, da su zaklali jagnje a zanemarili pokropiti dovratnike krvlju,ilidasuizaliizsvojihkua,oninebibilisigurni.Onisumogliiskrenovjerovatidasu uinilisvetojebilopotrebno,aliiskrenostihnebispasila.Svikojisuzanemariliupozorenja Gospodnjihuredbiizgubilisusvogprvorodencaodrukeanelakojijeunitavao. Narodtrebaposlunoupruitidokazosvojojvjeri.Takosvionikojisenadajudae biti spaeni zaslugama Hristove krvi moraju shvatiti da oni sami moraju sudjelovati u osiguranju svog spasenja. Premda nas samo Hristos moe otkupiti od kazne prijestupa, mi moramo ostaviti grijeh i okrenuti se poslunosti. ovjek se spaava vjerom, a ne djelima, a ipaksenjegovavjeramorapokazatinadjelu.BogjedaosvogSinadaumrekaopomirenjeza grijeh,Onjepokazaosvjetlostistine,putivota,daomogunosti,uredbeiprednosti,aovjek sadatrebasuraivatisoruimaspasenja,onmoracijenitiikoristitipomokojujeBogdao, vjerovatiisluatisveboanskeuredbe. Dok je Mojsije Izraelcima ponavljao Boje odredbe za njihovo spasenje, narod pade niiceipoklonise.Draganadauosloboenje,stranaspoznajaokaznikojajetrebalasnai njih tlaitelje, brige i poslovi oko iznenadnog odlaska, sve se ovo za neko vrijeme utopilo u zahvalnostinjihovommilostivomOsloboditelju.MnogisuEgipanibiliponukanidapriznaju jevrejskog Boga kao jedinog istinitog Boga, i oni su sada molili da im se dopusti da nadu utoite u domovima Izraelaca kad aneo koji unitava bude prolazio zemljom. Oni su primljeni s dobrodolicom i oni su prisegnuli da e odsada sluiti Boga Jakovljevog i poi iz Egiptasnjegovimnarodom. IzraelcisuposlualiuputetoihjeBogdao.Pripremezaodlazakobavilisutajnoibrzo. Porodicesuseokupile,zaklanojepashalnojagnje,mesojeispeenonavatri,abeskvasnihljeb i gorko zelje pripremljeni. Otac i svetenik doma kropio je krv na dovratnike, a zatim se pridruio porodici u kui. Pashalno jagnje su jeli urno i u tiini. Ljudi su sa strahopotovanjemmoliliigledali,asrcaprvorodenaca,odnajstarijegovjekadonajmanjeg djeteta, drhtala su od neopisiva straha. Oevi i majke su vrsto grlili svoje ljubljene prvoroence pri pomisli na zastraujuu nesreu koja se trebala dogoditi te noi. Meutim, aneo nije posjetio nijednu izraelsku kuu. Znak krvi, znak Spasiteljeve zatite, bio je na njihovimvratima,ianeonijeulazio. OponoistraansejaukrazlijegaoEgiptom:nebijaekue ukojojnijeleaomrtvac. Svi prvoroenci u zemlji od prvoroenca faraonova, koji je imao sjediti na prijestolu, do prvoroencasunjautamnici,atakoisveprvineodstoke,usmrtiojeaneozatornik.irom golemogegipatskogkraljevstvaunitenjeponossvakogdoma.Zrakjebioispunjenkricimai zapomaganjima oaloenih. Kralj i dvorani, blijedih lica i drhtavih usana, ostali su zaprepateniovimuasnimdogaajem.Faraonsesjeaokakojenekadauzviknuo:Kojetaj Jahvedagajaposluam...ipustimIzraelce?JatogaJahvuneznamnitiupustitiIzraelce!On jesada,sponosomkojimjenekadizazivaonebo,leaouprainiipozvaMojsijaiAronateim ree: Ustajte i odlazite od moga naroda i vi i vai Izraelci! Idite! Posluite Jahvi, kako ste traili. Pokupite svoju i sitnu i krupnu stoku, kako ste zahtijevali: idite pa i mene blagoslovite!IkraljevisavjetnicisupreklinjaliIzraelcedabreiduizzemlje,jerizgibosmo svi,govorahuoni.
139

 25. poglavlje

IZLAZAKIZEGIPTA
Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 12,34-51 i 13 do 15. Opasani,sasandalamananogamaitapomuruci,izraelskijenarodstajaoitihoisa strahopotovanjemekaokraljevskunaredbuopolasku.Krenulisuprijesvanua.Tokomzala, dokjemanifestacijaBojesilerazgorjelavjeruusrcimarobovaiunijelastrahusrcanjihovih tlaitelja, Izraelci su se postupno okupljali u Goenu, i uprkos iznenadnosti njihova odlaska obavljene su neke nune pripreme za organizaciju i nadzor mnotva u pokretu. Bili su podijeljeninagrupenadkojimasuimenovanevoe. Prilikom izlaska bilo je oko est stotina tisua pjeaka, osim ena i djece. U tom mnotvunisusamobilionikojejepokrenulavjerauBogaIzraelova,vemnogoonihonihkoji su eljeli pobjei od zala ili koji su slijedili mnotvo iz puke radoznalosti i uzbuenja. Izraelcimajeovagrupaljudiuvijekbilasmetnjaizamka. Narod je sa sobom poveo i mnogo stoke, krupne i sitne, koja je bila izraelsko vlasnitvobuduidaoni,zarazlikuodEgipana,svojimetaknikadanisuprodalikralju.Jakovi njegovi sinovi su sa sobom u Egipat donijeli svoju stoku, gdje se ona umnoila. Prije naputanja Egipta narod je po Mojsijevoj naredbi zatraio nadoknadu za neplaeni rad, a Egipaniihnisumogliodbitijersuihsetolikoeljeliosloboditi.Robovisuotilinatovareni plijenomsvojihtlaitelja. Tog dana okonala se istorija koja je stoleima ranije otkrivena Abrahamu u prorokomvienju:Dobroznajdaetvojipotomcibitistranciutuojzemlji;robovateibiti tlaeni etiri stotine godina, ali narodu kojem budu sluili ja u suditi; i konano e izai s velikim blagom. (Post 15,1314)3 Ove etiri stotine godina su se navrile. ... tano onoga dana sve ete Jahvine izioe iz zemlje Egipatske. Izarelci su prilikom izlaska iz Egipta ponijeli dragocjeno naslee, Josipove kosti, koje su tako dugo ekale ispunjenje Bojeg obeanja,akojesu,tokommranihdanaropstva,bilepodsjetniknanjihovoosloboenje. Umjesto da pou najkraim putem u Hanaan, kroz filistejsku zemlju, Gospod ih je usmjerio prema jugu, prema obali Crvenog mora. Bog je, naime, rekao: Mogao bi se narod predomislitiivratitiuEgipatkadvidiratovanje.Dasupokualiproikrozfilistejskuzemlju, nailibinaprotivljenje,jerFilistejci,smatrajuiihrobovimakojibjeeodsvojihgospodara,ne bioklijevalinapastiih.Izraelcisubilislabopripremljenizasukobstakomonimiratobornim narodom.OnisunedovoljnopoznavaliBogaiimalimalovjereuNjegatebiseobeshrabrilii prestraili. Oni su bili nenaoruani i nenavikli na rat, njihov je duh bio oslabljen dugim robovanjem, a imali su i ene, djecu, sitnu i krupnu stoku. Vodei ih prema Crvenom moru GospodsepokazaokaosaaljivirazumanBog. KrenuviizSukota,ulogorilisuseuEtamu,nakrajupustinje.Jahvejeiaoprednjima, danju u stupu od oblaka, da im put pokazuje, a nou u stupu od ognja, da im svijetli. I nije isprednarodanestajaostupodoblakadanjunistupodognjanou.Psalmistkae:Razastro je oblak kao pokrov, i oganj da se obno sja. (Ps 105,39, vidi takoe 1 Kor 10,1.2) Stup
3VidiDodatak,primjedbabr.3.

140

njihovog nevidljivog Voe uvijek je bio pred njima. Oblak je danju usmjeravao njihovo putovanje ili se irio kao svod nad mnotvom. On je sluio kao zatita od sunane ege, a svojimhladomivlagompruaoosvjeenjeuisuenoj,ednojpustinji.Noujepostajaostup odognjakojijeosvjetljavaotaborineprekidnosvjedoiooboanskojprisutnosti. UjednomodnajljepihinajutjenijihodlomakauIsaijinim proroanstvima,spominje se stup od oblaka i ognja koji predstavlja Boju brigu za njegov narod u posljednjoj velikoj borbiprotivsilazla:SazdateJahvenadsvomGoromsionskominadsvimatoondjebudu zborovalioblaksdimomdanju,anousjajognjaarkoga.Jer,vrhsvegaSlavaebitizakloni sjenicadazasjenjujedanjuodpripeke,titiutoiteodpljuskaioluje.(Iz4,5.6) Putovalisuprekosumornogpostranstvaslinogpustinji.Vesusepoelipitatikudaih vodi taj put, naporan ih je put iscrpljivao, i u nekim se srcima poeo javljati strah od egipatskognapada.Alioblakjeiaonaprijed,aonisugaslijedili.OndajeGospodzapovjedio Mojsijudaskrenuustjenovititjesnaciulogoreseporedsamogamora.Otkrivenomujedae faraonpoiupotjeru,alidaeseGospodproslavitinjihovimosloboenjem. EgiptomseproirilavijestdasudjecaIzraelovaumjestodasezadrenabogoslujuu pustinjiurilapremaCrvenommoru.Faraonovisavjetnicireklisukraljudasurobovipobjegli dasenikadavienevrate.Narodjealiozbogsvojeludostikadjesmrtprvoroenacapripisao Bojoj sili. Njihovi velikani, im su se oslobodili straha, objasnili su da su uzrok zala bile prirodnesile.toovouinismo!rekoe.PustismoIzraelce,ivienamneesluiti. Faraonjeokupiosvojesnage,eststotinaizabranihsvojihkolaiostalakolapoEgiptu, konjanike,zapovjednikeipjeake.Samkralj,praenvelikimljudimaizsvogkraljevstva,vodio je vojsku. Da bi umilostivio bogove i time osigurao uspjeh svog pothvata, s njim su poli i svetenici.KraljjebioodluandaIzraelceprestraivelikimprikazomsvojesile.Egipanisuse bojalidaihnjihovoprisilnopokoravanjeizraelskomBoguneizloiporuzidrugihnaroda,ali ako sada pokau svoju silu i vrate bjegunce, oni e opravdati svoju slavu i vratiti robove u slubu. Jevrejisuseulogoriliporedmora,ijasevodanjimainilakaonepremostivaprepreka, doksunajugukreviteplanineprijeilenjihovdaljnjinapredak.Iznenadasuudaljiniugledali odsjaj oruja i koije kao izvidnicu velike vojske. Kad su se ratnici pribliili, vidjelo se da je egipatska vojska pola za njima u potjeru. Strah je ispunio srca Izraelaca. Neki su povikali Gospodu, ali vei dio je pourio Mojsiju sa svojim prigovorima: Zar nije bilo grobova u Egiptu...pasinasizveodapomremoupustinji?Kakvusinamusluguuiniotosinasizveoiz Egipta!ZartinismoreklibaovouEgiptu:Pustinas!SluiemoEgipane!Boljenamjeinjih sluitinegoupustinjipoginuti. Mojsija je uveliko uznemirilo to to je njegov narod pokazao tako malu vjeru u Boga, uprkos injenici da suiznova bilisvjedoci prikazanjegove sile. Kako su ga mogli optuiti za opasnostiitekounjihovesituacijekadjeonizriitoslijedioBojuzapovijest?Istina,nijebilo mogunosti za osloboenje osim ako sam Bog ne posreduje u njihovom osloboenju, ali buduidasenaaouovojsituacijizbogposlunostiboanskimuputama,Mojsijenijeosjeao strahodposljedica.Njegovmiraniuvjerljivodgovorjeglasio:Stojtevrstopaetevidjetito evamJahveuinitidavasdanasspasi.Jahveeseboritizava.Buditemirni! Nije bilo jednostavno drati izraelsko mnotvo u iekivanju pred Gospodom. Budui daimjenedostajalodisciplineisamosvladavanja,onisupostalinasilniinerazumni.Oekivali sudaebrzopastiurukesvojimtlaiteljima,tesuizsvegaglasajaukaliioplakivali.Slijedilisu prekrasan stup od oblaka kao Boji znak da idu naprijed, ali sada su se pitali da to nije bio
141

predznak neke velike nesree, jer ih je odveo na pogrenu stranu planine, neprohodnim putem.TakojezavednimumovimaBojianeoizgledaokaopreteapropasti. Meutim, dok su im se Egipani pribliavali, oekujui da e biti lak plijen, stup od oblaka se velianstveno podigao u nebo, iznad Izraelaca i spustio izmeu njih i egipatske vojske. Zid tame se preprijeio izmeu progonitelja i progonjenih. Egipani vie nisu mogli razabratiizraelskilogortesusemoralizaustaviti.Alikakojenopostajalasvemranija,stup odoblakajeHebrejimabiovelikosvjetlo,osvjetljavajuicijelitabordnevnomsvjetlou. U srca se Izraelaca vratila nada. Mojsije je podigao svoj glas prema Gospodu. Zato zapomaetepremameni?reeJahveMojsiju.ReciIzraelcimadakrenunaput.Atipodigni svojtap,ispruisvojurukunadmoremirazdijeliganadvoje,daIzraelcimoguproiposred moraposuhu. Psalmistaje,opisujuiizraelskiprolazakkrozmore,pjevao:Krozmoreputseotvori tebi i tvoja staza kroz vode velike, a tragova tvojih niko ne vidje. Ti si svoj narod vodio kao stado rukama Mojsija i Arona. (Ps 77,19.20) Kad je Mojsije pruio svoj tap, voda se razdijelila, a Izrael je poao sredinom mora, suhim, dok je voda poput zida stajala sa svake strane.SvjetlostBojegstupaodsjajivalajeozapjenjenevaloveiosvjetljavalaput,kojijebio poputvelikebrazdeumorskojvodi,igubioseudaljinisuprotneobale. Egipani: svi faraonovi konji, kola i konjanici, nagnu za njima u more, u potjeru. Za jutarnjestraepogledaJahveizstupaodognjaioblakanamorenaegipatskuvojskuiunjoj stvorizbrku.Tajanstveniseoblakprednjihovimzapanjenimpogledimapretvorioustupod oblaka.Udaralisugromoviisijevalemunje.Oblaciprosuevode,oblacizatutnjiegromom,i tvoje strijele poletjee. Grmljavina tvoja u vihoru zaori, munje rasvijetlie krug zemaljski, zemljasezatreseizadrhta.(Ps77,18,19) Egipane je obuzeo strah i zbunjenost. Usred pobjenjelih sila prirode, uli su glas ljutitogBoga,ipokualisevratitiipobjeinaobaluskojesupoli.AliMojsijejepruiosvoj tap i nagomilana voda itei, tutnjei, eljna svog plijena, sruila se i povukla egipatsku vojskuusvojemranedubine. Svanue je izraelskom mnotvu otkrilo sve to je ostalo od njihovih nekada monih neprijatelja: oklopljena tijela razbacana na obali. Jedna no je bila dovoljna da nakon najstranije opasnosti doe potpuno izbavljenje. Golemo, bespomono mnotvo, robovi nenaviklinaborbu,ene,djeca,stokaamoreprednjimaimonaegipatskavojskaizanjih vidjelisukakoimseotvaraputkrozvodeislomnjihovihneprijateljautrenutkukadsuoni oekivali pobjedu. Sam Jahve je donio izbavljenje i njihova su se srca iz zahvalnosti i povjerenja okrenula Njemu. Njihovi osjeajinali su svoj izriaj u pjesmi hvale. Boji jeDuh siao na Mojsija i on je poveo narod u pobjednikoj pjesmi zahvalnosti, najranijoj i najuzvienijojodsvihpjesamapoznatihljudima: U ast Jahvi zapjevau, jer se proslavio, konja i konjanika u more on je vrgao. Moja je snaga, moja pjesma - Jahve jer je mojim postao izbaviteljem. On je Bog moj, njega ja u slaviti, on je Bog oca moga, njega u veliati. Jahve je ratnik hrabar, Jahve je ime njegovo. Kola faraonova i vojsku mu u more baci;
142

cvijet njegovih titonoa More crveno proguta. Valovi ih prekrie; poput kamena u morske potonue dubine. Desnica tvoja, Jahve, snagom se podii; desnica tvoja, Jahve, raskomada dumana. ... Tko je kao ti, Jahve medu bogovima, tko kao ti ija u svetosti, u djelima straan, divan u udesima? ... Milou svojom vodio si ovaj narod, tobom otkupljen, k svetom tvom Stanu snagom si ga svojom upravio. Kada to ue, prodrhtae narodi; ... Strah i prepast na njih se obaraju; snaga tvoje ruke skamenila ih je dok narod tvoj, Jahve, ne proe, dok ne proe narod tvoj koji si otkupio. Dovee ih i posaditi na gori svoje batine, na mjestu koje ti, Jahve, svojim uini boravitem, Svetliitem, o Jahve, tvojom rukom sazidanim... (Izl 15,1-18) Ovajevelianstvenapjesmaodjeknulameduizraelskimmnotvom,kaoglasizvelikih dubina. Prihvatile su ga izraelske ene, koje je predvodila Mirjam, Mojsijeva sestra, dok su napredovali sa sviralima i igranjem. Pustinjom i morem je odjekivao radostan pripjev, a planinamasuodjekivalerijeinjihovehvale:UastJahvizapjevatu,jerseslavomproslavi. Ova pjesma i veliko izbavljenje na koje ona podsjea ostavili su trajan utisak koji nikadaneebitiizbrisanizsjeanjaizraelskognaroda.ProrociipjevaiuIzraeluvjekovimasu je ponavljali, svjedoei da je Jahve njihova snaga i izbavljenje onima koji mu vjeruju. Ova pjesmanepripadasamoizraelskomnarodu.Onaupuujenapropastsvihneprijateljapravdei na konanu pobjedu Bojeg Izraela. Prorok s Patmosa gleda mnotvo obueno u bijelo, pobjednike, kako stoje na staklenom moru s citrama Bojim. Oni pjevaju pjesmu Mojsija, slugeBojegaipjesmuJanjeta.(Otk15,2.3) Nenama,oJahve,nenama,vesvomimenuslavudajzbogljubaviivjernostisvoje. (Ps115,1)Takavjeduhproimaoizraelskupjesmuizbavljenja,atojeduhkojitrebaprebivati usrcimasvihkojisebojeiljubeBoga.OslobaajuinaedueizropstvagrijehaBognamje dao vee izbavljenje od izbavljenja Hebreja kod Crvenog mora. Kao i izraelsko mnotvo mi duom, srcem i glasom trebamo hvaliti Gospoda za dobrotu njegovu, za udesa njegova sinovimaljudskim.OnekojirazmiljajuovelikojBojojmilostiinezaboravljajumaladjela dobrote, On e opasati radou i u njihova srca staviti pjesmu Gospoda. Svakodnevni blagoslovikojeprimamoizBojeruke,aiznadsvegaIsusovasmrtkojanamdonosiradost,a nebo stavlja nadohvat ruke, trebali bi biti predmet trajne zahvalnosti. Kakvo je saaljenje, kakvu neusporedivu ljubav, Bog pokazao prema nama, izgubljenim grjenicima, kad nas je povezaosasobomdabudemonjegovonaroitoblago!KakvujertvupodnionaOtkupitelj, dasemimoemozvatidjecomBojom!MitrebamohvalitiBogazablagoslovljenunadukoju nam daje velikim planom otkupljenja, mi ga trebamo hvaliti zbog nebeskog nasljedstva i njegovogbogatogobeanja,hvalitigatoIsusividabiposredovaozanas. Pravo me potuje onaj, kae Stvoritelj, koji prinosi rtvu zahvalnu. (Ps 50,23) Svi
143

stanovnici Neba udruuju se u hvaljenju Boga. Nauimo sada pjesmu anela, da je moemo pjevati kad se pridruimo njihovim redovima. Kaimo sa psalmistom: Hvaliu Jahvu sveg ivota svojega, dok me bude, Bogu svom u pjevati. Neka te slave narodi, Boe, svi narodi nekateslave!(Ps146,2;67,5) Bog je u svojem provienju doveo Izraelce u planinski usijek blizu mora da bi u njihovom izbavljenju mogao prikazati svoju silu i poniziti ponos njihovih tlaitelja. On ih je mogao spasiti na drugi nain, ali je izabrao ovaj nain da bi ispitao njihovu vjeru i ojaao njihovopovjerenjeuNjega.Narodjebioiscrpljenipreplaen,alidanisupolinaprijedkadim je Mojsije naredio da pou, Bog im nikada ne bi otvorio put. Oni vjerom prijedoe Crveno more kao po suhoj zemlji (Heb 11,29). Marirajui prema hladnoj vodi oni su pokazali da vjeruju Bojoj rijei koju je Mojsije izrekao. Oni su uinili sve to je bilo u njihovoj moi, a SvemoguiIzraelovjeondapodijeliomoredautreputnjihovimnogama. Velike pouke koje se ovdje ue pouke su za sva vremena. Hrianski ivot je mnogo putapritisnutopasnou,adunostjenaizglednemogueobaviti.Matastvaraslikupropasti, ropstva ili smrti koja slijedi. Ipak, Boji glas jasno kae: Poite naprijed! Mi trebamo posluatiovuzapovijest,premdanaeoinemoguvidjetikroztamuaokostopalaosjeamo hladne valove. Prepreke koje spreavaju na napredak nikada neenestati pred duhom koji sumnjaioklijeva.Onikojiodlauposluatisvedokneiezneiposljednjasjenanesigurnosti, nikada nee ni posluati. Nevjera ape: ekajmo dok nestanu prepreke i jasno vidimo na put,alivjeranashrabridanapredujemo,onasvevjeruje,svemusenada. Oblak koji je Egipanima bio zid tame, za Jevreje je bio velika rijeka svjetlosti koja ja obasjavala cijeli tabor i rasvjetljavala put pred njima. Djelovanje provienja na slian nain nevjernicimadonositamuioaj,dokduikojavjerujeonojepunosvjetlostiimira.Putkojim nasBogvodimoevoditikrozpustinjuilimore,alitojesiguranput.
144

 26. poglavlje

ODCRVENOGMORADOSINAJA
Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 15,22-27 i 16 do 18. PreaviCrvenomore,izraelskijenarodpodvostvomstupaodoblakaopetnastavio putovanje. Prizor je oko njih bio sumoran: ogoljele, puste planine, neplodne ravnice, more kojeseprualoudaljini,nanjegovimobalamarazbacanatijelaneprijatelja,aonisuipakbili puniradosti,svjesnislobode,isvakapomisaonanezadovoljstvobilajeuguena. Meutim,onininakontridanaputovanjanisumoglinaivode.Zalihekojesuponijeli sa sobom bile su potroene. Nije bilo vode da ugase ed dok su iscrpljeno hodali suncem spaljenomravnicom.Mojsije,kojijepoznavaoovajkraj,znaojeonotodruginisu,dauMari, najbliem mjestu gdje su se mogli nai izvori, voda nije pitka. On je s velikom zabrinutou posmatraooblakkojiihjevodio.Srcegajeboljelokadjeuokakorazdraganipovici:Voda! Voda!odjekujukolonom.Ljudi,eneidjecaradosnosupouriliinagomilaliseokoizvorakad seiznarodarazlijegaobolanpovik:vodajebilagorka. UstrahuioajuonisuukoravaliMojsijatoihjepoveoovimputem,zaboravljajuida jenjihkaoinjegavodilaboanskaprisutnostutomtajanstvenomoblaku.Oaloennjihovom nevoljom,MojsijejeuinioonotosuonizaboraviliuinitizavapiojeBoguzapomo.Jahve mupokaenekodrvo.Baciontodrvouvodu,ivodapostaneslatka.OvdjesuIzraelcipreko Mojsijaprimiliobeanje:BudelizdunosluaoglasJahve,Bogasvoga,vreitojepravou njegovim oima; bude li pruao svoje uho njegovim zapovijestima i drao njegove zakone, nikakvihbolestikojesampustionaEgipanenavasneuputati. JerjasamJahvekojidajem zdravlje. Narod je iz Mare poao prema Elimu gdje su nali dvanaest izvora i sedamdeset palmi.TamosusezadralinekolikodanaprijenotosuuliupustinjuSin.Svojsuprvilogor u pustinji podigli mjesec dana nakon izbivanja iz Egipta. Njihove zalihe su poele nestajati. Zelenilojeupustinjibilooskudno,astadasusesmanjivala.Kakosemoglanaihranazaovo golemo mnotvo? Sumnja je ispunjavala njihova srca i oni su ponovno poeli gunati. Prigovorima protiv voa koje je Bog imenovao pridruili su se ak i narodni upravitelji i starjeine:Oh,dasmopomrliodrukeJahvineuzemljiegipatskoj,kadsmosjedilikodlonaca s mesom i jeli hljeba do mile volje! rekoe im. Izveli ste nas u ovu pustinju da sve ovo mnotvopomorite! Premda jo nisu gladovali, a njihove su tadanje potrebe bile zadovoljene, oni su se bojali budunosti. Nisu mogli razumjeti kako ovo veliko mnotvo moe preivjeti putovanje krozpustinjuiusvojimmislimaonisugledalikakonjihovadjecaumiru.Gospodjedopustio daihokruetekoeidasesmanjizalihahranedabisenjihovasrcaokrenulaNjemukojije dotadabionjihovIzbavitelj.DasuupotrebiprizvahNjega,Onbiimdaooitznaksvojeljubavi i brige. On im je obeao da ih nijedna bolest nee sustii ako posluaju njegove zapovijesti. Oekivanjedaeoniilinjihovadjecaumrijetiodgladibilojegrjenonevjerstvo. BogjeobeaodaebitinjihovBog,daeihuzetikaosvojnarodiodvestiuprostranui dobruzemlju,alionisuseobeshrabrivalinasvakojpreprecinakojusunailazilinaputudote
145

zemlje. On ih je na udesan nain izveo iz egipatskog ropstva da bi ih uzvisio, oplemenio i uiniohvalomnazemlji.Meutim,bilojenunodasesuoestekoamaiiskuseneimatinu. Bog ih je podizao iz stanja ponienosti i pripremao ih da zauzmu poasno mjesto meu narodimaiprimevaneisveteistine.DasuvjerovaliuNjega,dreinaumusvetojeuinio zanjih,onibiradosnopodnosilineprilike,oskudicu,paakistvarnupatnju,alioninisubili voljni vjerovati Gospodu, osim kad su bili svjedoci stalnih dokaza o njegovoj sili. Oni su zaboraviligorinurobovanjauEgiptu.ZaboravilisuBojudobrotu isilukojeimjepokazao kadihjeizbavioizropstva.Zaboravilisukakosunjihovadjecabilapoteenakadjeaneo pobiosveprvorodenceuEgiptu.ZaboravilisuvelikeprikazeboanskesilekodCrvenogmora. Zaboravilisudajeneprijateljskuvojskukojaihjepokualaslijediti,doksuonisigurnohodili putem koji im se otvorio, preplavila morska voda. Oni su vidjeli i osjeali samo trenutne tekoeikunjeiumjestodakau:Bogjeuiniovelikestvarizanas,doksmobilirobovi,On odnasstvaravelikinarod,onisugovoriliotekoamaipitalisekadesenjihovoputovanje zavriti. Istorija izraelskog ivota u pustinji zapisana je za nauk Bojeg Izraela do kraja vremena.ZapisoBojempostupanjusputnicimaupustinji,njihovomnapretkuinazadovanju, izloenosti gladi, ei i iscrpljenosti, i oitom prikazu njegove sile za njihovo osloboenje, prepuno je upozorenja i uputa za njegov narod u svim vremenima. Razliita su izraelska iskustva bila kola pripreme za njihov obeani dom u Hanaanu. Bog eli da njegov narod u ovom vremenu s poniznim srcem i prijemivim duhom razmilja o kunjama kroz koje je prolaziodrevniIzrael,kakobisepouiliupripremizanebeskiHanaan. MnogiposmatrajuIzraelceiudesenjihovunevjerovanjuigunanjumisleidaonine bi bili tako nezahvalni, ali kad njihova vjera doe u kunju, oni ne pokazuju vie vjere i strpljenjaoddrevnihIzraelaca.Kadsenaduutekoama,oniprigovarajuzbognainanakoji ih je Bog odluio oplemeniti. Premda su njihove sadanje potrebe zadovoljene, mnogi nisu voljni Bogu povjeriti svoju budunost i oni se neprekidno brinu da ne bi osiromaili i da njihova djeca ne bi bila preputena patnji. Neki uvijek predviaju zlo ili uveavaju stvarne tekoe, tako da ne vide mnoge blagoslove koji zahtijevaju njihovu zahvalnost. Prepreke na koje oni nailaze, umjesto da ih potaknu da trae pomo od Boga, jedinog Izvora snage, odvajajuihodNjega,jerunjimabudenemirinezadovoljstvo. Jelidobrodabudemotakonevjerni?Zatomoramobitinezahvalniinepovjerljivi?Isus jenaprijatelj,cijeloseNebozanimazanaudobrobit,anaebrigeistrahoaloujuBojeg Svetog Duha. Mi se ne trebamo prepustiti zabrinutosti koja nas nagriza i iscrpljuje, a ne pomaenamdapodnosimokunje.NetrebamodatimjestanepovjerenjuuBogakojenastjera dapripremezabuduepotrebepostanuglavnimivotnimzadatkom,kaodajenaasreauu zemaljskimstvarima.Bojavoljanijedanjegovnarodoptereujebriga.AlinaGospodnamne kaedananaemputunepostojeopasnosti.Onnepredlaedauzmeljudeizsvijetagrijehai zla, ve nas upuuje na utoite koje nikada nije iznevjerilo. On poziva sve umorne i natovarene: Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti. Ostavite jaramstrepnjeisvjetovnebrigekojestestavilinasvojaledai:Uzmitejarammojnaseiuite odmene,jersamkrotkaiponiznasrca.Takoetenaipokojsvojimduama.(Mt11,28,29) MimoemonaiodmorimiruBoguisvusvojubrigubacitenanjega,jerseonbrinezavas (1Pt5,7). Apostol Pavle kae: Pazite, brao, da se sluajno u koga od nas ne nade pokvareno, nevjernosrce,takodaotpadneodBogaivoga.(Heb3,12)DreiuvidusvetojeBogzanas
146

uinio, naa vjera treba biti snana, iva i ustrajna. Umjesto gunanja i prigovaranja, rijei naegsrcabitrebalebiti:BlogosiljajJahvu,duomoja,isvetojeumeni,svetoimenjegovo! BlogosiljajJahvu,duomoja,inezaboravidobroinstvanjegova.(Ps103,1.2) Bog nije zanemario potrebe Izraelaca. On je rekao njihovim voama: Uiniu da vam dadihljebsneba.Narodusudaneuputezasvakodnevnoprikupljanjehrane,iosakupljanju dvostrukekoliinesvakogestogdana,dabiseouvalasvetostsubote. Mojsije je uvjerio zajednicu da e njihove potrebe biti zadovoljene: Veeras e vam Jahvedatimesadajedete,...aujutrohljebadomilevolje.Ondajedodao:tosmomi?Vine mrmljate protiv nas, nego protiv Jahve. Zatim je naredio Aronu da im kae: Reci svoj izraelskojzajednici:SkupitesepredJahvu,jerjeuovaegunanje!DokjeArongovorio,oni se okrenu prema pustinji, i gle! u oblaku pojavi se Jahvina slava. Velianstvo kakvo nikada nisu vidjeli simboliziralo je boansku Prisutnost. Prikazom koji je uticao na njihova osjetila, onisutrebaliprimitispoznajuoBogu.TrebalisunauitidajeSvevinji,anesamoMojsije,bio njihovvoa,tedasebojenjegovaimenaisluajunjegovglas. Predveesulogorokruilavelikajataprepelica,dovoljnodasenahranicijelomnotvo. Ujutrojenazemljibiotanaksloj,netopoputpahuljica,kaodaseslanauhvatilapozemlji. Bijae kao zrno korijandera. Narod je to nazvao mana. Mojsije je rekao: To je hljeb koji vamjeJahvepribaviozahranu.Narodjesakupljaomanuishvatiodajeimauobiljuzasve. Onisujetrlikamenomnakamenojploiilistupaliustupi.Kuhalijeuloncuiodnjepravili kolae.(Br11,8)...aimalajeukusmedenogkolaia.Reenoimjedasvakogdanasakupe oko gomer po osobi i nisu nita trebali ostavljati za sljedee jutro. Neki su pokuali stvoriti zalihe za sljedei dan, ali ona sljedeeg dana nije bila jestiva. Mana za taj dan se morala sakupljatiujutro,jerjesunceistopilosvetojeostalonazemlji. Prilikomsakupljanjamanenekisusakupilivie,anekimanje,ododreenekoliine,ali kadsuizmjerilinagomer,pokazasedanijenitapretekloonomekojibijaenakupiomnogo, anitijenedostajaloonomekojibijaenakupiomanje.PavleuDrugojposlaniciKorinanima objanjava ove retke i daje njihovu praktinu pouku. On kae: Nije namjera da se drugima pomogne, a vi zapadnete u nevolju, ve da bude jednakost: u sadanjoj prigodi neka va (zemaljski)suviakpriteeupomonjihovojoskudici,dabiinjihov(duhovni)suviakprite kaoupomovaojoskudici,kakobizavladalajednakost,premaonometostojipisano:Koje mnogoskupio,nijemupreteklo,akojemaloskupio,nijemunedostajalo.(2Kor8,1315) estog dana narod je sakupljao dva gomera za svaku osobu. Vode su pourile da upoznaju Mojsija s onim to je bilo uinjeno. Njegov odgovor je glasio: Ovo je zapovijest Jahvina: Sutra je dan potpunog odmora, subota Jahvi posveena. Ispecite to elite pei; skuhajtetoelitekuhati.Svetovampreteeostavitezasutra.Onisutoiuiniliiuvidjelida senijepokvarilo.JeditetodanasreeimMojsijejerjeovajdansubotauastJahve;danas neetenaimaneupolju.estjedanaskupljajte,asedmoga,usubotu,neejebiti. Bog zahtijeva da se danas kao i u doba Izraela potuje svetost sedmog dana. Svi hriani trebaju smatrati da je zapovijest dana Izraelcima Jahvina zapovijest upuena njima osobno. Dan koji prethodi suboti treba biti dan pripreme da bi sve bilo spremno za njene svete trenutke. Nikako se ne smije dopustiti da na posao krnji ovo sveto vrijeme. Bog je narediodasebrinemozabolesneinapaene,aposaopomaganjanjimajedjelomilosrainije prekrajsubote,premdatrebaizbjegavatisavnepotrebanposao.Mnoginepromiljenoodlau do poetka subote male poslove koji se mogu obaviti na dan pripreme. To ne treba initi. Posao koji se ostavi do poetka subote treba ostati neobavljen dok ona ne proe. Ovakav
147

postupak moe pomoi nepromiljenima i uiniti ih paljivijim u obavljanju poslova tokom estradnihdana. Svake sedmice tokom njihovog dugog putovanja pustinjom Izraelci su bili svjedoci trostrukog uda koje je u njihove umove trebalo utisnuti svetost subote: dvostruka koliina manejepadalaestogdana,asedmogjedananijebilo;koliinapotrebnazasubotuostalaje slatkaiista,akadsujeuvaliprekovremenounekodrugovrijeme,onabisepokvarila. Okolnosti u vezi s davanjem mane pruaju nam jasne dokaze da subota nije uspostavljena, kao to mnogi tvrde, prilikom davanja Zakona na Sinaju. Izraelci su prije dolaskanaSinajrazumjeliobavezusvetkovanjasubote.Obavezomdasvakogpetkaskupljaju dvostruku koliinu mane kao pripremom za subotu kad mana nije padala, njima je stalno predoavana sveta priroda dana od odmora.A kad su neki ljudiizali u subotu da skupljaju manu, Gospod je upitao: Dokle ete odbijati da se pokorite mojim zapovijestima i mojim zakonima? Izraelcisusehranilimanometrdesetgodina,svedoknisudoliunaseljenuzemlju: jeli su manu do dolaska na granicu zemlje Hanaanske. Ovo ih je udesno opskrbljivanje svakog dana tokom etrdeset godina podsjealo na Boju neprestanu brigu i njenu ljubav. Prema rijeima psalmista Bog im je dao hljeb nebeski. ovjek jeae hljeb Jakih (Ps 78,24.25),tojesthranukojusuimanelidavali.Hranjenihljebomnebeskim,onisusvakoga danauilidasuim,imajuiBojeobeanje,osiguraneivotnepotrebekaodasubiliokrueni itnimpoljimanaplodnimHanaanskimravnicama. Mana,kojajepadalasnebadanahraniIzraelce,bilajepredslikaOnogakojijedoaood Bogakakobisvijetudaoivot.Isusjerekao:Jasamhljebivota...Ovojeonajhljebtosneba silazi...Akokojedeodovoghljeba,ivjetezauvijek.Hljebkojiujadatijesttijelomojeza ivot svijeta. (Iv 6,4851) A meu obeanjima o blagoslovima za Boji narod u buduem ivotupie:Pobjednikuudatiskrivenemane.(Otk2,17) NakontosunapustilipustinjuSin,IzraelcisuseulogoriliuRefidimu.Tamonijebilo vode i oni su ponovno pokazali nepovjerenje u Boje provienje. U svojoj sljepoi i drskosti narod je doao Mojsiju sa zahtjevom: Daj nam vode da pijemo! Ali njegovo strpljenje nije iznevjerilo.Zatosesamnomprepirete?ZatokuateJahvu?Onisuljutitopovikali:Zatosi nas iz Egipta izveo? Zar da nas eom pomori, nas, nau djecu i nau stoku? Kad su imali obiljehrane,sastidomsusesjealisvoggunanjainevjerovanjateobealidaeubudunosti vjerovatiGospodu,alisuuskorozaboravilisvojeobeanjeipalinaprvojkunjivjere.iniloim sedastupodoblakakojiihjevodioskrivanekustranutajnu.AMojsijekojepakon?pitali suseoni,itoelipostiitimetoihjeizveoizEgipta?Sumnjainepovjerenjeispunjavalisu njihovasrcaionisugadrskooptuilidaoskudicomitekoamanamjeravaubitinjihinjihovu djecu kako bi se mogao obogatiti njihovim imetkom. U napadu bijesa i ogorenja oni su ga pokualikamenovati. Potresen, Mojsije je zavapio Gospodu: to u s ovim narodom? Reeno mu je neka uzmeizraelskestarjeine,tapkojimjeinioudauEgiptuiizaeprednarod.IGospodmuje rekao:Ajaustajatipredtobomondje,napeininaHorebu.Udaripopeini:iznjeepotei voda, pa neka se narod napije. On je posluao i potekao je mlaz ive vode koji je obilno opskrbiocijelilogor.UmjestodazapovjediMojsijudapodignetapinavodeovogbezbonog gunanja prizove strana zla, poput onih u Egiptu, Gospod je u svojoj velikoj milosti tap uiniosredstvomudjeluizbavljenja. U pustinji stijene prolomi i napoji ih obilno kao iz bezdana. Iz stijene izbi potoke te
148

izvede vode kao velike rijeke. (Ps 78,15.16) Mojsije je udario stijenu, ali Sin Boji je bio taj kojije,prikrivenstupomodoblaka,stajaoporedMojsijaiuiniodapoteeivotodavnavoda. Cijelazajednica,anesamoMojsijeistarjeine,stajalisunaodstojanjuiposmatraliGospodnju slavu.Alidajeoblakbiouklonjen,njihbiubilasvjetlostOnogakojiunjemuprebivao. Narod je zbog ei kuao Boga rijeima: Je li Jahve meu nama ili nije? Ako nas je Gospodovamodoveo,zatonamnedajevoduihljeb?Nevjerovanjekojesutakopokazalibilo jezloiniMojsijesebojaodaeihBogpohoditisvojimkaznama.IonjemjestonazvaoMasa, kunja,iMeriba,prepirka,kaospomeniknjihovoggrijeha. Ondaimjezaprijetilanovaopasnost.ZbognjihovoggunanjaGospodjedopustiodaih napadnunjihovineprijatelji.Amaleani,divlje,ratnikoplemekojejeprebivaloutomkraju, izalo je na njih i pobilo one koji su, umorni i oslabljeni, zaostali. Mojsije je, znajui da je mnotvonarodanespremnozabitku,naredioJouidaizrazliitihplemenaizaberevojnikei sutraihpovedeprotivneprijatelja,dokjeonsamtrebaostajatinajednojuzviiciublizinis Bojimtapomuruci.Joua injegovagrupajestoganapalaneprijatelje,doksuMojsije,Aroni Hur stajali na uzviici s koje se moglo posmatrati bojno polje. S rukama uzdignutim prema nebu, drei Boji tap u ruci, Mojsije se molio za uspjeh izraelske vojske. Kako je bitka napredovala,primijetilisudajeIzraelpobjeivaosvedoksu njegoverukebilepodignute,a kadbiihspustio,pobjeivaojeneprijatelj.KadseMojsijeiscrpio,AroniHursudralinjegove rukesvedozalaskasuncakadjeneprijateljnatjeranubijeg. Aron i Hur su podupiranjem Mojsijevih ruku pokazali narodu svoju dunost da ga podreunjegovomnapornomposlu,dokjeontrebaoprimatiiiznositirijeodBoga.Mojsijev injetakoebioznaajanjerjetimepokazaodaBogusvojojrucidrinjihovusudbinu.Dok sumuoniukazivalisvojepovjerenje,Onseboriozanjihipokoravaonjihoveneprijatelje,ali kadseoninisudraliNjegaivjerovaliusvojuvlastitusnagu,onibipostalislabijiodonihkoji nisupoznavaliBogainjihovibiihneprijateljipobjeivali. Kao to su Izraelci pobjeivali dok je Mojsije pruao svoje ruke prema nebu i posredovao za njih, tako je Boji Izrael pobjeivao kad se vjerom drao sile svog monog Pomonika.Ipak,boanskasnagasetrebaudruitisovjejom.MojsijenijevjerovaodaeBog pobijediti njihove neprijatelje ako Izrael ostane neaktivan. Dok je njihov veliki voa vapio Gospodu, Joua i njegovi hrabri sljedbenici ulagali su najvee napore da poraze Boje i izraelskeneprijatelje. NakonporazaAmaleanaBogjezapovjedioMojsiju:Zapisiovouknjigunasjeanje,i utuvi u ui Joui da u ja spomen na Amaleane sasvim izbrisati pod nebom! Neposredno pred svoju smrt veliki voa je svom narodu dao sveanu naredbu: Sjeaj se onoga to ti je uinioAmalekdokstebilinaputupotosteizaliizEgipta;kakotedoekanaputuipobiu tvom zaleu sve nemone kad si bio umoran i iscrpljen, jer se nije Boga bojao... izbrii pod nebom spomen na Amaleka. Ne zaboravi! (Pnz 25,1719) Gospod je o ovim bezbonim Ijudimarekao:JahvinjebojprotivAmaleanaodnaratajadonarataja!(Izl17,16) Amaleani nisu bili neupueni u pogledu Bojeg karaktera ili njegove suverenosti, ali umjestodagaseboje,onisuseodluiliusprotivitinjegovojsili.udatoihjeMojsijeuinio predEgipanima,Amaleanimasubilapredmetizrugivanja,aismijavalisuseistrahuokolnih naroda.OnisusezaklelisvojimbogovimadaeunititiIzraelcetakodanijedannepobjegne,a hvalisali su se da je izraelski Bog nemoan da im se suprotstavi. Izraelci im nisu nanijeli uvredu niti im prijetili. Njihov napad nije niim bio izazvan. Oni su htjeli pokazati svoju mrnjuiprkospremaBogutakotosunastojaliunititinjegovnarod.Amaleanisudugobili
149

bahatigrjenici,njihovisuzloinivikaliBoguzaosvetu,aipakihjenjegovamilostpozivalana pokajanje.Alikadsuamalekivojnicinapaliiscrpljeneinezatieneizraelskeredove,onisu zapeatilisudbinusvognaroda.Bojabrigapoivanadnjegovomnajslabijomdjecom.Nebune promaknenijedaninsurovostiitlaenja.Njegovaserukapruanadsvimaonimakojigase bojeikojeljubijerOndrimapravde. Nedaleko od mjesta na kojem su se Izraelci ulogorili nalazio se dom Jitra, Mojsijevog tasta.JitrojeuooizbavljenjuIzraelacaiuputiosedaihposjetiiMojsijuvratinjegovuenui dvasina.Vjesnicisuobavijestilivelikogvoduonjihovomdolaskutejeonsradoviizaaoda ihsusretneinakonpozdravauveoihusvojator.Onjeposlaonatragsvojuporodicukadse na putu u Egipat suoio s opasnostima u vezi s osloboenjem Izraela, ali sada je ponovno mogaouivatiuudobnostiiutjesinjihovogdrutva.OnjeJitruispriaooprekrasnomBojem postupanjusIzraelomipatrijarhseradovaoiblagoslovioGospoda,tesepridruioMojsijui strajeinamauprinoenjurtavaisveanompraznikuusjeanjenaBojumilost. DokjeJitroboravioulogoruonjeuskorovidiodanaMojsijupoivavelikiteret.Dabi odraodisciplinuiredmeuvelikim,neobrazovaniminepoduenimmnotvombiojedoista teak zadatak. Mojsija su prihvatali kao vodu i suca te su pred njega iznosili ne samo opte interese i dunosti naroda ve i nesporazume meu ljudima. On je to doputao jer mu je to prualo priliku da ih podui, kao to je rekao: Ja onda rasudim izmeu jednoga i drugoga; izloimimBojezakoneiodredbe.MeutimJitrosetomeusprotiviorijeima:Tajposaoje zatepreteak;samganemoeobavljati.Itiitajnarodstobompotpunoeteseiscrpsti.I on je posavjetovao Mojsija da imenuje tisunike, stotnike, pedesetnike i desetnike. To su trebali biti ljudi sposobni, bogobojazni i pouzdani, koji mrze mito. Oni su trebali suditi u lakim sluajevima, dok su najvanije i najtee sluajeve trebali i dalje iznositi pred Mojsija kojije,premaJitrovimrijeima,trebaoinitisljedee:Pouavajihozakonimaiodredbama; svraajihnaputkojimmorajuii,upuujihnadjelakojamorajuvriti.Prihvaenjesavjet koji nije samo Mojsiju donio olakanje ve je doveo do uspostavljanja savrenijeg poretka meunarodom. GospodjeposebnocijenioMojsijainjegovomrukomuiniomnogaudesa,aliinjenica da je on bio izabran da druge ui nije ga navela na zakljuak da njemu samom nije bila potrebna pouka. Izabrani izraelski voa je rado posluao prijedlog pobonog midjanskog svetenikaiusvojionjegovplankaomudruuredbu. NarodjeodRefidimanastaviosvojeputovanjeslijedeikretanjestupaodoblaka.Putih jevodioprekoneplodnihravnica,strmihusponaistjenovitihklisura.estosuputujuipreko pjeanihpustoiposmatralipredsobomogromneplanine,poputogromnihprepreka,kojesu se uzdizale na njihovom putu i naizgled sprjeavale daljnje napredovanje. Ali kad su se pribliili,uplaninskimsusestijenamaotvaraliprolazi,aprednjihovimsepogledompruala sljedearavnica.Prolisukrozjednuduboku,prijeteuklisuru.Biojetovelianstven,dojmljiv prizor.Izmeustjenovitihuzvisinakojesuseuzdizalestotinamastopasobjestrane,dokleje oko moglo dosei, tekla je iva rijeka izraelskog naroda sa svojim stadima. A onda se pred njimausveanomvelianstvuuzdizalaplaninaSinaj.Stupodoblakajestaonanjenomvrhu,a narodjerairiosvojeatoreuravnici.Tojetrebaobitinjihovdomunarednihgodinudana. Stup od vatre nou je osiguravao boansku zatitu, a dok su oni bili svladani snom, hljeb s nebajepolakopadaonalogor. Svanuejepozlaivalo tamneplaninskerubove,sunevizlatnizracisuprobijaliduboke klisure,aiscrpljenimputnicimaonesuseinilekaozrakemilostisBojegprijestola.Izgledalo
150

jedaogromne,krevitehridisvojimvelianstvomgovoreovjenojstrpljivostiivelianstvu. ovjek se osjeao neznatan i slab u prisutnosti Onoga koji je mjericom izmjerio zemlju, i planine na mjerila, a tezuljom bregove (Iz 40,12). Ovdje je Izrael trebao primiti najljepe otkrivenjekojejeBogikadadaoovjeku.Bogjeovdjesakupiosvojnaroddaunjihoveumove utisne svetost svojih zahtjeva objavljujui vlastitim glasom svoj sveti Zakon. U njima su se trebale dogoditi velike i svete promjene, jer poniujui uticaj ropstva i dugorono posmatranje idolopoklonstva ostavilo je traga na njihovim navikama i karakteru. ObznanjujuiimsebeBogihjenastojaouzdiinaveimoralninivo.
151

 27. poglavlje

IZRAELPRIMAZAKON
Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 19 do 24. Ubrzo nakon to su se ulogorili kod Sinaja Mojsije je bio pozvan na planinu da se susretne s Bogom. On se sam penjao strmim, krevitim putem i pribliio se oblaku koji je oznaavaomjestoJahvineprisutnosti.Izraeljesadatrebaostupitiublizak,posebanodnossa Svevinjim,dasesjedinekaocrkvainarodpodBojomupravom.PorukajeMojsijuzanarod bila: VistevidjelitosamuinioEgipanima;kakosamvasnosionaorlovskimkrilimaik sebi vas doveo. Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i drali moj Savez, vi ete mi biti predragasvojinamimosvenarodetamojjesavsvijet!vietemibitikraljevstvosvetenika, narodsvet. Mojsije se vratio u logor, i nakon to je sazvao izraelske starjeine, ponovio im je boanskuporuku.Njihovjeodgovorglasio:VriemosvetojeJahvenaredio.Takosuoni uspostavilisveanSavezsBogomiobavezalisedaegaprihvatitikaosvogvladara,imesu oniuposebnomsmislupostalipodloninjegovuautoritetu. NjihovsevoaponovnopopeonaplaninuiGospodmujerekao:Jau,evo,doiktebi ugustomoblaku,danarodujekadbudemstobomgovorio,idatizauvijekvjeruju.Kadsuse naputusuoilistekoama,onisubilisklonigunanjuprotivMojsijaiArona,optuujuiihda vode izraelski narod iz Egipta kako bi ga unitili. Gospod je pred njima elio ukazati ast Mojsijudabivjerovalinjegovimuputama. Bog je namjeravao da objavljivanje svog Zakona uini velianstvenim prizorom, u skladusasvojimuzvienimkarakterom.Narodjetrebaoshvatitidasvemutojepovezanosa slubomBogutrebapristupatisvelikimpotovanjem.GospodjerekaoMojsiju:Poinarodu... i posveuj ga danas i sutra. Neka operu svoju odjeu; neka bude gotov prekosutra, jer e prekosutra sii Jahve na brdo Sinaj naoigled sveg naroda. Tokom narednih dana svi su se trebalibavitisveanimpripremamazaizlazakpredBoga.Njihovotijeloiodjeamoralisubiti oieni. A kad Mojsije bude upozorio na njihove grijehe, oni su se trebali poniziti, postiti i molitidabisenjihovasrcaoistilaodbezakonja. Obavljenesupripremeuskladusazapovijeu,asluajuinaknadnauputstva,Mojsije jenarediodaseokoplaninepostavegranice,takodaniovjekniivotinjanisumoglistupiti nasvetopodruje.Akogasekosamousudiodotaknuti,kaznajebilatrenutnasmrt. Ujutrotreegdana,doksupogledinarodabiliuprtiuplaninu,njenvrhjebiopokriven gustimimranimoblakomkojijesilazionizplaninusvedopodnoja,dokcijelaplaninanije bila obavijena tamom i stranom tajanstvenou. Onda se zauo zvuk trube koji je pozivao narodnasusretsBogom,iMojsijegajepoveodopodnojaplanine.ivemunjesusijevaleiz guste tame, a udarci groma odjekivali su meu okolnim vrhuncima. Brdo Sinaj zavilo se u dim, jer je Jahve u oblaku ognja siao na nj. Dizao se dim kao dim iz pei. Sve se brdo silno treslo.UoimaokupljenogmnotvaslavaGospodnjajebilapoputvatrekojaprodire,dokje zvuktrubebivaosvejai.Mojsijejegovorio,aBogmugrmljavinomodgovarao.ZnakJahvine
152

prisutnostijebiotakostraandajeizraelskinaroddrhtaoodstrahatesupalinakoljenapred Gospodom.akjeiMojsijeuzviknuo:Prestraensamidrhtim.(Heb12,21) Onda je grmljavina prestala, trube se vie nisu ule, a zemlja je bila mirna. Neko je vrijemevladalatiina,aondasezauoBojiglas.Govoreiizgustetamekojagajeokruivala dokjestajaonaplanini,okruenpratnjomanela,GospodjeobznaniosvojZakon.Mojsijeje, opisujuiovajprizor,rekao:DoeJahvesaSinaja,saSeiraimsepokazaisgore Paranazasja. Zbognjihdoeodkadekihzborova,sasvogajugasvedoObronaka.Ipaktiljubinarode,svi sveti njihovi u tvojoj su ruci. Pred tvojim su leali nogama, ili tobom predvoeni. (Pnz 33,2.3) Jahveseotkrio,nesamoustranomvelianstvusucaizakonodavcaveikaomilostiv uvar svoga naroda: Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kue ropstva.OnajkogasuonivepoznavalikaosvogVodiaiIzbavitelja,kojiihjeizveoizEgipta, utiruiimputkrozmore,pobjeujuifaraonainjegovuvojsku,Onkojijetakopokazaodaje jaiodsvihegipatskihbogova,sadajeizgovaraosvojZakon. ZakontomprilikomnijeobjavljeniskljuivozbogIzraelaca.Bogihjepoastiouinivi ih straarima i uvarima svog Zakona, ali oni su ga trebali smatrati svetim zalogom namijenjenimcijelomsvijetu.UredbeDekalogasuprilagoenecijelomsvijetu,asvimasudane za pouku i pokoravanje. Deset zapovijesti, saete, sveobuhvatne i autoritativne, bave se ovjekovomdunoupremaBoguiblinjima,asvesezasnivanavelikomtemeljnomzakonu ljubavi.LjubiGospodaBogasvogaodgovorisvimsrcemsvojim,svomduomsvojom,svom snagom svojom i svom pameu svojom a svoga blinjega kao samoga sebe! (Lk 10,27; vidi takoe:Pnz6,4.5,Lev19,18)OvanaelasudetaljnoizloenauDesetzapovijestiiprimijenjena naovjekovostanjeiokolnosti. Nemoj imati drugih bogova uz mene. Samo Jahvi, vjenom, samopostojeem, jedinstvenom, koji je sam izvor svega i koji odrava sve, pripada najvee potovanje i oboavanje. ovjeku je zabranjeno da svojom slubom i naklonostima na prvo mjesto stavi neto drugo. Mi stvaramo boga od svega to volimotakodaonoumanjujenauljubavpremaBoguiliometanauslubuNjemu. Ne pravi sebi lika ni oblija bilo ega to je gore na nebu, ili dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se niti im slui. Druga zapovijest zabranjuje oboavanje kipova ili slika istinitog Boga. Mnoge neznaboake nacije tvrde da su njihovi kipovi samo slika ili simbol s pomou kojeg oni oboavaju svoje boanstvo, ali Bog je takvo bogosluenje proglasio grijehom. Pokuaj da se Vjeni prikae materijalnim tvarima umanjuje ovjekovu predodbu o Bogu. Um bi se tako odvraao od beskrajnog savrenstva Jahve i okretao stvorenjima, a ne Stvoritelju. A to je ovjekovapredstavao Bogunia,Onsevieponiava. Jer ja, Jahve, Bog tvoj, Bog sam ljubomoran. Blizak i svet odnos Boga s njegovim narodom prikazan je slikom braka. Idolopoklonstvo je duhovna preljuba, a Boje nezdovolj stvonjomeprikladnojeopisanokaoljubomora. Kanjavam grijeh otaca onih koji me mrze na djeci do treeg i etvrtog koljena... Neizbjeno je da djeca snose posljedice roditeljskih grijeha, ali njih se ne kanjava zbog roditeljske krivice, osim ako ona sudjeluju u njihovu grijehu. Meutim, djeca obino hode stopamasvojihroditelja.Zbognasljeaiprimjera,sinovipostajusudioniciuoevimgrijesima. Pogrene sklonosti, izopaeni apetit i iskvaren moral, kao i fizike bolesti i poremeaji, prenose se kao nasljee od oca na sina, do treeg i etvrtog narataja. Ova je zastraujua
153

istinatrebalabitisveanasilakojaprijeiljudedahodeputemgrijeha. ... a iskazujem milosre tisuama koji me ljube i vre moje zapovijesti. Zabranjujui oboavanje lanih bogova druga zapovijest implicitno nareuje oboavanje istinitog Boga. Onimakojimuvjernoslueobeanajemilost,nesamodotreegietvrtognarataja,kaou sluajukaznekojomseprijetionimakojigamrze,vetisuama narataja. Ne izgovaraj uzalud imena Jahve, Boga svoga, jer Jahve ne oprata onome koji uzalud izgovara ime njegovo. Ova zapovijest ne zabranjuje samo lano zaklinjanje i ruenje ve i nepromiljeno koritenje Bojim imenom bez obzira na njegovo znaenje. Mi ga ne potujemo nepromi ljenimspominjanjemBojegimenausvakodnevnimrazgovorima,prizivanjemubeznaajnim razgovorima, i estim i nepromiljenim ponavljanjem njegova imena. Sveto je i asno ime njegovo!(Ps111,9)Svitrebajurazmiljationjegovuvelianstvu,njegovojistoiisvetosti, dasrceshvatinjegovuzvienikarakter,anjegovosvetoimetrebaizgovaratispotovanjemi sveano. Sjeti se da svetkuje dan subotni. est dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota, poinak posveen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin tvoj, ni ki tvoja, ni sluga tvoj, ni slukinja tvoja, ni ivina tvoja, ni doljak koji se nade unutar tvojih vrata. Ta i Jahve je za est dana stvarao nebo, zemlju i more i sve to je u njima, a sedmoga dana poinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i posvetio dan subotni. Subotanijeuspostavljenakaonekanovainstitucija,vekaoonakojajeuspostavljena zastvaranja.TrebamojesesjeatiisvetkovatikaospomeniknaStvoriteljevodjelo.Upuujui naBogakaoStvoriteljanebaizemlje,onarazluujeizmeuistinitogBogailanihbogova.Svi koji svetkuju sedmi dan tim inom govore da su oboavatelji Jahve. Tako je subota znak ovjekove odanosti Bogu sve dok god postoji na zemlji neko ko mu slui. etvrta zapovijest jedina je od deset u kojoj se nalazi i ime i titula Zakonodavca. Ona jedina pokazuje ijim je autoritetom objavljen Zakon. Ona tako sadri Boji peat koji dokazuje autentinost i obavezujuusilunjegovogZakona. Bogjeovjekudaoestdanazaradizahtijevadasvojposaoobavitokomestradnih dana.Subotomjedoputenoobavljatinuneposloveiinitimilost,zabolesnesetrebabrinuti sve vrijeme, ali posao koji nije nuan treba obavezno izbjegavati. Zadri li nogu da ne pogazi subotu, i u sveti dan ne obavlja poslove; nazove li subotu milinom a asnim dan Jahviposveen;astiligaodustajuiodputa...(Iz58,13)Meutim,zabranatuneprestaje: ... bavljenja poslom i pregovaranjem, kae prorok. Bog one koji razgovaraju o poslovnim pitanjimailistvarajuplanoveusubotusmatradaseonizapravobavetimposlom.Dabidrali subotu svetom, mi ak ne trebamo dopustiti naim umovima da poivaju na predmetima svjetovneprirode.Aovopredanjeobuhvatasveunutarnaihzidova.Ukuanitrebajuodloiti svoje svjetovne poslove tokom svetih trenutaka. Svi se trebaju ujediniti u potovanju Boga dragovoljnomslubomnanjegovsvetidan. Potuj oca svoga i majku svoju, da imadne dug ivot na zemlji koju ti da Jahve, Bog tvoj. Roditeljima pripada odreena mjera potovanja i ljubavi koja ne pripada nijednoj drugojosobi.SamBog,kojijenanjihstavioodgovornostzadueunjihovojbrizi,urediojeda tokom ranih godina ivota, roditelji zauzimaju mjesto Boga kod djece. I oni koji odbacuju autoritetsvojihroditeljaodbacujuBojiautoritet.Petazapovijestoddjecezahtijevanesamo
154

da potuju svoje roditelje, pokoravaju im se i sluaju ih ve da im daju ljubav i njenost, da olakajunjihovebrige,uvajunjihovugled,teimpriteknuupomoiutjeeihustarosti.Ona takoenaredujepotovanjepremapropovjednicimaivladarima,isvimaonimakojimajeBog daoautoritet. Toje,kaeapostol,prvazapovijestpopraenaobeanjem.(Ef6,2)ZaIzrael,kojije uskorooekivaodaeuiuHanaan,tojebilojamstvoposlunimaodugomivotuutojdobroj zemlji.AlionaimaiireznaenjeiukljuujesavBojiIzraeliobeavavjeniivotnaZemlji osloboenojodprokletstvagrijeha. Ne ubij! Sva djela nepravde koja skrauju ivot; duh mrnje i osvete, ili poputanja strastima kojinavodenatetnadjeladrugimailinaspotiedaimelimozlo(jerkoseljutinasvoga brata,bieodgovoransudu);sebinozanemarivanjebrigepremanapaenimaionimakojima jeonapotrebna;svakougaanjesebiilinepotrebnouskraivanje,ilipretjeraniradkojiteti zdravlju,svejeovo,uveojilimanjojmjeri,krenjeestezapovijesti. Ne uini preljube! Ova zapovijest zabranjuje ne samo neista djela ve i tjelesne misli i elje, ili svako djelo koje ih podstie. Ne zahtijeva se samo istota u vanjskom ivotu ve i istota tajnih namjeraiosjeanja.Hristos,kojijeuiosveobuhvatnuobavezuBojegZakona,izjaviojedasu zlemisliilipogledgrijehkaoinezakonitodjelo. Ne ukradi! Ova zabrana obuhvata i javne i line grijehe. Osma zapovijest osuuje krau ljudi, trgovanje robovima, a zabranjujei osvajakeratove. Ona osuuje kradu i pljaku i zahtijeva strogo potenje u najmanjim detaljima poslovanja. Ona zabranjuje prekomjernu zaradu u trgoviniizahtijevapotenuisplatudugovaiplata.Onakaedasepremanebeskimknjigama svakipokuajdasenekookoristituimneznanjem,slabouilinesreomsmatraprijevarom. Ne svjedoi lano na blinjega svoga! Ovim je obuhvaen svaki oblik lanog svjedoenja, svaki pokuaj ili namjera da se blinjiprevari.Namjeradaseprevarijestonotosvjedoanstvoinilanim.Pogledomoiju, pokretomruke,izrazomlicamoesesvjedoitilanojednakouinkovitokaoirijeima.Svako svjesno pretjerivanje, svaki nagovjetaj ili ulagivanje s namjerom da se ostavi pogrean ili pretjeran dojam, ak i injenina izjava izreena na takav nain da ostavlja pogrean dojam lano je svjedoenje. Ova naredba zabranjuje sve napore da se naudi dobrom glasu blinjeg pogrenim prikazivanjem ili zlim sumnjama, klevetanjem ili priama. ak i namjerno prikrivanjeistine,imesemoenanijetitetadrugima,krenjejedevetezapovijesti. Ne poeli kue blinjega svoga! Ne poeli ene blinjega svoga; ni sluge njegova, ni slukinje njegove, ni vola njegova, ni magarca njegova, niti ita to je blinjega tvojega. Desetazapovijestudarausamkorijensvihgrijeha,zabranjujuisebineeljeizkojih proistie grjean in. Onaj koji se iz poslunosti Bojem Zakonu uzdrava od poputanja grjenoj elji za onim to pripada drugima nee biti kriv za neko zlo djelo prema svojim blinjima. To su bile svete uredbe Dekaloga, izreene usred grmljavine i plamena, prekrasnog prikaza sile i velianstva velikog Zakonodavca. Bog je objavljivanje svog Zakona popratio prikazom svoje sile i slave da njegov narod nikada ne zaboravi taj prizor te da ih dojmi duboko potovanje prema Piscu Zakona, Stvoritelju neba i zemlje. On je svim ljudima elio pokazatisvetost,vanostipostojanostsvogZakona.
155

Izraelskijenarodsvladaostrah.StranamoGospodnjihuredbinjimaseinilajaom odonogatosunjihovadruasrcamoglapodnijeti.KadimjeiznesenoBojevelikomjerilo pravednosti,onisukaonikadaranijeshvatiliuvredljivuprirodugrijehaisvojuvlastitukrivicu u oima svetoga Boga. Ustuknuli su u strahu i s dubokim potovanjem. Mnotvo je povikalo Mojsiju: Ti nam govori, a mi emo sluati. Neka nam Bog ne govori, da ne pomremo! Odgovorjeglasio:Nebojtese...Bogjedoaodavassamoiskua;dastrahprednjimostanes vamatedanegrijeite.Meutim,narodjeostaopodaljeposmatrajuiprizorsastrahom,dok MojsijepristupigustomoblakugdjeseBognalazio. Umovi naroda, zaslijepljeni i ponieni paganstvom i ropstvom, nisu bili spremnida u cijelosticijenedalekosenanaelaBojihDesetzapovijesti.Dabipotpunijerazumjeliivrili Deset zapovijesti, dane su dodatne uredbe koje su ilustrirale i Primjenjivale naela Deset zapovijesti. Ove su se uredbe zvale zakoni jer su zasnovani na beskonanoj mudrosti i jednakosti, a sudije su ih koristili da bi na temelju njih izricali presude. Za razliku od Deset zapovijesti.Mojsijeihjeosobnoprimio,azatimihjeontrebaoobznanitinarodu. Prviseodovihzakonaodnosionasluge.Udrevnavremenasudijesuzloinceprodavali u ropstvo, u nekim sluajevima kreditori su prodavali svoje dunike, a siromatvo je navelo nekeosobedasebeisvojudjecuprodajuuropstvo.Meutim,Izraelcasenijemogloprodati nadoivotnorobovanje.Duinanjegoveslubebilajeogranienanaestgodina,asedmeje trebao biti puten na slobodu. Kraa ljudi, ubistvo s predumiljajem, pobuna protiv roditeljskog autoriteta, kanjavali su se smru. Doputalo se dranje robova koji nisu bili roeniJevreji,alinjihovivotiosobnostbilisustrogozatieni.Kanjavaloseubistvorobova, apovredekojebigospodarnanio,modasamogubitakzuba,omoguavalesumuslobodu. Izraelcisuisaminedavnobilisluge,asadkadsusamitrebaliimatisluge,trebalisuse uvati poputanja duhu surovosti i iskoritavanja zbog kojeg su patili pod egipatskim nadzornicima. Sjeanje na gorinu njihova vlastita robovanja trebalo ih je osposobiti da se stave na mjesto sluge te da ih to navede da budu ljubazni i saaljivi, da prema drugima postupajuonakokakobieljelidasepostupapremanjima. Posebnosutienapravaudovicaisiroadi,anareenje injeanobzirpremanjiho vom bespomonom stanju. Ako ih ucvijeli i oni zavape k meni, sigurno u njihove vapaje usliiti.Mojgnjeveseraspaliti,imaemuvaspogubiti.Takoevameneostatiudovicea djecasiroad.PridolicekojisepridrueIzraelutrebalisubitizatieniodzlaitlaenja.Ne tlaipridolicunitimunanosinepravde,jerstesamibilipridoliceuzemljiegipatskoj. Uzimanjekamateodsiromahabilojezabranjeno.Odjeailipokrivasiromaha,kojisu se uzimali kao jamstvo, morali su se vratiti prije noi. Kradljivac je ukradeno morao vratiti dvostruko. Nareeno je i potovanje prema sudijama i upraviteljima, a sudije su upozoreni protiv izvrtanja pravde, prihvatanja lanih dokaza i primanja mita. Zabranjeno je bilo lano optuivanjeiklevetanje,anareenadjelaljubaznosti,akipremaosobnimneprijateljima. Narod je jo jednom opomenut na svetu obavezu u pogledu na subotu. Odreeni su godinjipraznici,nakojimasusesvimukarciiznarodaokupljali pred Gospodom donosei musvojertvezahvalnostiiprveplodovenjegovaobilja.Obznanjenjeiciljovihuredbi.One nisu proistekle iz puke, samovoljne suverenosti, ve su dane za dobro Izraela. Gospod je rekao:Buditenarodmeniposveen!,dostojnidavassvetiBogprizna. Mojsije je trebao zapisati ove zakone i pozorno ih uvati kao temelje nacionalnog Zakona i oni su zajedno s Deset zapovijesti koje su ilustrirali bili uslov ispunjenja Bojih obeanjaIzraelu.
156

OndaimjeJahveposlaoporuku:aljem,evo,svoganelapred tobom,dateuvana putuidovedeteumjestokojesampriredio.Potujgaisluaj!Nebuniseprotivnjega,jervam neeopratatiprekraje:tamojejeimeunjemu.Akomusebudevjernopokoravaoibude vrio sve to sam naredio, ja u biti neprijatelj tvojim neprijateljima i protivnik tvojim protivnicima.TokomsvihizraelskihlutanjaHristosje,ustupuodoblakaiognja,bionjihov Voa.PremdasupostojalepredslikekojesuupuivalenadolazakSpasitelja,Onjetakoebio prisutni Spasitelj, koji je Mojsiju davao upute za narod i stajao pred njima kao jedini kanal blagoslova. Nakonsilaskasplanine:DoeMojsijeikazanarodusverijeiJahvineisveodredbe.A sav narod odgovori u jedan glas: Sve rijei to ih Jahve ree, vriemo. Mojsije je ovo jamstvo, zajedno s Gospodovim rijeima koje su ih obavezivale da ih posluaju, zapisao u knjigu. OndajeslijedilopotpisivanjeSaveza.Upodnojujeplanineizgraenrtvenik,apored njega je podignuto dvanaest stupova za dvanaest plemena Izraelovih, kao svjedoanstvo njihovogprihvatanjaSaveza.TadasumladiIzraelciizabranizaovuslubuprinijelirtve. Mojsije, nakon to je krvlju pokropio rtvenik, prihvati zatim Knjigu Saveza pa je narodu glasno proita. Tako su sveano ponovljeni uslovi Saveza i svi su bili slobodni da izaberu hoe li im se pokoriti. Oni su prvo obeali da e sluati Boji glas, ali sada im je proitannjegovZakon,anjegovasunaeladetaljnoiznesenatakodaznajutosveovajSavez obuhvata. Narod je ponovno jednoglasno uzvratio: Sve to je Jahve rekao, izvrit emo i posluat emo. Kad je Mojsije saopio svemu narodu svaku zapovijest, kako je pisalo u Zakonu,uzekrvi...tepokropiisamuknjiguisavnarodgovorei:Ovojekrvsavezakojivam jeBogpropisao.(Heb9,19.20) Tada je trebalo izvriti pripreme za potpuno organiziranje izabranog naroda pod Jahvom kao njihovim kraljem. Mojsije je primio zapovijest: Uadi k Jahvi ti, Aron, Nadab i Abihu i sedamdeset izraelskih starjeina. Poklonite se izdaljega! Neka se sam Mojsije primaknekJahvi!Dokjenarodbogoslubovaoupodnoju,oviizabraniljudisubilipozvani dasepopnunaplaninu.PozvanojesedamdesetstarjeinadapomognuMojsijuuupravljanju Izraelom, a Gospod im je dao Duh i poastio ih prikazom svoje slave i veliine. Oni vidjee Boga Izraelova: podnoje njegovim nogama kao da je bilo od dragoga kamena safira, sjajem naliknasamonebo.OninisuvidjeliBoga,vesuvidjelislavunjegoveprisutnosti.Ranijeoni nebimoglipodnijetiovajprizor,aliprikazBojeslavejeizazvaostrahopotovanjeinaveoih napokajanje.Onisurazmiljalionjegovojslavi,istoiimilostisvedoksenisumoglipribliiti Onomekojijebiopredmetnjihovograzmiljanja. MojsijeinjegovpomonikJouasuondapozvanidasesusretnusBogom.Buduida sunekovrijemetrebalibitiodsutni,voajeimenovaoAronaiHura,dagauzpomostarjeina zamijene.ZatimMojsijeuzadenabrdo,aondaoblakprekribrdo.SlavaseJahvinanastanina Sinajskombrdu.OblakjeestdanaprekrivaoplaninukaoznakposebneBojeprisutnosti,a On se nije otkrio ili objavio svoju volju. Mojsije je sve to vrijeme ekao da bude pozvan u prisutnost Svevinjega. Njemu je nareeno: Popni se k meni na brdo i priekaj ondje, i premdasunjegovostrpljenjeiposlunostbilikuani,ekanje ganijeiscrpiloinijenapustio svojemjesto.Razdobljeekanjajezanjegabilovrijemepripreme,temeljitogsamoispitivanja. ak ni Boji omiljeni sluga nije odmah mogao stupiti u njegovu prisutnost i izdrati prikaz njegove slave. Njemu je trebalo est dana da bi sebe posvetio Bogu ispitujui svoje srce, razmiljajui i molei se prije nego to je bio spreman za direktnu komunikaciju sa svojim
157

Tvorcem. Sedmog dana, u subotu, Mojsije je pozvan u oblak. Gusti oblak se otvorio pred oima cijelogIzraelaiGospodovaslavasepokazalakaovatrakojasaie.etrdesetdanaietrdeset noi boravio je Mojsije na brdu. etrdeset dana boravka na brdu nije obuhvatilo est dana pripreme.JouajetokomestdanabiosMojsijem,tesuzajednojelimanuipiliizpotokakoji jetekaosplanine.AliJouanijeuaosMojsijemuoblak.Onjeostaovaniinastaviojestiipiti oekujuiMojsijevpovratak,aliMojsijejepostiotokomsvihetrdesetdana. MojsijejetokomsvogboravkanagoriprimiouputezaizgradnjuSvetilitaukojeme seposebnoprikazatiboanskaprisutnost.NekamisagradeSvetilitedamoguboravitimeu njima, (Izl 25,8) bila je Boja zapovijest. Svetkovanje subote je zapovjeeno po trei put. Nekajeonaznak,zauvijek,izmeumeneiIzraelaca,saoptiojeJahve,dabudetesvjesnida vasja,Jahve,posveujem.Drite,dakle,subotu,jerjeonazavassveta...kobudeunjojradio ikakavposao,nekaseodstraniizsvoganaroda.(Izl31,17.13.14)Buduidasuupravotada daneiuputezatrenutnopodizanjeSvetilitazaslubuBogu,narodjemogaozakljuitidaje, zbogtogatojeciljkojisuimalipredsobombioslavaBojaizbogvelikepotrebezamjestom bogosluenja,opravdanoraditinagradnjisubotom.Dabiihsauvaoodtakvepogrekeonisu primiliupozorenje.NisvetostihitnostovogposebnogdjelazaBoganijeihsmjelanavestida pogazeNjegovsvetidanodmora. Narod je otada trebaobiti poaen stalnom prisutnou svog Kralja. Ja u prebivati meu Izraelcima i biti njihov Bog, Ja u posvetiti ator sastanka... (Izl 29,45.43) bilo je obeanje dano Mojsiju. Kao simbol Bojeg autoriteta i utjelovljenje njegove volje Mojsije je primioprimjerakDesetzapovijestitoihjeBojiprsturezaonadvijekameneploe(Pnz9,10; Izl32,15.16),dabuduuvaneuSvetilitu,kojeje,kadsenaini,trebalobitividljivosredite narodnogbogosluenja. Izraeljeodropskognarodauzvieniznadsvihostalihnarodadabudeposebnoblago Kraljanadkraljevima.Bogihjeodvojioodsvijetadabiimdaosvetizadatak.Onihjeuinio mjestompoliranenjegovogZakonaikroznjihjenamjeravaomeuljudimasauvatiznanjeo Njemu. Tako je svjetlost s Neba trebala blistati u svijetu okruenom tamom, i trebao se uti glas koji Poziva sve narode da ostave idolopoklonstvo i slue ivom Bogu. Ako Izraelci opravdajupovjerenjeoniepostatisvjetskasila.BogebitinjihovaodbranaiOneihuzdii iznad svih naroda. Kroz njih e se otkrivati njegova svjetlost i istina i oni e ivjeti pod njegovom svetom i mudrom vladavinom kao primjer nadmoi Njegovog bogosluenja nad svimdrugimoblicimaidolopoklonstva.
158

 28. poglavlje

IDOLOPOKLONSTVONASINAJU
Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 32 do 34. MojsijevaodsutnostzaIzraeljebilovrijemeiekivanjaineizvjesnosti.Narodjeznao dajeonsJouomotiaonaplaninuiuaouoblakgustogmrakakojisemogaovidjetiizdoline, a poivao je na vrhu planine. S vremena na vrijeme osvjetljavale su ga munje boanske prisutnosti.eljnosuoekivalinjegovpovratak.NaviknutijouEgiptunamaterijalniprikaz boanstva,njimajebilotekovjerovatiunevidljivobie,tesuoslonaczasvojuvjerunalaziliu Mojsiju.Sadajeonbiouzetodnjih.Prolazilisudanzadanom,sedmicazasedmicom,aonse nijevraao.Usprkosoblakukoji jeidaljebionavidiku,mnogimaseulogoru inilodaihje njihovvoanapustioilidagajeunitilavatrakojasaie. Razdoblje ekanja je za njih bilo vrijeme razmiljanja o Bojem Zakonu koji su uli i pripremesrcadaprimedaljnjaotkrivenjakojaimjeOntrebaodati.Nikadanijebiloprevie vremenazaovajposao,idasutrailijasnijerazumijevanjeBojihzahtjevaiponizilisvojasrca pred Njim, oni bi bili zatieni od kunji. Ali oni to nisu uinili te su uskoro postali nepromiljeni,nepaljiviisklonibezakonju.Ovoseposebnoodnosilonasvjetinu.Onisubili nestrpljivitosusenalazilinaputuuobeanuzemlju,zemljuukojojjeteklomlijekoimed. Dobrazemljaimjeobeanasamopoduslovomposlunosti,alionisutoizgubiliizvida.Neki su predloili da se vrate u Egipat, ali bez obzira hoe li poi naprijed u Hanaan ili natrag u Egipat,mnotvojeodluilodavieneekaMojsija. Osjeajui se bespomoni u odsutnosti voe, oni su pribjegli starim praznovjerjima. Svjetinajebilaprvaupoputanju,gunanjuinestrpljivostiionisupostalivoeotpadakojije slijedio.VoilitelesubilinekeodivotinjakojesuEgipanismatralisimbolomsvogboanstva, inaprijedlogonihkojisuprakticiraliovajoblikidolopoklonstva uEgiptu,nainjenojetelei oni su mu se poeli klanjati. Bog nije dao nikakav prikaz sebe, a zabranio je i bilo kakvo materijalnoprikazivanjesovimciljem.SvrhamonihudauEgiptuikodCrvenogmorabilaje dautvrdivjeruuNjegakaonevidljiva,svemonaIzraelovaPomonika,jedinogistinitogBoga. eljazavidljivimprikazomnjegoveprisutnostiprikazanajestupomodoblakaiognjakojije predvodio mnotvo i prikazivanjem njegove slave na gori Sinaj. Meutim, iako je oblak njegove prisutnosti jo uvijek bio pred njima, oni su svoja srca predali egipatskom idolo poklonstvu,aslavunevidljivogBogaprikazalikipomteleta! UMojsijevojodsutnostisudskavlastjepredanaAronuteseogromnomnotvookupilo pred njegovim atorom sa zahtjevom: Napravi nam boga, pa neka on pred nama ide! Ne znamo to se dogodi s tim ovjekom Mojsijem koji nas izvede iz zemlje egipatske.4 Oblak, kazalisuoni,kojiihjedotadvodio,sadajetrajnostajaonabrduivieihneepredvoditiu njihovim putovanjima. Oni moraju imati kip umjesto njega, i ako se odlue vratiti u Egipat, kakojeodlueno,onienaimilostkodEgipananoseipredsobomkipiprihvatajuigakao svogboga. Ovakvajekrizazahtijevalaovjekavrste,odlune,nepromjenjivehrabrosti,nekogako
4VidiDodatak,primjedbabr.4.

159

bi potovanje Boga smatrao vrednijim od popularnog javnog miljenja, line sigurnosti i vlastitog ivota. Ali tadanji izraelski voa nije imao takav karakter. Aron je neodluno prigovorionarodu,anjegovooklijevanjeibojaljivostuodlunomtrenutkunjihjeuinilojo odlunijim.Metesepoveavao.Izgledalojedajeslijepa,nerazumnaizbezumljenostovladala mnotvom.BilojeionihkojisuostalivjerniSavezusBogom,aliveidionarodasepridruio otpadu. Prema nekolicini koja se usudila predloeni kip nazvati idolopoklonstvom grubo se postupalo,ionisuutommeteuiuzbuenjuizgubilisvojeivote. Aronseuplaiozasvojivotiumjestodaplemenitoustaneu obranuBojeasti,onje popustiozahtjevimamnotva.Njegovojeprvodjelobilonaredbadasavnarodsakupizlatni nakit i donese ga njemu, nadajui se da e ih ponos navesti da odbiju ovu rtvu. Ali oni su dragovoljnopredalisvojeukraseionjeodnjihizliotele,imitacijuegipatskogboga.Narodje povikao:Ovojetvojbog,Izraele,kojiteizveoizzemljeegipatske.Aronjeneasnodopustio ovu uvredu Jahve. A onda je otiao jo dalje. Videi s kakvim je zadovoljstvom zlatno tele prihvaeno, on je pred njima izgradio rtvenik i objavio: Sutra neka se priredi sveanost u astJahvi!Trubaisuiromlogora,odplemenadoplemenanajavljivalisveanost.Sutradan ranoustanuiprinesurtvepaljeniceidonesurtvepriesnice.Ondasvijetposjedadajedei pije.Poslijetogaustadedasezabavlja.PodizgovoromdaodravajusveanostuastJahvi, onisuseprepustilijedenjuirazvratnomuivanju. Kako se esto u dananje vrijeme ljubav prema zadovoljstvima prikriva oblijem pobonosti! Religija koja ljudima doputa da se istodobno s obavljanjem svojih bogoslu benih rituala posvete sebinim ili tjelesnim zadovoljstvima i danas godi mnotvu kao i u Izraelovodoba.JouvijekpostojepopustljiviAronikojie,dokobnaajuodgovornedunosti ucrkvi,popustitieljamaneposveenihitakoihohrabritinagrijeh. Prolo je svega nekoliko dana otkad su Izraelci sklopili sveani Savez s Bogom da e sluati njegov glas. Stajali su drui od straha pred planinom sluajui Gospodnje rijei: Nemojimatidrugihbogovauzmene!BojaslavajejouvijeklebdjelaiznadSinajanavidiku zajednice,alionisuseokrenuliizatrailidrugebogove.NainietelenaHorebu,klanjahuse liku od zlata salivenu.Zamijenie Slavu svoju likom bika to prodire travu. (Ps 106,19.20) KakosemoglaiskazativeanezahvalnostiliponuditismionijauvredaOnomekojiimseotkrio kaonjeniOtacisvemoniKralj! Mojsije je na planini bio upozoren na otpad u logoru i nareeno mu je da se bez odlaganjavrati.Pouridolje,bilesuBojerijei,narodtvoj,kojisiizveoizzemljeegipatske, poao je naopako. Brzo su zali s puta koji sam im odredio Napravili su sebi tele od rastopljenekovine,predanjpaliniice.Bogjemogaosprijeitiovajpokretodsamogpoetka, alijedopustiodaserazvijedoovogstupnjadabiihpouiokaznomzanjihovuizdajuiotpad. BojiSavezsnjegovimnarodombiojeponiteniOnjerekaoMojsiju:Dobrovidim... dajeovajnarodtvrdeije.Pustisadanekasemojgnjevnanjihraspalidaihistrijebim.Onda uodteberazvitiveliknarod.Izraelskinarod,anaroitosvjetina,stalnosubilisklonipobuni protivBoga.Onibitakoemrmljaliprotivsvojihvoatebigaalostilisvojimnevjerstvomi tvrdoglavou. Voditi ih u obeanu zemlju bio bi teak posao, pun kunji. Oni su svojim grijesimaveizgubilipravonaBojumilost,apravdajezahtijevalanjihovounitenje.Gospod jestogapredloiodaihunititedaodMojsijanainiveliknarod. Pustisadanekasemojgnjevnanjihraspalidaihistrijebim,bilesuBojerijei.Daje Bog namjeravao istrijebiti Izrael, ko bi se za njih mogao moliti? Koliko bi bilo onih koji bi grjenikejednostavnoprepustilinjihovojsudbini?Kolikobinjihradozamijenilinapor,tereti
160

rtvu, naplatili nezahvalnost i gunanje, za poloaj asti i uivanja, kad je Bog bio taj koji je nudioosloboenje? Meutim, Mojsije je vidio razlog za nadu tamo gdje se inilo da postoji samo obeshrabrenjeignjev.OnnijeBojerijei:Pustisada,razumiokaozabranu,vepodsticajna posredovanje,rijeikojesupodrazumijevaledanitadrugoosimMojsijevemolitvenemoe spasiti Izrael, i ako ga on zamoli, Bog e potedjeti njegov narod. On je zapomagao pred Jahvom, Bogom svojim, i govorio: O Jahve! emu da gnjevom plamti na svoj narod koji si izbavioizzemljeegipatskesilomvelikomirukomjakom! Bog je naznaio da se odrekao svog naroda. On je Mojsiju govorio o njima kao o narodutvom, kojisi izveoizzemljeegipatske.Meutim,Mojsijeseponiznoodrekaotvrdnje dajeonvodioIzrael.Oninisubilinjegovi,veBoji, svoj narodkojisi izveo...silomvelikomi rukomjakom!Zatobi,pozivaojeon,Egipanimoralirei:Uzlojihjenamjeriiodveo,tako daihsmakneubrdimaiizbrieslicazemlje. Tokom nekoliko mjeseci otkad je Izrael napustio Egipat izvjetaj o njihovom prekrasnomizbavljenjurairiosemeusvimokolnimnarodima.Strahimranipredosjeaji poivali su na neznabocima. Svi su posmatrali da vide to e izraelski Bog uiniti za svoj narod.Akoihsadauniti,njihovieneprijateljipobijeditiiBogebitiobeaen.Egipanie tvrditidasunjihoveoptubebileistinite,umjestodajepoveonaroddaprinesertve,Onje uiniodaonibudurtvovani.OnineerazmiljatiogrijesimaIzraelaca.Unitenjenarodato gajeOntakojasnonagradiotetilobiugledunjegovaimena.Kakovelikaodgovornostpoiva nadonimakojejeBogtakovelianstvenouzvisiodaproslavenjegovoimenazemlji!Kakobi se oni trebali brinuti da se sauvaju od grijeha, da ne navuku njegovu kaznu i tako meu neznabocimaobeastenjegovoime! Dok je Mojsije posredovao za Izrael, njegova bojaljivost je ustupila mjesto njegovoj predanosti i ljubavi prema onima koji su, u Bojim rukama, bili orue preko kojeg je tako mnogo uinjeno. Gospod je sluao njegove zamolbe i udovoljio njegovoj nesebinoj molitvi. Bog je kuao svog slugu, On je provjeravao njegovu vjernost i ljubav prema tom grjenom, nezahvalnom narodu i Mojsije je plemenito izdrao kunju. Sebini motivi nisu bili izvor njegovog zanimanja za Izrael. Njemu je napredak Bojeg izabranog naroda bio drai nego osobna ast, drai nego prednost da postane otac velikog naroda. Bog je bio zadovoljan njegovom vjernou, jednostavnou njegova srca, njegovim integritetom, i On mu je kao vjernompastirupredaovelikuodgovornostdaIzraelvodiuobeanuzemlju. KadsuMojsijeiJoua silisplanine,aMojsijenosioploeSvjedoanstva,ulisuviku ivrisakuzbuenogmnotva,oitoustanjudivljegorgijanja.Joua,vojnik,prvojepomislioda su logor napali neprijatelji. Bojna vika u logoru! rekao je on. Ali Mojsije je bolje prosudio priroduovogkomeanja.Vikanijebilabojna,vevikabunepijanke.Nitiviupobjednici,niti tuepobijeeni:tujasamopjesmuujem.Doksuprilazililogoru,ugledalisunarodkakovie i plee oko svog kipa. Bio je to prizor neznaboake pijanke, oponaanje idolopoklonikih egipatskih praznika. Kako se to razlikovalo od sveanog oboavanja Boga! Mojsije se razgnjevio.OnjeupravodoaoizprisutnostiBojeslave,ipremdajebioupozorennaonoto sedogaalo,onnijebiospremanzatakavstraanprizorizraelskogponienja.Njegovjebijes kljuao. Da bi pokazao gnuanje prema njihovom zloinu, bacio je kamene ploe i one su se raspalepredoimanaroda,oznaavajuitimedakaotosuoniraskinulisvojSavezsBogom, takojeiBograskinuosvojSavezsnjima. Mojsije je ulazei u logor proao kroz mnotvo razvratnika, zgrabio kip i bacio ga u
161

vatru. Kasnije ga je atro u prah, prosuo po vodi i naredio narodu da piju tu vodu. Time je pokazaopotpunubezvrijednostbogakojegsuonioboavali. Velikijevoapozvaosvogbrataiotrogazapitao:totijeovajnaroduinio...dasi takovelikigrijehnanjsvalio?Aronsepokuaozatititiobjanjavajuizahtjevenarodaidabi gaubilidasenijepokorionjihovimeljama.Nekasemojgospodarsrdbomneraspaljuje odgovoriAronsamznakakojeovajnarodnazlosklon.Rekoemi:Napravinamboga,pa nekaprednamaide!NeznamotosedogodistimovjekomMojsijemkojinasizbaviizzemlje egipatske.Natoimjarekoh:Koimazlata,nekagaskine!Takomigadadoe,ajagabaciliu vatru, te izae ovo tele. On je elio da Mojsije povjeruje da se dogodilo udo, da je zlato baeno u vatru te da se nadprirodnom silom pretvorilo u tele. Meutim, njegovi izgovori i okolianjebilisuuzaludni.Onjespravomsmatranglavnimkrivcem. OnotojenjegovgrijehinilotakomrskimjestinjenicadajeAronbioblagoslovljeni poaendalekovieodostalognaroda.AronjebiotajkogaposvetiJahve(Ps106,16),aon jenainiokipiproglasiosveanost.OnjebioimenovanMojsijevimglasnogovornikom,asam je Bog posvjedoio o njemu: Znam da je on vrlo rjeit. (Izl 4,14) On je propustio sprijeiti idolopoklonike u njihovoj namjeri da izazivaju Nebo. On, preko koga je Bog donio kaznu na Egipaneinjihovebogove,ravnodunojesluaoizjavupredlivenimkipom:OvojetvojBog, Izraele, koji te izveo iz zemlje egipatske. On je bio s Mojsijem na planini i tamo posmatrao Gospodnju slavu, on je vidio da u prikazu te slave nije bilo niega prema emu se mogao nainitikip.Onjebiotajkojijetuslavupretvorioukipteleta.OnkomejeBogpredaovostvo naroda u Mojsijevoj odsutnosti podravao je njihovu pobunu. I na Arona se Jahve veoma razgnjevio, htio ga unititi. (Pnz 9,20) Meutim, kao odgovor na Mojsijevo predano posredovanje, njemu je poteen ivot. Kajanjem za svoj veliki grijeh i poniznou on je ponovnostekaoBojumilost. DajeAronimaohrabrostizaloitisezapravdubezobziranaposljedice,onjemogao sprijeitiotpad.DajenepokolebljivoustrajaousvojojodanostiBogu,dajepodsjetionarodna odgovornostpreuzetunaSinaju,nasveanizavjetsBogomdaesluatinjegovZakon,zlobi bilo zaustavljeno. Ali njegovo udovoljavanje eljama naroda i sigurnost s kojom je nastavio izvravati njihove planove, ohrabrilo ih je da idu dalje u svom grijehu no to su provobitno namjeravali. KadseMojsije,popovratkuulogor,suprotstaviopobunjenicima,njegoviotriukorii ljutnja koju je pokazao razbijanjem ploa Zakona bili su u opreci s ugodnim rijeima i dostojanstvenimdranjemnjegovogbrata,isimpatijenarodasubilenastraniArona.Aronje, da bi se opravdao, nastojao uiniti narod odgovornim za njegovu slabost u poputanju njihovomzahtjevu,aliusprkostome,onisusedivilinjegovojblagostiistrpljenju.AliBogne gledanaonotoljudigledaju.Aronovpopustljividuhieljadaudovoljizaslijepilisunjegove oidanevidiveliinuzloinakojijepodravao.Njegovoponaanjekojimjeuticaonagrijeh Izraelahiljadejekotaloivota.UkakvojjesuprotnostibiloMojsijevoponaanje,kojije,dok je vjerno izvravao Boje sudove, pokazao da mu je dobrobit Izraela draa nego napredak, astiliivot. Od svih grijeha koje e Bog kazniti nijedan nije tei u njegovim oima od onoga koji ohrabruje druge da ine zlo. Bog je elio da njegove sluge dokau svoju odanost revnim ukoravanjem grijeha, bez obzira kako to moe biti bolno. Oni koji su poaeni boanskim poslanjemnesmijubitislabi,popustljivi,zavisnoovremenuukojemsenalaze.Oninetrebaju teitisamouzvienjuiliseklonitispornihdunosti,veobavljatiBojedjelosnepokolebljivom
162

vjernou. PremdajeBogispunioMojsijevumolitvutakotojepotedioIzraelaunitenja,njihov je otpad trebao biti primjereno kanjen. Da bezakonje i nepokornost do kojih je dolo s Aronovimdoputenjem nisu bili brzo slomljeni, oni bise pretvorili u otvorenu bezbonost i donijeli narodu nepovratnu propast. Zlo se mora odstraniti najstroim mjerama. Stojei na vratimalogoraMojsijejepozvaonarod:KojezaJahvu,kmeni!Onikojinisusudjelovaliu otpadu trebali su stati Mojsiju s desne strane,aonikoji susepokajalizbogsvoggrijeha,na lijevu. Zapovijest je bila izvrena. Ispostavilo se da Levijevo pleme nije sudjelovalo u idolopoklonikombogosluenju.Izdrugihjeplemenabilomnogoonihkojisuuprkosgrijehu pokazali svoje pokajanje. Ali velik broj, veinom svjetina koja je traila da se naini tele, tvrdoglavojeustrajaousvojojpobuni.MojsijejeuimeJahve,BogaIzraela,zapovjedioonima sdesnestrane,kojinisusudjelovaliuidolopoklonstvu,daizvukumaeveipobijusvekojisu ustrajaliupobuni.Itogadanapadenarodaokotritisueljudi.Bezobziranapoloaj,pleme, prijateljstvo,vodepobunesubilipobijeni,apoteenisusvikojisuseponiziliipokajali. Onikojisuizvriliovajstraniinsudaizvrilisuganatemeljuboanskogautoriteta, izvrujuipresuduKraljanadkraljevima.Ljudisemorajuklonitidausvojojljudskojsljepoi ne sude i osuuju svoje blinje, ali kad im Bog zapovjedi da izvre njegovu presudu nad bezakonjem Njega treba posluati. One koji su obavili ovaj bolan in i tako pokazali svoje gaenje prema pobuni i idolopoklonstvu i posvetili se cjelovitijoj slubi istinitom Bogu, Gospodjenagradio,injihinjihovuvjernosttakotojeLevijevuplemenudaoposebnoodlije. IzraelcisubiliokrivljenizbogizdajeitoprotivKraljakojiimjedaoblagosloveiijisu autoritet dragovoljno odluili sluati. Da bi se odrala boanska vladavina, pravda se mora izvriti na izdajnicima. Ipak, i ovdje je Bog pokazao svoju milost. Premda je potovao svoj Zakon,Onjesvimadaosloboduizboraimogunostzapokajanje.Pobijenisusamoonikojisu ustrajaliupobuni. Bilo je nuno kazniti ovaj grijeh kao svjedoanstvo okolnim narodima o Bojem nezdovoljstvu idolopoklonstvom. Izvrujui pravdu na krivcima Mojsije je, kao Boje orue, morao ostaviti zapis o sveanom i javnom prosvjedu protiv njihova zloina. Kad su Izraelci kasnijetrebaliosuditiidolopoklonstvookolnihplemena,njihovibiihneprijateljioptuilidaje narod koji uzima Jahvu za svog Boga nainio tele i oboavao ga na Horebu. Oni bi onda, premda prisiljeni da priznaju sramotnu istinu Izraela, mogli ukazati na stranu sudbinu prijestupnikakaodokazdanjihovgrijehnijebioniodobrennioproten. Ljubav nita manje od pravde zahtijeva da se ovakav grijeh kazni. Bog je uvar kao i vrhovniksvognaroda.Onuklanja onekojisuustrajniupobunidadrugenepoveduupropast. TimetojepotedioKajinovivotBogjesvemirupokazaokakvesuposljedicedoputanjada grijehproenekanjen.Uticajkojijeonsvojimivotomiuenjemizvrio na svoje potomke doveojedopokvarenostikojajezahtijevalaunitenjecijelogsvijetapotopom.Istorijapretpo topnihljudisvjedoidadugivotzagrjenikanijeblagoslov,Gospodnjevelikostrpljenjenije sprijeilonjihovobezbotvo.tosuljudidueivjeli,postajalisusvepokvareniji. Tako je bilo i s otpadom na Sinaju. Da prijestup nije bio brzo kanjen, ponovno bi se vidjele iste posljedice. Zemlja bi ponovno postala pokvarena kao i u Noino vrijeme. Da su prijestupnicibilipoteeni,razvilobisezloveeodonogakojeserairilonakontojeKajin poteen. Boja milost zahtijeva da hiljade pate kako bi se sprijeila potreba da se milioni kazne.Dabispasioveinu,Onmorakaznitimanjinu.Nadalje,kadjenarododbaciovjernost Bogu,onseodrekaoboanskezatiteiliiosenjegoveobrane,itakojecijelinarodbioizloen
163

sili svojih neprijatelja. Da zlo na vrijeme nije uklonjeno, oni bi uskoro postali rtve svojih brojnih i monih neprijatelja. Bilo je potrebno da se za dobro Izraela, a takoe i kao pouka narednimnaratajima,zloinnavrijemekazni.Tonijebilanitamanjamilostzagrjeniketo je njihovo grjeno ponaanje sprijeeno. Da je njihov ivot bio poteen, isti duh koji ih je potakao da se pobune protiv Boga pokazao bi se u meusobnoj mrnji i sukobima, i oni bi naposljetku sami sebe unitili. Zloin je kanjen brzo i sa strahovitom otrinom iz ljubavi premasvijetu,izljubavipremaIzraeluiprijestupnicima. Kad je narod naposljetku shvatio veliinu svoje krivice, strah je obuzeo cijeli logor. Strahovalisudaesviprijestupnicibitiubijeni.aleinjihovumukuMojsijejeobeaodae jojednommolitiGospodazanjih. Teak ste grijeh poinili. Ipak u se Jahvi popeti. Moda za va grijeh oprotenje pribavim. On je otiao i u svojoj ispovijedi Bogu rekao: Jao! Narod onaj teak je grijeh poinio napravivi sebi boga od zlata. Ipak im taj grijeh oprosti... Ako nee, onda i mene izbriiizsvojeknjigekojusinapisao.Odgovorjeglasio:Onogakojijeprotivmenesagrijeio, izbrisatuizsvojeknjige.Nego,idisad!Povedinarodkamosamtirekao.Aneoemojpred tobomii.Aliudankadihpohodim,zbognjihovauihgrijehakazniti. Mojsijeva molitva usmjerava nae umove na nebeske zapise u kojima su zapisana imenasvihljudi,gdjesuvjernozapisananjihovadjela,biladobrailizla.Knjigaivotasadri imenasvihkojisuikadasluiliBogu.Akogakoodnjihnapustiitvrdoglavomustrajnouu grijehu konano otvrdne na uticaj njegovog Svetog Duha, na sudu e njegovo ime biti izbrisano iz Knjige ivota i on e biti predan unitenju. Mojsije je shvatio kako je strana grjenikovasudbina,aipakakoGospododbaciizraelskinarod,onjeeliodaseinjegovoime izbriesnjihovim.Onnijemogaoizdratidavidikakokaznastieonekojisutakomilostivo bili izbavljeni. Mojsijevo posredovanje u korist Izraela prikazuje Hristovo posredovanje za grjene ljude. Ali Gospod nije dopustio Mojsiju da kao Hristos nosi krivicu prijestupnika. Onogakojijeprotivmenesagrijeio,rekaojeOn,izbrisatuizsvojeknjige. Narod je duboko oaloen pokopao svoje mrtve. Tri hiljade su pale od maa, nakon egaseulogorupojaviopomor,aondajedolaporukadaihboanskaprisutnostvienee pratiti na njihovim putovanjima. Jahve je objavio: Ja s vama neu poi jer ste narod tvrde ijedavasputemneistrijebim.Izdanajezapovijest:Stogaskinitesvojnakit,ajauvidjeti tousvamauiniti.Cijelijelogortugovao.UkajanjuiponiznostiodbrdaHorebaIzraelci subilibeznakita. Po boanskoj naredbi ator koji je sluio kao privremeno mjesto bogosluenja bio je uklonjenizvanlogora.OvojebiojojedandokazdajeBogpovukaosvojuprisutnostizmeu njih.OnseotkrivaoMojsiju, alineovakvomnarodu.Ukorjebiobolan,amnotvojesgrinjom savjesti oekivalo vee nesree. Da nije Gospod izdvojio Mojsija iz logora kako bi ih mogao potpuno unititi? Meutim, oni nisu bili bez nade. ator je bio podignut izvan logora, ali Mojsije ga je nazvao ator sastanka. Svi koji su se istinski pokajali, i eznuli da se vrate Gospodu,pozvanisudaseuputetamo,priznajusvojegrijeheitraenjegovumilost.Kadsuse vratiliusvojeatore,Mojsijejeuaouator.Narodjesaivimzanimanjemtraionekiznak da je njegovo posredovanje za njih prihvaeno. Ako se Bog udostoji sresti s njim, mogu se nadati da nee u cijelosti biti uniteni. Kad se stup od oblaka spustio, narod je plakao od radostiisvakobisedubokoklanjaonavratimasvogatora. Mojsije je dobro poznavao pokvarenost i sljepou onih koji su mu bili povjereni na brigu. Znao je s kakvim se tekoama mora suoiti. Ali on je nauio da ako eli vladati
164

narodom,moradobitipomoodBoga.MoliosezajasnijeotkrivenjeBojevoljeizaobeanje njegoveprisutnosti:Vidi,tisimenirekao:Povedi ovajnarod,aliminisiobjaviokogaesa mnomposlati.Josimirekao:Znamtepoimenu,itiuivamojublagonaklonost.Stoga,ako uivamtvojublagonaklonost,objavimisvojeputove,dateshvatimidaidaljeuivamtvoju blagonaklonost.Promislitakoedajeovasvjetinatvojnarod. Odgovorjeglasio:Jaulinostobompoi...ipoinaktipriutiti.AliMojsijejouvijek nijebiozadovoljan.NjegovujeduupristiskaopredosjeajostranimposljedicamaakoBog prepusti Izrael tvrdokornostii nepokajanosti. Nije mogao podnijetida njegovi interesi budu odvojeni od interesa njegove brae te je molio da Bog svom narodu vrati naklonost i da ih znaknjegoveprisutnostinastavivoditinanjihovomputu:Akotinepode...odavdenasine izvodi.Takakoeseznatidauivamotvojunaklonost,jaitvojnarod?Potomtoidesnama. limeemosesamorazlikovatijaitvojnarodmeusvimnarodimakojisunalicuzemlje. IGospodjeodgovorio:Iovotosizatraio,uiniu...jertiuivamojublagonaklonost, jer te po imenu poznajem. Ipak, prorok nije prestajao moliti. Primio je odgovor na svaku molitvu, ali je on bio edan veih znakova Boje naklonosti. On je tada zatraio neto to nijednoljudskobienijezatrailo:Pokaimisvojuslavu. Bogganijeukoriosmatrajuinjegovzahtjevdrskim,vemuje milostivoprogovorio: Dopustiu da ispred tebe proe sav moj sjaj. Nijedan ovjek, smrtnik, ne moe vidjeti i preivjetiotkrivenjeslaveBoje,aliOnjeMojsijuobeaodaevidjetionolikoboanskeslave kolikomoepodnijeti.Ponovnojepozvannavrhplanine,aondajerukakojajenainilasvijet, ruka koja brda premjeta, a ona to ne znaju (Job 9,5), uzela ovo stvorenje od praha, ovog monogovjekavjere,istavilagaupukotinupeine,dokjeslavaBojaisvanjegovadobrota prolazilaprednjim. Ovoiskustvo,aiznadsvegaobeanjedaeboanskaprisutnostbitisnjima,Mojsijuje bilo obeanje o uspjehu u djelu koje je bilo pred njim, a on je to smatrao daleko veom vrijednouodsvegznanjaegipatskogilisvihsvojihdostignuakaodravnikailivojskovoe. NijednazemaljskasilailiznanjenisumoglinadomjestitiBojustalnuprisutnost. Za prijestupnika je strano kad dospije u ruke ivog Boga, ali Mojsije je sam stajao u prisutnosti Vjenog i nije se bojao jer je njegova dua bila u skladu s voljom njegovog Gospodara.Psalmistkae:Dasamusrcunazlomislio,nebiusliioGospod.(Ps66,18)Ali prisanjeJahvesonimakojigasebojeiSavezsvojobjavljujenjima.(Ps25,14) Bogseobjavio:Jahve!Jahve!Bogmilosrdanimilostiv,spornagnjev,bogatljubavljui vjernou,iskazujemilosttisuama,pratabezakonja,grijehiprijestup,alikrivcanekanjena neostavlja,negokanjavaopainuotacanadjeciinaunucimadotreegietvrtogkoljena. Mojsijesmjestapadenazemljuipoklonise.OnjeponovnovapiodaBogoprostisvom naroduopainuiuzmegakaosvojenasljedstvo.Njegovamolitvabilajeispunjena.Gospodje milostivoobeaoobnovitisvojunaklonostpremaIzraeluiuinitimu udakoja nikadaprije nisuuinjenaniukojojzemlji,niukojemnarodu. Mojsijejenaplaniniostaoetrdesetdanainoi,isvetovrijeme,kaoiprviput,njegov ivot se odravao udom. Nijednom ovjeku nije bilo doputeno da poe s njim, a tokom njegoveodsutnostinikonijesmiopristupitiplanini.OnjenaBojuzapovijestpripremiodvije kamene ploe i ponio sa sobom na vrh i Gospod je na ploe ispisao rijei Saveza Deset zapovijesti.5
5VidiDodatak,primjedbabr.5

165

Tokom dugog razdoblja to ga je proveo u zajednici s Bogom Mojsijevo lice je odsjajivalo slavu boanske prisutnosti. On nije znao da iz njegova lica izbija svjetlost dok je silaziosplanine.TakvajesvjetlostobasjavalaStefanovolicekadjeizvedenpredsudije:Nato svi koji su sjedili u Velikom vijeu upru pogled u Stefana i opaze da mu je lice poput lica aneoskog. (Dj 6,15) Aron i narod su uzmaknuli pred Mojsijem i ne usudie se k njemu pristupiti.Videinjihovstrahizbunjenost,aneznajuirazlog,onihjepozvaodamupriu. PruioimjeznakBojegpomirenjaiuvjerioihunjegovuobnovljenunaklonost.Unjegovom glasunisuprimijetilinitaosimljubaviimoljenjainapokonsejedanodnjihusudiopristupiti. Previezadivljendabigovorioonmujetihoukazaonanjegovizgled lica,aondapremanebu. Veliki je voa shvatio to oni ele rei. Svjesni svoje krivice, osjeajui i dalje boansko nezadovoljstvo,oninisumoglipodnijetinebeskusvjetlost,kojabiihispunjavalaradoudasu bili posluni Bogu. Krivica donosi strah. Dua koja je slobodna od grijeha nee eljeti da se sakrijeodsvjetlostineba. Mojsijeimjemnogotogaeliorei,ialeinjihovstrah,onjestaviokoprenuprekolica inastaviojekoristitikadgodsevraaoulogornakonzajednitvasBogom. Bog je ovom svjetlou namjeravao uvjeriti Izrael u sveti, uzvieni karakter svoga ZakonaislavuevaneljaotkrivenoguHristu.DokjeMojsijebionaplanini,Bogmunijesamo daoploeZakonaveiplanspasenja.Onjevidiodasupredslikeisimboliizraelskograzdoblja slikovito predoavali Hristovu rtvu, a nebeska svjetlost s Golgote je, nita manja od slave Bojeg Zakona, obasjavala Mosijevo lice. Ova boanska svjetlost predstavljala je slavu razdobljaijijeMojsijebiovidljiviposrednik,predstavnikjednogistinskogPosrednika. Slava koja je izbijala s Mojsijeva lica prikazuje blagoslove koje e kroz Hristovo posredovanje primiti narod koji dri Boje zapovijesti. Ona svjedoi da to je prisnija naa zjednica s Bogom, mi emo jasnije poznavati njegove zahtjeve, potpunije se pokoravati boanskojsliciibitispremnijidapostanemosudioniciuboanskojprirodi. Mojsije je bio predslika Hrista. Kao to je Izraelov posrednik zaklanjao svoje lice, jer narodnijemogaopodnijetidaposmatranjegovuslavu,takojeHristos,Posrednik,zaklanjao svojuboanskuprirodusljudskomkadjedoaonazemlju.DajedoaoobuenusjajNeba,on ne bi mogao pristupiti ljudima u njihovom grjenom stanju. Oni ne bi mogli podnijeti slavu njegoveprisutnosti.Onjestogaponiziosamsebeidoaouoblijugrenogtijela(Rim8,39), damoepristupitipalomgrjenomroduiuzdiiga.

166

 29. poglavlje

SOTONINONEPRIJATELJSTVOPREMAZAKONU
UpoetkuseinilokakoeSotonininaporidameubezgrjenimstanovnicimaNeba srui Boji Zakon biti okrunjeni uspjehom. Prevaren je bio velik broj anela, ali Sotonin je prividanuspjehbiouzrokporazaigubitka,odvajanjaodBogaiprogonstvasNeba. KadsesukobponovionaZemlji,Sotonajeponovnonaizgledbiouprednosti.ovjekje zbogprijestupapostaonjegovrob,aiovjekovokraljevstvojepalourukezaetnikapobune. Sada se inilo da je Sotoni otvoren put za osnivanje nIsavisnog kraljevstva i protivljenju autoritetuBojegSina.Meutim,planspasenjajeponovnoovjekuomoguiodadoeusklad s Bogom i postane posluan njegovom Zakonu, te da naposljetku i ovjek i Zemlja budu osloboeniodSotoninesile. Sotona je ponovno poraen i ponovno je pribjegao prijevari u nadi da e svoj poraz pretvoriti u pobjedu. Da bi potaknuo pobunu meu palim ljudskim rodom, Sotona je Boga prikazaokaonepravednogtojeovjekudopustiodaprestupinjegovZakon.ZatojeBog, pitaojevjetikua,znajuiposljedicedopustiodaovjekbudeiskuan,dapogrijeiidonese bijeduijad?Adamovadjeca,zaboravljajuivelikostrpljenjekojejeovjekudalonovupriliku, ibezobziranazapanjujuu,stranurtvukojujenjegovapobunadonijelanebeskomKralju, posluala su kuaa i prigovarala protiv jedinog Bia koje ih je moglo spasiti od Sotonine razornemoi. IdanaspostojehiljadeonihkojiBoguupuujuistipobunjenikiprigovor.Oninevide kako bi liavanje slobode izbora ovjeku oduzelo prerogative razumnog bia i od njega nainilopukiautomat.ovjekjestvorenkaoslobodnomoralnobie. Poputstvorenjadrugih svjetova,onsemoraopodvrgnutiispi.tuvjernosti,alinikadanijedovedenutakavpoloajda morapopustitizlu.Nijednakunjailiispitnedolazenaovjekaadaimonnemoeodoljeti. Bog je ovjeku pruio toliko mogunosti da u sukobu sa Sotonom nikada nije trebao biti poraen. Kako se broj ljudi na Zemlji poveavao, gotovo se cijeli svijet pridruio redovima pobunjenika.inilosedajeSotonajojednomodniopobjedu.Alisvemonasilajeponovno sprijeiladjelobezbotvaipotopomjesaZemljeuklonjenamoralnaneistoa. Prorokkae:Jerkadsenazemljipojavetvojisudovi,uesepravdistanovnicikruga zemaljskog.Akosepomilujeopaki,onseneuipravednosti... i ne obazire sena velianstvo Jahvino. (Iz 26,910) Tako je bilo nakon potopa. Nakon to su osloboeni njegove kazne, stanovnici zemlje su se ponovno pobunili protiv Gospoda. Svijet je dva puta odbacio njegov Savez i uredbe. Pretpotopni ljudi i Noini potomci odbacili su boanski autoritet. Onda je Gospod nainio savez s Abrahamom i izabrao sebi narod koji e postati uvar Njegovog zakona. Da bi prevario i unitio ovaj narod, Sotona je ponovno postavio svoje zamke. Jakovljevadjecabilasuizloenakunjisklapanjabrakasneznabocimaioboavanjanjihovih kipova.AliJosifjebiovjeranBoguinjegovavjernostjebilatrajnosvjedoanstvooistinskoj vjeri. Da bi ugasio ovo svjetlo, Sotona je djelovao kroz zavist Josifove brae da bi ga prodali kao roba u neznaboaku zemlju. Ali Bog je tako upravljao dogaajima da su Egipani upoznaliNjega.IuPotifarovudomuiuzatvoruJosifjeprimioobrazovanjeipoukukojisuga
167

zajedno sa strahopotovanjem prema Bogu pripremili za najvii poloaj vladara egipatske nacije.Njegovseuticajizfaraonovepalateosjeaoiromzemlje,aposvudaseiriloznanjeo Bogu.IzraelcisuuEgiptutakoepostalinapredniibogati,aonikojisuostalivjerniBoguirili su velik uticaj. Idolopoklonike svetenike je ispunio strah kad su vidjeli kako nova religija pridobivanaklonost.NadahnutiSotoninimvlastitimneprijateljstvompremanebeskomBogu, oni su nastojali ugasiti ovo vidjelo. Svetenicima je bilo povjereno obrazovanje prestolonas ljednika,iovajduhtvrdokornogprotivljenjaBoguirevnostpremaidolopoklonstvuoblikovali sukarakterbuduegvladaraiuzrokovaletlaenjeIzraelacaisurovostpremanjima. Tokom etrdeset godina nakon Mojsijeva bijega iz Egipta inilo se da je idolopoklon stvo pobijedilo. Godinu za godinom nade Izraelaca su blijedile. I narod i kralj su likovali u svojojsnaziivrijealiizraelskogBoga.Kadjeizraelskivoaizaaopredkraljasporukomod Jahve, Boga Izraelova, odgovor nije bio rezultat nepoznavanja istinskog Boga, ve protivljenje njegovog sili: Ko je taj Jahve da ga ja posluam odvrati faraon i pustim Izraelce? Ja toga Jahvu ne znam... Od poetka do kraja faraonovo protivljenje boanskoj zapovijestinijebilorezultatneznanja,vemrnjeiprotivljenja. Premda su Egipani tako dugo odbacivali spoznaju o Bogu, Gospod im je ipak pruio mogunost da se pokaju. U Josifovim danima Egipat je za Izraelce bio utoite, Bog je bio poaen ljubaznou prema njegovu narodu, a sada je Onaj koji dugo trpi, koji je spor na srdbu i bogat ljubavlju dopustio da svako zlo djeluje. Egipani koje su muili predmeti njihova oboavanja primili su dokaze o Jahvinoj sili, i svi koji su htjeli mogli su se pokoriti Bogu i izbjei njegove sudove. Kraljevo licemjerstvo i tvrdokornost doveli su do irenja spoznajeoBoguinavelimnogeEgipanedasepredajuunjegovuslubu. Budui da su Izraleci bili tako skloni povezivanju s neznabocima i oponaanju njihovog idolopoklonstva, Bog je dopustio da odu u Egipat, gdje se posvuda osjeao Josifov uticaj i gdje su bile povoljne okolnosti da mogu ostati poseban narod. Tamo su ih odvratno idolopoklonstvo Egipana i njihova surovost i tlaenje u kasnijem razdoblju izraelskog boravkatrebalinadahnutiodvratnoupremaidolopoklonstvuinavestiihdauBogusvojih otacanaduutoite.Sotonajeiskoristioovoprovienjedaposluinjegovomciljuzamraujui umove Izraelaca i navodei ih da oponaaju obiaje njihovih paganskih gospodara. Zbog egipatskog praznovjernog oboavanja ivotinja, Izraelcima, tokom ropstva, nije bilo doputenodaprinosertve.Ovaihslubastoganijeusmjeravalanavelikurtvuinjihovaje vjera oslabila. Kad je dolo vrijeme za Izraelovo izbavljenje, Sotona se odluio usprotiviti Bojimnamjerama.Onjebioodluandaovajvelikinarod,vieoddvamilionaljudi,ostaneu neznanjuipraznovjerju.NarodkojijeBogobeaoblagosloviti,umnoitiiuinitiodnjegasilu na zemlji, kroz koji je On trebao otkriti svoju volju, narod koji je htio uiniti uvarima svog Zakona,tajistinarodjeSotonanastojaozadratiuneznanjuiropstvu,dabiiznjihovihumova izbrisaosjeanjenaBoga. Kadsupredkraljemuinjenauda,Sotonajebiotamodabisprijeionjihovuticaj,kao ifaraonadanepriznaBojunadmoiposluanjegovuzapovijest.Sotonajeuiniosvetoje bilounjegovojmoidakrivotvoriBojadjelaisuprotstavisenjegovojvolji.Timejeotvoren put za vee prikaze boanske sile i slave, a Izraelcima i cijelom Egiptu je postalo oitije postojanjeisuverenostistinitogiivogBoga. Bog je izbavio Izrael monim prikazima svoje sile i kaznama nad svim egipatskim bogovima. Narod svoj s klicanjem izvede i s veseljem izabrane svoje... da uvaju naredbe njegoveizakonedamupaze.(Ps105,4345)Onihjespasioizropstvadabiihodveoudobru
168

zemlju,zemljukojajenjegovomprovienjempripremljenazanjihkaoutoiteodneprijatelja, gdje su mogli stanovati u sjeni njegovih krila. On ih je elio dovesti k sebi i uzeti ih u svoje vjeneruke,akaouzvratzasvenjegovodobroimilost,odnjihsezahtijevalodaosimNjega, ivogaBoga,nemajudrugihbogovaidauzviseiproslavenjegovoimenaZemlji. Tokom ropstva u Egiptu mnogi Izraelci su u velikoj mjeri izgubili spoznaju o Bojem Zakonuinjegoveuredbepomijealispaganskimobiajimaitradicijama.Bogihjedoveodo SinajaitamoimsvojimvlastitimglasomobznaniosvojZakon. Sotona i zli aneli su bili tamo. Dok je Bog narodu objavljivao svoj Zakon, Sotona je kovaozavjerukakobiganaveonagrijeh.SotonajeodluiodapredoimaNebaotmenarod koji je Bog izabrao. Navodei ga na idolopoklonstvo on je namjeravao unititi mo bogosluenja, jer kako se ovjek moe uzdii ako oboava ono to nije uzvienije od njega i moe se prikazati djelima vlastitih ruku? Ako ljudi mogu postati slijepi na silu, velianstvo i slavu beskonanog Boga prikazujui ga klesanim kipom, ili ak i ivotinjom ili kukcem, ako mogu zaboraviti svoju boansku vezu s oblijem svog Tvorca i pokloniti se ovim gnusnim i neivimobjektima,zlestrastisrcaebitineukrotiveiSotonaepreuzetipotpunuvlast. UsamompodnojuSinajaSotonajepoeoizvravatisvojplanruenjaBojegZakona, obavljajuitakoistodjelotogajeinionaNebu.TokometrdesetdanadokjeMojsijebiona planini s Bogom, Sotona je bio zaposlen poticanjem sumnje, otpada i pobune. Dok je Bog ispisivaosvojZakon,kojijetrebalopredatinjegovomzavjetnomnarodu,Izraelcisu,poriui svoju vjernost Jahvi, zahtijevali bogove od zlata! Kad se Mojsije vratio iz velianstvene prisutnosti boanske slave, sa zakonskim uredbama koje su obeali da e posluati, on ih je naaokakoseotvorenoprotivenjegovimzapovijestima,klanjajuisepredizlivenimkipom. Sotona je planirao unititi Izrael navodei ih na ovu drsku uvredu i bogohulnitvo Jahve. Budui da su se pokazali tako izopaenima, izgubivi svaki osjeaj o prednostima i blagoslovimakojeimjeBognudio,iovlastitimsveanim,ponovljenimobeanjimaoodanosti, Gospod e ih, vjerovao je on, napustiti i prepustiti unitenju. Tako bi on osigurao unitenje Abrahamovasjemena,sjemenaobeanjakojejetrebalosauvatispoznajuoivomBoguikroz koje je trebao doi On, istinsko sjeme, koji je trebao pobijediti Sotonu. Veliki pobunjenik je planirao unititi Izrael i time osujetiti Boju namjeru. Ali on je ponovno poraen. Sinovi Izraelovi, bez obzira na njihov grijeh, nisu bili uniteni. Oni koji su tvrdoglavo stali na Sotoninustranubilisuistrijebljeni,anarodukojiseponizioipokajaomilostivojeoproteno. Istorija ovog grijeha trebala je biti trajno svjedoanstvo o krivici i kazni idolopoklonstva, o pravednostiidugomBojemtrpljenju. Cijeli je svemir bio svjedok prizora na Sinaju. U djelovanju dviju uprava vidjela se suprotnostizmeuBojeiSotoninevladavine.Bezgrjenistanovnicidrugihsvjetovaponovno suposmatralirezultateSotoninogotpadaivladavinekojubionuspostavionaNebudamuje bilodoputenodjelovati. Navodei ljude da kre drugu zapovijest Sotona je namjeravao obeastiti njihovu predodbu o boanskom biu. Zanemarujui etvrtu zapovijest on ih je elio navesti da u cijelostizaboraveBoga.Bojizahtjevzapotovanjemioboavanjemtemeljisenainjenicida jeOnStvoriteljtedasvadrugabiaNjemudugujuivot.Biblijatakogovori.ProrokJeremija kae: A Jahve je pravi Bog. ivi je on Bog i Kralj vjeni... Bogovi koji nisu stvorili nebo ni zemlju moraju nestati sa zemaljskog lica i ispod neba. On stvori zemlju snagom svojom, mudrousvojomuspostavikrugzemaljski,iumomsvojimrazapenebesa.Svakomovjeku pametstane,svakisezlatarzastidisvogakipa,jersvisumukipovisamovarka,nemaunjima
169

duha!Ispraznisuoni,smijenetvorevine,propaeudankazne.Jakovljevdionijekaooni:jer jeonsvestvorio.(Jer10,1012,1416)Subota,kaospomenikBojestvaralakesile,upuuje naNjegakaotvorcanebaizemlje.Stogajeonatrajansvjedokipodsjetniknanjegovuveliinu, mudrost i ljubav. Da je subota uvijek bila svetkovana, nikada ne bi bilo nijednog ateista ili idolopoklonika. Institucijasubote,kojapotieizEdema,starajekaoisamazemlja.Svetkovalisujesvi patrijarsi, od stvaranja nadalje. Izraelce su tokom ropstva u Egiptu njihovi nadglednici prisiljavalidakresubotuionisuuvelikojmjeriizgubilisvijestonjenojsvetosti.Kadjena SinajuobjavljennjegovZakon,prverijeietvrtezapovijestisuglasile:Sjetisedasvetkuje dan subotni, pokazujui tako da subota nije tada uspostavljena, ve se upuuje na njeno porijeklotokomstvaranja.Sotonaje,dabiizbrisaoBogaizljudskihumova,namjeravaosruiti ovaj veliki spomenik. Ako moe navesti ljude da zaborave svog Stvoritelja, oni nee ulagati naporedaseoduprusilizlaisigurnoepostatiSotoninertve. Sotonino neprijateljstvo prema Bojem Zakonu natjeralo ga je u rat protiv svake uredbe u Deset zapovijesti. S velikim naelom ljubavi i odanosti Bogu, Ocu sviju, usko je povezano i naelo bratske ljubavi i poslunosti. Prezir prema roditeljskom autoritetu brzo vodidoprezirapremaBojemautoritetu.ZatoSotonaulaenaporedaumanjiobavezupete zapovijesti.Paganskinarodisuobraalimalopanjenauredbukojazapovijedaovonaelo.U mnogimnarodimaroditeljisubiliiliodbacivaniiliubijaniimsuzbogstarostibilinesposobni dasebrinuzasebe.Uporodicamasepremamajcipostupalosmalopotovanja,anakonsmrti njenogmuaodnjesezahtijevalodasepokoriautoritetunajstarijegsina.Mojsijejenaredio sinovsku poslunost, ali kad su Izraelci odstupili od Gospoda, oni su zajedno s ostalima zanemarilipetuzapovijest. Sotonajebioubicaljudiodpoetka(Iv8,44)iimjedobiovlastnadljudskimrodom, onnesamotoihjepodsticaodasemrzeimeusobnoubijaju,vejeon,dabisejohrabrije suprotstavio Bojem autoritetu, krenje este zapovijesti nainio sastavnim dijelom njihove religije. Natemeljuiskvarenihpredstavaoboanskimosobinamapaganskenacijesupovjero valedasuljudskertvenunedabiseosiguralanaklonostboanstava.Takosuseuraznim oblicimaidolopoklonstvavrilanajsurovijadjela.Meunjimajebioobiajdasedjecaprovode krozoganjpredkipom.Kadbinekodijeteproloneozlijeeno,ljudisusmatralidajenjihova rtvaprihvaena.Smatraloseidadijetekojebiseizbaviloimanaroitunaklonostbogova,te sugaokruivaliblagoslovimaiuvijekvisokocijenili,ibezobzirananjegovezloinenjegase nikadanijekanjavalo.Aliakojenekodijetebiloopeeno,njegovajesudbinabilazapeaena. Vjerovalo se da se gnjev bogova moe ublaiti samo oduzimanjem ivota te su ga stoga prinosilikaortvu.Uvrijemevelikogotpadaovakveopainesuuodreenojmjeriprevlada valeimeuIzraelcima. Uimereligijevrloseranopoelakritisedmazapovijest.Najodvratnijisuinajgnusniji obiaji postali dio paganskog bogosluenja. Bogovi su prikazivani kao pokvareni, a njihovi oboavateljisusepredavalinajninimstrastima.Prevladavalisuneprirodniporoci,avjerske praznikeobiljeavalajesveoptaiotvorenapokvarenost. Mnogoenstvojeranouhvatilokorijene.TojebiojedanodgrijehakojijenavukaoBoji gnjev na pretpotopni svijet. Ipak, ono se ponovno rairilo i nakon potopa. Sotonin smiljen naporjebiodaiskvariustanovubraka,oslabinjegoveobaveze i umanji njegovu svetost,jer nije mogao nai sigurniji nain da obeasti Boje oblije u ovjeku i otvori vrata jadu i
170

porocima. OdpoetkavelikeborbeSotoninajenamjerabiladapogrenoprikaeBojikarakteri izazove pobunu protiv njegovog Zakona, i inilo se da je to djelo bilo okrunjeno uspjehom. MnotvojeslualoSotonineprijevareiusprotiviloseBogu.AliusreddjelovanjazlaBojese namjereneprekidnoispunjavaju.Onsvimstvorenjimaobznanjujesvojupravednostidobrotu. Sotoninim kuanjem cijelo je ovjeanstvo prestupilo Boji Zakon, ali rtvom njegovog Sina otvorenjeputkojimseonomoevratitiBogu.Hristovommilouljudimogubitiosposobljeni zaposlunostOevomZakonu.TakoBogusvakodoba,usredpobuneiotpada,okupljanarod kojimujevjeran,narodkomjemojZakonusrcu(Iz57,7). Sotonajeprijevaromzaveoanele,aonjeusvimrazdobljimanastaviomeuljudima obavljatiovodjelo,anastavitevaratisvedokrajavremena.Kadbionotvorenopriznaodase bori protiv Boga i njegovog Zakona, ljudi bi pazili, ali on se prikriva i mijea istinu sa zabludom. Tako se prihvataju zablude koje zarobljavaju i unitavaju duu. Sotona na ovaj nainvodisvijetzasobom,alidolazidankadenjegovapobjedabilizauvijekokonana. Bojepostupanjepremapobunidovestedopotpunograzotkrivanjadjelakojesetako dugo potajno obavljalo. Posljedice Sotonine vladavine, plodovi zanemarivanja boanskih uredbi, bit e predoene pred svim stvorenim biima. Boji Zakon bie potpuno opravdan. VidjeesedajeBoguvijekpostupaonavjenodobronjegovognarodaidobrosvihsvjetova toihjestvorio.SameSotona,uprisutnostisvemirakaosvjedoka.priznatipravednostBoje vladavineinjegovogZakona. Nije daleko trenutak kad e Bog ustati da opravda svoj uvrijeeni autoritet. Jer, gle, izii e Jahve iz svog prebivalita da stanovnike zemljine kazni to se o njeg ogrijeie. (Iz 26,21) Ali ko e podnijeti dan njegova dolaska i ko e opstati kad se on pojavi? (Mal 3,2) Izraelskomjenarodu,zbognjegovihgrijeha,bilozabranjenopristupitiplaniniprijenotose Bog spustio da objavi svoj Zakon, da ih ne saee gorua slava njegove prisutnosti. Ako su ovakviprikazinjegovesileobiljeavalimjestoobjavljivanjanjegovogZakona,kakoestraan biti njegov sud kad doe da ispuni svoje svete uredbe! Kako e oni koji su gazili njegov autoritet izdrati njegovu slavu na veliki dan suda? Strah podno Sinaja narodu je trebao prikazatiprizoresuda.ZvuktrubejepozvaoIzraelnasusretsBogom.Glasarhanelaitruba Boja pozvat e ive i umrle iz cijele zemlje u prisutnost njihova Suca. Otac i Sin, praeni mnotvomanela,bilisuprisutninagoriSinaj.NavelikiDansudaHristosedoiuslaviOca svoga,upratnjianela(Mt16,27).Onetadasjestinaprijestosvojeslave,aprednjimese okupitisvinarodi. KadseboanskaprisutnostprikazalanaSinaju,slavaGospodnjajeuIzraelovimoima bilapoputvatrekojasaie.AlikadHristosdoeuslavisasvetimanelima,cijelaezemlja bljetatiodstranesvjetlostinjegoveprisutnosti.Bognadolaziineuti.Prednjimideoganj to prodire, oko njega silna bjesni oluja. On zove nebesa odozgo i zemlju da sudi narodu svojemu.(Ps50,3.4)PredNjimeteiognjenarijekakojaerastopitipoelazemaljska,kaoi Zemlju,aidjelakojasunanjojtakoeebitispaljena....kadseuplamenomognjuobjavis neba Gospod Isus u pratnji svoje aneoske vojske, koji e se osvetiti onima koji nee da priznajuBogaikojisenepokoravajuRadosnojvijestionaemGospoduIsusu.(2Sol1,7.8) ovjek nikada, od svog stvaranja, nije bio svjedok takvog prikaza boanske slave kao kadjenaSinajuobjavljenZakon.Treslasezemlja,neboserosilopredBogom,Sinajdrhtao predBogom,BogomIzraela.(Ps68,9)Usrednajstranijihpotresaprirodeizoblakase,poput trube,zauoBojiglas.Brdosezatresloodpodnojadovrha,amnotvoIzraelacase,blijedoi
171

druiodstraha,poklonilolicemdozemlje.Onajijijeglaspotresaozemljuobjavljuje:Jau jojednomnesamopotrestizemljunegoinebo.(Heb12,26)Svetopismokae:Jahvereesa visine,izsvetogastanagrmiglasom,neboseizemljatresu.(Jer25,30;JI4,16)Utajveliki dan nebo e ieznuti kao knjiga koja se smota (Otk 6,14). Svaka planina i otok e se pomaknutisasvogmjesta.Zemljaezateturatipoputpijanca,zanjihatsepoputkolibe;toliko ejojoteatibezakonjenjenodaepastiineevieustati.(Iz24,20) Svakoljudskosrceklone,stravaihjeobrvala,trudoviboliveihspopadaju,igrese korodilja,svaelicabitiizoblienaiproblijedjela.Kazniusvijetzazlou,kaeGospod, dokrajiuponosoholili,ponizitinadutostsilnika.(Iz13,7.8.11;Jer30,6) Kad se Mojsije vratio iz boanske prisutnosti s planine na kojoj je primio ploe svjedoanstva, grjeni Izrael nije mogao podnijeti svjetlost koja je obasjavala njegovo lice. Kako e satno prijestupnici gledati Sina Bojeg kad se pojavi u slavi svog Oca okruen nebeskimvojskama,dasudiprijestupnicimanjegovaZakonaionimakojisuodbacilinjegovo pomirenje.OnikojisuzanemariliBojiZakonigaziliHristovukrv,zemaljskikraljevi,velikai, vojskovoe,bogatai,mogunici,sakriteseupiljamaigorskimpeinamaioniegovoriti gorama i peinama: Padnite na nas i sakrijte nas od lica onoga koji sjedi na prijestolu i od Jagnjetovesrdbe,jerdoevelikidannjihovesrdbe!Komoeopstati?(Otk6,1517)Udan onaj:baciesvakisvojesrebroizlatneidole...kaduteeuupljinepeinaiu raspuklinestijena pred uasom Jahvinim, pred sjajem velianstva njegova, kad ustane da potrese zemlju. (Iz 2,20.21) TadaesevidjetidajeSotoninapobunaprotivBogauzroknjegovepropastiipropasti svih onih koji su odluili postati njegovi podanici. On je prikazivao da e prijestup donijeti velikodobro,alitadaesevidjetidajeplatazagrijehsmrt.Jerevodandolazipoputpei uaren; oholi i zlikovci bit e kao strnjika: dan koji se blii spalit e ih govori Jahve nad Vojskama da im nee ostati ni korijena ni granice. (Mal 3,19) Sotona, korijen svakog grijeha, i svi zli, koji su njegove grane, bit e u potpunosti uniteni. Grijeh e biti dokrajen zajednosasvakimjadomipropaukojejeondonio.Psalmistkae:Tipokarapagane,pogubi bezbonika,imeimizbrisadovijeka.(Ps9,6) Ali usred bure boanskog suda Boja djeca nee imati razloga za strah. Ali je Jahve utoitesvomenaroduizatitasinovimaIzraela.(Jl3,16)DankojieprijestupnicimaBojeg Zakona donijeti strah i unitenje, poslunima e donijeti klicanje od veselja neizrecivom i proslavljenom radosti. (1 Pt 1,8) Saberite mi sve pobonike koji rtvom Savez sa mnom sklopie!Nebesaobjavljujupravednostnjegovu:onjeBogsudija.(Ps50,5.6) I tada ete opet razlikovati pravednika od grenika, onoga koji slui Bogu od onoga kojimuneslui.(Mal3,18)Posluajteme,vikojipoznatepravo,narodekomjemojZakonu srcu.Izruketi,evo,uzimamauopojnu,pehargnjevasvojega:neegaviepiti.Ja,jasam tjeiteljva.(Iz51,7.22.12)Neksepokrenuplanineipotresubrijezi,alseljubavmojanee odmaiodtebe,nitesepokolebatimojSavezmira,kaeJahvekojitisesmilovao.(Iz54,10) Veliki plan otkupljenja donosi potpunu obnovu Boje naklonosti prema svijetu. Obnovljenojesvetojeizgubljenozboggrijeha.OtkupljenjenesamoovjekveiZemljada bude vjeno prebivalite poslunih. Sotona se tokom est hiljada godina borio da Zemlju zadri u svom vlasnitvu. A sada je ostvaren Boji prvobitni cilj stvaranja. Ali e od njih kraljevstvopreuzetiSveciSvevinjega,ioniegaposjedovatizavijekevjekova.(Dn7,18) OdistokasuncadozalaskahvaljenobiloimeJahvino!fps113,3)IJahveebitikralj nadsvomzemljom.(Zah14,9)Svetopismokae:Dovijeka,oJahve,rijetvojaostaje,stalna
172

poput nebesa. Stalne su sve naredbe njegove, utvrene za sva vremena. (Ps 119,89; 111,7.8) Svete uredbe koje je Sotona mrzio i nastojao unititi bit e potovane irom bezgrjenog svemira. Kao to zemlja tjera svoje klice, kao to u vrtu nie sjemenje, uinie Gospoddaizniknepravdaihvalapredsvimnarodima.(Iz61,11)
173

 30. poglavlje

ATORODSASTANKAINJEGOVESLUBE
Ovo poglavlje zasniva se na Izlasku 25 do 40 i Levitskom zakoniku 4 i 16. MojsijejeprimiozapovijestdokjebionagorisBogom:NekamisagradeSvetiliteda moguboravitimeunjima,aondamujeOndaocjeloviteuputezaizgradnjuatorasastanka. Izraelci su svojim otpadom odbacili blagoslove boanske prisutnosti i za neko vrijeme onemoguili podizanje Svetilita za Boga u svojoj sredini. Ali nakon to su ponovno primili naklonostNeba,velikijevoanastaviosostvarivanjemboanskezapovijesti. Bog je posebno obdario izabrane ljude vjetinama i mudrou za gradnju svete graevine. Sam je Bog dao Mojsiju plan graevine s posebnim uputama u vezi s veliinom i oblikom, gradom koju treba upotrijebiti i svakim komadom namjetaja koji je trebala sadravati. Sveta mjesta su trebala biti slike nebeskih stvarnosti (Heb 9,23.24), mala predodba nebeskog Hrama u kojemu Hristos, na veliki Svetenik, nakon to je prinio svoj ivot kao rtvu, slui u korist grjenika. Bog je Mojsiju na planini dao prikaz nebeskog Svetilitaizapovjediomudasvenainipremauzorkukojimujepokazan.Mojsijejepozorno zabiljeiosveoveupute,azatimihprenionarodnimvoama. Za gradnju Svetilita nune su bile velike i skupe pripreme, potrebna je bila i velika koliinanajskupljeinajdragocjenijegrade,aGospodjeprihvataodragovoljnedarove....avi primajteovedaroveumojuastodsvakogakojidajeodsrca,bilajeboanskazapovijestkoju je Mojsije ponovio narodu. Posveenje Bogu i duh rtve bili su prvi zahtjevi u pripremi prebivalitazaSvevinjega. Cijelinarodsejednodunoodazvao.Aondasvakokogajesrce vukloiduapoticala, doenoseisvojprinosuastJahvizagradnjuatorasastanka,zasvakuslubuunjemuiza posveena odijela. trcae se muevi i ene: svi koje je srce vuklo donesoe zapinjaa, naunica, prstenja, narukvica, ogrlica i svakovrsna zlatnog nakita; svi koji bijahu zavjetovali kakvuzlatninuuastJahvi. Svikodkojihsenaloljubiastog,crvenogitamnocrvenogpredivaiprepredenoglana, uinjenihovnujskihkoailifinihkoa,donesoesvoje.Nadalje,svakokojemogaodatikakav darusrebruilituu,donesetokaoprinosuastJahvi.Svakoukogasenalobagrenovadrva zaupotrebuubilokojemposlu,donesega. Sve ene koje su bile vjete prele su svojim rukama i donosile to bijahu oprele: ljubiastog,crvenogitamnocrvenogpredivaiprepredenoglana.Sveopetenekojejenjihovo srcepoticalozbognjihovevjetine,prelesukostrijet. Glavarisudonosilioniksaidrugogdragogkamenjazaumetanjeuopleakinaprsnik; pamirodijeiuljezasvjetlo,uljezapomazanjeimiomirisnitamjan.(Izl35,2328) DokjegradnjaSvetilitenapredovalo,narod,stari,mladiidjeca,nastavilisudonositi svojeprilogesvedokzaduenizaposaonisushvatilidaihjedosta,akivienotosemoe upotrijebiti.TojepodstakloMojsijadairomlogoraobjavi:Nekavienijedanovjekniena ne donosi nikakva priloga za Svetilite! Tako ustave narod, te nije donosio novih darova. Prigovaranje Izraelaca i Boje kazne su zapisane kao upozorenje kasnijim naratajima. A
174

njihovo predanje, njihova revnost i portvovnost primjer su vrijedan oponaanja. Svi koji ljube sluenje Bogu i cijene blagoslove njegove svete prisutnosti pokazat e isti duh portvovnosti u gradnji doma u kojem e se s Njim moi sastajati. Oni e htjeti Gospodu donijetinajboljeprilogekojeimaju.DomizgraenBogunetrebaostatiudugovimajertime Njegaobeaujemo.Iznosdovoljandaseobaviposaotrebadragovoljnodarovati,daradnici mogu rei kao to su tekli graditelji atora sastanka: Neka vie nijedan ovjek ni ena ne donosinikakvapriloga. ator je bio tako sagraen da su ga Izraelci mogli rastaviti i nositi na svojim putovanjima. On je stoga bio mali, ne dui od pedeset i pet stopa, a visok i irok osamnaest stopa.Ipak,bilajetovelianstvenagraevina.Bagremovodrvo,koritenozanjegovugradnjui namjetaj,bilojenajotpornijenatruljenjeodsvegadrveakojesemoglonainaSinaju.Zidovi su bili nainjeni od uspravno postavljenih dasaka, ugraenih u srebrno postolje, vrsto povezani stupovima i poprenim prijevornicama, a sve je bilo okovano zlatom, ostavljajui dojamdajegraevinanainjenaodzlata.Krovsesastojaoodetirislojazastiraa,odkojihje najdonji bio od prepredenog lana i ljubiastog, crvenog i tamnocrvenog prediva. Na njima bijahu izvezeni heruvimi, a ostali od kozjih, ovnujskih i jazavjih koa, tako postavljeni da pruajupotpunuzatitu.Graevinajepodijeljenaudvadijelabogatoizvezenim,prekrasnim zavjesama, ili zastorima, koji su visjeli na zlatom obloenim stupovima, a slian je zastor zatvarao ulaz u prvo odjeljenje. Ovi, kao i unutarnji pokriva koji je sainjavao krov, bili su napravljeniodnajljepihboja,plave,ljubiasteipurpurne,prekrasnousklaeni.Nanjimasu zlatnim i srebrnim nitima bili izvezeni heruvimini koji su predstavljali aneoske vojske povezanesradomnebeskogSvetilita,aslubenisuduhoviBojemnarodunazemlji. Sveti ator je bio okruen otvorenim prostorom nazvanim dvoritem, ograen zavjesama,ilizastorima,odfinoglanakojisubiliobjeeninamjedenimstupovima.Ulazuovo predvorjebiojesistonestrane,zavorenzavjesamaodskupogmaterijalaiprekrasneizrade, premdanekaooneusamomSvetilitu.Zastoripredvorjasubiliupolaniiodzidovaatorai ljudiizvanasujasnomoglividjetigraevinu.Upredvorju,inajbliiizlazu,nalaziosertvenik za rtve paljenice obloen tuem. Na ovom su rtveniku prinoene sve rtve paljenice Gospodu, a njegovi su rogovi bili pokropljeni krvlju pomirenja. Izmeu rtvenika i vrata atoranalazioseumivaonikodtua,nainjenodogledalakojasueneizraelskedragovoljno dale.Svetenici suuumivaonikupralisvojerukeinogekadgodsuuulaziliusvetaodjeljenja ilipristupalirtvenikudaGospoduprinesurtvepaljenice. Uprvomodjeljenju,iliSvetinji,nalazilisusestolsprinesenimhljebovima,svijenjaki kadionirtvenik.Stosprinesenimhljebovimabiojepostavljennasjeveru,obrubljenrezbare nim vijencem i obloen istim zlatom. Svetenici su na stol svake subote stavljali dvanaest hljebova,udvijegomileikropiligatamjanom.Hljebovesunakonuklanjanjamoglijestisamo svetenici jer su se smatrali svetim. Na jugu se nalazio sedmokraki svijenjak sa sedam svjetiljaka.Njegovisukrakovibilinainjeniodposebnoizrezbarenihaauoblikubademova cvijeta,abiojenainjenodjednogtalantaistogzlata.Buduidanaatorunijebiloprozora, svjetiljkesenikadanisusvegasile,vesusvijetliledanjuinou.Predsamimzastoromkojije dijelio Svetinju od Svetinje nad svetinjama i Boje neposredne prisutnosti stajao je kadioni rtvenik.Svetenicisusvakogjutraiveerinaovomrtvenikupalilitamjan,njegovirogovisu pomazivani krvlju rtve za grijeh, a na Dan pomirenja kropljeni krvlju. Sam Bog je zapalio vatrunaovomrtvenikuionajepozornoodravana.Svetisemirisiriodanjuinoucijelim Svetilitemidaljeodatora.
175

Iza unutranje zavjese nalazila se Svetinja nad svetinjama, u ijem je sreditu bila simbolina sluba pomirenja i posredovanja, koja je stvarala vezu izmeu Neba i Zemlje. U ovomsedijelunalazioKoveg,odbagremovadrveta,izvanaiiznutraobloenzlatom,aizvana okovanzlatnimpojasom.OnjenainjenkaospremitezakameneploenakojimajesamBog napisao Deset zapovijesti. Stoga se zvao Koveg svjedoanstva ili Saveza jer su Deset zapovijestibiletemeljSavezaizmeuBogaiIzraela. Pokriva svetog Kovega zvao se Pomirilite. On je nainjen od komada istog zlata i natkriljenzlatnimheruviminimakojisustajalijedannasuprotdrugom.Jednojekrilosvakog heruvimabilopodignuto,dokjedrugozaklanjalotijelouznakpotovanjaiponiznosti(VidiEz 1,11). Poloaj heruvimina, s licima okrenutim jedan prema drugom i pogledom punim potovanja prema Kovegu, predstavljali su strahopotovanje s kojim su nebeske vojske draleBojiZakoninjihovozanimanjezaplanspasenja. Iznad prijestola milosti nalazio se oblak slave, prikaz boanske Prisutnosti, a Bog je meukreubinimaobznanjivaosvojuvolju.Glasizoblakajeponekadvelikomsvetenikupre nosioboanskeporuke.Ponekadjesvjetlostobasjavalaanelanadesnojstrani,oznaavajui potvrdu ili prihvatanje, a ponekad je oblak ili sjena poivala na heruviminu s lijeve strane, oznaavajuiodbacivanjeiliprotivljenje. Boji Zakon u Kovegu bio je veliko mjerilo pravednosti i suda.Zakon je izricao smrt nadprijestupnikom,aliseiznadZakonanalaziloprijestomilostinadkojimseotkrivalaBoja prisutnostskojegseslubompomirenjadarovaooprostpokajanomgrjeniku.Takoeseiu Hristovoj slubi za nae otkupljenje, koje simbolizira sluba u Svetilitu, Ljubav i Vjernost sastati,PravdaiMirzagrliti. Nijedan jezik ne moe opisati velianstven prizor unutar Svetilita, zlatom obloene zidove koji su odsjajivali svjetlou zlatnog svijenjaka, raskono prelijevanje boja bogato izvezenih zavjesa s blistavim likovima anela, stol, kadioni rtvenik, sveti Koveg sa svojim tajanstvenim heruviminima, a iznad njega sveti oblak, vidljivi prikaz Jahvine prisutnosti, a ipak samo blijedi prikaz slave Bojeg nebeskog Hrama, velikog sredita slube za ovjekovo otkupljenje. Izgradnja atora trajala je oko pola godine. Mojsije je po svretku pregledao rad graditeljaiusporediogasuzorkomkojimujebioprikazannagoriiuputamatoihjeprimio od Boga. Tako Mojsije uini. Kako mu je Jahve naredio, sve je tako uinio. Mnotvo se s velikim zanimanjem okupilo da vidi svetu graevinu. Dok su posmatrali prizor sa zadovoljstvom i strahopotovanjem, stup od oblaka se spustio i prekrio Svetilite. I slava JahvinaispuniPrebivalite.BogjeotkriosvojevelianstvoaMojsijenekovrijemenijemogao ui unutra. Narod je s dubokim osjeajima posmatrao znak da je djelo njihovih ruku prihvaeno. Nije bilo glasnih izraza radosti. Svi su bili obuzeti sveanim strahopotovanjem. Ali radost u njihovim srcima pokazivala se u suzama radosti, i oni su tiho aptali rijei zahvalnostitojeBogsiaodameunjimaprebiva. PremaboanskojzapovijestiplemeLevijevojebiloodvojenozaslubuuSvetilitu.U prijanjim vremenima svaki je ovjek bio svetenik u svom domu. U Abrahamovo vrijeme svetenstvo se smatralo pravom prvorodenog sina. A sada, umjesto svih prvorodenaca u Izraelu, Gospod je prihvatio pleme Levijevo da radi u Svetilitu. On je ovom oitom au pokazaoprivrenostnjihovojvjernosti,zbogprivrenostinjegovojslubiiizvrenjunjegove kaznekadjeIzraelotpaooboavajuizlatnotele.Meutim,svetenstvojebiloogranienona Aronovu porodicu. Samo je Aronu i njegovom sinu bilo doputeno sluiti pred Gospodom, a
176

ostatku plemena je bila povjerena briga za ator i njegov namjetaj, a oni su trebali pratiti svetenikeunjihovojslubialinisusmjeliprinositirtve,palititamjaniligledatisvetestvari prijenotoihsepokrije. U skladu sa svojom dunou svetenicima je propisana posebna odjea. Boanska zapovijest Mojsiju bila je da naprave lijepo izraeno ruho za slubu u Svetilitu; naprave svetu odjeu Aronu, kako je Jahve naredio Mojsiju. Odjea je obinog svetenika bila od bijelog lana, iz jednog komada. Pruala se gotovo do stopala, a oko struka je bio opasan pojasom od ljubiastog, crvenog i plavog prediva. Laneni opleak je upotpunjavao njihovu vanjskuodoru.Mojsijujekodgorueggrmabilonareenodaskinesvojesandalejerjezemlja na kojoj je stajao bila sveta. Stoga svetenici nisu smjeli ulaziti u Svetilite s obuom na nogama. Praina koja se zadrava na njima obeastila bi sveto mjesto. Oni su svoju obuu trebali ostavljati u dvoritu prije no to udu u Svetilite i prati noge i ruke prije slube u atoru ili kod rtvenika za paljenice. Tako su oni neprekidno uili pouku da se s onih koji dolazeuBojuprisutnostmoraodstranitisvaneistoa. Odjeajevelikogsvetenikabilanainjenaodskupetkanine,prekrasnoizraena,abila je prikladna njegovu uzvienu poloaju. Osim lanene odjee obinog svetenika, on je nosio plavuhaljinu,kojajetakoebilasatkanaodjednogkomada.Kouljajebilaukraenazlatnim zvoniima,ukrasimauoblikunarauplavoj,purpurnojicrvenojboji.Opasivaoseprekrasno izvezenimpojasomistihboja.Opleakjebiobezrukava,ananjegovimporameniciitkaniciod zlatanalazilasusedvaoniksanakojimasubilaispisanaimenadvanaestIzraelovihplemena. Preko opleka se nosio naprsnik, najsvetiji dio svetenike odore. Izraen je bio od istog materijala kao i opleak. Bio je etverouglast, pedalj dug, objeen o ramena plavom vrpcomkojajeprolazilakrozzlatnekolutie.Rubovisumubiliukraenidragimkamenjem,u etirireda,nakojimasukaoinaoplekubilaurezanaimenaplemena.Gospodnjajeuredba glasila:NekatakoAron,kadgodulaziuSvetilite,nasvomesrcunosiimenasinovaIzraelovih nanaprsnikuzapresudivanje,daihuvijekdozivausjeanjepredJahvom.(Izl28,29)Takoi Hristos,Velikisvetenik,prinoseisvojukrvpredOcemzagrjenike,nosinasvomsrcuime svakeduekojasekajeivjeruje.Psalmistkae:Bijedansamjainevoljan,alJahvesebrineza me.(Ps40,18) Nadesnojilijevojstraninaprsnikanalazilasusedvavelika,sjajnakamena.Zvalisuse UrimiTumim.Bogjespomounjihvelikomsvetenikuobjavljivaosvojuvolju.Kadsupred Gospodaiznoenapitanjanakojajetrebalodatiodgovor,svjetlosnikrugkojibiokruiodragi kamen na desnoj strani bio je znak boanskog odobravanja, dok je oblak koji bi zasjenio kamennalijevojstranibioznaknegodovanjailiprotivljenja. Mitravelikogsvetenikabilajenainjenaodbijeloglanenogturbananakojojjeplavom uzicom bila privezana zlatna ploa s natpisom: Posveen Jahvi. Sve to je bilo u vezi sa svetenikom odjeom ili dranjem trebalo je u posmatrau usaditi osjeaj Boje svetosti, svetosti njegova bogosluenja i istoe koja se zahtijevala od onih koji su dolazili u njegovu prisutnost. Nije samo Svetilite trebalo sluiti slici i sjeni nebeskih stvarnosti ve i slubujui svetenici (Heb 8,5). Ovo je bilo od velike vanosti, i Gospod je preko Mojsija dao jasne i odreeneuputeosvakojtakiovetipskeslube.SlubauSvetilitujeimaladvadijela,dnevnu igodinjuslubu.DnevnaslubaseobavljalanartvenikuzapaljeniceudvorituSvetilitaiu Svetinji,agodinjaslubauSvetinjinadsvetinjama. Nijedno smrtno ljudsko oko, osim velikog svetenika, nije smjelo vidjeti unutranjost
177

Svetinje nad svetinjama. Svetenik je ondje mogao ui samo jednom godinje i to nakon najsveanije i najpozornije pripreme. On je drui izlazio pred Boga, narod je u tiini i strahopotovanju oekivao njegov povratak, a njihova su se srca uzdizala u molitvi za boanski blagoslov. Veliki svetenik je pred prijestolom milosti vrio pomirenje za Izrael, a Bog se susretao s njim u oblaku slave. Njegov boravak due od uobiajena vremena ispunjavaoihjestrahomdagaGospodnjaslavanebiubilazbognjegovihilinjihovihgrijeha. Dnevnaslubasesastojalaodjutarnjeiveernjertve,rtvovanjatamjananazlatnom rtveniku i posebnih rtava za pojedinane grijehe. Postojale su takoe rtve subotom, mladinamaiposebnimpraznicima. Svakogjutraiveerinartvenikuseprinosilojagnjeodgodine,spropisanomhranom, tojesimboliziralosvakodnevnoposveivanjenarodaJahviinjihovuneprekidnuzavisnosto Hristovojpomirbenojkrvi.Bogjeizriitonarediodasvakartvakojaseprinosizaslubuu Svetilitutrebabitibezmane(Izl12,5).Svetenicisutrebalipregledatisveivotinjekojesu donoene kao rtva i odstraniti one na kojima su otkrili manu. Samo je rtva bez mane mogla biti simbol njegove savrene istoe, njega koji se trebao prinijeti kao nevino i bez mane Jagnje (1 Pt 1,19). Apostol Pavle upuuje na ove rtve kao prikaz onoga to Hristovi sljedbenici moraju postati. On kae: Zaklinjem vas, brao, milosrem Bojim da prinesete sebekaortvuivu,svetuiugodnuBogukaosvojeduhovnobogotovlje.(Rim12,1)Mise trebamopredatislubiBoguinastojatiprinijetitosavrenijurtvu.Bogseneezadovoljitis manjimodonognajboljegatomimoemoponuditi.Onikojigaljube cijelimsrcemeljete muposvetitinajboljidiosvogivotateeneprekidnonastojatiuskladitisvesilesvogbiasa zakonimakojieizgraivatinaesposobnostidainimonjegovuvolju. Svetenik je prinoenjem tamjana dolazio u neposredniju Boju prisutnost nego bilo kojim drugim inom dnevne slube. Budui da unutarnja zavjesa nije sezala do stropa graevine,Bojaseslavakojaseotkrivalaiznadprijestolamilosti,djelominomoglavidjetiiz prvogodjeljenja.KadjesvetenikprinosiotamjanpredGospodom,onjeposmatraoKoveg,i dok se oblak tamjana dizao, boanska se slava sputala na prijesto milosti i ispunjavala Svetinjunadsvetinjama,aestojeispunjavalaobaodjeljenjatakodajesvetenikbioprisiljen povui se do vrata Svetilita. Kao to je svetenik u toj tipskoj slubi vjerom gledao prijesto milostikojenijemogaovidjeti,takoiBojinarodsadatrebausmjeravatisvojemolitveHristu, svom Velikom sveteniku, koji, nevidljiv za ljudsko oko, moli u nau korist u nebeskom Svetilitu. Tamjan, koji se dizao s molitvama Izraelaca, predstavlja Hristove zasluge i posredovanje,njegovusavrenupravednostkojasevjerompripisujenjegovomnaroduikoja jedinomoebogosluenjegrjenihljudiuinitiprihvatljivimBogu.Predzavjesomsvetinjenad svetinjama nalazio se rtvenik stalnog posredovanja, a pred Svetinjom rtvenik stalnog pomirenja. Bogu se pristupalo krvlju i tamjanom, simbolima koji su prikazivali velikog Posrednika kroz kojeg grjenici mogu pristupiti Jahvi i kroz kojeg dua koja se moli i kaje moeprimitimilostispasenje. DoksusvetenicisvakogjutraiveeriulaziliuSvetinjuuvrijemeprinoenjatamjana, dnevnajertvabilaspremnazaprinoenjenartvenikuudvoritu.Bilojetovrijemeposebne panjezanarodkojiseokupljaopredatorom.PrijenotosustupiliuBojuprisutnostkroz slubusvetenika,onisuozbiljnotrebaliispitivatisvojasrcaipriznatisvojegrijehe.Udruiva li su se u tihoj molitvi licima okrenuti prema Svetinji. Tako su se njihove molitve dizale s tamjanom dok je rtva pomirenja zorno prikazivala vjeru u zasluge obeanog Spasitelja.
178

Vrijemeodreenozajutarnjuiveernjurtvusmatralosesvetimipotovalosekaopropisano vrijeme bogosluenja u cijelom izraelskom narodu. Kad su u kasnijem razdoblju Jevreji bili rasuti u udaljenim zemljama, oni su i dalje u odreeno vrijeme okretali svoje lice prema Jerusalemu i prinosili svoje molitve izraelskom Bogu. Ovaj obiaj je za hriane primjer jutarnje i veernje molitve. Premda Bog osuuje puki obred, bez duha bogosluenja, On s velikimzadovoljstvomgledanaonekojigaljube,klanjajuisejutromiveerom,itraeoprost zauinjenegrijeheiiznosesvojezahtjevezapotrebnimblagoslovima. Beskvasni hljebovi su uvijek stajali pred Gospodom kao trajna rtva. Oni su bili dio dnevnertve.Zvalisusehljeboviprisutnostiiliprinesenihljebovi,jersuuvijekbilipoloeni predGospodnjimlicem.OnisubilipriznanjeovjekovezavisnostioBoguzatjelesnuhranui duhovne blagoslove. I mana i beskvasni hljebovi upuivali su na Hrista, Hljeb ivota, koji je zbognasuvijekprisutanpredBogom.Onjesamrekao:Jasamivihljebkojijesiaosneba. (Ivan6,4851)Hljebovisukropljenitamjanom,akadsuihsvakesuboteuklanjalidabiihse zamijenilosvjeim,nartvenikujepaljentamjankaospomenikpredBogom. Najvaniji dio dnevne slube bila je sluba koja se obavljala u korist pojedinaca. Pokajanigrjenikjedonosiosvojurtvudovrataatoraistavljajuisvojurukunaglavurtve ispovijedaosvojegrijeheitakoihslikovitopreniosasebena nevinu rtvu. ivotinju je klao svojimvlastitimrukama,asvetenikjekrvunosiouSvetinjuinjomekropioispredzavjese iza koje se nalazio Koveg sa Zakonom koji je grjenik prestupio. Ovim obredom grijeh je krvlju prenoen u Svetilite. U nekim sluajevima krv se nije unosila u Svetinju,6 ve je svetenik jeo meso, kao to je Mojsije naredio Aronovim sinovima, rijeima: To vam je dao Jahve da uklanjate krivnju sa zajednice. (Lev 10,17) Oba obreda su prikazivala prenoenje grijehaodpokajnikanaSvetilite. Takva je bila sluba koja se svakodnevno obavljala tokom godine. Grijesi Izraela su tako unoeni u Svetilite, Svetinja je postajala neista te je bila potrebna posebna sluba za uklanjanjegrijeha.Bogjezapovjediodaseizvripomirenjezasvakosvetoodjeljenje,kaoiza rtveniki:TakoegaoistitiodneistoaIzraelacaiposvetiti.(Lev16,19) Jednomgodinje,navelikiDanpomirenja,svetenikjeulaziouSvetinjunadsvetinjama daoistiSvetilite.Timseinomzavravaogodinjiciklusslube. NaDanpomirenjapredvratasudonoenadvajareta,inadnjimasubacanekocke,te jednogodredikockomJahvi,adrugogaAzazelu.Jaracnakojegjeprvopalakockatrebaoje biti zaklankao rtva za grijeh zanarod. Svetenik jenjegovu krv trebao unijeti iza zavjese i njome pokropiti prijesto milosti. Tako e obaviti obred pomirenja nad Svetilitem zbog neistoa Izraelaca, zbog njihovih prijestupa i svih njihovih grijeha. A tako neka uini i za atorsastankatosemeunjimanalazi,usrednjihovihneistoa. NekamunaglavuAronstaviobjesvojerukeinadnjimispovjedisvekrivnjeIzraelaca, svenjihoveprijestupeisvenjihovegrijehe.Poloiviihtakojarcunaglavu,nekagapoaljeu pustinju s jednim prikladnim ovjekom. Tako e jarac na sebi odnijeti sve njihove krivnje u pustikraj.Narodsenijesmatraoslobodnimodteretagrijehasvedokjaracnijebioputenu pustinju.Svakijeovjektrebaoispitivatisvojuduudokseobavljalodjelopomirenja.Odlagao sesvakiposao,icijelajeizraelskazajednicaproveladanu sveanojponiznostipredBogom,u molitvi,postuiispitivanjusrca. Ovagodinjaslubajenaroduilavanimistinamaopomirenju.rtvamazagrijehkoje
6VidiDodatak,Primjedbabr.6

179

suseprinosiletokomgodineprihvatanajezamjenazagrjenika,alikrvrtvenijeucijelosti uklanjalagrijeh.Onajebilasamosredstvokojimjegrijeh prenoenuSvetilite.rtvujuikrv grjenik je priznavao autoritet Zakona, priznavao krivnju zbog svojih prijestupa i izraavao vjeruuOnogakojijetrebaouzetigrijehesvijeta.Alionnijebioucijelostislobodanodosude Zakona.NaDanpomirenjavelikijesvetenik,nakontojepriniortvuzazajednicu,skrvlju ulaziouSvetinjunadsvetinjamainjomekropioprijestomilosti,iznadploaZakona.Takosu zahtjeviZakona,kojijezahtijevaogrjenikovivot,bilizadovoljeni.Ondauulozipomiritelja svetenik je na sebe uzimao grijehe i naputajui Svetilite nosio teret Izraelova grijeha. Na vratima Svetilita on je polagao ruke na glavu Azazelovog jarca i ispovjedi sve krivnje Izraelaca,svenjihoveprijestupeisvenjihovegrijehe.Poloiviihtakojarcunaglavu...Kadje jarac koji je nosio ove grijehe puten u pustinju, smatralo se da se narod trajno oslobodio grijeha.Ovaslubajeobavljanasamoposliciisjeninebeskihstvarnosti(Heb8,5). Kaotojevereeno,MojsijejezemaljskoSvetiliteizgradiopremauzorkukojimuje pokazannagori.Biojetoslikovitdokazzasadanjevrijemepremakojemseprinosedarovi irtve;njegovasudvaodjeljenjabilaslikenebeskihstvarnosti,aHristos,Velikisvetenik, jestslubenikSvetilitaipravogatora,onogakojipodieGospod,aneovjek(Heb9,9.23; 8,2). Kad je apostol Ivan u vienju posmatrao Boji Hram, on je tamo ugledao: Pred prijestolomgorisedamzubalja.Vidiojeanelakakodreizlatnikadionik,doeistadena rtvenik. Ibijae mu dano mnogo kada da ga prinese u prilog molitava svih svetih na zlatni rtvenikpredprijestolom.(Otk4,5;8,3)Ovdjejeprorokubilodoputenodaposmatraprvo odjeljenje Svetinje na Nebu i tamo je vidio sedam zubalja, zlatni rtvenik koji je u zemaljskoj Svetinji bio prikazan zlatnim svijenjakom i kadionim rtvenikom. Uto se otvori Hram Boji to se nalazi na nebu (Otk 11,19) i on je pogledao iza zavjese, na Svetinju nad svetinjama. Tamo je ugledao Koveg zavjeta (Otk 11,19), koji je simbolizirao sveti koveg kojijeMojsijenainiozauvanjeBojegZakona. Mojsije je nainio zemaljsko Svetilite prema uzorku koji je vidio. Pavle kae da su ator i svi predmeti odreeni za slubu Boju kad su zavreni, bili slike nebeskih stvarnosti (Dj 7,44; Heb 9,21.23). Ivan kae da je vidio Svetilite na Nebu. To Svetilite, u kojemIsussluiunaukorist,velikijeoriginal,aSvetilitekojejeMojsijeizgradionjegovje preslik. NebeskiHramjeprebivaliteKraljanadkraljevima,gdjetisuutisuasluahunjemu, mirijade stajahu pred njim (Dn 7,10), ispunjeno slavom vjenog prijestola, gdje serafini, njegovibljetaviuvari,zaklanjaju svoje lice iz potovanja,inijednazemaljskagraevinane moe prikazati njegovu veliinu i slavu. Meutim, zemaljsko Svetilite i njegovi obredi poduavalisuvaneistineuvezisnebeskimSvetilitemivelikimdjelomotkupljenjakojese tamoobavljalozaovjeka. NakonSpasiteljevauznesenja,OnjepoeosluitikaonaVelikisvetenik.Pavlekae: Hristos, naime, nije uao u Svetinju nad svetinjama napravljenu rukom, koja je samo slika prave, nego u samo nebo, da posreduje za nas pred licem Bojim. (Heb 9,24) Kao to se Hristova sluba trebala sastojati od dva dijela, a svaki dio je trajao odreeno vrijeme i zauzimaoposebnomjestouSvetilitu,takoseitipskaslubasastojalaoddvadijela,dnevnei godinjeslube,asvakojjebiloposveenojednoodjeljenjeuSvetilitu. KaotoseHristosnakonsvoguznesenjapojaviouBojojprisutnostidaprinesesvoju krvzapokajanegrjenike,takojesveteniktokomdnevneslubekropiokrvrtveuSvetinji ukoristgrjenika.
180

Hristova krv, premda je oslobaala pokajnikog grjenika od osude Zakona, nije uklanjala grijeh. On je ostajao zapisan u Svetilitu sve do konanog pomirenja, a tako se i tipskomkrvljurtvezagrijehpokajanigrjenikoslobaaogrijeha,alijeonostajaouSvetilitu doDanapomirenja. Na veliki dan konanog suda mrtvaci e biti sueni prema onome to je napisano u knjigama, po svojim djelima (Otk 20,12). Onda e zaslugama Hristove pomiriteljske krvi grijesigrjenikakojisuseistinskipokajalibitiizbrisaniiznebeskihknjiga.Svetiliteetime biti osloboeno, ili oieno od zapisa o grijehu. Slubama na Dan pomirenja, ienjem zemaljskogSvetilita,prikazivaloseovovelikodjelopomirenjailibrisanjegrijeha,kojisuga oskrvnjivali,auklanjalisusertvomzagrijeh. Kao to e prilikom konanog pomirenja grijesi iskreno pokajanih biti izbrisani iz nebeskih knjiga, da ih se vie ne pamti ili priziva u sjeanje, tako su oni u tipskoj slubi odnoeniupustinjuitakozauvijekodvojeniodzajednice. Budui da je Sotona zaetnik grijeha, neposredni zaetnik svih grijeha koji su uzrokovalismrtSinaBojeg,pravdazahtijevadaSotonaprimikonanukaznu.Hristovodjelo otkupljenja ovjeka i oienje svemira od grijeha bit e okonano uklanjanjem grijeha iz nebeskog Svetilita i polaganjem na Sotonu koji e primiti konanu kaznu. Tako se i u zemaljskojslubigodinjiciklusobredazavravaoienjemSvetilita,priznavanjemgrijeha naglaviAzazelovogjarca. Tako je u slubi u atoru, i u Hramu koji je kasnije zauzeo njegovo mjesto, narod svakodnevnouioovelikimistinamauvezisHristovomsmruislubom,ajednomgodinje njihovi su umovi usmjeravani na zavrne dogaaje u velikoj borbi izmeu Hrista i Sotone, konanoienjesvemiraodgrijehaigrjenika.
181

 31. poglavlje

GRIJEHNADABAIABIHUA
Ovo poglavlje zasniva se na Levitskom zakoniku 10,1-11. Nakonposveenjaatorasastankaisvetenicisubiliposveenizasvojusvetuslubu. Oveslubesutrajalesedamdana,asvakajebilaobijeenaposebnimobredom.Svojuslubu suotpoeliosmogadana.Aron,komesupomagalinjegovisinovi,priniojertvukojujeBog traio,podigaorukeiblagoslovionarod.SvejebiloobavljenokakojeBogzapovjedio,iOnje prihvatio rtvu i na jedinstven nain otkrio svoju slavu vatrom koja je sila od Gospoda i spalila rtvu na rtveniku. Narod je sa strahopotovanjem i velikim zanimanjem posmatrao ovajprekrasanprikazboanskesile.OnisuunjemuvidjeliznakBojeslaveinaklonostitesu zajedno izrazili zahvalnost i divljenje i poklonili se licem do zemlje kao da se nalaze u neposrednojJahvinojprisutnosti. Ali uskoro nakon toga porodicu velikog svetenika zadesila je iznenadna i strana nesrea.Zabogosluenja,doksusehvaleimolitvenarodadizaleBogu,dvasuAronovasina uzeli svoje kadionike i u njih stavili tamjan, da ga prinesu pred Gospodom. Meutim, oni su prekrili njegovu zapovijest o upotrebi neposveene vatre. Oni su za prinoenje tamjana uzeli obinu, a ne posveenu vatru koju je sam Bog zapalio i zapovjedio da se koristi u ovu svrhu.ZbogovoggrijehapredGospodomjeizbilavatraiprogutalaihprednarodom. NadabiAbihusuzauzimalinajviipoloajporedMojsijaiArona.Gospodihjeposebno uzvisiotakotoimjedopustiodasasedamdesetstarjeinaposmatrajunjegovuslavunagori Sinaj.Zbogtogaseprekonjihovoggrijehanijemogloolakoprijeiilinaiizgovor.Sveovoje njihovgrijehuinilojoteim.Nekasiljudinelaskajudamogunekanjenogrijeiti,tedaBog nee strogo kazniti njihovo bezakonje jer su bili posebno uzvieni, jer su primili veliku svjetlost,ikaoizraelskestarjeine, bilinagoriiimaliprednostrazgovaratisBogomiboraviti usvjetlostinjegoveslave.Tojesudbonosnaprijevara.Darovanjevelikesvjetlostiiprednosti zahtijeva da uzvratimo vrlinama i svetou u skladu s primljenim vidjelom. Bog ne moe prihvatitinitamanjeodtoga.Velikiblagosloviiprednostinikadanamnetrebajudavatilanu sigurnost ili initi nas bezbrinim. Oni nam nikada ne smiju dati odobrenje da grijeimo ili navesti njihove primatelje da smatraju kako Bog prema njima nee biti savjestan. Sve prednostikojeBogdajenjegovsunaindaudahnegorljivostunaduh,revnostunaenapore isiluuvrenjunjegovevolje. Nadab i Abihu nisu u svojoj mladosti stekli naviku samokontrole. Oeva sklonost poputanju,nedostatakpostojanostiupravdi,navelisugadazanemaridiscipliniranjesvojih sinova.Njegovimsinovimajebilodoputenodaslijedesvojesklonosti.Navikepoputanjasebi tolikosuzagospodarilenjimadatonisumoglepromijenitiniodgovornostinajsvetijeslube. Oni nisu nauili potovati svog oca i nisu razumjeli nunost stroge poslunosti Bojim zahtjevima. Aronovo grjeno poputanje svojim sinovima pripremilo ih je da postanu meta boanskogsuda. Bogjehtiopouitinaroddamumorajupristupitisastrahopotovanjeminanainkoji je On odredio. On ne moe prihvatiti djelominu poslunost. Nije bilo dovoljno da u tom
182

sveanomrazdobljubogosluenjagotovosvebudeuinjenoonakokakojeOnnaredio.Bogje izrekao prokletstvo nad onima koji odstupe od njegovih zapovijesti i ne razluuju izmeu obinihisvetihstvari.Onprekoprorokakae:Jaoonimakojizlodobrimnazivaju,adobro zlom, koji od tame svjetlost prave, a od svjetlosti tamu... Jao onima koji su mudri u svojim oima i pametni sami pred sobom... koji za mito brane krivca, a pravedniku uskrauju pravdu!... Jer odbacie Zakon Jahve nad Vojskama i prezree rije Sveca Izraelova. (Iz 5,20 24) Neka se niko ne vara vjerovanjem da neka Boja zapovijest nije bitna, ili da e On prihvatiti zamjenu za ono to zahtijeva. Prorok Jeremija kae: Ko je rekao neto i zbilo se? NijeliGospodtozapovjedio?(Tu3,37)BogusvojojRijeinijezapisaozapovijestkojuljudi mogu posluati ili ne posluati zavisno o svojoj volji, a da ne snose posljedice. Ako ljudi izaberunekidrugiput,aneputstrogeposlunosti,onieshvatitidaonnakrajuvodiksmrti (Izr14,12). Poslije toga Mojsije ree Aronu i njegovim sinovima, Eleazaru i Itamaru: Ne raupavajte svoje kose niti razdirite svojih haljina, da ne poginete... jer na vama je Jahvino uljepomazanja.VelikivoajepodsjetiosvogbratanaBojerijei:Poonimakojisumiblizu svetim u se pokazati; pred svim u se narodom proslaviti. Aron je outio. Smrt njegovih sinova, bez upozorenja, u tako stranom grijehu, grijehu za koji je znao da je posljedica njegovog zanemarivanja dunosti, ispunjavala je oevo srce jadom, ali on nije izrazio svoje osjeaje. On nikakvim izrazom alosti nije smio pokazati saosjeanje s grijehom. Nije smio navestizajednicudaprigovaraprotivGospoda. Gospodjehtionauitisvojnaroddapriznapravednostnjegovognainapopravljanja, kakobisedrugibojali.UIzraelujebiloonihkojejeupozorenjeoovojstranojkaznimoglo spasitida,oslanjajuisenaBojestrpljenje,ioninezapeatesvojusudbinu.Boanskiukorje upuen lanom saosjeanju za grjenika koji nastoji opravdati svoj grijeh. Uinak grijeha je umrtvljivanjemoralnihosjeajatakodagrjenikneshvataveliinusvogprijestupailiensile DuhaSvetog,onostajedjelominoslijepnasvojgrijeh.DunostHristovihslugajedaupozore ovegrjenikenaopasnost.Onikojiunitavajuuinakupozorenjazatvaranjemoijugrjenika pred stvarnom prirodom i posljedicama grijeha esto si laskaju da time pokazuju svoje milosre, ali oni se direktno protive i spreavaju djelovanje Bojeg Svetog Duha. Oni uspavljuju grjenika na rubu propasti, oni sudjeluju u njegovoj krivnji i na sebe navlae stranu odgovornost za njegovu okorjelost. Mnogi, mnogi su propali zbog ovog lanog, varljivogsaosjeanja. Nadab i Abihu nikada ne bi poinili taj sudbonosni grijeh da se prethodno nisu djelominoopiliobilnimuzimanjemvina.OnisurazumjelidajeprijeulaskauSvetilite,gdje se ukazivala boanska prisutnost, potrebna najpozornija i najsveanija priprema, ali ih je njihovaneumjerenostonesposobilazaovusvetuslubu.Mislisuimbilepomuene,amoralno opaanje otupjelo, tako da nisu mogli razluiti izmeu svetog i obinog. Aronu i njegovim preivjelimsinovimaupuenojeupozorenje:Kadulaziteuatorsastanka,nemojtepitivina niti opojnoga pia, ni ti ni tvoji sinovi s tobom! Tako neete poginuti. To je trajan zakon za vae narataje; da moete luiti posveeno od obinoga, isto od neistoga; da moete uiti IzraelcesvimzakonimatoihjeJahvepredaoprekoMojsija.Upotrebaalkoholnihpiaslabi tijelo, pomuuje misli i uniuje moral. Ono prijei ljude da shvate svetost svetih stvari ili obaveze Bojih zahtjeva. Svi koji zauzimaju poloaj svete odgovornosti moraju biti strogo umjereniljudidabiimprilikomrazluivanjapravdeodnepravdeumbiobistar,damogubiti naelniiposjedovatimudrostzaizvrenjepravdeipokazivanjemilosti.
183

Ista obaveza poiva na svakom Hristovom sljedbeniku. Apostol Petar kae: Vi ste, naprotiv,izabranirod,kraljevskosvetenstvo,svetinarod,narododreenzaBojusvojinu. (1 Pt 2,9) Bog zahtijeva da sve svoje snageouvamo u najboljem stanju kako bismo svojom slubommogliugoditinaemStvoritelju.Kadsekoristeopojnapia,doiesedoistoguinka kao i u sluaju ovih izraelskih svetenika. Savjest nee vie biti osjetljivana grijeh, a gotovo sigurno e otvrdnuti na bezakonje, dok razlika izmeu svetog i svjetovnog ne izgubi svoj znaaj.Kakoondamoemodosegnutimjeriloboanskihzahtjeva?Ilizarneznatedajevae tijelo hram Duha Svetoga, koji stanuje u vama i koji vam je dan od Boga? Ne znate li da pripadatesamisebijerstekupljeni?Proslavite,dakle,Bogasvojimtijelom!(1Kor6,19.20) Prematome,bilodajedete,bilodapijete,bilodatodrugoinite,sveinitenaslavuBoju! (1Kor10,31)Hristovojcrkviusvimvjekovimajeupuenasveanaistranaopomena:Ako korazarahramBoji,njegaeBograzoriti,jerjesvethramBoji,atajstevi.(1Kor3,17)
184

 32. poglavlje

ZAKONISAVEZ
Adam i Eva su za stvaranja poznavali Boji Zakon, oni su bili upoznati s njegovim zahtjevima, a njegove uredbe su bile napisane na njihova srca. Kad je ovjek pao u grijeh, Zakon se nije promijenio, ve je ustanovljen sistem spasenja koji e ih vratiti poslunosti. Obznanjeno je obeanje o Spasitelju i uspostavljeno prinoenje rtvi koje su upuivale na Hristovusmrtkaovelikurtvuzagrijeh.AlidanisuprestupiliBojiZakon,nebibilosmrti,ne bibilopotrebezaSpasiteljemizartvama. Adam je svoje potomke uio Bojem Zakonu i tako su ga iz narataja u narataj prenosilisocanasina.Aliuprkosmilostivojprilicizaovjekovootkupljenjemalojebiloonih kojisugaprihvatiliisluali.Svijetjezbogprijestupapostaotakopokvarendaseizopaenost morala ukloniti potopom. Noa i njegova porodica ouvali su Zakon, a Noa je svoje potomke uioDesetzapovijesti.KadsuljudiponovnoodstupiliodBoga,GospodjeizabraoAbrahama za koga je rekao: A to zato to je Abraham sluao moj glas i pokoravao se mojim zapovijestima,mojimzakonimaiodredbama!(Post26,5)Onjeprimioobredobrezanja,znak dasuonikojisugaprimiliodvojenizaslubuBogu,znakdaneeprihvatitiidolopoklonstvoi da e vriti Boji Zakon. Propust Abrahamovih potomaka da odre ovo obeanje, kao to se pokazalounjihovojsklonostidastvarajusavezesneznabocimaiusvajajunjihoveobiaje,bio je uzrok boravka i ropstva u Egiptu. Ali tokom njihova odnosa s idolopoklonicima i prisilne pokornosti Egipanima pokvarena su i surova neznaboaka uenja jo dodatno iskvarila boanskeuredbe. Stoga je Gospod, kad ih je izveo iz Egipta, siao na Sinaj, obavijen slavom i okruen anelima,kakobiuzapanjujuemvelianstvuizgovoriosvojZakondagaujesavnarod.On ak ni tada nije svoje uredbe povjerio pamenju naroda koji je bio sklon zaboravljanju njegovih zahtjeva, ve ih je napisao na kamene ploe. On je od Izraela elio ukloniti svaku mogunost mijeanja neznaboakih tradicija s njegovim svetim uredbama ili zamjene njegovih zahtjeva s ljudskim zakonima ili obiajima. On im nije samo dao Deset zapovijesti. Pokazalosedajenarodjednostavnozavestitenijehtioostavitiotvorenanijednavratakunje. Mojsijujenareenodazapie,kaotomuBogbudezapovijestao,zakoneikaznesdetaljnim uputama o onome to se zahtijeva. Ove uredbe u vezi s dunostima naroda prema Bogu, jednihpremadrugimaituincimabilesusamodetaljnije,naodreenijinain,iznesenanaela Deset zapovijesti, tako da niko ne pogrijei. Njihova je namjera bila da uvaju svetost Deset zapovijestiurezanihnakamenimploama. Da je ovjek drao Boji Zakon, onakav kakav je Adam primio nakon svog pada, Noa sauvao, a Abraham drao, obred obrezanja ne bi bio potreban. Da su Abrahamovi potomci draliSavez,ijijeznakbiloobrezanje,oninikadanebibilinavedeninaidolopoklonstvoine bi morali robovati u Egiptu. Oni bi u mislima drali Boji Zakon i ne bi ga bilo potrebno objavljivati sa Sinaja ili pisati na kamene ploe. Da je narod drao naela Deset zapovijesti, nepotrebnebibiledodatneuputetoihjeMojsijeprimio. Njegovi potomci su izopaili i rtveni sistem koji je Adam primio. Praznovjerje, idolopoklonstvo,surovostirazvratnostiskvarilisujednostavnuismislenuslubukojujeBog
185

odredio. Tokom dugog odnosa s idolopoklonicima izraelski je narod pomijeao mnoge neznaboakeobiajesasvojimbogosluenjem,stogaimjeGospodnaSinajudaojasneupute ortvenomsistemu.NakonzavretkaatorasastankaOnjesMojsijemrazgovaraoizoblaka slave iznad prijestola milosti i dao mu potpune uredbe o rtvenom sistemu i obliku bogosluenja koje treba odravati u Svetilitu. Mojsije je primio obredni zakon i on ga je zapisao u knjigu. Meutim, sam Bog je izgovorio Deset zapovijesti na Sinaju i napisao ih na kamenimploamakojesuseuvaleuKovegu. Postojemnogikojipokuavajustopitiovadvasistemakoristeiretkekojiseodnosena obredni zakon da dokau kako je moralni Zakon ukinut, ali to je krivo tumaenje Svetoga pisma. Obredni zakon se sastojao od simbola koji su upuivali na Hrista, njegovu rtvu i svetenstvo. Ovaj su obredni zakon, sa svim rtvama i uredbama, Izraelci trebali drati sve doksepredslikanijeostvarilauslici,usmrtiIsusaHrista,JagnjetuBojemkojejenaseuzelo grijehesvijeta.Tadasutrebaleprestatisveobrednertve.OvajjezakonHristosprikovaona krst (Kol 2,14). Ali Psalmist kae o Deset zapovijesti: Dovijeka, o Jahve, rije tvoja ostaje, stalnapoputnebesa.(Ps119,89)SamHristosjerekao:Nemojtemislitidasamdoaoukinuti ZakoniProroke!...Jer,zaista,kaemvam,naglaavajuitojeviemogue,dokopstojinebo izemlja,nijednajota,nijednakovricaslovaizZakonasigurnoneenestati,adasesvene ostvari.(Mt5,17.18)Onovdjeneui samotosubilizahtjeviBojegZakona,veidatiisti zahtjevi vrijede sve dok postoji nebo i zemlja. Boji je zakon nepromjenjiv kao i njegov prijesto.Njegoviepropisibitiobaveznizaovjeanstvousvimvremenima. NehemijaoZakonuobjavljenomnaSinajukae:NagorusiSinajskusiaoisnebaim govorio;idaosiimpravednenaredbe,vrstezakone,zapovijestiizvrsneiuredbe.(Neh9,13) A Pavle, apostol neznaboaca, kae: Zakon je bez sumnje svet, a zapovijest i sveta, i pravedna, i dobra. (Rim 7,12) To ne moe biti nita drugo nego Deset zapovijesti, jer je to Zakonkojikae:Nepoeli!(7.redak) Premda je Hristova smrt ukinula zakon predslika i sjena, to nije umanjilo obavezu dranja moralnog Zakona. Naprotiv, sama injenica nunosti da Hristos umre kako bi nas otkupiozbogprijestupatogZakonadokazujenjegovunepromjenjivost. OnikojitvrdedajeHristosdoaoukinutiBojiZakongovoreoizraelskomdobukaoo vremenutame,aizraelskureligijuprikazujukaodasesastojiodpukihobredaiobiaja.Alitu jepogreka.Nasvakojstranicisveteistorije,gdjesuzapisaniBojipostupcipremaizabranom narodu, nalaze se sveti tragovi velikog Ja sam. On sinovima ljudskim nikada nije dao jasniji prikaz svoje sile i slave kao kad su samo Njega priznavali kao svog vladara i kad je svom narodu dao Zakon. To ezlo nije drala ljudska ruka, a velianstveni nastupi izraelskog nevidljivogkraljabili suneopisivovelianstveniizapanjujui. UsvimovimotkrivenjimaboanskeprisutnostiBojaslavaseotkrivalakrozHrista.Ne samozaSpasiteljevadolaskaveusvimvjekovimanakonpadaiobeanjaootkupljenju,Bog bijae onaj koji je u Hristu pomirio svijet sa sobom (2 Kor 5,19). Hristos je bio temelj i sreditertvenogsistemaurazdobljupatrijarahaiuvrijemeIzraelaca.Odpadaugrijehnaih prvihroditeljanijebiloneposrednograzgovoraizmeuBogaiovjeka.Otacjesvijetpredaou Hristove ruke da On svojim posrednikim djelovanjem otkupi ovjeka i opravda autoritet i svetost Bojeg Zakona. Kroz Hrista se ostvarivala svaka zajednica izmeu Neba i palog ovjeanstva. Boji Sin je naim prvim roditeljima dao obeanje o otkupljenju. On se prvi otkriopatrijarsima.Adam,Noa,Abraham,Isak,JakoviMojsijerazumjelisuevanelje.Onisu trailispasenjeuovjekovojZamjeniiJamcu.Ovisveti,drevniljudiodravalisuzajednicusa
186

Spasiteljem koji je trebao doi na ovaj svijet u ljudskom tijelu, a neki od njih su razgovarali licemulicesHristosomianelima. HristosnesamotojebiovoaIzraelacaupustinji,aneoijejeimebiloJahve,ikojije, obavijenustupuodoblaka,iaopredmnotvom,vejeOnbiotajkojijeIzraeludaoZakon.7 Usred zapanjujue slave na gori Sinaj Hristos je u prisutnosti cijelog naroda objavio Deset zapovijestiizZakonasvogOca.OnjebiotajkojijeMojsijudaoispisaneploeZakona.Hristos je bio taj koji je kroz proroke govorio svom narodu. Apostol Petar, piui hrianskim crkvama,kae:...prorocikojisuvamaprorekliodreenumilost.Doksuispitivalinakojeina kakvo je vrijeme upuivao Hristov duh koji bijae u njima kad je unaprijed navjeivao Hristuodreenepatnjeiproslavljanjetoedoiposlijenjih.(1Pt1,10.11)Hristovglasjetaj kojinamaprogovarakrozStarizavjet.Prorokijeduh,zapravo,svjedoanstvoIsusovo.(Otk 19,10) Isusje,dokselinonalaziomeuljudima,svojimuenjimausmjeravaoumovenaroda na Stari zavjet. On je Jevrejima rekao: Vi istraujete Pisma u kojima mislite da ima ivot vjeni.Iupravoonasvjedoezame.(Iv5,39)UtosuvrijemeknjigeStarogzavjetabilejedina Biblijakojajepostojala.BojiSinjeopetrekao:ImajuMojsijaiproroke.Nekanjihsluaju.A onda dodao: Ako zaista ne sluaju Mojsija i proroka, nee vjerovati ni ako ko od mrtvih uskrsne.(Lk16,29.31) Hristos je dao obredni zakon. ak i nakon to se vie nije morao vriti, Pavle je Jevrejimaprikazaonjegovuistinskuvrijednostipoloaj,upuujuinanjegovomjestouplanu otkupljenja i povezanost s Hristovim djelom. I ovaj veliki apostol je ovaj Zakon proglasio slavnim, dostojnim njegova boanskog Tvorca. Sveana je sluba u Svetilitu bila predslika velikih istina to ih je trebalo otkriti narednim naratajima. Oblak tamjana koji se uzdizao s izraelskim molitvama predstavljao je njegovu pravednost koja je jedino mogla grjenikovu molitvu uiniti prihvatljivom Bogu. rtva koja je krvarila na rtveniku svjedoila je o Otkupiteljukojiedoi,aizSvetinjenadsvetinjamablistaojeznakboanskeprisutnosti.Tako jeusrcimaodravanavjeratokomrazdobljatameiotpadadoknijedolovrijemezadolazak obeanogMesije. Isus je bio svjetlost svom narodu, svjetlost svijeta, prije no to je doao na svijet u ljudskomobliku.Prvazrakasvjetlostikojajeprobilatamuukojujegrijehzaviosvijet,dolaje odHrista.IodNjegadolazisvakazrakanebeskesvjetlostikojaobasjavastanovnikezemaljske. UplanuotkupljenjaHristosjeAlfaiOmega,poetakisvretak. OtkadjeSpasiteljproliosvojukrvzaoprostgrijehaiuzniosenaNebodaposredujeza nas pred licem Bojim (Heb 9,24) svjetlost zrai s krsta Golgote i iz Svetinje i Svetinje nad svetinjamaunebeskomSvetilitu.Aliveasvjetlostkojajenamadananetrebanasnavestida preziremo ono to je u prolim vremenima objavljeno u simbolima o Spasitelju koji dolazi. Hristovoevaneljebacasvjetlostnajevrejskoureenjeidajesmisaoobrednomzakonu.Kako otkrivamonoveistine,aonotosmoznalipostajejasnije,Bojikarakterinamjerasepokazuje u njegovim postupcima prema izabranom narodu. Svaka dodatna zraka svjetlosti koju primamopruanamjasnijerazumijevanjeplanaspasenjakojijeizvrenjeboanskevoljeza spasenjeovjeka.Misadavidimoljepotuisnagunadahnuterijeiiprouavamonjenestranice sdubljimiveimzanimanjem. MnogimisledajeBogodvojioJevrejeodostalogsvijeta,dajenjegovaljubavibrigau
7VidiDodatak,Primjedbabr.7

187

velikojmjeribilapovuenaodostatkasvijetaiusredotoenanaIzrael.AliBojanamjeranije bila da njegov narod podigne zid podjele izmeu sebe i svojih blinjih. Srce beskonane Ljubavidoseedosvihstanovnikazemaljskih.Premdasugaoniodbacili,Onimseneprekidno nastojiotkritiiuinitiihsudionicimasvojeljubaviimilosti.Izabraninarodjeprimionjegov blagoslovdabimogaoblagoslovitidruge. Bog je pozvao Abrahama, ukazao mu ast i uinio ga naprednim, a patrijarhova je vjernostbilasvjetlostnarodimausvimzemljamaukojimajeboravio.Abrahamsenijeogradio odljudiokosebe.Onjeodravaoprijateljskeodnoseskraljevimaokolnihnaroda,anekiod njihsupremanjemupostupalisvelikimpotovanjem.Njegovopotenjeinesebinost,njegova hrabrost i dobronamjernost prikazivali su Boji karakter. Bog se kroz svog predstavnika otkrivaouMesopotamiji,Hanaanu,Egiptu,paakistanovnicimaSodoma. Tako se Bog kroz Josifa prikazao Egipanima i svim narodima povezanima s tim monimkraljevstvom.ZatojeBogodluiouzdignutiJosifatakovisokomeuEgipanima?On jemogaonainekidruginaindaostvarisvojenamjerezaJakovljevudjecu,alinjegovajeelja biladaJosifauinividjelomismjestigaukraljevskupalatukakobisenebeskasvjetlostmogla proiritiblizuidaleko.Svojommilouipravednou,istoomidobronamjernouusvako dnevnom ivotu, svojim predanjem interesima naroda, i toidolopoklonikog naroda, Josif je bio Hristov predstavnik. Neznaboaki je narod u svom dobroinitelju, kome je cijeli Egipat ukazivao hvalu i slavu, vidio ljubav njegovog Stvoritelja i Otkupitelja. Bog je isto tako kroz Mojsija postavio vidjelo pored prijestola najveeg kraljevstva na zemlji, da svi koji mogu spoznaju istinitog i ivog Boga. Egipani su primili sve ovo svjetlo prije no to je Bog digao svojurukudaihkazni. TokomizbavljenjaIzraelaizEgiptanadalekoserairiloznanjeoBojojsili.Ratoborni naroduJerihonskojutvrdijedrhtao.Kadsmoulisveto,zastalonamsrce,reklajeRahaba, inikodasmognesnagedavamsesuprotstavi,jerJahve,BogvaonjeBoggorenanebesima i dolje na zemlji. (J 2,11) Stoljeima nakon izlaska filistejski su svetenici podsjetili svoj narodnaegipatskazlaiopomenuliihprotivprotivljenjaizraelskomBogu. Bog je pozvao Izraela, uzvisio ga i blagoslovio, ne da oni poslunou Zakonu prime naklonost i postanu iskljuivi primatelji njegovih zapovijesti, ve da se kroz njih On otkrije svim stanovnicima zemaljskim. Da bi ostvario ovu namjeru, On im je zapovjedio da ostanu odvojeniodidolopoklonikihnarodaokonjih. Bogu su odvratni idolopoklonstvo i svi grijesi koji iz njega proistjeu te je On zapovjedio svom narodu da se ne mijea s drugim narodima, dane ine ono to oni ine i tako zaborave Boga. On im je zabranio enidbu s idolopoklonicima da se njihova srca ne bi odvojilaodNjega.OndajekaoidanasbilopotrebnodaBojinarodostaneist,uvatisamog sebeistimodovogsvijeta.Onimorajubitislobodniodnjegovogduha,jerseonprotiviistini i pravednosti. Meutim, Bog nije namjeravao da se njegov narod, u samodostatnoj iskljuivosti,zatvoriodsvijetatakodanemoeuticatinanjega. Hristovi sljedbenici, poput njihova Gospodara, trebaju u svako doba biti svjetlost svijetu.Spasiteljjerekao:Nijemoguesakritigradkojistojinagori.Neeesesvijeadase stavi pod variak, nego na svijenjak da svijetli svima u kui, to jest u svijetu. I On dodaje: Vae vidjelo neka tako zasja pred ljudima da vide vaa djela ljubavi te slave vaeg Oca nebeskog. (Mt 5,1416) Upravo je to ono to su Enoh,Abraham, Josifi Mojsije inili. Bog je namjeravaoidaIzrael,njegovnarod,toini. Njihovo vlastito nevjerno srce, koje je Sotona nadzirao, navelo ih je da sakriju svoju
188

svjetlostumjestodanjomeobasjavajuokolnenarode.Istilicemjerniduhnaveoihjedaslijede izopaene obiaje neznaboaca i da se ograde ponosom iskljuivosti, kao da je Boja briga i ljubavbilasamonadnjima. Kao to Biblija opisuje dva zakona, jedan vjeni i nepromjenjiv, a drugi privremen i prolazan,takopostojeidvasaveza.SavezmilostijeprvosklopljensovjekomuEdemukada je nakon pada u grijeh primio boansko obeanje da e enino sjeme satirati zmijinu glavu. OvajSavezjesvimljudimanudiooprostipomomilostiBojedaubudunostibuduposluni vjerom u Hrista. On im je takoe obeavao vjeni ivot uz uslov vjernosti Bojem Zakonu. Takosupatrijarsiprimilinaduuspasenje. IstiSavezjeobnovljensAbrahamomuobeanju:Sviesenarodizemljeblogosiljati tvojim potomstvom. (Post 22,18) Ovo obeanje je upuivalo na Hrista. Tako ga je razumio Abraham(vidiGal3,8.16),ivjerovaodaeHristosoprostitigrijehe.Ovojebilavjerakojamu jeuraunatakaopravednost.OvajzavjetsAbrahamomjepodupiraoautoritetBojegZakona. GospodseukazaoAbrahamuirekao:JasamEladajBogSvemoni,mojimhodiputemi neporoanbudi.(Post17,1)Bojesvjedoanstvoonjegovomvjernomsluzibiloje:Abraham jesluaomojglasipokoravaosemojimzapovijestima,mojimzakonimaiodredbama!(Post 25,6)IBogmujerekao:SavezsvojsklapamizmeusebeitebeSavezsvojzavjekove: jau bitiBogomtvojimitvogapotomstvaposlijetebe.(Post17,7) PremdajeovajSavezsklopljensAdamomiobnovljensAbrahamom,onnijemogaobiti potvrenim sve do Hristove smrti. On je postojao na temelju Bojeg obeanja od prvog nagovjetaja otkupljenja, a prihvatan je vjerom. Ipak, kad ga je Hristos potvrdio, nazvan je novimSavezom.BojiZakonjebiotemeljSavezakojijejednostavnobiodogovorzavraanje ljudiuskladsboanskomvoljom,stavljajuiihupoloajukojemmogusluatiBojiZakon. Prvisporazum,kojiSvetopismonazivastariSavez,sklopljenjeizmeuBogaiIzraela naSinaju,apotvrenjekrvljurtava.AbrahamovsavezjepotvrenHristovomkrvljuinaziva sedrugiilinoviSavez,jerjekrvkojomjezapeaenprolivenanakonkrviprvogSaveza.Daje noviSavezvrijediouAbrahamovovrijeme,ogledaseuinjenicidajepotvreniobeanjemi Bojomzakletvom,dvjemanepromjenjivimstvarimaukojimaBog nemoeprevariti(Heb 6,18). Ali ako je Abrahamov Savez sadravao obeanje o otkupljenju, zato je na Sinaju sklopljendrugiSavez?NarodjeuropstvuuvelikojmjerizaboravioBogainaelaAbrahamova Saveza.BogmujeizbavljenjemizEgiptapokuaootkritisvojusiluimilostkakobiganaveoda galjubiivjerujemu.OngajepreveoprekoCrvenogmora,gdje je, zbog Egipanakoji suga progonili,bijegizgledaonemogu,dabirazumiosvojubespomonostipotrebuzaboanskom pomoi,aondamujedonioizbavljenje.TakosuIzraelcibiliispunjeniljubavljuizahvalnou premaBoguipovjerenjemdaeimnjegovasilapomagati.Onihjevezaozasebekaonjihov Izbaviteljiztjelesnogropstva. Aliunjihoveumovejetrebalousaditijednuveuistinu.iveiusredidolopoklonstvai pokvarenostioninisuimaliistinskupredodobuoBojojsvetosti,oveliinigrijehauvlastitim srcima, njihovoj potpunoj nesposobnosti da sami posluaju Boji Zakon i potrebi za Spasiteljem.Onisusveovotektrebalinauiti. Bog ih je doveo do Sinaja, pokazao im svoju slavu, dao im svoj Zakon s obeanjem o velikim blagoslovima uz uslov poslunosti: Stoga, budete li mi se vjerno pokoravali i drali mojSavez,...vietemibitikraljevstvosvetenika,svetnarod.(Izl19,5.6)Narodnijeshvatio grjenostsvojihsrca,dajebezHristanemoguedratiBojiZakontesuonispremnosklopili
189

Savez s Bogom. Uvjereni da sami mogu postii pravednost, oni su izjavili: Sve to je Jahve rekao, izvriemo i posluaemo. (Izl 24,7) Oni su bili svjedoci objavljivanja Zakona u zapanjujuem velianstvu, da su drhtali od straha u podnoju gore, a ipak samo nekoliko sedmicakasnijeonisuraskinuliSavezsBogomiklanjaliselivenimkipovima.Nisusemogli nadatiprimanjuBojenaklonostikrozSavezkojisuprekrili,isadauviajuisvojugrjenosti potrebu za oprostom, oni su osjetili potrebu za Spasiteljem koji se otkrio u Abrahamovom Savezuikojegjertvenisistemnagovjetavao.Onisusesadavjeromiljubavljubilivezalis Bogom kao svojim Izbaviteljem iz ropstva grijeha. Sada su bili spremni cijeniti blagoslove novogSaveza. UslovistarogSavezasubili:posluajiivi:Koihvri,unjimaenaiivot.(Ez20,11; Lev18,5)Ali,ProkletbiokojinebudedraorijeiovogaZakonaivrioih.(Pnz27,26)Novi Savezjebioutemeljennaboljimobeanjima,naobeanjuooprostugrijehaimilostiBojoj kojaobnavljasrceidovodigauskladsnaelimaBojegZakona.Nego,ovojesaveztouga sklopitisdomomIzraelovimposlijeonihdanarijejeJahvina:Zakonusvojstavitiuduu njihovuiupisatigaunjihovosrce...jeruoprostitibezakonjenjihovoigrijehasenjihovihvie neuspominjati.(Jer31,33.34) Isti Zakon koji je bio napisan na kamenim ploama Sveti Duh je napisao na ploama srca. Umjesto da pokuavamo postii svoju vlastitu pravednost, mi prihvatamo Hristovu pravednost.Njegovakrvistinaegrijehe.Njegovaseposlunostpripisujenama.Tadaesrce obnovljenoSvetimDuhomdonijetiplodoveDuha.MiemoHristovommilouivjetiivotom poslunostiBojemZakonukojijenapisannanaimsrcima.BuduidaimamoHristovDuh,mi emohodatikaotojeOnhodio.Onjeprekoprorokaosebirekao:Milomije,Boemoj,vrit volju tvoju, Zakon tvoj duboko u srcu ja nosim. (Ps 40,8) Dok je ivio meu ljudima, On je rekao:Onmeneostavljasama,jerjauvijekinimtojenjemuugodno.(Iv8,29) ApostolPavlejasnopokazujeodnosizmeuvjereiZakonaunovomSavezu.Onkae: Dakle:opravdanivjerom umirusmosBogomponaemGospoduIsusuHristu.Ukidamoli takovjeromZakon?Dalekoodtoga!Naprotiv,timZakonutvrujemo.Doista,onotojebilo nemogueZakonu,jerjezbogtijelabionemoan,onnijemogaoopravdatiovjekajerovjek zbogsvojegrjeneprirodenijemogaodratiZakon,ostvariojeBog:poslaoje,radigrijeha, svoga vlastitog Sina u obliju grenog tijela i osudio grijeh u tijelu, da bi se u nama, koji ne ivimopotijelu,negopoDuhu,ispuniopravednizahtjevZakona. (Rim5,1;3,31;8,3.4) Bojedjelojeusvimaisto,premdapostojerazliitistupnjevirazvitkairazliitiprikazi njegove sile da bi udovoljio potrebama ljudi u razliitim vremenima. Poevi s prvim obeanjemevanelja,oddobapatrijarahadoizraelskograzdoblja,akidodananjihdana,u planuotkupljenjasepostupnootkrivaBojanamjera.Spasitelj,slikovitoprikazanobredimai propisimajevrejskogzakona,istijeonajkojiseotkriouEvaneljima.Oblacikojisuobavijali njegovboanskiliksunestali,iIsusse,Otkupiteljsvijeta,otkrio.OnkojijeobjavioZakonsa SinajaiMojsijudaouredbeobrednogzakonaistijeonajIsuskojijeizgovoriopropovijedna Gori. Velika naela Boje ljubavi, koja On iznosi kao temelj Zakona i Proroka, samo su neprestanoponavljanjeonogatojeOnprekoMojsijarekaoizraelskomnarodu:uj,Izraele! JahvejeBogna,Jahvejejedan!ZatoljubiJahvu,Bogasvoga,svimsrcemsvojim,svomduom svojom i svom snagom svojom. (Pnz 6,4.5) Ljubi blinjega svoga kao samog sebe. (Lev 19,18)Uobarazdobljauiteljjeisti.Bojisuzahtjeviisti.Naelanjegovevladavinesuista.Jer sveproizlaziizNjega,ukoganemanipromjene,nizasjenjenjazbogmijene(Jak 1,17).
190

 33. poglavlje

ODSINAJADOKADEA
Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 11 i 12. Izrael nije poeo s gradnjom Svetilita odmah po svom dolasku na Sinaj. Sveta je graevina podignuta na poetku druge godine nakon izlaska. Nakon toga je slijedilo posveenje svetenika, proslava Pashe, prebrojavanje naroda i zavretak razliitih priprema nunih za graansko i vjersko ureenje, tako da su kod Sinaja bili ulogoreni gotovo godinu dana. Ovdje je bogosluenje poprimilo odreeniji oblik, dani su zakoni za upravljanje narodom,auvedenajeiuinkovitijaorganizacijakaopripremazaulazakuHanaanskuzemlju. Temeljna organizacija, njena savrenost i jednostavnost, bila su obiljeja izraelske uprave. Red koji se tako upadljivo oitovao u savrenstvu i ureenju Bojih stvorenih djela oitovao se i u izraelskom ureenju. Bog je bio sredite autoriteta i uprave, Izraelov vladar. Mojsije je bio njihov vidljivi voa koga je Bog imenovao da u njegovo ime provodi zakone. Kasnije je izmeu plemenskih starjeina izabran savjet sedamdesetorice da bi pomagali Mojsiju u opim narodnim poslovima. Zatim su dolazili svetenici koji su komunicirali s Gospodom u Svetilitu. Poglavari ili knezovi su upravljali plemenima, a njima su bili podloeni:tisunici,stotnici, pedesetnici,desetniciivaiplemenskinadglednici(Pnz1,15). Izraelskilogorjebiodetaljnoureen.Podijeljenjebionatrivelikadijela,isvakijedio imao odreeno mjesto u logoru. U sreditu se nalazio ator, stalno prebivalite nevidljivog Kralja. Oko njega su bili smjeteni svetenici i Leviti, a oko njih su bila ulogorena ostala plemena. Levitimajebilapovjerenaodgovornostzaatorisvetojenjemupripadaloulogoru kaoitokomputovanja.Kadsukretalinaput,onisutrebalisklopitisvetiator,akadsudoli do mjesta logorovanja, oni su ga morali podizati. Nijednoj osobi iz drugog plemena, pod prijetnjom smrti, nije bilo doputeno da prie blizu. Leviti su bili podijeljeni na tri grupe, potomci tri sina Levijeva, a svakoj je bio dodijeljen poseban poloaj i posao. Ispred atora, najblienjemu,bilisuMojsijeviAronovator.NajugusubiliKehatovci,ijajedunostbilada sebrinuzaKovegiostalinamjetaj.NasjeverusubiliMerarijevci,kojisubiliodgovorniza stupce,prjeice,trenice,aizaatorasubiliGeroniti,kojimajebilapovjerenabrigazazavjese ipokrivala. Odreen je i poloaj svakog plemena. Svako pleme je u logor ulazilo pod svojim stijegom kao to je Gospod zapovjedio: Neka Izraelci logoruju svaki kod svoje zastave, pod znakovima svojih pradjedovskih domova. Kako logoruju, onako neka i stupaju: svako pod svojomzastavom.(Br2,2.17)SvjetinikojasepridruilaIzraeluizEgiptanijebilodoputeno stanovati na istom prostoru s ostalim plemenima, ve su morali stanovati na rubu logora, a njihovisupotomcibiliiskljueniizzajednicesvedotreegnarataja(Pnz23,7.8). Ucijelomlogoruinjegovojokolinibilajepropisanastrogaistoaired.Sprovodilisu sestrogihigijenskizakoni.Svakojneistojosobiulazakjeulogorbiozabranjen.Ovemjeresu bile neizostavne da bi se meu ogromnim mnotvom ouvalo zdravlje. Da bi Izrael mogao uivatiuprisutnostisvetogBoga,nuanjebiosavrenirediistoa.Onjerekao:TaJahve,
191

Bogtvoj,ideposredtvogalogoradatetitiidatipredajetvojeneprijatelje.Stogaitvojlogor trebadabudesvet.(Pnz23,15) Na svim Izraelovim putovanjima Koveg Jahvina saveza iao je pred njima... da im potraimjestoodmora(Br10,33).NaelujestupaosvetiKovegsBojimZakonomkojegsu nosili Kehatovi sinovi, koji je sadravao Boji Zakon. Pred njim su ili Mojsije i Aron, a svetenici koji su nosili srebrne trube nalazili su se u blizini. Mojsije je ovim svetenicima davao upute koje su oni zvucima trube prenosili narodu. Dunost svakog plemenskog nadglednikajebiladapruijasneuputeopravcukretanjakojisutrubenaznaile.Kogodje zanemariodasepokoridanimuputama,biojekanjensmru. Bog je Bog reda. Sve to je u vezi s Nebom u savrenom je redu, a podreenost discipliniobiljeujekretanjeaneoskihvojski.Uspjehdolazisamouzrediskladnodjelovanje. BogdanaszahtijevaredisistemusvomDjelukaoiuvrijemeIzraela.SvikojiradezaNjega trebaju razumno raditi, a ne na nepromiljen i neplanski nain. On eli da se njegovo Djelo obavljavjernoistanoudaOnnanjegamoestavitisvojpeatodobrenja. BogjevodioIzraelcenanjihovimputovanjima.Sputanjestupa odoblakaoznaavalo je mjesto njihova logorovanja, i sve dok su trebali ostati u logoru, oblak je poivao nad atorom. Kad su trebali nastaviti svoje putovanje, on se uzdizao iznad svetog atora. ZaustavljanjaipolascisuobiljeavanisveanimprizivanjemGospoda.KadbiKovegpolazio, Mojsijebirekao:Ustani,Jahve!Neprijateljitvojinekaseraspre!Kojitebemrze,nekabjee pred tobom! A kad bi se zaustavljao, kazao bi: Vrati se, o Jahve! Izraelu ti si kao bezbroj tisua!(Br10,35.36) RazdaljinaodjedanaestdanaputovanjadijelilajeSinajodKadea,nagraniciHanaana. Kadjeoblakdaoposljednjiznakdasekrenenaprijed,izraelskijenarodponovnopoaonaput smiljudaebrzouiudobruzemlju. JahvejeuinioudadabiihizveoizEgipta,akakve blagoslovetrebajusadaoekivatikadsuslubenosklopilizavjetdaprihvatajuNjegakaosvog Suverena,aOnihpriznaokaoizabraninarodSvemonoga! Ipak,mnogisusoklijevanjemnapustilimjestogdjesutakodugologorovali.Onisuga gotovo poeli smatrati domom. U zaklonu ovih granitnih zidova Bog je okupio svoj narod, odvojen od ostalih naroda, da mu ponovi svoj sveti Zakon. Oni su voljeli posmatrati svetu planinu,naijimsegrubimvrhovimaiogoljelimgrebenimatakoestoprikazivalaboanska slava.PrizorjebiotakouskopovezansprisutnouBogaisvetihaneladaseiniloprevie svetimzaodlazakulakomislenomraspoloenjuilisveseljem. Meutim,kadsutrubaidaliznak,cijelijelogorpoaonaprijed,saatoromusredini,a svakoseplemenalazilonaodreenommjestupodsvojimznakom.Svesuoibileusmjerene da vide u kojem e ih pravcu oblak povesti.Kad je krenuo prema istoku, gdje su se nalazile samogomileplanina,mraneipuste,umnogimsesrcimapojavioosjeajalostiisumnje. Kako su napredovali, put je postajao sve tei. Put je prolazio kroz stjenoviti kr i neplodnu pustinju. Posvuda oko njih je bila pustinja: po zemlji pustoj, jedva prohodnoj, po zemlji mranoj i suhoj, po zemlji kojom niko ne prolazi, nit se ko nastanjuje (Jer 2,6). Kamenite klisure, blizu i daleko, bile su preplavljene mukarcima, enama, djecom, ivotinjama i kolima, dugim kolonama stada. Napredovali su sporo i naporno, a mnotvo, nakondugograzdobljalogorovanja,nijebilospremnoizdratiopasnostiitekoeputovanja. Nakon tri dana putovanja uli su se otvoreni prigovori. Oni su dolazili iz svjetine, od kojesemnoginisuposvemasjedinilisIzraelomikojisuneprekidnotrailipovodzazamjerke. Prigovarai nisu bili zadovoljni pravcem kretanja te su neprekidno traili pogreke na putu
192

kojim ih je Mojsije vodio, premda su dobro znali da je on, kao i oni, slijedio oblak koji ih je vodio.Nezadovoljstvojebilozaraznoteseuskororairilologorom. Ponovnosupoelivikatitraeidajedumesa.Premdajemanebilouobilju,oninisu bilizadovoljni.Izraelcisu,tokomsvogrobovanjauEgiptu,biliprisiljeniivjetinanajjednos tavnijojhrani,aliapetitoblikovanoskudicomitekimradomuiniojujeukusnom.Meutim, mnogi Egipani koji su bili s njima, navikli su se na bogatu hranu i oni su prvi prigovorili. Prilikomdavanjamane,neposrednoprijeIzraelovogdolaskanaSinaj,Gospodimjedaomeso kaoodgovornanjihovepovike,alisamozajedandan. Bogimjejednostavnomogaodatimesokaotoimjedaomanu,alijeovoogranienje bilozanjihovudobro. Njegovajenamjerabiladaimdahranukojajeprikladnijazanjihove potrebe od teke hrane na koju su se navikli u Egiptu. Iskvareni apetit je trebalo uiniti zdravijimdamoguuivatiuhranikojajeprvotnodanaovjeku,uplodovimazemljetoihje BogdaoAdamuiEviuEdemu.TojebiorazlogzbogkojegjeIzraeluvelikojmjeribiolien ivotinjskehrane. Sotonaihjekuaodaovoogranienjesmatrajunepravednimisurovim.Poticaoihjeda ude za zabranjenim stvarima, jer je vidio da neobuzdano poputanje apetitu doprinosi odavanjuosjetilnimzadovoljstvima,anatajnainmoelakenadziratiljude.Tvoracbolestii jada hvata ljude tamo gdje moe ostvariti najvei uspjeh. Kunjama apetita on je, u velikoj mjeri,naveoljudenagrijehodvremenakadjenaveoEvudajedesazabranjenogdrveta.Onje na isti nain navodio Izrael da mrmlja protiv Boga. Neumjerenost u prehrani i pijenju, koja uzrokujepoputanjeniskimstrastima,pripremaputdaljudizanemaresvemoralneobaveze. Kadihnapadnukunje,oninemajusnageoprijetiimse. BogjeIzraelceizveoizEgiptadabiihnaseliouHanaanskojzemljikaoist,svetisretan narod.Dabiostvarioovajcilj,Onihjezanjihovodobroidobronjihovapotomstvapodvrgnuo disciplini. Da su bili voljni odrei se apetita, iz poslunosti njegovim mudrim ogranienjima, slabostibolestinebiimbilepoznate.Njihovibipotomcibilitjelesnoimentalnosnani.Onibi imalijasnorazumijevanjeistineidunosti, otru sposobnost razluivanjaizdravorasuiva nje.AlinjihovanevoljnostdasepokoreBojimogranienjimaizahtjevimauvelikojihjemjeri sprijeiladadostignuvisokomjerilokojejeOneliodaonidostignuiprimeblagoslovetoih jeOnbiospremandati. Psalmistkae:Bogasukualiusrcimasvojimitujelasvojojpohlepnosti.Prigovarali su Bogu i pitali: Moe li Gospod stol u pustinji prostrti? Eno, udari u hrid, i voda potee i provree potoci: a moe li dati i hljeba i mesa pruiti svome narodu? Kad to zau Jahve, gnjevomusplamtje:oganjseraspaliprotivJakova,srdbaserazjariprotivIzraela.(Ps78,18 21) Tokom putovanja od Crvenog mora do Sinaja gunanja i bune su bile este, ali iz saaljenjapremanjihovuneznanjuisljepoiBognijeeliokaznitinjihovgrijeh.AliotadaOn im se otkrio na brdu Horeb. Oni su primili veliku svjetlost jer su bili svjedoci Bojeg velianstva, sile i milosti, te je njihovo nezadovoljstvo i nevjerovanje navuklo na njih veu krivicu. Nadalje, oni su se zavjetovali da e prihvatiti Jahvu kao svog kralja i sluati njegov autoritet.Njihovogunanjejesadabilopobuna,ikaotakvo,onojemoralobitistrogoioito kanjenoakojeIzraeltrebalosauvatiodanarhijeipropasti.Jahvinoganjizbimeunjimai spali jedan kraj logora. Najvei su krivci meu onima koji su prigovarali pobijeni munjama kojesusijevaleizoblaka. NarodjeustrahuvapioMojsijudasemoliGospoduzanjih.Onjetoiuinio,avatrase ugasila.Kaospomeniknaovukaznu,onjeovomjestonazvaoTabera,vatra.
193

Meutim, zlo se uskoro pogoralo. Umjesto da preivjele navede na poniznost i pokajanje, ova strana kazna je naizgled samo poveala njihovo gunanje. Narod se sa svih strana okupljao pred vratima svojih atora, plaui i nariui. Svjetinu koja se oko njih skupilaobuzmepohlepazajelom.Izraelciseopetupusteujadikovanje,govorei:Koenas nasititimesom!SjeamosekakosmouEgiptujelibadavaribe,krastavaca,dinje,prase,lukai enjaka. Sad nam ivot vene; nema niega, osim mane pred naim oima. Oni su tako pokazalisvojenezadovoljstvohranomkojuimjeStvoriteljdavao.Ipak,onisustalnoprimali dokazedajeonaprilagoenanjihovimpotrebama:usprkostekoamakrozkojesuprolaziliu njihovimplemenimanijedannijeonemoao. Mojsijevosrceseraalostilo.OnsemoliodaIzraelnebudeuniten,premdajenjegovo vlastitopotomstvomoglopostativeliknarod.Izljubavipremanjimaonsemoliodanjegovo imebudeizbrisanoizknjigeradijenegodaonibuduuniteni.Onjesvedoveouopasnostzbog njih, a to je bio njihov odgovor. Oni su za sve ove tekoe, ak i njihove zamiljene patnje, optuivali njega, a njihovo bezbono prigovaranje teret je brige i odgovornosti pod kojim je teturao inio dvostruko teim. On se u svojoj alosti naao u kunji da posumnja i u Boga. Njegovamolitvajezvualagotovokaoprigovor:ZatozlostavljaslugusvogaupraviMojsije rijeJahvi.Zatonisamstekaomilostutvojimoima,kadsinameuprtioteretsvegaovog naroda?...Odaklemenimesodagadamsvemuovomnarodukojiplaeokomenegovorei:Daj nammesadajedemo!Jasamnemogunositisavovajnarod.Pretekojetozame. Gospodjeodgovorionanjegovumolitvuinarediomudaokupisedamdesetstarjeina izraelskih, ljude koji su, osim to su bili najstariji, imali dostojanstvo, zdravo rasuivanje i iskustvo. Dovedi ih u ator sastanka, pa neka ondje zauzmu svoja mjesta s tobom. On je rekao:Jausiiiondjestobomgovoriti;uzetunetoduhakojijenatebiistavitugana njih.Takoestobomnosititeretnaroda,daganenosisam. BogjedopustioMojsijudasamizaberenajvjernijeinajdjelotvornijeljudeskojimae zajednonositiodgovornost.Njihovemuuticajpomoidaobuzdavanasiljenarodaismiruje pobune,aipakjenakrajunjihovoimenovanjebilouzrokozbiljnogzla.Oninikadanebibili izabrani da je Mojsije pokazao vjeru u dokaze o Bojoj sili i dobroti koje je vidio. Ali on je uveliaosvojvlastititeretislubuigotovoizgubioizvidainjenicudajeonbiosamoorue kojimjeBogradio.Nijebiloninajmanjegizgovorazanjegovopoputanjeduhuprigovaranja koji je bio izraelovo prokletstvo. Da se on u potpunosti oslonio na Jahvu, Gospod bi ga neprekidnovodioidaomusnaguzasvekrize. MojsijujenareenodapripreminarodzaonotojeBogsnjimanamjeravaouiniti:Za sutra se posvetite, i jest ete mesa, jer ste mrmljali u ui Jahvi govorei: Ko e nas nasititi mesa?UEgiptunamjebilodobro.Jahveevam,dakle,datimesadajedete.Neetegasamo jestijedandan,nidvadana, nipetdana,nidesetdana,nidvadesetdana,negociomjesec,sve dok vam ne izbije na nosnice i ne ogadi vam se, jer ste odbacili Jahvu koji je meu vama, mrmljajuiprednjimrijeima:ZatosmouopteodlaziliizEgipta! Narod u kojem se nalazim, uzviknuo je Mojsije, ima est stotinatisuapjeaka,ati kae:Mesauimdatidajedumjesecdana.Moeliimsenaklatisitneikrupnestokedaim dostane?Moguliimsesveribeizmorazgrnutidaimbudedosta? Onjeukorenzbognepovjerenja:ZarjerukaJahvinatakokratka?Sadevidjetihoeli seobistinitimojarijeilinee. Mojsije je zajednici ponovio Gospodnje rijei i obznanio imenovanje sedamdeset starjeina. Govor velikog voe ovim izabranim ljudima moe sluiti kao uzorak sudskog
194

integriteta sudijama i zakonodavcima savremenog doba: Sasluajte svoju brau; sudite pravedno izmeu ovjeka i njegova brata pridolice. U suenju nemojte biti pristrani; sasluajtemalogakaoivelikoga.Nebojtesenikoga!TasudjeBoji.(Pnz1,16.17) Mojsijejeondasazvaosedamdesetoricukodatora.Jahvesideuoblakuipoesnjim govoriti. Zatim uze od duha koji bijae na njemu i stavi na onu sedamdesetoricu starjeina. Kadduhpoinunanjima,poeeprorokovati,alitovienikadneuinie.KaouenicinaDan Duhova, i oni su bili obdareni silom odozgo. Bog ih je na taj nain htio pripremiti za njihov posao i ukazati im ast u prisutnosti naroda da bi u njih imali povjerenja kao u boanski izabraneljudekojisusetrebalipridruitiMojsijuuupravljanjuIzraelom. Bio je to jo jedan dokaz o plemenitom, nesebinom duhu velikog voe. Dvojica od sedamdesetorice, ponizno se smatrajui nedostojnim ovog odgovornog poloaja, nisu se pridruili svojoj brai u atoru, ali Duh Boji je siao na njih tamo gdje su bili te su i oni prorokovali. Kad je to Joui reeno, on je elio provjeriti ovu nepravilnost strahujui da to potiena podjelu.Ljubomornouvajuiastsvoggospodara,onjerekao:Mojsije,gospodaru moj, uutkaj ih! Odgovor je glasio: Zar si zavidan zbog mene? Oh kad bi sav narod Jahvin postaoprorok!KadbiJahvenanjihizliosvogduha! Snaanvjetarkojijeduvaosmoradoniojejataprepelica,nadanhodaisoveisone strane logora, na dva lakta iznad zemlje (Br 11,31). Narod je radio cijeli taj dan i no te sljedei dan, skupljajui hranu koja mu je bila tako udesno dana. Prikupljene su ogromne koliine. Onaj koji ih je skupio najmanje imao je deset homera. Sve to se nije moglo trenutno troiti ouvano je suenjem tako da je zaliha, kao to je obeano, bila dovoljna za cijelimjesec. Bog je dao narodu ono to nije bilo za njihovo najvee dobro jer su oni to ustrajno eljeli. Oni nisu bili zadovoljni onim stvarima koje bi im koristile. Njihove su pobunjenike elje ispunjene, ali oni su morali snositi posljedice. Jeli su bez ogranienja i njihova je neumjerenostubrzokanjena.Jahveudarinarodstranimpomorom.Velikbrojljudijeumro od groznice dok su najvei krivci meu njima pobijeni im su okusili hranu za kojom su udjeli. UHaserotu,sljedeemmjestulogorovanjanakonnaputanjaTabere,Mojsijajeekalo joveerazoaranje.AroniMojsijesuzauzimalivodee,uzvienepoloajeuIzraelu.Obojica subiliobdareniprorokimdarom,aBogihjeujediniosMojsijemuizbavljenjuIzraelaca.... poslao sam pred tobom Mojsija, Arona i Mirjamu (Mih 6,4), bile su Gospodnje rijei kroz proroka Miheja. Snaga Mirjaminog karaktera se rano pokazala kad je kao dijete, pored Nila, pazila malu koaricu u kojoj je bilo skriveno dijete Mojsije. Bog je njenu samokontrolu i taktinost iskoristio kao orue za ouvanje izbavitelja njegovog naroda. Bogato obdarena pjesnikim darom i pjevanjem Mirjam je predvodila izraelske ene u pjesmi i igranju na obalamaCrvenogmora.PremanaklonostinarodaiastiNebaMirjamjebiladrugadoMojsijai Arona.AlizlokojejeunijeloneslogunaNebupojaviloseusrcuoveizraelskeeneionanije propustiladanadepristaeusvomnezadovoljstvu. MirjamiAronnisupitanizasavjetprilikomimenovanjasedamdesetstarjeinaitoje izazvalo njihovu zavist prema Mojsiju. U vrijeme Jitrova posjeta, dok su Izraelci putovali prema Sinaju, Mojsijevo spremno prihvatanje tastova savjeta izazvalo je u Aronu i Mirjam strahdajenjegovuticajnavelikogvouveiodnjihovog.Onisusmatralidajeuspostavlja njemsavjetasedamdesetoricestarjeinanjihovpoloajiautoritetzanemaren.MirjamiAron nikadanisuiskusiliteretbrigeiodgovornostikojajepoivalanaMojsiju,alibuduidasuoni
195

bili izabrani da mu pomognu, smatrali su da jednako dijele teret vostva te su imenovanje dodatnihpomonikasmatralinepotrebnim. Mojsije je, kao nijedan drugi ovjek, osjeao vanost velikog djela koje mu je bilo povjereno. On je uvidio svoje vlastite slabosti te je Boga uinio svojim savjetnikom. Aron je vie cijenio sebe, a manje vjerovao Bogu. On je popustio kad mu je bila povjerena odgovornost, pruajui dokaze o slabosti karaktera svojim sramotnim pristajanjem na idolopokloniko bogosluenje kod Sinaja. Ali Mirjam i Aron su, zaslijepljeni ambicijama i zaviu,izgubilitoizvida.BogjenaroitopoastioAronakadjenjegovuporodicuimenovao za svetu sveteniku slubu, meutim ak i to je sada uvealo njegovu elju za samouzvie njem.ZarjesamoMojsijugovorioJahve?rekoemu.Zari namanijegovorio?Smatrajui daimjeBogodaojednakuast,onisusmatralidaimajupravonaistipoloajiautoritet. Poputajui duhu nezadovoljstva Mirjam je nala razlog za prigovor u dogaajima kojimajeupravljaosamBog.Mojsijevbraknjojnijebiopovolji.Totojeonizabraoenuiz drugog naroda, umjesto da uzme enu meu Izraelkama, bila je uvreda njenoj porodici i nacionalnomponosu.PremaZiporisupostupalisloeskrivenimprezirom. Premda je nazvana Kuanka (Br 12,1), Mojsijeva je ena bila Midjanka, potomak Abrahama. Njen se izgled razlikovao od izgleda Izraelaca u tome to je boja njenog lica bila neto tamnija. Premda nije bila Izraelka, Zipora je oboavala istinitog Boga. Ona je bila stidljive,povueneprirode,njenaiosjeajna,ivrloosjetljivanaprizorepatnje.Zbogtogase Mojsije,naputuzaEgipat,sloiodajevratiuMidjan.eliojujepotedjetibolikojubigledala kadkaznesustignuEgipane. Kad se Zipora ponovno pridruila svom muu u pustinji, ona je vidjela da je teret odgovornosti iscrpljivao njegovu snagu i saoptila Jitru svoj strah, a on je onda predloio mjerezanjegovoolakanje.TojebioglavnirazlogMirjaminogneslaganjasaZiporom.Patei zbognavodnogzanemarivanjaAronainje,onajesmatraladajeMojsijevaenauzroktomei zakljuiladagajenjenuticajsprijeiodase,kaoiranije,savjetujesnjima.DajeAronodluno stao na stranu pravde, mogao je sprijeiti zlo, ali umjesto da ukae Mirjami na grjenost njenog ponaanja, on je saosjeao s njom, sluao njene prigovore i tako postao sudionik u njenojzavisti. Mojsije je bez prigovora podnio njihove optube. Bilo je to iskustvo koje je stekao tokomgodinaradaiekanjauMidjanu,gdjeserazvioduhponiznostiistrpljivogekanja,koji je Mojsija pripremio da se strpljivo suoi s nepovjerenjem i gunanjem naroda, ponosom i zaviu onih koji su trebali biti njegovi nepokolebljivi pomonici. Mojsije je bio veoma skroman ovjek, najskromniji ovjek na zemlji, i stoga je njemu od svih drugih darovana boanskamudrostivostvo.Svetopismokae:Onponizneu pravdivodiiuimaleneputu svome. (Ps 25,9) Gospod vodi ponizne jer prihvataju pouke, jer su voljni uiti. Oni imaju iskrenueljudasaznajuivreBojuvolju.Spasiteljevoobeanjeglasi:Akokohtjednevriti volju njegovu, znae da li je moja nauka od Boga. (Iv 7,17) Preko apostola Jakova On kae: Akokomuodvasnedostajemudrosti,nekaiteuBoga,kojisvimadajeobilnoibezprigovora, idatemuje.(Jak 1,5)Alinjegovoobeanjejeupuenosamoonimakojisuucijelostivoljni slijediti Gospoda. Bog ne vri pritisak ni na iju volju, stoga On ne moe voditi one koji su previe ponosni da bi nauili, koji tvrdoglavo idu svojim putem. O ovjeku koji sumnja, koji eli slijediti svoju volju, premda tvrdi da ini Boju volju, reeno je: Takav ovjek neka ne mislidaetoprimitiodGospoda.(Jak1,7) BogjeizabraoMojsijaidaomusvogDuha,aMirjamiAronsusvojimgunanjembili
196

nevjerninesamopremasvomizabranomvodiveipremasamomBogu.Buntovniaptaisu pozvani pred ator i suoeni licem u lice s Mojsijem. U stupu oblaka side Jahve te stade na ulazuuator.ZovnuAronaiMirjamu.Njihovprorokidarnijeosporavan,iBogimjemoda govorio u vienjima i snovima. Ali Mojsije, kojeg je Bog proglasio: Od svih u kui mojoj najvjerniji je on, imao je bliskiji odnos. Bog je s njim razgovarao iz usta u usta. Kako se ondanistebojaligovoritiprotivslugemogaMojsija?Uskipjevignjevomnanjih,Jahveode. Oblak je nestao iz atora kao znak Bojeg nezadovoljstva, a Mirjam je oboljela. Mirjam ogubavi,kaosnijegomposuta.Aronjebiopoteen,alimujeMirjaminakaznabilaozbiljan ukor. Sada kad je njihov ponos bio slomljen Aron je priznao njihov grijeh i molio da Bog ne dopusti da njegova sestra umre od ove odvratne i smrtonosne bolesti. Kao odgovor na Mojsijevemolitvegubajeoiena.Meutim,Mirjamjesedamdanabilaizdvojenaizlogora. SimbolBojenaklonostisenijeponovnospustionaatorsvedokonanijeizoptenaizlogora. Izpotovanjapremanjenomvisokompoloajuioaloenaudarcemkojijeprimila,cijelaje zajednicaostalauHaserotu,oekujuinjenpovratak. Ovaj prikaz Bojeg nezdovoljstva imao je za svrhu da opomene cijeli Izrael i sprijei irenje duha nezadovoljstva i nepokornosti. Da Mirjamina zavist i nezadovoljstvo nisu bili vidljivo kanjeni, to biuzrokovalo veliko zlo. Zavist je jedna od najpodlijih osobina ljudskog srcaijednasnajpogubnijimuincima.Mudriovjekkae:Jarostjeokrutnaisrdbaestokaa koeodoljetiljubomori?(Izr27,4)LjubomorajeprvaizazvalaneslogunaNebu,apoputanje njojjudimajedonijeloneizrecivozlo.Jergdjejezavistisebinost,ondjejejavnineredisvaka vrstazladjela.0ak3,16) Ogovaranjeiliosuivanjeneijihmotivaidjelanesmijeseolakouzimati.Koocrnjuje svogabratailisudisvogabrata,ocrnjujeZakonisudiZakon. AakosudiZakon,nisivrilac Zakona, nego njegov sudija. (Jak 4,11) Postoji samo jedan sudija, On e rasvijetliti to je sakrivenoutamiiobjavitinakanesrdaca,itadaesvakoprimitizasluenupohvaluodBoga. (1Kor4,5)Asvikojisudeiosuujusvojeblinje,nezakonitoprisvajajuStvoriteljevaprava. BiblijanasposebnouidaseuvamoolakogiznoenjaoptubiprotivonihkojejeBog pozvao da budu njegovi predstavnici. Apostol Petar, opisujui grupu odbaenih grjenika, kae:Oni,obijesniidrski,nebojeseuvredljivimrijeimanapadatiSlave,dokaneli,iakosu odnjihjaiisnaniji,neizriuuvredljiveosudeprotivnjihkodGospoda.(2Pt2,10.11)Pavle, pouavajui vode crkve, kae: Tube protiv svetenika ne primaj osim na osnovu dvaju ili trijusvjedoka.(1Tim5,19)Onkojijevoamaiuiteljimasvoganarodapovjerioteakteret odgovornostipozvatenaodgovornostljudezbognainanakojisupostupalipremanjegovim slugama. Mi moramo potovati one kojima je Bog ukazao ast. Kazna koja je snala Mirjam treba biti ukor svima koji poputaju ljubomori i govore protiv onih kojima je Bog povjerio teretnjegovogdjela.
197

 34. poglavlje

DVANAESTUHODA
Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 13 i 14. Jedanaest dana nakon silaska s gore Horeb izraelski se narod ulogorio kod Kadea, u Paranskoj pustinji, nedaleko od granica obeane zemlje. Ovdje je narod predloio da se poalju uhode radi izvianja zemlje. Mojsije je ovu stvar iznio pred Gospoda i dobio doputenjesnaredbomdaseizaberepojedanodglavaraizsvakogplemena.Ljudisuizabrani kakojebilonaloenoiMojsijeimjenarediodapouiizvidezemlju,kakvaje,njenpoloaji prirodnabogatstva,narodkojijeunjojivio,jesulisnaniilislabi,velikiilimali,tedaispitaju kakvouzemlje,njenuplodnostidonesuplodovezemlje. Oni su otili i izvidjeli cijelu zemlju, uavi na junu i nastavivi prema sjevernoj granici. Vratili su se nakon to su bili odsutni etrdeset dana. Izraelski je narod gajio velike nade,arkoihoekujui.Vijestopovratkuuhodarairilaseodplemenadoplemenaisvisuje radosnopozdravili.Narodjepourioususretuhodamakojisuizbjegliopasnostiovogsmjelog pothvata. Uhode su donijeli uzorke voa koji su pokazivali plodnost tla. Bilo je to vrijeme dozrijevanjagroaionisudonijelitakovelikgrozddasuganosiladvaovjeka.Donijelisui smokavaimogranjakojihjebilouobilju. NarodseradovaotoeuposjeddobitidobruzemljuipozornosluaodokjeMojsije primao izvjetaj, da im ne promakne nijedna rije. Ili smo u zemlju u koju si nas poslao, poeli su uhode. Zaista njome tee med i mlijeko. Evo njezinih plodova. Narod je bio oduevljen,eljandaposluaGospodnjiglasiodmahpodeizauzmezemlju.Meutim,nakon to su opisali ljepotu i plodnost zemlje, svi, osim dvojice uhoda, poeli su iznositi tekoe i opasnosti koje su se nalazile pred Izraelcima ako krenu u osvajanje Hanaana. Nabrajali su monenarodenaseljeneurazliitimdijelovimazemlje,rekavidasugradovivelikiiutvreni, anarodkojiunjimaivivrlojaktedabiihbilonemoguepokoriti.Onisutakoeizjavilidasu vidjelidivove,sinoveAnakove,tedajebeskorisnorazmiljatiozauzimanjuzemlje. Sadaseprizorpromijenio.Doksuuhodeiznosilimiljenjesvojihnevjernihsrcakojaje Sotona ispunio obeshrabrenou, nada i hrabrost su ustupili mjesto kukavikom oajanju. Njihova nevjera bacila je tamnu sjenu na zajednicu, a mona Boja sila, koja je tako esto djelovala u korist izabranog naroda, bila je zaboravljena. Narod nije ekao da razmisli, nisu mislilidaeimOnajkojiihjedosadvodiosigurnodatizemlju,nisuseprisjetilikakoihjeBog prekrasnooslobodioizropstva,otvarajuiputkrozmoreiunitavajuifaraonovuvojskukoja ihjegonila.OstavilisuBogapostranikaodaiskljuivozaviseovlastitojsnazi. Oni su svojim nevjerstvom ograniili Boju silu i nisu vjerovali ruci koja ih je dosad pouzdanovodila.OnisuponovilisvojuprijanjugrekuimrmljaliprotivMojsijaiArona:To jedaklekrajsvimnaimnadama,reklisuoni.Tojedaklezemlja radi koje prevalismo put ak iz Egipta da bismo je dobili. Optuili su svoje vode da varaju narod i Izraelu donose tekoe. Narod je oajavao u svom razoaranju i beznau. Zaulo se jadikovanje praeno gunanjem.HalebjeshvatiosituacijuiohrabriosedastaneuobranuBojerijei.Onjeuinio
198

sve to je bilo u njegovoj moi da se suprotstavi zlom uticaju svojih nevjernih saradnika. Narod je za trenutak zastao da poslua njegove rijei nade i ohrabrenja o dobroj zemlji. On nijeporekaoonotojeprethodnoreeno:zidovisubilivisoki,aHanaancisnani.AliBogje Izraelu obeao zemlju: Krenimo ne oklijevajui i zauzmimo je, jer je moemo nadvladati! pozivaojeHaleb. Ali desetorica, koja su ga prekinula, prikazala su prepreke jo crnjim bojama nego ranije.Nemoemoiinaonajnarod, jerjejaiodnas,izjavilisuoni.Savnarodtogaunjoj vidjesmo ljudi su krupna stasa. Vidjesmo ondje i divove Anakovo potomstvo od divova. inilonamsedasmopremanjimakaoskakavci.Takvibijasmoinjima. Jednomkadsuoviljudipolipogrenimputem,onisusetvrdoglavousprotiviliHalebu, Joui, Mojsiju i Bogu. Svaki naredni korak inio ih je jo odlunijim. Oni su bili odluni da osujetesvenaporedaseosvojiHanaan.Iskrivljavalisuistinudabiodralisvojopakiuticaj. Zemljakrozkojusmoprolidajeizvidimozemljajetoprodiresvojestanovnike,kazalisu oni.Tonijebiosamozaoveilaanizvjetaj.Izvjetajjebionedosljedansamomsebi.Uhode sureklidajezemljaplodnainapredna,narodvisokograsta,asvebitobilonemoguedaje klimabilatakonezdravadasemogloreikakoprodiresvojestanovnitvo.Alikadnarod popustinevjerstvu,onisestavljajupodSotoninukontroluinikonemoereikakodalekoe ihonaodvesti. Tada zagraja sva zajednica i poe vikati. I te noi narod plakae. Uskoro je slijedilo protivljenje i otvorena pobuna. Sotona je imao potpuni nadzor, a narod je izgledao lien razuma. Proklinjali su Mojsija i Arona, zaboravljajui da Bog slua njihove zle rijei i da je Aneo njegove prisutnosti, okruen stupom od oblaka, svjedok njihovog stranog izljeva bijesa. Oni su ogoreno vikali: Kamo sree da smo pomrli u zemlji egipatskoj! Ili da smo pomrliuovojpustinji!OndasusenjihoviosjeajipodigliprotivBoga:ZatonasJahvevodiu tuzemlju,dapadnemoodmaa,aenenaeidjecadapostanuroblje!Zarnamnebibilobolje da se vratimo u Egipat! Jedan je drugome govorio: Postavimo sebi vodu i vratimo se u Egipat! Oni time nisu optuili za prijevaru Mojsija, jer im je obeao zemlju koju ne mogu primiti.Otilisutakodalekodasuimenovalivodudaihvodiuzemljunjihovepatnjeiropstva izkojeihjeizbavilasnanarukaSvemonoga. Ponieniipogoeni,MojsijeiAronpadoeniicepredsvomokupljenomizraelskom zajednicom, ne znajui to da ine kako bi ih odvratili od njihove prenagljene i nerazumne namjere. Haleb i Joua su pokuali stiati galamu. U pocijepanoj odjei kao znaku alosti i ogorenjaonisuzalimeunarod,anjihovisuglasovinadglasaliburunjihovogjadikovanjai pobunjenikog alovanja: Zemlja kroz koju smo proli da je istraimo izvanredno je dobra. AkonamJahvebudedobrostiv,utuenaszemljudovesti,idatenamje.Tojezemljaukojoj teemedimlijeko.Samo,nemojtesebunitiprotivJahve!Nebojtesenarodaonezemlje:taon jezalogajzanas.Onisubezzatite,asnamajeJahve!Nebojteihse! HanaancisunapunilimjerusvojepokvarenostiiGospodihvienijehtiotrpjeti.Budui dajeOnukloniosvojuzatitu,onibibililakartva.ZemljajeBojimzavjetombilaosigurana Izraelu. Ali oni su prihvatili lani izvjetaj nevjernih uhoda, i tako je cijela zajednica bila obmanuta. Izdajnici su dobro obavili svoj posao. Da su samo dva ovjeka donijela loe izvjetaje,aostalihdesetihohrabrilidaosvojezemljuuGospodnjeime,onibiipakposluali savjet one dvojice usprkos desetorici, zbog njihovog bezbonog nevjerstva. Ali samo su dvojicazastupalapravdu,doksudesetoricapodravalapobunu. Nevjerni uhode su glasno proklinjali Haleba i Jouu, a zauli su se povici da ih se
199

kamenuje. Nerazumna rulja je zgrabila kamenje da pobije ove vjerne ljude. Nasrnuli su s mahnitim povicima, ali kad im je iznenada kamenje ispalo iz ruku, oni su uutjeli i poeli drhtati od straha. Bog je posredovao da sprijei njihove ubilake namjere. Slava njegove prisutnosti,poputgoruesvjetlosti,osvjetljavalajeator.SavjenarodposmatraoGospodnji znak.Otkrioimsenekokojebiomonijiodnjihinikosenijeusudiousprotiviti.Uhodekojisu donijelizleizvjetajeprestraenosusepovukliisuzdravajuiuzdahepotrailisvojeatore. Onda je ustao Mojsije i uao u ator. Gospod mu je rekao: Udariu ih pomorom i istrijebiti,aodtebeuuinitinarodveiimonijiodnjega.AliMojsijejeponovnomolioza svoj narod. Nije se mogao sloiti da budu uniteni, a da on sam stvori moniji narod. Pozivajui se na Boju milost, on je rekao: Zato neka se snaga moga Gospoda uzvisi, ako si najaviorekavi:Jahvejespornasrdbu,abogatmilosrem...Oprostikrivnjuovomenarodu poveliinisvogamilosra,kaotosivodioovajnarododEgiptadovde. Gospod je obeao da e potedjeti Izrael od neposrednog unitenja, ali zbog njihovog nevjerstvaikukavilukaOnnijemogaopokazatisvojusiluipokoritinjihoveneprijatelje.On imjeondausvojojmilostinaredioda,kaojedinisiguranput,krenupremaCrvenommoru. Narodjeusvojojpobunipovikao:Kamosreedasmopomrliuzemljiegipatskoj!Ilida smopomrliuovojpustinji!Sadajenjihovamolitvabilausliena.Gospodjerekao:...kakoste namojeuigovorili,takouvamiuiniti.Uovojpustinjipopadaevaamrtvatijela:svihvas kojisteubiljeeniubilokojivapopisoddvadesetgodinapanaprijed,...avaudjecu,okojoj kaetedabipostalaroblje,njihuuvestidanastanezemljutostejeviprezreli.AzaHaleba ree: A slugu svog Haleba, jer je u njemu drukiji duh i jer mi bijae posluan, njega u ja dovestiuzemljuukojujeiao,injegoviejepotomcizaposjesti!Kaotosuuhodeputovale etrdesetdana.takojeizraelskinarodtrebaolutatipustinjometrdesetgodina. KadjeMojsijenaroduobznanioboanskuodluku,njihovsebijespretvorioutugovanje. Znali su da je njihova kazna pravedna. Deset nevjernih uhoda su odmah bili pomoreni pred oimacijelogIzraela,aunjihovojsudbininarodjegledaosvojusudbinu. Sadasuizgledalikaodasuseiskrenopokajalizbogsvoggrjenogponaanja,alionisu alili zbog posljedica svog zlog ponaanja, a ne zbog osjeaja nezahvalnosti i neposlunosti. KadsushvatilidaBognijepovukaosvojunaredbu,ponovnosepojavilanjihova samovolja i oni su se usprotivili povratku u pustinju. Zapovijedajui im da se udalje od zemlje svojih neprijatelja,Bogjeprovjeravaonjihovunavodnupokornostidokazaodajeonanestvarna.Oni suznalidasuozbiljnopogrijeilikadsudopustilidaihnadzirunjihovinepromiljeniosjeajii kadsupokualipobitiuhodekojesuihpozivaledaposluajuBoga.Alionisuseuplailitek kadsushvatilidasuuinilikobnupogrekuijeeposljedicebitipogubneponjih.Njihovase srca nisu promijenila i njima je trebao samo izgovor da ponove slinu pogreku. Prilika se ukazalakadjeMojsijepoBojojnaredbizapovjediodasevrateupustinju. Naredba da narednih etrdeset godina Izrael nee ui u Hanaan za Mojsija, Arona, HalebaiJouubilajegorkorazoaranje,aipaksubezprigovoraprihvatiliboanskuodluku. Meutim, oni koji su prigovarali zbog Bojeg postupanja prema njima, izjavljujui da e se vratitiuEgipat,plakalisuitugovalikadsusaznalidaimjeoduzetblagoslovkojisuprezreli. Onisubezrazlonoprigovarali,aBogimjesadadaorazlogzaoplakivanje.Dasuplakalizbog svojihgrijehakadsuimvjernopredoeni,ovapresudanebibilaizreena,alionisuplakali zbogpresude.Njihovaalostnijebilapokajanjeinijeimmogladonijetipromjenupresude. No su proveli u oplakivanju, ali s jutrom je dola i nada. Odluili su iskupiti svoj kukaviluk.KadimjeBogzapovjediodapouiosvojezemlju,onisuodbili,asadakadimje
200

narediodasepovuku,onisusejednakoprotivili.Bilisuodlunidanapadnuiosvojezemlju. ModaeBogprihvatitinjihovradipromijenitisvojunamjeruzanjih. BogimjedaoprednostidunostdazaposjednuzemljuuvrijemekadOntoodredi,ali svojimsvojevoljnimzanemarivanjemovodoputenjejebilopovueno.Sotonajepostigaosvoj cilj kad ih je sprijeio da udu u Hanaan, a sada ih je podsticao da upravo to uine uprkos boanskoj zabrani, a to nisu htjeli uiniti kad je Bog zahtijevao. Veliki varalica je pobijedio kadihjepodrugiputpoveoupobuni.OninisuvjerovalidaeseBojasilaudruitisnjihovim naporimauosvajanjuHanaana,aipaksusadanamjeravalisvojomvlastitomsnagomostvariti ciljbezboanskepomoi.SagrijeilismoprotivJahve,povikalisu,poiemogoreiboritise kako nam je Jahve, Bog na, zapovjedio. (Pnz 1,41) Njihov prijestup ih je tako strano zaslijepio.Bog im nikada nijezapovjedio da pou i dase bore. Njegova namjera nije bila da zemljuosvojeborbom,vestrogomposlunounjegovimzapovijestima. Premda se njihova srca nisu promijenila, narod je bio naveden da prizna grjenost i nerazumnostsvojepobunenakonizvjetajauhoda.Onisuuvidjelivrijednostblagoslovakoji su tako nepromiljeno odbacili. Priznali su da ih je njihovo nevjerovanje sprijeilo da udu u Hanaan.Jersmozgrijeili, reklisu,priznajuidajepogrekabilaunjima,aneuBogu,koga su tako bezbono optuili to nije ispunio svoje obeanje. Premda njihovo pokajanje nije proistekloizistinskogpokajanja,onojeposluilodaopravdaBojupravednostupostupanju premanjima. Gospodidaljedjelujenasliannaindabiproslaviosvojeimetakotonavodiljudeda priznaju njegovu pravednost. Kad oni koji kau da ga ljube prigovaraju zbog Njegovog provienja,prezirunjegovaobeanjaipoputajuikunjamaudruujusesazlimanelimada sprijeeBojenamjere,Gospodestotakoupravljaokolnostimadaseoveosobeuvjereusvoj grijeh, premda se iskreno ne kaju, da priznaju bezbonost svojih postupaka i Boju pravednost i dobrotu u postupanju prema njima. Bog djeluje na ovaj nain da bi razotkrio djelatame.Ipremdaseduhkojipotienazlobitnonemijenja,priznanjeseizriedasezatiti Boja ast i opravdaju oni koji vjerno ukoravaju, kojima su se ljudi protivili i pogreno ih prikazivali.IstoetakobitiprilikomkonanogizlijevanjaBojeggnjeva.KaddoeGospodsa svojim svetim Desettisuama da sudi svima, tada e kazniti sve bezbonike za sva njihova bezbonadjela.(Jd14.15)Svakiegrjenikuvidjetiipriznatipravednostsvojeosude. BezobziranaboanskupresuduIzraelcisusepripremalidaosvojeHanaan.Opremlje ni oklopima i orujem, oni su, prema vlastitoj procjeni, bili potpuno spremni za sukob, ali u oima Boga i njegovih oaloenih sluga izgledali su jadno. Kad je Gospod, gotovo etrdeset godina kasnije, naredio Izraelcima da pou i zauzmu Jerihon, On im je obeao da e biti s njima. Pred vojskom je noen Koveg zavjeta s Bojim Zakonom. Vode koje je On imenovao trebalisupodboanskimnadzoromupravljatinarodom.Stakvimvostvomnitaimsenije moglo dogoditi. Ali sada, usprkos Bojoj zapovijesti i sveanoj zabrani njihovih voa, bez KovegaiMojsija,onisuizalidasesuprotstaveneprijateljskojvojsci. Truba je oznaila pokret, a Mojsije je pourio za njima s upozorenjem. Zato krite zapovijestJahvinu?Neeteuspjeti.Nepenjitese,davasnepotukuvaineprijatelji,jerJahve nijemeuvama.JerondjesepredvamanalazeAmaleaniiHananci,teeteodmaapasti. Hanaancisuulizatajanstvenusilukojajeuvalaovajnarodioudimakojajeuinila za njih, te su oni okupili monu vojsku da bi odbili napadae. Osvajaka vojska nije imala vojskovou. Bogu nije prinesena molitva da im daruje pobjedu. Oni su poli s oajnikom namjerom da preokrenu svoju sudbinu ili umru u bici. Premda nisu bili obueni za rat,
201

naoruanihjeljudibilomnogopasusenadalidaesnanimiiznenadnimnapadomslomiti obranu.Drskosuizazivalineprijateljakojisenijeusudiodaihnapadne. Hanaanci su se smjestili na stjenovitu zaravan kojoj se moglo prii nepristupanim prilazima, strmim i opasnim usponom. Ogroman broj Izraelaca mogao je svoj poraz uiniti samo strasnijim. Polako su se penjali planinom, izloeni smrtnim strijelama njihovih neprijatelja. Ogromne stijene su se kotrljale obiljeavajui put krvlju poginulih. Oni koji su stiglidovrha,iscrpljeniusponom,bilisuodlunopotueniinatjeraninapovlaanjesvelikim gubicima. Bojno je polje bilo prekriveno leevima, a izraelska vojska potpuno poraena. Unitenjeismrtsubiliposljedicaovogbuntovnogpokuaja. Prisiljeninapokornost,preivjelisusenajzadvratiliiplakalipredJahvom,aliJahve nijesluaonjihovglas(Pnz1,45).NeprijateljejeovaoitapobjedanadIzraelomnadahnula odlunou da im se suprotstave. Sva izvjea koja su uli o udesnim djelima to ih je Bog uiniozasvojnarod,sadasusmatralilanim,tesupovjerovalidanemarazlogazastrah.Prvi Izraclov poraz je nadahnuo Hanaancc hrabrou i odlunou i uvelike poveao tekoe osvajanja zemlje. Izraelu nije nita preostalo ve da se pred pogledima pobjednikih neprijateljapovueupustinjuznajuidaetamobitigrobcijelognarataja.
202

 35. poglavlje

KORAHOVABUNA
Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 16 i 17. KaznekojesusustigleIzraelnekosuvrijemesluiledaobuzdajunjihovoprigovaranjei nepokornost, ali u njihovim je srcima i dalje bio duh pobune te je naposljetku donio gorke plodove. Prethodne pobune su bile puke galame izazvane iznenadnim porivima razjarene gomile, ali sada je stvorena smiljena zavjera, posljedica odlunog nastojanja da se srui autoritetvoakojejesamBogimenovao. Korali,vodealinostovogpokreta,biojeLevit,izKehatoveporodice,iMojsijevroak. On je bio sposoban i uticajan. Premda je bio odreen za slubu u atoru, bio je nezdovoljan poloajem i teio je za svetenikom au. Dodjela svetenike slube Aronu i njegovoj porodici,kojajeranijepripadalasvakomprvoroenomsinuuporodici,dalamujepovodza ljubomoruinezadovoljstvo,iKorahsenekovrijemetajnoprotivioiMojsijevomiAronovom autoritetu,premdasenijeusudiootvorenopobuniti.Onjenaposljetkusmisliosmionplanza ruenjeigraanskeivjerskevlasti.Onnijepropustionaiistomiljenike.BlizuatoraKorana i Kehatovaca, na junoj strani atora, bilo je logorite Rubenovog plemena, atori Datana i Abirama,dvaplemenskakneza.Ovisuseknezovispremnopridruilinjegovimambicioznim planovima. Budui da su bili potomci najstarijeg Jakovljevog plemena, tvrdili su da njima pripadagraanskavlast,asKoranomsuodluilipodijelitisvetenikuast. Raspoloenje naroda je pomagalo Korahovim planovima. U gorini svog razoaranja njihovaljubomora,sumnjaimrnjasepovratila,tesuponovnosvojeprigovoreuputiliprotiv svogstrpljivogvoe.Izraelcisuneprekidnogubiliizvidainjenicudasubilipodboanskim vostvom.ZaboravilisudajeAneoSavezabionjihovnevidljivivoa,daje,obavijenastupom odoblaka,HristovaprisutnostilaprednjimatedajeMojsijesveuputeprimaoodNjega. Onisenisubilivoljnipokoritistranojkaznipremakojojsvimorajuumrijetiupustinji, istogasubilispremniupotrijebitisvakiizgovordapovjerujukakojeMojsije,aneBog,tajkoji ihvodiikojiimjeizrekaopresudu.Najboljinaporinajskromnijegovjekanazemljinisumogli umiritinepokornostovognaroda,premdasuznaciBojegnezadovoljstvazbogranijihopaina jo uvijek bili pred njima: njihovi su redovi bili razbijeni, a neki pobijeni, no oni ovu pouku nisuuzeliksrcu.Kunjaihjeponovnonadvladala. Mojsijev ponizni pastirski ivot je bio daleko mirniji i sretniji od trenutnog poloaja vode ove ogromne grupe nemirnih duhova. Ipak, Mojsije se nije usudio birati. Umjesto pastirskogtapa,njemujedanapalicavlastikojunijemogaoodloitidokgaBogneoslobodi. On koji ita tajne svih srca uoio je namjere Koraha i njegovih sljedbenika te svom narodu dao takve upute i upozorenja kako bi ih osposobio da umaknu prijevari ovih podmuklih ljudi. Oni su vidjeli Boju kaznu nad Mirjam zbog njene ljubomore i prigovora protiv Mojsija. Gospod je objavio da je Mojsije vei od proroka. Iz usta u usta njemu ja govorim.Kakoseonda,dodaojeOn,nistebojaligovoritiprotivslugemogaMojsija?(Br 12,8)OvepoukenisubilenamijenjenesamoMirjamiAronuvecijelomIzraelu. Korah i njegovi zavjerenici su bili ljudi kojima je Bog pokazao naklonost posebnim
203

otkrivenjem svoje sile i veliine. Oni su bili meu onima koji su s Mojsijem otili na goru i posmatraliboanskuslavu.Aliotadasedogodilapromjena.Prvosupopustilimalojkunjikoja je jaala sve dok Sotona nije preuzeo nadzor nad njihovim umovima i oni se usudili javno izraziti svoje nezadovoljstvo. Izraavajui veliko zanimanje za dobro naroda, oni su prvo meusobnoaputaliosvomnezadovoljstvu,azatimiizraelskimvoama.Njihoveinsinuacije sutakobrzoprihvaenedasuseoniusudilipoidalje,doknaposljetkuisami nisupovjerovali dajetorevnovanjezaBoga. Uspjeno su zaveli dvije stotine pedeset knezova, ljude od ugleda u zajednici. S ovim monim i uticajnim pristaama oni su bili uvjereni da e ostvariti radikalnu promjenu u nainuvladavineiuvelikepoboljatiMojsijevuiAronovuadministraciju. Ljubomorajeizazvalazavist,azavistpobunu.OnisuraspravljaliopitanjuMojsijevog pravanatakovelikuvlastiast,doknisupoelismatratidaonzauzimazavidanpoloajkojibi svako od njih mogao zauzeti. Obmanjivali su sebe i druge mislei da su Mojsije i Aron sami zauzelipoloajenakojimasusenalazili.Nezadovoljnisureklidasuseovivodeuzdigliiznad Gospodnjezajednicepreuzimajuinasebesvetenstvoiupravu,premdanjihovidomovinisu imali vea prava od ostalih u Izraelu. Oni nisu bili svetiji od ostalih ljudi i trebali bi se zadovoljiti time to e biti na istom nivou sa svojom braom kojima je Bog jednako tako pokazaonaklonostsvojomnaroitomprisutnouizatitom. Sljedei posao zavjerenika je bilo obraanje narodu. Onima koji su pogrijeili, koji zasluujuukor,nemanitaugodnijenegoutisaaljenjaihvale.Korahinjegovisljedbenicisu tako privukli panju i pribavili potporu zajednice. Optuba da je gunanje naroda na njih navukloBojibijesproglaenajegrekom.Reklisudazajednicanijepogrijeilabuduidanisu traili nita vie od svojih prava, te da je Mojsije bio prestrog voa, da je ukorio narod kao grjenike,aonisubilisvetinarodiGospodjebiomeunjima. Korahseosvrnuonaistorijunjihovogputovanjakrozpustinju,kakosubilidovedeniu tekeokolnostiimnogipomrlizbogsvoggunanjaineposlunosti.Njegovisusluaocimislili kako su jasno uvidjeli da su se njihove tekoe mogle sprijeiti da je Mojsije poao drugim putem. Odluili su da je on odgovoran za sve njihove neuspjehe te da je liavanje Hanaana posljedica pogrenog Mojsijevog i Aronovog vostva, te da ako Korah postane njihov voa i ohrabriihnaglaavajuinjihovadobradjela,umjestodaihukoravazagrijehe,oniebitivrlo miroljubiviiimatiuspjenoputovanje.Iumjestodalutajutamoamopopustinji,oniepoi direktnouobeanuzemlju. Meu pobunjenikim je dijelovima zajednice bilo vee jedinstvo i sloga u izraavanju nezadovoljstva nego ikada ranije. Korahov uspjeh kod naroda ulio mu je samopouzdanje i utvrdiogauuvjerenjudaeMojsijevootimanjevlastibitipogubnozasloboduIzraela,akose nesprijei.OnjetakoetvrdiodamujetoBogotkrioiovlastiogadapromijenivlastprijeno to bude prekasno. Ali mnogi nisu bili spremni prihvatiti Korahove optube protiv Mojsija. Sjetilisesenjegovogstrpljivog,portvovnogradainjihovajesavjestbilauznemirena.Stogaje bilo nuno Mojsijevom predanom zanimanju za Izrael pripisati neku sebinu pobudu te je ponovljenastaraoptubadaihjeizveodapomruupustinjikakobiprigrabionjihovimetak. Oni su neko vrijeme radili tajno. Meutim, im je pokret postao dovoljno snaan da jami otvorenu pobunu, Korah se stavio na elo frakcije i javno optuio Mojsija i Arona za prisvajanjevlastinakojusuKorahinjegovisljedbeniciimalijednakopravo.Nadalje,optueni su da su narod liili slobode i nIsavisnosti. Vi prelazite mjeru! rekli su zavjerenici. Sva je zajednica,svinjezinilanovi,posveena,imeunjimajeJahve.Zatoseondauzvisujeteiznad
204

zajedniceJahvine? Mojsije nije nasluivao ovu tajanstvenu zavjeru, a kad se iznenada suoio s njenim stranimuticajem,onjepaoniiceutihojmolitviBogu.Kadjeustao,biojealostan,alimiran i snaan. Darovano mu je boansko vostvo. Sutra e, rekao je on, Jahve pokazati ko je njegov,ikojeposveen,ikomedoputadamusepriblii.Provjerajetrebalabitiodloenado sutratakodasvimoguimativremenazarazmiljanje.Ondasuonikojisupolagalipravona svetenikuslubutrebalidoiskadionicimaiprinijetitamjanuatoruuprisutnostinaroda. ZakonjeizriitogovoriodauSvetilitumogusluitisamoonikojisubiliposveenizaslubu. ak su i svetenici Nadab i Abihu bili ubijeni jer su se usudili prinijeti neposveenu vatru suprotno boanskoj zapovijesti. Ipak, Mojsije je izazvao svoje tuitelje da, ako se usude odgovoritinatakoopasanpoziv,iznesustvarpredBoga. ObraajuiseKorahuinjegovimLevijevcimaMojsijejerekao:Zarvamjemalotovas je Bog Izraelov izdvojio iz Izraelove zajednice, da vas priblii k sebi te da vrite slubu u Jahvinuprebivalitu,idastojitepredzajednicomslueijoj?Promaknuojetebeistobomsvu tvojubrauLevijevce,avijotraiteisvetenitvo!Tiisvatvojadruina,dakle,sjatilistese protivJahve;jertojeArondaprotivnjegarogoborite? Datan i Abiram nisu nastupili tako drsko kao Korah, i Mojsije, nadajui se da su oni uvueni u zavjeru a da nisu sasvim iskvareni, pozvao ih je da izau pred njega kako bi uo njihove optube protiv njega. Ali oni nisu htjeli doi te su drsko odbili priznati njegov autoritet. Njihov je odgovor, izreen pred cijelom zajednicom, glasio: Zar je malo to si nas odveoizzemljekojomteemedimlijekodanaspobijeuovojpustinji,pahoedanasilno zagospodari nad nama? Nisi nas uveo u zemlju kojom tee med i mlijeko i nisi nam dao u posjednjiveivinograde.Misliliiskopatioiovimljudima?Neemodoi! Tako su oni istim jezikom kojim je Gospod opisao obeano nasljedstvo opisali prizor svogropstva.OptuilisuMojsijadasepretvarakakodjelujepodboanskimvostvomdabi natajnainuspostaviosvojautoritet,tesuizjavilikakosevieneepokoravatidaihsevodi kaoslijepce,prvouHanaan,azatimupustinju,zavisnotoodgovaranjegovimambicioznim namjerama.Takojeovajnjeniotacistrpljivipastirprikazankaotiraniniuzurpatormranog karaktera.OnjeoptuenzauskraivanjeHanaana,premdajetobilakaznazanjihovgrijeh. Iakojebilooitodajenarodbiosklonnezadovoljnojgrupi,Mojsijenijeuloionapore da se opravda. On je sveano, u prisutnosti naroda, prizvao Gospoda kao svjedoka istoe svojihpobudaiispravnostisvojihpostupaka,ipreklinjaogadabudenjegovsudija.Sljedee jutrodvijestotineipedesetknezovasKoranom naelupojaviloseskadionicama.Uvedenisu udvoriteatoradoksenarodokupioisprednjegaoekujuirezultat.Mojsijenijebiotajkoji jeokupionaroddaposmatraporazKorahainjegovedruine,vesuihpobunjenici,usvojoj slijepojdrskosti,sazvalidabudusvjedocinjihovepobjede.Velikdionarodajeotvorenostao nastranuKorahakojijepolagaovelikenadeupobjedunadAronom. KadsuseokupilipredBogom,ondasesvojzajednicipokazaslavaJahvina.Mojsijei Aron su primili boansko upozorenje: Odvojite se od te zajednice da je odmah satrem! Ali onisupaliniiceumolitvi:Boe!Boeivotnogaduhausvakomtijelu!Zareserazgnjeviti nasvuzajednicu,kadjesamojedansagrijeio! Korah je istupio iz zajednice da bi se pridruio Datanu i Abiramu kad je Mojsije, u pratnji sedamdeset starjeina, uputio posljednje upozorenje ljudima koji mu se nisu htjeli pridruiti.MnotvojeskrenuloiprijenegotojeuputiosvojuporukuMojsijejepoboanskoj uputi zapovjedio narodu: Odstupite od atora tih opakih ljudi! Ne dotiite se niega to je
205

njihovo,danebudeteunitenizbogsvihnjihovihgrijeha!Narodjeposluaoopomenujersu svistrahovaliodpredstojeekazne.Glavnipobunjenicisugledalikakoihodbacujuonikojesu prevarili, ali su ostali nepokolebljivi u svojoj drskosti. Stajali su sa svojim porodicama na vratimasvojihatoraprkoseiboanskomupozorenju. U ime izraelskog Boga Mojsije je u prisutnosti cijele zajednice izjavio: Po ovom ete vidjetidameJahveposlaodavrimsvaovadjela,adaihneinimsamodsebe:akooviljudi umrukaotoumruisviljudi;akoihpohodisudbinakakvapohodisveljude,ondameJahve nijeposlao.AliakoJahveuinineuveno:akozemljarastvorisvojuutrobuiprogutaihsasvim tojenjihovo,teivisiduueol,ondaznajtedasuoviljudiprezreliJahvu. OiIzraelasubileuprteuMojsijadoksustajali,sastrahomiiekivanjem,oekujui dogaaj. Kad je prestao govoriti, zemlja se rastvorila i pobunjenici su ivi propali u jamu sa svime to im je pripadalo i oni ieznu iz zbora. Narod je pobjegao, osuujui sebe kao sudionikeugrijehu. Alikanjavanjenijeprestalo.Vatrakojajesijevalaizoblakaprogutalajedvijestotine pedeset knezova koji su prinijeli tamjan. Budui da ovi ljudi nisu zaeli pobunu, nisu bili unitenisglavnimzavjerenicima.Njimajebilodoputenodavidenjihovkraj,pruenaimje prilika da se pokaju, ali oni su bili naklonjeni pobunjenicima te su postali sudionici njihove sudbine. Kad je Mojsije preklinjao Izraelce da bjee od predstojeeg unitenja, boanska se kaznajomoglazaustaviti,daseKorahinjegovadruinapokajalaizatrailaoprost.Meutim njihovajetvrdoglavaustrajnostzapeatilanjihovusudbinu.Cijelajezajednicadijelilakrivicu, jersusvi,uveojilimanjojmjeri,bilinjimanaklonjeni.Ipak,Bogjeusvojojmilostirazluio izmeuvoapobuneionihkojesuonizaveli.Narodukojijesebidopustiodabudeobmanut danojevrijemedasepokaju.Dobilisusnanedokazedasupogrijeili,adajeMojsijebiou pravu.OitiprikazBojesileukloniojesvakuneizvjesnost. Isus,AneokojijeiaopredIzraelcima,pokuaoihjespasitiodunitenja.Oprotenje je ekalo na njih. Boja kazna se pribliila i pozivala ih na pokajanje. Posebno, neodoljiva intervencija s Neba sprijeila je njihovu pobunu. Ako sada odgovore na posredovanje boanskogprovienja,modaebitispaeni.Alipremdasuizmicalikazni,strahodunitenja nijeizlijeiopobunu.Teveerionisusevratiliusvojeatorepreplaeni,alinepokajani. Korahinjegovagrupatolikosuimlaskalisvedoknisupovjerovalidasudobarnarod, daimjeMojsijenanionepravduizlostavljaoih.DasupriznalikakosuKorahinjegovagrupa pogrijeli, i kako je Mojsije bio u pravu, onda bi bili prisiljeni prihvatiti presudu o smrti u pustinji kao Boju rije. A oni nisu bili voljni pokoriti se te su se pokuali uvjeriti da ih je Mojsijeprevario.Onisugajilinadudaebitiuspostavljennoviporedakukojemepohvala zamijenitiukor,augodnostbriguisukob.Ljudikojisubilipobijenilaskalisuigovorilio svom velikom zanimanju za njih, tako da je narod zakljuio kako su Korah i njegova grupa dobri ljudi,adajeMojsijenanekinainuzroknjihovepropasti. Teko da ljudi mogu vie uvrijediti Boga nego prezreti i odbaciti orua koja On eli upotrijebiti za njihovo spasenje. Izraelci ne samo to su to uinili ve su namjeravali i ubiti Mojsija i Arona. Ipak, oni nisu shvatili potrebu da od Boga zatrae oprost za svoje odvratne grijehe.Tunokunjenisuproveliukajanjuiispovijedanju,veutraenjunainadaodbace dokazekojisuihrazotkrivalikaovelikegrjenike.Onisuidaljegajilimrnjupremaljudima kojejeBogimenovaoispremalisedaodbacenjegovautoritet.Sotonajebioblizudaihtako zaslijepljenepovedeupropast.
206

CijelijeIzraelpobjegaoustrahukadsuulijaukeosuenihgrjenikakojisupropaliu jamu, govorei: Da i nas zemlja ne proguta. Sutradan je sva zajednica rogoborila protiv MojsijaiArona.PobilisteJahvinnarod!govorilisu.Ionisubilispremniposluitisenasiljem protivvjernih,portvovnihvoa. Prikaz boanske slave vidio se u oblaku iznad atora, a glas iz oblaka je progovorio MojsijuiAronu:Udaljiteseodtezajednice;utiliujeasunititi! Krivica za grijeh nije poivala na Mojsiju i on se nije bojao, i nije pourio ostaviti zajednicu da propadne. Mojsije je oklijevao i u ovoj dugoj krizi pokazao istinsko pastirsko zanimanjezastadozakojesebrinuo.PreklinjaojedaBojignjevneunitiUpotpunostinarod koji je On izabrao. On je svojim posredovanjem zaustavio ruku osvete da neposluni, pobunjenikiIzraelnebudesasvimuniten. Aliizvriteljgnjevajeizaaoipomorjeobavljaosvojesmrtonosnodjelo.Nazapovijest svogbrataAronjeuzeokadionikipouriomeunarodda obavinadnjimobredpomirenja. Zatimstadeizmeumrtvihiivih.Doksedimodtamjanadizao,Mojsijevemolitveu atoru su se uzdizale Bogu i pomor je zaustavljen, ali tek kad je etrnaest hiljada Izraelaca lealo pobijeno,dokazokrivnjizbogprigovaranjaipobune. Prueni su i daljnji dokazi da je svetenika sluba dana Aronovoj porodici. Prema boanskoj naredbi svako je pleme pripremilo tap i na njega napisalo ime svog plemena. AronovojeimenapisanonatapuLevijevogplemena.tapovisu bilipohranjeniuSvetilitu pred Svjedoanstvo. Pupanje bilo kojeg tapa bilo je znak da je Bog to pleme izabrao za sveteniku slubu. Sutra ujutro tap Arona iz doma Levijeva propupao! Potjerala mladica, procvjetao cvijet i sazreli bademi. tap je pokazan narodu, a kasnije pohranjen u Svetilitu kaodokazbuduimnaratajima.Ovoudojezauvijekrijeilopitanjesvetenikeslube. Tako je najposlije bilo potvreno da su Mojsije i Aron govorili po boanskom autoritetu, a narod je bio prisiljen povjerovati neugodnu istinu da e morati umrijeti u pustinji,izgibosmo!rekoeIzraelciMojsiju.Propadosmo!Sviodredapropadosmo!Priznali sudasuzgrijeilikadsusepobuniliprotivsvojihvoatedasuKorahinjegovagrupaprimili pravednuBojukaznu. U Korahovoj pobuni se u manjem opsegu vidi djelovanje istog duha koji je doveo do Sotonine pobune na Nebu. Ponos i ambicije su potakli Sotonu da prigovara protiv Boje vladavineipokuasruitiredkojijebiouspostavljennaNebu.Njegovciljnakonpadajestda umoveljudinadahneistiniduhomzavistiinezadovoljstva,istiniambicijamapremapoloajui asti. On je tako uticao na umove Koraha, Datana i Abirama da bi stvorio elju za samouzvienjem,potaknuozavist,nepovjerenjeipobunu.SotonaihjenaveodaodbaceBoga kao svog vodu tako to su odbacili ljude koje je Bog imenovao. Dok su svojim prigovorima protivMojsijaiAronahulilinaBoga,onisusetakoobmanulidasusebesmatralipravednima, a onekojisuvjernoukoravalinjihovgrijehsmatralidaihvodiSotona. ZaridanasnepostojeistazlakojasubilakorijenKorahovepropasti?Ponosiambicije suposvudaraireni,apoputanjeovimsklonostimaotvaraputzavistiiborbizaprevlast,due se otuuju od Boga i nesvjesno se pridruuju Sotoninim redovima. Mnogi, poput Koraha i njegovihsljedbenika,akimeuonimakojitvrdedasuHristovisljedbenici,takorevnomisle, planiraju i rade na svom samouzvienju te su, da bi pribavili naklonost i podrku ljudi, spremniiskrivitiistinu,lanoilipogrenoprikazatiBojesluge,paakihoptuitizaniskei sebine pobude koje nadahnjuju njihova srca. Upornim ponavljanjem lai, i to usprkos svim dokazima,oninajazadpovjerujudajetoistina.Doknastojeunititipovjerenjenarodau ljude
207

kojejeBogimenovao,onidoistavjerujudaradedobrodjeloivjernoobavljajuBojiposao. IzraelcinisubilivoljnipokoritiseGospodnjimnaredbamaiogranienjima.Nisutrpjeli ogranienjainisubilivoljniprihvatitiukor.TojebilatajnanjihovepobuneprotivMojsija.Da im je dana sloboda da rade to ele, bilo bi manje prigovora protiv njihovog vode. Tokom istorijeCrkveBojeslugesusemoralesuoitisistimduhom. LjudisvojimgrjenimpoputanjemdajuSotonipristupsvojimumovimaitakotonuu sveveebezakonje.Odbacivanjeistinepomraujeumoveiotvrdnjujesrce,takodaimjelake nainiti sljedei korak u grijeh i odbaciti veu svjetlost, dok se ne ukorijeni i posljednja od njihovihgrjenihnavika.Grijehimprestajeizgledatikaogrijeh.Onikojivjernopropovijedaju Bojurije,osuujuinjihovegrijehe,estonasebenavlaenjihovumrnju.Nevoljnidatrpe bol i rtve koje su potrebne za promjenu oni se okreu protiv Gospodnjih sluga i poriu njihoveukorekaonepotrebneipreotre.PoputKoraha,onitvrdedanarodnijepogrijeio,ve da je onaj koji ukorava uzrok svih nevolja. Umirujui svoju savjest ovom prijevarom ljubomorniinezadovoljniseudruujuusijanjusjemenaneslogeucrkviislaberukeonihkoji jegrade. SvakinapredakkojiineonikojejeBogpozvaodavodenjegovodjeloizazivasumnju,a ljubomorniinezadovoljnisvakiinprikazujupogreno.IstotakojebiloiuvrijemeLuthera, Wesleyaiostalihreformatora.Istojeidanas. Korah ne bi postupio na taj nain da je znao sve uredbe i ukore to ih je Bog uputio Izraelu.Alionjetomogaoznati.BogjepruiomnotvodokazadaOnvodiIzrael.AliKorahi njegovisljedbenicisuodbilisvjetlostdoknisutakooslijepilidaninajoitijiprikaziBojesile nisubilidostatnidaihuvjere.Onisuihpripisivaliljudskimilisotonskimoruima.Upravoje touinionarodkadsudannakonpropastiKorahainjegovegrupedoliMojsijuiAronuirekli: Pobili ste Jahvin narod! Usprkos injenici da su kroz unitenje ljudi koji su ih prevarili primili najuvjerljivije dokaze Bojeg nezadovoljstva njihovim postupcima oni su se usudili njegovukaznupripisatiSotonitvrdeidasuMojsijeiAronsilomZlogauzrokovalismrtdobrih isvetihljudi.Ovajjeinzapeationjihovusudbinu.OnisuzgrijeiliprotivSvetogDuha,grijeh kojiovjekovosrceinineosjetljivimnauticajboanskemilosti.AkokoreknetoprotivSina ovjejeg,kaeHristos,moemuseoprostiti,alikoreknetoprotivDuhaSvetoga,nemoe museoprostitininaovomsvijetuninadrugome.(Mt12,32)NaSpasiteljjeizgovorioove rijeikadsuJevrejimilostivadjelakojajeuinioBojomsilompripisaliSotoni.BogkrozDuha Svetograzgovarasovjekom,ionikojinamjernoodbacujuovooruekaosotonsko,prekidaju razgovorizmeudueiNeba. Bog djeluje kroz Duha Svetog da ukori i uvjeri grjenika, i ako on naposljetku odbije djeloSvetogDuha,Bognitavienemoeuinitizatuduu.Iskoritenojeposljednjesredstvo boanske milosti. Prijestupnik se odvojio od Boga, i nema lijeka za njegov grijeh. Nema dodatne sile pomou koje Bog moe djelovati da uvjeri i obrati grjenika. Pusti ga! (Ho 4,17) glasi boanska zapovjed. Tada ne preostaje nam vie rtava za grijeh, nego strano iekivanjesudaiosvetnogbijesavatrekojaeprogutatiprotivnike.(Heb10,26.27)
208

 36. poglavlje

UPUSTINJI
Izraelskadjecasugotovoetrdesetgodinaostalaskrivenaupustinjskojzabiti.Vrijeme tosmoili,kaeMojsije,odKadeBarneepadoksmopreliprekopotokaZereda,iznosilo jetridesetiosamgodinasvedoknijeizumroizlogorasavonajnaratajljudisposobnihza borbu, kako im se Jahve i zakleo. I zbilja! ruka Jahvina bila je protiv njih: istrebljivala ih je ispredlogoradokihnijenestalo.(Pnz2,14.15) Tokomtihgodinanarodjeneprekidnopodsjeandasenalazipodboanskimukorom. OnisupobunomkodKadeaodbaciliBoga,iOnjezanekovrijemeodbacionjih.Buduidasu se pokazali nevjerni njegovom Savezu, oni nisu mogli primiti znak Saveza, obred obrezanja. Njihova elja da se vrate u zemlju svog ropstva pokazala je da nisu dostojni slobode, a pashalniobred,uspostavljenkaospomeniknaizbavljenjeizropstva,nisuodravali. Ipak,nastavakslubeuatorusvjedoiojedaBognijeucijelostiodbaciosvojnarod. Njegovoprovienjejeidaljeispunjavalonjihovepotrebe.TaJahvete,Bogtvoj,blagosloviou svimdjelimatvojihruku,rekaojeMojsijeosvruisenaistorijunjihovalutanja.Onjebdio nadtvojimputovanjemonomvelikompustinjom;ovihetrdesetgodinaJahve,Bogtvoj,bijae stobom,initatinijenedostajalo.Levitskahimna,kojujezapisaoNehemija,ivoprikazuje Boju brigu za Izrael, ak i u godinama kad su bili odbaeni i prognani: A ti u beskrajnom milosru nisi ih naputao u pustinji: stup se od oblaka nije pred njima skrivao, danju ih je putem vodio, a stup je platneni nou pred njima svijetlio putem kojim su hodili.Dao si im svogaDuhadobrogdaihnauimudrosti,manesvojenisiuskrationjihovimustima,iueisi imvodepruio.etrdesetgodinakrijepiosiihupustinji:nitiimseodijeloderalo,nitisuim nogeoticale.(Neh9,1921) Lutanjeupustinjinijebiloodreenosamokaokaznazapobunjenikeinezadovoljnike, vejetrebalosluitikaodisciplinazanaratajekojisurasliipripremitiihzaulazakuobeanu zemlju. Mojsije im je rekao: Priznaj onda u svome srcu da te Jahve, Bog tvoj, odgaja i popravlja kao to ovjek odgaja sina svoga. ... da te ponizi, iskua i dozna to ti je u srcu: hoe li drati zapovijesti njegove ili nee. Ponizivao te i glau morio, a onda te hranio manom,zakojunisiznaonitinitvojioci,datipokaekakoovjekneivisamoohljebu,nego daovjekiviosvemutoizlaziizustaJahvinih.(Pnz8,5.2.3) U zemlji stepskoj on ga je naao, u pustinjskoj jezivoj pustoi. Obujmio ga, gajio ga i uvao ko zjenu oka svoga. Nije slao poslanika ni anela, nego ih je sam spasio. U svojoj ljubaviisamilostisamihjeotkupio,podigaoihinosiousvedaneoddavnine.(Pnz32,10;Iz 63,9) Ipak, jedini zapisi o njihovom ivotu u pustinji primjeri su njihove pobune protiv Gospoda. Korahova pobuna je prouzroila propast etrnaest hiljada Izraelaca. Bilo je izolovanihsluajevakojisupokazivaliistiduhprezirapremaboanskomautoritetu. Jednom prilikom sin jedne Izraelke i Egipanina, jedan od svjetine koja je s Izraelom polaizEgipta,napustiojesvojugrupuulogoru,uaouizraelskidioizatraiopravodatamo podigne svoj ator. To mu je zabranjivao boanski zakon, jer su egipatski potomci bili iskljueni iz zajednice do treeg narataja. Izbio je sukob izmeu njega i jednog Izraelca, pitanjejeiznesenopredsuceidonesenajepresudaprotivprijestupnika.
209

Bijesan zbog ovakve odluke, on je prokleo suca i u napadu bijesa hulio na Boje ime. OdmahjeizvedenpredMojsija.Postojalajezapovijest:Koprokunesvogaocailisvojumajku, nekasekaznismru(Izl21,17),alinijebilouputezadonoenjepresudeuovakvomsluaju. Zloin je bio tako straan da se osjetila potreba za posebnom uputom od Boga. ovjek je zadran u zatvoru dok se ne utvrdi Boja volja. Sam je Bog donio presudu. Hulnik je prema boanskojnaredbiizvedenizvanlogoraikamenovan.Onikojisubilisvjedocigrijehastavilisu svojerukenanjegovuglavuitakosveanoposvjedoiliuistinitostoptubeprotivnjega.Onda suoniprvibacilikamen,anarodkojijestajaoporednjihpridruioseizvrenjupresude. Nakon toga je slijedilo itanje zakona u vezi sa slinim prijestupima: Ko god opsuje Bogasvoga,nekasnosisvojukrivnju;koizgovorihulunaimeJahvino,nekasesmaknenekga sva zajednica kamenuje; bio stranac ili domorodac, ako pohuli ime Jahvino, mora umrijeti. (Lev24,15.16) Postoje oni koji e dovesti u pitanje Boju ljubav i pravdu zbog izvrenja tako otre kaznezarijeiizgovoreneuizljevubijesa.Iljubavipravdazahtijevajudasepokaekakosu rijeipodstaknutezlonamjernouprotivBogavelikigrijeh.Kaznanadprvimprijestupnikom bila je opomena drugima, da se Boje ime mora potovati. Ali ako bi se dopustilo da grijeh ovog ovjeka proe nekanjeno, drugi bi bili demoralizirani, a kao posljedica morali bi se rtvovatiivotimnogihljudi. Svjetina koja je s Izraelcima izala iz Egipta bila je izvor neprestanih kunji i nevolja. TvrdilisudasuodbaciliidolopoklonstvoidaoboavajuistinitogBoga,alinjihovraniodgoji obrazovanje oblikovali su njihov karakter i navike, i oni su manje ili vie bili iskvareni idolopoklonstvominepotovanjempremaBogu.Najeesuonibilitikojisupoticalisvae, prvisuprigovaralitesulogorzarazilisvojimidolopoklonikimobiajimaiprigovorimaprotiv Boga. Uskoronakonpovratkaupustinjudolojedoprekrajasubotepodokolnostimakoje su ga inile naroito grjenim. Gospodnje obavjetenje da e razbatiniti Izrael podstakla je duh pobune.Jedanovjek,bijesantojelienHanaana,odluandapokaeprkosprotivBojeg Zakona,usudioseotvorenoprestupitietvrtuzapovijesttakotojesubotomsakupljaodrva. Tokom boravka u pustinji paljenje vatre u pustinji je bilo strogo zabranjeno. Zabrana nije trebala vrijediti u Hanaanu, gdje je otra klima esto zahtijevala loenje vatre, ali u pustinji, vatra nije bila potrebna za grijanje. in ovog ovjeka je bio svojevoljno i smiljeno krenje etvrtezapovijesti,grijeh,neiznepromiljenostiilineznanja,vedrskosti. On je bio uhvaen na djelu i doveden pred Mojsija. Ve je ranije reeno da krenje subotetrebakaznitismru,alijonijebiootkrivennainizvrenjapresude.Mojsijejesluaj izniopredGospodaiprimiojeuputu:Togaovjekatrebapogubiti!...Nekagakamenjemzaspe izvanlogorasvazajednica.(Br15,35)Grijesihuleisvojevoljnogkrenjasubotetrebalisubiti jednakokanjeni,jernajednaknainizraavajuprezirpremaBojemautoritetu. U dananje vrijeme ima mnogo onih koji odbacuju subotu stvaranja kao jevrejsku instituciju i kau da ako je treba drati, onda se mora izvravati i smrtna kazna za njeno krenje, ali mi vidimo da je hula jednako kanjavana kao krenje subote. Hoemo li onda zakljuiti da treu zapovijest treba takoe zapostaviti jer je primjenjiva samo na Jevreje? Dokaz koji se temelji na smrtnoj kazni odnosi se na treu i petu, i svih deset zapovijesti, jednako kao i na etvrtu. Premda Bog danas ne kanjava prekraj svog Zakona trenutnim kaznama,njegovarijekaedajeplatazagrijehsmrtidaesenakonanomsuduvidjetidaje smrtudiosvihonihkojikrenjegovesvetezapovijesti.
210

udopadanjamanesvakogjedanatokomsvihetrdesetgodinaupustinjipodsjealo narodnasvetuobavezupremasuboti.Ipak,nitoihnijenavelonapokajanje.Premdasenisu usudili otvoreno i drsko grijeiti nakon tako oite kazne, etvrta se zapovijest drala vrlo nemarno. Bog govori preko svog proroka: Subote moje skvrnjahu. (Ez 20,1324) I ovo je navedenokaojedanodrazlogazaiskljuivanjeprvognaratajaizobeanezemlje.Alinjihova djecanisunauilapouku.Onisutolikozanemarilisubotutokometrdesetogodinjeglutanja da je, premda ih nije sprijeio da udu u Hanaan, Bog rekao da e biti rasuti meu neznabocimanakonnaseljavanjaobeanezemlje. NakonKadeaizraelskasudjecanapustilapustinjuibuduidajerazdobljeboravkau pustinjizavrilo,dolajesvazajednica,upustinjuSin,uprvomemjesecu.Narodsenastaniu Kadeu.(Br20,1) OvdjejeumrlaipokopanaMirjam.OdprizoraradostinaobalamaCrvenogmora,kadje IzraeliaonaprijedispjesmomiigranjemproslavljaoJahvinupobjedu,dopustinjskoggroba kojimjeokonanoivotnolutanje,takvajebilasudbinamilionakojisusvelikomnadomizali izEgipta.Grijehjesnjihovihusanaotrgnuoaublagoslova.Hoelisljedeinaratajnauiti pouku? Uza sve to grijeie dalje i ne vjerovae u udesna djela Njegova... Kad ih ubijae, traie ga, i opet pitahu za Boga; spominjanu se da je Bog hridina njihova i Svevinji njihov otkupitelj.(Ps78,3235)Ipak,nisuseobratiliBogusiskrenimnamjerama.Premdasutraili pomoodOnogakojiihjejedinimogaoizbavitikadsuihtlailinjihovineprijatelji,njihovo srcesnjimenebijae,nitbijahuvjerniSavezunjegovu.Aonimmilosrdnogrijehprataoinije ihposmicao;estojegnjevsvojsusprezao...Spominjaosedasuputidahkojiodlaziinevraa sevie.(Ps78,3739)
211

 37. poglavlje

UDARCIPOSTIJENI
Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 20,1-13. IzstijenekojujeMojsijeudarioprviputpoteklajeivavodakojajeosvjeilaIzraelceu pustinji.Tokomsvihlutanja,kadgodjebilopotrebno,udoBoje milosti opskrbljivalo ih je vodom.Meutim,vodanijenastavilateisHoreba.Kadgodsutokomsvogputavanjatrebali voduonajepoteklaizstijeneublizinilogora. Hristos je bio taj koji je silom svoje rijei inio da Izraelu potee iva voda. Pili su, naime,izduhovnestijenekojaihjepratila,atastijenabijaeHristos.(1Kor10,4)Onjebio izvorsvihtjelesnihkaoiduhovnihblagoslova.Hristos,istinskaStijena,biojesnjimatokom svih lutanja. Nisu eali dok ih je kroz pustinju vodio; iz stijene je za njih vodu izbio, rascijepio je peinu, i potekla je voda. Hrid rascijepi, i provri voda, pustinjom potee kao rijeka.(Iz48,21;Ps105,41) Udarena je stijena bila slika Hrista, a s pomou tog simbola poduavane su najdragocjenije duhovne istine. Kao to je ivotodavna voda tekla iz stijene, tako iz Hrista kogaBogbije,kojegzanaegrijeheprobodoe(Iz53,4.5),teerijekaspasenjaizgubljenom ljudskom rodu. Kao to je stijena bila jednom udarena, tako je i Hristos prinesen samo jedanput da uzme grijehe sviju (Heb 9,28). Na Spasitelj nije trebao biti rtvovan po drugi put,stogaonikojitraeblagoslovenjegovemilostitrebajuihtraitiunjegovoime,izlijevajui elju svog srca u pokajnikoj molitvi. Takva e molitva Gospoda nad vojskama podsjetiti na Isusoveraneitadaepoteisvjeaivotodavnakrv,simbolivevodekojajeteklazaIzrael. Izraelcisu,nakonnaseljavanjaHanaana,svelikomdemonstracijomradostiproslavljali teenje vode iz stijene u pustinji. Ovaj praznik je u Hristovo vrijeme bio jedna od najupeatljivijihceremonija.OnaseodravalanaPrazniksjenica,kadsenarodizcijelezemlje okupljao u Jerusalemu. Svakog dana tokom sedam prazninih dana svetenici su izlazili s muzikom,azborLevitajegrabiovodusazlatnomposudomizSiloamskogizvora.Slijediloihje mnotvomolitelja,asvikojisumoglipriipilisuiznjega,doksuradosniglasoviodjekivali:I s radou ete crpsti vodu s izvora spasenja. (Iz 12,3) Tada se voda koju su svetenici zagrabilinosilauhramuzzvuktrubaisveanopjevanje:Eto,nogenamvestojenavratima tvojim, Jerusaleme. (Ps 122,2) Voda se izlijevala na rtvenik za rtve paljenice, dok su odjekivale pjesme hvale, a mnotvo se udruilo u pobjednikom zboru uz muzike instrumenteisnanezvuketruba. Spasitelj je iskoristio ovu simbolinu slubu da usmjeri umove naroda na blagoslove koje im je doao donijeti. U posljednji dan, glavni dan prazika, njegov je glas odjekivao hramskimpredvorjem:Akojekoedan,nekadoekmeni;inekapijekovjerujeume.Kako veli Pismo: Iz njegove e nutrine potei potoci ive vode. To, kae Ivan, ree za Duha kojegasuimaliprimitionikojivjerujuunjega.Duh,naime,nebijaejodat,jerIsusnebijo proslavljen.(Iv7,3739)Osvjeavajuavoda,kojaizvireuisuenojineplodnojzemlji,iini dapustinjacvate,iteedadarujeivotonimakojipropadaju,znakjeboanskemilostikoju samoHristosmoedati,ikojakaoivavodaisti,osvjeavaijaaduu.Onajukojemprebiva
212

Hristosimanepresuanizvormilostiisnage.Isusuivotunosiradostiobasjavaputonihkoji gaistinskitrae.Njegovaljubav,primljenacijelimsrcem,izvirateudobrimdjelimazaivot vjeni. I nesamo da ona donosi blagoslove dui iz koje izvire ve e iva rijeka rijei i djela pravednostiteidaosvjeiedneokonjega. Hristos je upotrijebio istu sliku u svom razgovoru sa Samarijankom na Jakovljevu izvoru.Akopijeodvodekojuumujadati,sigurnoneenikadoednjeti.tavie,vodakoju u mu dati postae u njemu izvorom one vode to struji u ivot vjeni.(Iv 4,14) Hristos ujedinjujeovedvijepredslike.OnjestijenaiOnjeivavoda. Iste se prekrasne, izraajne slike nalaze u cijeloj Bibliji. Stoljeima prije Hristova dolaskaMojsijejeuputionaNjegakaoStijenuIzraelovaspasenja(Pnz32,15);psalmistpjevao Njemu i kae: otkupitelju moj, hridina silna, utoite, moje sklonite, hrid utoita, okriljesrcamoga,hridutoitamoga.UDavidovojpjesminjegovajemilostprikazanakao svjee, tihane vode, na poljanama zelenim pored kojih nebeski Pastir vodi svoje stado. I ponovno potocima svojih slasti ti ih napaja, kae on, u tebi je izvor ivotni. (Ps 19,14; 62,7;61,2;71,3;73,26;94,22;23,2;36,8.9)Mudriovjekkae:Izvormudrostijebujicatose razlijeva.(Izr18,4)ZaJeremijuHristosjeIzvorivevode,azaZaharijuotvorieseizvor... daseoperuodgrijehaineistote.(Jer2,13;Zah13,1) IsaijagaopisujekaoStijenuvjenuikaosjenuuednojpustari(Isaija26,4;32,2).I onbiljeidragocjenoobeanjeivopisnoprikazujuiivuvodukojajeteklazaIzrael:Ubogii bijedni vodu trae, a nje nema! Jezik im se osui od ei. Ja, Jahve, njih u usliiti, ja, Bog Izraelov,ostavitihneu.Jernaednuuzemljuvoduizliti,ipotlusunomepotoke.Jere upustinjiprovretivoda,iu stepipotoci.Upuenjeipoziv:Osvivikojisteedni,doitena vodu. (Iz 41,17; 44,3; 35,6; 55,1) I na posljednjim stranicama Boje Rijei odzvanja ovaj poziv.Tujerijekavodeivota,bistrakaoHristal,kojaistjeeizBojegiJagnjetovaprijestola,a milostivipozivodzvanjavjekovima:Kojeedan,nekadoe;koeli,nekabadavauzmevode ivota.(Otk22,17) NeposrednoprijenegotosuIzraelcidolidoKadea,ivavodakojajetolikogodina teklaporednjihovoglogoraprestalajeizvirati.Gospodnjanamjerajebiladaponovnoiskua svoj narod. elio je provjeriti hoe li vjerovati njegovom provienju ili oponaati nevjerstvo svojihoeva.PrednjihovimpogledimanalazilasuseHanaanskabrda. Za nekolikodanamariranjadospjelibidogranicaobeanezemlje.Onisubilinedaleko od Edoma koji je pripadao Isavovim potomcima i kroz koji je vodio put do obeane zemlje. Mojsije je primio uputu: Okrenite se prema sjeveru! I narodu naloi ovako: Sad ete proi prekopodrujasvojebrae,potomakaIsavovih,kojiiveuSeiru.Onisevasboje...Hranuod njihkupujtezanovacdaimatetojesti;ivoduzapiekupujteodnjihzanovac.(Pnz2,36) Oveuputesutrebalebitidovoljnedaobjasnezatoimjeuskraendotokvode,jersunaputu za Hanaan upravo trebali proi kroz bogatu zemlju, dobro opskrbljenu vodom. Bog im je obeaonesmetanprolazkrozEdom,prilikudakupehranuidovoljnovodezapotrebenaroda. Prestanak udesnog izviranja vodestogajetrebaobitirazlogzaradost,znakdajelutanjeu pustinjiokonano.Danisubilizaslijepljenisvojimnevjerovanjem,onibitorazumjeli.Aliono to je trebalo biti dokaz ispunjenja Bojeg obeanja postalo je razlog za sumnju i gunanje. inilo se kako je narod izgubio nadu da e im Bog dati Hanaan te su alili za blagoslovima pustinje. Prije no to im je Bog dopustio da udu u Hanaan morali su pokazati da vjeruju u njegovo obeanje. Voda je prestala tei prije no to su dospjeli u Edom. Imali su priliku da
213

zakratkohodajuvjeromumjestogledanjem.Aliprvajekunjastvorilaistinemirni,nezahvalni duhkojisupokazalinjihovioci.imseulogoruzauopovikzavodom,onisuzaboraviliruku kojajetolikegodinezadovoljavalanjihovepotrebe,iumjestodaseokrenuBoguzapomo,oni sumrmljaliprotivNjegaiuoajuuzvikivali:Dasmobarizginulikadsunamibraapoginula pred Jahvom! (Br 20,113) Oni su zapravo poeljeli da su se nali meu onima koji su bili uniteniuKorahovojbuni. NjihovisupovicibiliupueniprotivMojsijaiArona:ZatostedoveliJahvinuzajednicu u ovu pustinju da ovdje pomremo i mi i naa stoka? Zato ste nas izveli iz Egipta da nas dovedete u ovo nesretno mjesto; mjesto u kojem nema ni ita, ni smokava, ni loze, ni mogranja?Nemanivodedapijemo. Voesuotiledovrataatoraipaleniice.TadaimsepokazaslavaJahvina,iMojsiju je bilo nareeno: Uzmi tap pa ti i tvoj brat Aron skupite zajednicu. Onda, na njihove oi, progovoritepeinidaustupisvojevode.Izpeineimizvedivodutenapojzajednicuinjezino blago. Dva su brata pola ispred mnotva. Mojsije je u ruci nosio Boji tap. Oni su bili ostarjeliljudi.DugosusenosilispobunamaitvrdoglavouIzraela,alisadajenakrajusvegai Mojsijaizdalostrpljenje:ujte,buntovnici!povikaoje,Hoemolivamizovepeineizvesti vodu? i umjesto da progovori stijeni, kao to mu je Bog zapovjedio, on ju je dvaput udario tapom. Vodajepoteklauobiljudazadovoljinarod.Aliuinjenajevelikapogreka.Mojsijeje progovorioizljutnje,njegoverijeisubileizrazljudskestrasti,anesvetoggnjevajerjeobe aenoBojeime.ujte,buntovnici!rekaoje.Optubajebilaistinita,aliakseniistinane trebaizgovoritinestrpljivoiuljutnji.KadjeBognaredioMojsijudaoptuiIzraelzapobunu,te sugarijeiboljeleitekoihjepodnosio,noipakgajeBogpodraodokjeiznosioporuku.Ali kad je on na sebe preuzeo da ih optui, on je oalostio Duh Svetoga, a narodu nanio bol. Nedostatak strpljenja i samokontrole bio je oit. Tako je narod dobio priliku da dovede u pitanjejeliuistinuBogvodionjegoveproleodluketedatakoopravdaisvojegrijehe.Mojsije je, kao i oni, uvrijedioBoga. Od poetkasugovorilidanjegovoponaanjezasluujekritikui provjeru.SadasunaliizgovorkojisueljelizaodbacivanjesvihukorakojeimjeBoguputio prekosvogsluge. Mojsije je pokazao nepovjerenje u Gospoda. Hoemo li vam... izvesti vodu? pitao je, kaodaGospodneeuinitionotojeobeao.Buduidasenistepouzdavaliume,rekaoje Gospoddvojicibrae,inistemesvetimoitovaliuoimasinovaIzraelovih.Utrenutkukadje voda prestala tei njihova je vjera u ispunjenje Bojeg obeanja bila uzdrmana gunanjem i bunomnaroda.Prvinaratajjebioosuennapropastupustinjizbogsvojenevjere,aipakse isti duh pojavio u njihovoj djeci. Hoe li i oni propustiti da prime obeanje? Iscrpljeni i obeshrabreni Mojsije i Aron nisu uloili napore da zaustave bujicu narodnih osjeaja. Da su pokazali nepokolebljivu vjeru u Boga, moda su mogli pred narodom iznijeti problem u takvom svjetlu da ih ono osposobi za pobjedu u kunji. Brzom i odlunom primjenom svog sudakog autoriteta oni su mogli utiati gunanje. Njihova je dunost bila uloiti sve svoje naporedapoboljajusituacijuprijenotosupitaliBogadaobavisvojedjelozanjih.Kolikose zlamoglosprijeitidajegunanjeuKadeunavrijemebilosprijeeno! Mojsije je svojim prenagljenim inom oduzeo silu pouke kojom je Bog namjeravao pouitinarod.Stijena,simbolHrista,udarenajejednom,kaotojeHristosjednomprinesen. DrugiputjetrebalosamoprogovoritiStijeni,kaotomisamotrebamozatraitiblagoslovu
214

Isusovo ime. Udaranjem stijene po drugi put uniten je znaaj ove prekrasne predodbe Hrista. tavie, Mojsije i Aron su prisvojili silu koja pripada samo Bogu. Nunost boanskog posredovanjauinilajeovajdogaajposebnosveanim,aizraelskesuvodetrebalepostupiti takodanaroduusadepotovanjepremaBoguiosnaenjihovuvjeruunjegovusiluidobrotu. Kadsuljutitopovikali:Hoemolivamizovestijeneizvestivodu?onisusestavilinamjesto Boga, kao da je sila bila u njima, ljudima koji su imali ljudske slabosti i strasti. Iscrpljeni neprekidnimgunanjemibunamanarodaMojsijejeizgubioizvidaSvemonogPomonika,i bez boanske pomoi on je prikazom svoje ljudske slabosti ukaljao zapis o svom ivotu. Na samomjekrajupobijeenovjekkojijemogaoostatiist,vrstinesebiansvedokrajasvog djela. Bog je bio obeaen pred cijelom izraelskom zajednicom onda kad ga je trebalo uzvisitiiuzveliati. Bog tom prilikom nije izrekao presudu nad onima ije je nepromiljeno ponaanje izazvaloMojsijaiArona.Savjeukorbioupuenvoama.Boganisupotovalionikojisustajali kaonjegovipredstavnici.MojsijeiAronsuseosjealiuvrijeenimagubeiizvidadajenarod mrmljaoprotivBoga,aneprotivnjih.Onisupogrijeiliosvruisenasebe,nasvojevlastite osjeajeitakopropustiliprikazatinaroduveliinunjihovoggrijehapredBogom. KaznakojujeBogodmahizrekaobilajegorkaidubokoponiavajua.PotomeJahve MojsijuiAronu:Buduidasenistepouzdavaliumeinistemesvetimoitovaliuoimasinova Izraelovih,neeteuvestiovajzboruzemljukojuimdajem.Moralisuumrijetisbuntovnim Izraelom prije no to prijeu Jordan. Da su Mojsije i Aron imali visoko miljenje o sebi ili poputali strastima usprkos boanskom upozorenju i ukoru, njihova bi krivica bila daleko vea. Ali njih se nije moglo optuiti za samovoljan i planiran grijeh, oni su popustili pred iznenadnom kunjom i odmah se iz srca pokajali. Gospod je prihvatio njihovo pokajanje premdazbogtetekojujenjihovgrijehmogaonanijetinaroduOnnijemogaopovuikaznuza grijeh. Mojsijenijeskrivaosvojupresudu,vejerekaonarodudaihonstogatojepropustio Bogu pripisati slavu nee moi uvesti u obeanu zemlju. Zapovjedio im je da pamte otru kaznu koju je primio i onda razmisle kako Bog mora gledati na njihovo gunanje kad na jednogovjekasvaljujekaznekojesuonisvojimgrijehomnavuklinasebe.Rekaoimjekakoje preklinjaoBogadauklonikaznu,alijebioodbijen:AlijeJahve,zbogvas,bionameljut,pame nijeusliao.(Pnz3,26) PrilikomsvakekunjeilitekoaIzraelcisubilispremnioptuitiMojsijatoihjeizveo iz Egipta, kao da Bog nije u tome sudjelovao. Tokom njihovog putovanja, dok su prigovarali zbogtekoanaputovanjuigunaliprotivsvojihvoa,MojsijeimjerekaodajeJahvetajkoji ihizvodiizEgipta.Alinjegovenaglerijeipredstijenom:Hoemolivamizovepeineizvesti vodu? bile su priznanje njihove optube, i kao takve utvrdile bi ih u njihovoj nevjeri i opravdalenjihovogunanje.Gospodjeiznjihovihumovaeliozauvijekizbrisatiovajdojam zabranjujuiMojsijudaudeuobeanuzemlju.Tojebionepogreividokazdanjihovvoanije bioMojsije,vemoniAneookomejeGospodrekao:aljem,evo,svoganelapredtobom, dateuvanaputuidovedeteumjestokojesampriredio.Potujgaisluaj!...tamojejeimeu njemu.(Izl23,20.21) Ali je Jahve, zbog vas, bio na me ljut, rekao je Mojsije. Izraelci su pogled upirali na MojsijaizbognjegovoggrijehazamjeraliBogutogajeizabraokaovodusvognaroda.Cijelaje zajednicaznalazaprijestupidaseprekonjegaolakoprelo,ostaobidojamdasenevjerstvoi
215

nestrpljenje u tekim okolnostima moe opravdati kod onih koji su na odgovornim poloajima. Ali kad je obznanjeno da zbog jednog grijeha Mojsije i Aron nee ui u Hanaan, narodjeznaodaBognegledakojekotedaezasigurnokaznitiprijestupnika. Istorija Izraela je trebala biti zapisana za pouku i upozorenje buduim naratajima. Ljudi u buduim vremenima morali su u nebeskom Bogu gledati nepristranog vodu koji nikada ne opravdava grijeh. Meutim, malo njih shvata stvarnu strahotu grijeha. Ljudi si laskaju da je Bog previe dobar da kazni grjenike. Ali u svjetlu biblijske istorije oito je da Boja dobrota i ljubav trae da se prema grijehu postupa kao zlu pogubnom za mir i sreu svemira. akniMojsijevopotenjeivjernostnisumogliuklonitikaznuzagrijeh.Bogjeopostio naroduveeprijestupe,alinijemogaojednakopostupatipremagrijehuvoakaoionihkojisu bili vodeni. Bog je uzvisio Mojsija vie nego bilo kojeg drugog ovjeka na zemlji. On mu je otkrio svoju slavu i kroz njega Izraelu prenosio svoje zakone. injenica da je Mojsije primio veliko svjetlo i znanje uinilo je njegov grijeh teim. Vjernost u prolosti ne moe iskupiti jedan pogrean in. to je vea svjetlost i prednosti koje ovjek prima, vea je odgovornost, teijenjegovprijestup,akaznaotrija. Mojsijenijeuoimaljudiuiniovelikigrijeh.Njegovgrijehbiojesvakodnevnapojava. Psalmist kae da nesmotrenu rije izusti. (Ps 106,33) Prema ljudskom prosuivanju to se moe initi neznatnim, ali ako je Bog tako otro postupio prema grijehu svog najvjernijeg i najpotovanijegsluge,Onganeeopravdatiniudrugima.Bogunijedragduhsamouzvienjai sklonostosudivanjabrae.OnikojipoputajuovomzlubacajusjenusumnjenaBojedjelo,a skepticimapruajuizgovorzanjihovunevjeru.to jeneijipoloajvaniji,auticajvei,veaje potrebadaongajistrpljenjeiponiznost. AkoseBojadjeca,aposebnoonikojizauzimajuodgovornepoloaje,mogunavestida sebipripisujuslavukojapripadaBogu,Sotonalikuje.Onjeodniopobjedu.Upravotakojeon pao.Stogajeonnajuspjenijiukunjamakojedrugenavodenapropast.Bognamjeusvojoj Rijeidaotolikopoukakojenasueoopasnostimasamouzvienjadabismoseuvalinjegovih zamki.Nemaprirodnihporiva,nitiumnihsposobnostiisklonostisrcakojesvakogtrenutkane trebajubitipodnadzoromBojegDuha.NemablagoslovakojiBogdajeovjekuniiskuenja kojadoputadadoivikojeSotonanemoeilineeiskorisitidakua,muiiliunitiduu,ako mu pruimo priliku. Stoga bez obzira na veliinu duhovne svjetlosti, bez obzira kolika je boanska naklonost koju uivamo, mi uvijek trebamo ponizno hodati pred Bogom, molei u vjeridaBogusmjerisvakumisaoinadziresvenaeporive. Svi poboni imaju najsvetiju obavezu da uvaju svoj duh i kontroliraju sami sebe i u najveimiskuenjima.TeretkojijeMojsijenosiobiojevrlovelik.Maloeljudiikadabititako otroiskuanikaotojeonbio,aipaksenijemoglodopustitidatobudeizgovorzagrijeh.Bog se pobrinuo za svoj narod i ako se oslanja na njegovu silu, on nikada nee postati rtva okolnosti. Najsnanija iskuenja ne mogu biti izgovor za grijeh. Bez obzira kako je velik pritisakiskuenjanaduu,prijestupjeuvijeknavlastitiin.Nizemljanipakaonemajuvlast prisilitinikogadainizlo.Sotonanapadanaeslabetake,aliminemoramobitipobijeeni. Bezobziranatokakosuotriilineoekivaninapadi,Bogjeosiguraopomoinjegovomsilom mimoemopobijediti.
216

 38. poglavlje

PUTOVANJEOKOEDOMA
Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 20,14-29 i 21,1-9. IzraelskilogorkodKadeanalaziosenedalekoodgranicaEdoma,tesuiMojsijeinarod eljeli poi putem koji kroz tu zemlju vodi do obeane zemlje. Oni su u skladu s tim poslali porukuedomskomkralju,kaotoimjeBognaredio. KraljuEdoma:OvakovelitvojbratIzrael:Tiznasvejadekoji sunas snali.Nai se preci spustie u Egipat. U Egiptu smo proboravili mnogo vremena. Egipani su s nama i s naimprecimaloepostupali.StogasmovapiliJahvi,ionunaglasiposlaanelakojinas izbavi iz Egipta. Evo nas sad u Kadeu, gradu uz rub tvoga podruja. Pusti nas da prodemo kroztvojuzemlju.Neemoiiprekopoljanivinogradanitiemopitivoduizbunara;iiemo Kraljevskimputem,neskreuinidesnonilijevo,dokneproemotvojepodruje. Odgovorjenaovajljubaznizahtjevbilaprijetnja:Neprolaziprekomojezemlje,jereto mesmaempredate! Iznenaeniovimodbijanjem,izraelskevodesukraljuuputiledrugipozivsobeanjem: IiemoutrenikomrekoeIzraelciabudemolipilitvojevode,miilinaastada,zatoemo tiplatiti.Nitavie,samodaproemopjeice. Neete proi! glasio je odgovor. Naoruane grupe Edomaca ve su se postavile kod tjesnacatakodajebilokakavmiranprolazakutompravcubionemogu,aIzraelcimajebilo zabranjenopribjeisili.Moralisupoiduimputemokoedomskezemlje. Dajenarod,kadjedolakunja,vjerovaouBoga,VojskovoavojskeGospodnjevodio bi ih kroz Edom, a strah bi poivao na stanovnicima zemlje tako da bi im umjesto neprijateljstvaonipokazalinaklonost.AliIzraelcinisuodmahpostupilipoBojojrijei,idok su oni prigovarali i mrmljali, zlatna je prilika prola. Kad su napokon bili spremni uputiti kraljusvojzahtjev,ongajeodbio.OtkadsunapustiliEgipatSotonajeneprekidnopostavljao smetnjeikunjenanjihovomputudanebinaslijediliHanaan.Aonisumusvojimvlastitim nevjerovanjemopetovanootvaralivratadasprijeiBojunamjeru. VanojevjerovatiBojojrijeiitanojeslijediti,doknjegovianeliekajudaradeza nas. Zli aneli su spremni usprotiviti se svakom koraku naprijed. Kad Boje provienje zapovijedasvojojdjecidapou,Sotonaihkuadasvojimoklijevanjemiodlaganjemnavuku na sebe Gospodnje nezadovoljstvo. On nastoji zapaliti duh svae ili podstai gunanje i nevjerovanje i tako ih liiti blagoslova koje im Bog eli dati. Boje sluge trebaju biti vojnici, uvijek spremni da krenu tako brzo kako Njegovo provienje otvara put. Svako odlaganje s njihovestraneSotonidajevrijemedaradikakobiihporazio. UprvojnaredbikojujeMojsijeprimiooprolaskukrozEdom,nakontojeizjaviodase EdomcibojeIzraela,Gospodjezabraniosvomnarodudasekoristiovomprednou.Budui dajeBojasilaradilazaIzrael,astrahbiEdomceuiniolakimrtvama,Izraelciihnisutrebali uhoditi.Zapovijestjekojusuprimiliglasila:Onisevasboje,alividobropripazite;snjimane zameite boja, jer vam neu dati ni stope njihove zemlje: goru Seir predao sam Isavu u vlasnitvo. (Pnz 2,4.5) Edomci su bili potomci Abrahama i Isaka i Bog je zbog svojih slugu
217

pokazaonaklonostpremaIsavovojdjeci.OnimjedaogoruSeiruvlasnitvoinijeihsesmjelo uznemiravati,psimakoseonisvojimgrijesimastaveizvandomaajanjegovemilosti.Izraelci su trebali razvlastiti i potpuno unititi stanovnike Hanaana, koji su napunili mjeru svog bezakonja,aliEdomcisujouvijekbilinakunjiikaotakvipremanjimasetrebalomilostivo postupati. Bog uiva u milosti i On pokazuje svoje saaljenje prije no to kanjava. On ui IzraeladapotediEdomceprijeno toeodnjegazatraitidaunitistanovnikeHanaana. EdomovipotomciiIzraelsubilibraaimeunjimajetrebalavladatibratskaljubavi uslunost. Izraelcima je bilo zabranjeno, i sada i u budunosti, da se osvete za uvredu nanesenukadimjeodbijenprolazkroztuzemlju.Oninisusmjelioekivatidaeposjedovati bilo koji dio edomske zemlje. Izraelci su bili Boji izabrani i blagoslovljeni narod i oni su moraliobratitipanjunaogranienjakojaimjeOndao.Bogimjeobeaodobronaslee,ali nisusmjelimislitidasvapravanazemljipripadajusamonjimatenastojatiistjeratisveostale. Nareeno im je da paze da u svom odnosu s Edomcima ne ine nepravdu. Oni su s njima trebalitrgovati,kupovatipotrebnezaliheitanoplatitisvetouzmu.KaoohrabrenjeIzraelu davjerujuuBogaisluajunjegovurije,Onihjepodsjetio:TaJahvete,Bogtvoj,blagoslovio... initatinijenedostajalo.(Pnz2,7)OninisuzavisilioEdomcimajersuimaliBogakojijebio bogat zalihama. Oni nisu smjeli silom ili prijevarom pokuati pribaviti ono to im je bilo potrebno,vesuusvimodnosimatrebaliprimjeromprimjenjivatinaeloboanskogzakona: ...ljubiblinjegasvojegakaosebesamoga. Da su na ovaj nain proli kroz Edom, kao to je Bog namjeravao, prolazak bi se pokazao kao blagoslov, ne samo njima, ve i Edomcima, jer bi se mogli upoznati s Bojim narodom,njegovimbogosluenjemiosvjedoitisekakojeJakovljevBogunaprijedioonekoji ga ljube i boje ga se. Izraelovo nevjerstvo je sve to sprijeilo. Bog je narodu dao vodu kao odgovornanjihovuviku,alijedopustiodanjihovanevjeradoneseposljedice.Onisuponovno moraliputovatikrozpustinjuigasitieizudesnihizvorakoje,dasuvjerovaliNjemu,vie nebitrebali. Takoseizraelskinarodponovnookrenuopremajuguipoaoprekoneplodnepustoi koja se inila jo strasnijom nakon to su vidjeli zelena podruja meu edomskim brdima i dolinama.UplaninskomlancukojiseuzdizaonadsumornompustinjomnalaziseplaninaHor, ijivrhjetrebaobitimjestoAronovesmrtiiukopa.KadsuIzraelcistiglidoplanine,Mojsijeje primio boanskuzapovijest:UzmiAronainjegovasinaEleazara,paihizvedinabrdoHor.I svuiAronunjegovehaljinepaihobucinjegovusinuEleazaru.Aronesepridruitiprecima, umrijeteondje. Ova dva ostarjela ovjeka i jedan mladi zajedno su poeli uspon na vrh planine. I MojsijeiAronbilisusijedistarciodokostodvadesetgodina.Njihovidugiiplodniivotibilisu obiljeeninajteimkunjamainajveomaukojesuikadapostaleovjekovudio.Bilisuto ljudivelikihprirodnihsposobnosti,asvenjihovesposobnostisuserazvile,uzvisileiopleme nile kroz zajednicu s Beskonanim. Svoje ivote su proveli u nesebinom radu za Boga i blinje.Njihovizgledjepokzivaovelikuintelektualnusnagu,vrstou,plemenitostnamjerai snaneosjeajeljubavi. Mojsije i Aron su godinama rame uz rame radili i brinuli se. Zajedno su prevladali nebrojeneopasnostiidijelilioiteBojeblagoslove,alipribliilosevrijemekadsusemorali razdvojiti. Kretali su se polako jer je svaki trenutak zajednitva bio dragocjen. Uspon je bio strminaporan,idoksuestozastajalidaseodmore,razgovaralisuoprolostiibudunosti. Prednjimase,doklegodsupogledommoglidosegnuti,prualapozornicanjihovalutanjapo
218

pustinji.Udolinisubiliulogoreniizraelskiodrediskojimasuoviizabraniljudiprovelinajbolji dio svog ivota, za iju su se dobrobit posebno zanimali i toliko mnogo rtvovali. Negdje izmeu edomskih planina leao je put koji vodi do obeane zemlje, zemlje ije blagoslove Mojsije i Aron nee moi uivati. Buntovni osjeaji nisu nali mjesta u njihovim srcima, gunanjenijepreloprekonjihovihusana,aipakjealostpoivalananjihovomlicukadsuse sjetilitaimjeuskratilonasljedstvonjihovihoeva. Aron je obavio svoje djelo za Izrael. Prije etrdeset godina, u dobi od osamdeset tri godine,BoggajepozvaodasepridruiMojsijuuovojvelikojivanojmisiji.Suraivaojesa svojim bratom u voenju izraelske djece iz Egipta. On je drao ruke velikog vode kad se izraelskavojskaborilasAmalekom.NjemujebilodoputenodaseuspnenaplaninuSinaj,da stupi u Boju prisutnost i posmatra boansku slavu. Gospod je Aronovoj porodici dodijelio svetenikuslubu,anjemuodaoast posveenjemzavelikogsvetenika.Ongajepoduprou svetojslubistranimprikazomboanskekazneprilikomunitenjaKorahainjegovegrupe. Aronovo posredovanje je zaustavilo pomor. Kad su njegova dva sina bila ubijena zbog zanemarivanja Boje izriite zapovijesti, on se nije pobunio niti mrmljao. Ipak, istorija njegovogivotajebilaokaljana.Aronjeuinioteakgrijehkadjepopustiopovicimanarodai naSinajunainiozlatnotele,ijojednomkadseudruiosMirjamuzavistiigunanjuprotiv Mojsija. I on je zajedno s Mojsijem uvrijedio Gospoda kod Kadea tako to nije posluao zapovijestdaprogovoristijenikakobiiznjepoteklavoda. Bog je namjeravao da ove velike vode njegovog naroda budu Hristovi predstavnici. AronjenosioimenaIzraelacanasvojimprsima.OnjenaroduprenosioBojuvoljuiulaziou SvetinjunadSvetinjamanaDanpomirenja,nebezkrvi,kaoposrednikzacijeliIzrael.Izlazio je nakon obavljena djela da blagoslovi zajednicu, kao to e Hristos izai da blagoslovi svoj narodkadsezavrinjegovodjelopomirenjazanjih.Uzvienikarakterovesveteslubekao predstavnikanaegVelikogsvetenikabilojetotojeAronovgrijehkodKadeauinilotako velikim. MojsijejesvelikomalouskinuosAronasvetuodoruistaviojenaEleazarakojijepo boanskoj zapovijesti postao njegov nasljednik. Zbog njegovog grijeha u Kadeu Aronu je oduzeta prednost da slui kao Boji veliki svetenik u Hanaanu, da prinese prvu rtvu u dobroj zemlji i time posveti Izraelovo naslee. Mojsije je trebao nastaviti nositi svoj teret vodeinaroddosamihgranicaHanaana.Onjesmiodoitakoblizudavidiobeanuzemlju,ali unjunijetrebaoui.DasuBojesluge,kadsustajalipredstijenomuKadeu,bezprigovora izdrali kunju, kako bi njihova budunost bila razliita! Pogrean in se nikada ne moe ispraviti.Ponekadivotnodjelonemoepovratitionotoseizgubiujednomtrenutkukunje ilinepromiljenosti. Odsutnostdvojicevoaizlogora,iinjenicadaimsepridruioEleazar,kojije,kaoto je bilo dobro poznato, trebao postati Aronov nasljednik u svetoj slubi, izazvali su osjeaj straha te se njihov povratak zabrinuto oekivao. Dok su ljudi gledali oko sebe, tu ogromnu zajednicu,vidjelisudasugotovosviodrasliljudikojisunapustiliEgipatpomrliupustinji.Svi su imali zle predosjeaje pri pomisli na kaznu izreenu Mojsiju i Aronu. Neki su bili svjesni ciljaovogtajanstvenogputovanjanagoruHor,agorkasjeanjaisamooptuivanjepovealisu osjeajenjezanjihovimvoama. KonanosuugledaliobriseMojsijaiEleazara,kakopolakosilazenizplaninu,aliAron nijebiosnjima.NaEleazarujebilasvetaodorakojajepokazivaladajeonnaslijediosvogoca usvetojslubi.Doksenarodtekasrcaokupiookosvogvoe,MojsijeimjerekaodajeAron
219

umrounjegovimrukamanagoriHortedasugatamopokopali.Zajednicajezaplakalatueii jadikujui,jersusvivoljeliAronapremdasumutakoestozadavalibol....savdomIzraelov oplakivaeAronatridesetdana. O ukopu Izraelovog velikog svetenika Sveto pismo jednostavno pie: Ondje umrije Aron i ondje bi pokopan. (Pnz 10,6) U kakvoj je oitoj suprotnosti s dananjim pogrebnim obiajima bio ovaj ukop u skladu s izriitom Bojom zapovijesti. U savremeno doba ukop ovjekanavisokompoloajuestopostajeprilikazaupadljivoipretjeranorazmetanje.Kadje Aronumro,jedanodnajslavnijihljudikojisuikadaivjeli,svjedocinjegovesmrtiiukopabili su samo dvojica njegovih najbliih prijatelja. I taj je usamljeni grob na planini Hor zauvijek ostaoskrivenodpogledaIzraelaca.Bogseneproslavljavelikimrazmetanjemprilikomukopa mrtvacaiogromnimtrokovimadabisenjihovatijelavratilauprah. CijelazajednicatugovalajezaAronom,aipakoninisumogliosjeatitakodubokubol kao Mojsije. Aronova je smrt djelotvorno podsjetila Mojsija da je i njegov kraj blizu. Ali bez obziranakratkounjegovogboravkanazemlji,onjedubokopatiozboggubitkasvogstalnog druga,onogaskojimjetokomtolikogodinadijelioradostiialosti,nadeistrahove.Mojsijeje sadanastavioraditisam,alijeznaodajeBognjegovprijateljtesejovieoslonionaNjega. Ubrzo nakon naputanja planine Hor Izraelci su doivjeli poraz u sukobu s kraljem Arada, jednim od Hanaanskih kraljeva. Meutim, kad su ozbiljno zatraili pomo od Boga, primilisuboanskupomoipobijedilisvojeneprijatelje.Ovapobjeda,umjestodaihnadahne zahvalnou i navede da se osjeaju zavisni o Bogu, stvorila je u njima osjeaj ponosa i samopouzdanja. Uskoro su ponovno popustili navici gunanja. Bili su nezadovoljni jer izraelskojvojscinijebilodoputenodapodenaHanaanodmahnakonpobunezbogizvjetaja uhoda, prije etrdeset godina. Svoje su dugo putovanje u pustinji proglasili nepotrebnim odlaganjem,smatrajuidasuionda,kaoisada,lakomoglipobijeditisvojeneprijatelje. Kad su nastavili putovati prema jugu, njihov ih je put vodio kroz uzavrelu, pjeanu dolinu,bezsjeneiliraslinja.Njihovseputiniodugimitekim,amuilaihjeiscrpljenostie. Opet nisu uspjeli izdrati kunju vjere i strpljenja. Neprekidnim razmiljanjem o mranoj stranisvogiskustvaonisusesvevieudaljavaliodBoga.Izgubilisuizvidainjenicukakobi da nisu mrmljali kad je voda prestala tei kod Kadea bili poteeni putovanja oko Edoma. Bogimjenamijenioboljestvari.Njihovasusrcatrebalabitiispunjena zahvalnou to ihje tako blago kaznio za njihove grijehe. Ali umjesto toga, oni su sebi laskali da su ve mogli osvojiti obeanu zemlju da se Gospod i Mojsije nisu umijeali.Nakon to su na sebe navukli tekoe, inei svoj ivot teim no to je Bog namjeravao, oni su Njega optuili za sve svoje nesree. Gajili su gorinu zbog njegovog postupanja prema njima da su najposlije sa svime postalinezadovoljni.EgipatjeizgledaoljepiipoeljnijiodslobodeizemljeukojuihjeBog vodio. KadsuIzraelcipopustiliduhunezadovoljstva,postalisusklonitraenjupogreakaak iublagoslovima.I[narod]ponegovoritiprotivBogaiprotivMojsija:Zatonasizvedosteiz Egiptadapomremouovojpustinji?Nemahljeba,nemavode,atobijednojeloveseogadilo duamanaim. Mojsijejevjernoprednarodiznosionjihovvelikigrijeh.SamoihjeBojasilasauvala krozonuvelikuistranupustinju,krozzemljuplamenihzmijaitipavaca,suhimibezvodnim krajem(Pnz8,15).udoboanskemudrostiihjesvakidanodravalonanjihovomputovanju. Cijelim putem dok ih je Bog vodio nalazili su vodu da se edni osvjee, hljeb s neba da zadovoljinjihovuglad,imirisigurnostdanjuusjencioblaka,anouustupuodvatre.Aneli
220

suimsluilidoksusepenjalistjenovitimuzvisinamailipjeailikrevitimstazamaupustinji. Usprkos tekoama koje su pretrpjeli u njihovim redovima nije bilo nijednog onemoalog. Tokom putovanja njihove noge nisu oticale, a odjea se nije istroila. Bog je pred njima pokorio divlje umske zvijeri i otrovne pustinjske gmazove. Budui da je narod pored svih ovihznakovaljubavinastavioprigovarati,Gospodjepovlaiosvojuzatitudokihnijenaveo dacijenenjegovumilostivubriguivratemusespokajanjemiponiznou. Budui da ih je titila boanska sila, oni nisu shvatili bezbrojne opasnosti koje su ih neprekidnookruivale.UsvojojnezahvalnostiinevjerovanjuonisuoekivalismrtiGospodje sada dopustio da ih smrt stigne. Otrovne su zmije kojima je vrvjela pustinja zbog stranog uinkasvogugrizakojijeuzrokovaoupaleibrzusmrtnazivanevatrenima.KadjeBoguklonio zatitnikurukusIzraela,ovasuotrovnastvorenjanapalavelikbrojljudi. U logoru je vladala zbunjenosti strah. U gotovo svakom atoru je bilo mrtvih ili onih kojisuumirali.Nikonijebiosiguran.Tiinunoijeestoprekidaojaukkojijenajavljivaonove rtve. Svi su bili zaposleni sluei bolesnima ili nastojei zatititi one koji jo nisu bili napadnuti.Snjihovihusanasadasenijeulogunanje.Kadseusporedistadanjimpatnjama, inilosedanijebilovrijednorazmiljatioprolimtekoamaikunjama. NarodseponiziopredBogom.DolisupredMojsijaspriznanjemimolbom.Sagrijeili smo kad smo govorili protiv Jahve i protiv tebe. Samo malo ranije oni su ga optuili da je njihovnajgorinaprijatelj,uzroksvihnjihovihpatnjiimuka.Meutim,akikadsurijeibilena njihovim usnama, oni su znali da je optuba lana i im su dole stvarne tekoe, oni su dolaziliknjemukaojedinomkojijezanjihmogaoposredovatipred Bogom.PomoliseJahvi, biojenjihovpovik,dauklonizmijeodnas. Mojsijejeprimioboanskuzapovijestdanainimjedenuzmijunalikivojiuzdigneje usred naroda. Svi ugrizeni su je trebali pogledati i primili bi ozdravljenje. On je to uinio i logoromsepronijelaradosnavijestdasvionikojeugrizezmijamogupogledatinamjedenu zmijuiivjeti.Mnogisuveumrli,akadjeMojsijepodigaozmijunastup,nekinisuvjerovali da e ih puko posmatranje metalnog kipa izlijeiti, te su umrli u nevjeri. Ipak je bilo mnogo onih koji su vjerovali u sredstvo koje je Bog dao. Oevi, majke, braa i sestre zabrinuto su pomagali svojim bolesnicima, umiruim prijateljima da usmjere svoje iznemogle poglede na zmiju.Iakopotpunoiscrpljeniinaumoru,onisupotpunoozdravilisamoakosujepogledali. Narod je dobro znao da sila nije bila u mjedenoj zmiji koja je mogla donijeti takvu promjenu u onima koji su je pogledali. Samo je u Bogu bila sposobnost iscjeljenja. On je u svojoj mudrosti izabrao ovaj nain da prikae svoju silu. Narodu je na jednostavan nain reenodasusvojimgrijesimanasebenavukliovepatnje.Njimajetakoedanoobeanjeda nemajurazlogazastrahsvedoksluajuBogajereihOnsauvati. PodizanjemjedenezmijetrebalojepouitiIzraeljednojvanojpouci.Onisesaminisu moglispasitiodsmrtonosnoguinkaotrovauranama.SamoihjeBogmogaoizlijeiti.Ipakod njihsetrailodapokauvjeruusredstvotogajeOndao.Onisumoraligledatidabiivjeli. Bogjeprihvationjihovuvjeru,anjusuizraziligledajuizmiju.Onisuznalidauzmijinijebilo moi, ve da je ona bila simbol Hrista, i njima je tako prikazana nunost vjere u njegove zasluge. Mnogi su nakon toga prinijeli svoje rtve Bogu smatrajui da su se na taj nain iskupili za svoje grijehe. Oni se nisu oslanjali na Otkupitelja koji je trebao doi, ija su predslikabileovertve.Gospodihjesadatrebaonauitidasamertveneposjedujuviesile ilivrlinaodmjedenezmije,vesvojeumovetrebajuusmjeritinaHrista,velikurtvuzagrijeh. Kao to je Mojsije podigao zmiju u pustinji, tako mora biti podignut Sin ovjeji, da
221

svakokovjerujeunjegaimaivotvjeni.(Iv3,14.15)Svikojisuikadaivjelinazemljiosjetili susmrtonosni ubodstare Zmije,koja sezove avosotona(Otk12,9).Smrtonosniuinak grijeha moe se ukloniti samo sredstvom to ga je Bog dao. Izraelci su spasili svoje ivote gledajuiuzdignutuzmiju.Tajjepogledpodrazumijevaovjeru. Onisuivjelijersuvjerovali Bojoj rijei i imali povjerenja u sredstva ponuena za njihovo ozdravljenje. Tako grjenik moe pogledati na Hrista i ivjeti. On prima oprost vjerom u rtvu pomirenja. Za razliku od nepominog, beivotnog simbola, Hristos u sebi ima ima mo i krepost da iscijeli pokajanog grjenika. Premdasegrjeniknemoespasiti,ipakpostojinetotoonmoeuinitidaosigura spasenje. A ko doe k meni, kae Hristos, sigurno ga neu izbaciti van. (Iv 6,37) Ali mi moramo doi k Njemu, i kad se pokajemo za svoje grijehe, moramo vjerovati da nam On oprataidanasprihvata.VjerajeBojidar,alijeunaojmoidasenjomesluimo.Vjeraje rukakojomseduadriboanskihponudamilostiimilosra. NitaosimHristovepravednostinemoenamdatipravonablagosloveSavezamilosti. Mnogisudugoeljeliipokuavalisteioveblagoslove,aliihnisuprimilijersumislilidamogu uiniti neto ime bi ih zavrijedili. Oni nisu odvratili pogled od sebe, vjerujui da je Isus svemogui Spasitelj. Mi ne smijemo misliti da e nas spasiti nae zasluge, Hristos je naa jedinanadazaspasenje.Spasenjanemanipojednomedrugome,jerjepodnebomtojedino imedanoljudimapokojemnamsetrebaspasiti.(Dj4,12) KadseucijelostipredamoBogu,kadseoslonimonaIsusovezaslugekaoSpasiteljakoji opratagrijehe,miemoprimitipomozakojomeznemo.Nekanikonegledanasebe,kaoda mi posjedujemo silu da se spasimo. Isus je umro za nas jer smo mi bili bespomoni da to uinimo.UNjemujenaanada,pravednostiopravdanje.Kaduvidimosvojugrjenost,mine trebamo oajavati i bojati se da nemamo Spasitelja i da On nije milostiv. On nas u ovom trenutkupozivadadoemokNjemuibudemospaeniusvojojbespomonosti. MnogiIzraelcinisuvidjelipomoulijekutogajeNebo osiguralo.Mrtviiumiruisu biliposvudaokonjih,ionisuznalidaje,bezboanskepomoi,njihovasudbinazapeaena, alisunastavilijadikovatizbogsvojihrana,bolova,sigurnesmrti,svedoknisuizgubilisnagu, dokimsepogledinisuukoili,amoglisuodmahbitiizlijeeni.Akosmosvjesnisvojihpotreba, mi ne smijemo sve svoje snage posvetiti njihovom oplakivanju. Kad shvatimo svoju bespomonost i stanje bez Hrista, mi ne smijemo popustiti obeshrabrenju, ve se trebamo osloniti na zasluge raspetog i vaskrslog Spasitelja. Gledaj i ivi. Isus je dao svoju rije da e spasitisvekojidoukNjemu.Premdaemilionikojimajepotrebnospasenjeodbacitinjegovu ponuenumilost,nikokoseuzdaunjegovezaslugeneepropasti. MnoginisuvoljniprihvatitiHristadokimseneobjasnicijelatajnaplanaspasenja.Oni odbijaju gledati vjerom, premda vide da su hiljade pogledale i osjetile uinak gledanja na Hristovkrst.Mnogilutajulabirintomfilozofijeupotrazizamudrouidokazimakojenikada neenai,dokodbacujudokazekojeimBogelipruiti.OniodbijajuhodatiusvjetlostiSunca pravednosti dok im se ne objasni zato stince ija. Svi koji ustraju u ovakvom stavu nikada nee spoznati istinu. Bog nikada nee ukloniti svaku mogunost sumnje. On prua dovoljno dokazanakojimamoemotemeljitivjeru,iakoihneprihvatimo,oniostajeutami.Dasuoni kojejeugrizlazmijapoelisumnjatiikolebatiseprijenotosusesloilidapogledajuzmiju, onibiumrli.Naajedunostdaprvopogledamoipogledvjereenamdatiivot.
222

 39. poglavlje

OSVAJANJEBAANA
Ovo poglavlje zasniva se na Ponovljenom zakonu 2 i 3,1-11. Nakon to su proli juno od Edoma Izraelci su poli prema sjeveru i ponovno se okrenulipremaobeanojzemlji.Njihovputprolaziojeprostranomvisoravnikojomsusbrda puhalisvjeivjetrovi.Bilajetodobrodolapromjenanakonputovanjaspaljenomdolinomte su poletno poli naprijed, puni nade. Nakon to su preli potok Zered, poli su istono od Moabskezemlje,jerimjezapovjeeno:NemojuznemiravatiMoabcenitisnjimazameiboja, jer nita od njihove zemlje neu dati u tvoje vlasnitvo: Lotovim sinovima predao sam Ar u posjed.IstasezapovijestodnosilanaAmoncekojisutakoebiliLotovipotomci. Nastavljajui putovanje prema sjeveru izraelski je narod uskoro doao do Amorejske zemlje.OvajjesnaniiratoborninarodprvotnozaposjeojunidioHanaanskezemlje,alikad susenamnoili,prelisuJordan,zaratilisMoabcimaizagospodarilidijelomnjihovateritorija. Tu su se naselili i potpuno zagospodarili cijelim podrujem od Arnona sve do Jaboka. Put premaJordanukojisuIzraelcieljeliprijeivodiojedirektnokrozovopodrujeiMojsijejeu glavnigradposlaoprijateljskuporukuSihonu,amorejskomkralju:Pustimedaproempreko tvojezemlje.Samouproiputem,neskreuinidesnonilijevo.Hranumiprodajzanovacda mogujesti;ivoduzapiedavajmizanovac.Pustimesamodapjeiceproem.Odgovorjebio odlunoodbijanjetejeokupljenasvaamorejskavojskadasesuprotstavenapretkuosvajaa. Izraelci su se uplaili ove mone vojske, jer su bili loe pripremljeni za borbu s dobro naoruanimidiscipliniranimneprijateljima.Kadjebilaupitanjuvjetinaratovanja,njihovisu neprijatelji bili u prednosti. Prema svim ljudskim procjenama Izraelu je ubrzo trebao doi kraj. Ali Mojsije je usmjerio svoj pogled na stup od oblaka i ohrabrio narod milju da je s njimaznakBojeprisutnosti.Onimjeistodobnonarediodauinesvetojeunjihovojmoida sepripremezarat.Njihovisuneprijateljieljnooekivalibitku,sigurnidaenepripremljene Izraelceizbrisatislicazemlje.AlijeGospodarcijeleZemljeizraelskomvodiizdaozapovijest: Ustajte! Na put krenite i prijeite preko potoka Arnona. U ruke ti, eto, predajem Amorejca Sihona,kraljahebonskoga,injegovuzemlju.Ponisosvajanjem;izazoviganaboj.Oddanas poinjem ugoniti strah i trepet pred tobom u narode koji su pod svim nebesima, tako da e strepitiitrestisepredtobomkadgodujuglasotebi. Narodi na granici Hanaana bili bi poteeni da nisu ustali i, usprkos Bojoj rijei, suprotstavilisenapredovanjuIzraela.Gospodjepokazaodadugotrpi,dajemilostivisaaljiv, ak i prema neznaboakim narodima. Kad je Abrahamu u vienju pokazano da e njegovo potomstvo,izraelskadjeca,bitistranciutuojzemljietiristotinegodina,Gospodmujedao obeanje:Onieseovamovratitizaetvrtognarataja,jermjerasezlodjelaamorejskihjo nijenavrila.(Post15,16)PremdasuAmorejcibiliidolopoklonici,kojisusvojimbezbonim ivotom zasluili opravdanu kaznu, Bog ih je tedio etiri stotine godina da bi im pruio nepogreive dokaze da je On jedini istiniti Bog, Tvorac neba i zemlje. Oni su znali za sva njegovaudazaizraelskogizlaskaizEgipta.Dobilisudovoljnodokaza,moglisusaznatiistinu,
223

da su bili voljni ostaviti svoje idolopoklonstvo i razvrat. Meutim, oni su odbacili vidjelo i dralisesvojihkipova. KadjeBogpodrugiputdoveosvojnaroddogranicaHanaana,ovineznaboakinarodi sudobilidodatnedokazeonjegovojsili.OnisuvidjelidajeBogbiosIzraelomupobjedinad kraljemAradomiHanaancima,iu udutogajeuiniodaspasionekojisuumiraliodujeda zmija.PremdasuEdomcizabraniliIzraelcimaprolazakkrozsvojuzemlju,itakoihprisililida pou dugim i napornim putem pored Crvenog mora, ipak tokom svih svojih putovanja i logorovanja,poredEdomske,MoabskeiAmorejskezemlje,oninisupokazivalineprijateljstvoi nisunanosilitetuljudimaili posjedima. Pri dolasku na amorejskegraniceIzraeljezatraio doputenje samo da proputuje direktno kroz zemlju, dajui obeanje da e potovati ista pravila kojih se pridravao u odnosu s drugim narodima. Kad je amorejski kralj odbio ovu ljubaznumolbuiprkosnookupiosvojuvojskuzabitku,aasenjihovabezakonjanapunilai Bogjetadaodluioupotrijebitisvojusiludaihuniti. IzraelcisupreliprekorijekeArnonipolinaneprijatelje.Zapodjenulasebitkaukojoj jepobijedilaizraelskavojska,ikoristeiseostvarenompobjedomuskorozaposjelaamorejsku zemlju.ZapovjednikjevojskeGospodnjebio tajkojijeporazioneprijateljenjegovanarodai OnbitoistouinioprijetridesetosamgodinadasuIzraelcivjerovaliuNjega. Ispunjenanadomihrabrouizraelskavojskarevnojenastavilanapredovati,putujui prema sjeveru i uskoro dola do zemlje koja je mogla provjeriti njihovu hrabrost i vjeru u Boga. Pred njima se pruala mona i napuena Baanska zemlja, prepuna velikih kamenih gradova koji do dananjeg dana pobuuju uenje svijeta, ezdeset gradova... utvreni visokim zidinama, vratima i prijevornicama (Pnz 3,111). Ovi su gradovi bili sazidani od velikihkamenihblokova,takozapanjujueveliinedasuovegraevineinilineprobojnimaza bilokojusilukojaihjeuonovrijememoglanapasti.Bilajetozemljaprepunadivljihpeina, strmihlitica,provalijaistjenovitihvrleti.Stanovniciovezemlje,potomcidivovskerase,sami subilizaudnovisokiisnaniipoznatiposvomnasiljuisurovostitakodasubilistrahitrepet okolnim narodima, dok je kralj Og bio poznat po svojoj veliini i odvanosti ak i u narodu divova. Alistupodoblakasekretaonaprijed,aIzraelcisuslijedeigadolidoEdreja,gdjeje divovski kralj, sa svojom vojskom, ekao njihov dolazak. Grad jeEdrejbiosmjetennarubu visoravni koja se naglo uzdizala iz doline, prekrivena iljastim, vulkanskim stijenjem. Moglo jojsepriisamouskimputovima, strmiminapornimzauspinjanje.Usluajuporazanjegova jevojskamoglanaizaklonuovomkamenjaru,gdjejetuincimabilonemoguedaihslijede. Siguranuuspjehkraljjeizaaosogromnomvojskomudolinudoksusepoviciprkosa ulisvisoravnigdjesusemoglevidjetihiljadekopaljaeljnihborbe.KadsuIzraelcipogledali tog diva meu divovima, vieg od ostalih vojnika, kad su vidjeli vojsku oko njega i naizgled neprobojne utvrde iza kojih Su se nalazile hiljade utvrenih vojnika koje nisu vidjeli, srca mnogihIzraelacasuzadrhtalaodstraha.AliMojsijejebiomiraniodluan,jerjeGospodrekao okraljuBaana:Nebojgase!Tautvojesamrukepredaonjega,savnjegovnarodinjegovu zemlju.UinisnjimkakosiuiniosaSihonom,kraljemamorejskim,kojijeiviouHebonu. SmirenavjeranjihovogvodenadahnulajenarodsigurnouuBoga.Onisusvepredali unjegovesvemoneruke,iOnihnijeiznevjerio.Nimonidivoviniutvrenigradovi,naorua ne vojske ni stjenovite utvrde nisu mogle opstati pred Vojskovoom vojske Gospodnje. Gospodjepredvodiovojsku,Gospodjerazbioneprijatelja,GospodjeosvojiozemljuzaIzrael. Divovski kralj i njegova vojska bili su uniteni, a Izraelci su uskoro zaposjeli cijelu zemlju.
224

Tako je s lica zemlje izbrisan udan narod koji se predao bezbotvu i gadostima idolopoklonstva. Za osvajanja Gileada i Baana mnogi su se prisjetili dogaaja koji su prije gotovo etrdesetgodinauKadeuosudiliIzraelnadugolutanjeupustinji.Uvidjelisudajeizvjetaj uhoda u mnogim vidovima bio toan. Gradovi su bili veliki i ograeni zidovima, u njima su ivjelidivovi,aIzraelcisuuporeenjusnjimabilipukipatuljci.Alisadasumoglividjetidaje pogubnagrekanjihovihotacabilanevjerauBojusilu.Samoihjetosprijeilodaodmahudu udobruzemlju. Kad su se prvi put spremali da udu u Hanaan, ovaj bi pothvat pratilo daleko manje tekoa.BogjeobeaosvomnarodudaeOn,akoposluajunjegovglas,iiprednjimaiboriti sezanjih,idaeposlatistrljenedaistjerajustanovniketezemlje.Naroditadajonisubili obuzetistrahomtesuobavilimalopripremadasesprijeinjihovnapredak.Alisada,kadje BognaredioIzraeludapodenaprijed,onisumoraliiiprotivopreznihimonihneprijateljai sukobljavati se s velikim i dobro obuenim vojskama koje su se spremile odbiti njihove napade. UborbisOgomiSihonomnarodsesuoiosistimispitomnakojemsunjihoviroditelji takooitopali.AlikunjajesadabiladalekoveanegokadjeBogzapovjedioIzraeludapode naprijed. Tekoe na putu su se uveale otkad su odbili zapovijest da pou naprijed u Gospodnje ime. Bog jo uvijek tako kua svoj narod. Ako oni ne izdre ispit, On ih ponovno dovodidoistetake,alidrugiputiskuenjejeteeineposrednije.Ovosenastavljasvedokoni nepoloeispit,iliakoseidaljebune,dokBognepovuesvojusvjetlostodnjihiprepustiih tami. Izraelcisusesjetilikakojenekadaranije,kadsuhiljadepobijene,njihovavojskapola ubitkuidoivjelaporaz.AlionisuiliprotivdirektneBojezapovijesti.OnisuilibezMojsija, vode kojeg je Bog imenovao i bez Kovega. Ali Mojsije je sada bio s njima, hrabrei njihova srcarijeimanadeivjere.SinBoji,okruenstupomodoblaka,vodioihjenanjihovomputu,a sveti Koveg je pratio vojsku. Ovo iskustvo sadri pouku i za nas. Moni Izraelov Bog je na Bog.MimoemovjerovatiuNjegaiakoposluamonjegovezahtjeve,Oneraditizanasnaisti oevidan nain kao to je radio za svoj drevni narod. Sve koji nastoje slijediti put dunosti ponekad e muiti sumnje i nevjera. Na putu e se nekada isprijeiti naizgled nepremostive prepreke,daobeshrabreonekojipoputajuobeshrabrenju,alitakvimaBogporuuje:Poite naprijed. Obavite svoju dunost po svaku cijenu. Kad krenete naprijed putem poslunosti, ponizno vjerujui u Boga, nestat e tekoe koje se ine nepremostive, koje tvoju duu ispunjavajustrahom.
225

 40. poglavlje

BAALAM
Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 22 do 24. VrativisenaJordannakonosvajanjaBaanaIzraelcisuseupripremizaneposredno osvajanje Hanaana ulogorili pored rijeke, iznad njenog ua u Mrtvo more, nasuprot Jerihonske doline. Nalazili su se na samim granicama Moaba i Moabce je ispunio strah zbog blizineosvajaa. Izrael nije uznemiravao Moabce, ali su oni ipak sa zlim slutnjama pratili sve to se dogaalouokolnimzemljama.IzraelcisupokoriliAmorejce,predkojimasuonibiliprisiljeni na povlaenje, a Izrael je sada posjedovao podruje koje su Amorejci oduzeli Moabcima. Baanskajevojskapopustilapredtajanstvenomsilomkojajebilaobavijenaustupuodoblaka iIzraelcisuosvojiliogromneutvrde.Moabcisenisuusudilinapastiih,apozivjenaorujebio beskoristankadsusesuoilisnadprirodnomsilomkojajeradilazanjih.Meutim,onisubili odlunida,kaoifaraon,pozovuupomovraanjedabisesuprotstaviliBojemdjelu.Htjelisu donijetiprokletstvonaIzrael. Moabci su bili blisko povezani s Midjancima, u nacionalnom i vjerskom pogledu. PorukaBalaka,Moabskogkralja,izazvalajestrahkodovogsrodnognarodaiosiguralanjihovu saradnjuunjegovimnamjeramaprotivIzraela:Sadeovaruljaokonassvepopastikaoto vol popase travu po polju. Za Baalama, stanovnika Midjana, govorilo se da posjeduje nadprirodnesile,aglasjeonjegovojslavidospioidoMoabskezemlje.Odluenojedagase pozove u pomo. U skladu s tim poslani su vjesnici starjeina Moabskih i starjeina midjanskihdagaprivolenavraanjeiarolijeprotivIzraela. PoslanicisuodmahpolinasvojdugiputprekoplaninaipustinjeuMesopotamiju,a kadsunaliBaalama,prenijelisumuporukusvogkralja:EvojedoaonekinarodizEgipta; evojeprekriolicezemljeinaselioseuzame.Zatodoiiprokunimiovajnarod,jerjejaiod mene. Tako u ga moi svladati i istjerati iz zemlje. A znam da je blagoslovljen onaj koga blagoslovi,aprokletonajkogaprokune. BaalamjenekadabiodobarovjekiBojiprorok,alijeotpaoipredaoselakomstvu,a ipak je i dalje tvrdio da je sluga Svevinjega. Nije mu bilo nepoznato to je Bog uinio za Izraela,akadsuposlaniciobjasnilisvojzadatak,onjedobroznaodajenjegovadunostodbiti Balakovu nagradu i otpustiti njegove poslanike. Ali on se usudio igrati s kunjom i pozvao vjesnike da ostanu s njim te noi, objanjavajui da ne moe dati odreen odgovor dok Gospoda ne pita za savjet. Baalam je znao da njegovo proklinjanje nije moglo nanijeti tetu Izraelu.Bogjebionanjihovojstraniisvedoksumubilivjerni,nineprijateljskasilanazemlji ninanebunijeihmoglapobijediti.Alinjegovomsuponosulaskalerijeiposlanika:Aznam da je blagoslovljen onaj koga blagoslovi, a proklet onaj koga prokune. Mito od skupih darovaiizgledizapoloajempobudilisunjegovupohlepu.Onjelakomoprihvatioponueno blago,aondadokjeizraavaostroguposlunostBojojvolji,pokuaojeudovoljitiiBalakovim eljama. BojianeojenoudoaoBaalamusporukom:Nemojiisnjima!Nemojproklinjati
226

onajnarod,jerjeblagoslovljen. Baalam je ujutro s oklijevanjem otpustio poslanike, ali im nije rekao to je rekao Gospod.Ljutittosumuraspreniizglediodobitkuiasti,onjeljutitouzviknuo:Odlaziteu svojuzemlju,jerminedaJahvedapoemsvama. Baalamjevolioplatu(kojasedaje)zanepravednost(2Pt2,15).Grijehpohlepe,koji jeBogproglasioidolopoklonstvom,uiniogajedvolinomosobomiSotonajekrozovujednu grekuzadobiopotpunukontrolunadnjim.Upravojetoprouzroilonjegovupropast.Kua uvijek prikazuje svjetovni dobitak i ast da odvrati ljude od slube Bogu. On im kae da ih njihovapretjeranasavjesnostprijeidaseobogate.Takosumnoginavedenidanapusteput strogogpotenja.Jedanpogreankorakinisljedeilakimionipostajusvesmjelijiismjeliji. Jednomkadsepredajupohlepiieljizavlasti,onieseusuditiinitinajstranijestvari.Mnogi si laskaju da mogu za neko vrijeme napustiti put strogog potenja, da bi ostvarili neki svjetovnidobitak,akadostvaresvojcilj,onimogupromijenitinainponaanjakadtozaele. TakviseupliuuSotoninezamkeirijetkouspijevajupobjei. KadsuvjesniciizvijestiliBalakadaimseproroknijehtiopridruiti,oninisuspomenuli damujeBogzabranio.PretpostavljajuidajeBaalamovoodlaganjesamopokuajiznuivanja bogatijenagrade,kraljjeposlaobrojnijeiuzvienijeknezovenegoprije,sobeanjemoveim astima i ovlau da pristanu na bilo koje zahtjeve koje bi Baalam mogao iznijeti. Balakova hitna poruka proroku je glasila: Ne skanjuj se, nego doi k meni. Bogato u te nagraditi i uinitusvetomikae.Doi,molimte,iprokunimiovajnarod! Baalamjekuanpodrugiput.Usvomodgovorunazahtjeveposlanikaonjepokazao velikusavjesnostipotenje,tvrdeikakoganikakvakoliinazlataisrebranemoenavestida se suprotstavi Bojoj volji. Ali on je eznuo da prihvati kraljev zahtjev, i premda mu je ve jasno bila obznanjena Boja volja, on je pozvao vjesnike da ostanu kako bi ponovno zapitao Gospoda,kaodajeBeskonaniovjekkojegsemoenagovoriti. Gospod se nou pojavio pred Baalamom i rekao: Ako su ti ljudi doli da te pozovu, ustani,poisnjima!Alidainisamototijareknem!TakojesadaBogdopustioBaalamuda slijedi svoju vlastitu volju jer je on tako odluio. On nije nastojao initi Boju volju, ve je izabraovlastitiputpatekondanastojaoosiguratiGospodnjeodobrenje. Danas postoje hiljade ljudi koji slino postupaju. Njima nije teko razumjeti njihovu dunostkadjeuskladusnjihovimsklonostima.OnajejasnoiznesenauBiblijiiliokolnostii razum jasno na njih ukazuju. Meutim, budui da se ovi dokazi suprote njihovim eljama i tenjamaoniihestoodbacujuipristupajuBogudabisaznali svojudunost. Onisnaizgled velikom savjesnou mole dugo i revno za prosvjetljenje. Ali Bog ne doputa da se s njim poigravamo.Onestotakvimosobamadoputadaslijedevlastiteeljeisnoseposljedice.Ali mojnarodnesluaeglasamoga...Zatogapustihokorjelomsrcunjegovu:nekahodikakomu sehoe.(Ps81,11.12) Kadnekojasnospoznasvojudunost,nekanedolaziBogusmolitvom da mu On dopusti da je ne izvri. On bi radije trebao s poniznim, pokornim duhom traiti boanskusiluimudrostdaizvrinjenezahtjeve. Moabcisubiliiskvaren,idolopoklonikinarod.Aliuskladusasvjetloukojusuprimili njihova krivica nije bila tako velika u oima Neba kao Baalamova. Budui da je tvrdio da je Bojiprorok,svetojeontrebaoreitrebaojeizgovoritipoboanskomautoritetu.Stogase njemunijemoglodopustitidagovorionotoeli,vemoraiznijetiporukukojumuBogda. Boanskajezapovijestbila:Alidainisamototijareknem. BaalamjedobiodoputenjedapodesposlanicimaizMoabaakogaujutropozovu.Ali,
227

ljutiti zbog njegova odlaganja, i oekujui jo jedno odbijanje, oni su poli kui bez daljnjih razgovora.SadajebiouklonjensvakiizgovorzaprihvatanjeBalakovogzahtjeva.AliBaalamje, odluan da osigura nagradu, uzeo magaricu na kojoj je obiavao jahati i poao na put. Strahovaojedabisadaboanskodoputenjemoglobitipovueno,tejeurnopoaonaprijed, nestrpljivdananekinainnepropustipribavitieljenunagradu. Ali aneo Jahvin stade na put da ga sprijei. ivotinja je vidjela nebeskog vjesnika, kojegovjeknijezamijetio,tejesilasputaupolje.Baalamjujesurovimbatinanjempokuao vratiti na put, ali aneo se ponovno pojavio pred ivotinjom na uskom prolazu ograenom zidovima i ivotinja je, pokuavajui izbjei prijeteu pojavu, pritisla gospodarevu nogu uza zid.BaalamnijevidioboanskoposredovanjeinijeznaodaseBog isprijeionaputu.Baalam jebioozlojeeninemilostivoudarajuimagaricuprisiljavaojedanastaviput. Aneo,kaoiranije,ponovnostadenauskomjesto,gdjenijebilomjestadaseprovue nidesnonilijevo,prijetei,tejejadnaivotinja,drhuiodstraha,palanazemljupodsvojim jahaem.Baalamovombijesunijebilokrajatejujeponovno,josurovije,udaraotapom.Bog je onda otvorio njena usta i jedna nijema magarica progovori ljudskim glasom, i sprijei prorokovoludilo(2Pt2,16).tosamtiuinila,kazalajeona,dasimetukaotriputa? Bijesan to ga je sprjeavala na njegovom putovanju, Baalam je odgovorio kao da se obraa razumskom biu: to mi prkosi! Da mi je ma u ruci, sad bih te ubio! Bio je to takozvanivra,naputudaizrekneprokletstvonajedancijelinarodkakobimuoduzeosilu,a nijeimaosnageubitiniivotinjunakojojjejahao. BaalamoveoisuseondaotvorileionjeugledaoBojeganelakakostojisizvuenim maem spreman da ga pogubi: Pognu on glavu i padeniice.Aneo mu je rekao: Zato si tukaosvojumagaricuvetriputa?Tajasamistupiodatesprijeim,jerteputmeninaoigled vodi u propast. Magarica me opazila i preda mnom se uklonila sva tri puta. Da mi se nije uklanjala,vebihteubio,anjuostavionaivotu. Baalamjedugovaoivotovojjadnojviotinjikojojjetakosurovoprijetio.ovjekkojije tvrdiodajeBojiprorok,kojijetvrdiodasunjegoveoiotvoreneividivienjaSvemonoga, bio je tako zaslijepljen ambicijama i pohlepom da nije mogao vidjeti Bojeg anela koji je ivotinjibiovidljiv.OnimakojimajeBogovogasvijetaposveoslijepionevjernikupamet... (2 Kor 4,4) Koliko je mnogo onih koji su tako zaslijepljeni! Oni ure zabranjenim putovima, prestupajuboanskiZakoninemoguvidjetidasuBoginjegovianeliprotivnjih.Onisukaoi Baalamljutinaonekojiprijeenjihovupropast. Baalam je svojim postupcima prema ivotinji pokazao duh koji je njime vladao: Pravednikpaziinaivotsvogivineta,dokjeopakomusrceokrutno.(Izr12,10)Malonjih kakotrebashvatagrjenostzlostavljanjaizapostavljanjaivotinja.Onkojijestvorioovjekai ivotinje Gospod je dobar svima, milosrdan svim djelima svojim (Ps 145,9). ivotinje su stvorene da mu slue, ali on nema pravo da im nanosi bol grubim postupcima ili surovim radom. Zbog ovjekova grijeha sva stvorenja zajedno uzdiu i sva se skupa nalaze u poroajnim mukama sve dosad (Rim 8,22). Patnja i smrt su tako prenesene ne samo na ljudski rod ve i na ivotinje. Svakako da ovjek treba nastojati da olaka, a nepovea teret patnjetogajenjegovprijestupdonionaBojastvorenja.Onajkojizlostavljaivotinjejersuu njegovom posjedu kukavica je i tiranin. Sklonost k nanoenju boli, blinjima ili nerazumnim stvorenjima,sotonskejeprirode.Mnogimisledasezanjihovusurovostnikadaneesaznati jer jadne, nijeme ivotinje to ne mogu otkriti. Ali kad bi se ovim ljudima otvorile oi, kao
228

Baalamu,onibividjeliBojeganelakaosvjedoka,kojiesvjedoitiunebeskojsudnici.Zapis odlazi na Nebo, i dolazi dan kad e nad onima koji zlostavljaju Boja stvorenja biti izreena presuda. Kad je ugledao Bojeg vjesnika, Baalam je u strahu uzviknuo: Sagrijeio sam! Nisam znao da ti preda mnom stoji na putu. Ali sad, ako je zlo u tvojim oima, ja u se vratiti. Gospodgajepustiodanastavisputovanjem,alimujedaoznatidaeboanskasilanadzirati njegove rijei. Bog je elio Moabcima pruiti dokaze da je Nebo uvalo Izraela i On je to djelotvornouiniokadimjepokazaokakojeBaalambezboanskogdoputenjabespomoan daizreknekletvunadnjima. Moabskijekralj,saznavizaBaalamovdolazak,izaaosvelikompratnjomnagranice svogkraljevstvadagadoeka.KadjeizraziosvojezaprepatenjezbogBaalamovaodlaganja,s obzirom na bogate nagrade koje su ga oekivale, prorokov je odgovor glasio: Evo sam ti doao...Alihoulimoisadatokazati?SamotomiBogstavinajezik,tougovoriti.Baalam je alio zbog ovog ogranienja te se bojao da nee moi ostvariti svoju namjeru jer ga je nadziralaBojasila. Kralj je s velikim poastima, s najviim dostojanstvenicima svog kraljevstva, ispratio Baalama do BamotBaala, odakle je mogao posmatrati izraelski narod. Zamislite proroka kakostojinauzvisiniiposmatralogorBojegizabranognaroda.KakosumaloIzraelciznalio onometosedogaalounjihovojblizini!KakosumaloznalioBojojbrizikojajedanino bila nad njima! Kako je slaba mo zapaanja Bojeg naroda! Kako su spori da u svakom trenutkushvatenjegovuvelikuljubavimilost!DasumoglishvatitiBojuprekrasnusilukoja je neprekidno djelovala u njihovu korist, zar njihova srca ne bi bila ispunjena zahvalnou zbognjegoveljubaviistrahopotovanjempripomislinanjegovovelianstvoimo? Baalamjeznaonetooizraelskomrtvenomsistemutesenadaodae,akoihnadmai skupimdarovima,osiguratiBojiblagosloviostvarenjesvoggrenogplana.Namjereidolopo klonikih Moabaca su preuzimale nadzor nad njegovim umom. Njegova je mudrost postala ludost,duhovnamudrostjebilazamraena,ipoputajuiSotononojsili,onjeoslijepio. NaBaalamovuzapovijestpodignutojesedamrtvenikaionjenasvakompriniortve. OndasepovukaonausamljenomjestodasesretnesBogom,dajuiobeanjedaeBalaku prenijetisvetomuBogotkrije. Moabski kralj je sa svim plemiima i knezovima stajao iza rtava, dok se oko njega okupiloradoznalomnotvoekajuidaseprorokvrati.Kadjenajposlijedoao,narodjeekao rijeikojeezauvijekonesposobitituudesnusilukojajeradilazaomraeneIzraelce.Baalam jerekao: Iz Arama dovede me Balak, kralj Moaba, iz strana istonih: Doi, prokuni mi Jakova, doi, gromom udri Izraeala! Kako mogu proklinjati koga Bog ne proklinje? Kako gromom udarati koga Jahve ne udara? Jer s vrha hridi ja ga gledam, s visoka ga motrim brijega. Gle naroda koji odvojeno ivi,
229

meu narode on se ne broji. Prah Jakovljev ko e prebrojiti; pijesak Izraela ko e izmjeriti! O, da mi je umrijeti smru pravednika! O, da svretak moj bude kao njegov! Baalam je priznao da je doao s namjerom da prokune Izraela, ali su rijei to ih je izrekaobileposvesuprotneosjeajimanjegovasrca.Onjebioprisiljenizreiblagoslovdokje njegovaduabilapunakletvi. Dok je Baalam posmatrao Izraelov logor, on je sa zaprepatenjem gledao dokaze njihovanapretka.Onisumuprikazanikaosurovo,neorganiziranomnotvotojepreplavilo zemljubandamakojesupredstavljalenapastistrahzaokolnenarode.Alinjihovjeizgledbio upravosuprotan.Vidiojeogromanlogor,savrenoureen,obiljeentemeljitomdisciplinomi redom. Pokazana mu je Boja naklonost s kojom je postupao prema Izraelu i njegov osobit karakterkaoizabraninarod.Oninisubilinaistojrazinisdrugimnarodima,vesutrebalibiti uzvienijiodnjih.Glenarodakojiodvojenoivi,meunarodeonsenebroji.Uvrijemekad suoverijeiizgovoreneIzraelcinisuimalitrajnoprebivalite,Bilemunisubilipoznatinjihov osobitkarakter,njihoviobiajiinainivota.Kakoseovoproroanstvoispuniloupeatljivou istorijiIzraela!Tokomsvihgodinanjihovaropstva,tokomsvihgodinakadsubilirasutimeu narodima,oni su ostali poseban narod. Takosu i pripadnici Bojegnaroda istinski Izrael premdarasutmeusvimnarodimanazemljisamoputniciijejedravljanstvonaNebu. Baalamunijesamopokazanaistorijaizraelskognarodakaonacijevejeonvidiorasti napredakistinskogBojegIzraelasvedokrajavremena.VidiojedajeBogposebnonaklonjen onima koji ga ljube i potuju ga. Vidio je kako ih podupire njegova ruka, okrunjene slavom, auibesmrtnou.VidiojekakoseotkupljeniradujuuneprolaznojslaviobnovljeneZemlje. Posmatrajui prizor on je uzviknuo: Prah Jakovljev ko e prebrojiti, pijesak Izraela ko e izmjeriti! A kad je vidio krunu slave na svakoj glavi, radost koja je sijala sa svakog lica, posmatrajuibeskonaanivotnepomueneradosti,onjeizrekaosveanumolitvu:O,dami jeumrijetismrupravednika!O,dasvretakmojbudekaonjegov! DajeBaalambiosklonprimitividjelokojemujeBogdao,onbiostvariosvojerijei,on biodmahprekinuosvevezesMoabom.OnsevienebiigraosBojommilou,vebiseBogu vratiosdubokimpokajanjem.AliBaalamjevolionepravednuplauibiojujeodluanprimiti. Balak je sa sigurnou oekivao da e kletva pogoditi Izraela kao nametnici koji unitavaju te je uvi prorokove rijei ljutito uzviknuo: to mi to uradi... Dovedoh te da prokunemojeneprijatelje,akadtamo,tiihblagoslovomobasu!Baalamje,nastojeinunost prikazatikaovrlinu,tvrdiodajeizsvjesnogpotovanjapremaBojojvoljiizrekaorijeitoih jeboanskasilaprisilnostavilaunjegovausta.Njegovodgovorjeglasio:Zarminijedunost kazatitomiJahvestavljauusta? Baalam se ak ni sada nije mogao odrei svoje namjere. Smatrao je kako je velianstveniprizorogromnogizraelskoglogoranaBaalamadjelovaotakozastraujuedase nije usudio primijeniti svoje arolije. Kad bi mogao Baalama navesti da prokune dio po dio, uskoro bi cijeli logor bio osuen na propast. Na vrhu uzvisine, Pisge, pokuaj je ponovljen. Ponovnojepodignutosedamrtvenikanakojesu,kaoiprviput,prineseneistertve.Kralji njegoviknezoviostalisuporedrtavadokseBaalamudaljiodabisesusreosBogom.Proroku jeponovnobilapovjerenaboanskaporukaionnijeimaomodajepromijeniilizadri. Kadsevratiozabrinutojgrupikojagajeoekivalaipostavilamupitanje:tojeJahve
230

rekao?,odgovorje,kaoiprije,uniostrahusrcakraljaiknezova: Bog nije ovjek da bi slagao, nije sin Adama da bi se kajao. Zar on kada rekne, a ne uini, zar obea, pa ne ispuni? Gle, primih od Boga da blagoslovim, blagoslovit u i povu neu blagoslova. U Jakovu nesree ne nazreh, nit nevolje vidjeli u Izraelu. Jahve, Bog njegov, s njime je, poklik kralju u njemu odzvanja. Zaprepaten ovim otkrivenjima Baalam je uzviknuo: Gatanja nema protiv Jakova nit protivIzraelavraanja.Velikivrajeiskuaosvojumoaranja,uskladusaeljamaMoabaca, ali se u vezi s ovim dogaajem za Izrael moglo rei: to je uinio Bog! Dok su bili pod boanskom zatitom, nijedan ih narod nije mogao pobijediti, premda su im pomagale sve Sotonine sile. Cijeli se svijet treba diviti Bojem udesnom djelu za njegov narod, kad je ovjeka koji je bio odluan da ide svojim grjenim putem tako nadzirala boanska sila da umjesto prokletstva izrekne najbogatija i najdragocjenija obeanja uzvienom, dojmljivom poezijom.BojanaklonostkojasetadapokazalapremaIzraelutrebalajepruitisigurnostu njegovu zatitniku brigu za njegovu poslunu, vjernu djecu u svim vremenima. Kad Sotona nadahnezleljudedapogrenoprikazuju,uznemirujuiunitavajuBojinarod,oniesesjetiti upravoovogdogaajaitoeojaatinjihovuhrabrostivjeruuBoga. Moabskikraljje,obeshrabreniuznemiren,uzviknuo:Nemojganikletvomkleti,alini blagoslovomblogosiljati.Ipak,slabajenadatinjalaunjegovomsrcutejeodluiojojednom pokuati. Poveo je Baalama na vrh Peora, gdje se nalazio hram posveen razvratnoj slubi njihovog boga Baala. I ovdje je podignut isti broj rtvenika i prinesen isti broj rtava, ali Baalamsenije,kaoranije,udaljiodasaznaBojuvolju.Nijesepretvaraodavraa,vejeostao pored rtvenika i posmatrao izraelske atore. Duh Gospodnji je ponovno siao na njega i s njegovihseusanazaulaboanskaporuka: Kako su lijepi ti atori, Jakove, i stanovi tvoji, Izraele! Kao dolovi to se steru, kao vrtovi uz obalu rijeke, kao aloje to ih Jahve posadi, kao cedri pokraj voda! Iz potomstva junak mu izlazi, nad mnogim on vlada narodima. Kralj e njegov nadvisiti Agaga, uzdie se kraljevstvo njegovo. ... Skupio se, polegao poput lava, poput lavice: ko ga podii smije? Blagoslovljen bio ko te blogosilja, proklet da je ko tebe proklinje!
231

NapredakBojegnarodaovdjejeprikazannekimodnajljepihslikakojesemogunai uprirodi.ProrokusporeujeIzraelasplodnimdolinamapokrivenimbogatometvom,spro cvalimvrtovimakojenavodnjavajunepresuniizvori,smirisnimalojamaivisokimcedrima. Posljednja slika koja je spomenuta jedna je od upeatljivo najljepih i najprikladnijih koji se mogunaiunadahnutojRijei.SvisunarodiIstokacijenililibanskikedar.Vrstadrvetakojoj on pripada moe se nai posvuda gdje su ljudi kroili. Oni rastu od Arktika do tropskih predjela, uivajui u toplini, prkosei hladnoi, rastu du rijeka, bogati i raskoni, a na isuenim i ednim pustoima uzdiu se sami. Njihov korijen see duboko meu planinsko stijenjeihrabrostojiprkoseioluji.Njegovolieostajesvjeeizelenokadsvedrugonestaje preddahomzime.Odsvihostalihdrvetalibanskisekedarrazlikujeposvojojsnazi,vrstoi, otpornostiikoristisekaosimbolonihijijeivotskrivensHristomuBogu(Kol3,3)Sveto pismokae:Rastekokedarlibanski.(Ps92,13)Boanskajerukapostavilakedarzakralja ume. ... ni empresi se ne mogahu usporediti s granama njegovim, a platane ni kao hvoje njegovenebijahu!nibilokojedrvouBojemvrtu(Ez31,8).Kedarseopetovanokoristikao kraljevskigrb,anjegovaporabauSvetompismudaseprikaupravednicipokazujetoNebo mislioonimakojivreBojuvolju. BaalamjeprorokovaodaeizraelskikraljbitiveiimonijiodAgaga.Tojeimedano amalekim kraljevima koji su u to vrijeme bili vrlo mona nacija. Ali Izrael e, ako ostane vjeranBogu,pobijeditisvesvojeneprijatelje.BojiSinjebioIzraelovKralj,njegovojeprijesto jednogdanatrebaobitiuspostavljennazemlji,anjegovasilauzvienaiznadsvihzemaljskih kraljevstava. Dokjesluaorijeiproroka,Balakajesvladaostrah,bijesipropalanada.Biojeljutto mu Baalam nije mogao dati nimalo ohrabrujui odgovor, kad je sve bilo usmjereno protiv njega. Prezirao je prorokovo kompromitirajtie, varljivo ponaanje.Kralj je ljutito uzviknuo: Odlaziodmahusvojkraj.Biosamrekao:dostojnoutepoastiti!Aeto,Jahveteliiasti.Na tomujeodgovorenodajeBielamunaprijedupozoriokraljadasamomoeizreiporukukoju muBogda. Prije no to se vratio svom narodu Baalam je izrekao najljepe i najistananije proroanstvooOtkupiteljusvijetaikonanomunitenjuBojihneprijatelja: Vidim ga, ali ne sada; motrim ga, al ne iz blizine: od Jakova zvijezda izlazi, od Izraela ezlo se die. On Moabu razbija bokove i svu djecu etovu zatire! Zavrio je prorokujui potpuno unitenje Moaba, Edoma, Amaleka i Kenijaca, ne ostavljauitakoMoabskomkraljunitraaknade. Razoaranu nadu u bogatstvo i ast, u nemilosti kralja, svjestan da je navukao Boje nezadovoljstvo,Baalamsevratiosazadatkakojijesamizabrao.Kadjestigaokuinapustioga jeDuhBoji,anjegovapohlepa,kojujedotadasamopotiskivao,sadagajenadvladala.Bioje spreman pribjei svim sredstvima da dobije nagradu koju mu je Balak ponudio. Baalam je znaodajeizraelskinapredakzavisioonjihovojposlunostiBogu,idajenavoenjenagrijeh jedini nain da ih se uniti. Odluio je zadobiti Balakovu naklonost tako to e savjetovati MoabcekakodanavukuprokletstvonaIzrael. On se odmah vratio u Moabsku zemlju i iznio kralju svoj plan. Sami Moabci su bili
232

uvjereni da sve dok Izrael ostane vjeran Bogu On e biti njihov tit. Plan koji je Baalam predloiotrebaoihjeodvojitiodBogatakotoeihsepoticatinaidolopoklonstvo.Akoihse moe navestinarazvratno oboavanje Baalai Atarote, njihov e svemoni zatitnik postati njihovneprijateljionieuskoropostatirtvesurovih,ratobornihnarodakojisuihokruivali. KraljjespremnoprihvatioovajplanisamBaalamjeostaodapomogneunjegovojprovedbi. Baalam je bio svjedok uspjeha svog avolskog plana. Vidio je kako Boje prokletstvo stienjegovnarod,hiljadekojisupobijeninjegovomkaznom,aliboanskapravednostkojaje kaznila grijeh u Izraelu nije dopustila da kuai pobjegnu. Baalam je ubijen u ratu izmeu IzraelaiMidjanaca.Onjepredosjeaovlastitikrajkadjeuzviknuo:O,damijeumrijetismru pravednika! O da svretak moj bude kao njegov! Ali on nije izabrao ivjeti ivotom pravednika,anjemujedodijeljenasudbinaBojihneprijatelja. BaalamovasudbinajeslinaJudinoj,anjihovikarakterisumeusobnoslini.Obaova ovjeka su pokuala istodobno sluiti Bogu i avolu i oito propala. Baalam je priznavao istinitog Boga i tvrdio da mu slui. Juda je vjerovao u Isusa Mesiju i pridruio se njegovim sljedbenicima.AliBaalamsenadaodaeslubuJahviuinitistepenicomksticanjubogatstvai svjetovnihasti,akadutomenijeuspio,spotakaose,paoibiojeuniten.Judajeoekivaoda emunjegovavezasHristomosiguratibogatstvoinapredakuzemaljskomkraljevstvukoje je,premanjegovomuvjerenju,Mesijatrebaouskorouspostaviti.Neispunjenjenjegovihnada natjeralogajeuotpadipropast.IBaalamiJudasuprimilivelikovidjeloiuivaliunaroitim prednostima,alisamojedangrijehkojisugajiliotrovaojecijelikarakteriodveoihupropast. Opasnojedopustitidajednanehrianskakarakternaosobinaiviusrcu.Jedangrijeh koji gajimo, postupno e iskvariti karakter i sve plemenite sile podrediti zlim eljama. Uklanjanjemjednoguvarasavjesti,poputanjemjednojzlojnavici,zanemarivanjemvisokih zahtjeva dunosti, rue se obrambeni zidovi due i otvara put Sotoni da ude i zavede nas. Jedini siguran put jest da se nae molitve, svakodnevno, uzdiu iz iskrenog srca, kao to je Davidinio:Korakmivrstoprionuzatvojestaze,nezastaminoganaputimatvojim.(Ps 17,5)
233

 41. poglavlje

OTPADKODJORDANA
Ovo poglavlje zasniva se na Brojevima 25. IzraelskapobjednikavojskaseradosnasrcaiobnovljenevjereuBogavratilauBaan. Vesuosvojilibogatopodruje,avjerovalisuiuneposrednoosvajanjeHanaana.Izmeunjihi obeanezemljelealajesamorijekaJordan.Nadrugojstranirijekenalazilasebogataravnica, prekrivenazelenilom,navodnjavanapotocimaizbogatihizvorausjenivelianstvenihpalmi. Nazapadnojobaliravniceuzdizalesusejerihonskekuleipalateokruenepalminimlugovima takodasunazvanepalminimgradom. Na istonoj strani Jordana, izmeu rijeke i uzvisine kojom su putovali, nalazila se ravnica,irokanekolikomilja,ajednimdijelomseprualadurijeke.Uovojzaklonjenojdolini klimajebilatropska,atujerastaositimilibagrem,pokojemujedolinaidobilaimeitimska dolina.Izraelcisusetuulogorili,aporedrijeke,meubagremovimlugovima,nalisuugodan zaklon. Ali u ovoj privlanoj okolini oni su se trebali suoiti s pogubnijim zlom od monih naoruanihvojskiilidivljihzvijeriupustinji.Ovuzemlju,takobogatuprirodnimbogatstvima, oskvrnulisunjenistanovnici.PrilikomjavnogoboavanjaBaala,vrhovnogboanstva,nepre kidnosusevrilinajsramnijiinajpokvarenijiobredi.Posvudasusenalazilamjestapoznatapo idolopokonstvu i razvratu, a sama su njihova imena podsjeala na poronost i pokvarenost naroda. Na Izraelce je ova okolina djelovala izopaujue. Njihove su se misli privikle na pokvarene prizore koji su im se neprekidno nametali. ivot lagodnosti i nerada djelovao je demoralizirajue,ionisugotovonesvjesnootpaliodBogainaliseustanjuukojemsupostali lakplijenkunji. Mojsije se tokom logorovanja pored Jordana pripremao za osvajanje Hanaana. Ovaj veliki voa je u cijelosti bio zaokupljen ovim poslom, ali za narod je ovo vrijeme napetosti i iekivanja bilo velika kunja. Nije prolo ni nekoliko sedmica a najuasnije odstupanje od vrlinaipotenjauprljalojenjihovuistoriju. U poetku je izmeu Izraelaca i njihovih neznaboakih susjeda bilo malo dodira, ali nakonnekogvremenamidjanskeenesupoeledolazitiulogor.Njihovapojavanijeizazvala uzbunu,aonesusvojeplanoveizvodiletakotihodaMojsijunikonijeskrenuopanjunanjih. OvesueneimaleciljdadruenjemnaveduIzraelcenaprijestupBojegZakona,daprivuku njihovu panju na neznaboake obiaje i rituale i navedu ih na idolopoklonstvo. Ove su namjerebilebriljivoskrivenemaskomprijateljstvatakodaakniuvarinarodanisuunjih posumnjali. MoabskikraljjenaBaalamovprijedlogprirediovelikuproslavuuastsvojihbogova,a tajno je dogovoreno da Baalam nagovori Izraelce da sudjeluju. Oni su ga smatrali Bojim prorokomionnijeimaotekoauostvarenjusvojihnamjera.Onisustupilinazabranjenotloi zaplelisuseuSotoninezamke.Oaranimuzikomiplesom,privueniljepotomneznaboakih vestalki,onisuzapostavilisvojuodanostJahvi.Pridruilisuseslavljuiveselju.Opijanjevinom
234

zamrailojenjihovrazumisruilozidovesamokontrole.Strastjepotpunozavladalaibudui dasubestidnouuprljalisvojusavjest,onisubilinagovorenidaseklanjajuidolima.Prinosili surtvenaneznaboakimrtvenicimaisudjelovaliunajbestidnijimritualima. Nije trebalo dugo da se otrov, kao smrtonosna zaraza, proiri cijelim izraelskim logorom. Oni koji bi svoje neprijatelje pobijedili u bici bili su pobijeeni pokvarenou neznaboakih ena. inilo se da je narod opinjen. Starjeine i vode bili su meu prvim prijestupnicima i tako je mnogo ljudi pogrijeilo da je otpad postao sveopi. Tako se Izrael osramoti s Baalom peorskim. Kad je Mojsije najposlije primijetio zlo, zavjera njihovih neprijatelja je bila tako uspjena da ne samo da su Izraelci sudjelovali u razvratnom bogosluenju na brdu Peor ve su se neznaboaki obredi vrili i u izraelskom logoru. Ostarjelivoajebioogoren,aBojisegnjevrasplamsao. NjihovipokvareniobiajiuinilisuIzraeluonotonisumoglasvaBaalamovavraanja onisuihodvojiliodBoga.Brzakaznajeupozorilanarodnaveliinunjihovoggrijeha.Logorom se proirio straan pomor, koji je brzo pobio desetke hiljada rtava. Bog je zapovjedio sudijama da pobiju voe otpada. Oni su odmah prihvatili ovu naredbu. Krivci su pobijeni, a tijelaobjeenapredoimacijelogIzraelatakodazajednica,kadvidikakoseotropostupalo prema voama, osjeti Boju odvratnost prema njihovom grijehu i strah od njegova gnjeva protivnjih. Svisuosjealidajekaznabilapravednainarodjepouriodoatorasasuzamauoima te su s dubokom poniznou priznali svoj grijeh. Dok su oni tako plakali pred Bogom, na vratimaatora,dokjepomoridaljesijaosmrt,sudijesuizvravalisvojstranizadatak.Zimri, sin jednog od izraelskih glavara, drsko je uao u logor zajedno s midjanskom bludnicom, princezomglavarajednogodplemenamidjanskihiodveojeusvojator.Poroknikadanijebio smjeliji i tvrdoglaviji. Opijen vinom Zimri se razmetao grijehom poput Sodoma i uivao u svojojsramoti.Sveteniciivodesuualostiiponiznostipaliniiceplauinaulazuuator sastanka,preklinjuiGospodadapotedisvojnarodineukorisvojenasljee.Noovajseknez javnorazmetaosvojimgrijehompredoimazajednice,prkoseiBojojosvetiivrijeajuisuce naroda.Pinhas,sinvisokogsvetenikaEleazara,ustaojeispredzajedniceiuzevikopljepode zaIzraelcemuodaje,iobojeihprobode.Takojezaustavljenpomor,asvetenikkojijeizvrio kaznubiojeuzvienpredcijelimIzraelom,anjemuinjegovojporodicijezauvijekosigurana svetenikasluba. OdvratiojemojgnjevodIzraelaca,bilajeboanskaporukauvezisPinhasom.Kai mudakle:snjime,evo,sklapamsavezmira.Nekatobudezanjizanjegovepotomkeposlije njega savez vjenog svetenitva, jer je revnovao za svoga Boga, i izvrio pomirenje za izraelskinarod. Kazna koja je snala Izraela zbog njegovog grijeha kod Sitima unitila je preivjele iz onog velikog mnotva koje je prije gotovo etrdeset godina na sebe navuklo kaznu: U ovoj istoj pustinji neka zavri! Tu neka izgine. Popis naroda, po boanskoj naredbi, tokom logorovanjanaJordanskimravnicamapokazaojedameunjimanijebilonijednogaodonih koji su popisivali Izraelce u Sinajskoj pustinji... niko od njih ne ostane, osim Haleba, sina Jefuneova,iJoue,sinaNunova.(Br26,64.65) BogjeposlaokaznunaIzraelzbogpoputanjalukavstvimaMidjanaca,alikuainisu smjeli izbjei gnjev boanske pravde. Amaleani koji su kod Refidima napali Izrael, slabe i iscrpljeneunarodu,dugonakontoganisubilikanjeni,aliMidjanekojisuihnavelinagrijeh odmah su osjetili Boju kaznu, jer su bili opasniji neprijatelji. Iskali osvetu Izraelaca na
235

Midjancima (Br 31,2), glasila je Boja zapovijest Mojsiju, a poslije toga pridruit e se svojini precima. Odmah su posluali ovu zapovijest. Iz svakog plemena je izabrano hiljadu ljudi i poslano pod vostvom Pinhasa. Oni zavojuju na Midjance, kako je Jahve naredio Mojsiju... Meu ostalima pobili su midjanske kraljeve... pet midjanskih kraljeva. Maem pogube i Baalama, Beorova sina. (7. i 8. redak) Prema Mojsijevoj zapovijesti pobijene su i enekojejevojskazarobila,kaonajopasnijeinajgrjenijeizraelskeneprijatelje. Takav je bio kraj onih koji su smiljali zlo Bojem narodu. Psalmist kae: Pagani pooeujamukojusamiiskopae,zamkakojupotajnostavieuhvatinogunjihovu.(Ps9,16) JerneeJahveodbacitinarodasvojega,isvojenasleeneenapustiti;jeresepravodosuditi pravednosti. Kad ljudi pritiu duu pravednog, Gospod platie im bezakonje njihovo, njihovomeihzloomistrijebiti.(Ps94,14.15.21.23) Kad je Baalam bio pozvan da prokune Izraelce, on im svojim vraanjem nije mogao nanijetizlo,jerGospodkae:UJakovunesreenenazrelinitigatanjanemaprotivIzraela (Br 23,21.23). Ali kad su poputanjem kunji prestupili Boji Zakon, njihova ih je zatita napustila.KadjeBojinarodvjerannjegovimzapovijestima,gatanjanemaprotivJakovanit protivIzraelavraanja.StogasesveSotoninesileipodmuklevjetinekoristedaihsenavede nagrijeh.AkoonikojitvrdedasuuvariBojegZakonapostanuprijestupnicinjegovihuredbi, oniseodvajajuodBogaitadanemoguodoljetisvojimneprijateljima. Izraelcikojesenijemoglopobijeditiorujemilimidjanskimvraanjempostalisurtve bludnica.UticajeneuslubiSotonejetakavdajeonaustanjuzavestiiunititiduu.Jerje mnoge smrtno ranila i oborila, i mnogo je onih to ih je pobila. (Izr 7,26) Na ovaj su nain Setovisinovinavedenidaostavepotenjeitakojesvetopotomstvopostaloizopaeno.Takoje iJosifbiokuan.Samsonjetakopredaosvojusnagu,zatituIzraela,ufilistejskeruke.Takojei Davidpao.ISolomun,najmudrijiodsvihkraljeva,kogajeBogtriputnazvaosvojimljubimcem, postaojerobstrastiirtvovaosvojepotenjeistojzavodnikojsili. Svesetonjimadogodilodabudezaprimjer,anapisanojezaopomenunamakojimaje zapalodaivimouposljednjimvremenima.Dakle,komislidastoji,nekapazidanepadne!(1 Kor10,11.12)Sotonadobroznasimesemoraboritiuljudskomsrcu.Onpoznajenajslabije takeljudskogkarakterajerihjepaklenskimnaporimaprouavaohiljadamagodina,ionjeu svimnaratajimauspiopobijeditiinajsnanijeljude,izraelskeknezove,istimkunjamakoje subileuspjenekodSitima.Tokomvjekovaposvudaleeolupinekarakterakojisusenasukali na grebenima tjelesnog uivanja. Kako se bliimo kraju vremena, dok Boji narod stoji na granicamanebeskogHanaana,Sotonae,kaoiuprolosti,udvostruitinaporedaihsprijei kakonebiuliudobruzemlju.Onsvakojduipostavljazamke.Netrebajuseuvatisamooni kojisuneukiineobrazovani,onpripremakunjezaonenanajviimpoloajima,unajsvetijoj slubi. Ako ih navede da okaljaju svoje due,kroz njih moe unititi mnoge. I on koristiista oruakojajekoristioprijetrihiljadegodina.Svjetovnimprijateljstvima,privlanouljepote, eljomzazadovoljstvima,veseljem,sveanostimailiaomvinaonkuanaprijestupsedme zapovijesti. Sotona je prijevarom zaveo Izraela na razvrat prije no to ih je naveo na idolopoklonstvo.OnikojiobeaujuBojilikiprljajunjegovhramuvlastitomtijeluneese ustruavatiodbiloegatoeobeastitiBoga,dabizadovoljilieljusvojihpokvarenihsrca. Poputanje tijelu slabi um i poniava duu. Zadovoljavanje ivotinjskih sklonosti otupljuje i onesposobljujemoralneiintelektualnesiletejerobustrastinemogueshvatitisveteobaveze Bojeg Zakona, cijeniti pomirenje ili pravilno vrednovati duu. Dobrota, istoa i istina,
236

potovanje prema Bogu i ljubav prema svetim stvarima, svi ovi sveti osjeaji i plemenite tenje koje ovjeka povezuju s nebeskim svjetlom, nestaju u vatri pohote. Dua postaje mrana i naputena pusto, prebivalite zlih duhova, sklonitem svih neistih ptica. Bia stvorenanaslikuBojusputajusenarazinunerazumnihivotinja. Izraelci su druenjem s idolopoklonicima i sudjelovanjem na njihovim praznicima navedeni na prijestup Bojeg Zakona, ime su navukli njegovu kaznu na narod. Sotona je i sada najuspjeniji kad navodi Hristove sljedbenike da se drue s bezbonicima i sudjeluju u njihovimzabavamaitakoihmamiugrijeh.ZatoiziiteizmeunjihiodvojteseveliGospod! Ne dotiite se niega neista. (2 Kor 6,17) Bog od svog naroda zahtijeva da se razlikuje od svijeta, u obiajima, navikama i naelima, kao to je zahtijevao od Izraela u drevnim vremenima.AkovjernoslijedeuenjanjegoveRijei,ovaerazlikapostojati,jerdrugaijene moe biti. Opomene upuene Izraelcima protiv sjedinjavanja s neznabocima nisu bile direktnije i jasnije od onih koje zabranjuju hrianima da se pokore duhu i obiajima bezbonika.Hristosnamgovori:Nemojteljubitinisvijetanionogatojenasvijetu!Akoko ljubisvijet,unjemunemaljubaviOeve.(1Iv2,15)...zarneznatedajeprijateljstvo prema svijetu neprijateljstvo prema Bogu? Dakle, ko god hoe da bude prijatelj svijetu, postaje neprijatelj Bogu. (Jak 4,4) Hristovi sljedbenici se trebaju odvojiti od grjenika, i biti u njihovom drutvu samo kad imaju priliku da im ine dobro. Mi ne moemo pretjerati u odlunosti da se klonimo drutva onih koji nas svojim uticajem odvode od Boga. Dok se molimo:Ineuvedinasunapast,mimoramo,kolikogodjemogue,izbjegavatinapast. Izraelci su navedeni u grijeh kad su se nalazili u stanju vanjskog mira i sigurnosti. Propustili su misliti na Boga, zanemarili su molitvu i gajili duh samopouzdanja. Lagodnost i poputanjesebiuinilojetvravuduenebranjenomiunjusuuleponiavajuemisli.Usrcu se odvija dug proces pripreme, svijetu nepoznat, prije no to e hrianin uiniti otvoreni grijeh.Umneprelazinagloizstanjaistoeisvetostiustanjepokvarenosti,porokaizloina. Da bi oni koji su stvoreni prema Bojoj slici poprimili ivotinjsku ili sotonsku prirodu, potrebnojevrijeme.Misemijenjamogledanjem.Poputanjemneistimmislimaovjekmoe takoodgojitisvojumdagrijehnakojisenekadagadiopostaneugodan. Sotona koristi sva orua da zloin i poniavajue poroke uini popularnim. Mi ne moemo hodati ulicama naih gradova a da se ne suoimo s upadljivim tragovima zloina u novelama ili kazalitu. Um se odgojem privikava na grijeh. U novinama se pred ljude iznosi ivot zlih i poronih, i sve to moe uzbuditi strasti iznosi se pred njih u obliku uzbudljivih pria.Onisluajuiitajutakomnogooponiavajuimzloinimadanekadnjenasavjest,koja bi pred takvim prizorima ustuknula u strahu, postaje tvrda i oni s poudnim zanimanjem razmiljajuotimstvarima. Mnoge popularne zabave u dananjem svijetu, ak i meu onima koji tvrde da su hriani, tee k istom cilju kao i neznaboake zabave. Meu njima je doista malo onih koje Sotonanekoristizaunitavanjedua.Onvjekovimadjelujekrozdramedabiuzbudiostrastii veliao porok. Sotona se slui operom, njenim velianstvenim prikazom i oaravajuom muzikom, maskaradom, plesom, da srui zid naela i otvori vrata tjelesnom poputanju. Na svakomskupuorganiziranomzbogzadovoljstva,gdjesepotieponosipoputaapetitu,aljudi se navode da zaborave Boga i iz vida izgube vjene interese, Sotona svojim lancima okiva due. Asvrhsvega,uvajsvojesrce,savjetjemudrogovjeka,jeriznjegaizvireivot.(Izr 4,23)Jeronjeonakavkakousebimisli.(Izr23,7)Boanskamilostmoraobnovitisrceilije
237

uzaludtraitiistouivota.Onajkojipokuaizgraditiplemenit,potenkarakternezavisnood Hristovemilostigradikuunapijesku.Onaesesigurnosruititokomestokiholujakunji. Davidovamolitvabitrebalabitimolitvasvakedue:istosrcestvorimi,Boe,iduhpostojan obnovi u meni. (Ps 51,12) A kad smo postali sudionici u nebeskom daru, mi kroz snagu Bojupovjeri(1Pt1,5)teimoksavrenstvu. Ipak,misemoramotruditidaodbijemokunje.OnikojineelepostatirtveSotoninih orua moraju dobro uvati prilaze dui. Oni moraju izbjegavati itanje, gledanje ili sluanje onogatoizazivaneistemisli.Umnetrebaostavitidabeznadzorarazmiljaopredmetima koje neprijatelj due predlae. Zato opaite svoje bokove, to jest svoj um... kae apostol Petar. Budite trijezni... Budui da ste posluna djeca, ne oblikujte se prema negdanjim strastimastrastimaizvremenavaegneznanja,vekaotoje svet onaj kojivas je pozvao, postaniteisamisvetiusvojemivljenju.(1Pt1,1315)Pavlekae:Uostalom,brao,sveto jeestito,tojedino,tojepravedno,tojenevino,tojeljubezno,tojenadobruglasu,isve tojekreposnoihvalevrijedno,tonekabudesadrajvaihmisli.(Fil4,8)Tozahtijevarevne molitveineprekidnubudnost.StalniuticajSvetogaDuhatrebanampomoidaumusmjerimo prema gore i naviknemo se razmiljati o istim i svetim stvarima. Mi moramo marljivo prouavatiBojuRije.Kakoemladiistimsauvatiputsvoj?uvajuirijeitvoje.Usrcu samzatvoriorijetvoju,kaepsalmist,daprotivtebenesagrijeim.(Ps119,9.11) Izraelovgrijehu itimunavukaojenanjihBojekazneipremdasedanasistigrijesine kanjavaju tako brzo, oni e sigurno biti kanjeni. Ako ko razara hram Boji, njega e Bog razoriti.(1Kor3,17)Prirodajezaovezloinepredvidjelastranekazne,kaznekojeeprije ili kasnije stii svakog prijestupnika. Ovi su grijesi, vie no bilo koji drugi, prouzroili zastraujueporemeajeu ljudskojrasikaoibolestiijadkojimjesvijetproklet.Ljudimoda uspijevaju prikriti svoje prijestupe od svojih blinjih, ali oni e sigurno ponjeti posljedice, patnju, bolesti, imbecilnost ili smrt. A nakon ovog ivota dolazi sud sa svojini vjenim kaznama:...onikojiinetakvadjelaneenaslijeditikraljevstvaBojega,veesaSotonomi zlimanelimazavritiuognjenomjezerukojejedrugasmrt(Gal5,21;Otk20,14). Jer s usana ene preljubnice kaplje med, i nepce joj je glade od ulja, ali je ona naposljetkugorkakaopelin,otrakaodvosjeklima.(Izr5,3.4)Nekajojjeputtvojdaleko od nje, i ne pribliuj se vratima njezine kue, da drugima ne bi dao svoju slavu i okrutnima svojegodine;dasenebituincinasitilitvogadobraidatvojazaslubaneodeutuukuu;da neridanakoncu,kadtinestanetijelaiputi.(811redak)Jerjojkuatoneusmrt.Kogod zalaziknjoj,nevraase.(Izr2,18.19)...dazvanicenjezinepoivajuuPodzemlju.(Izr9,18)
238

 42. poglavlje

PONOVLJENIZAKON
Ovo poglavlje zasniva se na Ponovljenom zakonu 4 do 6 i 28. GospodjerekaoMojsijudasepribliilovrijemezaosvajanjeHanaana,idokjeostarjeli prorokstajaonavisoravnikojaseuzdizalanadrijekomJordaniobeanomzemljom,onjes velikimzanimanjemposmatraonasljedstvosvognaroda.Jelimoguepovuikaznukojamuje izreena zbog grijehakod Kadea? On se molio: Gospode moj, Jahve! Ti si poeo pokazivati svomesluzisvojuveliajnostisvojumo.Takojibog,nanebuilinazemlji,moeizvestitakva djela i udesa kao to su tvoja! Dopusti mi da odem onamo i pogledam onu blaenu zemlju prekoJordana,onajkrasnigorskikrajiLibanon!(Pnz3,2427) Odgovorjeglasio:DostareemiJahvenegovorimivieotom!Popnisenavrhunac Pisge i upri oi svoje na zapad, sjever, jug i istok. Razmotri dobro oima svojim, jer preko Jordananeeprijei. MojsijesebezprigovorapokorioBojojnaredbi.AsadasezabrinuozaIzrael.Koese brinutizanjihovudobrobitkaoon?Onseizdubinesrcapomolio:NekaJahve,Bogduhovau svakom tijelu, postavi ovjeka nad ovom zajednicom, koji e pred njom izlaziti; koji e pred njomstupati;kojiejeizvoditiiuvodititakodaJahvinazajednicanebudekaostadotonema pastira.(Br27,16.17) Gospodjeuomolitvusvogslugeiodgovorio:UzmiJouu,sinaNunova!reeJahve Mojsiju. To je ovjek u kome ima duha. Na nj poloi ruku svoju! Onda ga odvedi pred svetenikaEleazaraipredsvuzajednicutemunanjihoveoidajnaredbe!Predajmudiosvoje vlasti, da ga slua sva zajednica sinova Izraelovih. (1820. retka) Joua je ve dugo pratio Mojsija,ibuduidajebiomudar,sposobanivjeranovjek,onjeizabrandaganaslijedi. Joua je Mojsijevim polaganjem ruku, zajedno s najdojmljivijim pozivom, sveano izabran za izraelskog vodu. Njemu je takoe bilo doputeno sudjelovati u upravljanju. GospodnjejerijeioJouiMojsijeizniozajednici:NekapristupaksvetenikuEleazaru,kojie za nj traiti odluke Urima pred Jahvom. Na njegovu zapovijest neka izlaze i na njegovu zapovijestnekaulaze,oniisviIzraelcisnjimsvazajednica.(2123.retka) PrijenotojenapustiopoloajvidljivogvodeIzraelaMojsijujenareenodaimponovi istoriju njihova izbavljenja iz Egipta, njihova putovanja kroz pustinju i ponovi im Zakon izreennaSinaju.KadjeZakondarovan,malojenjihizprisutnezajednicebilodovoljnostarih da shvate sveanost te prigode. Budui da su uskoro trebali prijei preko Jordana i zauzeti obeanu zemlju, Bog im je htio iznijeti zahtjeve svog Zakona i propisati im poslunost kao uslovnapretka. Mojsijejestaoprednaroddaponoviposljednjeopomeneiukore.Licemujeobasjavala sveta svjetlost. Njegova je kosa posijedila od starosti, ali je njegovo dranje bilo uspravno, njegove crte lice pokazivale su nesmanjeno zdravlje i snagu, a njegov vid je bio jasan i nepomuen.Bilajetojednavanaprilikaionjesdubokimosjeajimaprikazaoljubavimilost njihovogSvemonogZatitnika: Ispitaj samo prijanja vremena to su protekla prije tebe, sve otkad je Bog stvorio
239

ovjeka na zemlji: je li ikad, s jednoga kraja nebesa do drugoga, bilo ovako velianstvena dogaaja?Jelisetotakvoulo?JeliikadkojinaroduoglasBogagdjegovoriisredognjakao to si ti uo i na ivotu ostao? Ili, pokua li koji bog da ode i uzme sebi jedan narod isred drugognarodakunjama,znakovima,udesimairatom,jakomrukomiispruenommiicom, uzasilnestrahote,kaotojesveto,navaeoi,uiniozavasJahve,Bogva,uEgiptu?Tebije topokazano,daznadajeJahvepraviBogidanemadrugogauznjega. NijevasJahveodabraoiprihvatiozatotobistevibili brojnijiodsvihnarodaviste zapravonajmanjinegozatotovasJahveljubiidrizakletvukojomsezakleovaimoima. Stoga vas je Jahve izveo jakom rukom i oslobodio vas iz kue ropstva, ispod vlasti faraona, kraljaegipatskoga.ZatoznajdajeJahve,Bogtvoj,praviBog,Bogvjeran,kojidrisvojSavezi milost svoju iskazuje do tisuu koljena onima koji ga ljube i dre njegove zapovijesti. (Pnz 7,79) Izraelski je narod bio spreman svoje tekoe pripisati Mojsiju, ali sada su njihove sumnje da ga kontrolira ponos, ambicije i sebinost bile uklonjene i oni su s povjerenjem sluali njegove rijei. Mojsije je vjerno pred njih iznio njihove greke i prijestupe njihovih otaca.estosubilinestrpljiviisklonipobunizbogdugoglutanjapopustinji,aliBogasenije moglooptuititojeosvajanjeHanaanaodgoeno.Onjebioalosnijiodnjihjerimnijemogao odmahpredatiobeanuzemljuitakopredsvimnarodimaprikazatisvojumouoslobaanju svog naroda. Zbog nepovjerenja u Boga, ponosa i nevjere, oni nisu bili spremni za ulazak u Hanaan.OninikakonebimoglipredstavljatinarodijijeBogbioGospod,jernisuimalinjegov ist, dobar i blagonaklon karakter. Da su njihovi oci vjerom posluali Boje upute, da su se pokoravalinjegovimzakonimaihodilipremanjegovimuputama,onibiseveodavnonaselili u Hanaanu, kao napredan, svet i sretan narod. Odlaganje njihova ulaska u dobru zemlju obeastilojeBogaiuoimaokolnihnarodanaudilonjegovojslavi. Mojsije,kojijerazumiokarakterivrijednostBojegZakona,uvjeriojenaroddanijedan druginarodnematakomudre,pravedneimilostivezakonekaoonekojesuprimiliIzraelci:Ja samvas,eto,pouioozakonimaiuredbama,kakomijeJahve,Bogmoj,narediodaihvriteu zemlji u koju idete da je zaposjednete. Drite ih i vrite: to e u oima naroda biti vaa mudrost i vaa razboritost. Kad oni uju za sve ove zakone, rei e: Samo je jedan narod mudaripametan,a tojeovajvelikinarod. MojsijejeusmjerionjihovupanjunaOnajdankadsi stajaonaHorebu. Ionjeupitao izraelskinarod:Jer,kojijetonarodtakovelikdabimubogovibilitakoblizukaotojeJahve, Bogna,namakadgodgazazovemo?Kojijetonarodtakovelikdabiimaozakoneiuredbe pravednekaotojesavovajZakonkojivamjadanasiznosim?OvopitanjeupuenoIzraelu moglobiseidanasponoviti.ZakonitoihjeBogdaosvomdrevnomnarodubilisumudriji, bolji i humaniji nego zakoni najcivilizovanijih naroda na zemlji. Zakoni naroda nose tragove slabostiistrastineobnovljenasrca,aliBojiZakonnosiznakboanstva. A vas je uzeo Jahve... iz one pei uarene, objavio je Mojsije, da postanete narod njegovanasljedstva.Takoimjeopisanazemljaukojusuuskorotrebaliuiikojajetrebala biti njihova uz uslov poslunosti Bojem Zakonu. Kako su samo ove rijei morale pokrenuti srcaIzraelacakadsusesjetilidajeonajkojijetakooduevljenoopisaoblagosloveobeane zemljeiskljuen,zbognjihovoggrijeha,izpodjelenasleasvognaroda: Jer Jahve, Bog tvoj, vodi te u dobru zemlju, ... nije kao zemlja egipatska iz koje ste izali, gdje si, posijavi sjeme, morao svoj usjev svojom nogom natapati kao to se natapa povrtnjak.Zemljaukojuidetedajezaposjednetezemljajebregovaidolova,inatapajedad
240

nebeski;zemljanadkojomJahve,Bogtvoj,bdi;nakojojoiJahve,Bogatvoga,uvijekpoivaju, odpoetkadosvretkagodine.(Pnz8,79;11,1012) AkadteJahve,Bogtvoj,dovedeuzemljuzakojusezakleotvojimoima,Abrahamu, IsakuiJakovu,daejetebidatiuvelikeilijepegradove,kojihnisizidao;ukuepunesvakog dobra, kojih nisi punio; na iskopane atrnje, kojih nisi kopao; u vinograde i maslinike, kojih nisi sadio i sit se najede: pazi da ne zaboravi Jahvu... Zato pazite da ne zaboravljate Saveza to ga je Jahve, Bog tvoj, sklopio s vama... Ako budu inili zlo u Gospodnjim oima, tada,dodaojeMojsije:Znajte...daevasbrzonestatisazemljeukojuideteprekoJordanada jezaposjednete. Nakon javnog ponavljanja Zakona Mojsije je zavrio s pisanjem svih zakona, uredbi i kaznikojemujeBogdaoisvihpravilauvezisartvenimsistemom.Knjigakojajesadravala sveovopredanajenauvanjezatoodreenimslubenicima,azbogsigurnostipohranjenaje pored Kovega. Ipak, veliki voa je bio ispunjen strahom da e ljudi odstupiti od Boga. U najuzvienijem i najuzbudljvijem govoru on im je predoio blagoslove koji e biti njihovi uz uslovposlunosti,iprokletstvakojaeslijeditinakonprijestupa: AkozbiljaposluaglasJahve,Bogasvoga,dreiivreisvenjegovezapovijestitoti ihdanasnareujem,blagoslovljenebitiugradu,blagoslovljenupolju,...plodutrobetvoje, rodzemljetvoje,plodblagatvoga...Blagoslovljenebititvojkoinavetvoje.Balgoslovljen ebitikadulazi,blagoslovljenkadizlazi.NeprijateljetvojekojisedignuprotivtebeJahve epoloitipredatepotuene...Jahveenareditidablagoslovbudestobomuitnicamatvojim iusvakompothvaturuketvoje. Ali ako ne bude sluao glasa Jahve, Boga svoga, ne drei i ne vrei svih njegovih zapovijestiisvihnjegovihzakonatotiihdanasnareujem,svaeovaprokletstvadoinatei stii te. Bit e na zgraanje, porugu i ruglo svim narodima meu koje te Jahve odvede. Jahve e vas razbacati po svim narodima, s kraja na kraj zemlje; ondje e oboavati druge bogove:drveneikamenekojisubilinepoznatiitebiitvojimoima.Alimeutimnarodima nee imati mira; ni tvome stopalu nee biti poivalita, nego e ti ondje Jahve dati srce uznemireno, oi utonule, duu tjeskobnu. ivot tvoj visie o niti; bojae se danju i nou, i neebitisiguranzaivotsvoj.Ustrahukojietistezatisrce,iodprizoratoegaoitvoje gledati,jutromegovoriti:Oh,dajevevee!anaveeegovoriti:Oh,dajevejutro! Duhomnadahnua,posmatrajuibudunost,Mojsijejeopisaostraneprizorekonane propasti izraelskog naroda i razorenje Jerusalema od rimske vojske: Jahve e iz daljine, s kraja zemlje, dovesti narod koji e sletjeti kao orao. Bit e to narod kojemu jezika nee razumjeti; narod bezduan, koji nee pokazivati obzira prema starima ni smilovanja prema mladima. Slikovitojeopisaopotpunoopustoenjezemljeistranepatnjenarodatokomopsade Jerusalema pod vostvom Tita, stoljeima kasnije: On e ti jesti mlado od tvoga blaga i rod tvojenjivedokteneuniti...Opsjedateteusvimtvojimgradovimairomzemljetvojedokne oborivisokeiutvrenebedemeukojesipolagaonadusvoju...Utjeskobiijadu,kojimaete neprijateljtvojpritisnuti,jesteplodutrobesvojemesosinovasvojihikerisvojihkojeti dadne Jahve, Bog tvoj. I ena najnjenija i najmeka to bude u tebe toliko njena i tankoutnadaseneusuujespustitistopalanazemIjuzlobnimeokomgledatinamuau svome naruju, ... i na djecu to ih ima roditi, jer e ih potajno jesti, oskudna u svemu, zbog nevoljeijadakojimeteneprijateljtvojpritisnutiposvimgradovimatvojim. Mojsije je zavrio znaajnim rijeima: Uzimam danas za svjedoke protiv vas nebo i
241

zemlju da pred vas stavljam: ivot i smrt, blagoslov i prokletstvo. ivot, dakle, biraj, ljubei Jahvu,Bogasvoga,sluajuinjegovglas,prianjajuiuznjega,daivitiitvojepotomstvo.Ta on je ivot tvoj, tvoj dugi vijek, da bi mirno mogao boraviti na zemlji za koju se Jahve zakle oimatvojimAbrahamu,IsakuiJakovudaeimjedati.(Pnz30,19.20) Dabitodubljeutisnuooveistineusvakium,velikivoaihjeizraziosvetimstihovima. Ovapjesmanijebilasamopovijesneveiprorokeprirode.PonavljajuiBojepostupanjes njegovim narodom u prolosti, ona je takoe nagovijestila velike dogaaje u budunosti, konanupobjeduvjernihkadHristosdoepodrugiputusiliislavi.Narodujenareenoda zapamtiovupjesnikuistoriju i poui svoju djecu i djecu svojedjece.Zajednicajujetrebala ponavljatikadsusesastajalinabogosluenju,anarodjujetrebaoponavljatidoksuobavljali svakodnevne poslove. Dunost je roditelja bila ove rijei utisnuti u prijemive umove svoje djecedaihonanikadanezaborave. Budui da su Izraelci trebali, u posebnom smislu, biti uvari i Bojeg Zakona, znaaj ovihuredbiivanostposlunostiosobitosusetrebaliutisnutiunjihoveumove,aprekonjihi na njihovu djecu i djecu njihove djece. Gospod je u vezi sa svojim zapovijestima naredio: Pouiteunjimasvojesinove;izgovarajteihkadsjediteusvojojkuiikadideteputem;kad lijegateiustajete.Ispiiteihnadovratnikesvojekueinasvojavrata. Kad u buduim vremenima djeca zapitaju: to su te upute, zakoni i uredbe to ih je Jahve, Bog na, vama propisao?, tada su roditelji trebali ponoviti istorija Bojeg milostivog postupanjasnjima,kakojeGospodradionanjihovuizbavljenjudamogusluatinjegovZakon ireiim:InaredionamjeJahvedasveovenaredbevrimoustrahopotovanjupremaJahvi, Bogusvome,dabismouvijekbilisretniidaivimo,kaotojetodanas.
242

 43. poglavlje

MOJSIJEVASMRT
Ovo poglavlje zasniva se na Ponovljenom zakonu 31 do 34. UsvimBojimpostupanjimapremanjegovomnarodunajupeatljivijidokazionjegovoj strogoj i nepristranoj pravednosti pomijeani su s njegovom ljubavlju i milou. Istorija izraelskog naroda to primjerom pokazuje. Bog je Izraelu dao velike blagoslove. Njegova je njena ljubav prema njima dirljivo opisana rijeima: Poput orla to bdi nad gnijezdom, nad svojimorliimalebdei,takoonkrilairi,uzimaga,pagasvojimnosiperima.Aipak,kakoih jebrzoistrogokanjavaozanjihoveprijestupe. BojabeskonanaljubavpokazalaseudarunjegovogjedinorodnogSinazaotkupljenje izgubljenogljudskogroda.HristosjedoaonazemljudaljudimaotkrijekaraktersvogOca,a njegov je ivot bio ispunjen djelima boanske njenosti i saaljenja. Ipak sam Hristos kae: Jer, zaista, kaem vam, dok opstoji nebo i zemlja, ni jedna jota, ni jedna kovrica slova iz Zakonasigurnoneenestati,adasesveneostvari.(Mt25,41)BogjeucijelojBiblijiprikazan ne samo kao njeni otac ve i kao pravedan sudija. Premda On uiva u izraavanju milosti i podnosiopainu,grijehiprijestup,alikrivcanekanjenaneostavlja(Izl34,7). Veliki Vladar naroda objavio je da Mojsije nee uvesti izraelsku zajednicu u dobru zemlju, a arke molitve Bojeg sluge nisu mogle preinaiti njegovu presudu. On je znao da mora umrijeti. Ipak, on ni za trenutak nije popustio u svojoj brizi za Izrael. On je vjerno nastojaopripremitizajednicuzaulazakuobeanonasljedstvo.MojsijeiJouasupoboanskoj zapovijesti prili atoru, dok je stup od oblaka doao i stao iznad ulaza. Ovdje je narod sveanopredanbriziJoueNunova.Mojsijevodjelokaoizraelskogvodejezavrilo.Ipak,onje brinui se za narod zaboravio na sebe. Mojsije je u prisutnosti okupljenog mnotva, u ime Boje,svomnasljednikuuputiorijeisveteradosti:Ohrabriseibudiodluan!Jertieiis ovimnarodomuzemljuzakojuseJahvezakleoimanjihovimdaeimjedati.Onseonda okrenuostarjeinamainarodnimknezovimapredajuiimsveanuobavezudavjernosluaju uputekojeimjeonprenioodBoga. Dokjenarodgledaonaostarjelaovjekakojijeuskorotrebaobitiuzetodnjih,onisu se prisjetili s novom i dubljom zahvalnou njegove roditeljske njenosti, njegovih mudrih savjetaineumornarada.Kakosuesto,kadsunjihovigrijesinavuklinanjihpravednuBoju kaznu,MojsijevemolitveuiniledaihOnpotedi!Grinjasavjestijepovealanjihovualost. OnisusesgorinomsjealidajenjihovavlastitapokvarenostizazvalaMojsijanagrijehzbog kojegmoraumrijeti. Odlazak njihovog ljubljenog voe bio je daleko snaniji ukor Izraelu od bilo kojeg drugogkojisumogliprimitidajenjegovivotizadataknastavljen.Bogjehtiodashvatekako ivotsljedeegvodenesmijuuinititakotekimkaotosuotealiMojsijev.Boggovorisvom narodukrozblagoslovekojeimdaje,akadihoninecijene,Onimgovoritakotouklanjate blagoslovedabiihnaveodauvidesvojegrijeheivratemusescijelimsrcem. Tog istoga dana Mojsije je primio zapovijest: Popni se na goru Nebo... pa pogledaj zemlju Hanaansku tou je dati u posjed Izraelcima. Onda umri na gori na koju se uspne i
243

pridrui se svojim precima. Mojsije je esto odlazio iz logora, iz poslunosti prema boanskompozivu,dabirazgovaraosBogom,alionjesadatrebaopoinanovitajanstven zadatak. On je morao poi da preda svoj ivot u ruke svog Stvoritelja. Mojsije je znao da je trebao umrijeti sam. Nijednom zemaljskom prijatelju nije bilo doputeno da mu slui u njegovim posljednjim trenucima. Prizor pred njim je bio tajanstven i zastraujui, prizor od kojeg se srce stezalo. Najtea kunja je bila odvajanje od naroda za koji se brinuo i koji je ljubio, naroda s kojim su njegov ivot i interesi bili tako dugo povezani. Ali on je nauio vjerovatiBoguisvrstomvjeromonjesebeisvojnarodpredaonjegovojljubaviimilosti. Mojsijejepoposljednjiputstajaopredzajednicomsvognaroda.DuhBojijeponovno siao na njega i s najuzvienijim i najdirljivijim rijeima on je izrekao blagoslov nad svakim plemenom,zavravajuizajednikimblagoslovom: Niko nije kao Bog Izraelov: po nebesima u pomo ti jezdi i po oblacima u svom velianstvu! Bog vjeni tvoje je utoite, a ne zemlji drevna njegova miica pred tobom goni neprijatelja; on dovikuje: Uniti! U sigurnosti prebiva Izrael, a Jakovljev je izvor na osami u zemlji ita i vina, gdje nebesa rosom dade. Blago tebi, Izraele! Koji narod ko tebe Jahve spaava? On tit je tvoj to te brani i ma tvoj slavodobitni... (Pnz 33,26-29) Mojsije se okrenuo od zajednice i u tiini i samoi poao prema planini. Otiao je na brdo Nebo, na vrhunac Pisge. Na tom usamljenom vrhuncu on je stao i nepomuena vida posmatraoprizorkojiseprednjimpruao.DalekosusenazapadprualeplavevodeVelikog mora, planina se Hermon uzdizala prema nebu na sjeveru, na istoku se nalazila Moabska nizina, a iza nje je leao Baan, mjesto izraelske pobjede, a dalje prema jugu pruala se pustinjakojomsutakodugolutali. Mojsijeseusamoiosvrnuonaivotnestalnostiitekoaotkadjenapustiokraljevske astiiizgledenaegipatskomdvorudabisvojusudbinuvezaosBojimizabranimnarodom. OnseprisjetiosvihovihdugihgodinaupustinjisJitrovimstadom,pojavuAnelaugoruem grmu i svoje vlastito pozvanje daizbavi Izrael. On je ponovno posmatrao mona uda Boje sile u korist izabranog naroda, i njegovu strpljivu milost tokom godina njihova lutanja i pobune.UprkossvemutojeBogzanjihuinio,usprkosnjegovimmolitvamairadu,samosu sedvaodraslaovjekaodogromnevojskekojajanapustilaEgipatnalavjernadasumogliui uobeanuzemlju.DokjeMojsijerazmiljaoorezultatimasvograda,njegovmuseivotkunji irtavainiogotovouzaludan. Ipak,onnijealiozbogteretakojijenosio.ZnaojedajesamBogvodionjegovzadataki djelo. Kad je prvi put bio pozvan da povede Izrael iz ropstva, on je ustuknuo pred odgovornou,alikadjepreuzeodjelo,onteretnijeodbacivao.akkadjeBogpredloiodaga
244

oslobodiiunitipobunjenikiIzrael,Mojsijesenijemogaosloiti.Premdasunjegovekunje bileteke,onjeuivaouposebnimznacimaBojenaklonosti.Dobiojebogatoiskustvotokom putovanja kroz pustinju posmatrajui prikaze Boje sile i slave i u zajednici njegove ljubavi. OsjeaojedajedoniomudruodlukukadjeizabraodapodnosistradanjasBojimnarodom, umjestodauivautrenutnimzadovoljstvimagrijeha. KadseosvrnuonasvojeiskustvokaovoeBojegnaroda,jedanjepogreanpostupak uprljaonjegovuistoriju.Kadbisetajprijestupmogaoizbrisati,smatraojedasenebiustezao umrijeti. Njemu je reeno da je sve to Bog zahtijeva pokajanje i vjera u obeanu rtvu, i MojsijejeponovnopriznaosvojgrijehizatraiooprotajuIsusovoime. Ondamujeprikazanpanoramskipregledobeanezemlje.Prednjimjeprikazansvaki diozemlje,itonenejasnoidjelominoumaglovitojdaljini,vejasno,detaljnoiprekrasno,na njegovu radost. Ovaj prizor tada nije prikazan kakav je bio, ve kakav je trebao postati s Bojim blagoslovima u vlasnitvu Izraela. inilo mu se da posmatra drugi Edem. Planine su bileodjevenelibanskimcedrovima,brdasrebrnastimmaslinamaimirisnimodvina,airoke zeleneravniceposutecvijeemibogateplodovima,tropskepalme,poljaukojimasenjieito i jeam, sunane doline kojima odzvanja uborenje potoka i pjesma ptica, poboni gradovi i lijepivrtovi,jezerabogatavodom,stadakojasupaslanapadinama,aksuimeustijenama divljepelegomilalesvojeblago.TojedoistabilazemljakakvujeMojsije,nadahnutDuhom Bojim,opisaoIzraelu:ZemljumujeJahveblagoslovio;njegovojenajboljeodonogtodaje rodanebeskaitoseubezdanimadoljekrije,najboljeodonogatodarujesunce...inajboljes vjenihbreuljaka,ponajboljirodzemljeisvegatojenanjoj. Mojsije je vidio kako se izabrani narod naselio u Hanaanu, svako pleme na vlastitom posjedu. Vidio je njihovu istoriju nakon naseljavanja obeane zemlje, dugu, alosnu priu o njihovom otpadu i njegovoj kazni. Vidio je kako su zbog svojih grijeha rasijani meu neznabocima, slavu koja je napustila Izrael, njegove prekrasne gradove razruene, a narod zatoen u tuim zemljama. Vidio je kad su vraeni u zemlju svojih otaca i naposljetku kako dolazepodvlastRima. Doputeno mu je da pogleda tijek vremena i posmatra prvi dolazak naeg Spasitelja. VidiojeIsusakaodijeteuBetlehemu.uojeglasoveaneoskihzborovakakopjevajupjesmu hvaleBoguimirunazemlji.VidiojezvijezdunanebukojajevodilamudracesIstokakIsusu,a njegovumjeobasjalovelikosvjetlokadsesjetioprorokihrijei:...odJakovazvijezdaizlazi. Od Izraela ezlo se die. (Br 24,17) Posmatrao je Isusov ponizni ivot u Nazaretu, njegovu slubuljubavi,saosjeanjaiiscjeljenja,njegovoodbacivanjeodstraneponosnog,nevjernikog naroda. Zaprepaten je sluao njihovo hvalisavo uzdizanje Bojeg Zakona, dok su prezirali i odbacivaliOnogakojijedaoZakon.VidiojeIsusanaMaslinskojgorikakoplauipozdravlja gradsvojeljubavi.DokjeMojsijeposmatraokonanoodbacivanjenarodakojegjeNebotako obilnoblagoslovilo,narodazakojegjeonradio,molioseirtvovao,zakojegjebiovoljanda se njegovo ime izbrie iz knjige ivota, dok je sluao strane rijei: Evo, vaa e kua biti preputenavamapusta!(Mt23,38),njegovosesrcestegloodbola,asuzegorinepotekle nizlice,izsaosjeanjaspatnjamaBojegSina. OnjeslijedioSpasiteljadoGetsemanijaiposmatraoagonijuuvrtu,izdaju,vrijeanjei bievanjeraspee.Mojsijejevidiodakaotojeonpodigaozmijuupustinji,takojeSinBoji moraobitipodignutdasvakokovjerujeuNjegaimaivotvjeni(Iv3,15).Bol,ogorenjei strah ispunili su Mojsijevo srce kad je vidio licemjerstvo i sotonsku mrnju koju je jevrejski narodpokazaopremasvomOtkupitelju,monomAnelukojijeiaoprednjihovimoima.uo
245

jeHristovbolniuzvik:Boemoj,Boemoj,zatosimeostavio!(Mk15,34)Vidiogajekako lei u Josifovom novom grobu. Tama beznadnog oaja je naoko prekrivala svijet. Ali kad je ponovno pogledao i vidio ga kako dolazi kao Pobjednik, kako se uzdie na nebo u pratnji anelaivodimnotvospaenih,vidiojebljetavavrataotvorenadagaprimeivojskenebeske kako s pjesmom pobjede izraavaju dobrodolicu svom Zapovjedniku. Njemu je tada pokazanodaeonbititajkojiepratitiSpasiteljaiotvoritimuvjenavrata.Dokjeposmatrao prizor, njegovo je lice bljetalo svetom svjetlou. Kako su male izgledale kunje i rtve u njegovomivotuuporeenjusaivotomBojegSina!Kakosubilebeznaajneuporeenjus izvanrednovelikomivjenomslavom(2Kor4,17).Radovaosetomujedoputenodasamo malosudjelujeuHristovimpatnjama. MojsijejeposmatraoIsusoveuenikedoksusvijetunosilinjegovoevanelje.Vidioje dapremdajetjelesniizraelskinarodiznevjeriosvojuzvienipozivnakojigajeBogpozvaoi zbog svoje nevjere propusti da postane svjetlost svijetu, premda je prezreo Boju milost i proigrao njegove blagoslove kao izabrani narod, Bog ipak nije odbacio Abrahamovo potomstvo.SlavniciljevitoihjehtioostvaritikrozIzraelmoralisubitiispunjeni.Svikojisu kroz Hrista trebali postati djeca vjere smatrat e se Abrahamovim potomstvom. Oni su bili nasljednicizavjetnihobeanja,ikaoAbraham,onisupozvanidauvajuisvijetuobznanjuju Boji Zakon i evanelje njegovog Sina. Mojsije je vidio kako svjetlost evanelja svijetli kroz Isusoveuenikenarodutojeboravioutami(Mt4,16),ihiljadeizneznaboakihzemalja prilazeizlazeojsvjetlosti.Posmatrajuiovo,onseradovaorastuinapretkuIzraela. Prednjimjeproaoidrugiprizor.PokazanomujekakojeSotonaradiokakobinaveo JevrejedaodbaceHrista,doksu tvrdilidapotujuOevZakon.Zatimjevidiohrianskisvijet u slinoj zabludi kojom tvrde da prihvataju Hrista dok odbacuju Boji Zakon. uo je kako svetenici i starjeine izbezumljeno viu: Neka se razapne! Neka se razapne! i kako neki navodnihrianskiuiteljiviu:Zakonjeukinut!Vidiojekakojesubotapogaenainanjeno mjestouspostavljenalanainstitucija.Mojsijajeponovnoispuniostrahizaprepatenje.Kako suonikojivjerujuuHristamogliodbacitiZakonkojijeOnizrekaosvojimvlastitimglasomna svetojgori?KakonekokosebojiBogamoeodbacitiZakonkojijetemeljnjegovevladavinena Zemlji i Nebu? Mojsije je s radou primijetio kako nekolicina potuje i uzdie Boji Zakon. Vidio je posljednju veliku bitku zemaljskih sila za unitenje onih koji dre Boji Zakon. OekivaojevrijemekadeseBogpodiidakaznistanovnikezemaljskezbognjihovepokvare nosti,aonikojisebojenjegovaimenabitezatieniiskriveniudannjegovagnjeva.uoje BojizavjetmirasonimakojisudralinjegovZakonikakoseneboizemljatresudoknjegov glas odzvanja iz njegovog svetog prebivalita. Vidio je drugi Hristov dolazak u slavi, umrle pravednike uskrsnute u vjeni ivot i ive svete prenesene a da nisu iskusili smrt, kako se zajednouzdiuspjesmomradostiuBojigrad. Onda se ukazao jo jedan prizor, zemlja slobodna od prokletstva, ljepa od divne obeanezemljeijiseprizornedavnopruaoprednjima.Unjojnemagrijeha,asmrtnemoe ui.Tunarodspaenihnalazisvojvjenidom.Mojsijesneizrecivomradouposmatraprizor, slavnijeispunjenjeizbavljenjaodnajsmjelijihnadatoihjeikadazamiljao.Njihovazemaljska lutanjasuzauvijekprola,aBojijeIzraelnajposlijeuaouobeanuzemlju. Vienje je ponovno nestalo i njegov se pogled spustio na Hanaansku zemlju koja se prualaudaljini.Onda,kaoumorniratnik,onjelegaodaseodmori.IMojsije,slugaJahvin, umrije ondje u zemlji Moabskoj po Jahvinoj zapovijesti. I ukopa ga on u dolini u zemlji nasuprotBetPeoru.Dodanadananjeganikonijedoznaozanjegovgrob.Mnogikojinisubili
246

voljniobratitipanjunaMojsijevesavjetedokjebiosnjimabilibiuopasnostidaseklanjaju njegovommrtvomtijeludasuznali mjestonjegovaukopa.Zbogtogajeonobiloskrivenood ljudi.Bojianelisuukopalitijelonjegovogslugeibdjelinadnjegovimusamljenimgrobom. NepojavisevieprorokuIzraeluravanMojsijunjegajeJahvepoznavaolicemulice! posvimonimznakovimaiudimauzemljiegipatskojzakojagajeJahveslaodaihuini...po onoj monoj ruci njegovoj i po svim onim velikim stranim djelima koja uini na oi svega Izraela. DaMojsijevivotnijeuprljaojedangrijeh,kadjepropustioBoguodatiastizvoenjem vode iz stijene kod Kadea, on bi uao u obeanu zemlju i bio bi prenesen na Nebo a da ne okusi smrt. Ali on nije trebao dugo ostati u grobu. Sam Hristos, s anelima koji su ukopali Mojsija,siaojesNebadapozovezaspalogsvetogovjeka.Sotonajelikovaotomujeuspjelo navestiMojsijadasagrijeiprotivBogaitakodoepodvlastsmrti.Velikijeneprijateljizjavio damujeboanskakazna:Prahsi,uprahesevratiti(Post3,19)dalaovlastnadmrtvima. Sila groba nikada nije bila slomljena i on je sve koji su bili u grobu smatrao svojim zatoenicima kojinikadaneebitiosloboeniizmranogzatvora. Hristosjepoprviputtrebaodatiivotmrtvacu.DoksuseKnezivotaianelisvjetlosti pribliavaligrobu,Sotonajestrepiodaneizgubisvojuvlast.Onjesasvojimanelimastaoda sprijei napad na podruje to ga je smatrao svojim. Hvalisao se da je Boji sluga postao njegovzatoenik.IzjaviojedaakniMojsijenijemogaodratiBojiZakon,dajeonprisvojio slavu koja je pripadala Jahvi, grijeh zbog kojeg je Sotona istjeran s Neba, te da je zbog prijestupa dospio pod vlast Sotone. Praiskonski izdajica je ponovio prvotnu optubu protiv boanskeupraveiponoviosvojeprigovoreprotivBojenepravdepremanjemu. HristossenijeuputaourazgovorsaSotonom.Onjeprotivnjegamogaoiznijetisurova djelakojajeuinionaNebuitimeprouzroiopropastvelikogbrojanjegovihstanovnika.On je mogao ukazati na la izreenu u Edemu, koja je dovela do Adamova grijeha i donijela smrt ljudskomrodu.OnjemogaopodsjetitiSotonudajeonnavodioIzraelnagunanjeipobunu tojeiscrpilonjihovogstrpljivogvodu,iutrenutkuslabostiiznenadiogagrijehomzbogkojeg je pao pod vlast grijeha. Ali Hristos je sve prepustio svom Ocu rijeima: Neka bi ti Gospod zapovjediodauuti!(Juda 9)Spasiteljsenijeprepiraosasvojimneprijateljem,vejetada poeosvojedjeloslamanjamoisvogpalogneprijateljaiuskrsavanjamrtvih.Tojebiodokaz da se Sotona ne moe suprotstaviti nadmoi Bojeg Sina. Vaskrsenje je zauvijek osigurano. MojsijejeizgrobaizaaoproslavljenisasvojimIzbaviteljemuzaaouBojigrad. GrijehjeuiniodaMojsijepotpadnepodSotoninuvlast.Svojomzaslugom,uskladusa Zakonom,postaojezarobljeniksmrti;alijebiopodignutidobiopravonavjeniivotuime svogaOtkupitelja,Njegovomzaslugom.Izaaojeizgrobauproslavljenomtijeluivazniosesa svojimSpasiteljemuBojiGrad. Sve dok nisu protumaene u Hristovoj rtvi, Boja pravda i ljubav nikada nisu bile oitije iznesene nego u njegovom postupanju s Mojsijem. Bog je sprijeio Mojsija da ude u Hanaan da bi iznio pouku koja nikada ne smije biti zaboravljena, da On zahtijeva strogu poslunostidaseljudimorajuuvatidaneprisvojeslavukojapripadanjihovomTvorcu.On nije mogao ispuniti Mojsijevu molitvu da ue u Izraelovo naslee, ali On nije zaboravio ili odbaciosvogslugu.BogNebajerazumiopatnjekojejeMojsijepretrpio.Onjezamijetiosvaki invjerneslubetokomdugihgodinasukobaikunji.BogjenavrhuPisgepozvaoMojsijau nasljedstvokojajebezgraninoslavnijeodzemaljskogHanaana. MojsijejebioprisutannaGoripreobraenjasIlijomkojijetakoebiouznesen.Otacih
247

je poslao kao vjesnike svjetlosti i slave njegovom Sinu. Tako je Mojsijeva molitva, izreena stoljeimaranije,bilanajposlijeispunjena.Onjestajaonablaenojzemljisnasleenjmsvog naroda, svjedoei o Onome u kome su se nalazila sva obeanja Izraela. To je bio posljednji prizorotkrivenljudskomokuoistorijitogovjekakogajeNebotakovisokocijenilo. MojsijejebiopredslikaHrista.OnjesamobjavioIzraelu: Proroka,kaotosamja,iz tvojesredine,odtvojebrae,podignutetiJahve,Bogtvoj:njegasluajte!(Pnz18,15)Bogje smatraoprikladnimdapoduiMojsijaukolipatnjeisiromatvaprijenegotobudespreman da izraelski narod povede u zemaljski Hanaan. Boji Izrael, na putu u nebeski Hanaan, ima zapovjednikakojemunetrebaljudskapoukadabigapripremilazanjegovzadatakboanskog voe.Ipak,Onjeusavrenkrozpatnje,dapatnjamauinisavrenimvodunjihovaspasenja. (Heb2,10.18)NaOtkupiteljnijepokazaoljudskeslabostiilinesavrenstvo,aOnjeipakumro dabizanaspribavioulazakuObeanuzemlju. IMojsijeje,istina,biovjeranusvojkuiBojojusvojstvusluge,dasvjedoizaonoto jeBogimaoobjaviti,dokjeHristosvjeranusvojstvuSinaistojinadkuomBojom.Anjegova smokuami,akovrstosauvamo(dokraja)pouzdanjeislavniponosnade.(Heb3,5.6)
248

 44. poglavlje

PRIJELAZPREKOJORDANA
Ovo se poglavlje zasniva na Joui 1 do 5,12. Izraelcisudubokoalilizasvojimpreminulimvodom,tesutridesetdanaposvetiliza naroituslubuuznaksjeanjananjega.Oninikadanisushvatilivrijednostnjegovihmudrih savjeta, njegove roditeljske njenosti i nepokolebljive vjere, sve dok nije bio uzet od njih. S novimidubljimpotovanjemonisuseprisjealidragocjenihpoukakojeimjedaodokjebios njima. Mojsije je bio mrtav, ali s njim nije umro njegov uticaj. On je trebao ivjeti djelujui uvijek iznova u srcima njegovog naroda. Dugo e se cijeniti sjeanje na taj svet, nesebian ivot koji s tihom, uvjerljivom silom oblikuje ivote i onih koji su zanemarili njegove ive rijei. Kao to sjaj zalazeeg sunca osvjetljuje planinske vrhove dugo nakon zalaska sunca, tako i djela istih, svetih i dobrih osvjetljuju svijet dugo nakon to su sami sudionici umrli. Njihova djela, njihove rijei, njihov primjer ivjet e zauvijek. U vjenome e spomenu biti pravednik.(Ps112,6) Dokjenarodbioispunjenbolizbogvelikoggubitka,onisuznalidanisuostavljenisami. Stupodoblakajedanjupoivaonaatoru,astupodognjanou,sigurnostdaeBogidaljebiti njihovvodiipomonikakohodeputemnjegovihzapovijesti. Joua je sada bio priznati izraelski voa. On je uglavnom bio poznat kao ratnik, a njegovi su darovi i vrline bili osobito vrijedni u ovom razdoblju izraelske istorije. Hrabar, odluaniustrajan,toaninepodmitljiv,neosvruisenasebineintereseusvojojbrizizaone kojisumubilipovjereni,aiznadsveganadahnutivomvjeromuBoga,takavjebiokarakter boanski izabranog ovjeka da vodi izraelsku vojsku u njihovom ulasku u obeanu zemlju. Tokom putovanja kroz pustinju on je djelovao kao Mojsijev prvi savjetnik, a svojom tihom, nepatvorenom vjernou, ustrajnou kad su se drugi kolebali, vrstoom u ouvanju istine usredopasnosti,onjepruiodokazeosvojojspremnostidanaslijediMojsijaakiprijenoto gajeBojiglaspozvaonaovajpoloaj. Jouajesvelikombrigominevjeromusebegledaonadjelokojejebiloprednjim,ali Bojeobeanjejeuklonilonjegovestrahove:JaubitistobomkaotosambiosMojsijem,i nikada te neu napustiti niti u te ostaviti... jer e ti uvesti narod ovaj da primi u naslee zemljuzakojusezaklehoimanjihovimdauimdati.Svakomjestonakojestupivaanoga dajemvam,kaotoobeahMojsiju.DoLibanonskihvisoravniudaljini,doobalaVelikogmora i do obala Eufrata, sve je trebalo biti njihovo. Obeanju je dodano i uputstvo: Samo budi odvaan i hrabar da sve uini vjerno prema naredbama koje ti je dao Mojsije, sluga moj. Gospodnja naredba je glasila: Neka knjiga Zakona bude na ustima tvojim: razmiljaj o njoj danju i nou; ne skrei od toga ni desno ni lijevo; samo e tada biti srean i uspjee u poduhvatima. IzraelcisujouvijekbiliulogoreninaistonojstraniJordanakojijepredstavljaoprvu preprekuzaosvajanjeHanaana.Proite,bilajeprvaBojaporukaJoui,jeretezatridana prijei preko Jordana, da biste primili u posjed zemlju koju vam Jahve, Bog va, daje u
249

naslee.Nijebilouputakojimputemdaprijeu.JouajemeutimznaodaeBogzasveto zapovjedi otvoriti put svom narodu da to uini, i neustraivi voa je s ovom vjerom odmah poeopripremezapolazak. Nekoliko kilometara iza rijeke, nasuprot mjestu gdje su Izraelci logorovali, nalazio se velik i dobro utvren grad Jerihon. Ovaj grad je doslovno bio klju za cijelu zemlju, i on je predstavljao ozbiljnu prepreku za uspjeh Izraela. Joua je stoga poslao dvojicu mladih ljudi kao uhode da posjete grad i saznaju neto o njegovom stanovnitvu, sredstvima i snazi njegovih utvrda. Stanovnici grada, prestraeni i sumnjiavi, bili su neprekidno na oprezu, i uhode su bile u velikoj opasnosti. Meutim, spasila ih je Rahaba, ena iz Jerihona, po cijenu vlastitogivota.Dabiseoduilizaljubaznost,onisujojobealizatitunakonosvajanjagrada. Uhodesusesigurnovratilesvijestima:Jahvenamjesvutukrajinupredaouruke;sve jenjezinestanovnikeuhvatiostrahprednjima.UJerihonuimjereeno:Jerusmokakoje Jahve isuio vodu Crvenog mora pred vama, kada ste izali iz Egipta, i ono to ste uinili dvojicikraljevaamorejskihsdrugestraneJordana,SihonuiOgu,kojepogubiste.Kadsmouli sveto,zastalonamsrce,inikodasmognesnagedavamsesuprotstavi,jerJahve,Bogvaon jeBoggorenanebesimaidoljenazemlji. Izdanajenaredbadasespremezapolazak.Narodjetrebaospremitizalihehranezatri dana,avojskasetrebalapripremitizabitku.Svisucijelimsrcemprihvatiliplansvogvodei uvjeriligaunjihovopovjerenjeipotporu:Svetonamzapovjedi,uinitemo,ikudanasgod poalje, poi emo. Kao to smo sluali Mojsija, tako emo se pokoravati i tebi. Samo neka Jahve,Bogtvoj,budestobomkaotobijaesMojsijem! NapustivilogorpodbagremimakodSitimavojskajedoladogranicaJordana.Svisu znali da bez boanske pomoi nema nade da prijeu na drugu stranu. U to doba godine, u proljee,topljenjesnijegauplaninamapodiglojevodostajJordanatakodaserijekaprelijevala prekoobalaonemoguujuiprolaznauobiajenimpliacima.BogjehtiodaIzraelovprelazak preko Jordana bude udo. Joua je po boanskoj naredbi zapovjedio narodu da se posvete. Morali su ostaviti svoje grijehe i ukloniti svu vanjsku neistou, jer e sutra, rekao je on, Jahveuinitiudesameuvama.KovegSavezajetrebaoiiisprednaroda.Kadvideznak Jahvine prisutnosti, koji su nosili svetenici, kako polazi sa svog mjesta u sreditu logora i kree prema rijeci, tada su i oni trebali krenuti sa svojih mjesta i slijediti ga. Okolnosti prelaskasubiledetaljnoproreeneiJouajerekao:Poovomuetespoznatidajemeuvama Bogivi:onegonitiispredvasHanaance...Evo,KovegsavezaGospodarasvezemljeproie predvamaprekoJordana. Pokret je poeo u odreeno vrijeme, a Koveg na ramenima svetenika predvodio je povorku. Narodu je zapovjeeno da dri razmak tako da je oko kovega bilo najmanje oko polamiljeprostora.Svisusvelikimzanimanjemposmatralisvetenikekakosilazenizobalu Jordana.VidjelisuihkakosesasvetimKovegompribliavajusnanom,pjenuavomrijenom toku dok noge nosaa nisu bile u vodi. Onda se gornji tok rijeke iznenada povukao, dok je donjidionastaviotei,ostavljajuisamodnorijeke. Na boansku zapovijest svetenici su ili do sredine rijeke i tamo zastali dok cijeli narodnijesiaoipreaonadrugustranu.TakojeuumoveIzraelacausaenainjenicadaje sila koja je zaustavila vode rijeke Jordana ista sila koja je prije etrdeset godina njihovim oevimaotvorilaputkrozCrvenomore.Kadsusviljudiproli,iKovegjeprenesennadrugu stranu. im su stigli na sigurno i stali nogama na suho, zaustavljena voda je, osloboena, poteklakaonezaustavljivapoplavasvojimprirodnimtokom.
250

Budui narataji nisu trebali ostati bez svjedoanstva o ovom velikom udu. Dok su svetenicikojisunosiliKovegjobiliusredJordana,dvanaestprethodnoizabranihljudi,po jedanizsvakogplemena,uzelisukamensrijenogdnagdjesustajalisveteniciiprenijeliih na zapadnu stranu. Od ovih kamenova je trebalo nainiti spomenik na prvom logoritu iza rijeke. Narodu je zapovjeeno da svojoj djeci i djeci svoje djece ponavljaju izvjetaj o izbavljenjutogajeBogzanjihuinio,kaotojeJouarekao:Asveto,dabiznalisvinarodi zemljekolikojemonarukaJahvina,ivisamidasesvagdabojiteJahve,Bogasvoga. Uticaj ovog uda na Izraelceinjihove neprijatelje bio je od velikevanosti. Toje bilo obeanjeIzraeluoBojojstalnoj prisutnostiizatiti,dokazdaeOnraditizanjihkrozJouu kaotojeradiokrozMojsija.Takvojeobeanjebilopotrebno daosnainjihovasrcadoksu poinjali osvajati zemlju, zapanjujui zadatak koji je prije etrdeset godina pokolebao vjeru njihovihotaca.GospodjeprijeprelaskarekaoJoui:Danastepoinjemuzvisivatipredoima svega Izraela, neka znaju da sam s tobom kao to bijah sa Mojsijem. I rezultati su ispunili obeanje. Toga dana uzvisi Jahve Jouu pred svim Izraelom, i svi ga se bojahu, kao neko Mojsija,usvedanenjegove. Svrha ovog prikaza boanske sile u korist Izraela bila je da povea strah u okolnim narodimakojisuihposmatraliitakopripremiputzalakuipotpunijupobjedu.Kadjevijest da je Gospod zaustavio vode Jordana pred djecom Izraelovom dospjela do Amorejaca i Hanaanaca,njihovasusesrcarastopilaodstraha.Izraelcisuvepobilipetkraljevamidjans kih, monog Sihona, kralja Amorejaca, i Oga Baanskog, a sada je prijelaz preko nabujalog i brzog Jordana okolne narode ispunio strahom. Za Hanaance su cijeli Izrael i sam Joua bili nepogreivdokazdajeiviBog,Kraljnebaizemlje,biomeusvojimnarodom,tedaOnnee iznevjeritiilinapustiti. Izraelci su nedaleko od Jordana podigli svoj prvi logor u Hanaanu. Ovdje Joua ... obreza Izraelce na breuljku Aralotu, Izraelci se dakle ulogorie u Gilgalu i ondje na Jerihonskim poljanama proslavie Pashu. Privremeno obustavljanje obrezanja od pobune kod Kadea bilo je neprekidan svjedok Izraelu da je njihov zavjet s Bogom, to je taj simbol predstavljao, bio raskinut. Prekid Pashe, uspomene na njihovo izbavljenje iz Egipta, bio je dokaz Gospodnjeg nezadovoljstva zbog njihove elje dase vrateuzemlju ropstva. Meutim, sadasugodineodbaenostibileokonane.BogjejojednompriznaoIzraelakaosvojnarodi obnovio znak zavjeta. Obred obrezanja je izvren na svim ljudima koji su roeni u pustinji. GospodjeobjavioJoui:Danasskidohsavassramotuegipatsku.Iusjeanjenaovomjesto njihovjelogornazvanGilgal. Neznaboaki narodi predbacivali su Gospodu i njegovom narodu to Izraelci nisu osvojiliHanaan,kaotosuoekivali,uskoronakonnaputanjaEgipta.Njihovisuneprijatelji pobijedilijerjeIzraeltakodugolutaopustinjomionisuuvredljivogovorilidaihBogizraelski ne moe uvesti u obeanu zemlju. Gospod je sada oito pokazao svoju silu i naklonost rastavljajuiJordanpredsvojimnarodominjihovineprijateljiimvienisumoglipredbacivati. IondjenaJerihonskimpoljanamaproslaviePashu,etrnaestogadanaumjesecu.A sutradanposlijePashe,upravotogadana,blagovalisuodurodaonezemlje:beskvasnahljebai prenazrnja.Imanajeprestalapadatiimsupoelijestiplodovezemlje.Dugegodinelutanja popustinjibilesuokonane.Izraelskasustopalanajposlijekoraalaobeanomzemljom.
251

 45. poglavlje

PADJERIHONA
Ovo poglavlje zasniva se na Joui 5,13-15 te 6 i 7. Izraelci su uli u Hanaan, ali ga nisu osvojili. Prema ljudskim procjenama bitka za osvajanjezamljemoralajebitidugaiteka.Zemljajebilanastanjenamonimnarodimakoji su se bili spremni suprotstaviti napadu na svoje podruje. Strah od zajednike opasnosti ujediniojerazliitaplemena.Njihovikonjiieljeznekoije,njihovopoznavanjezemlje,kaoi obuenost za rat pruali su im veliku prednost. Nadalje, zemlju su titile tvrave, veliki gradovi,stvravamadonebesa(Pnz9,1).UpredstojeemsukobuIzraelcisusemoglinadati uspjehusamouobeanjusilekojanijebilanjihova. Jedna od najveih tvrava u zemlji, veliki i bogati grad Jerihon, leao je upravo pred njima, malo dalje od njihovog logora u Gilgalu. Na granici plodne ravnice koja je obilovala bogatimiraznolikimtropskimplodovima,njegovesupalateobilovalebogatstvomiporocima. OvajponosnigradjeizasvojihogromnihutvrdaprkosioizraelskomBogu.Jerihonjebiojedno odkljunihsreditaidolopoklonikogbogosluenja,posebnoposveenAtarti,boiciMjeseca. Ovdje je bilo sredite svega to je u Hanaanskoj religiji bilo najizopaenije i najpokvarenije. Izraelskinarod,uijimsuumovimajobilesvjeeposljedicegrijehakodBetPeora,samojes gaenjemistrahommogaoposmatratiovajneznaboakigrad. JouajesmatraodajezauzimanjeJerihonaprvikorakuosvajanju Hanaana.Alionje prijesvegazatraioobeanjeoboanskomvostvuiprimioga.Kadsepovukaoizlogorakako bisemoliodaBogIzraelovidepredsvojimnarodomirazmiljao,ugledaojevisokogratnika, zapovjednikogdranjaisisukanimmaemuruci.NaJouinopitanje:Jesilitisnamailis naim neprijateljima? odgovor je glasio: Ne, ja sam voa vojske Jahvine, i upravo sam doao...IstazapovijestkojujeMojsijeprimionagoriHorebu:Izujobuusnogu!Jermjesto nakojemstojisvetojetlootkrilajeistinskikaraktertajanstvenogstranca.BiojetoHristos, uzvieni Voa, koji je stajao pred izraelskim voom. Joua je obuzet strahopotovanjem pao niice, poklonio mu se, i uo obeanje: Evo, predajem ti u ruke Jerihon i kralja njegova s ratnicima,ionjeprimiouputezaosvajanjegrada. Joua je predvodio izraelsku vojsku iz poslunosti prema boanskim zapovijestima. Nijepreduzetnijedannapad.Onisujednostavnotrebalikruitiokograda,noseiBojiKoveg i trubei u trube. Prvo su ili ratnici, grupa izabranih ljudi, ne da bi ga osvojili vlastitom vjetinom ili junatvom, ve poslunou uputama to ih je dao Bog. Slijedilo ih je sedam svetenikastrubama.ZatimjeiaoBojiKoveg,okruenauromboanskeslave,kojisunosili svetenici obueni u odore to su prikazivale njihovu svetu dunost. Nakon njega je ila izraelskavojska,svakoplemepodsvojomzastavom.Takojeizgledalaprocesijakojajekruila okoosuenoggrada.Nijeseuozvuk,osimkorakatemonevojskeisveanotrubljenjetruba koje su odjekivale brdima i ulicama Jerihona. Kad bi se obilazak zavrio, vojska se u tiini vraalausvojeatore,aKovegjevraennanjegovomjestouatoru. Gradski straari su s uenjem i oprezom pratili svaki pokret i izvjetavali zapovjednike.Oninisuznaliznaenjeovogprikaza,alikadsuposmatraliovumonuvojsku
252

kako jednom dnevno marira oko grada, sa svetim Kovegom i prateim svetenicima, tajanstvenost prizora unosila je strah u srca svetenika i naroda. Oni bi uvijek iznova provjeravalisvojesnaneutvrdesmatrajuidauspjenomoguodbitiinajjainapad.Mnogisu se ismijavali pri pomisli da im ovo jednostavno obilaenje moe nakoditi. Drugi su bili zaprepatenidoksuposmatralipovorkukojajesvakogdanakruilaokograda.Sjealisuse da se pred ovim narodom rastavilo Crveno more te da im se nedavno otvorio prolaz kroz rijekuJordan.NisuznalikakvadaljnjaudaBogmoeuinitizanjih. Izraelskajevojskaestdanakruilaokograda.Sedmogdana,sprvimosvitom,Jouaje poveo Gospodnju vojsku. Sada imje bilo nareeno da oko Jerihonamariraju sedam puta, a zatim dauzsnanotrubljenjetrubaglasnopoviujereimBogpredatigrad. Ogromna je vojska sveano marirala oko zidova. Sve je bilo tiho, osim odmjerenih koraka mnogih nogu i povremenog oglaavanja truba koje su prolamale tiinu ranog jutra. inilosedaogromnizidoviodkamenaprkoseljudskojopsadi.Straarinazidovimasasvesu veim strahom posmatrali zavretak prvog kruga, a nakon njega slijedio je drugi, pa trei, etvrti,peti,esti.tobimogaobiticiljovogtajanstvenogkruenja?Kakavjestraandogaaj predstojao? Nisu morali ekati dugo. Kad je zavren sedmi krug, duga je povorka zastala. Trube,kojesuzanekovrijemebiletihe,ponovnosuzatretaletakvomsnagomdasezemlja zatresla. Zidovi od tvrdog kamena, s ogromnim kulama i utvrdama, uzdrmali su se i pomaknuliiztemeljatesespraskomilomljavomsruilinazemlju.StanovnicisuJerihonabili onesposobljeniodstraha,aizraelskavojskajeumariralaiosvojilagrad. Izraelcinisuostvarilipobjedusvojomvlastitomsilom,pobjedajeucijelostipripadala Gospodu,akaoiprviplodovizemlje,gradjesasvimetojesadravaotrebaloodvojitizartvu Bogu.IzraelcejetrebalonauitidaseonitokomosvajanjaHanaananetrebajuboritizasebe, ve jednostavno biti orua za provoenje Boje volje. Nisu trebali traiti bogatstva ili sa mouzvienje, ve slavu Jahve, svoga Kralja. Oni su prije osvajanja primili zapovijest: Grad nekabudeheremJahviukletipredanunitenjusasvimetojeunjemu.Auvajtesesvega ukletoga u gradu da i sami ne budete prokleti... jer biste time navukli prokletstvo na logor i unitiliga. Svi stanovnici grada, sa svim ivim to se nalazilo u njemu, muko i ensko, staro i mlado, volovi, ovce i magarad, trebali su biti pobijeni maem. Samo je vjerna Rahaba sa svojim ukuanima bila poteena da bi se ispunilo obeanje uhoda. Sam je grad bio spaljen, njegove palate i hramovi, njegove velianstvene kue sa svim raskonim ukrasima, bogatim zastorima i skupocjenim haljinama, sve je bilo spaljeno. Ono to vatra nije mogla unititi, srebroizlato,svebakrenoieljeznoposue,trebalojebitiposveenoslubiuatoru.Samo tlonakojemsenalaziogradbilojeprokleto,iJerihonnikadanijebioponovnoizgraenkao tvrava. Kazna je izreena nad svima koji pokuavaju ponovno izgraditi zidove to ih je boanska sila sruila. U prisutnosti cijelog naroda dana je sveana izjava: Proklet bio pred licemJahveovjekkojipokuadaponovnogradiJerihon:gradiomutemeljenasvomprvencu, podizaomuvratanasvomemezimcu! Potpunounitenjejerihonskogstanovnitvabilojeispunjenjezapovijestikojajeranije dana Mojsiju o stanovnicima Hanaana: ... udari ih prokletstvom; nemoj sklapati s njima saveza niti im iskazuj milost. (Pnz 7,2) U gradovima onih naroda... nita ne ostavljaj na ivotu. (Pnz 20,16) Mnogima su ove zapovijesti suprotne duhu ljubavi i milosti koji se zahtijevaudrugimdijelovimaBiblije,alitosuuistinubilezapovijestibeskonanemudrostii dobrote.BogjetrebaoutvrditiIzraeluHanaanu,nainitiodnjihnarodivlastkojajetrebala
253

bitiprikaznjegovogkraljevstvanazemlji.Oninisubilisamonasljedniciistinskevjerevesu njenanaelatrebalirairitiiromsvijeta.Hanaancisuseodalinajodvratnijeminajpokvare nijemneznabotvutejebilonunooistitizemljuodonogatobisigurnosprijeiloispunjenje Bojemilostivenamjere. Stanovnici Hanaana su imali obilje prilika za pokajanje. Prije etrdeset godina, otvaranjeCrvenogmoraikanjavanjeEgiptasvjedoilojeovrhovnojvlastiizraelskogBoga.A porazmidjanskih,gilgalskihibaanskihkraljevaponovnojepokazaodajeJahveiznadostalih bogova.Svetostjenjegovakarakteraiodvratnostpremaneistoiizalanavidjeloukaznama kojesusustigleIzraelzbogsudjelovanjauodvratnimobredimasBaalompeorskim.Svisuovi dogaaji bili poznati stanovnicima Jerihona, i bilo je mnogo onih koji su dijelili Rahabino uvjerenje da je Jahve Bog Izraelov Bog gore na nebesima i dolje na zemlji, premda su ga odbili posluati. Poput ljudi prije potopa i Hanaanci su ivjeli samo da bi hulili na Nebo i oskvrnjivali zemlju. I ljubav i pravda zahtijevale su kanjavanje ovih odmetnika od Boga i neprijateljaljudi. KakosulakonebeskevojskesruilezidoveJerihona,togponosnoggradaijetvrave su prije etrdeset godina zaplaile srca nevjernih uhoda! Svemoni Bog Izraelov je rekao: Evo,predajemtiurukeJerihon.Protivovihrijeiljudskajesilabilanemona. Vjerom se sruie zidine jerihonske. (Heb 11,30) Voa Gospodnje vojske je razgovaraosamosJouom.Onsenijeotkriocijelojzajednici,anjimajebilopreputenohoeli vjerovati ili sumnjati u Jouine rijei, posluati izdane zapovijesti dane u Gospodnje ime ili poreinjihovautoritet.Oninisumoglividjetianeoskevojskekojesuihpratilepodvostvom Bojeg Sina. Mogli su pomisliti: Kakve su ovo besmislene radnje, kako je smijeno ovo svakodnevno obilaenje oko gradskih zidova, trubljenje u trube od ovnujskih rogova. To ne moe imati uinak na visoke utvrde. Ali sam plan da se nastavi s ovim obredom sve do konanogruenjazidovapruilojeprilikudasemeuIzraelcimarazvijevjera.Tojeunjihove umovetrebalousaditimisaodanjihovasnaganijeuljudskojmudrosti,vejenjihovospasenje uBoga.OnisutakotrebalisteinavikudaseoslanjajunasvogboanskogVou. Bogeuinitivelikestvarizaonekojimuvjeruju.Razlogzatonjegovnarodnemaveu silujesttotooniprevievjerujuusvojumudrost,aGospodunepruajuprilikudaimotkrije svojusilu.Onepomoisvojojdjecikojamuvjerujuusvakoj kriziakomupotpunopredaju svojepovjerenjeivjernogasluaju. UbrzonakonpadaJerihonaJouajeodluionapastiAj,gradiuravnicisamonekoliko milja zapadno od Jordanske doline. Uhode poslane na ovo mjesto donijele su izvjetaj da je stanovnikamalo,tedaetrebatimalavojskazapobjedu. VelikapobjedakojujeBogostvariozanjihuinilaihjesamouvjerenim.Buduidaimje obeao Hanaansku zemlju, oni su se osjeali sigurni te su propustili shvatiti da im samo boanska pomo moe dati uspjeh. ak je i Joua iznio svoje planove za osvajanje Aja ne zatraivisavjetodBoga. Izraelcisupoeliprecjenjivativlastitusnaguispreziromgledatinasvojeneprijatelje. Oekivala se lagana pobjeda i smatralo se da e tri hiljade ljudi biti dovoljno za zauzimanje grada.OnisupourilisnapadombezobeanjadaeBogbitis njima.Dolisugotovodovrata gradadabisesuoilisodlunim otporom.Obuzetistrahomzbog broja i temeljite pripreme njihovihneprijatelja,onisupobjeglinizstrmupadinu.Hanaancisuihljutoprogonili:Itjerali suihispredsvojihvrata...pobilisuihnastrmini.Premdasugubicibrojanobilimali,samo tridesetestljudi,porazjeobeshrabriocijeluzajednicu.Klonutadasrcanarodukaodamuje
254

vodauilama.Ovojeprviputdasuseu bicisuoilisHanaancima,iakosuihstanovniciovog malog grada natjeralina bijeg, kakve e bitiposljediceveihsukoba koji su bili pred njima? Joua je gledao na njihov neuspjeh kao na izraz Bojeg nezadovoljstva te s jadom i brigom razdrijeJouahaljinesvojeibaciseniicepredKovegomJahvinim,iostadetakodoveeri, onistarjeineuIzraelu,posuviglavupepelom. Jao,GospodeJahve,povikaojeon,zatosipreveoovajnarodprekoJordana?Danas predaurukeAmorejacadanaspobiju?...todrugodareem,kadjeIzraelokrenuoledapred svojimneprijateljima?AkotoujuHanaanciiostaliiteljizemlje,udruiteseprotivnasda zbriuimenaesazemlje.toedakleuinitizavelikoimesvoje? Jahvin odgovor je glasio: Ustani! Zato si pao niice? Izrael je sagrijeio: prekrili su Savezkojimsamihvezao.Bilojevrijemezatanoiodlunodjelovanje,anezaoajijadiko vanje. U logoru je bio tajni grijeh koji se morao nai i ukloniti prije no to su Gospodnja prisutnostiblagoslovimoglibitisnjegovimnarodom.Janemoguviebitisvamaakoizsvoje sredinenemakneteproklete. Jedan je od onih koji je bio imenovan da izvri Boju presudu prestupio Boju zapovijest. Narod je bio odgovoran za grijeh jednog prijestupnika: Zaista, uzee ukleto, porobie,posakrivaeiprisvojie.Jouisudaneuputezaotkrivanjeikanjavanjezloinca.Za otkrivanjekrivcatrebalasekoristitikocka.Grjeniknijedirektnootkriven,vejetopitanjeza nekovrijemedranouneizvjesnosti,danarodosjetikrivicugrijehakojisubilimeunjimai daihsetakonavededaispitujusvojasrcaiponizesepredBogom. Joua je rano ujutro okupio narod po plemenima i poeo sveanu i dojmljivu ceremoniju. Istraga je ila korak po korak. Strana provjera se sve vie pribliavala. Prvo pleme, zatim porodica, a onda dom. Onda je Boji prst uputio na onoga koji je unesreio Izraela,ovjekaAhana,sinaKarmijina,izJudinaplemena. Joua je sveano pozvao Ahana da prizna istinu, kako bi utvrdio njegovu neospornu krivnju i kako ne bi ostavio razlog za optube da je osuda nepravedna. Jadni ovjek je u cijelosti priznao svoj zloin: Zaista, ja sagrijeili Jahvi, Bogu Izraelovu, i evo to sam uinio: vidjeh u plijenu lijep inarski plat, dvije stotine srebrnjaka i zlatnu ipku vrijednu pedeset srebrnjaka, pa se polakomili i uzeli sebi. Eno je sve zakopano usred mog atora, a srebro je odozdo. Odmah su u ator poslani ljudi koji su kopali na spomenutom mjestu. I gle, sve bijaezakopanouatoru,aodozdosrebro.Uzmusveiz atoraidonesuJouiistarjeinama IzraclovimiprostrijeesvepredJahvu. Izreena je kazna koja je odmah i izvrena. Kako si nas unesreio, ree Joua, tako tebe danas unesreio Jahve! Kao to je narod bio odgovoran za Ahanov grijeh, i snosio njegoveposljedice,onisukrozsvojepredstavniketrebalisudjelovatiunjegovukanjavanju.I kamenovagasavIzrael. Nakon toga su na njega navalili veliku gomilu kamenja, svjedok o njegovom grijehu i kazni. Zbog toga se dogaaja prozva ono mjesto dolina Akor, i tako se zove do dananjeg dana.UKnjiziLjetopisazapisanjespomennanjega:Ahan,kojijenaniozloIzraeluprekrivi kletvu.(1Ljet2,7) AhanovgrijehjeuinjenizprkosanajdirektnijeminajsveanijemprikazuBojesile.A uvajtesesvegaukletogugradudaisaminebudeteprokleti...bilajeporukacijelomIzraelu. ZapovijestjebilaizreenaodmahnakonudesnogprelaskaprekoJordana,prihvatanjaBojeg zavjetaobrezanjemnaroda,nakonsvetkovanjaPashe iponovnepojaveAnelazavjeta,Voe Gospodnje vojske. Nakon toga je slijedio pad Jerihona, pruajui dokaze o unitenju koje e
255

sigurno sustii sve prijestupnike Bojeg Zakona. injenica da je samo boanska sila dala Izraelu pobjedu, da Jerihon nisu zauzeli svojom vlastitom snagom, dala je teinu zapovijesti kojom se zabranjivalo da prisvajaju plijen. Bog je, silom svoje rijei, sruio ovu utvrdu, pobjedajebilanjegovaigradjesasvimtojebilounjemubioposveensamoNjemu. Meu milionima Izraelaca bio je samo jedan ovjek koji se u tom sveanom trenutku pobjede i suda usudio prestupiti Boju zapovijest. Ahanovu pohlepu je potaknuo izgled skupog inarskog plata, i ak kad se suoio licem u lice sa smru, on ga je nazvao lijep inarski plat. Jedan je grijeh vodio k drugom i on je uzeo zlato i srebro odvojeno za Gospodnjuriznicu,onjeBoguoduzeoprveplodoveHanaanskezemlje. SmrtonosnigrijehkojijeAhanaodveoupropastimasvojekorijeneu pohlepi,jednom od najuobiajenijih grijeha koji se esto uzima olako. Dok se drugi prijestupi otkrivaju i kanjavaju,kakoprijestupdesetezapovijestirijetkoizazovesamoukor!Veliinatoggrijehai njegovestraneposljedicepoukesuizAhanoveistorije. Pohlepajezlokojesepostupnorazvija.Ahanjegajiopohlepuzadobitkomdokonanije postalanavikakojagajevezalaokovimatoihjebilonemogueraskinuti.Dokjepothranjivao ovo zlo, pomisao da nanese zlo Izraelu ispunila bi ga strahom, ali je njegova sposobnost rasuivanjabilaumrtvljenagrijehomikadjekunjadola,onjepostaolakartva. Neineliseslinigrijesiusprkosopomenamakojesuistotakosveaneiizriite?Nama jezabranjenopoputatipohlepikaotojeAhanubilozabranjenoprisvojitijerihonskiplijen. Bog je to proglasio idolopoklonstvom. Mi smo opomenuti: Ne moete sluiti Bogu i bogatstvu.(Mt6,24)Pazite!uvajtesesvakepohlepe.(Lk12,15)...nekaseinespominje meu vama, kao to pristoji svetima. (Ef 5,3) Pred nama se nalaze strane sudbine Ahana, Jude, Ananije i Safire. A prije njih je Lucifer, sin Zorin, udei za uzvienijim poloajem, zauvijekproigraosjajiblaenstvoNeba.Ipak,uprkossvimovimopomenamapohlepeimau obilju. Njen prljavi trag vidi se svuda. Ona stvara nezadovoljstvo i neslogu u porodicama, izaziva zavist i mrnju izmeu siromanih i bogatih, potie svirepo tlaenje bogatih nad siromanima. Ovo zlo ne postoji samo na ovom svijetu ve i u crkvi. Kako se esto i ovdje susree sebinost, pohlepnost i posezanje za tuim, zapostavljanje milosra, potkradanje Bogaudesetiniiprinosu.Meudobrostojeimicijenjenimlanovimacrkvepostojemnogi Ahani.Mnogiredovnodolazeucrkvu,sjedezaGospodnjimstolom,dokseunjihovomimetku kriju nezakoniti dobici, stvari to ih je Bog prokleo. Zbog lijepog inarskog plata mnotvo rtvuje mirnu savjest i svoju nadu u Nebo. Mnogi mijenjaju svoje potenje i svoju upotrebljivost za vreu srebrnjaka. Ne obraa se panja na povike napaenih siromaha, spreavaseirenjesvjetlostievanelja,ponaanjekojeobezvreujehrianstvopotieprezir kodsvjetovnihljudi,apohlepniciipaknastavljajuskupljatiblaga.Smijeliovjekprikraivati Boga?Avimeneprikraujete(Mal3,8),kaeGospod. Ahanov grijeh je donio propast cijelom narodu. Zbog grijeha jednog ovjeka Boje nezadovoljstvoepoivatinanjegovojCrkvisvedokseprijestupneispitaiukloni.Crkvase ne treba bojati uticaja onih koji joj se otvoreno suprote, nevjernika ili hulnika, ve nedosljednih Hristovih vjernika. To su oni koji zadravaju Boje blagoslove za Izrael i slabe njegovnarod. Kadjecrkvautekoama,kadpostojihladnoaiduhovnipad,tadaumjestodasklope ruke i oplakuju svoje nesretno stanje, neka lanovi istrauju postoji li Ahan u logoru. S poniznouiispitivanjemsrcanekasvakonastojiotkritiskivenegrijehekojiodvraajuBoju prisutnost.
256

Ahanjepriznaosvojukrivicu,alitadajebiloprekasnodabisespasio.Onjevidiokako se izraelska vojska vraa iz Aja poraena i obeshrabrena, a ipak nije doao i priznao svoj grijeh.VidiojeJouuiizraelskestarjeinekakoseklanjajudo zemljeuneizrecivojboli.Daje tadapriznao,onbipruiodokazoistinskompokajanju,alionjeutio.Sluaojeizjavudaje uinjen veliki grijeh, i uo kako je tano opisan njegov karakter. Meutim, njegove su usne ostalezatvorene.Ondajeuslijedilasveanaistraga.Kakoseovaduatreslaodstrahakadje vidio da je izdvojeno njegovo pleme, onda njegova porodica i dom! Ali on jo uvijek nije priznavao,svedokBojiprstnijeukazaonanjega.Tadakadvienijemogaosakritisvojgrijeh, on je priznao istinu. Kako se esto uju slina priznanja. Postoji velika razlika izmeu priznavanja injenica nakon to su one dokazane i priznanja grijeha koji su poznati samo namaiBogu.Ahannebipriznaodasenijenadaokakoetimeuklonitiposljedicesvogzloina. Njegovo je priznanje sluilo samo da ukae na pravednost njegovekazne. Nijebilo iskrenog pokajanjazboggrijeha,nijebiloskruenosti,promjenenamjerailiodvratnostipremagrijehu. Ovakva priznanja izrei e grjenici dok budu stajali pred Bogom na sudu, kad svaki sluajbudeodluenzaivotilismrt.Posljediceeizsvakogaodnjihizvuipriznanjegrijeha. Prisilie ih straan osjeaj krivice i strah od suda. Ali takvo priznanje grjeniku ne moe pomoi. Mnogi e poput Ahana sve dok mogu prikrivati svoj prijestup od svojih blinjih, osjeajuisesigurnimailaskajuisidaBogneebitistrogurazobliavanjunjihovabezakonja. Svi e takvi biti zateeni u svojim grijesima na dan kad se nee moi oistiti rtvom ili prinosom.Kadsenebeskeknjigeotvore,Sudijaneerijeimaobznanitiovjekovukrivicu,ve euputitijedanotar,uvjerljivpogledisvakoivotnodjelo,svakiposao,oivjeeusjeanju prijestupnika.LjudineekaouJouinodobatrebatiistraivatiodplemenadoporodice,vee njihove vlastite usne priznati grijeh. Tada e se cijelom svijetu objaviti grijesi skriveni od ljudskespoznaje.
257

 46. poglavlje

BLAGOSLOVIIPROKLETSTVA
Ovo poglavlje zasniva se na Joui 8. Nakon izvrenja kazne na Ahanu Joui je zapovjeeno da povede vojsku i ponovno napadneAj.Bojajesilabilasnjegovimnarodomionisuuskorozaposjeligrad. Nakon toga su prekinute vojne operacije da se cijeli Izrael moe posvetiti sveanoj vjerskoj slubi. Narod je eljno nastojao naseliti Hanaan, jer dotada jo nisu imali svoje domovezaporodice,adabiihdobili,moralisuistjeratiHanaance.Meutim,ovajvaniposao moraoseodloitijerjeviadunostzahtijevalanjihovupanju. OnisuprijezauzimanjasvojegnasljedstvamoraliobnovitisvojzavjetodanostiBogu.U posljednjim uputama Mojsiju dvaput su spomenute upute za zbor plemena na gori Ebal i GerizimkodekemazasveanopriznavanjeBojegZakona.Sluajuioveuputecijelinarod, ne samo mukarci ve i ene, djeca i stranci koji su bili meu njima, napustili su logor kod Gilgalaiprolizemljomsvojihneprijatelja,doekemskedoline,blizusreditazemlje.Premda subiliokruenineprijateljimakojejonisupobijedili,onisubilisigurnipodBojomzatitom sve dok su mu bili vjerni. Sada, kao i u Jakovljeve dane, strah od Boga spopadne okolina mjesta(Post35,5)iIzraelcinisubiliuznemiravani. Mjestoodreenozaovusveanuslubuvejebiloposveenozbogsvojepovezanostis povijeu njihovih otaca. Ovdje je Abraham podigao svoj prvi rtvenik Jahvi u Hanaanskoj zemlji.OvdjesuiAbrahamiJakovpodizalisvojeatore.Ovdjejeovajpotonjikupiopoljena kojemsuplemenatrebalapokopatiJosifovekosti.TujetakoebioizvorkojijeJakoviskopaoi hrastpodkojimjezakopaoidolopoklonikelikoveizsvogkuanstva. IzabranomjestojebilojednoodnajljepihuPalestini,dostojnodabudepozornicagdje setrebaoodigratiovajvelikidojmljivprizor.Prekrasnadolina,sazelenimpoljimaproara nim maslinicima, navodnjavana potocima iz ivih izvora i ukra ena divljim cvjetovima, izazovno se irila izmeu neplodnih uzvisina. Ebal i Gerizim, na suprotnim stranama doline, gotovodasusedoticali,anjihoviispupenidijelovisunaizgledstvoriliprirodnugovornicu, tako da se svaka izgovorena rije mogla dobro uti dok se s druge strane planinske padine pruaoogromanprostorzavelikskup. PremauputamadanimMojsiju,nagoriEbaljepodignutspomenikodkamena.Natim kamenovimakojisuprethodnobilipremazaniposebnombukom,ispisanjezakon,nesamo Deset zapovijesti izgovorene na Sinaju i urezane na kamenim ploama ve i zakoni to ih je Mojsije primio i zapisao u knjigu. Pored ovog spomenika bio je izgraen rtvenik od nekle sana kamena na kojem su prinosili rtve Gospodu. Znaajna je bila injenica da je rtvenik podignutnagoriEbal,planininakojojjeizreenoprokletstvo,oznaavajuidajeIzraelzbog prijestupa Bojeg Zakona na sebe pravedno navukao Boji gnjev i bio bi odmah kanjen da nijebiloHristovapomirenjapredstavljenartvenikom. est plemena, potomci Lee i Rahele, bili su smjeteni na planini Gerizim. Oni koji su potjecaliodinoa,zajednosRubenomiZebulunom,zauzelisusvojamjestanaEbalu,doksu svetenici s Kovegom zauzeli dolinu izmeu njih. Na znak trube zavladao je muk, i onda je
258

Joua, okruen dubokom tiinom, u prisutnosti ovog ogromnog skupa, stojei pored svetog Kovega, proitao blagoslove koji su trebali slijediti ako posluaju Boji Zakon.Sva plemena naGerizimusuodgovorila:Amin.Onjenakontogaproitaoprokletstva,aplemenanaEbalu sunaistinainizrazilasvojeslaganje.Sveanijeodgovorhiljadaihiljadaglasovazvuaokao glas jednog ovjeka. Nakon toga slijedilo je itanje Bojeg Zakona, zajedno s uredbama i kaznamakojeimjepredaoMojsije. Izrael je primio Zakon na Sinaju direkto iz Bojih usta, a njegove svete zapovijesti, zapisanenjegovomvlastitomrukom,jouvijeksubileuvaneuKovegu.Sadajeonponovno napisantakodagasvimoguitati.SvisuimaliprednostdasamivideusloveSavezauzkojesu trebali osvojiti Hanaan. Svi su trebali izraziti svoje prihvatanje uslova Saveza i pristati na blagoslove i prokletstva njegova dranja ili zanemarivanja. Zakon nije samo bio napisan na kamenju spomenika ve ga je i Joua proitao pred svim Izraelcima. Nije prolo mnogo sedmica otkad je Mojsije dao narodu cijelu knjigu Ponovljenog zakona, a Joua ju je ipak ponovnoitao. itanjeZakonasuslualinesamoizraelskimukarciveieneidjeca,jerjebilovano daioniznajuivresvojedunosti.BogjezapovjedioIzraeluosvojimuredbama:Utisniteove mojerijeiusvojesrceisvojuduu;kaoznakihpriveitenasvojuruku;nekavambudukao zapismeuoima!Pouiteunjimasvojesinove,...davaidaniidanivaihsinovauzemljiza kojuseJahvezakleovaimoimadaeimjedatibudubrojnikaodaninebesanadzemljom. (Pnz11,1821) CijeliZakontrebaoseitatisvakesedmegodineprilikomokupljanjacijelogIzraela,kao tojeMojsijezapovjedio:SvakesedmegodinegodineoprosnenaPrazniksjenica,kaddoe sav Izrael da vidi lice Jahve, Boga tvoga, na mjestu koje on odabere, proitaj ovaj Zakon u prisutnosti svega Izraela. Saberi narod ljude, ene, djecu i doljaka to bude u tvojim gradovimadaujuidanauebojatiseJahve,Bogavaega,padadreivresverijeiovoga Zakona.Sinovinjihovi,kojitojoneznaju,uteinauitebojatiseJahve,Bogavaega,sve vrijemedokbudeteivjelinazemljitoeteje,preaviJordan,zaposjesti.(Pnz31,1013) Sotona uvijek nastoji iskvariti ono to je Bog rekao da bi zaslijepio umove, pomraio duhitakonaveoljudenagrijeh.ZbogtogajeJahvetakoizriit,ineisvojezahtjevejasnima takodanikonemoragrijeiti.Bogneprestanonastojiblieprivuiljudeusvojuzatitukako bisprijeiodaSotonasvojomsurovom,prijevarnomsilomutjeenanjih.Onsespustiodas njima govori vlastitim rijeima i vlastitom rukom ispie ivotvorne zapovijesti. I ove blagoslovljenerijei,proetesvjetlouistineiivota,predanesuovjekukaosavrenvodi. Budui da je Sotona spreman odvratiti um i ljubav od Gospodnjih obeanja i zahtjeva, potrebnajeveamarljivostdabiihseusadilouumisrce. Vjerskiuiteljitrebajuposvetitiveupanjudaljudepoueinjenicamaipoukamaiz biblijske istorije i Gospodnjim opomenama i zahtjevima. Njih treba iznositi jednostavnim jezikom,prilagoenimdjejemrazumijevanju.Dioroditeljskogipropovjednikogposlatrebao bibitipouavanjemladihoPismu. Roditelji mogu i trebaju zainteresirati svoju djecu za raznovrsno znanje na svetim stranicama.AliakoelesvojesinoveikerizainteresiratizaBojuRije,onisamimorajubiti zainteresirani.Onimorajubitiupoznatisuenjemigovoriti,kaotojeBogzapovjedioIzraelu, kadsjediteusvojojkuiikadideteputem;kadlijegateikadustajete(Pnz11,19).Onikoji eledanjihovadjecaljubeipotujuBogamorajugovoritionjegovojdobroti,velianstvuisili, kaotojeotkrivenounjegovojRijeiiudjelimastvaranja.
259

SvakopoglavljeisvakiredakuBiblijiBojijerazgovorsovjekom.Mibismoteuredbe trebalizavezatizarukukaoznakikaopoeonikmeuoima.Akoseprouavaislua,onae voditiBojinarod,kaotosuvodeniIzraelci,stupomodoblakadanjuistupomodognjanou.

260

 47. poglavlje

SAVEZSAGIBEONCIMA
Ovo poglavlje zasniva se na Joui 9 i 10. OdekemaIzraelcisusevratiliusvojlogoruGilgalu.Tu ihjeuskoroposjetiloudno izaslanstvokojejesnjimaeljelosklopitisavez.Predstavnicisuizjavilidasudoliizdaleke zemlje,anjihovjeizgledtonaokoipotvrivao.Njihovajeodjeabilastaraipohabana,njihove sandale iskrpljene, zalihe plesnive, mjehovi koje su koristili za vino bili su pocijepani i podvezani,kaodasuihbrzopopravilizaputovanja. Unjihovomdalekomdomu,navodnoizagranicaPalestine,njihovisunarodnjacisuuli za uda koja je Bog uinio za svoj narod i poslali ih da sklope savez s Izraelom. Izraelci su posebno bili upozoreni da ne sklapaju saveze s idolopoklonikim Hanaancima, i vode su posumnjaleuistinitostrijeiovihstranaca.Koznaneivitelimodameunama?Natosu izaslaniciodgovorili:Tvojesmosluge!AlikadjeJouadirektnozahtijevaodakau:Kostei odakle dolazite? oni su samo ponovili prijanju izjavu, i kao dokaz svoje iskrenosti dodali: Evonaegahljeba:vrusmoponijelinaputodkuasvojihkadasmokrenulikvama,asada je, evo, suh i razdrobljen. A ovo su vinski mjehovi: nove smo ih nalili, pa su se, evo, ve poderali;ihaljinenaeiobuavesutronioddalekogputa. Ovo svjedoenje bilo je presudno. ... ne pitajui Jahvu to e im rei, Joua uglavi s njimamir,isklopisavezsnjimadaeihpotedjeti.Iglavarisenatozakunu.Takojesavez bio sklopljen. Tri dana kasnije oni su otkrili istinu. ... saznalo se da su im susjedi i da ive meunjima.ZnajuidasenemogusuprotstavitiIzraelcimaGibeoncisupribjeglilukavtini dasauvajusvojeivote. OgorenjeIzraelacajebiloveliko kadsusaznalizaprijevaru kojomsubiliprevareni. Ogorenjesejopovealokadsunakontridanaputovanjadolidogibeonskihgradova,blizu sredita zemlje. Ali sva zajednica poe rogoboriti protiv glavara, ali oni su odbili raskinuti savez, premda je nainjen prijevarom, jer su se zakleli Jahvom, Bogom Izraelovim. Ali ih nisu napali sinovi Izraelovi. Gibeonci su se zavjetovali da e se odrei idolopoklonstva, prihvatiti oboavanje Jahve, tako da ouvanje njihovih ivota nije bilo krenje Boje zapovijestida se unite idolopokloniki Hanaanci. Izraelci se stoga nisu zadanom zakletvom obavezali da uine neki grijeh. Premda je zakletva iznuena prijevarom, ona se nije smjela zanemariti.Obavezanakojusezaklinjemozadanomrijeju,akonasneobavezujedauinimo grjeanin,morasedratisvetom.Mogunostdobitka,osveteiliosobnoginteresanemoeni nakojinainuticatinanepovredivostzakletveilizavjeta.MrskesuJahviusnelaljive,amili sumukojizboreistinu.(Izr12,22)OnajkojieuzicinaGoruJahvinuistajatinasvetom mjestunjegovuonajjekojisezaklinjeprijatelju,inekriprisege(Ps24,3;15,4). ivot Gibeonaca bio je poteen, ali su bili odreeni kao sluge za Svetilite da vre fizike poslove. Joua pozva Gibeonce i ree: Bit ete drvosjee i vodonoe za Dom Boga moga.Onisuradoprihvatilioveuslove,svjesnidasupogrijeili,tesuradootkupilisvojivot pobilokojucijenu.Isadasmo,evo,kazalisuoni,utvojimrukama:uinisnamatomisli dajedobroipravo.NjihovisupotomcistoljeimasuslubombilivezanizaSvetilite.
261

Gibeonsko podruje je obuhvatalo etiri grada. Narodom nije vladao kralj, ve starjeine ili zastupnici. Gibeon, njihov najvaniji grad, bio je znaajan kao kakav kraljevski grad,asviiteljinjegovibijahuratnici.TojeoitdokazstrahakojisuIzraelciunijelimeu stanovnike Hanaana, kad su ljudi ovog grada pribjegli tako poniavajuim sredstvima da bi spasilisvojeivote. Ali Gibeoncima bi bilo bolje da su poteno postupili prema Izraelcima. Iako su pokoravanjem Jahvi sauvali svoje ivote, njihova im je prijevara donijela samo sramotu i robovanje.BogjeuveouredbudasvikojiseodreknupaganstvaistupeuzajednicusIzraelom dijeleblagoslovezavjeta.Onisubiliobuhvaeniuredbomostrancuigostui,osimnekoliko izuzetaka, ova grupa je trebala uivati iste naklonosti i prednosti kao i Izrael. Gospodnja uredbajeglasila:Akosestranacnastaniuvaojzemlji,nemojtegaugnjetavati.Stranackojis vama boravi neka vam bude kao sunarodnik; ljubi ga kao sebe samoga. (Lev 19,3334) Za Pashuirtvejezapovijeeno:Nekajejedanzakonizavasizastrancakojisvamaboravi... kakojesvama,takonekabudeisastrancem.(Br15,15) Gibeoncisusemogliprihvatitiuzovajuslovdanisupribjegliprijevari.Zastanovnikei graane ovog kraljevskog grada iji itelji... bijahu ratnici bilo je veliko ponienje biti drvosjee i vodonoe u narednim naratajima. Ali oni su prihvatili odjeu siromatva da bi prevarili, a sada im je ono dano kao znak doivotne slube. Tako je njihov ropski poloaj tokomnaratajatrebaosvjedoitioBojojmrnjipremaneistini. PokoravanjeGibeonacaIzraeluzbunilojekraljeveHanaana.Odmahsupoduzetikoraci da se osvete onima koji su sklopili mir s napadaima. Pod vostvom AdoniSedeka, kralja Jerusalemskog, pet Hanaanskih kraljeva ulo je u savez protiv Gibeona. Njihov je napad bio brz.GibeoncinisubilipripremljenizaobranutesuposlaliporukuJouiuGilgal: Nenaputaj svojihslugu,negosepouriknama,danasizbaviidanampomogne,jersuseprotivnas udruilisviamorejskikraljevikojiiveuGorju.OpasnostnijeprijetilasamoGibeoncimavei Izraelcima. Grad je drao prolaze k sredinjoj i junoj Palestini i morao se sauvati ako se eljelaosvojitizemlja. JouaseodmahpripremiodapodeuoslobaanjeGibeona.Stanovniciopkoljenoggrada bojalisusedaeonodbitinjihovpoziv,zbogprijevarekojusukoristili.Alionisusepredali podizraelskinadzor,prihvatilislavljenjeBogaionsesmatrao obaveznim da ih zatiti.Ovaj put nisu poli bez boanskog savjeta i Gospod ih je ohrabrio u ovom pothvatu: Ne boj se! glasila je boanska poruka. Ja sam ih predao u tvoje ruke, i nijedan od njih nee se odrati predtobom.IudarinanjihJouaiznenadno,potojesvu noiaoodGilgala. MarirajuicijelunoonjeujutrodoveosvojesnagepredGibeon.Udruenisuknezovi jedvasakupilisvojevojskeokogradakadihjeJouanapao.Napadjeuzrokovaopotpuniporaz napadaa. Ogromno mnotvo je pred Jouom pobjeglo planinskim prolazom prema Bet Horonu,akadsustiglidovrha,poelisubjeatinizstrminunadrugustranu.Tuihjestigla kamena tua. ... bacio je Jahve s neba na njih tuu kamenja... I poginulo ih je vie od tue kamenenegotosuihpobilisinoviIzraelovisvojimmaevima. Dok su Amorejci nastavljali svoj bezobzirni bijeg, namjeravajui nai zaklon u planinskim utvrdama, Joua, koji je sve to posmatrao s grebena, vidio je da e dan biti prekratak da se obavi sav posao. Ako ih se potpuno ne potue, njegovi e se neprijatelji ponovnookupitiizapoetibitku:ObratiseJouaJahviipoviepredIzraelcima:Stanisunce, iznadGibeona,imjesece,iznaddolaAjalona!Istadesunce,izaustavisemjesecsvedoksenije narod osvetio neprijateljima svojim... I stade sunce nasred neba i nije se nagnulo k zapadu
262

gotovociodan. PrijenotosespustilanoBojeobeanjeJouibilojeispunjeno.Cijelaneprijateljska vojska je predana u njegove ruke. Dogaaji su tog dana dugo trebali ostati u pamenju Izraelaca.NijebilotakvadananiprijeniposlijedabiseJahveodazvaoglasuovjejem.Tako je Jahve vojevao za Izraela. Sunce i mjesec stadoe u svom stanu, pred bljeskom tvojih strijela,predblistavimsjajemkopljatvoga.Srditopozemljiide,gnjevnogazinarode.Izie daspasinarodsvoj,daspasisvogpomazanika;probadavrhkuebezbonikove,ogolijoj temeljedostijene.(Hab3,1113) Boji Duh je nadahnuo Jouinu molitvu da bi ponovno pruio dokaz o sili izraelskog Boga.Zatoovajzahtjevnijebioizrazdrskostivelikogvode.JouajeprimioobeanjedaeBog sigurnoporazitioveizraelskeneprijatelje,aipakjeonuloiovelikenapore,kaodajeuspjeh zavisiosamooizraelskojvojsci.Onjeuiniosvetojeovjekmogaouiniti,aondajevjerom povikaozaboanskupomo.Tajnauspjehajezajednitvoboanskesilesljudskimnaporima. Oni koji ostvaruju najvee rezultate oni su koji se bez ustezanja oslanjaju na ruku Svemonoga. ovjek koji je zapovjedio: Stani, sunce, iznad Gibeona, i mjesece, iznad dola Ajalona!ovjekjekojijesatimaleaonazemljiumolitviulogoruuGilgalu.Ljudimolitvesu moniljudi. Ovo mono udo svjedoi da je sve stvoreno pod upravom Stvoritelja. Sotona nastoji predljudimasakritiboanskodjelovanjeumaterijalnomsvijetu,daizgubeizvidaneumorno djelovanjevelikogUzroka.OvoudojeukorilosvekojipriroduuzdiuiznadBogaprirode. Bog po svojoj volji poziva sile prirode da slome mo njegovih neprijatelja. Ognju i grade, snijee i maglo, olujni vjetre, to rije njegovu izvrava! (Ps 148,8) Kad su se neznaboaki Amorejci podigli da se suprotstave njegovoj namjeri, Bog je posredovao i bacio... s neba na njih tuu kamenja na Izraelove neprijatelje. Nama je reeno da e se na kraju istorije ove Zemlje odigrati vea bitka kad Jahve otvori svoju orunicu, izvue oruje gnjevasvojega(Jer50,25).Zarsistigaodoriznicasnijegaizarsituespremitavidiotoih priuvahzadanenevolje,zavrijemebojakrvavairata?(Job38,22.23) Prorokopisujeunitenjekojeesedogoditikadizhrama...jakglas...povieiobjavi: Svreno je! On kae: Veliki grad teak kao talenat! spusti se s neba na ljude. (Otk 16,17.21)
263

 48. poglavlje

PODJELAHAANANA
Ovo poglavlje zasniva se na Joui 10,40-43;11 i 14 do 22. Ubrzo nakon pobjede kod BetHorona slijedilo je osvajanje junog Hanaana. Sve tamonje kraljeve i zemlje njihove zauze Joua ujedanput, jer se za Izraela borio Jahve, Bog Izraelov.NaposljetkuseJouaisavIzraelvratieulogoruGilgalu. Plemena sjeverne Palestine, preplaena uspjehom koji je pratio izraelsku vojsku, stvorilasuprotivnjihsavez.NaelujeovogsavezabioJabin,kraljHasora,podrujazapadno odjezeraMetom. Svioniizausasvimsvojimetama.Ovajevojskabiladalekoveaodsvih skojimasuseIzraelcidosadasuoiliuHanaanu,samnotvomtogabijaekaopijeskana obalimorskoj,isamnogimkonjimaikolima.Udruesedaklesvitikraljeviiulogoresezajed nonavodamaMeromadaseboreprotivIzraela.Jouajeponovnoprimioporukuohrabrenja: Nebojsenjih,jerusutrauovodobauinititeesvibitipobijenipredIzraelom. U blizini voda Meroma on je napao logor udruenih neprijatelja i potpuno unitio njihovuvojsku.IJahveihdadeurukeIzraelcima,teihonipobieiprotjerae...takoteniko nepreivje.IzraelnijesmiouzetikonjeikoijeskojimasuseHanaanciponosiliirazmetali. PremaBojojzapovijestikoijesubilespaljene,akonjiosakaenitakodanisubiliupotrebljivi ubitkama.Izraelcisenisusmjelipouzdatiukoijeikonje,veuimeGospodaBogasvojega. Osvajanjegradzagradom,aHasor,glavnosavezniko uporite,biojespaljen.Ratse nastavionekolikogodina,iJouajenaposljetkupostaogospodarHanaana.Ikonanozemlja poinuodrata. Ali premda je Hanaanska mo bila slomljena, oni nisu u potpunosti bili razvlaeni. Filistejcisunazapadujouvijekdraliplodnuravnicudumorskeobale,doksuSidoncidrali podruje zapadno od njih. Ovi potonji su takoe drali Libanon, a na jugu, prema Egiptu, izraelskisuneprijateljijouvijekvladalizemljom. Meutim,Jouanijetrebaonastavitirat.Velikijevoatrebaoobavitidrugiposaoprije notoprepustivoenjeIzraela.Cijelazemlja,osvojenidio,kaoionajkojijetektrebaloosvoji ti,trebalajebitipodijeljenameuplemenima.Dunostsvakogplemenajebiladaupotpunosti osvoji svoje naslee. Ako se narod pokae vjeran Bogu, On e pred njima istjerati njihove neprijatelje,aOnimjeobeaodatijoveeposjede,akoostanuvjerninjegovomSavezu. Podjela zemlje je povjerena Joui, zajedno s visokim svetenikom Eleazarom i plemenskim glavarima, a podruje svakog plemena se odreivalo drijebom. Sam je Mojsije odrediogranicezemljeonakokakojujetrebalopodijelitiplemenimakadosvojeHanaanteje izsvakogplemenaimenovaoknezadaprisustvujepodjeli.Levijevopleme,odvojenozaslubu u Svetilitu, nije bilo obuhvaeno diobom, ve im je u naslee dodijeljeno etrdeset osam gradovaurazliitimdijelovimazemlje. PrijenotosepoelospodjelomzemljeHalebjeupratnjiglavarasvogplemenaizaao sposebnimzahtjevom.OsimJoueHalebjetadabionajstarijiovjekuIzraelu.HalebiJouasu bilijedinioduhodakojisudonijelidobroizvjeeoobeanojzemlji,hrabreinaroddapodei osvojizemljuuimeGospodnje.HalebjesadapodsjetioJouunaobeanjekojejetadadano,
264

kaonagradazanjegovuvjernost:Zemljakojomjestupalanogatvojapripaetebiisinovima tvojimuvjenonasljedstvo,jersivriovoljuJahve,Bogamojega.Onjestogaizniozahtjevda dobije Hebron u posjed. Tu je godinama bio dom Abrahama, Isaka i Jakova, a tu, u pilji Makpelskoj,onisubiliipokopani.Hebronjebio sjeditestranihAnakovaca,ijajeveliina zastrailauhode,aprekonjihunitilahrabrostcijelogIzraela.Tojebilo mjestokojejeHaleb, uzdajuiseuBojusilu,izabraozasvojenasljee. I vidi, Jahve me sauvao u ivotu, kao to je rekao. Ve je prolo etrdeset pet godinakakojeJahvetoobeaoMojsiju...sadamijeosamdesetpetgodina,alisamjoidanas snaan,kaotosambioonogdanakadmeMojsijeposlaokaouhodu.Kaoneko,isadajemoja snagaumeni,zaborbu,daodemidasevratim.Dajmisadaovogorje,kojemijeJahveobeao onogdana.Samsiuoonogadana.OndjesuAnakovci,aigradovisuimvelikiitvrdi.Akoje Jahvesamnom,protjeratuih,kakojetoobeaoJahve.GlavariJudinogplemenasupodrali ovajzahtjev.OvojeplemeimenovaloHalebadadijelizemljui onseodluioudruitisovim ljudima prilikom iznoenja svog zahtjeva kako ne bi izgledalo da koristi svoj autoritet za sebineciljeve. Njegovom zahtjevu je odmah bilo udovoljeno. Nikome se s veom sigurnou nije moglopovjeritiosvajanjeoveogromneutvrde.TadagaJouablagoslovi,idadeHalebu,sinu Jefuneovu,Hebronunaslee,jerjeHalebvriovoljuJahve.Halebovajevjerasadabilaista kaokadsesvojimsvjedoanstvomusprotiviozlimizvjetajimauhoda.OnjevjerovaoBojem obeanjudaesvomnarodudatiHanaanionjeutomeupotpunostislijedioGospoda.Onje izdraosnarodomdugolutanjeupustinji,dijeleirazoaranjaiteretkrivaca,aipaknijezbog togaprigovarao,vejeuzdizaoBojumilostkojaihjesauvalaupustinjikadsunjegovabraa propadala. Usred svih tekoa, opasnosti i pomora pustinjskog lutanja, tokom ratnih godina od ulaska u Hanaan, Gospod ga je sauvao, a sada kad je imao vie od osamdeset godina, njegovasnaganijeslabila.Onnijezasebetraiozemljukojajevebilaosvojena,vemjesto koje su uhode smatrali da je nemogue pokoriti. Bojom pomoi on je elio preoteti utvrde upravo od tih divova koji su pokolebali vjeru Izraela. elja za slavom ili velianjem nije potaklaHalebovzahtjev.Hrabri,stariratnikjeelionarodudatiprimjerkojieveliatiBogai ohrabritiplemenadaupotpunostipokorezemljukojusunjihoviocismatralineosvojivom. Halebjeprimionasljedstvozakojimjenjegovosrceudjeloetrdesetgodinaiuzdajui se da e Bog biti s njim, Haleb protjera odatle tri sina Anakova. Nakon to je sebi i svom domuosiguraonasljedstvonjegovarevnostnijeoslabila.Onsenijesmjestiodauivausvojem nasleu,vejenastaviosdaljnjimosvajanjimaukoristnarodainaslavuBogu. Kukavice i pobunjenici su pomrli u pustinji, a pravedne uhode su okusile groe s potokaEshola.Svakojeprimiopremasvojojvjeri.Nevjernisugledalikakosenjihovistrahovi ispunjavaju.UsprkosBojemobeanjuonisuizjavilidajenemoguenaslijeditiHanaaninisu gaosvojili.AlionikojisuvjerovaliuBoga,negledajuitolikonatekoeskojimasusemogli suoiti, ve na snagu njihovog Svemonog Pomonika, uli su u obeanu zemlju. Ovi drevni ratnicivjeromosvojiekraljevstva...izbjegoeotricimaa,ozdravieodbolesti,biejunaciu boju, nagnae u bijeg tue bojne redove. (Heb 11,33.34) Jer sve to je od Boga roeno pobjeujesvijet.(1Iv5,4) JojedanzahtjevzapodjeluzemljeotkriojeduhsasvimrazliitodHalebovog.Iznijela sugaJosifovadjeca,plemeEfrajimovospolovicomplemenaManaeova.Imajuiuvidusvoju brojnostovaplemenasuzahtijevaladvostrukidioteritorija.drijebimjedodijelionajplodnije podrujeucijelojzemlji,ukljuujuidoline,alisumnogikljunigradoviudoliniidaljeostaliu
265

posjedu Hanaanaca, a plemena su ustuknula pred naporima i opasnostima osvajanja svojeg nasljedstva,eleidodatnidioteritorijakojijevebioosvojen.Efrajimovojeplemebilojedno odnajbrojnijihuIzraelu,anjemujepripadaoiJoua,tesunjegovilanovismatralidaimaju pravo na poseban poloaj. Zato si nam dao u naslee prema jednom drijebu, samo jedan dio,kadsmomnogobrojnijiiJahvenasjedosadblogosiljao?Meutim,nepokolebljivogvodu senijemoglonavestidaodstupiodstrogepravde.Njegovjeodgovorglasio:Kadstenarod mnogobrojan,poiteuumuikriteondjesebizemljeuperikojirefaimskojkrajini,akovam jepretijesnagoraEfrajimova. Njihovjeodgovorotkriopravirazlogzaprigovor:njimajenedostajalovjereihrabrosti da istjeraju Hanaance. Gora nam ova nee biti dosta, rekli su, a svi Hanaanci koji ive u ravniciimajueljeznakola. Izraelskom je narodu obeana sila njihovog Boga i da su Efrajimci imali Halebovu hrabrost i vjeru, nijedan neprijatelj ne bi mogao opstati pred njima. Joua se odluno suprotstavio njihovoj elji da se ne izlau tekoama i opasnostima. Vi ste brojan narod i imatesilnusnagu,rekaoje.IstjeratesigurnoHanaanceakoiimajueljeznakola,akoijesu jaki. Tako su njihovi vlastiti dokazi upotrijebljeni protiv njih. Budui da su bili velik narod, kaotosutvrdili,onisusebimogliucijelostiotvoritiput,kaotosuuinilanjihovabraa.S Bojompomoionisenisutrebalibojatieljeznihkola. Gilgal je dotada bio nacionalno sjedite i mjesto atora sastanka. Ali ator je sada trebalo premjestiti na mjesto izabrano za njegov trajan smjetaj. Bio je to ilo, mali grad u Efrajimovom nasljedstvu. Nalazio se blizu sredita zemlje i bio je pristupaan svim plemenima. Ovaj dio zemlje je bio u cijelosti osvojen tako da niko nije mogao uznemiravati vjernike. Sabrala se zajednica sinova Izraelovih u ilo, i ondje razapee ator sastanka. Slijedila su ga plemena koja su jo uvijek logorovala kad je ator iz Gilgala prenoen i postavljenuilu.Ovasuplemenatuostaladoksenisuraselilaposvojemnasljedstvu. ator je ostao u ilu tri stotine godina, sve dok zbog grijeha Elijeve kue nije pao u filistejskeruke,ailobiouniten.Kovegsenikadanijevratioutajator,aslubauSvetilitu je naposljetku prenesena u Hram u Jerusalemu, a ilo je izgubio svoj znaaj.Ostale su samo ruevinekojesuoznaavalemjestogdjejenekadastajao.Dugonakontoganjegovasesudbina koristilakaoupozorenjeJerusalemu.Poite,dakle,namojemjestokojejeuilu,gdjeneko nastaniliimesvoje,ipogledajtetoodnjegauinihzbogopainanarodasvogaizraelskoga... odovogaDomatosezovemojimimenom,ukojesevi uzdateiodovogamjestatogadadoh vamaioimavaim,uinituistotosamuinioiodila.(Jr7,1214) Kadazavrediobuzemljedrijebom,ikadsusvaplemenaprimilasvojenasljedstvo, Jouajeizniosvojzahtjev.Njemuje,kaoiHalebu,danoposebnoobeanjeonasljedstvu,alion nije traio veliko podruje, ve samo jedan grad. ... dadu Izraelci Joui, sinu Nunovu, nasljedstvousvojojsredini...onutvrditajgradinastaniseunjemu.GradjenazvanTimnat Serah,preostalidio,svjedoanstvooplemenitomkarakteruinesebinomduhuosvajaa,koji je, umjesto da prvi prisvoji osvojeni plijen, odloio svoj zahtjev sve dok i najmanji meu njegovimnarodomnisubiliposlueni. est gradova dodijeljenih Levitima, po tri na svakoj strani Jordana, odreeni su kao gradoviutoitaukojesumoglipobjeiubice.Mojsijejenarediodaseodredeovigradovida moepobjeiubicakojinehoticekogaubije.Tigradovinekavambuduutoiteodosvetnika, kazao je on, tako da ubica ne moradne poginuti dok ne stane na sud pred zajednicu. (Br 35,11.12)Ovojemilostivopravilobilonunozbogdrevnogobiajaosobneosvete,anjimeje
266

kazna za ubistvo prelazila na najblieg roaka ili nasljednika poginulog. U sluajevima u kojima je krivnja bila oita nije bilo potrebno ekati na suenje pred sudijama. Osvetnik je mogao svugdje goniti ubicu i ubiti ga bilo gdje da ga zatekne. Gospod nije smatrao za potrebnomdautomtrenutkuukineovajobiaj,vejeuspostaviopravilodabisepobrinuoza sigurnostonihkojisuubiliiznehata. Gradoviutoitasubiliraspodijeljenitakodasubiliudaljeniokopoladanaputovanja izsvakogdijelazemlje.Putevikojisuvodilidonjihuvijeksusemoralidobroodravati,adu putasupodignutiznakovinakojimajejasnim,velikimslovimastajalarije:utoite,takoda se bjegunac ni za trenutak nije morao zadravati. Svaka osoba, Izraelac, tudinac ili putnik, moglisuseokoristitiovimpravilom.Premdasenevinenijesmjelonepromiljenosmaknuti,ni krivci nisu trebali izbjei kaznu. Nadlene vlasti su pravedno trebale ispitati sluaj svakog bjeguncaitekkadjeutvrenodanijekrivzanamjernoubistvomogaojebitizatienugradu utoitu.Krivcisupredavaniosvetnicima.Aonikojisuimalipravonazatitumoglisujeimati samo uz uslov da ostanu unutar odreenog utoita. Ako je neko preao preko propisanih granica i naao ga krvni osvetnik, on bi svojim ivotom platio zanemarivanje Gospodnjeg Zakona.Meutim,prilikomsmrtivelikogsvetenika,svimakojisunaliutoiteugradovima utoitabilojedoputenodasevratenasvojeposjede. Prilikomsuenjazaubistvooptuenogsenijesmjeloosuditinatemeljusvjedoanstva samo jednog svjedoka, ak kad su i dokazi na temelju indicija bili protiv njega. Gospodnja uredba je bila: Za svako ubistvoovjeka kazna smrtinad ubicom moe se izvriti na dokaz svjedoka.Nikosenemoesmrukaznitinadokazsamojednogsvjedoka.(Br35,30)Hristos je bio taj koji je Mojsiju dao ove upute za Izrael, a kad je bio osobno na zemlji sa svojim uenicima,kadihjepoduavaokakodapostupajupremagrjenicima,VelikiUiteljjeponovio poukudasvjedoanstvojednogovjekanijedovoljnodasenekoosudiilioslobodi.Miljenje ilisudjednogovjekanisutrebalirjeavatispornapitanja.Usvimovakvimprilikamatrebale suseudruitidvijeilivieosobaizajednonositiodgovornostdapresudaoslanjajuisena izjavedvojiceilitrojicesvjedoka,budevjerodostojna(Mt18,16). Akosedokaedajeosumnjienikrivzaubistvo,nijebilotogpomirenjailiotkupakoji su ga mogli spasiti. Ko prolije krv ovjekovu, njegovu e krv ovjek proliti! (Post 9,6) Ne smijeteprimatiotkupninezaivotubicekojijezasluiosmrt:onmoraumrijeti.Odvucigais mogartvenika,dasepogubi,glasilajeBojazapovijest.Zazemljunakojojjekrvprolivena pomirenje se ne moe pribaviti. (Br 35,31.33; Izl 21,14) Sigurnost i plemenitost naroda je zahtijevaladasegrijehzaubistvootrokazni. GradoviutoitaodreenizaBojidrevninarodbilisusimbol utoitatogaHristos prua.IstijemilostiviSpasiteljkojijeodrediooveprivremenegradoveutoitaprolijevanjem svoje krvi prijestupnicima Bojeg Zakona pruio sigurno utoite u kojem oni mogu nai zatitu od druge smrti. Nijedna sila ne moe iz njegovih ruku uzeti duu koja mu dolazi da primi oprost. Sad, dakle, nema vie nikakve osude onima koji su u Hristu Isusu. Ko e ih osuditi?IsusHristoskojijeumrojobolje:kojijevaskrsnuokojijesdesnestraneBogui koji posreduje za nas, da bismo po tim dvjema nepromjenjivim stvarima u kojima Bog ne moeprevaritiimalisnaanpodsticaj mitosmose utekli(Bogu) da se domognemo nade kojanamjeodreena.(Rim8,1.34;Heb6,18) Onaj koji je bjeao u grad utoita nije smio odugovlaiti. Iza sebe je morao ostaviti porodicuiposao.Nijebilovremenazapozdravljanjesvoljenima.Upitanjujebionjegovivot isvedrugeinteresejemoraortvovatitomciljudastignedomjestasigurnosti.Zaboravljala
267

seiscrpljenost,anatekoesenijeobaziralo.Bjegunacsenizatrenutaknijeusudiousporiti svedoknijedoaodogradskihzidova. GrjenikjeizloenvjenojsmrtisvedoknenadezaklonuHristu.Kaotooklijevanjei bezbrinost mogu bjegunca liiti jedine prilike da ivi, tako odlaganje i ravnodunost mogu dovestidopropastidue.Sotona,velikineprijatelj,ustopuslijedisvakogprijestupnikaBojeg Zakona, i onaji koj nije svjestan ove opasnosti i revno ne nastoji nai zaklon u vjenom utoitu,postaertvaunitavaa. Zatoenik koji je u bilo kojem trenutku izaao izvan grada utoita bio je preputen krvnom osvetniku. Tako se narod uio da se pridravaju metoda to ih je neograniena mudrost odredila za njihovu sigurnost. Ipak, nije dovoljno da grjenik vjeruje u Hrista za oprostodgrijeha,onmoravjeromiposlunouprebivatiuNjemu.Ako,naime,svojevoljno grijeimopotosmojasnoupoznaliistinu,nepreostajenamviertvazagrijehe,negostrano iekivanjesudaiosvetnogbijesavatrekojaeprogutatiprotivnike.(Heb10,26.27) Dvaizraelskaplemena,GadovoiRubenovo,spolovinomManaeovaplemena,primili su svoje nasljedstvo prije prelaska preko Jordana. Za pastirski su narod iroke visinske ravnice i bogate ume Gileada i Baana, s dugim panjacima za njihova stada, imale privlanosti koje se nisu mogle nai u samom Hanaanu. Dva i po plemena, elei se tu nastaniti,obealasuosiguratidionaoruanihljudikojiepratitinjihovubrauprekoJordana i sudjelovati s njima u bitkama dok i oni ne osvoje svoje nasljedstvo. Obaveza je bila vjerno izvrena. Kad je deset plemena ulo u Hanaan, oko etrdeset hiljada sinova Rubenovih i sinovi Gadovi i polovina plemena Maneova... naoruanih ljudi prelo je pred Jahvom da se bore na Jerihonskim poljanama. (J 4,12.13) Oni su se godinama hrabro borili zajedno sa svojombraom,asadajedolovrijemedasevrateuzemljusvojegnasljedstva.Kaotosuse pridruilisvojojbraiubitkama,takosudijeliliiplijen,ionisusevratilisvelikimblagomis mnogom stokom, sa srebrom, zlatom, tuem, eljezom i haljinama u izobilju, a sve su to trebalipodijelitisonimakojisuostalisporodicamaistadima. Sada su trebali stanovati udaljeni od Gospodnjeg Svetilita te je stoga Joua sa zabrinutimsrcemposmatraonjihovodlazakznajuidaeunjihovomizoliranomilutalakom ivotubitisnanihkunjidapopusteobiajimapaganskihplemenakojasuivjelanagranici. Dok su Jouu i druge vode optereivali muni predosjeaji, do njih su dole udne vijesti.PoredJordana,blizumjestagdjesuIzraelciudesnoprelirijeku,dvaipolplemenasu podigla rtvenik, slian rtveniku za rtve paljenice u ilu. Boji je Zakon po cijenu smrti zabranjivao uspostavljanje drugog bogosluenja osim onog u Svetilitu. Ako je takva bila prirodartvenika,one,akoostane,udaljitinarododistinskevjere. Predstavnicinarodasuseokupiliuiluinavrhuncuuzbuenjaiogorenjapredloili daseodmahzaratiprotivprijestupnika.Meutim,poduticajemopreznijihodluenojedase poalje poslanstvo kako bi od dvaju i pol plemena dobili objanjenje o njihovom ponaanju. Izabrano je deset knezova, po jedan iz svakog plemena. Na elu im je bio Pinhas, koji se istaknuosvojomrevnouprotivzloinakodPeora. Dva i po plemena su pogrijeila to su bez objanjenja zapoela djelo koje je prualo povodzasumnju.Predstavnici,pretpostavljajuidasunjihovabraakriva,suprotstavilisuim seotrimukorom.OptuilisuihzapobunuprotivGospodaizapovjediliimdasesjetekakoje Izrael kanjen to se pridruio BaalPeoru. Pinhas je u ime cijelog Izraela rekao sinovima RubenovimiGadovimdaakonisuvoljniivjetiutojzemljibezrtvenikazartvepaljenice, onisudobrodolidadijelenasljedstvoiprednostinjihovebraenadrugojstrani.
268

Usvomodgovoruoptuenisuobjasnilidanjihovrtveniknijenamijenjenrtvama,ve samokaosvjedoanstvodaoniimajuistuvjerukaonjihovabraauHanaanu,premdaihdijeli rijeka.Bojalisusedaeunarednimgodinamanjihovadjecamodabitiiskljuenaizslubeu SvetilitukaoonakojanemajudijelauIzraelu.Takojeovajrtvenik,nainjenpouzorkuna rtvenikGospodnjiuilu,trebaobitisvjedoanstvodasunjegovigraditeljioboavateljiivog Boga. Predstavnici su s velikom radou prihvatili ovo objanjenje i odmah prenijeli vijesti onima koji su ih poslali. Naputene su sve pomisli na rat i narod se udruio u radosti i hvaljenjuBoga. SinoviRubenoviiGadovisuondanartvenikstavilinatpisistiuirazlogzbogkojegje podignut i rekli: To je svjedoanstvo meu nama: Jahve je Bog. Oni su time nastojali sprijeitibuduenerazumijevanjeiuklonitisvetobimoglobitiuzrokkunji. Kakoestoozbiljnetekoenastanuizjednostavnognerazumijevanja,akimeuoni ma koje vode najdostojnije pobude. Kakve ozbiljne i pogubne posljedice mogu uslijediti bez utivostiipoputanja.TadasedesetplemenasjetilokakojeuAhanovomsluajuBogukorio nedostatakopreznostiuotkrivanjugrijehakojijebiomeunjima.Onisusadaodluilidjelo vatibrzoiodluno,alinastojeiizbjeiprvuzabluduonisuotiliudrugukrajnost.Umjestoda uovomsluajuutivoispitajudabisaznaliinjenice,onisusvojubrauosudiliiokrivili.Dasu GadoviiRubenoviljudiuzvratiliuistomduhu,posljedicabibiorat.Premdajevanoizbjei poputanjegrijehu,jednakojevanoklonitisestrogeosudeineutemeljenesumnje. Premda su bili osjetljivi i na najmanje okrivljavanje u vezi s njihovim ponaanjem, mnogi su previe otri u postupanju s onima koje sumnjaju da su u zabludi. Prijekorom i osudivanjem nikoga se nije odvratilo od njegovog pogrenog stajalita, ve se tako mnoge udaljuje od pravog puta i njihova srca otvrdnu na uvjeravanja. Duh ljubaznosti, utivo i strpljivopodnoenje moguspasitizabludjelogiprekritimnotvogrijeha. Mudrost koju su pokazali Rubenovi ljudi i njihovi sudrugovi vrijedna je oponaanja. Doksupotenonastojaliunaprijeditipravuvjeru,onisubilipogrenoosueniiotroukoreni, a ipak nisu izrazili negodovanje. Oni su utivo i strpljivo sasluali optube svoje brae prije nego to su se pokuali obraniti, a onda pozorno objasnili svoje motive i pokazali svoju nevinost.Takojenaprijateljskinainrijeenatekoakojajeprijetilaozbiljnimposljedicama. Onikojisuupravumogu,akikadsulanooptueni,ostatimirniipuniobzira.Bogje upoznat sa svime to ljudi pogreno prikau i pogreno razumiju tako da mi na sluaj sa sigurnou moemo ostaviti u njegovim rukama. On e sigurno opravdati ivot onih koji vjerujuuNjegakaotojeispitaogrjenogAhana.OnikojevodiHristovduhimateljubavkoja dugotrpiikojajeljubazna. Boja je volja da meu njegovim narodom prebiva zajednitvo i bratska ljubav. HristovamolitvaprijesamograspeajebiladanjegoviuenicibudujednokaotojeOnjedno sOcem,dasvijetmoevjerovatidaihjeBogposlao.Ovanajdirljivijainajljepamolitvasee krozvjekovesvedonaihdana,jersunjegoverijeibile:Nemolimsamozanjih negoizaone kojieponjihovojrijeivjerovatiume.(Iv17,20)Premdaminetrebamortvovatinijedno naeloistine,ovostanjejedinstvatrebabitinastalnicilj.Tojedokazistinskoguenitva.Isus jerekao:Akoimadneteljubavijedanpremadrugome,potom evassviupoznatidastemoji uenici. (Iv 13,35) Apostol Petar bodri Crkvu: Na kraju, svi budite jednoduni, puni saosjeanja,bratskeljubavi,milosraiponiznosti!Nevraajtezlozazlo,niuvreduzauvredu, venaprotivblogosiljate,jerstenatopozvanidanaslijediteblagoslov!(1Pt3,8.9)
269

 49. poglavlje

POSLEDNJEJOUINERIJEI
Ovo poglavlje zasniva se na Joui 23 i 24. Ratovi i osvajanja su bili okonam i Joua se povukao u mir porodinog ivota. ProteklojemnogodanakakojeJahvedaoIzraeludaotpoineodsvihneprijateljaunaokolo... DozvazatoJouasveIzraelce,starjeine,glavare,suceiupraviteljenjihove. Prolojenekolikogodinaotkadjenarodnaseliosvojenasljedstvoivesemoglavidjeti pojava istih zala koja su Izraelu ranije donosila kazne. Kad je Joua osjetio da ga obuzima staraka nemo i shvatio da njegovo djelo uskoro mora zavriti, ispunila ga je briga za budunost njegovog naroda. Kad su se ponovno okupili oko svog ostarjelog voe, on im se obratiorijeimaoinskeljubavi.Vistebilisvjedoci,kazaojeon,svegatojeJahve,Bogva, predvaimoimauiniosvimnarodimaradivas:Jahve,Bogva,boriosezavas.Premdasu Hanaancibilipokoreni,onisvijouvijekzauzimalipriliandiozemljeobeaneIzraeluiJoua je opomenuo svoj narod da ne posustane i zaboravi Gospodnju zapovijest da u cijelosti razvlastioveidolopoklonikenarode. Narod je uglavnom bio spor da zavri posao istjerivanja neznaboaca. Plemena su se rairilaposvojemnasljedstvu,vojskajebilarazoruanatesenaobnavljanjeratagledalokao nateakinepouzdanpothvat.AliJouajeizjavio:Jahve,Bogva,sameihgonitiispredvasi otjerateihispredvas,izaposjeetenjihovuzemlju,kaotovamjeobeaoJahve,Bogva. Budite, dakle, postojani i sve vri u tome da uvate i vrite sve to je napisano u Knjizi zakonaMojsijeva,idaneodstupiteodtoganidesnonilijevo. Jouasepozvaonanarodkaosvjedokedaje,svedoksusepokoravaliovimuslovima, Bogvjernoispunjavaosvojaobeanja.Spoznajteipriznajtesvimsrcemsvojimisvomduom svojom:nijednoodsvihobeanjakojavamjedaoJahve,Bogva,nijeostaloneispunjeno.On imjerekaodakaotojeGospodispuniosvojaobeanjatakoeispunitiiprijetnje.Ikaoto vamseispunilosvakoobeanjetovamgajedaoJahve,Bogva,takoeJahveispunitiisvaku prijetnju...AkoprekriteSavezkojijeJahve,Bogva,sklopiosvama...buknutegnjevJahvin navas,inestatevasubrzoizdobrezemljekojuvamjeJahvedao. Sotona vara mnoge s naizgled vjerodostojnom teorijom da je Boja ljubav prema njegovom narodu tako velika da e im On oprostiti grijehe. On tvrdi da premda Boje rijei prijetnje imaju odreenu svrhu u njegovoj moralnoj vladavini, one se nikada doslovno nee ispuniti. Ali Bog u svom postupanju prema svojim stvorenjima odrava naela pravednosti tako to otkriva istinsku prirodu grijeha, pokazujui da su njegove posljedice bijeda i smrt. Nikadanijebiloinikadaneebitibezuslovnogoprostagrijeha.Takavoprostbiobiodbaciva nje naela pravednosti koji je sam temelj Boje vladavine. To bi izazvalo zaprepatenje bezgrjenog svemira. Bog je vjerno upuivao na posljedice grijeha, i ako ta upozorenja nisu istinita,kakomoemobitisigurnidaenjegovaobeanjabitiispunjena?Takozvanadobrota kojazanemarujepravdunijedobrota,veslabost. Bog je darodavac ivota. Od samog poetka svi su njegovi zakoni dani za ivot. Ali grijehjeprekinuoporedakkojijeBoguspostavioiuslijediojenesklad.Svedokpostojigrijeh,
270

patnjaismrtsuneizbjene.SamozatotojeOtkupiteljponioprokletstvogrijehaumjestonas ovjeksemoenadatidaeosobnoizbjeinjegovestraneposljedice. Prije Jouine smrti glavari i plemenske starjeine, posluni njegovim pozivima, ponovno su se okupili u ekemu. Nijedno mjesto u cijeloj zemlji nije budilo toliko svetih sjeanja,vraajuinjihovemislinaBojiSavezsAbrahamomiJakovom,podsjeajuiihina njihove vlastite sveane zakletve prilikom ulaska u Hanaan. Tu su se nalazila brda Ebal i Gerizim, tihi svjedoci zakletvi koje su doli obnoviti u prisutnosti svog umirueg vode. PosvudasusenalazilidokazionogatojeBoguiniozanjih,kakoimjedaozemljuzakojuoni nisuradili,gradovekojenisugradili,vinogradeimaslinikekojenisusadili.Jouajejojednom ponovioistorijuIzraela,nabrajajuiprekrasnaBojadjela,dasvimoguosjetitinjegovuljubav imilostisluemusavrenoivjerno. Na Jouinu zapovijest iz ila je donesen Koveg. Prilika je bila vrlo sveana, a ovaj simbol Boje prisutnosti produbio je dojam koji je on elio ostaviti na narod. Nakon to je prikazaoBojudobrotupremaIzraeluonihjepozvaodauimeJahveizaberukomeesluiti. OnisujouvijekdonekletajnooboavaliidoleiJouaihjesadanastojaopodstainaodluku dauklonegrijehizIzraela.Meutim,akovamsenesviasluitiJahvi,ondadanasizaberite kome ete sluiti, rekao je on. Joua ih je elio navesti da slue Bogu, ne prisilno, ve dragovoljno.LjubavpremaBogujetemeljvjere.Slubaizpukenadezanagradomiliizstraha od kazne nita ne koristi. Otvoreni otpad nije vea uvreda Bogu od licemjerstva i pukog formalnogbogosluenja. Ostarjelijevoapozivaonaroddasvestranosagledajuonotoimjeiznioiodluehoe lidoistaivjetikaotosuivjeliponieniidolopoklonikinarodiokonjih.Akoimseinidaim sluba Jahvi, izvoru sile, izvoru blagoslova, donosi zlo, neka taj dan izberu kome e sluiti, bogovimakojimasusluilivaioci,odkojihjeAbrahamodvojen,ilibogovimaAmorejacau ijoj zemlji sada prebivate. Ove posljednje rijei su bile otar ukor Izraelcima. Bogovi Amorejacanisumoglizatititinjihoveoboavatelje.Zbogsvojihjeodvratnihiponiavajuih grijeha taj bezboni narod bio uniten i dobra zemlja koju su nekada posjedovali dana je Bojemnarodu.KakojebilonerazumnoodIzraelaizabratiboanstvazbogkojihsuAmorejci bili uniteni! Ja i moj dom, dodao je Joua, sluiemo Jahvi. Ista sveta revnost koja je nadahnulavoduprenesenajenanarod.Njegovisupoziviizazvalipripravanodgovor:Daleko nekaje odnasdaostavimoJahvuasluimodrugimbogovima. VinemoetesluitiJahvi,dodaojeJoua,jerjeonBogsveti...kojinemoepodnijeti vaih prijestupa ni vaih grijeha. Prije no to doe do neke trajne promjene narod mora osjetitipotpununesposobnostdasamsluaBoga.OnisuprekrilinjegovZakoniZakonihje osudiokaoprijestupnikeinijepruaoizlaz.Svedoksuvjerovaliuvlastitusnaguipravednost oni nisu mogli primiti oprost za svoje grijehe. Nisu mogli izvriti zahtjeve Bojeg savrenog ZakonatesuuzaludobeavalidaesluitiBogu.SamovjeromuHristaonisumogliosigurati oprost grijeha i primiti silu da vre Boji Zakon. Oni se moraju prestati oslanjati na vlastite naporedabisespasili,iucijelostimorajuvjerovatiuzaslugeObeanogSpasitelja,akoeleda ihBogprihvati. Jouajenastojaopodstaisvojesluaocedadobroizvagajusvojerijeiiuzdreseod zakletvi koje nisu bili spremni ispuniti. Oni su s velikom revnou ponovili izjavu: Ne, mi emosluitiJahvi.Sveanimpristankomdabudusvjedociprotivsamihsebeonisuizbarali Jahvu,ijojednomponoviliobeanjeoodanosti:SluiemoJahvi,Bogusvojemu,iglasemo njegovsluati.
271

Tako sklopi Joua tog dana Savez s narodom i utvrdi mu uredbu i zakon. Bilo je to u ekemu.Nakontojenapisaoizvjetajoovomsveanomdogaajuongajezajednosknjigom ZakonastavioporedKovega.Ondajepodigaokamenkaospomenikirekao:Gle,ovajkamen neka nam bude svjedokom, jer je uo rijei to ih je govorio Jahve; on e biti svjedok da ne zatajiteBogasvoga.TadaJouaotpustinarod,svakognanjegovonasljedstvo. Joua je ovim obavio posao za Izraela. On je vrio volju Jahve a u Bojoj knjizi je zapisano:slugaJahvin.Najplemenitijesvjedoanstvonjegovomkarakterukaojavnogvoeje istorijanaratajakojijeuivaounjegovimdjelima:IzraeljesluioJahvisvegavijekaJouinai svegavijekastarjeinakojesuJouunadivjele.
272

 50. poglavlje

DESETINEIPRINOSI
U izraelskoj ekonomiji desetina narodnog prihoda je izdvajana za potporu javnih bogosluenja.StogajeMojsijerekaoIzraelcima:Svakadesetinasazemljita,biloodpoljskih usjeva, bilo od plodova sa stabala, pripada Jahvi; to je Jahvi posveeno. Svaka desetina od krupnogaisitnogablaga,tojestsvakodeseto...nekabudeposveenoJahvi.(Lev27,30.32) Meutim, sistem desetkovanja nije potekao od Izraelaca. Gospod je od najranijih vremenapolagaopravonadesetinuitajsezahtjevpriznavaoipotovao.Abraham jedesetinu dao Melhisedeku, sveteniku Boga Svevinjega (Post 14,20). Jakov je, bjegunac i lutalica, za dolaskauBetelobeaoGospodu:Aodsvegatomibudedavao,zateuodlagatidesetinu. (Post 28,22) Kad su Izraelci organizirani kao narod, zakon o desetini je potvren kao boanskauredba,anjihovnapredakjezavisiooposlunostiovojuredbi. Svrha sistema desetine i prinosa jest da u umove ljudi utisne veliku istinu da je Bog izvor svakog blagoslova za njegova stvorenja i da ovjek njemu duguje zahvalnost za dobre daroveNjegovogprovienja. ...Onkojisvimadajeivotnidahisveostalo.(Dj17,25)Gospodobjavljuje:Tamoje su sve ivotinje umske, tisue zvjeradi u gorama mojim. (Ps 50,10) Moje je zlato, moje je srebro.(Hag2,8)Bogjetajkojiljudimadajesnagudasteknubogatstvo(Pnz8,18).Gospodje zapovjediodakaopriznanjedasvedolaziodNjegadionjegovihblagoslovavraamoNjemuu darovimaiprinosimakakobismopoduprlioboavanjeBoga. Svaka desetina... pripada Jahvi. Ovdje je upotrijebljen slian oblik izraavanja kao u zakonuosuboti.Asedmogjedanasubota,poinakposveenJahvi...(Izl20,10) Bog je za sebe zadrao odreeni dio ovjekova vremena i sredstava, i nijedan ovjek ne moeprisvojitibilokojiodnjihzasebe,adaseneogrijei. Desetina se iskljuivo morala odvajati Levitima za upotrebu, plemenu koje je bilo odvojenozaslubuuSvetilitu.Meutim,tonikakonijebiokrajnjihovihdoprinosazavjerske svrhe.ator,akasnijeiHram,ucijelostijesagraenoddragovoljnihdarova.Dabiosigurao sredstva za popravke i druge trokove, Mojsije je naredio da prilikom svakog prebrojavanja naroda svi priloe pola ekela kao prinos Jahvi. U Nehemijino vrijeme doprinos se davao godinje.(VidiIzl30,1216;2Kr12,4.5;2Ljet24,413;Neh10,32.33.)Svremenanavrijeme Bogusuprinoenertvezagrijehirtvezahvalnice.Nagodinjimpraznicimaonesuprinoe neuvelikombroju,avelikodunoseprilagaloizasiromane. akiprijenotosedesetinamoglapriloitipriznavalisuseBojizahtjevi.Prviplodovi sa zemlje uvijek su se posveivali Njemu. Za Boga se odvajala prva vuna za strienja ovaca, itarice za vridbe, prvo ulje i vino. Isto je tako bilo i s prvom mladunadi ivotinja, a za prvoroenogsinaplaalaseotkupnina.PrvisuseplodovidonosilipredGospodauSvetilitei odvajalisesvetenicimanakoritenje. TakosenarodstalnopodsjeaodajeBogistinskivlasniknjihovihpolja,stada,daimje Ondavaosunceikiuzasijanjeietvu,dajesvetosuposjedovalibilonjegovostvorenjeida ihjeOnuiniopovjerenicimanjegovihdobara. KadsuseIzraelci,natovareniprvimplodovimazemlje,vonjakaivinograda,okupljali
273

okoatora,tojebilojavnopriznanjeBojedobrote.Kadjesvetenikuzimaodarove,davalac jekaodasenalaziuJahvinojprisutnosti,govorio:Mojjeotacbioaramejskilutalac...aonda opisaoboravakuEgiptuimukeodkojihjeBogizbavioIzraelamonomispruenomrukomi ispruenom miicom, velikom strahotom, znakovima i udesima. Onda je rekao: I dovede nasnaovomjestoidadenamovuzemlju,zemljukojomteemedimlijeko.Isad,evo.donosim prvineplodovasatlatosimiga,Jahve,dao.(Pnz26,5.811) DoprinosikojisusetrailiodIzraelacazavjerskeidobrotvornesvrheiznosilisucijelu etvrtinunjihovezarade.Zbogtakovisokihdoprinosanaizvoreprihodamogloseoekivatida eoniosiromaitinarod,alinasuprottome,vjernovrenjeovihuredbibiojejedanoduslova njihovanapretka.UzuslovnjihoveposlunostiBogimjedaosljedeeobeanje:Neulizbog vaszaprijetitskakavcudavamvienekvariusjevaidavamnebudenerodnalozaupolju...Svi evasnaroditaddratisretnima,jeretebitizemljablaenstva,govoriJahvenadvojskama. (Mal3,11) Upeatljiv prikaz posljedica sebinog uskraivanja ak i dragovoljnih prinosa Bogu dogodio se u vrijeme proroka Hagaja. Nakon povratka iz babilonskog ropstva Izraelci su poeliponovnograditiGospodnjiHram,alisuoenisodlunimprotivljenjemneprijatelja,oni su prekinuli rad, a otra sua koja ih je osiromaila uvjerila ih je da je nemogue zavriti gradnju Hrama. Nije jo dolo vrijeme, govorili su oni, da se opet sazda Dom Jahvin! Ali preko Gospodnjeg proroka poslana im je poruka: A vama je vrijeme da stanujete u pokrivenimkuama,dokjeovajDomrazvaljen.Izato,ovakosadagovoriJahvenadVojskama: Razmotritesvojeputove.ijetemnogo,malodovozite;jedete,anistesiti;pijete,anapojitsene moete;odijevatese,anijevamtoplo.Poslenikzaraujeplau,astavljajeuprodrttobolac! (Hag 1,26) A onda se nudi i razlog: Nadaste se obilju, a gle, malo je; to dovezete kui, ja otpuhnem.Azato?rijejeJahvenadVojskama.ZatotojeDommojrazvaljen,doksesvaki odvasbrinezadomsvoj.Stogjenebouskratilorosu,azemljauskratilausjeve.Jadozvahsuu na zemlju i gore, na ito i vino, na ulje i na sve to zemlja rada, na ljude i stoku, i na svaki trudnosteenplod.(Hag1,9.11)Dolaastehrpioddvadesetmjerica,abijaeihsamodeset! Dolaaste kaci da zahvatite pedeset mjerica, a bjee ih samo dvadeset! Udarao sam snijeu, medljikomigradomsvakodjelovaihruku.(Hag2,16.17) PodstaknutiovimopomenamanarodsedaonaizgradnjuBojekue.Ondasuprimili rije od Gospoda: Stoga dobro pripazite od dananjeg dana unapredak od dvadeset i etvrtogdanadevetogamjeseca,kadsestaograditiHramJahvin,pripazitedobro...Aliodovog danajaublagosloviti.(Hag2,18.19) Mudriovjekkae:Kodijeliobilato,svevieima,akokrtari,svejesiromaniji.(Izr 11,24)ApostolPavleiznosiistupoukuuNovomzavjetu:Ovovelim:kokrtosije,krtoei eti;koobilatosije,obilatoeieti!ABogmoetakoobilatoizlitinavassvakuvrstumilosti, damogneteimatiuvijekiusvemusasvimdovoljnosvegaijoimativikazakojemudrago dobrodjelo.(2Kor9,6.8) Boja namjera je bila da njegov narod, Izrael, nosi vidjelo svim stanovnicima Zemlje. Odravajui javno bogosluenje oni su svjedoili o postojanju i suverenosti ivog Boga. Njihovajeprednostbilaodravatiovobogosluenjekaoizrazsvojeodanostiiljubaviprema Njemu.Gospodjetakourediodairenjevidjelaiistinasvijetomzavisionaporimaiprinosima onihkojisusudioniciboanskihdarova.Onjemogaoaneleuinitipredstavnicimanjegove istine.Mogaojevlastitimglasomobznanitisvojuvolju,kaotojujeobjavionaSinaju,aliOnje usvojojbezgraninojljubaviimudrostipozvaoljudedapostanunjegovisaradnicitakotoih
274

jeizabraodaobaveovajposao. U izraelsko vrijeme desetina i dragovoljni darovi bili su potrebni za odravanje boanske slube. Treba li Boji narod davati manje u dananje vrijeme? Naelo to ga je HristosuspostaviojestdanaadavanjaBogutrebajubitiuskladusasvjetlouiprednostima to ih uivamo. Komu je mnogo dano, od njega e se mnogo traiti. (Lk 12,48) Spasitelj je aljui svoje uenike rekao: Badava ste primili, badava i dajte! (Mt 10,8) Kako se nai blagoslovi i prednosti mnoe, kad pred sobom imamo neusporedivu rtvu slavnog Sina Bojeg, zar nau zahvalnost ne trebamo izraziti obilnijim darovima da drugima moemo odnijeti vijest spasenja? Kako se djelo evanelja iri, ono zahtijeva vee darove nego to se zahtijevalo u drevna vremena, i to zakon o desetini i darovima ini jo nunijim nego u vrijemeizraelskeekonomije.BogesepotovatiimnogovieeseduaobratitiHristuakoje njegov narod dareljiv u podupiranju njegova djela dragovoljnim darovima, umjesto pribjegavanjanehrianskiminesvetimmetodamapunjenjablagajne. Mojsijevjeplandaprikupisredstvazagradnjuatorabiovrlouspjean.Moljenjenije bilo potrebno. On nije koristio neka sredstva kojima dananje crkve esto pribjegavaju. On nije nainio veliku gozbu. Nije pozivao narod na praznovanje, ples ili zabavu, nije osnivao tombole, niti ita nesveto, da prikupi sredstva za gradnju Bojeg Svetilita. Bog je naredio Mojsiju da pozove Izraelce da donesu darove. On je trebao uzeti darove od svih koji su dragovoljno donosili, iz srca. I darovi su stizali u tako velikim koliinama da je Mojsije zabranionarodudadonosi,jersudonijelivienegotosemoglopotroiti. Bog je ljude uinio svojim pristavima. Imovina koju je On dao u njihove ruke jest sredstvokojejeOndaozairenjeevanelja.OnimakojisepokaukaovjernipristaviOne dativeepovjerenje.Gospodkae:Jerjaastimonekojimeneaste.(1Sam2,30)Bogljubi veseladarivaoca,akadnjegovnarod,sazahvalnimsrcem,donosisvojedaroveiprinose,a ne sa alou i na silu, pratit e ih njegovi blagoslovi, kao to je obeao. Donesite itavu desetinuuriznicudaumojojkuibudehrane.TadameiskuajtegovoriJahvenadVojskama neu li vam otvoriti ustave nebeske i neu li izliti na vas punom mjerom blagoslov. (Mal 3,10)
275

 51. poglavlje

BOJESTARANJEZASIROMANE
Da bi se promicalo sakupljanje naroda na bogosluenja i da bi se pobrinulo za siromane,zahtijevalasejojednadesetinaodsvezarade.UvezisprvomdesetinomGospod jeizjavio:Levijevimsinovima,evo,predajemnasljedstvosvedesetine uIzraelu.(Br18,21) Meutim, u vezi s drugom desetinom On je zapovjedio: A onda blaguj desetine svoga ita, svogavina,svogauljaiprvinesvojekrupneisitnestokeuprisutnostiJahve,Bogasvoga,na mjestukojeonodaberedasvojeimeondjenastani;dasetakonauizauvijekbojatiseJahve, Boga svoga. (Pnz 14,23.29; 16,1114) Oni su ovu desetinu, ili jednak iznos u novcu, trebali donositisvakedrugegodinenamjestogdjesenalaziloSvetilite.NakontosuBoguprinijeli rtvu zahvalnicu, a odreenu koliinu dali svetenicima, donositelji su ostatak trebali upotrijebiti za vjersku gozbu u kojoj su trebali sudjelovati leviti, tudinci, udovice i siroad. Takojedonesenopravilozartvezahvalniceigozbenagodinjimpraznicima,imejenarod privuenudrutvosvetenikailevitadaprimiuputeiohrabrenjauslubiBogu. Meutim, svake se tree godine ova druga desetina trebala koristiti kod kue, za ugoivanjelevitaisiromanih,kaotojeMojsijerekao:...potvojimgradovima,dajedudo sitosti.(Pnz26,12)Ovajedesetinabilazakladazadobrotvornesvrheigostoljubivost. Osim toga doneseno je jo jedno pravilo za siromane. Nita, osim njihova priznanja Bojih zahtjeva, ne izdvaja zakone dane Mojsiju tako kao njihov irokogrudni, njeni i gostoljubiv duh prema siromanima. Premda je Bog obeao dati velike blagoslove svom narodu,njegovanamjeranijebiladaimsiromatvobudepotpunonepoznato.Onjeizjavioda zemlja nikada nee biti bez siromanih. Meu njegovim narodom je uvijek trebalo biti onih koji su zahtijevali njihovu naklonost, njenost i dobrostivost. Onda, kao i sada, ljudi su bili podloninesreama,bolestima,gubitkuimetka,aipaksvedoksuslijediliuputetoihjeBog dao,meunjimanijebiloprosjakanigladnih. Boji zakon dao je siromanima pravo na odreeni dio plodova zemlje. Kad je bio gladan,ovjekjebioslobodanuiupolje,vonjakilivinogradsvogblinjegijestiplodoveda zadovolji svoju glad. U skladu s ovim doputenjem, Isusovi uenici su uzeli i jeli ita dok su subotomprolazilikrozpolja. Svi pabirci polja, vonjaka i vinograda pripadali su siromanima. Kad anje ito na svojojnjivi,rekaojeMojsije,pazaboravikojisnopnanjivi,nevraajseponj...Kadjednom omlatisvojemasline,vieizasebenepretrauj...Kadoberesvojvinograd,nepaljetkujiza sebe;nekatobudezadoljaka,sirotuiudovicu.Sjeajsekakosibiorobuzemljiegipatskoj; zatotinareujemdaovuzapovijestvri.(Pnz24,1922;Lev19,9.10) Postojalo je i posebno davanje za siromane svake sedme godine. Subotnja godina, kakosenazivala,poinjalajezavretkometve.Uvrijemesjetvetojedolazilonakonberbe ljudinisutrebalisijati,nisusmjelivezivativinogradeuproljeeinisusmjelioekivatinietvu niberbu.Moglisujestionotojezemljasamaodseberodila dok je bilo svjee, ali nitaod toganisusmjelisprematiuskladita.Tegodinerodovejetrebaloostavititudincima,siroadii udovicama,paakipoljskimivotinjama(Izl23,10.11;Lev25,5). Aliakojezemljaobinoraaladovoljnodapokrijepotrebeljudi,kakosuonipreivlja
276

valitokomgodinekadnesakupljajuplodove?ZatoseobilnopobrinuloBojeobeanje:Evo, blagoslovusvojpustitinavas:estagodinarodomeroditizatrigodine,rekaojeGospod, kadbudetesijaliosmegodine,hranitetesestarimprihodomsvedodevetegodine;dokne doenjezinprihod,jeetestari.(Lev25,21.22) Dranje subotnje godine trebalo je koristiti i narodu i zemlji. Tlo, koje je ostalo neobraeno jednu sezonu, kasnije je obilnije raalo. Narod je bio osloboen tereta rada u polju, i premda je bilo razliitih poslova koje su mogli obaviti tokom tog razdoblja, svi su uivali u veem odmoru koji je pruao priliku za obnovu tjelesne snage za napore sljedee godine.Imalisuvievremenazarazmiljanjeimolitvu,zaupoznavanjesBojimuenjimai zahtjevimaizapoduavanjeusvojimdomovima. Izraelski su robovi subotnje godine bili oslobaani i nije ih se smjelo otpustiti bez otpremnine.Gospodnjajeuputaglasila:Kadgaslobodnaodsebeotpusti,nealjigapraznih ruku.Darujgaimeizmeustokesvoje,sgumnasvogaiizbadnjasvoga;imeteveJahve, Bogtvoj,blagoslovio,odtogainjemudaj.(Pnz15,13.14) Radnikenadnice morale su se tano isplaivati: Nemoj zakidati jadnoga i bijednoga najamnika,bioontvojsunarodnjakilidoljakizkojegagradautvojojzemlji...Svakidandaji muzaraduprijenegosuncezae,jerjesiromahizanjomuzdie.(Pnz24,14.15) Takoesudaneposebneuputeuvezispostupanjempremabjeguncimaizslube:Ne smijeizruivatirobakojijeodsvogagospodarautekaoktebi.Nekaboravistobomutvojoj sredini,umjestutogaodabereujednomodtvojihgradovagdjemusesvidi.Nemojsnjim loepostupati.(Pnz24,16.17) Siromani su se sedme godine oslobaali od duga. Izraelcima je bilo nareeno da u svakom trenutku pomau svojoj brai u potrebi tako to e im posuditi novac bez kamata. Uzimanjekamataodsiromahajebiloizriitozabranjeno:Akotvojbratzapadneukripacine mogneodravatisvojeodnosestobom,primiga;inekastobomivikaostranaciligost.Ne uzimaj od njega ni lihve ni kamata. Boga se svoga boj, i neka tvoj brat ivi s tobom! Ne uzajmljujmunovacnakamateniti mulihvarskidajisvojuhranu.(Lev25,3537)Akojedug ostao neplaen do oprosne godine, glavnica se nije mogla povratiti. Narod je izriito bio upozorenprotivuskraivanjapomoizbogtoga:Naelisekodtebekakavsiromah,nekood tvojebrae,...nebuditvrdasrcanitizatvarajsvojerukepremasvomesiromanomebratu,... uvajsedatiseusrcuneporodiopakamisaoterekne:Sedmasegodina,godinaotputanja dugova,vepribliujeidaprijekimokompogledasvogasiromanoga brata inita mu ne dadne. On bi zazvao Jahvu protiv tebe, i grijeh bi bio na tebi. Kako siromaha nikad nee nestati iz zemlje, zapovijestam ti: irom otvaraj svoju ruku svome bratu, svome siromahu i potrebituuzemljisvojoj,negomuiromrastvorirukuispremnomudajtomunedostaje. (Pnz15,79,118) Nikosenijetrebaobojatidaemunjegovadareljivostdonijetisiromatvo.Poslunost Bojim zapovijestima e svakako donijeti napredak. ... te e moi zajmove davati mnogim narodima, a sam ih nee moi uzimati, i nad mnogim e narodima vladati, dok oni nad tobomneegospodariti.(Pnz15,6) Nakonsedamsedmicatakvihgodinailisedamputasedamgodinaslijedilajevelika oprosnagodinajubilejskagodina.Aondazaoriutrubu!...iromsvojezemlje.Tupedesetu godinu proglasite svetom! Zemljom proglasite osloboenje svim njezinim stanovnicima. To neka vam bude jubilej, oprosna godina. Neka se svako va vrati na svoju oevinu; neka se svakovratiksvomerodu.(Lev25,9.10)
277

Usedmomemjesecu,desetogadanatogamjeseca,naDanpomirenja,trubajeoglasila jubilarnu godinu. Trubljenje se ulo irom zemlje gdje su stanovali Izraelci, pozivajui svu djecu Jakovljevu da s dobrodolicom doekaju oprosnu godinu. Na veliki Dan pomirenja opratalisusesviizraelskigrijesi,inarodjesradosnimsrcimapozdravljaoovajjubilej. Kao i tokom subotnjih godina zemlja se nije zasijavala ni ela, a svi su se rodovi smatrali vlasnitvom siromaha. Jedan sloj izraelskih robova, svi koji nisu bili osloboeni subotnjegodine,tadasubilioslobaani.Alionotojenaroitoobiljeavalojubilarnugodinu bio je povratak sve zemlje porodicama prvotnih vlasnika. Prema naroitoj Bojoj uredbi zemlja je bila podijeljena drijebom. Nakon podjele zemlje niko nije smio trgovati svojim posjedom.Nijesmioprodavatisvojposjed,osimakogajenatoprisililosiromatvo,iakonije biootkupljen,jubilejskegodinesevraaoprvotnomvlasnikuilinjegovimnasljednicima. Gospod je rekao Izraelcima: Zemlja se ne smije prodati potpuno, jer zemlja pripada meni, dok ste vi samo stranci i gosti kod mene. (Lev 25,23) Narodu je trebalo prenijeti injenicudajezemljabilaGospodnjazakojusuimalidoputenjedajenekovrijemeposjeduju, dajeOnbiozakonskivlasnik,prvotniposjednik,idaseOnelioposebnobrinutizasiromane iunesreene.Uumovejesvihtrebaloutisnutidairomasiimajujednakopravonamjestou Bojemsvijetukaoionikojisubogatiji. Tako se na milostivi Stvoritelj pobrinuo da umanji patnju, da u ivot siromaha i napaenihunesezrakunadeibljesaksunevesvjetlosti. Gospod je htio onemoguiti neumjerenu ljubav prema bogatstvu i moi. Velika zla nastaju kad jedni neprestano nagomilavaju bogatstvo, a drugi osiromauju i propadaju. Bez ograniavanjamobogatihbipostalamonopol,asiromanebise,premdausvakompogledu jednakodostojneuBojimoima,smatralopodreenimauodnosunasvojunaprednijubrau ipostupalokaostakvima.Osjeajtlaenjaprouzroitestrastisiromanijihklasa.Stvarase osjeaj oaja i beznaa koji tei demoralizaciji drutva i otvara vrata svakoj vrsti zloina. SvrhapropisatoihjeBoguspostaviobilajedapromiedrutvenujednakost.Mjeresubotnje i jubilarne godine u velikoj su mjeri ispravile ono to se u meuvremenu izopailo u drutvenomipolitikomporetkunacije. Svrhaovihpravilajebiladajednakoblagoslovibogatekaoisiromane.Onasutrebala sprijeiti pohlepu i sklonost ka samouzdizanju te odgajati plemenit duh dobrostivosti, a njegovanjem dobre volje i povjerenja meu svim klasama poticao bi se drutveni red i stabilnost vladavine. Svi smo mi upleteni zajedno u veliku mreu ovjeanstva, i sve to moemouinitidapridonesemoiuzdignemodruge,krozblagoslovesevraanamasamima. Zakon meusobne zavisnosti proima sve drutvene stalee. Siromasi nisu nita zavisniji o bogatima nego bogati o siromasima. Dok jedan stale trai udio u blagoslovima koje je Bog daonjihovimimunijimsusjedima,njimajeopetpotrebnavjernasluba,snagauma,kostijui miia,kojesukapitalsiromanih. IzraelusuobeanivelikiblagosloviuzuslovposlunostiBojimuputama.Davauvam kieupravovrijeme,teezemljaraati,astablapopoljudonositiplodove.Vridbaevam stizatiberbu,aberbastizatisjetvu.Jeetehljebsvojdositosti,iusvojojetezemljiivjetiu sigurnosti.Zemljiudatimir;takoetepoivatiadavasnikoneplai.tetneuivotinjeiz zemljeukloniti;maneeprolazitivaomzemljom...meuvamauhoditiibiuvamBog,avi etemibitinarod...Aliakomeneposluateiudjeloneprovedetesveovemojezapovijesti;... prekritemojSavez...Sjetveetesvojeuzaludsijatineprijateljivainjimaesehraniti.Jau se protiv vas okrenuti, i vai e vas neprijatelji obarati. Oni koji vas mrze gospodarie nad
278

vama.Bjeaeteiondakadvasnikonebudeprogonio.(Lev26,417) Mnogojeonihkojizahtijevajusvelikimoduevljenjemdasviljuditrebajuimatijednak udio u ovozemaljskim Bojim blagoslovima. Ali to nijebila Stvoriteljeva namjera. Razliitost ivotnihuslovajednojeodsredstavaspomoukojegBognastojiprovjeritiirazvitikarakter. Ipak, njegova je namjera da oni koji imaju svjetovna bogatstva sebe smatraju pukim povjerenicima njegovih dobara, kao oni kojima su povjerena sredstva koja se trebaju upotrijebitizadobrobitonihkojipateioskudijevaju. Hristos je rekao da e siromasi uvijek biti s nama i On svoje interese udruuje s interesima njegovog napaenog naroda. Srce naeg Otkupitelja saosjea s najsiromanijim i najponienijim meu njegovom zemaljskom djecom. On nam kae da su oni njegovi predstavnici na Zemlji. On ih je stavio meu nas da u naim srcima probudi ljubav koju On osjea prema napaenima i potlaenima. Saaljenje i dobrotu koju im pokazujemo Hristos prihvatakaodasmoihNjemuiskazali.Nainsurovostiilinemarapremanjimagledasekao dasmogaNjemuuinili. Da se zakon koji je Bog dao za dobrobit siromaha nastavio drati, kako bi sadanje stanje svijeta bilo razliito moralno, duhovno i tjelesno! Sebinost i samoivost ne bi se pokazivali kao danas, a svako bi gajio ljubazni obzir za sreu i dobrobit drugih, a ovakvo rairenosiromatvokojesadavidimoumnogimzemljamanebinipostojalo. NaelakojajeBogzapovjediosprijeilabistranazlakojasuusvimvremenimadola kao posljedica tlaenja siromaha od strane bogataa i sumnji i mrnje siromaha prema bogatima. Dok bi ona, s jedne strane, prijeila gomilanje velikog bogatstva i poputanje neogranienojraskoi,onabisprijeilaibudueneznanjeiuniavanjedesetakahiljadaijaje maloplaenaslubabilapotrebnadasesteknuovaogromnabogastva.Onabidonijelamirno rjeenjezaoveproblemekojisadaprijetedasvijetispuneanarhijomikrvoproliem.
279

 52. poglavlje

GODINJIPRAZNICI
Ovo poglavlje zasniva se na Levitskom zakoniku 23. CijeliIzraelsakupljaosetriputgodinjenabogosluenjeuSvetilitu(Izl23,1416).ilo je za neko vrijeme bilo mjesto ovih okupljanja, ali je kasnije Jerusalem postao sredite narodnogbogosluenjaiplemenasusetuokupljalanasveanepraznike. Narodjebiookruendivljim,ratobornimplemenimakojasueljnoekaladazauzmu njihovuzemlju,aipakjetriputgodinjesvimazaratsposobnimljudimaisvimakojisumogli putovatinareenodaostavesvojedomoveidounamjestaokupljanja,blizusreditazemlje. tojetrebalosprijeitinjihoveneprijateljedanapadnuovenezatienedomove,daihopusto e ognjem i maem? to je trebalo sprijeiti napad na zemlju koja bi Izraelce mogla uiniti robovima nekih stranih neprijatelja? Bog je obeao da e biti zatitnik svog naroda. Aneo Jahvinlogorpodieokonjegovihoboavateljadaihspasi.(Ps34,8)DoksuIzraelciodlazilina bogosluenje,boanskajesilaobuzdavalanjihoveneprijatelje.Bojejeobeanjeglasilo:Jer uprotjeratinarodeispredtebeiproirititvojemee,tenikoneehlepitizatvojomzemljom kadtriputugodinibudeuzlaziodasepokaepredJahvom,Bogomsvojim.(Izl34,24) Prvi od ovih praznika, Pasha, praznik beskvasnih hljebova, stizao je u abibu, prvom mjesecu jevrejske godine, to odgovara koncu oujka ili poetku travnja. Hladna je zima prolost,poznajekiazavrila,acijelajeprirodauivalausvjeiniiljepotiproljea.Travase zelenila na brdima i dolinama, divlji cvjetovi su posvuda krasili polja. Mjesec, koji je uskoro trebaobitipun,iniojeveeriugodnim.Svetijepjesniktakolijepoopjevaoovodoba: Jer, evo, zima je ve minula, kia je prola i nestala. Cvijee se po zemlji ukazuje, vrijeme pjevanja doe i glas se grliin uje se u naem kraju. Smokva je izbacila prve plodove, vinograd, u cvatu, mirie. (Pj 2,11-13) GrupeputnikaizcijelezemljesuputovalepremaJerusalemu.Pastiriodstada,stoaris planina,ribarisGalilejskogmora,ljudispolja,aprorokisinoviizprorokihkola,svisuili premamjestugdjeseotkrivalaBojaprisutnost.Putovalisukratkedijeloveputajersumnogi pjeaili.KaravanisuneprekidnoraslitesuestopredsamulazakuSvetigradbilivrloveliki. Radost prirode je budila radost u srcima Izraelaca i zahvalnost Darovatelju svih dobara.Pjevalisusevelikijevrejskipsalmi,uzvisivalaslavaivelianstvoJahve.Naznaktrube, uzmuzikucimbala,podizaosezborzahvalnostikojemsusepridruilestotineglasova: Obradovali se kad mi rekoe: Hajdemo u Dom Jahvin! Eto, noge nam ve stoje na vratima tvojim, Jerusaleme... Onamo ulaze plemena, plemena Jahvina,...
280

da slave ime Jahvino... Molite za mir Jerusalemov! Blago onima koji tebe ljube! (Ps 122,1-6) Dok su posmatrali uzvisine na kojima su neznaboci palili svoje rtvene vatre, djeca Izraelovasupjevala: K brdima oi svoje uzdiem: odakle e mi doi pomo? Pomo je moja od Jahve koji stvori nebo i zemlju. (Ps 121,1.2) Ko se uzda u Jahvu, on je kao brdo Sion: ne pomie se, ostaje dovijeka. Bregovi okruuju Jerusalem: Jahve okruuje narod svoj odsada i dovijeka. (Ps 125,1.2) PrelazeiprekobrdaskojihsevidioSvetigradonisusastrahopotovanjemposmatrali grupeslavljenikakojisuilipremaHramu.Vidjelisudimtamjanakakoseuzdieiulilevitske trubekojesuoglaavalesvetuslubu,ionisuunadahnuutrenutkazapjevali: Velik je Jahve, hvale predostojan U gradu Boga naega. Sveto brdo njegovo, brijeg velianstven, radost je zemlji svoj. Gora Sion, na krajnjem sjeveru, grad je Kralja velikog. (Ps 48,1.2) Neka bude mir u zidinama tvojim i pokoj u tvojim palatama. Otvorite mi irom vrata pravde: ui u, Jahvi zahvaliti Izvrit u Jahvi zavjete svoje pred svim narodom njegovim, U predvorjima Doma Jahvina, posred tebe, Jerusaleme! (Ps 122,7; 118,19; 116,18.19) SvesukueuJerusalemubileotvorenezahodoasnike,sobesuseizdavalebesplatno, ali ni to nije bilo dovoljno za ovo ogromno mnotvo te su na svim raspoloivim mjestima u graduiokolnimbrdimapodizaniatori. etrnaestog dana u mjesecu, uvee, svetkovana je Pasha a njeni dojmljivi obredi su obiljeavaliizbavljenjeizegipatskogropstvaiupuivalinartvukojaihjetrebalaosloboditiiz ropstvagrijeha.KadjeSpasiteljpredaosvojivotnaGolgoti,Pashajeizgubilasvojznaaj,a uspostavljenjeobredSveteveerekaosjeanjenaistidogaajijajePashabilapredslika. NakonPasheslijedilojesedamdanaPraznikabeskvasnihhljebova.Prviisedmidansu bilidanizasabore,kadsenijetrebaoobavljatinikakavropskiposao.Drugogdanapraznika
281

predGospodasusedonosiliprviplodovisjetve.UPalestinijejeambilaprvaitaricakojaje sazrijevalapoetkompraznika.SvetenikjesnopoveitariceobrtaopredBojimrtvenikom kaopriznanjedajesvepripadaloNjemu.etvasenijetrebalasakupljatisvedoksenijeobavio ovajobred. Pedeset dana nakon prinoenja prvih plodova bio je praznik Pedesetnica, koji se jo zvaoPrazniketveiliPrazniksedmica.Kaoizrazzahvalnostizaitaricekojesusepripremale zahranu,predGospodasusedonosiladvahljebaispeenaskvascem.Pedesetnicajetrajala samojedandan,abilajeposveenabogosluenju. U sedmom mjesecu bio je Praznik sjenica ili Praznik berbe. Ovim se praznikom priznavalo Boje obilje u plodovima vonjaka, maslinika i vinograda. Bilo je to glavno prazninookupljanjenarodaugodini.Zemljajedalasvojeplodove,etvajebilasakupljenau itnice, voe, ulje i vino je bilo spremljeno, prvi plodovi prineseni, i narod je sada doao sa zahvalnouBogukojiihjetakobogatoblagoslovio. Ovajpraznikprijesvegatrebaojebitiprilikazaradost.Dolaziojeodmahnakonvelikog Danapomirenjakadsuprimiliobeanjedasenjihovobezakonjeneeviepamtiti.Pomirenis Bogom oni su dolazili pred Njega da priznaju njegovu dobrotu i slave ga za njegovu milost. Buduidasuetveniradovibilizavreni,aposlovinovegodinejonisupoeli,narodjebio bezbrigatesusemoglipredatisvetom,radosnomuticajutrenutka.Premdajesamooevimai sinovima bilo zapovjeeno da budu prisutni na praznicima, ipak, koliko je to bilo mogue, dolazilesucijeleporodice,aizgostoljubivostiprimalisuisluge,levite,tuinceisiromahe. Praznik sjenica je poput Pashe bio komemorativne prirode. U sjeanje na njihov putniki ivot u pustinji narod je sada trebao napustiti svoje domove i ivjeti u sjenicama, kolibamanainjenimodzelenihgranicapalmovihgrana,granicaslisnatihdrvetaipotone vrbovine(Lev23,40.42.43). Prvidanjebiosvetisabor,asedmomdanupraznikadodanjeiosmikojisesvetkovao naistinain. TokomovihgodinjihpraznikasrcasustarihimladihbilaohrabrenaslubomBogu,a druenjemsljudimaizrazliitihdijelovazemljejaalasenjihovavezasBogomimeusobno. Dobro bi bilo i za dananji Boji narod da dri Praznik sjenica, radosno sjeanje na Boje blagoslovepremanjima.Kao tosuIzraelovadjecaproslavljalaizbavljenjekojejeBoguinio za njihove oeve i to ih je sauvao tokom putovanja iz Egipta, tako bismo se i mi sa zahvalnoutrebaliprisjetitirazliitihnainakojejeOnnaaodanasizvedeizovogasvijeta, iztamegrijehaudragocjenusvjetlostsvojemilostiiistine. OnimakojisuivjelidaljeodSvetilitatrebalojevieodmjesecdanasvakegodineda bi sudjelovali na godinjim praznicima. Ovaj primjer predanja Bogu treba naglasiti vanost bogosluenjainunostipokoravanjanaihsebinih,svjetovnih interesaduhovnimivjenim interesima. Mi gubimo kad zanemarujemo prednosti zajednikog druenja da bismo se meusobnoojaaliiohrabriliuslubiBogu.IstinenjegoveRijeigubesvojuivostivanostu naim umovima. Sveti uticaj prestaje prosvjetljavati i poticati naa srca i mi duhovno odumiremo. U naem druenju kao hriani mi mnogo gubimo zbog nedostatka saosjeanja jednihpremadrugima.OnajkojisezatvarausebeneispunjavadunostkojujeBogodredio. SvismomidjecanaegOcaijasreazavisijednoodrugom.NanaspolaupravoiBogiljudi. Ispravno odgajanje drutvenih elemenata nae prirode stvara naklonost meu ljudima i donosinamsreuunaimnaporimadablagoslovimodruge. Praznik sjenica nije bio samo spomen ve i predslika. Ne samo to je upuivao na
282

boravak u pustinji, ve se njime kao praznikom etve slavilo prikupljanje plodova zemlje i upuivalo na veliki dan konanog okupljanja, kad e Gospod etve poslati svoje eteoce da prikupekukoljdasespali,aitounjegoveitnice.Utometrenutkubezbonicibitiuniteni. Oni e bit ko da ih nigda bilo nije (Ob 16). Svaki glas u cijelom svemiru udruie se u radosnojhvaliGospoda.Prorokkae:Iuhsvastvorenjananebu,nazemlji,podzemljomina moru sa svim biima to se u njima nalaze gdje govore: Onomu koji sjedi na prijestolu, i Jagnjetu:hvala,ast,slavaivlastuvijekevjekova!(Otk5,13) Izraelski je narod na Praznik sjenica slavio Boga prisjeajui se njegove milosti u izbavljenju iz egipatskog ropstva i njegove njene brige za njih tokom njihovog putnikog ivotaupustinji.RadovalisusesvjesnioprostaiprihvatanjauslubiDanapomirenjakojaje upravo zavrila. Ali kad se oni koje je Bog otkupio sakupe u nebeskom Hanaanu, zauvijek osloboeniodropstvaprokletstva,podkojimsvastvorenjazajednouzdiuidasesvaskupa nalazeuporoajnimmukamasvedosad(Rim8,22),onieseradovatisneizrecivomradou ipunislave.TadaeHristovovelikodjelopomirenjabitizavrenoinjihoviegrijesizauvijek bitiizbrisani. Nek se raduje pustinja, zemlja sasuena, neka klie stepa, neka ljiljan procvjeta. Nek bujno cvatom cvate, da, neka od veselja klie i nek se raduje. Dana joj je slava Libanona, divota Karmela i arona; oni e vidjeti slavu Jahvinu, divotu Boga naega. Sljepake e oi progledati, ui e se gluhih otvoriti, tad e hromi skakati ko jelen. njemakov e jezik klicali. Jer e u pustinji provreti voda, i u stepi potoci, sagana e zemlja postat jezero, a tlo edno - izvori. U brlozima gdje leahu aglji izrae rogoz i trska. Bit e ondje ista cesta, a zvae se Sveti put: niko neist nee njime proi, bezumni njime nee lutati. Ondje vie nee biti lava, nit e onud zvijer prolaziti, ve e hodit samo otkupljeni, vraati se otkupljenici Jahvini. Doi e u Sion kliui od radosti, s veseljem vjenim na elima; pratie ih radost i veselje, pobjei e bol i jauci. (Iz 35,1.2.5-10)
283

 53. poglavlje

PRVESUDIJE
Ovo poglavlje zasniva se na Sudijama 6 do 8 i 10. NakonnaseljavanjaHanaanaplemenanisuulagalaozbiljannapordazavreosvajanje zemlje. Zadovoljni podrujem koje su ve osvojili, njihova revnost je splasnula i rat se nije nastavio. Kad je Izrael ojaao, nametnuo je Hanaancima danak, ali ih nije mogao otjerati. (Sudije1,28) GospodjesasvojestranevjernoispunioobeanjetogajedaoIzraelu.Jouajeslomio mo Hanaanaca i plemenima podijelio zemlju. Njima je samo ostalo da vjerujui u obeanje boanskepomoizavredjelorazvlaivanjastanovnikazemlje.Meutim,onisutopropustitli uiniti. Ulaskom u savez s Hanaancima oni su direktno prekrili Boju zapovijest i tako propustiliispunitiuslovuzkojiimjeOndaoobeanjeopredajiHanaanau njihovovlasnitvo. OdprvogBojegjavljanjanaSinajuonisuupozoreninaidolopoklonstvo.Odmahnakon objavljivanja Zakona Mojsije je primio vijest o Hanaanskim narodima: Nemoj se klanjati njihovimidolimanitiimslui;nepostupajkakoonirade,negonjihoveidoleporuiistupove imporazbijaj.SluiteJahvi,Bogusvome,paublagosiljatitvojhljebitvojuvoduiuklanjatiod tebebolest.(Izl23,24.25)DanoimjeobeanjedaeBogsvedoksumuposluniprednjima pokoravati njihove neprijatelje: Pred tobom u odaslati stravu svoju; u mete u baciti sav svijetmeukojidospije,iuiniudasvitvojineprijateljibjeepredtobom.Strljeneupred tobom odailjati da ispred tebe tjeraju u bijeg Hivijce, Hanaance i Hetite. Neu ih otjerati ispredtebeujednojgodini,dazemljaneopustiidivljeseivotinjenerazmnoenatvojutetu. Tjerau ih ispred tebe malopomalo dok ti potomstvo odraste, tako da zemlju zaposjedne... Predau,naime,stanovnitvozemljeutvojeake,atigaispredsebetjeraj.Nepravisaveznis njimanisnjihovimidolima.Nekaneostanuutvojojzemljidatenenavodenagrijehprotiv mene.Akobisluionjihovimidolima,tobitibilazamka.(Izl23,2733)Mojsijejeprijesvoje smrtiponoviooveuputenanajsveanijinain,aponovioihjeiJoua. BogjenaseliosvojnaroduHanaanudakaomoanbedemzadravavalnemoralakako nebipreplaviosvijet.AkoostanuvjerniNjemu,BogjenamjeravaodaIzraelnastaviosvajati. On bi u njihove ruke predao monije i vee narode od Hanaanaca. Obeanje je glasilo: Ako budetevjernodralisveovezapovijestikojevamnareujem,...Jahveeispredvasprotjerati svetenarode,ivietesposjedaodagnatinarodebrojnijeijaeodsebe.Svakomjestonakoje stupi vaa noga bit e vae; od pustinje i Libanona, od Rijeke, rijeke Eufrata, do Zapadnoga mora,steratesevaepodruje.Nikoseneeodratipredvama;strahitrepetrairieJahve, Bogva,posvojzemljiukojustupite,kakovamjerekao.(Pnz11,2225) Alibezobzirananjihovuzvienicilj,onisuizabralilagodnostiugaanjesebi.Onisu dopustilidaimpromaknuprilikezazavretakosvajanjazemlje,iostacisuihovihidolopoklo nikihnarodatlailitokombuduihnarataja,kojisukakojeprorokpretkazaobilitrnjeu njihovimoima,bodljikeUnjihovimbokovima(Br33,35). Izraelci se s paganima mijeahu, nauie djela njina (Ps 106,35). Oni su se enili s Hanaancima i idolopoklonstvo se proirilo kao pomor irom zemlje. Oboavahu likove
284

njihovekojiimpostaezamka.rtvovahusinovesvojeisvojekerizlodusima...Zemljabijae krvlju okaljana... Na svoj narod Jahve srdbom planu, zgadi mu se njegovo nasljedstvo. (Ps 106,3640) Sve dok narataj koji je od Joue primio uredbe nije izumro idolopoklonstvo je malo napredovalo, ali roditelji su pripremili put za otpad svoje djece. Zanemarivanje Gospodnjih ogranienja od strane onih koji su zauzeli Hanaan posijalo je sjeme zla koje je nastavilo donositi gorke plodove u buduim naratajima. Jednostavne navike su Izraelcima osigurale fizikozdravlje,alidruenjesneznabocimadovelojedopoputanjaapetituistrastimakoje su postupno umanjile njihove fizike snage i oslabile mentalne i moralne sile. Izraelce je njihovgrijehodvojioodDoga,oduzetaimjenjegovasilaionivienisumoglipobjeivatisvoje neprijatelje.TakosuihpokoriliupravooninarodikojesuonisBogommoglipokoriti. OstavieJahvu,Bogaotacasvojih,kojiihjeizveoizzemljeegipatske,...ivoaeih kao stado kroz pustinju. Na gnjev ga nagnae svojim uzviicama, na ljubomor navedoe idolima svojim. Stoga Gospod napusti boravite svoje u ilu, ator u kojem prebivae s ljudima. Preda u ropstvo snagu svoju i svoju diku u ruke umanske. (Sudije 2,12; Ps 78,52.58.60.61) Ipak On nije potpuno napustio svoj narod. Uvijek je postojao ostatak koji je bio vjeran Jahvi, i Gospod je s vremena na vrijeme podizao vjerne i hrabre ljude da uklone idolopoklonstvo i izbave Izraelce od neprijatelja. Ali kad bi izbavitelj umro, a narod bio osloboen njegova autoriteta, oni bi se postupno vratili svojim kipovima. Tako se pria o zastranjivanjuikanjavanju,priznanjuiizbavljenjuuvijekiznovaponavljala. Kralj Mesopotamije, kralj Moaba, a nakon njih Filistejci, Hanaanci iz Hasora koje je vodioSiserasvisupostalitlaiteljiIzraela.Otniel,amgar,Ehud,DeboraiBarakpodizanisu kao izbavitelji svog naroda. Ali opet su Izraelci inili to je zlo u Jahvinim oima; i Jahve ih predadcurukeMidjancimazasedamgodina.Dotadajerukatlaiteljalakopritiskalaplemena kojasusenaselilaistonoodJordana,aliuovojnesreionisubiliprvipaenici. AmaleaninajuguHanaana,kaoiMidjancinaistonimgranicama,iupustinjiizanjih, jo uvijek su bili nepopustljivi neprijatelji Izraela. Izraelci su gotovo unitili ove potonje u Mojsijevovrijeme,aliotadaonisusenamnoiliipostalibrojniimoni.Bilisuedniosvete,a sada se Boja zatitnika ruka povukla od Izraela i ukazala se prilika. Ne samo plemena istonoodJordanavejecijelazemljapatilazbognjihoveosvete.Divlji,ratobornistanovnici pustinje, kao skakavci (Sudije 6,5), svojim su stadima prekrili zemlju. irili su se zemljom kaovatrakojaprodire,odrijekeJordanadoFilistejskeravnice.Dolazilisuimjepoelaetva iostajalidokposljednjiplodovizemljenisubilipobrani.Pustoilisuplodovepolja,pljakalii zlostavljali stanovnike, a onda se vraali u pustinju. Tako su Izraelci koji su stanovali na otvorenomprostorubiliprisiljeninapustitisvojedomoveiokupitiseuozidanimgradovima, traitizaklonuutvrdamailisesklanjatiupeinamaistjenovitimutvrdamameuplaninama. Ovo je tlaenje trajalo sedam godina, a onda, kad je narod u svojoj muci posvetio panju Gospodnjimukorimaipriznaosvojegrijehe,Bogimjeponovnopodigaopomonika. Gideon je bio Joaev sin iz Manaeovog plemena. Dio plemena kojem je ova porodica pripadala nije imala vodeu ulogu, ali Joaev je dom bio poznat po hrabrosti i potenju. Za njegovejehrabresinovereeno;Svakibjeekaokraljevsin.Svisuosimjednogpoginuliu borbiprotivMidjanacainjegovojeimeulijevalostrahuosvajae.Gideonjeprimioboanski pozivdaizbavisvojnarod.Onjeutovrijemebiozaposlenvrenjempenice.Sakriojemalu koliinuitaibuduidasenijeusudiovritijenauobiajenomgumnu,onjepribjegaovridbi u blizini vinske muljae, jer je sezona zrijenja groa jo bila daleko, i stoga se vinogradu
285

posveivalomalopanje.DokjeGideonradioutajnostiitiini,onjeoaloenrazmiljaoo stanjuIzraelaiotomukakosemoeslomititlaiteljskijaramnanjegovunarodu. Iznenada se pojavio aneo Jahvin, obrativi mu se rijeima: Jahve s tobom, hrabri junae! Oh,gospodaru,odgovoriojeon,akojeJahvesnama,zatonassveovosnae?Gdje susvaonaudesanjegovaokojimanampripovijedahuocinaigovorei:NijelinasJahveiz Egiptaizveo?AsadanasjeJahveostavio,predaonasurukeMidjancima. Nebeski vjesnik je odgovorio: Idi s tom snagom u sebi, i izbavit e Izraela iz ruke Midjanaca.Nealjemliteja? Gideon je elio neki znak da je onaj koji mu se obraao bio Aneo Saveza koji je u prolimvremenimaradiozaIzraela.Bojianeli,kojisurazgovaralisAbrahamom,jednomsu sezadralidaprihvatenjegovugostoljubivost,iGideonjesadapreklinjaoboanskogVjesnika da bude njegov gost. Pourivi u svoj ator on je od svojih skromnih zaliha pripremio jarei beskvasne hljebove to ih je donio i postavio pred njega. Uzmi meso i beskvasne hljebove, stavi ih na tu stijenu, a juhu prolij. Gideon je to uinio, a onda je dobio znak koji je elio: Aneojesatapomusvojojrucidotaknuomesoibeskvasnehljeboveiplamenkojijeizaaoiz stijeneprogutaojertvu.OndajeAneonestaoisprednjegovihoiju. Gideonov otac Joa, koji je sudjelovao u otpadu svojih zemljaka, u Ofri je, gdje je prebivao,podigaovelikirtvenikBaalu,predkojimseklanjaonarodizgrada.Gideonujebilo zapovjeeno da razori ovaj rtvenik i podigne rtvenik Jahvin na stijeni na kojoj je vatra progutala prinos, i tamo prinese rtvu Jahvi. Prinoenje rtve Bogu bilo je povjereno svetenicimaiogranienonartvenikuilu,aliOnajkojijeuspostavioobrednuslubu,ina kogasurtveukazivale,imaojepravopromijenitinjenezahtjeve.IzbavljenjuIzraelatrebaoje prethoditi sveani prosvjed protiv klanjanja Baalu. Gideon je morao objaviti rat idolopoklonstvuprijenotopodeubitkusneprijateljimasvognaroda. Boanskauputajebilavjernoizvrena.Znajuidaenaiinaprotivljenjeakotopokua otvoreno izvriti, Gideon je posao obavio u tajnosti, uz pomo svojih slugu sve je ostvario u jednojnoi.BijesljudiuOfrijebioogromankadsusljedeegjutradoliodatiastBaalu.Oni bioduzeliGideonuivotdanijeJoa,kojemujereenooposjetuAnela,ustaouobranusvog sina.ZaretevibranitiBaala?rekaojeJoa.Zaretegavispaavati?KobraniBaala,bie pogubljen prije sutranjeg dana. Ako je on bog, neka se sam brani od Gideona to mu je razorio rtvenik. Ako Baal nije mogao obraniti svoj vlastiti rtvenik, kako mu se moe vjerovatidaezatititisvojeoboavatelje? Odbaena je svaka pomisao o nasilju nad Gideonom, a kad je zatrubio u ratnu trubu, ljudiizOfresubilimeuprvimakojisustalipodnjegovuzastavu.Poslanisuvjesniciunjego vovlastitoManaeovopleme,kaoiuAerovo,ZebulunovoiNaftalijevo,isvisuodgovorilina poziv. GideonsenijeusudiostavitinaelovojskebezdaljnjihdokazadagajeBogpozvaona ovo djelo i da e On biti s njim. On se molio: Ako zaista hoe osloboditi Izraela mojom rukom,kaotosiobeao,evoumetnutiovjerunonagumno:akobuderosesamonarunu,a zemlja ostane suha, tada u znati da e mojom rukom izbaviti Izraela, kao to si obeao. Runojeujutrobilomokro,dokjezemljabilasuha.Alisadasepojavilasumnja,buduidavuna prirodnoupijavlagukadjeimauzraku.Ovaprovjeranijemoglabitiodluujua.Stogajeon zatraiosuprotanznak,moleidanjegovakrajnjaopreznostneuvrijediGospoda.Njegovomje zahtjevubiloudovoljeno.
286

Ohrabren, Gideon je poveo svoje snage u bitku protiv osvajaa. Svi Midjanci, Amaleani i svi sinovi Istoka bijahu se sakupili i, preavi Jordan, ulogorili se u Jizreelskoj ravnici.CijelavojskapodGideonovimzapovjednitvombrojilajesamotridesetdvijehiljade ljudi, ali s ogromnim mnotvom neprijatelja koji su se rairili pred njim, dola mu je rije Gospodnja:PreviejenarodastobomadabihpredaoMidjanceunjegoveruke.Izraelbise mogao pohvaliti i rei: Vlastita me ruka izbavila. Zato oglasi da narod uje: Ko se boji i strahuje,nekasevrati.Onikojinisubilivoljnisuoitisestekoamaiopasnou,iliijisu svjetovni interesi odvlaili njihova srca od Bojeg djela, nisu mogli ojaati izraelsku vojsku. Njihovabiseprisutnostpokazalasamokaoizvorslabosti. U Izraelu je postojao zakon da se prije polaska u bitku u vojsci trebala dati sljedea izjava:Trnalikogadajesagradionovukuuanijeseunjuuselio?Nekasevratikuisvojoj, danepogineubojupadasekodrugiunjuneuseli.Imalikogadajezasadiovinogradajoga nijebrao?Nekasevratidomusvome,daubojunepoginetedamudrvigirodaneobere.Imali kogadasezaruioanijeseoenio?Nekasevratidomusvome,daubojunepoginetedamu ko drugi zarunice neodvede. Neka nadglednici nastave te narodu kau: Ko se boji i kome srcetrne,nekasevratidomusvome,danetrnesrcenjegovojbraikaonjemu.(Pnz20,58) Buduidaihjebrojanobilotakomalouporeenjusnjihovimneprijateljima,Gideon se suzdrao i nije dao ovu uobiajenu izjavu. Zaprepastio se na izjavu da je njegova vojska prevelika. Ali Gospod je vidio ponos i nevjeru u srcima svog naroda. Podstai snanim Gideonovim pozivima oni su se spremno uvojaili, ali mnoge je ispunjavao strah kada su vidjeli midjansko mnotvo. Ipak, da je Izrael pobijedio, upravo bi oni sebi pripisali slavu umjestodapobjedupripiuBogu. Gideon je posluao Boju zapovijest, i s tekim srcem gledao kako dvadeset dvije hiljade, ili vie od dvije treine njegove vojske, odlazi kui. Ponovno mu je dola rije Gospodnja:Jojeprevienaroda.Povediihnavodu,iondjeuihiskuati.Zakogatikaem: Nekaidestobom,tajestobomii.Azakogatikaem:Nekaneidestobom,tajneeii. Narod je odveden do vode oekujui da e odmah napasti neprijatelja. Nekolicina je brzo zahvatilavoduurukuipopilajeuhodu,aligotovosusvikleknulinakoljenailaganopilivodu spovrinepotoka.Onihkojisurukomzahvatilivodubilojeokotristotineoddesethiljadai onisubiliizabrani,asvimajeostalimabilodoputenovratitisesvojimdomovima. Karakter se esto kua provjeravanim nainom. Oni koji su u vrijeme opasnosti bili skloni ispunjavanjuvlastitihpotrebanisubililjudiukojesemoglo pouzdatiu krizi.Gospod nemamjestausvomdjeluzanemarneionekojiudovoljavajusebi.Ljudikoje jeOnizabrao bilojemalo,ljudikojinisudoputalidaihnjihovevlastitepotrebeusporeuizvrenjunjihovih dunosti.Tristotineizabranihljudinesamotosuimalihrabrostisamokontroluvesubilii ljudi vjere. Oni nisu bili okaljani idolopoklonstvom. Bog ih je mogao voditi i kroz njih je On mogao izbaviti Izraela. Uspjeh ne zavisi o broju. Bog moe izbaviti s malim brojem kao i s velikim.Njeganeuzvisujemobrojemkolikokarakteromonihkojimuslue. Izraelci su bili smjeteni na obronku brda s kojeg se vidjela dolina gdje su bile ulogoreneosvajakevojske.Midjanci,AmaleaniisvisinoviIstokapalipodolini,brojnikao skakavci;njihovimdevamanebijaebroja,kaopijeskunaobalimora.(Sudije7.12)Gideon je drhtao dok je razmiljao o sukobu u dolini. Ali Bog mu se javio nou i zapovjedio mu da s Purom, slugom, side u midjanski logor, podrazumijevajui da e tamo uti neto to e ga ohrabriti.Onjeotiao,ekajuiutamiitiini,iuovojnikakakosvomsuborcuprepriavasvoj san: Usnuo sam kako se pogaa jemenog hljeba kotrlja u midjanski logor: dokotrlja se do
287

jednog atora i pogodi, a ator pade, prevrnu se. Saborac je odgovorio rijeima koje su pokrenulesrcenevidljivogsluaoca:NijetodrugonegomaGideona,Joaevasina,Izraelca. Bog mu je predao u ruke Midjance i sav logor. Gideon je prepoznao Boji glas koji mu je govoriokrozovemidjanskestrance.Vrativisenekoliciniljudipodsvojimzapovjednitvom onjerekao:Ustajte,jervamjeJahvepredaourukelogormidjanski! Boanskom zapovijeu predloen mu je plan napada koji je on odmah izvrio. Tri stotineljudibilisupodijeljeniutrigrupe.Svakijeovjekdobiorogiluskrivenuuzemljanom vru. Ljudi su bili razmjeteni na takav nain da su midjanskom logoru prili iz razliitih pravaca.Ugluhodobanoi,naznakGideonovogratnogroga,trisusatnijezatrubileusvoje trube, a onda razbili svoje vreve i izvukli gorue lui, a zatim pojurili na neprijatelje sa zastraujuimratnimpoklikom:ZaJahvuiGideona! Zaspalavojskaiznenadaseprobudila.Sasvihstranavidjelasusesvjetlagoruihbaklji. Zvuk rogova s povicima napadaa dopirao je iz svih pravaca. Smatrajui da su preputeni milostiinemilostineodoljivesile,Midjancejeobuzelapanika.Sdivljimkricimastrahaonisu bjealidaspaseivot,ipogrenosmatrajuidasunjihovivlastitivojnicineprijatelji,onisvise meusobnopobili.VijestopobjediserairilaihiljadeIzraelacakojisuposlanikuivratilisu seipridruilipotjerineprijateljakojisubjeali.MidjancisubjealipremaJordanu,nadajuise da e stii do vlastite zemlje, iza rijeke. Gideon je poslao vjesnike efrajimskom plemenu potiui ih da presretnu bjegunce na junim gazovima. Gideon je u meuvremenu s trima stotinama iznemoglih i gladnih ljudi preao rijeku za onima koji su ve preli na drugu stranu.Gideonjepretekaodvakneza,OrebaiZeeba,kojisubilinadcijelomvojskomikojisu pobjeglisvojskomodpetnaesthiljadaljudi,potpunorazbionjihovuvojsku,avoezarobioi pogubio. Prilikom ove znaajne pobjede pobijeno nita manje nego stotinu i dvadeset hiljada napadaa. Snaga Midjanaca je bila slomljena, tako da nikada vie nisu mogli zaratiti protiv Izraela. Vijesti da se izraelski Bog ponovno borio za svoj narod brzo se rairila nadaleko i nairoko. Nema rijei koje mogu opisati strah okolnih naroda kad su saznali kako je jednostavnimsredstvimapobijeenasnagahrabrog,ratnikognaroda. Voa kojeg je Bog izabrao da pobijedi Midjance nije zauzimao znaajan poloaj u Izraelu.Onnijebilovladar,svetenikililevit.Onsesmatraonajmanjimuoevojkui.AliBog jeunjemuvidioovjekahrabrostiipotenja.On nijevjerovaousebeibiojevoljanslijediti Gospodnje vostvo. Bog za svoje djelo ne bira uvijek ljude najveih talenata, ve one koje moenajboljeupotrijebiti.Predslavomideponiznost.(Izr15,33)Bogmoenajuinkovitije djelovati kroz one koji su najsvjesniji svoje nedostatnosti i koji e se oslanjati na Njega kao vodu i izvor snage. On e ih uiniti snanima udruujui svoju mo s njihovom slabou i mudrimapovezujuisvojumudrostsnjihovimneznanjem. Akogajeistinskuponiznost,Gospodmoeuinitimnogoviezasvojnarod,alimaloje onihkojimasemoepovjeritivelikaodgovornostiliuspjehadanepostanusamouvjereniili zaboravezavisnostoBogu.StogaBog,kadbiraoruazasvojeDjelo,zaobilazionekojesvijet uzvisujekaovelike,daroviteibriljantne.Onisuestoprevieponosniisamodostatni.Onise smatrajusposobnimadaradebezBojegsavjeta. Jednostavan in trubljenja u rog Jouine vojske oko Jerihona i Gideonove male grupe okomidjanskevojskebiojedostatandaseuzBojupomoslomimonjegovihneprijatelja. Najpotpuniji sistem koji su ljudi ikada izmislili, osim Boje sile i mudrosti, pokazat e se grekom,dokemetodekojenajmanjeobeavajuuspjetiakoihjeBogodredioiakosekoriste
288

sponiznouivjerom.PovjerenjeuBogaiposlunostnjegovojvoljibitnisuzahrianinau njegovojduhovnojborbikaoiGideonuiJouiunjihovimbitkamasHanaancima.Uzastopnim prikazima svoje sile u korist Izraela Bog ih je elio navesti da mu vjeruju, da s povjerenjem trae njegovu pomo u svakoj krizi. On je jednako tako voljan i sada suraivati s naporima svoganarodaipostizativelikadjelakrozsvojaslabaorua.GijeloNeboekadamizatraimo njegovumudrostisnagu.Bogmoeuinitineogranienovieodonogatomoemomolitiili misliti(Ef3,20). Gideonsevratioizpotjerezaneprijateljimaisuoiosprijekoromioptubamavlastitih sunarodnjaka. Kad su se na njegov poziv Izraelci okupili protiv Midjanaca, Efrajimovo je pleme izostalo. Oni su ove napore smatrali opasnim pothvatom i budui da im Gideon nije poslaoposebanpoziv,onisuseokoristiliovimizgovoromdasenepridruesvojojbrai.Ali kad je do njih dola vijest o izraelskoj pobjedi, Efrajimci su bili zavidni jer nisu u njoj sudjelovali. Nakon midjanskog bijega Efrajimovi su ljudi prema Gideonovoj zapovijesti zaposjeli jordanske gazove i tako sprijeili bjegunce. Na ovaj nain je pobijen velik broj neprijatelja, meu kojima i dva kneza, Oreba i Zeeba. Tako su Efrajimovi ljudi pratili bitku i pomoglidaonabudepotpuna.IpaksuonibililjubomorniiljutitikaodaseGideonrukovodio vlastitomvoljomilirazumom.OninisuprepoznaliGospodnjurukuuizraelskojpobjedi,nisu cijenilinjegovusiluimilostunjihovomizbavljenju,itaihjeinjenicauinilanedostojnimada buduizabranikaonjegovaposebnaorua. VraajuisespobjednikimtrofejimaonisuljutitoukoriliGideona:Kakosipostupio premanama:nisinaspozvaokadsipoaoubojprotivMidjanaca? Patosamjauiniokadseporedimsvama?uzvratiojeGideon.NijeliEfrajimovo pabirenje boljeodAbiezeroveberbe?UvaejerukeJahvepredaoknezovemidjanske,Oreba iZeeba.Moeliseusporeditimojedjelosonimtosteviuinili? Duh ljubomore se jednostavno mogao pretvoriti u svau koja bi uzrokovala razdor i krvoprlie,aliGideonovumjerenodgovorublaiojeljutnjuEfrajimovihljudiionisuseumiru vratilisvojimdomovima.vrstinepopustljivkadsuupitanjunaela,auratumoniratnik, Gideonjetakoepokazaoduhljubaznostikojaserijetkovida. IzraelskinarodjeizzahvalnostizaizbavljenjeodMidjanacapredloiodaGideonposta ne njihov kralj te da se prijesto prenosi na njegove potomke. Ovaj prijedlog bio je direktno krenje naela teokratije. Bog je bio izraelski kralj i njihov pokuaj da postave ovjeka na prijesto bio bi odbacivanje njihovog boanskog Suverena. Gideon je uvidio ovu injenicu i njegovodgovorpokazujekakosunjegovepobudebileplemeniteiistinite:Ne,neujavladati nadvama,objavioje,animojsin;Jahveebitivavladar. AliGideonsepredaodrugojzabludikojajedonijelapropastnjegovomdomuiIzraelu. Razdobljeneaktivnostikojeslijedinakonvelikihbitakaestonosivieopasnostiodrazdoblja sukoba.Gideonjesadabioizloenovojopasnosti.Unjemujebionemiranduh.Dotadajebio zadovoljandaizvriuputekojemujeBogdao,alisada,umjestodaekanaboanskovostvo, on je poeo sam planirati. Kad je Gospodnja vojska postigla oitu pobjedu, Sotona udvostruujesvojenaporedasruiBojedjelo.TakosuuGideonovumdolazilemisliiplanovi kojimajebiozavedenizraelskinarod. BuduidamujebilozapovjeenodaprinesertvunastijenigdjemusejavioAneo, Gideonjezakljuiokakojeimenovandasluikaosvetenik.Neekajuinaboanskuodredbu odluiojenaiprikladnomjestoiuspostavitisistembogosluenjaslianonomekojisevriou Svetilitu.Uzpomosnanepotporeusvojukoristnijemubilotekoizvestisvojplan.Nasvoj
289

zahtjev dobio je sve zlatno prstenje oduzeto Midjancima kao njegov dio plijena. Narod je takoeskupiodrugeskupematerijalezajednosukraenimodoramamidjanskihknezova.Od materijala to ga je prikupio Gideon je nainio efod, imitaiju koju je nosio veliki svetenik. Njegovo se ponaanje pokazalo kao zamka njemu i njegovoj porodici kao i cijelom Izraelu. Neovlateno bogosluenje navelo je mnoge ljude da konano odbace Boga i slue kipovima. NakonGideonovesmrtivelikbrojljudi,ameunjimainjegovaporodica,pridruilaseotpadu. IstiovjekkojijenekadauklonionjihovoidolopoklonstvosadajeodveonarododBoga. Malojeonihkojishvatajukakojedalekoseanuticajnjihovihrijeiidjela.Kakoesto zabluderoditeljaimajurazoranuinaknadjecuidjecunjihovedjecedugonakontosusami poinitelji pogrebeni. Svako vri uticaj na druge i bie odgovoran za posljedice svog uticaja. Rijei i djela imaju silnu mo i uinak naeg ivota jo dugo e se osjeati. Utisak koji ostavljamosvojimrijeimaidjelimasvakakoenamsevratitiblagoslovomiliprokletstvom. OvamisaoiniivotnaroitosveanimitrebanasprivuiBoguuponiznojmolitvidanasOn vodisvojommudrou. Oni koji se nalaze na visokom poloaju mogu odvesti u zabludu. Najmudriji grijee, najsnaniji se mogu spodstai i posrnuti. Potrebno je da svjetlost odozgo neprekidno osvjetljuje na put. Naa jedina sigurnost lei u predanju naeg puta Onome koji je rekao: Hajdezamnom. NakonGideonovesmrtiIzraelcisevienisusjealiJahve,svogaBoga,kojiihjeizbavio iz ruku svih njihovih neprijatelja unaokolo. Nisu iskazivali zahvalnosti domu Jerubaala GideonazadobrotogajeuinioIzraelu.ZaboravljajuisvetosudugovaliGideonu,svom sucu i izbavitelju, izraelski je narod prihvatio Abimeleka, izvanbranog sina, za svog kralja, kojijedabiseodraonavlastipobiosveosimjednogGideonovogzakonitogdjeteta.Kad ljudi odbace strah Boji, oni nisu daleko od gubitka asti i potenja. Potovanje Gospodnje milosti navest e nas da cijenimo one koji su kao Gideon bili upotrijebljeni kao otuda na blagoslovnjegovognaroda.IzraelovosurovoponaanjepremaGideonovudomubilojeneto tosemoglooekivatiodnarodakojijepokazaovelikunezahvalnostpremaBogu. Nakon Abimelekove smrti vladavina bogobojaznih sudija sluila je neko vrijeme da zaustaviidolopoklonstvo,alinarodseubrzovratioobiajimaokolnihneznaboakihnaroda. Usjevernimjeplemenimabilomnogooboavateljasirskihisidonskihbogova.Najugozapadu su filistejski, a na istoku Moabski i amonski idoli odvraali srca Izraelaca od Boga njihovih otaca.Aliotpadjeubrzodoniokaznu.AmoncisupokoriliistonaplemenaipreaviJordan, osvojili podruje Jude i Efrajima. Na zapadu Filistejci su doli iz svoje ravnice pored mora palei i pljakajui blizu i daleko. inilo se da je Izrael ponovno predan vlasti nemilostivih neprijatelja. Narod je ponovno zatraio pomo od Onoga koga su tako dugo odbacivali i vrijeali. Tada zavapie Izraelci Jahvi govorei: Grijeili smo prema tebi jer smo ostavili Jahvu, svog Boga,dabismosluilibaalima.Alipatnjenisuizazvaleistinskopokajanje.Narodjejadikovao jer su im njihovi grijesi donijeli patnju, a ne zbog toga jer su obeastili Boga prestupanjem njegovog svetog Zakona. Istinsko pokajanje je vie od aljenja za grijehom. To je odluno odvraanjeodzla. Gospod im je odgovorio kroz jednog od svojih proroka: Nisu li vas tlaili Egipani i Amorejci,AmonciiFilistejci,Sidonci,AmaleaniiMidjanci?Alikadstezavapilipremameni, nisamlivasizbavioiznjihovihruku?Aliviostavistemeneiuzestesluitidrugimbogovima. Zbog toga vas neu vie izbavljati. Idite i vapite za pomo onim bogovima koje ste izabrali!
290

Nekavasoniizbaveizvaenevolje! Ovesveaneistranerijeiusmjeravajunaemislinabudunost,nadrugiprizor,veliki dan konanog suda, kad e oni koji su odbacili Boju mudrost i prezreli njegovu milost biti suoenisnjegovompravdom.Naovomesuduonikojisusvojebogomdanedarove,vrijeme, bogatstvoiliintelekt,posvetilisluenjubogovimaovogsvijetamoratipodnijetiizvjetaj.Oni su odbacili svog istinskog i voljenog Prijatelja da bi ili putem udobnosti i svjetovnih zadovoljstava. Oni su se nekada namjeravali vratiti Bogu, ali svijet sa svojim ludostima i prijevarama obuzeo je njihovu panju. Bezvrijedne zabave, ponos odijevanja, poputanje apetitu, otvrdnuli su njihova srca i otupjeli savjest tako da se glas istine nije mogao uti. Dunostjeprezirana.Stvariodvjenevrijednostisuuzimaneolako,doksrcanisuizgubilasvu eljudasertvujuzaNjegakojijetakomnogodaoovjeku.Aliuvrijemeetveonieponjeti onotosuposijali. Gospodjerekao:Kolikosamvaszvala,avisteodbijali;prualasamruku,alijenikone opazi.Negosteodbacilisvakimojsavjetinisteposlualimojeopomene;...rugausekadvas obuzme nevolja: kad navali na vas strah kao nevrijeme i zgrabi vas propast kao vihor, kad navalinavasnevoljaimuka.Tadaetemezvati,alisejaneuodazvati;traieme,alimenee nai.JersumrzilispoznajuinisuizabraliGospodnjegstraha,nitisuposlualimojsavjet,nego su prezreli svaku moju opomenu. Zato e jesti plod svojeg vladanja i nasititi se vlastitih savjeta. A ko slua mene, bezbrian ostaje i spokojno ivi bez straha oda zla. (Izr 1,24 31.33) Izraelci su se onda ponizili pred Gospodom. I odstranie tue bogove i poee opet sluitiJahvi.IGospodnjesrceljubavisesaaliloinemogaetrpjeti daIzraelcipate.Kakveli strpljivemilostinaegBoga!Kadjenjegovnarodostaviosvojegrijehekojisuihodvajaliod njegoveprisutnosti,Onjeuo njihovemolitveiodmahpoeodjelovatizanjih. Podignutjeizbavitelj,Jiftah,Gileaanin,kojijezaratiosAmoncimaidoslovnounitio njihovumo.Izraeljeovajputosamnaestgodinatrpiotlaenjesvojihneprijatelja,alijeipak poukakojusunauiliupatnjibilazaboravljena. Kad se njegov narod vratio svojim starim zlim putovima, Gospod je dopustio da ih njihovimonineprijatelji,Filistejci,ponovnotlae.Ovasurova,ratobornanacijagodinamaih je neprekidno muila, a ponekad i potpuno pokorila. Oni su se pomijeali s ovim idolopoklonicima,udruilisesnjimauzadovoljstvimabogosluenja,svedoksenijeiniloda su se ujedinili u duhu i interesima. Onda su ovi navodni izraelski prijatelji postali njihovi najogorenijineprijateljinastojeiihsvimsredstvimaunititi. Hriani esto, poput Izraela, poputaju uticaju svijeta i prilagouju se njegovim naelima i obiajima da bi osigurali prijateljstvo neznaboaca, ali na kraju ovi tobonji prijatelji e se pokazati kao najopasniji neprijatelji. Biblija jasno ui da ne moe biti zajednitvaizmeuBojegnarodaisvijeta.Nemojteseuditi,brao,akovassvijetmrzi.(1 Iv3,13)NaSpasiteljkae:Akovassvijetmrzi,znajtedajemenemrzioprijevas!(Iv15,18) Sotona djeluje kroz bezbonike, pod maskom lanog prijateljstva, da navede Boji narod na grijehkakobiihodvojioodNjega,akadjenjihovaobranauklonjena,ondaeonsvojesluge navestidaseokrenuprotivnjihipokuajuihunititi.
291

 54. poglavlje

SAMSON
Ovo poglavlje zasniva se na Sudijama 13 do 16. Usred sveopteg otpada vjerni sluitelji Boga nastavili su ga moliti da izbavi Izraela. Premda odgovora naoko nije bilo, premda je godinu za godinom tlaitelj sve vie pritiskao zemlju,Bojeprovienjepripremaloimjepomo.Uranimgodinamafilistejskogugnjetavanja roenojedijeteodBogaodreenodaponizimoovihmonihneprijatelja. Na granici brdovite pokrajine koja je nadvisivala filistejsku ravnicu nalazio se gradi ora.TujeivjelaManoahovaporodica,izDanovaplemena,jednaodnekolikoporodicakoja jeusredoptegotpadaostalavjernaJahvi.PredManoahovomseenom,nerotkinjom,pojavio AneoJahvinsporukomdaedobitisina,uzpomokojegeBogpoetiizbavljatiIzraela. StogajojjeAneodaouputeonjenimvlastitimnavikamaiopostupanjupremadjetetu:Alise odsadpazi:danepijenivinaniestokapia,idanejedenitaneisto.Istazabranajeod poetkabilanametnutadjetetu,sdodatkomdanjegovukosunetrebarezati,jerjetrebalobiti posveenoBogukaonazirejodroenja. enajepotrailasvogmuainakontomujeopisalaAnela,onajeponovilanjegovu poruku.Onda,bojeisedaeuinitinekupogrekuuvanomdjelukojeimjepovjereno,mu sepomolio:Molimte,Gospode,nekaBojiovjekkogasijednomposlaodoejojednomk namaipouinastoemoinitisdjetetomkadserodi! Kad se Aneo ponovno pojavio, Manoahovo je zabrinuto pitanje bilo: Kada se ispuni ono to si rekao... po kojim propisima i kako treba postupati s djetetom? Ponovljene su prethodneupute:Nekaseenauvasvegatosamjojzabranio.Nekaneuivanitatodolazi odvinoveloze,nekanepijenivinaniestokapia,nekanejedenitaneistoinekasedri svegatosamjojzapovjedio. BogjeimaovaanzadatakzadijeteobeanoManoahu,idabimuosiguraosposobnosti nunezaovodjelo,navikeimajkeidjetetatrebalesubitibriljivoregulisane.Nekanepijeni vinaniestokapia,glasilajeAnelovauputaManoahovojeni,nekanejedenitaneistoi nekasedrisvegatosamjojzapovjedio.Navikemajkevreilidobarililouticajnadijete. Onasesamatrebarukovoditinaelimaimorabitiumjerenaisamoodricatiseakoelidobro svomedjetetu.Nemudrisavjetniciegovoritimajcidajenunozadovoljitisvakueljuiporiv, ali takvo je uenje lano i tetno. Majka je trebala po zapovijesti samoga Boga biti pod najsveanijomobavezomdavladasobom. I oevi i majke snose jednaku odgovornost. Oboje roditelja prenose svoje osobine, umneifizike,svojesklonostiiapetite,nasvojudjecu.Zbogposljedicaroditeljskeneumjere nostidjeciestonedostajufizikasnaga,umneimoralnesile.Onikojipijualkoholipuemogu prenijeti,aestoiprenose,nezasitnuenjusvojerazjarenekrviinadraljiveivcenasvoju djecu. Razvratnici esto svoje nesvete enje, pa ak i odvratne bolesti, prenose zakonom nasljeanasvojepotomstvo.Buduidadjecaimajumanjesnagedaseoduprukunjiodsvojih roditelja,svakinaratajimasklonostdatonesvedublje.Roditeljisuuvelikojmjeriodgovorni nesamozanasilnestrastiiiskvareniapetitsvojedjeceveizabolestihiljadakojisuroeni
292

gluvi,slijepi,boleljiviilineuravnoteeni. Svaki otac i majka bi trebali pitati: ... po kojim propisima i kako treba postupati s djetetom? Uinak roditeljskog uticaja mnogi uzimaju olako, ali upute s Neba poslane ovim jevrejskimroditeljima,idvaputponovljenenanajizriitijiinajsveanijinain,pokazujekako naStvoriteljgledanaovopitanje. Nije bilo dovoljno da obeano dijete primi dobro naslijede od svojih roditelja. Nakon togamoraslijeditipozoranodgojioblikovanjepravilnihnavika.Bogjenarediodasebudui sudija i izbavitelj Izraela od djetinstva privikava na strogu umjerenost. On je trebao biti nazirejodroenja,itakomujebilotrajnozabranjenoupotrebljavativinoijakapia.Djecuod najranijegdjetinjstvatrebapouavatioumjerenosti,samoodricanjuivladanjusobom. Aneoska zabrana je obuhvatala nita neisto. Razlika izmeu iste i neiste hrane nijebilasamopukoobrednailisvojevoljnauredba,vesetemeljilanazdravstvenimnaelima. udesnavitalnostkojajehiljadamagodinaodlikovalaJevrejemoeseuvelikojmjeripripisati dranju ove uredbe. Naela umjerenosti moraju obuhvatiti vie od puke zabrane upotrebe estokih pia. Koritenje nadraujue i neprobavljive hrane esto je jednako tako tetno po zdravlje, a u mnogim sluajevima sije sjeme pijanstva. Istinska nas umjerenost ui da u potpunostiostavimosvetetnozazdravljeidarazumnokoristimoonotojezdravo.Maloje onih koji shvataju koliko su njihove prehrambene navike povezane s njihovim zdravljem, njihovim karakterima, njihovom upotrebljivou u svijetu i njihovom vjenom sudbinom. Apetituvijekmorabitipodloanmoralnimiintelektualnimsilama.Tijelotrebabitislugaumu, aneumtijelu. Boansko obeanje Manoahu ispunjeno je roenjem njegovog sina, koga su nazvali Samson.Dokjedijeteraslo,postalojeoitodajeposjedovaoiznimnufizikusnagu.Meutim, kao to su i Samson i njegovi roditelji znali, to nije zavisilo o njihovoj vrstoj gradi, ve o uslovima nazirejstva to ga je simbolizirala njegova nepodiana kosa. Da je Samson tako vjernosluaoboanskezapovijestikaonjegoviroditelji,njegovabisudbinabilaplemenitijai sretnija. Ali njega je pokvarilo druenje s idolopoklonicima. Budui da se grad ora nalazio blizu filistejske zemlje, Samson se druio s njima na prijateljskoj osnovi. Tako je u njegovoj mladostidolodoprisnihprijateljstavaijijeuticajpomraiocijelinjegovivot.Mladaena kojajeivjelaufilistejskomgraduTimnipobudilajeSamsonoveosjeajeionjeodluiodaona postanenjegovaena.Bogobojaznimroditeljima,kojisuganastojaliodvratitiodovenamjere, daojesljedeiodgovor:Oenimenjome,jermionaomilje.Roditeljisunaposljetkupopustili njegovimeljamaivjenanjejeodrano. Upravo kad je ulazio u doba muevnosti, u vrijeme kad je trebao izvriti boanski zadatak i kad je prije svega trebao biti vjeran Bogu, Samson se povezao s izraelskim neprijateljima. Nije se pitao hoe li moi bolje slaviti Boga ako se udrui s osobom koju je izabraoilisestavioupoloajukojemuneemoiispuniticiljtogajetrebaoostvaritiusvom ivotu. Svima onima koji prvo nastoje odati ast Bogu On je obeao mudrost, ali nema obeanjazaonekojisusklonisamozadovoljstvu. Koliko je onih koji hode istim putem kao i Samson! Kako se esto sklapaju brakovi meupobonimaibezbonima,jersklonostiupravljajuizborommuailiene!Nijednastrana netraiBojisavjet,nitiimanaumunjegovuslavu.Hrianstvomoraimatioduujuiuticaj nabraniodnos,alipreestojesluajdapobudekojevodedo ovezajednicenisuuskladus hrianskimnaelima.SotonaneprekidnonastojiojaatisvojusilunadBojimnarodomtako to ih navodi da stupe u savez s njegovim podanicima, i da bi to ostvario, on u srcu nastoji
293

podstainesvetestrasti.AliGospodjeusvojojrijeijasnopouiosvojnaroddaseneudruuje s onima u kojima ne prebiva njegova ljubav. Kako je mogu sporazum izmeu Hrista i Belijara?Kakvapostojizajednicaizmeuvjernikainevjernika?Kakavliskladizmeuhrama Bojegaiidola?(2Kor6,15.16) Samson se ovom svadbom zbliio s onima koji su mrzili izraelskog Boga. Ko god dragovoljnostupiutakavodnossmatratenunimdaseprilagodi,donekemjere,navikamai obiajima svojih drugova. Tako je provedeno vrijeme gore od upropatena vremena. Misli kojimasebavimoirijeikojeizgovaramoteeruenjubedemanaelaislabeutvrdudue. ena zbog koje je Samson prekrio Boju zapovijest da bi je dobio pokazala se izdajicom svog mua prije svretka svadbe. Razjaren njenom izdajom Samson ju je za neko vrijemeodbacio,isamsevratiokuiuSorti.Kadjekasnijepopustioivratiosesvojojnevjesti, naaojujesdrugim.Njegovaosveta,unitenjesvihfilistejskihpoljaivinograda,izazvalaihje dajeubiju,premdasujenjihoveprijetnjenatjeralenaprijevaruzbog kojesupoeletekoe. Samson je ve pruio dokaze o svojoj ogromnoj snazi tako to je sam udavio mladog lava i pobio trideset Akalonaca. Onda, tjeran ljutnjom zbog barbarskog ubistva svoje ene, on je napao Filistejce i estoko ih porazi, a zatim traei siguran zaklon od svojih neprijatelja, povukaosetispiljuKtamskestijeneuplemenuJudinu. Do tog mjesta ga je progonila mona vojska, te su ga stanovnici Jude, naavi se u velikoj nevolji, odluili predati njegovim neprijateljima. Stoga je tri hiljade Judejaca dolo k njemu. Ali usprkos brojnosti oni mu se nisu usudili prii dok nisu bili sigurni da on nee nauditisvojimsunarodnjacima.SamsonsesloiodagaveuipredajuFilistejcima,alijeprvo odJudejacadobioobeanjedagaonineenapastiitakogaprisilitidaihuniti.Dopustioimje da ga veu s dva nova ueta i odveden je u logor njegovih neprijatelja koji su tom prilikom iskazalivelikuradost.Alidoksunjihovipoviciodzvanjalibrdima,duhJahvinzahvatiga.On jeraskinuonovauakaodaihjeoganjspalio.Zgrabiojeprvoorujekojemujebilopriruci, kojeje,premdajetobilasamomagareaeljust,bilojednakouinkovitokaokopljeilimai ubijaoFilistejcedoknisuustrahupobjegli,ostavljajuihiljadumrtvihnapolju. DasuseIzraelcibilispremnipridruitiSamsonuislijeditigaupobjedi,onisusetada mogliosloboditivlastisvojihtlaitelja.Alionisubilimaloduniikukavice.Onisuzanemarili djelokojeimjeBogzapovjediodagaizvre,darazvlasteneznaboce,iujedinilisesnjimau njihovim uniavajuim obiajima, podnosei njihovu surovost, i sve dok nije bila usmjerena protivnjih,onisuodobravalinjihovunepravdu.Kadsuseisaminalipodvlautlaitelja,oni susepokoriliuniavanjukojesumogliizbjeidasuposlualiBoga.akkadbiGospodpodi gaoizbaviteljameunjima,onibigaponekadnapustiliiudruilisesasvojimneprijateljima. NakonnjegovepobjedeIzraelcisuSamsonapostavilizasudijuionjevladaoIzraelom dvadeset godina. Ali jedan pogrean korak otvara put drugom. Samson je prekrio Boju zapovijest tako to je tizeo enu izmeu Filistejaca i ponovno otiao meu njih, meu svoje smrtneneprijatelje,poputajuibezakonitimstrastima.Uzdajuiseusvojuvelikusnagu,koja je u Filistejce ulila tako velik strah, on je hrabro otiao u Gazu, da posjeti bludnicu u tom mjestu. Stanovnici tog grada su saznali za njegovu prisutnost i poeljeli se osvetiti. Njihov neprijatelj je bio zatvoren unutar zidova najutvrenijeg od svih njihovih gradova. Bili su sigurni da imaju svoju rtvu i samo su ekali jutro da okonaju svoju pobjedu. Samson se probudioupono.Optuujuiglassavjestiispuniogajegrinjomkadsesjetiodajeprekrio svojunazirejskuzakletvu.AliusprkosnjegovugrijehuBojagamilostnijeodbacila.Njegova udesna snaga ponovo je pomogla u njegovu izbavljenju. Otiavi do gradskih vrata on ih je
294

iupaoiznjihovogmjestaiodnioihzajednosobadovratnikanavrhbrdanaputuzaHebron. Ali ak ni to to je za dlaku umakao nije zaustavilo njegovo zlo ponaanje. On nije ponovnoodlaziomeuFilistejce,alijenastaviotraititjelesnazadovoljstvakojasugavuklau propast.PoslijetogaonzamilovanekuenuizdolineSoreka,nedalekoodnjegovogrodnog mjesta.ImejojjebiloDelila,rasipnica.DolinaSorekjebilapoznataposvojimvinogradima,a oni su takoe kuali nepostojanog nazireja koji se ve odao upotrebi vina i tako raskinuo i drugukarikukojagajevezivalazaistouiBoga.Filistcjcisubudnomotrilisvogneprijateljai kadseonponizioovomnovomvezom,onisugaodluiliunititiprekoDelile. U dolinu Sorek je poslano izaslanstvo sastavljeno od vodeih ljudi iz svake filistejske provincije.Nisuseusudiliuhvatitigadokjeimaotakovelikusnagu,alijenjihovanamjerabila da saznaju, ako je mogue, tajnu njegove snage. Oni su stoga potkupili Delilu da to otkrije i preneseim. Kad je Samsona izdajnica poela obasipati pitanjima, on ju je varao govorei da e postatislabkaoidrugiljudiakoseprimijenenekipostupci.Kadjeonatoprovjerila,razotkrila jeprijevaru.Ondagajeoptuilazalicemjerjerijeima:Kakomoereidameljubikadtvoje srce nije sa mnom? Triput si me ve prevario i nisi mi kazao gdje je tvoja velika snaga. SamsonjetriputimaojasnedokazedasuseFilistejciudruilisnjegovomzavodnicomdabiga unitili, ali kad je njena namjera propala, ona se ponaala kao da je to ala i on je slijepo potiskivaosvojstrah. Delilamujedanzadanomdodijavalamolbamaimuilaga,njemuvedozlogrdje,a ipak ga je tajanstvena sila zadravala pored nje. Kad je najposlije bio svladan, Samson je obznanio tajnu: Nikad britva nije prela po mojoj glavi, jer sam od majine utrobe nazirej Boji.Dameobriju,svabimesnagaostavila,onemoaobihipostaobihkaoobianovjek. Vjesnikjeodmahposlanfilistejskimgospodarimapozivajuiihdadoubezodlaganja.Dokje ratnik spavao, odrezan mu je velik dio njegove kose. Onda je ona, kao to je ve tri puta uinila,povikala:Samsone,etoFilistejacanate!Iznenadaprobuen,onjemisliodaekaoi ranijeupotrijebitisvojusnaguiunititiih,alinjegovebespomonerukesuodbileobavitisvoj zadatak i on nije znao da se Jahve od njega okrenuo. Nakon to je bio obrijan Delila ga je poela muiti i nanositi bol, iskuavajui tako njegovu snagu, jer se Filistejci nisu usudili pribliitidokseupotpunostinisuuvjerilidagajesnaganapustila.Ondasugauhvatili,izvadili muoiiodveligauGazu.Tamojebiovezanlancimauzatvoruiprisiljennateakrad. Kakva je to promjena bila za njega koji je bio izraelski voa i zatitnik! A sada je bio slab,slijep,zatoen,poniendaobavljaropskeposlove!Onjemalopomalokriouslovesvog svetogpozvanja.Boggajedugotrpio,alikadsepredaosiligrijehatakodajeizdaosvojutajnu, Gospodgajenapustio.Snagasenijenalazilausamojnjegovojkosi,vejetobioznaknjegove odanostiBogu,akadjetajsimbolbiortvovanpoputanjemstrastima,izgubljenjeiblagoslov kojijeonaoznaivala. U patnji i ponienju, filistejska igraka, Samson je nauio vie o svojim vlastitim slabostimanego to jeprije znaoi njegova ga je mukanavela na pokajanje. Kako jenjegova kosa rasla, postupno se vraala i njegova snaga, ali njegovi ga se neprijatelji nisu bojali smatrajuigaokovanimibespomonimzatoenikom. Filistejci su pobjedu pripisali svojim bogovima i likujui prkosili izraelskom Bogu. Odreena je gozba u ast Dagona, boga ribe, zatitnika mora. Iz gradova i sela irom filistejskeravniceokupioseinarodinjihovigospodari.Grupesluiteljaispunilesuogroman hraminatiskalesenagalerijeispodkrova.Biojetoprizorpraznikairadosti.Nakonsvea
295

nostiprinoenjartavaslijedilajemuzikaigozba.Ondaje,kaokrunskitrofejDagonovesile, uveden Samson. Povici likovanja pozdravili su njegov ulazak. Narod i vladari su vrijeali njegovu bijedu i divili se bogu koji je unitio naeg neprijatelja. Nakon nekog vremena iscrpljeni je Samson zatraio doputenje da se odmori na dva sredinja stupa na koje se oslanjaohramskikrov.Ondajetihoizgovoriomolitvu:GospodeJahve,spomenimeseisamo mi jo sada podaj snagu da se Filistejcima odjednom osvetim za oba oka. Izgovorivi ove rijeionjesvojimsnanimrukamaobgrlioobastupaipovikao:NekapoginemsFilistejcima! Prignuose,krovjepao,ubijajuijednimudarcemsveogromnomnotvo.Vieihubiumirui negotoihpobizaivota. Kip i njegovi sluitelji, svetenici i seljaci, ratnici i plemii, bili su zajedno pokopani ispod ruevina Dagonova hrama. A meu njima je lealo divovsko tijelo onoga koga je Bog izabrao da bude izbavitelj Izraela. Vijest o ovom stranom dogaaju proula se izraelskom zemljom i Samsonovi roaci su sili sa svojih brda i bez protivljenja uzeli tijelo svog palog heroja. Uzee ga i odnesoe, i pokopae ga izmeu ore i Etaola, u grobu Manoaha, oca njegova. BojeobeanjedaekrozSamsonapoetidaizbavljaIzraelaizrukeFilistejacabiloje ispunjeno,alikakojemraanistraanzapisotomivotukojijemogaobitihvalaBoguislava narodu!DajeSamsonbiovjeranboanskompozivu,Bojijeciljmogaobitiostvarennjemuna astislavu.Alionjepopustiokunjiipokazaosenedostojnimpovjerenja,anjegovjezadatak ispunjenakrozporaz,zatoenitvoismrt. Samson je fiziki bio najsnaniji ovjek na zemlji, ali u vladanju sobom, potenju i vrstoi, on je bio jedan od najslabijih. Mnogi snane strasti pogreno poistovjeuju sa snanim karakterom, ali istina je da je slabi onaj kojim vladaju njegove strasti. Stvarna veliinaovjekamjerisesilomosjeajakojimaonvlada,aneonimakojevladajunjime. BojabrigaiprovienjebilojenadSamsonom,dabisepripremiozaizvrenjedjelaza koje je bio pozvan da ga obavi. Na samom poetku ivota on je bio okruen povoljnim okolnostima za razvitak fizike i umne snage i moralne istoe. Ali pod uticajem bezbonih prijateljaonsenijedraoBogakojijeovjekovajedinasigurnostibujicazlagajeodnijela.Oni kojisenadunostisueljujuskunjamamogubitisigurnidaeihBogsauvati,aliakoseljudi svojevoljnopredajusilikunje,onieprijeilikasnijepasti. Sotona koristi svoje najvee snage da zavede upravo one koje Bog namjerava upotrijebiti kao svoja orua za naroito djelo. On napada nae najslabije take djelujui na nedostatkeukarakterudabistekaonadzornadcijelimovjekom.Onznadaeuspjetiakose ovi nedostaci njeguju. Ali niko ne treba biti nadvladan. ovjek nije preputen da svojom vlastitomslabomsilomsvladasilezla.Pomojepriruciidatesesvakojduikojatostvarno eli. Boji aneli, koji se penju i silaze ljestvama to ih je Jakov vidio u vienju, pomoi e svakojduikojatohoeuspetisedonajuzvienijegNeba.
296

 55. poglavlje

DIJETESAMUEL
Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 1 i 2,1-11. Elkana,LevitsplanineEfrajim,biojeimuaniuticajanovjekkojijeljubioBogaibojao ga se. Njegova je ena, Ana, bila vrlo pobona osoba. Njen karakter se odlikovao blagou, skromnou,dubokomrevnouiplemenitomvjerom. Ovomjedobromparu biouskraenblagoslovkojijesvakijevrejskipareljnotraio: njihov dom nije razveseljavao djeji glas, a elja da ouva svoje ime navela je mua, kao i mnoge druge, da sklopi drugi brak. Meutim, ovaj korak, kao posljedica nedostatka vjere u Boga, nije donio sreu. Sinovi i keri su poveali porodicu, ali je radost i ljepota Boje svete ustanove bila okaljana, a mir u porodici naruen. Penina, druga ena, bila je ljubomorna i uskogrudna,aponaalaseoholoidrsko.Anijenadabilaslomljena,aivotiscrpljujuiteret, aliseonaipakkrotkosuoilaskunjom. Elkana je vjerno drao Boje propise. U ilu se jo uvijek odravalo bogosluenje, ali zbognepravilnostiuslubiodnjegasenijezahtijevalodaslui,premdajeonkaolevittrebao biti nazoan. On je ipak odlazio s porodicom da se moli i prinese rtvu na propisanim skupovima. Zaoduhkojijedonioprokletstvounjihovdomosjeaoseakitokomsvetihpraznika povezanih s Bojom slubom. Nakon prinoenja rtve zahvalnice cijela se porodica, prema utvrenom obiaju, okupila na svean ali i radostan praznik. Elkana je tom prilikom majci svoje djece,svakojkerkiisinu,davaodjelovertve,akaoznak ljubavi prema Ani, on joj je udjeljivao dvostruki dio, pokazujui time da je njegova ljubav prema njoj bila ista kao da je imalasina.Razjarenaljubomorom,drugajeenatrailaprvenstvokaoonakojojjeBogukazao posebnu ast i predbacivala Ani da je njena nerodnost dokaz Bojeg nezadovoljstva. Ovo se ponavljaloizgodineugodinusvedoktoAnavienijemoglaizdrati.Nemogavisakritisvoju bol, ona je neobuzdano plakala i povukla se s praznika. Njen ju je mu uzalud pokuavao utjeiti. Zato plae, Ana? I zato ne jede? rekao je. Nisam li ti ja vredniji nego deset sinova? Ana ga nije ukoravala. Teret koji nije mogla dijeliti sa zemaljskim prijateljem ona je predalaBogu.OnaserevnomoliladaOnukloninjenusramotuidarujejojdragocjenidar,sina kojeg e othraniti i odgojiti za Njega. Sveano se obavezala da e, ako joj se ispuni zahtjev, dijete od samog roenja posvetiti Bogu. Ana se pribliila ulazu u Svetilite i u duevnoj boli onasepomoli...plauigorko.Ipak,onajerazgovaralasBogomutiini,neizgovarajuirije. Utimzlimvremenimatakviprizoribogotovljarijetkosuseviali.Svetkovanjepraznikabez ukazivanja potovanja, pa ak i pijanstvo, nisu bili neuobiajeni, ak ni na vjerskim praznicima,tejeEli,velikisvetenik,posmatrajuiAnu,pretpostaviodajebilapijanaodvina. Misleidaizgovarazaslueniukor,onjojseozbiljnoobratio:Dokleebitipijana?Otrijezni seodvinatojeutebi! ZapanjenaipovrijeenaAnajeblagoodgovorila:Nisampijana,gospodaru,negosam velikanesretnica.Nisampilanivinaniopojnapia,negoizlijevamduusvojupredJahvom.Ne
297

sudislubenicusvojukaoenunevaljalu,jersamodpreteketugeialostitakodugomolila. Veliki svetenik je bio duboko dirnut jer je bio Boji ovjek i umjesto ukora on je izgovorioblagoslov:Poiumiru!ABogIzraelovnekatiispunimolitvukojomsigamolila. Aninamolitvajebilausliena.Onajeprimiladarzakojijetakorevnopreklinjala.Dok je posmatrala dijete, ona ga je nazvala Samuel, jer sam ga, ree, izmolila od Jahve. im je dijetebilodovoljnostarodaseodvojiodmajke,onajeispunilasvojuzakletvu.Voljelajedijete sasvimportvovanjemmajinskogsrca.Danzadanom,dokjeposmatralanjegovrastisluala njegovodjejetepanje,onagajesvevieokruivalaljubavlju.Onjebionjenjedinisin,naroit darNeba,alionagajeprimilakaoblagoposveenoBoguinijegaeljelauskratiti Onomekoji gajedao. Anajejojednomotputovalasasvojimmuemuiloiprinijelasveteniku,uBojeime, svojdragocjenidar,rijeima:Molilasamzaovodijete,iJahvemijeusliiopronjukojomsam gaprosila.ZatoijanjegaustupamJahvizasvedanenjegovaivota:taisproenjeodJahve. ElijebiodubokoimpresioniranvjeromipredanjemoveIzraelke.Buduidajesambioprevie popustljivotac,biojezapanjeniponienposmatrajuivelikurtvuovemajkedokserastajala od svog jedinca da bi ga mogla posvetiti slubi Bogu. Osjeao se ukorenim zbog vlastite sebineljubavi,iuponiznostiipotovanjuonsepoklonioipomoliopredGospodom. MajinojesrcebiloispunjenoradouihvalomionajeeznuladaBoguiznesesvoju zahvalnost.DuhnadahnuajesiaonanjuinatoseAnapomoliovako: Klie srce moje u Jahvi, raste snaga moja po Bogu mom. ire mi se usta na dumane moje, jer se radujem pomoi tvojoj. Niko nije svet kao to je Jahve (jer nema nikoga osim tebe), i nema hridi kao to Bog je na. Ne govorite mnogo hvastavih rijei, neka ne izlazi drskost iz usta vaih, jer Jahve je sveznajui Bog, pravo on prosuuje djela... Jahve daje smrt i ivot, rui u eol i odande die. Jahve ini uboga i bogata, obara ovjeka i uzvisuje. Die slabia iz praine, iz bunjita izvlai uboga, da ih posadi s knezovima i da im odredi poasna mjesta. Jer Jahvini su stupovi zemlje, na njih je stavio ovaj svijet. Korake uva svojih vjernika, zlikovce stie propast u mraku (svojom snagom ovjek ne stie pobjede). Koji se protive Jahvi, padaju, Svevinji grmi s nebesa.
298

Jahve sudi medama zemlje, daje silu svojemu kralju, uzdie snagu pomazanika svoga. AninerijeisuprorokovaleioDavidu,kojijetrebaovladatikaokraljIzraela,ioMesiji, Gospodnjem Pomazaniku. Govorei prvo o hvalisanju jedne drske i svadljive ene pjesma upuujenaunitenjeBojihneprijateljaikonanupobjedunjegovaotkupljenanaroda. AnaseizilatihovratilakuiuRamu,ostavljajuidijeteSamueladaseuiuslubiu Bojemdomu.dagapoduavavelikisvetenik.Odtrenutkakadjedijetepoeloshvatati,ona je uila svog sina da ljubi i potuje Boga i smatra ga svojim Gospodarem. Svakim poznatim predmetom koji ga je okruavao ona je njegove misli nastojala usmjeriti na Stvoritelja. Majina revnost nije prestala ni nakon rastanka s djetetom. Ona je svake godine vlastitim rukamapraviladolamicuzaslubuikadjesmuemodlazilanaslubuuilo,onajujedavala djetetu kao podsjetnik na njenu ljubav. Svaka nit tog malog odjevnog predmeta bila je ispletenasmolitvomdaonbudeist,plemenitivjeran.Onazasvogsinanijetrailasvjetovnu veliinu, ve je revno molila da postigne veliinu koju Nebo vrednuje, da potuje Boga i blagoslovisvojeblinje. Kakvu je nagradu Ana primila! Kako njen primjer potie na vjernost! Svakoj su majci povjerene mogunosti od neprocjenjive vrijednosti, beskonano dragocjene koristi. Ponizno vrenje dunosti koje ene smatraju iscrpljujuim zadatkom treba se smatrati velikim i plemenitim djelom. Majina je prednost da svojim uticajem blagoslovi svijet i to e njenom srcudonijetivelikuradost.Onamoeporavnatiputprednogamasvojedjecekrozsvjetlosti tamu sve do slavnih visina. Ali samo ako u vlastitom ivotu nastoji slijediti Hristova uenja, onasemoenadatidaeoblikovatikaraktersvojedjecepremaboanskomuzoru.Svijetvrvi pokvarenimuticajima.Modaiobiajivresnaanuticajnamlade.Akomajkaneobavisvoje dunostiuenja,voenjaiobuzdavanja,njenaedjecaprirodnoprihvatitizloiokrenutiseod dobra. Neka svaka majka esto prilazi svom Spasitelju s molitvom: Naui nas kako da odgajamoovodijeteitodainimosnjim?NekaobraapanjunauputetoihjeBogdaou svojojRijeiionaepremapotrebiprimitimudrost. A mladi Samuel sve vie je rastao u dobi i mudrosti, i pred Jahvom i pred ljudima. PremdajeSamueldjetinjstvoproveouatoruposveenslubiBogu,onnijebioosloboenod zlihuticajailigrenogprimjera.ElijevisinovisenisubojaliBoganitisupotovalisvogoca,ali Samuel se nije druio s njima niti je slijedio njihove zle puteve. On je neprekidno nastojao postationotojeBogelioodnjega.Tojeprednostsvihmladih.Bogjezadovoljankadaki maladjecapredajusebeunjegovuslubu. Samuel je bio povjeren Elijevoj brizi i njegov drag karakter je u starom sveteniku izazvao osjeaj naklonosti. On je bio ljubazan, velikoduan, posluan i pun potovanja. Eli, oaloen svojeglavou svojih sinova, naao je mir i utjehu u prisutnosti svog uenika. SamueljebiousluaniosjeajantenijedanotacnijevievoliosvogsinanegotojeElivolio tog djeaka. Bilo je oito da su izmeu glavnog sudije u narodu i ovog jednostavnog djeteta postojalaosjeanjanaklonosti.KadjeElijastiglastarakanemo,kadjebioispunjenbrigomi grinjomsavjestizbograzvratnogponaanjasvojihsinova,onseobraaoSamueluzautjehu. Nijebilouobiajenodalevitiponusvojunaroituslubudoknenavredvadesetpet godina,aliSamueljebioiznimka.Svakegodinenjemujebiopovjeravansveveizadatak,idok je jo bio dijete, na njega je stavljen laneni efod kao znak posveenja za djelo u Svetilitu. PremdajebiomladkadjedovedendasluiuSvetilite,Samueljevetadaimaodunostiu
299

Bojojslubiuskladusasvojimmogunostima.Onesuprvobileskromneineuvijekugodne, alionihjeobavljaonajboljetojemogaoidragovoljnasrca.Njegovisunaporibiliprihvaeni jer su proisticali iz ljubavi prema Bogu i iskrene elje da vri njegovu volju. Tako je Samuel postaosaradniksGospodomnebaizemljeiBoggajeosposobiodauinivelikodjelozaIzrael. Kad bi se djecu uilo da skromne, svakodnevne dunosti smatraju putem koji im je Gospod oznaio, kao kola u kojoj se trebaju nauiti da vjeno i uinkovito slue, njihov bi posao izgledao ugodniji i asniji. Vrenje svake dunosti kao da je obavljamo Gospodu i najskromnijiposaozaodijevaljepotomiradnikepovezujesasvetimbiimakojanaNebuvre Bojuvolju. Uspjeh u ovom ivotu, uspjeh u postizanju vjenog ivota, zavisi o vjernoj, savjesnoj panji u malim stvarima. Savrenost se vidi u najmanjim stvarima, kao i u najveim Bojim djelima. Ruka koja je stvorila svjetove u svemiru ista je ruka koja je velikom vjetinom oblikovalaljiljaneupolju.KaotojeBogsavrenusvompodrujurada,takomitrebamobiti savreni u svom. Skladan, snaan, krasan karakter se izgrauje vrenjem pojedinanih dunosti. Potenje u malim stvarima, vrenje malih djela vjernosti i ljubaznosti, donijet e radost na ivotnom putu, a kad se nae djelo na zemlji zavri, vidjet e se da je svaka mala, vjernoobavljenadunostizvriladobaruticaj,uticajkojinikadanemoenestati. Mladi u dananje vrijeme mogu kao i Samuel postati dragocjenost u Bojim oima. Vjernim uvanjem svoje hrianske besprijekornosti oni mogi izvriti snaan uticaj u djelu preobrazbe.Danassupotrebnitakviljudi.Bogimaposaozasvakogodnjih.Nikadaovjeknije postigaoveerezultatezaBogaiovjeanstvonotoihudananjevrijememoguostvaritioni kojieostativjernizadatkukojiimjeBogpovjerio.
300

 56. poglavlje

ELIINJEGOVISINOVI
Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 2,12-36. ElijebiosvetenikisudijauIzraelu.Onjezauzimaonajviiinajodgovornijipoloaju Bojem narodu. Kao boanski izabran ovjek za svetu sveteniku dunost i postavljen nad zemljomkaonajveisudakiautoritet,nanjegasegledalokaonaprimjerionjeimaoveliki uticajnaizraelskaplemena.Alipremdajebioimenovandaupravljanarodom,onnijevladao svojimvlastitimdomom.Elijebiopopustljivotac.Ljubeimirilagodnostonnijeprimjenjivao svoj autoritet da ispravi zle navike i strasti svoje djece. On se pokoravao njihovoj volji i doputaodaidusvojimputemumjestodaimsesuprotstaviikazniih.Umjestodaodgojsvojih sinovasmatrajednimodnajvanijihodgovornosti,onjeprematompitanjupostupaokaoda suposljedicebeznaajne.Izraelskisvetenikisudijanijebiopreputentamineznanjauvezis dunostima obuzdavanja i upravljanja djecom koju mu je Bog predao na brigu. No Eli je ustuknuoodsvojedunostijerjeonazahtijevaladasesuprotstavivoljisvojihsinovaidaih kanjavaiograniava.Nevauistraneposljedicekojeeuslijeditiiznjegovaponaanjaonje poputao svojoj djeci u svemu to su eljela i zanemario djelo njihove pripreme za slubu Boguizaivotnedunosti. BogjerekaooAbrahamu:Njegasamizluiozatodapouisvojudjecuisvojubuduu porodicu kako e hoditi putem Jahvinim, radei to je dobro i pravedno. (Post 18,19) Meutim, Eli je dopustio da djeca vladaju njime. On je postao podloan svojoj djeci. Prokletstvoprijestupaseoitovaloupokvarenostiizlukojisuobiljeavaliponaanjenjegovih sinova.Oni nisu cijenili Boji karakterni svetost njegovog Zakona.Njegova sluba je za njih bilaobinastvar.OnisuoddjetinjstvanaviklinaSvetiliteinjegoveslubeiumjestodaihsve viepotuju,onisuizgubilisvakiosjeajsvetostiivanosti.Otacnijeispravionjihovnedosta takstrahopotovanjapremaautoritetu,nijeobuzdaonjihovonepotovanjesveaneslubeu Svetilitu,akadsuodrasli,onisubilipunismrtonosnihplodovaskepticizmaipobune. Premda su bili potpuno neprikladni za slubu, oni su postavljeni za svetenike u SvetilitudasluepredBogom.Gospodjedaonajjasnijeuputeuvezisprinoenjemrtava,ali ovi beboni ljudi nisu posvetilipanjurtvenomzakonukojije trebalo vriti na najsveaniji nain.Svrhartvi,kojesuupuivalenaHristovusmrt,bilajedausrcimanarodaouvavjeruu Otkupiteljakojijetrebaodoi,stogajebilonajvanijedaseGospodnjeuputeuvezisnjima strogo vre. rtve zahvalnice su bile poseban izraz zahvalnosti Bogu. Ovim se rtvama na rtvenikuspaljivalosamosalo,odreenidiortveseuvaozasvetenike,aveisediovraao prenosiocu da ga jedu on i njegovi prijatelji tokom rtvenog praznika. Tako su sva srca usmjeravana,uzahvalnostiivjeri,navelikurtvukojajetrebalauzetigrijehesvijeta. Elijevisinovi,umjestodashvatesveanostovesimbolineslube,samosumislilikako dajeuinesredstvompoputanjasamimasebi.Nezadovoljnidijelomrtvezahvalnicekojaim je dodijeljena, oni su zahtijevali dodatni dio, a vei broj rtava prinoenih na godinjim praznicima pruali su sveteniku priliku da se obogate nautrb naroda. Oni ne samo to su zahtijevalivienotosuimalipravovesuodbiliekatidasesalospalinartvenikuBogu.
301

Onisuustrajaliu uzimanjudijelovakojesueljeli,aakoimjetobilouskraeno,onisuprijetili daeihuzetisilom. Ovonepotivanjeodstranesvetenikauskorojeliiloslubusvetogisveanogznaaja inarodjepreziraortvukojaseprinosilaJahvi.Velikaslikovitartvanakojusutrebaligle datisiekivanjemviesenijeprepoznavala.GrijehmladiabiojevrlovelikpredJahvom. OvinevjernisvetenicisuprestupiliBojizakoniobeastilisvojusvetuslubusvojim zlimiuniavajuimponaanjem,asvojomnazonounastavilikaljatiBojiator.Mnogiljudi, ispunjeniozlojeenouzbogpokvarenogponaanjaHofnijaiPinhasa,prestalisudolazitina odreeno mjesto bogosluenja. Tako je sluba koju je Bog uspostavio bila prezrena i zanemarenajerjebilapovezanasgrijesimabezbonihljudi,doksuoniijasusrcateilazlu biliohrabreniugrijehu.Bezbotvo,razvratiidolopoklonstvoprevladavalisuuzastraujuim razmjerima. Eli je uinio veliki grijeh kad je dopustio svojim sinovima da slue u svetoj slubi. Opravdavajuinaovajilionajnainnjihovoponaanje,onjebioslijepzanjihovegrijehe,ali oni su napokon dosegli taku kad on vie nije mogao zatvarati oi na zloine svojih sinova. Narodjeprigovaraozbognjihovihzlihdjela,ivelikijesvetenikbiooaloenipotresen.Vie senijeusudioutjeti.Alinjegovisusinovibiliodgojenidamislesamoosebiisadasenisuni nakogaosvrtali.Vidjelisualostsvogoca,alinjihovasrcanisubiladirnuta.ulisunjegove blageukore,alitonanjihnijeostavljalodojamnitisuhtjelipromijenitisvojezloponaanje, premda su bili upozoreni na posljedice svog grijeha. Da je Eli pravedno postupao prema svojimsinovima,njimabibilauskraenasvetenikaslubaibilibikanjenismru.Bojeise da im javno nanese sramotnu osudu, on ih je podravao u najsvetijim i najpovjerljivijim dunostima.IdaljeimjedoputaodasvojupokvarenostmijeajusasvetomslubomBojomi daistininanoseuvredukojugodinenisumogleizbrisati.Alikadjeizraelskisudijazanemario svojedjelo,Bogjepreuzeostvarusvojeruke. UtodoejedanBojiovjekkElijuireemu:OvakogovoriJahve:Nisamlisejasno objavio domu oca tvojega kad su bili u Egiptu, robovi u kui faraonovoj? Odabrao sam ih izmeu svih plemena Izraelovih da mi budu svetenici, da se uspinju na moj rtvenik, da prinosertvepaljeniceidanoseopleakpredamnom:idaosamdomuocatvojegasvepaljene rtvesinovaIzraelovih.Zatogledazavidnimokomrtvuiprinostosamihodrediozasvoj Dom?Izatopazisinovesvojevienegomene,toveiihnajboljimdijelovimasvihrtvenih prinosanarodamogaIzraela?ZatosamrijejeJahve,BogaIzraelovarekaododuedae domtvojidomocatvojegastupatipredamnomdovijeka,alisadarijejeJahvinanekajeto dalekoodmene!Jerjaastimonekojimeneaste,akojimene preziru,biteosramoeni...Ja usebipodiivjernasvetenika,kojieraditipomomsrcuipomojojelji,injemuusazdati trajandom,ionesvagdastupatipredpomazanikommojim. BogjeoptuioElijadajeviepotovaosvojesinovenegoGospoda.Elijedopustioda rtve koje je Bog odredio kao blagoslov Izraelu postanu gadost, umjesto da iznese sramotu svojih sinova zbog njihovih bezbonih i gadnih obiaja. Oni koji slijede vlastite sklonosti, iz slijepe ljubavi prema djeci, poputajui im u zadovoljavanju njihovih sebinih elja, i ne koriste se Bojim autoritetom da ukore grijeh i isprave zlo, oito pokazuju da potuju svoju bezbonu djecu vie no to potuju Boga. Oni se vie brinu da zatite njihov ugled nego da proslaveBoga,onivieelezadovoljitisvojudjecunegoGospodailisauvatinjegovuslubu odsvakogoblikagrijeha. Bog je Elija, izraelskog svetenika i sudiju, drao odgovornim za moralni i vjerski
302

poloaj svog naroda, a u posebnom smislu i za karakter njegovih sinova. On je prvo trebao blagim mjerama obuzdati zlo, ali ako one nisu koristile, on ih je trebao pokoriti najstroim mjerama.OnjeizazvaoGospodnjenezadovoljstvojernijeukoravaogrijehivriopravdunad grjenicima.NanjegasenijemoglooslonitidaeodratiistotuIzraela.Onikojiimajumalo hrabrostidaukoregrijeh,ilikojizbognemarnostiinedostatkazanimanjaneulaunaporeda oplemeneporodicuiliBojucrkvu,dreseodgovornimzazlokojemoeuslijeditiiznjihova zanemarivanjadunosti.Mismoistotakoodgovornizazlakojasmomoglisprijeitiudrugima koritenjemroditeljskogilipastorskogautoritetakaodasutadjelabilanaavlastita. ElinijeupravljaosvojimdomompremaBojimpravilimazaupravljanjeporodicom.On je slijedio svoj vlastiti razum. Njeni je otac previdio propuste i grijehe svojih sinova u njihovom djetinjstvu, laskajui sebi da e oni nakon nekog vremena prerasti svoje zle sklonosti.Mnogiineistepogreke.OnimisledaznajuboljeodgajatidjecuodonogatojeBog dao U svojoj Rijei. Oni u njima pothranjuju pogrene sklonosti, izgovarajui se: Oni su premladidabiihsekanjavalo.ekajtedokpostanustariji,kadimsebudemogloobjasniti. Takosepogrenenavikeostavljajudokneojaajuinepostanudrugapriroda.Djecaodrastaju bezogranienja,skarakternimosobinamakojeeimdonositiprokletstvocijelogivotaikoje eselakostvaratiitidrugima. Nemaveegprokletstvaudomunegokadasedopustidamladiidusvojimputem.Kad roditeljiuvaavajusvakueljusvojedjeceipoputajuimuonometoznajudanijezanjihovo dobro, djeca ubrzo gube potovanje prema roditeljima, prema autoritetu Boga i ovjeka i postajuzatoeniciSotoninevolje.Uticajnesreeneporodiceseiriipostajerazoranzacijelo drutvo.Onrastekaoplimazlakojautienaporodice,zajedniceivlade. Zbog Elijeva poloaja njegov je uticaj bio dalekoseniji od uticaja obinog ovjeka. irom Izraela se oponaao njegov porodini ivot. U hiljadama domova koje je oblikovao njegov uticaj vidjele su se tetne posljedice nemarnog, lagodnog postupanja. Ako se djeca preputajuzlimobiajima,dokroditeljitvrdedasuvjerni,tojeukorBojojistini.Najboljiispit hrianstvaudomujevrstakarakterakojajenastalanjegovimuticajem.Djelagovoreglasnije od najpozitivnijeg izraza pobonosti. Ako vjernici, umjesto da ulau revne, ustrajne, teke naporedastvoreureendomkaosvjedokkorisnostivjereuBoga,poputajuukontroliizlim eljamasvojedjece,oniineonotojeuinioEli.onisramoteHristaidonosepropastsebii svom domu. Bez obzira kako su velika zla roditeljske nevjernosti u bilo kojim okolnostima, onasudesetputaveakadsenalazeuporodicamaonihkojisupostavljenikaouiteljinaroda. Kad oni propuste vladati svojim domom, oni svojim pogrjenim primjerom zavode mnoge. Njihovajekrivicadalekoveaoddrugihjerjenjihovpoloajodgovorniji. Aronovom domu je dano obeanje da e uvijek hoditi pred Bogom, ali to je obeanje danouzuslovdaseonicijelimsrcemposveteraduuSvetilituiuzdiuBogasvakimsvojim postupkom,anedasluesebiislijedevlastiteiskvarenesklonosti.Eliinjegovisinovisubili iskuani, a Gospod ih je naao nedostojnima uzviena poloaja svetenika u njegovoj slubi. Bog je objavio: ... neka je to daleko od mene! On im nije mogao dati dobro to ga je namjeravaodati,jersupropustiliuinitisvojdio. Primjer onih koji slue u svetoj slubi treba biti takav da u narodu usadi osjeaj potovanjapremaBoguistrahadaganeuvrijede.KadljudikojiustajuuimeHrista(2.Kor 5.20)iznijetinaroduBojuporukumilostiipomirenja,koristesvojsvetipozivkaopokrivalo zasebinaitjelesnazadovoljstva,onipostajunajdjelotvornijaSotoninasredstva.KaoiHofnii PinhasoninavodeljudedaprezrurtvukojaseprinosiJahvi.Onimogunekovrijemetajnoii
303

svojim zlim putem, ali kad se najposlije razotkrije njihov istinski karakter, vjera naroda je toliko uzdrmana da se esto uniti sve njihovo povjerenje u religiju. U umu ostaje nepovjerenjepremasvimakojitvrdedaueBojuRije.VijestistinitogHristovogslugeprima sesasumnjom.Uvijekiznovasejavljapitanje:Hoeliiovajovjekbitipoputonogakojije uiosvetosti,alijebiotakopokvaren?TakoBojaRijegubisvojusilunaljudskimduama. UElijevomukorunjegovimsinovimanalazeserijeiodsveaneizastraujuevanosti, rijei o kojima bi bilo dobro da razmisle svi koji slue u svetoj slubi: Ako ovjek zgrijei ovjeku,Bogepresuditi.AliakoovjekzgrijeiJahvi,koesezauzetizanjega?Dasunjihovi grijesiuvrijedilisamonjihoveblinje,sudaejemogaodonijetipomirenjetakotobiodredio kaznuizahtijevaonadoknaduiprijestupnicimajetakomoglobitioproteno.Ilidasuuinili nekidrzakgrijeh,moglaseprinijetirtvazagrijeh.Alinjihovisugrijesibilitolikoisprepleteni snjihovomslubomsvetenikaSvemonoga,tejeprinoenjemrtvezagrijehBogtolikobio obeaeniponienprednarodom,dazanjihnijebiloispatanjakojebisemogloprihvatiti. Njihovvlastitiotac,premdajesambiovelikisvetenik,nijeseusudioposredovatiunjihovu korist. On ih nije mogao zatititi od Bojeg svetog gnjeva. Oni kojipreziru sredstva to ih je Nebodalozaovjekovootkupljenjenajgrenijisuodsvihgrjenika,onikojizavlastitiraun raspinjuSinaBojegijavnogaizlauruglu(Heb6,6).
304

 57. poglavlje

FILISTEJCIZAROBLJAVAJUZAVJETNIKOVEG
Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 3 do 7. Elijevjedomtrebaoprimitijojednoupozorenje.Bognijemogaorazgovaratisvelikim svetenikom i njegovim sinovima. Njihovi grijesi, kao neprobojan oblak, zaklonili su prisut nostnjegovogSvetogDuha.AliusredzladijeteSamueljeostalovjernoNebu,aporukaosude ElijevomdomubilajeSamuelovzadatakkaoprorokaSvevinjega. UonovrijemeJahvejerijetkogovorioljudima,avienjanisubilaesta.Nojednogaje dana Eli leao u svojoj sobi oi su njegove poele slabiti, te vie nije mogao vidjeti svijenjakBojijonebijaeugaen,iSamueljespavaouSvetilituJahvinu,ondjegdjejebio Koveg Boji. I Jahve zovnu... Pretpostavljajui da je to Elijev glas, dijete je pourilo do svetenikova leaja, govorei: Evo me! Ti si me zvao! Odgovor je glasio: Ja te nisam zvao. Vratiseispavaj!Samueljebiopozvantriputionjetriputodgovorionaistinain.TadaseEli uvjerio da je tajanstveni glas bio Boji. Gospod je zaobiao svog izabranog slugu, ovjeka sijedekose,dabirazgovaraosdjetetom.Ovojesamoposebibiootar,aliizasluenukorEliju injegovudomu. U Elijevu srcu to nije pobudilo osjeaj zavisti ili ljubomore. On je nauio Samuela da odgovori,akoopetbudepozvan:Govori,slugatvojslua.Onjebiotakozapanjenpripomisli da veliki Bog treba razgovarati s njim da se nije mogao sjetiti tanih rijei koje mu je Eli zapovjediodaizgovori. TadaJahvereeSamuelu:Evo,uinitiinetouIzraeludaeobauhazujatisvakome koji uje. U onaj u dan ispuniti na Eliju sve to sam rekao za kuu njegovu, od poetka do kraja.Tiemuobjavitidaosuujemkuunjegovudovijeka;onjeznaodanjegovisinovihule naBoga,anijeihobuzdao.ZatokunemsedomuElijevuneeopratikrivicuElijevadoma nikakvertveniprinosidovijeka. Prije no to je primio ovu poruku od Boga Samuel jo nije poznavao Jahve, i jo mu nikada ne bijae objavljena rije Jahvina, to jest on nije bio upoznat s takvim direktnim prikazima Boje prisutnosti kao to su ih proroci primali. Gospodnja je namjera bila da se otkrijenaneoekivannaindaEliujeotomeprekomladieveiznenaenostiizapitkivanja. Samueljebioispunjenstrahomizaprepatenjempripomislidamujepovjerenatako stranaporuka.Ujutrojekaoiobinonastavioobavljatisvojedunosti,alistekimteretom nanjegovumladomsrcu.Gospodmunijezapovjediodaotkrijezastraujuinavjetaj,stogaga jeonpreutio,izbjegavajuitojeviemogueElijevuprisutnost.Drhtaojedaganekopitanje ne prisili da objavi boanski sud nad onim koga je volio i potovao. Eli je bio uvjeren da je porukaproreklanekuvelikunesreuzanjegainjegovdom.PozvaojeSamuelaizamoliogada vjernoispriaonotojeGospodotkrio.Mladijeposluaoistaracjeskruenopognuoglavu predstrahovitompresudom:OnjeJahve,nekainitojedobrouoimanjegovim. Elinijepokazaoplodoveistinskogpokajanja.Onjepriznaosvojukrivicu,alijepropus tioodreisegrijeha.Gospodjegodinuzagodinomodgaaokaznekojimajeprijetio.Tokom tihgodinamnogosetogamoglouinitidaseiskupeprolipropusti,aliostarjelisveteniknije
305

preduzeo uinkovite mjere da ispravi zla koja su okaljala Gospodnje Svetilite i odvodile hiljade Izraelaca u propast. Boje strpljenje je samo otvrdnulo srca Hofnija i Pinhasa te su postalijohrabrijiusvojimprijestupima.ElijecijelomIzraeluobznanioporukuupozorenjai ukora njegovom domu. On se na ovaj nain nadao da e se u odreenoj mjeri suprotstaviti zlomuticajusvojenemarnostiuprolosti.Alinarodnijeupozorenjashvatioozbiljnokaotoih nisushvatilinisvetenici.Okolninarodi,kojisubiliupoznatisbezakonjemkojeseotvoreno inilo u Izraelu, postali su jo hrabriji u svom idolopoklonstvu i zloinima. Nisu osjeali krivnjuzbogsvojihgrijeha,kojebiosjealidajeIzraelsauvaosvojepotenje.Meutim,dan osvetesepribliavao.Bojiautoritetjebioodbaen,njegovaslubazanemarenaiprezrenate jepostalonunodaOnposredujedaouvaastsvogimena. Izraelci izioe pred njih da se pobiju, i ulogorie se kod Eben Haezera, dok su Filistejci udarili logor kod Afeka. Izraelci su poli na ovaj pohod bez Bojeg savjeta, bez sporazuma s velikim svetenikom ili prorokom. Filistejci se svrstae u bojni red protiv Izraela, i nasta estoka bitka. Izrael podlee Filistejcima: oko etiri hiljade ljudi pogibe na bojitu, na otvorenu polju. Kad se rasuta i obeshrabrena vojska vratila u logor, rekoe starjeine Izraelove: Zato je Jahve dopustio da nas Filistejci danas pobijede? Narod je bio zreozaBojukaznu,aipakoninisuuvialidasunjihovivlastitigrijesibiliuzrokovestrane propasti.Ionisurekli:PoimouilopoKovegsavezaJahvina,nekadoeunausredinui spasi nas iz ruku naih neprijatelja. Gospod nije izdao zapovijest ili doputenje da Koveg doemeuvojsku,aIzraelcisuipakvjerovaliusvojupobjedutesuizustiligromkipoklikad sugaElijevisinoviunijeliulogor. FilistejcisuKovegsmatraliizraelskimbogom.SvamonadjelakojajeJahveuinioza svojnarodpripisivanasunjegovojsili.Kadsuulipoklikeradostizanjegovadolaska,onisu rekli: to znai taj gromki poklik u logoru Jevreja? I shvatie da je Koveg Jahvin stigao u njihovlogor.TadaFilistejceobuzestrah,jersugovorili:Bogjedoaoulogor!Ipovikae:Jao nama!KoenasizbavitiizruketogsilnogBoga?TojeonajkojijeudarioEgipatsvakojakim nevoljama.Ohrabriteseibuditejunaci,Filistejci,danepostaneteroboviJevrejimakaotosu onibilirobovivama;buditejunaciiboritese. FilistejcisuizvriliestoknapadkojijedonioporazIzraelusvelikimbrojempobijenih. Napoljujelealotridesethiljadamrtvaca,BojiKovegjebiozarobljen,advaElijevasinasu poginuladoksugabranila.Takojeponovnonastranicamaistorijeostalosvjedoanstvozasve budue narataje, da grijesi Bojeg naroda nee ostati nekanjeni. to je vee poznavanje Bojevolje,veijegrijehonihkojijezanemaruju. Izrael je zadesila najstranija nesrea koja se mogla dogoditi. Boji je Koveg bio zarobljeninalazioseuposjeduneprijatelja.SlavajenapustilaIzraelkadjesimbolJahvinesile istalneprisutnostiuklonjeniznjihovesredine.NajljepaotkrivenjaBojeistineimoibilasu povezanasovimKovegom.Kadgodseonpojavljivaouprolosti,ostvarivalesuseudesne pobjede.Zasjenjivalasugakrilazlatnihheruvimina,aneizrecivaslavaekine,vidljivisimbol Svemonoga Boga, poivala je na njemu u Svetinji nad svetinjama. Ali on sada nije donio pobjedu.OnseovomprilikomnijepokazaokaoobranaicijelijeIzraelplakao. Oninisushvatilidajenjihovavjerabilavjerasamopoimenutedajeizgubilasvojusilu dadopredoBoga.BojiZakon,kojisenalaziouKovegu,takoejebiosimbolnjegoveprisut nosti,alionisuzanemarilizapovijesti,prezrelinjihovezahtjeveioalostiliDuhaGospodnjeg koji je bio meu njima. Kad je narod sluao svete uredbe, Gospod je radio s njima svojom beskonanom silom, ali kad su upuivali svoj pogled na Koveg i nisu ga dovodili u vezu s
306

BogomnitisupotovalinjegovuvoljusluajuinjegovZakon,onimnijekoristionitavieod obinog sanduka. Oni su gledali na Koveg kao to idolopokloniki narodi gledaju na svoje bogove,kaodaoniusebiposjedujusiluispasenje.OnisuprekriliZakonkojijeonsadravao, jerjenjihovooboavanjeKovegadovelodoformalizma,licemjerjaiidolopoklonstva.Njihov ihjegrijehodvojioodBogaiOnimnijemogaodatipobjedusvedoksenisupokajaliiodbacili bezbotvo. Nije bilo dovoljno da Koveg i Svetilite budu u Izraelu. Nije bilo dovoljno to to su sveteniciprinosilirtveitosusebenazivaliBojomdjecom.Bogseneobazirenazahtjeve onihkojiusrcunjegujubezbotvo,jerjepisanodakouklanjauhosvojedanesluaZakona,i molitvajenjegovamrska(Izr28,9). Kadjevojskaizalaubitku,Elije,slijepistar,ostaouilu.Onjesnemirnimslutnjama oekivao posljedice sukoba, jer mu je srce strepilo za Koveg Boji. Zauzevi svoje mjesto izvan vrata Svetilita on je dan za danom sjedio pored puta, zabrinuto oekujui dolazak glasnikasbojita. Naposljetku je jedan Benjaminovac iz vojske, razderanih haljina i glave posute prainom,urnodotraouzbrdotojevodilodograda.Onjeineprimijetivistarcapored putaproaoipouriougraddaradoznalojgomiliponovivijestoporazuigubicima. KuknjavaijadikovanjedoprlojedostraaraporedSvetilita.Dovelisumuvjesnika.I ovjekjerekaoEliju:IzraeljepobjegaopredFilistejcima,biojetoteakporazzanarod,ijo suobatvojasinapoginula...Elijemogaosvetoizdratibezobzirakakojetobilostrano,jer jetoioekivao.Alikadjevjesnikdodao:...iKovegjeBojiotet,njegovojelicepoprimilo izgledneizrecivajada.PomisaodajenjegovgrijehtakoobeastioBogaiprisiliogadapovue svojuprisutnostizIzraelabilojevienotojemogaopodnijeti,njegovagajesnagaizdalaion jepaoislomivratiumrije,jerjebiostarovjekiteak. Pinhasova je ena, usprkos bezbonosti svog mua, bila ena koja se bojala Gospoda. SmrtnjenogtastaimuaistranavijestdajeBojiKovegotet,prouzroilajeinjenusmrt. Smatrala je da je Izrael napustila posljednja nada i ona je djetetu koje se rodilo u trenutku nesreenazvalaIkabod,iliotideslava,tejeumiruisaalouponovilarijei:Otilajeslava odIzraela,jerjeotetKovegBoji. Ali Bog nije u potpunosti odbacio svoj narod niti je htio dugo trpjeti likovanje bezboaca. On je iskoristio Filistejce kao sredstvo za kanjavanje Izraela, ali je iskoristio KovegdakazniFilistejce.Uprolimvremenimapratilagajeboanskaprisutnostkojajebila snagaislavanjegovogposlunognaroda.Tanevidljivaprisutnostgajeidaljepratilaiunosila strahiunitenjeprijestupnicimanjegovogsvetogZakona.Gospodestokoristisvojenajljue neprijatelje da kazni nevjernost svog naroda. Bezboni mogu pobjeivati neko vrijeme dok gledaju kako Izrael prima kaznu, ali doi e vrijeme kad e se i oni morati suoiti sa svetim Bogomkojimrzigrijeh.Gdjegodsenjegujepokvarenost,slijediebrzinepogreivboanski sud. Filistejci su nakon pobjede prenijeli Koveg u Adod, jedan od pet glavnih gradova, i stavili ga u dom svog boga Dagona. Mislili su da e sila koja je dotada pratila Koveg biti njihova,idaeihtozdruenosDagonovommoiuinitinepobjedivima.Alikadsusljedeeg danauliuhram,ugledalisuprizorkojiihjeispuniozaprepatenjem.Dagonjepaolicemna zemljupredJahvinimKovegom.Svetenicisuspotovanjempodiglikipivratiliganamjesto. Ali sljedeeg jutra su ga nali udno oteena kako ponovno lei na zemlji pored Kovega. Gornjidiokipajebiopoputovjeka,alijedonjidiosliioribi.Sadajesvakidiokojijesliio
307

ovjeku bio odsjeen, a ostalo je samo tijelo ribe. U svetenike i narod je uao strah. Oni su gledali na ovaj tajanstveni dogaaj kao znak zla, kao predznak propasti njih i njihovih idola pred izraelskim Bogom. Oni su tada uklonili Koveg iz svog hrama i poloili ga u odvojenu zgradu. Stanovnike Adoda je napala teka i smrtonosna bolest. Sjetivi se pomora to ga je Izraelov Bog poslao na Egipat, narod je svoju nevolju pripisao prisutnosti Kovega meu njima.OdluilisugaprenijetiuGat.Alipomorjeslijedionjegovokretanjeiljuditoggradasu ga poslali u Ekron. Narod ga je ovdje primio sa strahom viui: Donesoe Koveg Boga Izraelovakmenidapomorimeneisavmojnarod!Okrenulisusesvojimbogovimazazatitu, kaotojeuinionarodAdodaiGata,alidjelounitenjasenastaviloteseojaeni,bolnivapaj gradadizaodoneba.BojeiseduljezadravatiKovegudomovimaljudi,narodgajestavio na otvoreno polje. Onda je nastala poast takora koji su prekrili zemlju, unitavajui proizvodezemljeuskladitimaipoljima.Sadajenaroduprijetilopotpunounitenjeodbolesti iligladi. Koveg je sedam mjeseci bio u Filisteji i tokom sveg tog vremena Izraelci ga nisu pokualivratiti.AliFilistejcisusesadaarkoeljeliosloboditinjegoveprisutnostikaotosu ga nekada eljeli uzeti. Umjesto da im bude izvor snage, on im je bio veliki teret i teko prokletstvo.Meutim,oninisuznalikakoseponaati,jergdjegodsugaodnijeli,slijedilesui Bojekazne.Narodjepozvaonarodneknezove,zajednosasvetenicimaivraarima,irevno ispitivao:todaradimosKovegomJahvinim?Pouitenaskakodagapoaljemonatragna njegovomjesto.Savjetovanoimjedagavratesaskupomnaknadnicom.Tadaetese,kazali susvetenici,izlijeitiiznaetezatosenjegovarukanijeokrenulaodvas. Da bi suzbiti ili ukonili pomor, meu neznabocima je postojao drevni obiaj da od zlata, srebra ili drugog materijala naine lik onoga to je uzrokovalo unitenje, ili predmet i diotijelakojijeposebnobiopogoen.Tobisestavljalonastupilinanekovidljivomjestoteje trebalobitiuinkovitazatitaodzlakojejeprikazivalo.Sliniobiajijouvijekpostojemeu nekim neznaboakim narodima. Kad je osoba koja je bolovala od neke bolesti zatraila izljeenjeu hramusvogboga,onajesasobomnosilalikoboljelogdijelakojijeprinosilakao rtvusvombogu. Filistejski voe su u skladu s prevladavajuim obiajem naredili narodu da naine prikaze pomora koji su ih sustigli: Prema broju filistejskih knezova pet zlatnih ireva i pet zlatnihtakora,jerjeistanevoljanavamainavaimknezovima. Ovi mudraci su priznali tajanstvenu silu koja je pratila Koveg, silu za koju oni nisu imalimudrostidabisesnjomesuoili.Ipak,oninisusavjetovalinarodudaseokreneodido lopoklonstva i slui Bogu. Oni su i dalje mrzili izraelskog Boga premda su ih silne kazne prisililedasepokorenjegovojsnazi,doksuseusrcubuniliprotivnjegovevladavine.Takva pokornost ne moe spasiti grjenika. Srce se mora predati Bogu, mora biti pokoreno boanskommilou,prijenotoovjekovopokajanjemoebitiprihvaeno. Kako je veliko Boje trpljenje prema bezbonima! Idolopokloniki Filistejci i otpali IzraelcisupodjednakouivaliudarovimaNjegovogprovienja.Desethiljadaneprimijeenih milosratihosupadalanastazunezahvalnih,buntovnihljudi.Svaki blagoslovimjegovorioo Darovatelju, ali oni su bili ravnoduni prema njegovoj ljubavi. Boje je strpljenje bilo vrlo velikopremaljudskojdjeci,alikadsuonitvrdoglavoustrajaliusvomnepokajanju,Onjeod njihukloniosvojuzatitnikuruku.OninisuhtjeliutiBojiglaskojisumogliutiunjegovim stvorenim djelima, u upozorenjima, savjetima, ukorima njegove Rijei, te je stoga On bio
308

prisiljengovoritiimkrozkazne. Bilo je nekih meu Filistejcima koji su bili spremni usprotiviti se vraanju Kovega u njegovuzemlju.TakvopriznanjesileizraelskogBogabilobiponiavajuezafilistejskiponos. AlisveteniciivraisuopomenulinaroddaneoponaajutvrdoglavostfaraonaiEgipanate takonasebenavukujoveenesree.Predloenjeplannakojijeveinapristalaiodmahga izvrili.Koveg,sazlatnomnaknadnicom, stavljenjenanovakolaimesuosiguralidasene obeasti. U ova kola, ili koiju, upregnuli su dvije krave na ije vratove nikada nije stavljan jaram.Njihova teladjeostalazatvorenaustajiikravamajepreputenodaslobodnoidukuda ele. Ako se Koveg tako vrati Izraelcima putem prema Bet emeu, najbliem levitskom gradu,FilistejcietoprihvatitikaodokazdaimjeIzraelovBoguiniotovelikozlo,akoline krenetamo,kazalisu,znaemodanasnijeudarilanjegovaruka,negodanamsetodogodilo sluajno. Kadsuihpustili,kravesuseokrenuleodsvojeteladiikrenuleravnoputempremaBet emeu.Premdaihnijevodilaljudskaruka,ovesuseivotinjedralesvogputa.Boanskaje PrisutnostpratilaKovegtejesretnostigaounamijenjenomjesto. Bilo je vrijeme etve ita i ljudi iz Bet emea su eli u dolini. Digavi oi ugledae Koveg i potrae mu s veseljem u susret. Kad su kola stigla na polje Joue iz Bet emea, zaustavie se. Ondje bijae velik kamen. Tada iscijepae drvo od kola i prinesoe krave kao rtvu paljenicu Jahvi. Filistejski vode koji su slijedili Koveg do granice Bet emea i bili svjedoinjegovaprihvatanja,vratilisuseuEkron.Pomorjeprestaoionisubiliuvjerenidasu njihovenesreebilekazneizraelskogBoga. LjudiizBetemeasubrzopronijelivijestidajeKovegunjihovuposjeduinarodiz okolnihdijelovazemljedoaojepozdravitinjegovpovratak.Kovegjebiostavljennakamen koji je prvo sluio kao rtvenik, a prije toga su Gospodu prinesene dodatne rtve. Da su se sluiteljipokajalizasvojegrijehe,pratiobiihBojiblagoslov.Alioninisuvjernovrilinjegov ZakonidoksuseradovalipovratkuKovegakaovjesnikadobra,oninisuimaliistinskiosjeaj svetosti. Umjesto da pripreme prikladno mjesto za njegov smjetaj, oni su dopustili da on ostanenaetvenompolju.DoksugledalisvetiKovegigovorilioudesnomnainunakojije bio vraen, oni su poeli nasluivati gdje je leala njegova posebna sila. Naposljetku su svladaniradoznalouuklonilipoklopaciusudiliseotvoritiga. CijeliIzraeljeuendaKovegpotujesastrahomipotovanjem.Kadsezahtijevaloda ga nose od mjesta do mjesta leviti su ga smjeli samo pogledati. Velikom sveteniku je samo jednom bilo doputeno da posmatra Boji Koveg. ak se ni bezboni Filistejci nisu usudili ukloniti pokrivalo. Na svim putovanjima su ga pratili nevidljivi nebeski aneli. Beasna smjelostnarodaizBetemeaodmahjebilakanjena.Stigaoihjeiznenadnipomor. Preivjele ova kazna nije navela da se pokaju za svoj grijeh, ve samo da Koveg posmatrajusasumnjivimstrahom.eljnidaseoslobodenjegoveprisutnosti,Betemeanisu poslaliporukustanovnicimaKirjatJearimapozivajuiihdagaodnesu.Ljudiovogmjestasus velikom radou pozdravili sveti Koveg. Znali su da je to znak boanske naklonosti poslunimaivjernima.Onisugasasveanomradoudonijeliusvojgradistaviligaukuu levitaAbinadaba.ovjekjeimenovaosvogsinaEleazaradasebrineonjemuitamojeostaotri godine. TokomgodinaotkadseGospodprviputprikazaoAninomsinu,cijelijenarodprihvatio Samuelovpozivuprorokuslubu.VjernoprenoseiboanskoupozorenjeElijevudomu,bez obzira kako bolna i teka bila ta dunost, Samuel je pruio dokaz o svojoj vjernosti kao
309

Jahvinog vjesnika, a Jahve je bio s njim i nije pustio da ijedna od njegovih rijei padne na zemlju.SavIzrael,odDanadoBeerSebe,spoznadajeSamuelpostavljenzaprorokaJahvina. Izraeljekaonarodjouvijekostaoustanjunevjerstvaiidolopoklonstva,izakaznusu ostalipodjarmljeniFilistejcima.Samueljetokomtograzdobljaposjeivaogradoveiselairom zemlje,nastojeiusmjeritisrcanarodakBogunjihovihotacainjegovinaporinisuostalibez dobrihrezultata.Nakontosudvadesetgodinatrpjelitlaenjesvojihneprijatelja,Izraelcisu uzdisali za Jahvom. Samuel im je savjetovao: Ako se od svega srca svoga vraate Jahvi, uklonite iz svoje sredine tue bogove, baale i atarte, i upravite srce svoje Jahvi i njemu jedinome sluite. Ovdje vidimo da se praktina pobonost, religija srca, uila u Samuelovo vrijemekaotojeHristosuiodokjebionazemlji.VanjskivjerskiobiajibezHristovemilosti zadrevnisuIzraelbilibezvrijedni.IstojetakoisasavremenimIzraelom. I danas postoji potreba za oivljavanjem istinske religije srca koju je iskusio drevni Izrael.PokajanjejeprvikorakkojimorajunainitisvikojiseelevratitiBogu.Nikonemoe obaviti ovo djelo za drugoga. Mi pojedinano moramo poniziti svoje due pred Bogom i odloitisvojekipove.Kadsmouinilisvetosmomogliuiniti,Gospodenamprikazatisvoje spasenje. Usaradnjisglavarimaplemena,uMispiseokupiovelikizbor.Ovdjeseodraosveani praznik.Narodjesdubokomponiznouispovjediosvojegrijeheikaodokazsvojeodlunosti dasluauputekojesuulionisuSamuelupovjeriliautoritetsudije. Filistejci su ovaj skup protumaili kao ratni savjet te su s monom vojskom poli da raspreIzraelceprijenotonjihoviplanovisazriju.Vijestionjihovupribliavanjuunijelesu velikstrahuIzrael.NarodjevapioSamuelu:NeprestajvapitizanasJahvi,Bogunaemu,da nasizbaviizrukeFilistejaca. DokjeSamuelvrioinprinoenjajagnjetakaortveza grijeh,Filistejcisusepribliili za bitku. Onda je Svemoni koji se spustio na Sinaj usred ognja, dima i gromova, koji je rastavioCrvenomoreiizraelskojdjeciotvorioputkrozJordan,ponovnoprikazaosvojumo. Strano nevrijeme se spustilo na vojsku koja je napredovala i tijela su mrtvih ratnika bila rasutapozemlji. Izraelci su stajali u tihom strahopotovanju, drui od nade i straha. Kad su vidjeli pokolj svojih neprijatelja, znali su da je Bog prihvatio njihovo pokajanje. Premda nisu bili spremnizabitku,onisuzgrabiliorujepobijenihFilistejacaitjeralivojskukojajebjealado BetKara.Ovaoitapobjedajeostvarenanaistompoljunakojemusuprijedvadesetgodina FilistejcipotukliIzraelce,pobilisvetenikeiuzeliBojiKoveg.Putposlunostijezanarode kaoizapojedinceputsigurnostiisree,dokputprijestupnikavodisamoupropastiporaz. FilistejcisusadabilitakotemeljitopokorenidasupredaliutvrdekojesuuzeliodIzraelacai godinama se uzdravali od neprijateljskih djela. Drugi narodi su slijedili njihov primjer i IzraelcisuuivaliumirusvedokrajaSamueloveslube. Da nikada ne bi zaboravili ovaj dogaaj, Samuel je izmeu Mispe i Jeane postavio veliki kamen kao spomenik. Nazvao ga je Eben Haezer, kamen pomoi, govorei ljudima: DovdenamjeJahvepomogao.
310

 58. poglavlje

PROROKEKOLE
Sam Gospod je upravljao odgojem Izraelaca. Njegova briga se nije ograniavala na njihovevjerskeinterese.Svetojeuticalonanjihovuumnuitjelesnudobrobitbilojepredmet boanskogprovienjaibilojeobuhvaenoboanskimZakonom. Bogje zapovijedio Izraelcimada svoju djecu ue njegovimzahtjevimaiupoznajuih s njegovim postupanjem prema njihovim oevima. Ovo je bila jedna od posebnih dunosti svakogoca,dunostkojasenijemoglaprenijetininakogadrugog.Umjestostranevihusana djecusutrebalapoduavatidobrasrcaoevaimajki.MislioBogutrebalesubitipovezanesa svim dogaajima u svakodnevnom ivotu. Boja mona djela u izbavljanju njegova naroda i obeanje o Otkupitelju koji je trebao doi trebali su se esto ponavljati u izraelskim domovima, a upotrebom slika i simbola iznesene su se pouke vrsto usaivale u pamenje. VelikeistineoBojemprovienjuiobuduemivotuusadivanesuuummladih.Onisuueni daBogavidepodjednakouprizorimaprirodeidjelimaotkrivenja.Nebeskezvijezde,drveei cvijeeupolju,visokeplanine,uborpotoci,svejegovorilooStvoritelju.Sveanoprinoenje rtava,bogosluenjeuSvetilituirijeiprorokabilisuBojeotkrivenje. TakavjebioodgojMojsijauskromnojkolibiuGoenu,Davidaubetlehemskimbrdima, Daniela, prije no to ga je zatoenitvo odvojilo od doma njegova oca, tako je vjerna Ana odgojilaSamuela.TakavjebioiHristovivotuNazaretu,takavjebio odgojspomoukojegje dijeteTimotejsusanasvojebakeLoideimajkeEunike(2Tim1,5;3,15)primiloistineSvetoga pisma. Osnivanjem prorokih kola pruena je daljnja pomo u poduavanju mladih. Ako je mladieliodubljeistraivatiistineBojeRijeiitraitimudrostodozgodabimogaopostati uitelj u Izraelu, njemu su bile otvorene ove kole. Proroke kole to ih je Samuel osnovao sluile su kao brana protiv sveopte pokvarenosti, doprinosile su moralnoj i duhovnoj dobrobitimladihipromicalebuduinapredaknaroda,stvarajuisposobneljudekojisu kao savjetniciivodemoglidjelovatiustrahuBojemu.Dabiostvarioovajcilj,Samueljeokupio grupe mladih ljudi koji su bili poboni, razumni i skloni uenju. Zvali su se proroki sinovi. DoksurazgovaralisBogomiprouavalinjegovuRijeidjela,njihovimprirodnimdarovimaje dodana i mudrost odozgo. Uivali su potovanje i povjerenje naroda i zbog uenosti i pobonosti. USamuelovovrijemepostojalesudvijeovakvekole,jednauRami,domuproroka,a drugauKirjatJearimu,gdjesenalazioKoveg.Drugesuosnovanekasnije. Uenici u ovim kolama su se uzdravali vlastitim radom, obraivanjem zemlje ili nekim zanatom. U Izraelu se to nije smatralo udnim ili poniavajuim, tovie, smatralo se zloinomdopustitidjecidaodrastuadanenauenekokorisnozanimanje.Premaboanskoj zapovijesti svako je dijete ueno nekom zanatu, premda je trebalo biti obueno i za svetu slubu.Mnogivjerskiuiteljisusebeuzdravalifizikimradom.akikasnijeudobaapostola, PavleiAkvilanisunitamanjebilipotovanijersuzaivotzaraivaliizradomatora. GlavnipredmetprouavanjauovimkolamabiojeBojiZakon,zajednosuputamato ih je dao Mojsije, svetom istorijom, muzikom i poezijom. Nain poduavanja je bio potpuno
311

razliit od onoga koji se upotrebljava u dananjim teolokim uilitima, u kojima studenti diplomirajusmanjestvarnogznanjaoBoguivjerinokadsuuli.Udrevnimkolamaglavni predmetsvihprouavanjajebilouenjeBojevoljeidunostipremaNjemu.Uzapisimasvete istorijetraenesuJahvinestope.Navidjelosuseiznosilevelikeistineusimbolima,avjeraje bila usmjeravana na sredinji predmet cijelog sistema Jagnje Boje koje je trebalo uzeti grijehesvijeta. Njegovanjeduhposveenja.Nesamodasustudentipouavanidunostimolitveveih se uilo kako da se mole, kako da pristupaju svom Stvoritelju, kako da razumiju i sluaju uenjanjegovogDuha.PosveenisuumoviizBojerizniceiznosilistaroinovo,aBojiDuhse pokazivaouprorotvuisvetimpjesmama. Muzikajekomponovanadasluisvetojsvrsi,dauzdignemislikonometojeisto,ple menitoiuzvienoiuduipobudiposveenjeizahvalnostBogu.Kakvarazlikaizmeudrevnog obiajaidananjeupotrebemuzike!Kolikonjihkoristesvojdardauzdignusebe,umjestoda gakoristedaproslaveBoga!Ljubavpremamuzicivodineopreznedaseudruesonimakoji ljubesvijetnaskupovimazazabavutoihjeBogzabraniosvojojdjecidaihposjeuju.Tako ono to predstavlja veliki blagoslov kad se pravilno koristi, postaje jedan od najuspjenijih initeljakojimaSotonaodvodiumoddunostiirazmiljanjaosvetimpredmetima. Muzika je dio Boje slube u nebeskim dvorovima i mi, u svojim pjesmama hvale, trebamonastojati,dasetoviepribliimoskladunebeskihzborova.Pravilnaobukaglasaje jedanvaanvidodgojainetrebagazanemariti.Pjevanje,kaodiovjerskogbogosluenja,isto je tako in bogosluenja kao i molitva. Srce mora osjetiti duh pjesme da bi je pravilno otpjevalo. KakojevelikarazlikaizmeukolaukojimasupoduavaliBojiprorociinaihsavre menihakademskihinstitucija!Kakojemalokolakojimaneupravljajunaelaiobiajisvijeta! Postojialostannedostataksuzdranostiirazboritediscipline.PostojeenepoznavanjeBoje Rijei meu navodnim hrianima izaziva strah. Povrni razgovori, puki sentimentalizam izdajesezapoukuumoraluivjeri.Bojapravdaimilost,ljepotasvetostiisigurnanagradaza pravednodjelovanje,odvratnaprirodagrijehaineizbjenoststranihposljedicaneusaujuse uumovemladih.Zliprijateljiiprijateljiceuemladezloinima,raspusnostiiizopaenosti. Postoje li neke pouke koje nai dananji vaspitai mogu nauiti iz drevnih izraelskih kola? On koji je stvorio ovjeka pobrinuo se za razvitak njegova tijela, uma i due. Stoga stvaranuspjehuodgojuzavisiovjernostiskojomljudiostvarujuStvoriteljevplan. IstinskiciljvaspitanjajeobnovitiBojuslikuudui.Bogjeupoetkustvorioovjekana svoju silu. Obdario ga je plemenitim osobinama. Njegov je um bio uravnoteen i sve su sile njegovabiabileusklaene.Alisupadugrijehinjegove posljediceiskvariliovedarove.Grijeh jeuprljaoiskoroizbrisaoBojuslikuuovjeku.Planspasenjajenainjendabisetoobnoviloi ovjekujedarovanivotprobe.Velikiciljivotajepovratakksavrenstvuukojemjeprvotno stvoren, cilj koji je temelj svakog drugog. Djelo roditelja i uitelja u odgoju mladih jest da suraujusboanskimnamjerama,aineitoonisuBojisaradnici(1Kor3,9). Bog je dao sve raznovrsne sposobnosti, uma, due i tijela, koje ljudi posjeduju da ih takokoristedadostignunajveimoguistupanjsavrenstva.Meutim,tosenemoepostii sebinim i jednostranim obrazovanjem, jer je Boji karakter, koji trebamo primiti, dobrota i ljubav. Svaka sposobnost i osobina s kojom nas je Stvoritelj obdario treba se koristiti na njegovu slavu i za uzdizanje naih blinjih. A u takvom je radu najistije, najplementije i najsretnijedjelovanje.
312

Daseovomnaelupridavalapanjakojunjegovavanostzahtijeva,unekimsadanjim metodamaodgojadolobidokorjenitepromjene.Umjestodasepozivajunaponosisebine ambicije,ipotiuduhoponaanja,uiteljibinastojaliprobuditiljubavpremadobroti,istinii ljepoti i buditi elju za savrenstvom. Uenik bi pokuao razviti u sebi Boje darove, ne da nadmaidruge,vedaispuniBojiciljipriminjegovlik.Umjestodagaseusmjeravanapuka zemaljskamjerila,ilida senaglaavaeljazasamouzdizanjem,kojasamaposebiumanjujei uniava,umbibiousmjerenkStvoritelju,dagaupoznajuipostanuNjemuslini. Gospodnji strah poetak je mudrosti a razboritost je spoznaja Presvetog. (Izr 9,10) Veliko ivotno djelo je izgradnja karaktera, a poznavanje Boga je temelj svakog istinskog odgoja.Ciljbiuiteljevadjelovanjatrebaobitiusadivanjeovogznanjaioblikovanjekaraktera uskladustim.BojiZakonjeodraznjegovakaraktera.StogaPsalmistkae:...jerzapovijesti su tvoje sve pravedne, i: Po tvojim naredbama postajem razuman. (Ps 119,172.104) Bog namseotkriousvojojRijeiiudjelimastvaranja.ZnanjeoBogumoemoprimitikrozsadraj nadahnuaiknjiguprirode. Zakonumajedaseonpostupnoprilagoujepredmetimaokojimajenauiorazmiljati. Akosebavisamoobinimstvarima,oneseumanjitiioslabiti.Akosenikadanemoraboritis tekim pitanjima, nakon nekog vremena on e izgubiti silu rasta. Vaspitna sila Biblije je neupitna.UmuBojojRijeinalazipredmetzanajdubljemisli,najuzvienijetenje.Biblijaje najpouljivija istorija koju ovjek posjeduje. Ona je dola svjea s izvora vjene istine, a boanskajerukatokomvjekovasauvalanjenuistotu.Onarasvjetljujedalekuprolostukoju ljudsko istraivanje uzalud nastoji prodrijeti. Mi u Bojoj Rijei vidimo silu koja je postavila temeljeZemljeikojajerairilanebesa.Samoovdjemoemonaiistorijunaeraseneuprljanu ljudskimpredrasudamailiponosom.Tusuzapisaneborbe,poraziipobjedenajveihljudito ihjesvijetikadapoznavao.Ovdjesuotkrivenivelikiproblemidunostiisudbine.Zavjesakoja razdvaja vidljivi od nevidljiva svijeta podignuta je i mi posmatramo sukob protivnikih sila dobraizla,odprvepojavegrijehadokonanepobjedepravednostiiistine,asvejetosamo otkrivenje Bojeg karaktera. Kad sa strahopotovanjem posmatramo istine iznesene u njegovojRijei,umuenikadolaziuzajednicusbekonanimumom.Takvoprouavanjenee samousavritiioplemenitikarakterveeproiritiiojaatiumnesile. Uenje Biblije ima ivotodavan uticaj na ovjekov napredak u svim vidovima ivota. Ono otkriva naela koja su kamen temeljac dobrobiti drutva, naela koja tite porodica, naelabezkojihnijedanovjeknemoeostvaritikorisnost,sreuiastuovomivotu,nitise nadatidaeosiguratibudui,vjeniivot.Nemapoloajauivotu,nemastupnjauljudskom iskustvu,zakojeuenjeBiblijenijenunapriprema.DaseBojaRijeprouavaislua,onabi svijetu dala ljude snanijeg i aktivnijeg razuma no to moe dati najvjernija primjena svih predmeta koje ljudska filozofija obuhvata. Ona ljudima daje snagu i vrstou karaktera, otrinushvatanjaizdravrazum,ljudekojibibiliastBoguiblagoslovsvijetu. Znanje o Stvoritelju moemo primiti i naunim prouavanjem. Svaka prava nauka je samo tumaenje Bojeg rukopisa u materijalnom svijetu. Nauno istraivanje donosi samo svjeedokazeomudrostiisiliBojoj.Akoseispravnorazumiju,iknjigaprirodeipisanaRije upoznajunassBogom,ueinasomudrimikorisnimzakonimakrozkojeOndjeluje. UenikatrebanavestidavidiBogausvimdjelimastvaranja.Uiteljitrebajuoponaati primjer Velikog Uitelja koji je iz poznatih prizora prirode uzimao ilustracije koje su pojednostavljivaleuenjaidubljeihusaivaleuumovenjegovihsluaoca.Pticakojajepjevala u olistalim granicama, cvijee u dolini, visoka drveta, plodna zemlja, klijanje ita, opustjela
313

zemlja,zalazaksuncakojeplovinebomsazlatnimsjajem,svejesluilokaosredstvopouke. On je povezivao vidljiva Stvoriteljeva djela s rijeima ivota to ih je On izrekao, tako da se misli njegovih sluaoca, kad im ovi predmeti dou pred oi, vrate na pouke o istinama s kojimaihjeOnpovezao. PeatBoanstva,oitnastranicamaotkrivenja,vidisenavisokimplaninama,plodnim dolinama,irokim,dubokimoceanima.PrirodagovoriovjekuoljubavinjegovogStvoritelja. Onnasjepovezaosasobomnebrojenimznacimananebuizemlji.Ovajsvijetnijesamoalost ibijeda.Bogjeljubav,napisanojenasvakompupoljkukojipupa,nasvakojtravki.Premdaje grijehuiniodazemljaradatrnjeikorov,poredkorovajeicvijee,atrnjeskrivajurue.Sveu prirodi svjedoi o njenoj, oinskoj brizi naeg Boga i njegovoj elji da svoju djecu uini sretnom. Svrha njegovih zabrana i opomena nije puki prikaz njegova autoriteta, ve On u svemutoiniimanaumudobrobitsvojedjece.Onodnjihnezahtijevadaostavenetotoje unjihovomnajboljeminteresu. Miljenjekojeprevladavaunekimslojevimadrutvadareligijanepridonosizdravljui sreiuovomivotu,jednajeodnajveihzabluda.Pismokae:StrahGospodnjidajeivot,iko se njime ispuni, zlo ga ne pohodi. (Izr 19,23) eli li dane mnoge uivati dobra? Jezik svoj odazlasuspreiiusneodrijeiprijevarnih!Zlasekloniainidobro,traimirizanjimidi! (Ps 34,1315) Rijei mudrosti su ivot onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu(Izr4,22). IstinskavjeradovodiovjekauskladsBojimzakonima,fizikim,umnimimoralnim. Onauivladanjusamimsobom,spokojstvuiumjerenosti.Religijaosposobljujeum,usavrava ukus i posveuje razum. Ona duu ini sudionikom u istoi Neba. Vjera u Boju ljubav i provienjekojeupravljasvimeolakavateretbrigeipatnje.Onaispunjavasrcenajveihkaoi najjednostavnijihljudiradouizadovoljstvom.Vjeradirektnopospjeujezdravlje,produuje ivot, a nae uivanje u svim njenim blagoslovima ini veim. Ona dui otvara nepresuni izvorsree.KadbisvikojinisuizabraliHristamoglishvatitidaOnimanetodalekoboljeda imponudiodonogatoonitrae!ovjeknanosinajveutetuinepravdusvojojduikadmisli idjelujeprotivnoBojojvolji.StvarnaradostsenemoenainaputukojijezabranioOnajkoji znatojenajboljeikojipraviplanovezadobrosvojihstvorenja.Putprijestupavodiubijedui unitenje,aliputovimudrostisuputovimiline,isvesunjenestazepunespokoja(Izr3,17). Prouavanje tjelesne i vjerske obuke u izraelskim kolama i danas moe koristiti. Vrijednost takve obuke se cijeni. Postoji bliska veza izmeu uma i tijela, i da bi se dostigla visokamjerilamoralnogiumnogdostignua,morasevoditiraunaozakonimakojiupravljaju naim tijelom. Da bi se osigurao snaan, dobro uravnoteen karakter, moraju se koristiti i razvijatiitjelesneiumnesile.Kojeprouavanjemoebitivanijezamladeodonogakojese baviovimprekrasnimorganizmomkojinamjeBogdaoizakonimakojimamoemosauvati njegovozdravlje? I danas, kao i u doba Izraela, svakog mladia treba pouiti dunostima praktinog ivota. Svako treba stei znanje u nekom podruju fizikog rada kojim, ako bude potrebno, moezaraditizaivot.Ovojebitno,nesamokaozatitaprotivnesigurnostiivota,veizbog njegovoguticajanatjelesni,umniimoralnirazvitak.akkadbismoiznalidanikadaneemo trebatipribjeifizikomradudapreivimo,mibismoipaktrebalinauitiraditi.Beztjelesnih vjebinikonemoeimativrstugraduisnanozdravlje.Disciplinadobroorganiziranogposla nijenitamanjenunaodsticanjasnanogiaktivnogumaiplemenitogkaraktera. Svaki student treba svakog dana jedan dio posvetiti aktivnom radu. Tako e se
314

oblikovati radne navike i poticati duh oslanjanja na sebe, dok e se mladi zatiti od mnogih zala i poniavajuih obiaja koji su tako esto rezultat besposlienja. A sve je to u skladu s prvotnimciljemodgoja,jerpodravajuiaktivnost,marljivostiistoumidolazimouskladsa Stvoriteljem. Mlade treba uiti da razumiju cilj svog stvaranja, da slave Boga i blogosiljaju blinje. NekavidenjenuljubavkojujeOtacnaNebupokazaopremanjimaiuzvienipozivnakojiih priprema disciplina ovog ivota, dostojanstvo i ast na koje su pozvani, da postanu sinovi Boji, i hiljade e se s prezirom i gaenjem okrenuti od niskih i sebinih ciljeva i tatih uivanjakojisuihdotadzaokupljali.Onienauitimrzitigrijehiizbjegavatiga,nesamozbog puke elje za nagradom ili iz straha od kanjavanja, ve zbog svijesti o njemu svojstvenoj niskosti,jerbitoobeastilosiletoihjeBogdaoiuprljaloBojilikunjihovojovjenosti. Bog ne zapovijesta mladima da budu manje ambiciozni. Elemente karaktera koji ovjeka ine uspjenim i asnim meu ljudima, nezatomljivu elju za nekim veim dobrom, nesavladivu volju, uporna nastojanja i neumornu ustrajnost ne treba lomiti. Njih treba s pomou Boje milosti usmjeravati na ciljeve daleko uzvienije od pukih sebinih i tjelesnih interesa kao to je Nebo vie od zemlje. Odgoj koji je poeo u ovom ivotu nastavit e se u ivotu koji dolazi. Dan za danom Boja prekrasna djela, dokazi o njegovoj mudrosti i sili u stvaranju i odravanju svemira, beskonana tajanstvenost ljubavi i mudrosti u planu otkupljenja,otkrivateseumuunovojljepoti.Onotookonijevidjelo,touhonijeulo,na toljudskosrcenijepomislilo:tojeBogpripravioonimakojigaljube.(1Kor2,9)Miakiu ovom ivotu moemo dobiti letimian uvid u njegovu prisutnost i okusiti radost zajednice s Nebom, ali tek emo kasnije dosegnuti puninu njegove radosti i blagoslova. Samo vjenost moeotkritislavnubudunostkojuovjek,ponovnostvorennaslikuBoju,moepostii.
315

 59. poglavlje

PRVIIZRAELSKIKRALJ
Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 8 do 12. Izraelom se upravljalo u ime i pod autoritetom Bojim. Posao Mojsija, sedamdeset starjeina, upravitelja i sudija, sastojao se od sprovoenja zakona koje je Bog dao. Oni nisu imaliovlaenjauvoditizakonezanarod.TojebioidaljeostaouslovIzraelovapostojanjakao naroda. Povremeno su poslani ljudi od Boga nadahnuti da podue narod i usmjeravaju ga u primjenizakona. GospodjepredvidiodaeIzraeleljetikralja,alisenijesloiospromjenomnaelana kojim je drava bila utemeljena. Kralj je trebao biti zastupnik Svemonoga. Boga je trebalo priznavatikaoGlavaranaroda,anjegovjeZakontrebaloprovoditikaovrhovnizakonzemlje.8 Kad su Izraelci prvi put naselili Hanaan, oni su priznali naela teokratije i narod je napredovaopodJouinomvladavinom.Aliporaststanovnitvaidruenjesdrugimnarodima donijelisupromjenu.Narodjeusvojiomnogeobiajeneznaboakihsusjedatetakouvelikoj mjerirtvovaosvojzaseban,svetkarakter.OnisupostupnoizgubilipotovanjepremaBogui prestalivrednovatiasttosubilinjegovizabraninarod.Privuenisjajemiraskoibezbonih monarha,umaralaihjenjihovavlastitajednostavnost.Meuplemenimasepojavilaljubomora izavist.Oslabilisuihunutarnjirazdoriionisuneprekidnobiliizloeninapadimabezbonih neprijatelja, a narod je poeo vjerovati da ako ele zadrati svoj poloaj meu narodima, plemena se moraju ujediniti pod snanom sredinjom upravom. Kad su postali neposluni Bojem Zakonu, oni su se eljeli osloboditi vladavine boanskog Suverena. Tako se irom Izraelaproiriozahtjevzamonarhijom. OdvremenaJouenikadasenijeupravljalostakovelikom mudrouiuspjehomkaou vrijemeSamueloveuprave.ZaduenodBogastrostrukomdunousudije,prorokaisvete nika, on jes neumornom i nesebinom revnou radio na dobrobiti svog naroda, a narod je napredovaopodnjegovommudromvladavinom.Obnovljenjered,promicanajepobonost,a duhnezadovoljstvajezanekovrijemebiopotisnut.Alikakosuprolazilegodine,prorokjebio prisiljensdrugimadijelitibriguupravljanjatejeimenovaosvojadvasinadaradekaonjegovi pomonici.DokjeSamuelidaljeslubovaousvomureduuRami,mladiisubilinamjeteniu Beerebi,dadijelepravdublizujunegranice. Samueljespotpunimodobrenjemnarodaimenovaosvojesinovenanjihovedunosti, ali oni senisu pokazali dostojnim oevaizbora. Gospodje preko Mojsija dao posebne upute svom narodu da izraelski vladari trebaju vladati pravedno, postupati pravedno prema udovicama i siroadi i ne poputati potkupljivosti. Ali Samuelovi sinovi gledali su na svoj dobitak,primalimitoiizvrtalipravicu.Sinoviprorokasenisuobaziralinauredbetoihjeon pokuavao usaditi u njihove umove. Oni nisu oponaali ist, nesebian ivot svog oca. UpozorenjetogajeprimioElinijeuticalonaSamuelovumonakokakojetrebalo.Onjedo nekemjerebiopreviepopustljivpremasvojimsinovimaiposljedicesubileoiteunjihovim karakterimaiivotu.
8Vididodatak,Primjedbabr.8.

316

Nepravednost ovih sudija prouzrokovala je mnogo nezadovoljstva i tako se naao izgovorzatraenjepromjenekojusutakodugotajnoeljeli.Tadaseskupiesvestarjeine izraelske i dooe k Samuelu u Ramu. I rekoe mu: Eto, ti si ostario, a tvoji sinovi ne idti tvojimstopama.Postavinamdaklekraljadanamvlada,kaotojetokodsvihnaroda.Pred Samuelanisuiznoenisluajevizloporabevlastiunarodu.Dajeznaozazloponaanjesvojih sinova,onbiihbezoklijevanjauklonio,aliposlanstvotonijezahtijevalo.Samueljeuvidioda je njihov stvarni motiv bio nezadovoljstvo i ponos te da je njihov zahtjev bio rezultat promiljene i odlune namjere. Niko nije prigovorio Samuelu. Svi su priznavali potenje i mudrostnjegoveuprave,alijeostarjeliprorokovajzahtjevsmatraonjemu upuenimukorom, inastojaogajedirektnoukloniti.Meutim,onnijeotkriosvojeosjeaje,nijeihukorio,veje ovopitanjeumolitviizniopredGospodaiodNjegazatraiosavjet. I Gospod je rekao Samuelu: Posluaj glas naroda u svemu to od tebe trai, jer nisu odbacilitebe,negosuodbacilimene,neeleidajakraljujemnadnjima.Prorokjeukorento je alio zbog ponaanja naroda prema njemu kao pojedincu. Oninisu pokazali nepotovanje premanjemu,vepremaBojemautoritetukojijeimenovaonarodnevladare.Onikojipreziru i odbacuju vjerne sluge Boje pokazujuprezirnesamopremaovjekuveipremaGospodu kojigajeposlao.OnitimeodbacujuBojerijei,njegoveukoreisavjete,oniodbacujunjegov autoritet. DaninajveegizraelskognapretkabilisudanikadsupriznavaliJahvukaosvogkralja, kadsusezakoniivladavinakojujeOnuspostaviosmatraliuzvienijimodzakonaivladavine svihostalihnaroda.MojsijejerekaoIzraeluuvezisGospodnjimzapovijestima:Toeuoima naroda biti vaa mudrost i vaa razboritost. (Pnz 4,6) Meutim Izraelci su odstupanjem od BojegZakonapropustilipostatinarodkakvimihjeBogeliouiniti,aondasusvazlakojasu bilaposljedicanjihovoggrijehailudostipripisaliBojojvladavini.Tolikoihjegrijehzaslijepio. GospodjekrozsvojeprorokepretskazaodaeIzraelomvladatikralj,alitoneznaida jeovajoblikupravenajboljizanjihiliuskladusnjegovomvoljom.Onjenarodudopustioda slijedesvojizborjersuodbilidaihvodenjegovisavjeti.HoeakaedaimjeBogdaokraljau svom gnjevu (Ho 13,11). Kad ljudi odlue ii svojim putem, ne traei savjet od Boga, ili nasuprot njegovoj otkrivenoj volji, On esto udovoljava njihovoj elji da bi kroz to gorko iskustvo koje slijedi oni shvatili svoju ludost i pokajali se za svoj grijeh. Ljudski ponos i mudrostesepokazatiopasnimvodiem.OnotosrceelinasuprotBojojvoljinakrajuese pokazatikaoprokletstvo,aneblagoslov. Bog je elio da njegov narod samo Njega smatra autorom zakona i Izvorom njihove snage. Osjeajui se zavisnima o Bogu oni bi se neprestano pribliavali Njemu. Oni bi bili uzvieniioplemenjeni,osposobljenizauzvienipozivnakojiihjeOnpozvaokaosvojizabrani narod.Aliakobinaprijestopostaviliovjeka,tobiodvraaloumovenarodaodBoga.Onibise vieuzdaliuljudskusnagu,amanjeuboanskusilu,zabludenjihovihkraljevanavodilebiih nagrijehiodvajalenarododBoga. Samuelujereenodaispunizahtjevnaroda,alidaihiupozorinaBojeneodobravanje iobznaniimposljedicenjihovaponaanja.SamuelponovisveJahvinerijeinarodukojijeod njegatraiokralja.Onjeprednjihvjernoiznioteretekojienanjihbitistavljeniipokazaoim suprotnost izmeu takvog potlaenog stanja i njihovog sadanjeg slobodnog i naprednog stanja.Njihovekraljoponaatisjajiraskodrugihkraljeva,adabitoodrao,bitenuno stavititekenametenanjihosobnoinjihoveposjede.Odnajljepihesemladiazahtijevati da mu slue. Oni e biti njegovi konjanici, konjuari i trae pred njim. Oni e popunjavati
317

redovenjegovevojske,odnjiheseoekivatidaobradujunjegova polja,anjunjegovu etvui proizvode oruje za rat u njegovoj slubi. Izraelske keri e biti odvoene kao slastiarke i pekarice u kraljev dvor. Da bi odravao svoj kraljevski poloaj, on e uzeti njihovu najbolju zemljukojujesamJahvedaoIzraelu.Njihovenajboljesluge,njihovustokuupotrebljavaeih za svoj posao. Pored svega toga kralj e zahtijevati desetinu od njihova prihoda, zaradu od njihovaradaiproizvodenjihovihpolja....avisamipostaetemurobovi,zakljuiojeprorok. Ikadjednogdanabudetevapilizapomozbogkraljakogastesamiizabrali,Jahvevasnee usliitiuonajdan.Bezobzirakakoeimtekibitinjegovinameti,jednomkadsemonarhija uspostavi,onijeneemoiukinutikadzaele. Ali narod je uzvratio: Ne! Hoemo da kralj vlada nama! Tako emo i mi biti kao svi narodi:sudienamnakralj,bienamvoaivodienaeratove. Takoemoimibitikaosvinarodi.Izraelcinisushvatilidajerazlikovanjeodostalih narodabilaposebnaprednostiblagoslov.BogjeodvojioIzraelaodsvihdrugihnarodadabi ga uinio svojim posebnim blagom. Ali oni su, zanemarujui ovu veliku ast, gorljivo eljeli oponaatiprimjerneznaboaca!Tenjadaseprilagodimosvjetovnomponaanjuiobiajimai danas postoji meu onima koji sebe nazivaju Bojim narodom. Kad napuste Gospoda, oni poinju teiti za dobicima i astima ovog svijeta. Hriani neprekidno nastoje oponaati obiaje onih koji oboavaju boga ovoga svijeta. Mnogi tvrde da se udruivanjem s ljudima ovogsvijetaiprilagodavanjemnjihovimobiajimamoeizvritisnanijiuticajnaneznaboce. AlisvikojiiduovimputemodvajajuseodIzvorasvesnage.Postaviprijateljisvijeta,onisu neprijatelji Boji. Zbog zemaljske razliitosti oni rtvuju neopisivu ast na koju ih je Bog pozvao,daobjavehvaluNjemukojinasjepozvaoiztameusvojeudesnosvjetlo(1Pt2,9). Samuel je duboko oaloen sluao rijei naroda, ali Gospod mu je rekao: Posluaj njihovu elju i postavi im kralja! Prorok je obavio svoju dunost. On je vjerno iznio upozorenjekojejebiloodbaeno.Onjetekasrcaotpustionarodisamotiaodasepripremi zavelikupromjenuuupravi. Samuelov ivot istoe i nesebinog predanja bio je stalan ukor svetenicima koji su sluili samo sebi i starjeinama, te ponosnoj, tjelesnoj izraelskoj zajednici. Premda nije nastupaosasjajemiraskoi,njegovasudjelanosilaboanskipeat.PotovaogajeOtkupitelj svijeta pod ijim je vostvom vladao izraelskim narodom. Ali narod je umorila njegova pobonostipredanje,onisupreziralinjegovponizanautoritetiodbaciligakaoovjekakojibi njimatrebaoupravljati. U Samuelovu karakteru vidimo odraz Hristova lika. istoa Spasiteljeva ivota se odraavala u Samuelovu karakteru. Taj ivot bio je svjetlost svijetu i otkrivao je skrivenu pokvarenost ljudskihsrca.HristovajesvetostbilatakojajeprotivNjegaizazvaladivljestrasti ljudi lane pobonosti. Hristos nije doao s bogatsvom i zemaljskim astima, a ipak su djela kojajeuiniopokazaladaOnposjedujeveusiluodbilokojegljudskogkneza.Jevrejisutraili Mesiju koji e slomiti neprijateljev jaram, ali su oni njegovali grijehe zbog kojih im je i nametnutjaram.DajeHristosprekrionjihovegrijeheipljeskaonjihovojpobonosti,onibiga prihvatilikaosvogkralja,alioninisutrpjelinjegovoneustraivoukoravanjenjihovihporoka. Onisupreziraliljepotukarakteraukojemjeiznadsvegavladaladobrota,istoaisvetost,u kojemnijebilomrnjeosimpremagrijehu.Takojebilousvimvremenima.SvjetlostsNeba donosiosudunasvekojiodbacehoditiunjoj.Kadsuukoreniprimjeromonihkojimrzegrijeh, licemjeriepostatiSotoniniagentikojiemuitiiprogonitivjerne.Aisvikojihoepobono ivjetiuHristuIsusubiteprogonjeni.(2Tim3,12)
318

PremdajeuproroanstvimabilaproreenamonarhijskavladavinanadIzraelom,Bog je sebi zadrao pravo da bira kralja. Izraelci su dosada potovali Boji autoritet tako da su izborucijelostipreputaliNjemu.Izborjepaonaaula,sinKiova,izplemenaBenjaminova. Line karakteristike budueg kralja bile su takve da zadovolje ponos srca iz kojeg je proisteklaeljazakraljem.MeusinovimaIzraelovimnijebiloljepegaovjekaodnjega.(1 Sam9,2)Plemenitaidostojanstvenadranja,navrhuncusnage,pristaoivisok,onjeizgledao kao onajkojijeroenda vlada.Ipaksuovimvanjskimaulovimprivlanostimanedostajale uzvienijeosobinekojeineistinskumudrost.Onumladostinijenauiovladatisvojimnaglim, neobuzdanimstrastima,onnikadanijeosjetioobnoviteljskusiluboanskemilosti. auljebiosinmonogibogatogpoglavara,aliuskladusjednostavnouonogvremena on se zajedno s ocem bavio skromnim poljodjelskim dunostima. Neke su oeve ivotinje zalutaleuplaninamaiaulihjesaslugompoaotraiti.Uzaludsutrailitridanakadjesluga, budui da nisu bili daleko od Rame,9 Samuelova doma, predloio da proroka pitaju u vezi s izgubljenim ivotinjama. Gle, imam u ruci etvrt ekela srebra: dau ga Bojem ovjeku da nasuputikamobismoili.Tojebilouskladusobiajemonogvremena.Osobakojajeprilazi lanekomekojeviipopoloajuilidunostidonosilamujemalidar,kaoizrazpotovanja. Kadsusepribliiligradu,susrelisunekemladedjevojkekojesudolezahvatitivodui zapitalizavidioca.Odgovorenoimjedaseupravotrebaloodratibogosluenje,dajeprorok vestigaoidasenauzviicitrebalaprinijetirtva,anakontogaodratirtvenagozba.Za vrijemeSamueloveupravedogodilesusevelikepromjene.KadjeprviputprimioBojipoziv, slubauSvetilitujebilaprezirana.JersuljudipreziralirtvukojaseprinosilaJahvi.(1Sam 2,17)AlisadasuseiromzemljeodravalabogosluenjaJahviinarodjepokazivaozanimanje zavjerskuslubu.BuduidanijebiloslubeuSvetilitu,rtvesusenekovrijemeprinosilena drugim mjestima, a gradovi svetenika i Levita, gdje je narod dolazio po upute, sada su bili izabranizaovusvrhu.Najviamjestauovimgradovimaobinosubiranakaomjestozartvui stogasuihzvaliuzviice. aul je na gradskim vratima susreo samog proroka. Bog je Samuelu otkrio da e u to vrijemeizabranikraljIzraelasamdoiprednjega.Sada,kadsustajalilicemulice,Gospodje rekaoSamuelu:Evotiovjekazakogatirekoh:Tajevladatinadmojimnarodom. Na aulov zahtjev: Daj mi kai gdje je vidioeva kua, Samuel je odgovorio: Ja sam vidjelac.Uvjerivigadasuizgubljeneivotinjenaene,ongajepozvaodaostaneibudena gozbi,nagovjeujuiistovremenovelikezadatkeprednjim:Uostalom,komepripadasveto jenajdragocjenijeuIzraelu?Zarnetebiisvemudomutvogaoca?Srcesluaocajeuzdrhtalo naprorokoverijei.Onjemogaoshvatitidionjihovaznaajajerjezahtjevzakraljempostao pitanjesveoptegzanimanjacijelognaroda.Ipak,auljesumjerenomskromnouodgovorio: Nisam li ja od Benjaminova plemena, najmanjega plemena Izraelova? A moj rod nije li najneznatnijiizmeusvihrodovaBenjaminovaplemena?Zatomidaklegovoritakverijei? Samueljeodveostrancadozbornogmjestanakojemususeokupilestarjeinegrada. Meunjimajenaprorokovuzapovijestauludanopoasnomjesto,anagozbijeprednjega stavljen najbiraniji dio. Kad je sluba bila zavrena, aul je odveo svog gosta kui i tamo na krovurazgovaraosnjim,iznoseimuvelikanaelanakojimajebilauspostavljenaIzraelova uprava,nastojeigatakopripremitizanjegovuzvienipoloaj. Kadjeaulranosljedeegjutraotiao,prorokjepoaosnjim.Proavikrozgradonje
9Vididodatak,Primjedbabr.9

319

poslao slugu naprijed. Onda je zapovjedio aulu da stane i primi poruku koju mu je Bog poslao. Tada Samuel uze uljanicu s uljem te je izli na glavu aulu; zatim ga poljubi i ree: OvimteJahvepomazaozaknezanadsvojimnarodomIzraelom.Kaodokazdajetouinios boanskim autoritetom, on je prorekao dogaaje koji e se dogoditi na putu kui i uvjerio aula da e ga Duh Sveti osposobiti za dunost koja ga je oekivala. Tada ce na te sii duh Jahvin,rekaojeprorok,ipromijenieseudrugogovjeka.Akadseispunetiznakovi,onda inikakotiseprilikaprui,jerjeBogstobom. Dok je aul iao putem, obistinilo se sve to je prorok rekao. Reeno mu je da su u blizini Benjaminove granice naene izgubljene ivotinje. U ravnici kod logorskog hrasta susreo je tri ovjeka koji su ili na bogosluenje u Betel. Jedan je od njih nosio tri jareta za rtvu, drugi tri okrugla hljeba, a trei mijeh vina, za rtvenu gozbu. Oni su prema obiaju pozdraviliaulaidalimudvahljeba.UGibei,njegovugradu,grupaprorokakojasevraalas uzviicepjevalajehvaluBoguuzharfe,bubnjeve,fruleicitre.Kadimjeaulpriao,Duhje Gospodnjisiaonanjegaionsepridruioupjesmihvaleiprorokovaosnjima.Onjegovorios takovelikommudrouitenouitakoserevnopridruioslubidasuonikojisugaznalisa zaprepatenjem uzviknuli: to se to dogodilo sa sinom Kievim? Zar je aul meu prorocima? Kad se aul pridruio prorocima na bogosluenju, Sveti Duh je u njemu uinio veliku promjenu. Svjetlost boanske istote i svetosti obasjala je tamu tjelesnog srca. Vidio je sebe onakvogkakavjebiopredBogom.Vidiojeljepotusvetosti.On jesadabiopozvandapone borbuprotivgrijehaiSotone,iosjetiojedautomsukobunjegovasilamoraucijelostidoiod Boga.Planspasenja,kojijeprijeizgledaonejasniminesigurnim,sadajebiootvorennjegovom razumijevanju.Gospodgajeobdario hrabrou i mudrou za ovajvisokipoloaj.Onmuse otkrio kao Izvor snage i milosti i prosvijetlio njegovo razumijevanje u vezi s boanskim zahtjevimainjegovimdunostima. Narodu nije bilo obznanjeno pomazanje aula za kralja. Boji se izbor trebao javno objavitispomoudrijeba.ZbogtogajeSamuelsazvaonaroduMispu. Izmoljenajemolitvaza boanskovostvo,azatimjeslijediosveaniobredbacanjadrijeba.Okupljenazajednicajeu tiini oekivala ishod. Pleme, porodica i dom odreivani su jedno za drugim, a onda je aul, Kiov sin, istaknut kao izabranik. Ali aul nije bio meu okupljenima. Optereen osjeajem velikeodgovornostikojujetrebaonositionsetajnopovukao.Vratioseuzajednicukojajes ponosom i zadovoljstvom primijetila da je imao kraljevski stas i plemenit izgled, bijae glavomiramenimaviiodsviju.akjeiSamuelkojigajepredstavljaozajedniciuzviknuo: Vidite li koga je izabrao Jahve? Nema mu ravna u svemu narodu. A kao odgovor ogromno mnotvojejednimdugimpovikomradostiuzvratilo:iviokralj! Samuel je onda pred narod iznio kraljevsko pravo, naela na kojima se temeljila monarhijskavladavinainainnakojiseonanadzire.Kraljnijetrebaobitiapsolutnimonarh, ve je svoju vlast trebao vriti u pokornosti volji Svemoguega. Ovaj je govor bio zapisan u knjigu u kojoj su iznesena i posebna prava knezova te prava i prednosti naroda. Premda je narod prezirao Samuelova upozorenja, vjerni je prorok, premda prisiljen popustiti njihovim enjama,idaljenastojaokolikogodjemoguezatititinjihovuslobodu. Dokjenarodveinombiospremanpriznatiaulakaosvogkralja,velikagrupasetome protivila. To to je monarh bio izabran iz Benjaminova plemena, najmanjeg od izraelskih plemena, na tetu Jude i Efrajima, najveih inajmonijih plemena, bilo je neuvaavanje koje oninisumoglipodnijeti.Onisuodbiliizrazitiodanostauluilimudonijetiuobiajenedarove.
320

Upravo oni koji su najustrije zahtijevali kralja bili su oni koji su odbili sa zahvalnou prihvatitiovjekakogajeBogimenovao.lanovisvakegrupeimalisusvogmiljenikakogasu eljelividjetinaprijestolu,anekolikovoajeeljelotuastzasebe.Zavistiljubomorasugor jeliusrcimamnogih.Djelovanjeponosaiambicijedovelisudorazoaranjainezadovoljstva. aul ovakve okolnosti nije smatrao prikladnim za preuzimanje znaka kraljevskog dostojanstva.OstavljajuiSamueladaupravljakaoiprijeonsevratiouGibeu.Grupakojagaje odluilapodrativideiboanskiizborunjegovuimenovanjuotpratilagajespoastima.Ali on nije silom pokuao odrati svoje pravo na prijesto. U svom domu meu visoravnima Benjaminove zemlje on se tiho bavio dunostima poljodjelca, preputajui Bogu uspostav ljanjenjegovaautoriteta. UskoronakonproglaenjaAmoncisu,podkraljemNahaom,napalipodrujeplemena istono od Jordana i zaprijetili gradu Jabeu Gileadskom. Stanovnici su pokuali osigurati primirjenudeiAmoncimadanak.Surovikraljsenijestimhtiosloiti,vesamouzuslovda svakomeodnjihmoeiskopatidesnooko,toebitistalansvjedoknjegovemoi. Narod je u opokoljenu gradu molio za odgodti od sedam dana. Amonci su se s time sloilimisleidaetakouveatiastoekivanepobjede.IzJabeasuodmahposlanivjesnici dazatraepomoodplemenazapadnoodJordana.OnisuvijestodnijeliuGibeuiprouzroili sveopistrah.aul,vrativiseodgovedaupolju,uojeglasnooplakivanjetojenavjeivalo neku veliku nesreu. On je rekao: to je ljudima te plau? Kad mu je ponovljen sramotni izvjetaj,unjemususeprobudilesveuspavanesile.Kadjeauluoterijei,DuhJahvinside nanjega,...iuzeondvavola,isijeeih,ikomaderazaslapoposlanicimausvekrajeveIzraelove iporui:Konepodezaaulom,ovakoebitisnjegovimgovedima. Tri stotine hiljada ljudi se okupilo u ravnici Bezek, pod aulovom zapovjednitvom. Odmahsuposlanivjesniciopkoljenomgradusobeanjemdaujutromoguoekivatipomo,na dankadsusetrebalipredatiAmoncima.Brzimnonimhodomaulinjegovavojskajeprela Jordan i stigla pred Jabe o jutarnjoj strai. Podijelivi svoje snage u tri grupe, poput Gideona,onjenapaologorAmonacaranoujutro,kadsu,neoekujuiopasnost,bilinajmanje oprezni.Upanicikojajenastalaonisubilipotpunopobijeni.Atopreivje,rasprasedani dvojicaneostaezajedno. aulovatanostijunatvo,kaoizapovjednitvokojeseoitovalouuspjenomvoenju tako velike vojske bile su osobine koje je izraelski narod elio u svom kralju da bi se mogli oduprijeti drugim narodima. Oni su ga sad pozdravili kao svog kralja, pripisujui slavu pobjedeljudskimsilamaizaboravljajuidabibezposebnogBojegblagoslovasvinaporibili uzaludni. U svom oduevljenju neki su predloili da se pogube oni koji su u poetku odbili priznatiaulovautoritet.Alikraljseumijeaorijeima:Nekasenepogubiuovajdanniko,jer je danas Jahve izvojevao pobjedu u Izraelu. Ovim je aul pruio dokaze o promjeni koja se dogodilaunjegovomkarakteru.Umjestodaastpripiesebi,onjeBogudaoslavu.Umjestoda pokaeeljuzaosvetom,onjepokazaoduhsaaljenjaioprotanja.Tojenepogrjeividokaz daBojamilostprebivausrcu. SamueljesadapredloiodaseuGilgalusazovenarodnisabordaseaulumoejavno predatikraljevstvo.Takojeiuinjeno.OndjertvovaepredJahvomrtvepriesnice,iondje jeaulsasvimIzraelcimaslavioslavlje. GilgaljebilomjestoprvogizraelskoglogorovanjauObeanojzemlji.OvdjejeJoua,po boanskojzapovijesti,podigaodvanaestspomenkamenovadasluekaosjeanjenaudesni prelazakJordana.Ovdjesuponoviliobrezanje.OvdjesusvetkovaliprvuPashunakongrijeha
321

kod Kadea i putovanja pustinjom. Tu je prestala padati mana. Ovdje se Vojskovoa vojske Gospodnjeotkriokaoglavnizapovjednikizraelskevojske.Sovogmjestaonisupolidasrue Jerihon i osvoje Aj. Ovdje se Ahan suoio s kaznom za grijeh, tu je sklopljen ugovor s Gibeoncima kojim je kanjeno Izraelovo zanemarivanje da zatrae savjet od Boga. Na ovoj ravnici, povezani s takvim uzbudljivim sjeanjima, stajali su Samuel i aul, i kad su povici dobrodolice kralju utihnuli, ostarjeli je prorok izrekao svoje oprotajne rijei kao vladar naroda. Evo, ispunio sam vau elju u svemu to ste od mene traili, i postavili kralja nad vama. I od sada e kralj ii pred vama. A ja sam ostario... Ja sam iao pred vama od svoje mladosti pa do dananjega dana. Evo me! Posvjedoite protiv mene pred Jahvom i pred njegovimpomazanikom:komesamoteovolaikomesamoteomagarca?Kogasamprevario? Kogasamtlaio?Odkogasamprimiomitodabihzamirionajednooko?Jauvamsvenatrag vratiti. Narod je jednoglasno odgovorio: Nisi nas prevario, nisi nas tlaio, nisi ni od koga primionita. Samuelnijesamopokuavaoopravdatisvojevlastitoponaanje.Onjeprijetogaiznio naelakojatrebajurukovoditiikraljainarodiovimjerijeimaeliododatiteinuvlastitog primjera. On je od djetinjstva bio povezan s Bojim djelom, a tokom njegovog dugog ivota prednjimjebiosamojedancilj,BojaslavainajviedobroIzraela. Prije noto se moglo nadati napretku Izraelaoni su se morali pokloniti pred Bogom. Kao posljedica grijeha oni su izgubili vjeru u Boga i uvid u njegovu silu i mudrost da vlada narodom,izgubilisupovjerenjeunjegovusposobnostdabranisvojustvar.Prijenotonadu istinskimir,onisumoraliuvidjetiipriznatigrijehzbogkojegsubilikrivi.Onisuobjavilidaje cilj njihova zahtjeva za kraljem: Sudie namna kralj, bie nam voa i vodienaeratove. Samuelim jeponovioistorijuIzraela,oddanakadihjeBogizveoizEgipta.Jahve,kraljnad kraljevima, iao je pred njima i vodio njihove ratove. Njihovi su ih grijesi esto predavali u ruke njihovim neprijateljima, ali im su se okrenuli od svojih zlih puteva, Boja milost je podiglaizbavitelja.BogjeposlaoGideona,Baraka, Jiftahai Samuela,tevasizbaviizrukuvaih neprijatelja unaokolo, tako da ste mogli ivjeti bez straha. A kad im je zaprijetila opasnost, onisuizjavili:Ne,negokraljnekavladanadnama!,aprorokjekazao:Paipakjevakralj Jahve,vaBog! Sada jo jednom, nastavio je Samuel, pristupite i vidite veliki znak koji e Jahve uiniti pred vaim oima. Nije li sada penina etva? Ali ja u zazvati Jahvu, i on e poslati gromove i kiu. I jasno ete razabrati kako je veliko zlo koje ste uinili pred Jahvom traei sebi kralja. Tada Samuel zazva Jahvu, i Jahve posla gromove i kiu u onaj dan. U vrijeme penine etve, u svibnju i lipnju, na istoku nije padala kia. Nebo je bilo bez oblaka, a zrak miran i blag. Tako snana oluja u to doba godine ispunila je srca strahom. Narod je u poniznosti priznao svoj grijeh, isti grijeh zbog kojeg su bili okrivljeni. Moli se Jahvi, svome Bogu, za svoje sluge, da ne pomremo, jer smo svim svojim grijesima dodali zlo traei sebi kralja. Samuelnijeostavionarodustanjuobeshrabrenja,jerbitoomelonaporezaboljiivot. Sotona bi ih naveo da na Boga gledaju kao na strogog i neumoljivog, te e tako biti izloeni mnogobrojnim kunjama. Bog je milostiv i oprata, elei pokazati naklonost prema svom narodukadonisluajunjegovglas.Nebojtese!bilajeBojaporukaprekonjegovogsluge. Vi ste dodue uinili sve ovo zlo, ali sada ne ostavljajte vie Jahvu, nego sluite Jahvi svim
322

svojimsrcem.Nepriklanjajtesevienitavimidolimakojivamnitanekoriste,nitavamne pomau,jersusamonitavila.AJahveneeodbacitisvoganaroda. Samuelnijenitarekaooomalovaavanjunjega,nijeihukoriozanezahvalnostkojom jeIzraeluzvratiozanjegovopredanjecijelogivota,veihjeuvjeravaounjegovuneprestanu briguzanjih:AodmenenekajedalekodazgrijeimJahviprestajuimolitizavasiupuivati vasnadobaripotenput.SamosebojteJahve,injemuiskrenosluitesvimsvojimsrcem;jer, pogledajte kako se velikim oitovao meu vama. Ako li budete inili zlo, propaete vi i va kralj.
323

 60. poglavlje

AULOVADRSKOST
Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 13 i 14. aul je nakon sabora u Gilgalu raspustio vojsku koja se na njegov poziv okupila da poraziAmonce,zadravisamodvijehiljadeljudidabudupodnjegovimzapovjednitvomu Mikmasu,ajednahiljadadapratinjegovogsinaJonatanauGebi.Itojebilaozbiljnagrjeka. Njegova vojska bila je ispunjena nadom i hrabrou nakon nedavne pobjede i da je odmah poaoprotivostalihIzraelovihneprijatelja,mogaoimjezadatiodluanudaraczaosloboenje naroda. Umeuvremenunjihoviratobornisusjedi,Filistejci,bilisuaktivni.Nakonporazakod EbenHaezeraonisuidaljezadraliusvomposjedunekebrdskeutvrdeuizraelskojzemlji,a sadasuseutvrdiliusamomsredituzemlje.Filistejci suimalivelikuprednostnadIzraelcima usredstvima,orujuiopremi.Tokomsvojedugetlaiteljskevladavineonisunastojaliojaati svojumotakotosuIzraelcimazabranilidasebavekovakimzanatom,danebiproizvodili oruje za rat. Nakon sporazuma o miru Izraelci su jo uvijek ili u filistejske vojarne kad su trebalitakvuvrstusluge.Izraeljeuvelikojmjerizanemarioopremitiseraznimorujemzbog ljubavipremalagodnostiiduhapodinjenostikojajebilaposljedicadugepotlaenosti.Uratu susekoristilestrijeleiprake,aIzraelcisuihmoglinabaviti,alimeunjimanijebilonikoga, osimaulainjegovasinaJonatana,kojijeimaomailikoplje. OninisupokualipokoritiFilistejcesvedodrugegodineaulovevladavine.Prviudarac jenanioJonatan,kraljevsin.KojijenapaoipobijediovojarnuuGebi.Filistejci,ozlojeeniovim porazom,spremilisusezabrznapadnaIzraela.auljeondaobjaviorattrubljenjemutrube irom zemlje, pozivajui sve vojnike, ukljuujui i plemena preko Jordana, da se okupe u Gilgalu.Svisuposlualiovajpoziv. Filistejci su okupili ogromnu vojsku kod Mikmasa, tri tisue bojnih kola, est tisua konja,amnotvonarodakaopijeskamorskoga.Kadjevijestdoprladoaulainjegovevojske uGilgalu,narodseuplaiopripomislinamonuvojskuskojomesemoratisuoitiubici.Oni nisubilispremnisuoitisesneprijateljem,imnogisubilitakoprestraenidasenisuusudili izaiuboj.NekisupreliJordan,doksusedrugisakriliupeine,jameukamenjarukojihje bilouobiljuuokolici.Kakosebliilovrijemezasukob,brojbjegunacajebrzorastao,aonikoji senisupovukliizbojnihredovabilisuispunjenizlimslutnjamaistrahom. Kadjeaulprviputbiopomazanzakralja,onjeodSamuelaprimioizriitunaredbuo ponaanjuUovakvimtrenucima.ZatimesiipredamnomuGilgal,rekaojeprorok,ijau siiktebidaprinesenirtvepaljeniceirtvezahvalne.Sedamdanaekajdoknedoemktebi ipouimtetoeiniti.(1Sam10,8) aul je ekao danima, ali bez odlunog napora da ohrabri narod i nadahne ih povjerenjemuBoga.Prijeistekavremenakojejeprorokodredioonjepostaonestrpljivzbog odlaganja i dopustio da ga obeshrabre teke okolnosti koje su ga okruivale. Umjesto da vjernonastojipripremitinarodzaslubukojujeSamueldolazioobaviti,onjepopustionevjeri i zlim slutnjama. Djelo traenja Boga rtvom bilo je najsveanije i najvanije djelo. Bog je
324

zahtijevaodanjegovnarodispitujesvojasrcaipokajesezasvojegrijehe,dasemoeprinijeti rtvakojaepredNjimbitiprihvaenatedanjegoviblagoslovimogupratitinjihovenaporeu pobjedinadneprijateljem.Aliaulseuznemirio,anarodumjestodavjerujeBoguzapomo, gledaojenakraljakojegjeizabraodagavodiiusmjerava. Ipak,Gospodsejouvijekbrinuozanjihinijeihprepustionesreamakojebidolena njih da im je slaba tjelesna ruka postala njihova jedina uzdanica. On ih je dovodio u teak poloaj da bi se mogli uvjeriti u ludost zavisnosti o ovjeku te da bi se okrenuli Njemu za pomo.Dolojevrijemezaprovjeruaula.Onjesadatrebaopokazatihoeliseoslanjatina Bogaistrpljivoekatiuskladusnjegovomzapovijesti,itakosepokazatikaoonajkomeBog moe vjerovati u tekim okolnostima kao vladaru njegova naroda, ili e biti kolebljiv i nedostojan svete odgovornosti koja mu je dodijeljena. Hoe li kralj koga je Izrael izabrao sluati Vladara svih kraljeva? Hoe li usmjeriti panju svojih straljivih vojnika na Onoga u komejevjenasnagaiizbavljenje? SasveveimnestrpljenjemonjeekaodolazakSamuela,apometnju,tjeskobuibjea njesvojevojskepripisaonjegovojodsutnosti.Dolojeiodreenovrijeme,aliBojiovjekse nije odmah pojavio. Boja provienje je zadralo svog slugu. Meutim, aulov nemiran, neobuzdanduhviesenijemogaoobuzdati.Smatrajuidasenetomorauinitidasmiristrah narodaonjeodluiosazvatinarodnabogosluenjeirtvomzatraitiboanskupomo.Bogje zapovjediodapredNjimmoguprinositirtvesamoonikojisuposveenizaslubu.Aliaulje zapovjedio: Donesite mi rtvu paljenicu, i opremljen oklopom i ratnom spremom, on je pristupiortvenikuipriniortvuBogu. Iupravojezavravaortvupaljenicu,kadetoSamuela,iaulmuizieususretdaga pozdravi.Samueljeodmahvidiodajeaulradionasuprotizriitimzapovijestimakojesumu biledane.GospodjeprekosvogprorokaobjaviodaeotkrititoIzraeltrebainitiuovojkrizi. Dajeaulispuniouslovenakojimasetemeljilaobeanaboanskapomo,Gospodbiudesno izbavio Izraela, s nekoliko onih koji su ostali vjerni kralju. Ali aul je bio toliko zadovoljan samimsobomisvojimdjelomdajeizaaoususretprorokukaoonajkogajetrebalopohvaliti, aneukoriti. Samuelov izgled je odavao zabrinutost i nespokojstvo, a na njegovo pitanje: to si uinio? aul je ponudio izgovor za svoj drzak in. On je rekao: Kad sam vidio da se narod razilazi od mene, a ti da ne dolazi do odreenoga dana, a Filistejci se skupili u Mikmasu, pomisliosam:sadeudaritiFilistejcinameuGilgalu,ajaneustiimolitvomublaitiJahvu! Zatoseodvailiiprinesohrtvupaljenicu. Samueltadareeaulu:Ludosiradio!DasiodraozapovijestkojutijedaoJahve,tvoj Bog,JahvebiuvrstiotvojekraljevstvonadIzraelomdovijeka.Asadasetvojekraljevstvonee trajnoodrati:Jahvejepotraiosebiovjekaposvomsrcuiodrediogazaknezanadsvojim narodom...NatoSamuelustadeiodeizGilgalasvojimputem. IzraeljemoraoprestatibitiBojinarodilisusemoralaouvatinaelanakojimajebila utemeljenamonarhija,aboanskajesilamoralaupravljatinarodom.AkojeIzraelucijelosti pripadaoGospodu,akosevoljaljudipokoravaBojojvolji,OneidaljebitiIzraelovVladar. Sve dok su se kralj i narod ponaali kao podreeni Bogu, dotad je On mogao biti njihova obrana. U Izraelu nije mogla napredovati monarhija koja nije u svim poslovima priznavala Bojivrhovniautoritet. DajeaulpokazaopotovanjepremaBojimzahtjevima,uvrijemekunje,Bogbikroz njegaostvariosvojuvolju.NjegovpropustjepokazaodajenesposobandabudeBojizastup
325

nik pred narodom. On je zaveo Izraela. Njegova je volja, a ne Boja volja, bila ona koja je vladala. Daje aul bio vjeran, njegovo bi kraljevstvo biloutvreno zauvijek, alibudui da je uiniopropust,nekodrugijemoraoostvaritiBojicilj.VladavinanadIzraelommoralajebiti povjerenaonomekojievladatinarodomuskladusvoljomNeba. Mi ne znamo koji veliki interesi mogu biti u pitanju u Bojim iskuenjima. Nema sigurnostiosimustrogojposlunostiBojojRijei.Svanjegovaobeanjasuizreenauzuslov vjernosti,poslunosti,aproputanjemdasepokorimonjegovimzapovijestimamispreavamo ispunjenjebogatihblagoslovaPisma.Minesmijemoslijeditiporivenitiseoslanjatinaljudski razum, mi trebamo gledati na otkrivenu Boju volju i hoditi u skladu s njegovim jasnim zapovijestima, bez obzira na okolnosti koje nas okruuju. Bog e se pobrinuti za posljedice. Vjernou njegovoj Rijei mi u vrijeme kunji moemo pokazati pred anelima i ljudima da namGospodmoevjerovatiutekimokolnostimadavrimonjegovuvolju,slavimonjegovo imeiblagoslovimonjegovnarod. auljebiouBojojnemilosti,aipaknijebiovoljanponizitisvojesrceupokajanju.Onje nedostatak stvarne pobonosti pokuao nadoknaditi svojom revnou u vjerskim obredima. aul je znao za Izraetov poraz kad su Hofni i Pinhas donijeli Boji Koveg u logor. A ipak, znajuisveovo,onjeodluioposlatiposvetiKovegisvetenikekojisugapratili,dabina ovaj nain mogao narod nadahnuti povjerenjem. On se nadao da e okupiti svoju rasprenu vojskuizapoetibojsFilistejcima.elioserijeitiSamueloveprisutnostiipotporeitakose osloboditiprorokovenepoeljnekritikeiukora. auljeprimiodarDuhaSvetogadaprosvijetlinjegovorazumijevanjeiomekanjegovo srce. On je od Bojeg proroka primio vjerne upute i ukore. A kako je velika bila njegova pokvarenost!Istorijaprvogizraelskogkraljaprikazujealostanprimjersileranihpogrjenih navika.aulnijeusvojojmladostiljubioibojaoseBoga,itakavjeneobuzdanduh,neobuen navrijemepokornosti,uvijekbiospremannapobunuprotivboanskogautoriteta.Onikojiu svojojmladostinjegujusvetiobzirpremaBojojvoljiikojivjernovredunostisvogpoloaja, bit e spremni za uzvieniju slubu u buduem ivotu. Meutim, ljudi ne mogu godinama zloupotrebljavati sile koje im je Bog dao, a onda, kad se odlue promijeniti, imati ove sile svjeeispremnezasasvimsuprotannainivota. aulovi napori da pokrene narod pokazali su se beskorisnim. Uvidjevi da je njegova vojskasmanjenanaeststotinaljudi,onjeotiaoizGilgalaipovukaoseutvravuuGebi,koja jenedavnobilaoduzetaFilistejcima.Ovaseutvrdanalazilanajunojstraniduboke,stjenovite doline, ili klanca, nekoliko milja sjeverno od Jerusalema. Na sjevernoj strani iste doline, kod Mikmasa,ulogorilasefilistejskavojska,doksunekegrupevojnikaileuraznimpravcimada pljakajuzemlju. Bogjedopustiodadoedokrizekakobimogaoukoritiaulovupokvarenostipouiti svoj narod pouci poniznosti i vjere. Zbog aulova grijeha prilikom drskog prinoenja rtve, Gospod mu nije elio dati ast pobjede nad Filistejcima. Jonatan, kraljev sin, ovjek koji se bojao Boga, izabran je kao orue za izbavljenje Izraela. Pokrenut boanskom silom, on je predloiosvomtitonoidatajnonapadnuneprijateljskilogor.ModaeJahveuinitineto zanas,rekaoje,jernitaneprijeiJahvudaudijelipobjedu,bilomnogoljudiilimalo. titonoa,kojijetakoebioovjekvjereimolitve,podraojeovunamjeruionisuse zajednotajnopovukliizlogoradasenekoneusprotivinjihovojnamjeri.Srevnommolitvom Vodi svojih otaca oni su se sloilioko znakakoji e odreditikakoda nastavepohod. Kad su prolaziliklancemkojijedijeliodvijevojske,onisutihohodiliputem,podsjenomlitice,pod
326

djelominom zatitom izboina i grebena. Prilazei filistejskoj utvrdi oni su izali na vidik svojihneprijateljakojisurugajuiserekli:Gle,Jevrejisupoeliizlazitiizrupaukojesuse sakrili,aondaihiizazvali:Uspniteseknama,davasnetonauimo,misleikakoekazniti dvojicuIzraelacazanjihovusmjelost.OvajjeizazovbioznakkojisuseJonataninjegovdrug dogovorili da prihvate kao dokaz da e Bog voditi njihov pothvat. Uklonivi se s vida Filistejcima,birajuitajaniteakput,vojnicisusepoelipenjatidovrhaliticekojisesmatrao nepristupanim te nije bio dobro uvan. Tako su se probili u neprijateljski logor i pobili straarekojisvladanistrahomiiznenaenjemnisupruiliotpor. NebeskianelisutitiliJonatanainjegovogpratioca,anelisuseborilisnjima,takoda su Filistejci padali pred njima. Zemlja se tresla kao da se pribliavalo veliko mnotvo s konjanicimaikolima.JonatanjeprepoznaoznakoveboanskepomoiiaksuiFilistejciznali dajeGospodradionaizbavljenjuIzraela.Vojskujeobuzeovelikistrah,iupoljuigarnizonu.U pometnji oni su svoje vlastite vojnike smatrali neprijateljima te su se Filistejci poeli meusobnoubijati. Uskoro se i u izraelskom logoru ula ratna vika. Kraljevi straari su izvijestili da je meu Filistejeima zavladala velika pometnja i da se njihov broj smanjuje. Meutim, nije se znalodajenekidioizraelskevojskenapustiologor.Nakonistragesesaznalodanikonijebio odsutanosimJonatanainjegovogtitonoe.KadjeaulvidiodasuFilistejciporaeni,aulje poveo svoju vojsku da se pridrue napadu. Izraelci koji su prebjegli neprijatelju sada su se okrenuli protiv njih, a velik broj je izaao iz svojih skrivalita, i dok su Filistejci bjeali, razbijeni,aulovajevojskasijalapustomeubjeguncima. Odluan da na najbolji nain iskoristi prednost, kralj je brzopleto zapovjedio svojoj vojsci da ne uzima hranu cijeli dan, pootrivi zapovijest sveanom kletvom: Proklet bio ovjekkojiokusihraneprijeveeri,prijenegoseosvetimsvojimneprijateljima!Pobjedaje vebilaizvojevana,bezaulovaznanjaisaradnje,alionsenadaodaeseistaknutipotpunim unitenjemporaenevojske.Sebinaambicijajepotaklazapovijestouzdravanjuodhranei otkriladajekraljbioravnoduanpremapotrebamanarodakadsuonebileusukobusnjego vom eljom za samouzvienjem. Potvrda njegove zabrane sveanom kletvom razotkrila je aulakaobrzopletogibezbonog.Samerijeikletvepruilesudokazdajeaulrevnovaoza sebe, a ne za slavu Boju. On je objavio da njegov cilj nije da se osveti Gospodnjim neprijateljima,negodaseosvetimsvojim neprijateljima. ZabranajenavelanaroddakriBojuzapovijest.Onisubilizauzetiborbomcijelidani bili iscrpljeni potrebom za hranom. I im je vrijeme ogranienja isteklo, oni su se bacili na plijenijelimesoskrvlju,kreitimezakonkojijezabranjivaojedenjekrvi. Jonatan, koji nije uo kraljevu zapovijest, tokom bitke nenamjerno se ogrijeio jedui malomedadokjeprolaziokrozumu.auljetosaznaouveer.Objaviojedakrenjenjegove zapovijesti treba kazniti smru, i premda Jonatan nije namjerno pogrijeio, premda je Bog udesno sauvao njegov ivot i preko njega donio izbavljenje, kralj je objavio da se kazna mora izvriti. Poteda ivota svog sina znaila bi da je aul pogrijeio kad je izrekao tako brzopletukletvu.Tobiponizilonjegovponos.Takomiuiniozloidodaoidrugoakodoista neumre,Jonatane!glasilajestranapresuda. aulnijemogaosebipripisatiastpobjede,alisenadaodaebitipotovanzbogsvoje revnosti u odravanju svetosti svoje zakletve. rtvovanjem svog sina on je elio u umove svojihpodanikautisnutiinjenicudasekraljevskiautoritetmoraouvati.auljeuGilgalu,ne takodavno,preuzeoslubusvetenikaprotivnoBojojzapovijesti.KadgajeSamuelukorio,
327

on se tvrdoglavo opravdavao. Sada, kad neko nije posluao njegovu zapovijest, premda je zapovijestbilanerazumnaiprekrenazbogneznanja,kraljiotacjesvogsinaosudionasmrt. Narod je odbio dopustiti izvrenje kazne. Suprotstavljajui se kraljevu bijesu oni su izjavili:ZardaumreJonatan,kojijeizvojevaoovuvelikupobjeduuIzraelu?Nesmijetobiti! ivoganamJahve,nijednavlasneepastisnjegoveglavenazemlju,jerjeonsBogomizvrio ovo djelo danas! Ponosni monarh nije se usudio zanemariti ovu jednoglasnu presudu, i Jonatanovivotjebiosauvan. aul nije mogao a da ne osjeti kako i narod i Gospod vie cijene njegovog sina. Jonatanovo izbavljenje je bio otar ukor kraljevoj brzopletosti. On je predosjeao da e se njegovekletvevratitinanjegovuglavu.Onvienijenastavio ratsFilistejcima,vesevratio kui,neraspoloeninezadovoljan. Onikojisunajspremnijidaseizgovoreiopravdajusebeugrijehuestosunajotrijiu presuivanju i osudi drugih. Mnogi, poput aula, navlae na sebe Boje nezadovoljstvo, ali odbacujusavjetipreziruukor.akkadsuuvjerenidaGospodnijesnjima,oniodbijajuusebi vidjeti uzrok svojih tekoa. Oni njeguju ponosan, hvalisav duh, dok se preputaju surovom osuivanjuiliotromukoravanjudrugihkojisuboljiodnjih.Dobrobibilodatakvisamozvani sudije razmiljaju o sljedeim Hristovim rijeima: Jer kako budete sudili, onako e vam se suditi;kakobudetemjerili,onakoeseivamamjeriti.(Mt7,2) esto seonikojisenastojeuzvisitinaduupoloajukoji otkrijenjihovistinskikarakter. Takojebilouaulovusluaju.Njegovovlastitoponaanjeuvjerilo je narod daje njemu bila draa kraljevska ast i autoritet nego pravda, milost i dobrota. Tako je narod uvidio svoju zabludukadsuodbacilivladavinukojuimjeBogdao.Onisuzamijenilipobonogproroka,ije sumolitvedonosileblagoslove,zakraljakojijeusvojojslijepojrevnostimoliozaprokletstvo nadnjima. DaizraelskinarodnijeposredovaodaspasiJonatanovivot,njihovizbavitelj bipogi nuo prema kraljevoj zapovijesti. S kakvim je zlim slutnjama narod morao kasnije slijediti aulovovostvo!Kakojegorkabilapomisaodasugaonisvojimodlukamadovelinaprijesto! Gospoddugotrpiljudskutvrdoglavost,iOnsvimadarujemogunostdauvideiodbacesvoje grijehe,alidokOnnaizgledunapreujeonekojizanemarujuNjegovuvoljuipreziruNjegove opomene,Oneusvojevrijemesigurnorazotkritinjihovuludost.
328

 61. poglavlje

ODBACIVANJEAULA
Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 15. auljeutekimprilikamauGilgalupropustiopoloitiispitvjeretejeobeastioBoju slubu.MeutimnjegovegrekenisubilenepopravljiveiGospodmujepruiodrugupriliku dasepouiobezuslovnojvjeriunjegovurijeiposlunostnjegovim zapovijestima. KadgajeprorokukoriouGilgalu,aulnijevidionekivelikigrijehusvomponaanju. Smatraojedasepremanjemunepravednopostupaloinastojaojeopravdatisvojepostupkei ponuditi izgovor za svoje zablude. On je od tog trenutka malo komunicirao s prorokom. Samueljevolioaulakaovlastitogsina,dokjeaul,sraneirevneprirode,posebnopotovao proroka,alijezamjeraoSamueluzbogukoraizatogajeizbjegavaotojeviebilomogue. Ali Gospod je poslao svog slugu s jo jednom porukom aulu. On se poslunou jo uvijekmogaopokazativjeranBoguidostojandahodipredIzraelom.Samueljedoaokraljui prenioGospodnjurije.Dabimonarhshvatiovanostobraanjapanjenazapovijesti,Samuel jeizriitorekaodagovoripoboanskojuputi,natemeljuistogautoritetakojijeaulapozvao naprijesto.Prorokjerekao:OvakogovoriJahvenadvojskama:Odluiosamosvetitionoto jeAmalekuinioIzraeluzatvarajuimuputkadjeizlazioizEgipta.SadaidiudarinaAmaleka, izvriherem,kletounitenje,nanjemuisvemutoposjeduje;netediga,pobijmukarcei ene,djecuidojenad,govedaiovce,deveimagarce!Amaleanisubiliprvikojisuzaratilis Izraelom u pustinji, i zbog tog grijeha, prkosa Bogu i njihova poniavajua idolopoklonstva, GospodimjeprekoMojsijaizrekaopresudu.Premaboanskojnaredbiistorijanjihovesuro vosti prema Izraelu bila je zapisana zajedno sa zapovijesti: Izbrii pod nebom spomen na Amaleka.Nezaboravi!(Pnz25,19)Izvrenjeovepresudejeodgaanoetiristotinegodina, aliAmaleanisenisuodvratiliodsvojihgrijeha.Gospodjeznaodabiovajbezboninarod,ako je mogue, izbrisao sa zemlje njegov narod i oboavanje Njega. Sada je dolo vrijeme za izvrenjetakodugoodgaanepresude. Strpljenje koje je Bog pokazao prema bezbonima hrabri ljude u prijestupima, ali njihova kazna nije zbog odlaganja nita manje sigurna i manje strana. Da, kao na gori Perasimu,Jahveeustati,kaouDolinigibeonskoj,oneserazjariti,daizvridjelosvoje,djelo udnovato, da ispuni naum svoj, naum tajnoviti. (Iz 28,21) Naem milostivom Bogu in kanjavanja je neugodan in. ivota mi moga rije je Jahve Gospoda nije meni do smrti bezbonikove, nego da se odvrati od zloga puta svojega i da ivi. (Ez 33,11) Gospod je milosrdanimilostiv,spor nasrdbu,bogatljubavljuivjernou,...podnosiopainu,grijehi prijestup.Alikrivcanekanjenaneostavlja...(Izl34,6.7)PremdaOnneuivauosveti,One izvriti svoju presudu na prijestupnicima svog Zakona. On je prisiljen to uiniti da bi stanovnike zemlje sauvao od potpune pokvarenosti i propasti. Jahve je spor u gnjevu, ali silan u moi. Ne, Jahve nee pustiti krivca nekanjena. (Nah 1,3) On e stranim djelima pravednosti opravdati autoritet svog pogaenog Zakona. Sama injenica da On oklijeva s izvrenjemkaznesvjedoioveliinigrijehakojizahtijevanjegovukaznuiotriniosvetekoja oekujeprijestupnike.
329

Meutim,dokjekanjavao,Bogsesjeaomilosti.Amaleanisutrebalibitiuniteni,ali Kenijcikojisuprebivalimeunjimatrebalisubitipoteeni.Ovajnarod,premdaneucijelosti slobodan od idolopoklonstva, bili su oboavaoci Boga i bili su prijateljski naklonjeni prema Izraelu. Iz ovog plemena je bio Hobab, Mojsijev urjak, koji je pratio Izraelce na njihovim putovanjimakrozpustinjuteimjesvojimpoznavanjemzemljepruiovrijednupomo. OdporazaFilistejacakodMikmasaauljeratovaosMoabom,AmonomiEdomomkaoi sAmaleanimaiFilistejcima,ikudagodjekrenuosasvojimnaoruanjemonjeizvojevaonove pobjede.KadjeprimionalogdapodeprotivAmaleka,onjeodmahproglasiorat.Njegovomse autoritetu pridruio i prorokov, a na poziv na rat izraelski su vojnici doli pod njegovu zastavu.Ciljovogpothvatanijesmiobitisamouzdizanje.Izraelcinisusebitrebalipripisatiast pobjede niti uzeti plijen svojih neprijatelja. Oni su trebali zaratiti samo kao in poslunosti Bogu, u cilju izvrenja njegove kazne na Amaleanima. Bog je namjeravao da svi narodi posmatrajusudbinutognarodakojijeprkosionjegovojsuverenostiiupamtedaihjeunitio onajistinarodkojegsuprezirali. aulpotueAmaleaneodHavilepasvedoSura,kojileipredEgiptom.Iivauhvati Agaga,amalekogakralja,asavnarodzatreotricommaa,izvrujuiherem,kletounitenje. AliaulinarodpotedjeeAgagainajboljeovceinajboljagoveda,ugojenustokuijaganjce,i svetojebilodobro.Nasvemutomenehtjedoeizvritiherem;negotojegododstokebilo bezcijeneivrijednosti,natomizvrieherem. OvapobjedanadAmaleanimabilajenajsjajnijapobjedakojujeaulikadaizvojevao,a posluila je da ponovno zapali ponos u srcu, njegovu najveu opasnost. Boanska naredba premakojojsuBojineprijateljibilipreputenipotpunomunitenjubilajesamodjelomino ispunjena. Iz elje da uvea ast svog pobjednikog povratka prisutnou kraljevskog zatoenika aul se usudio oponaati obiaje naroda oko njega i potedio Agaga, surovog i ratobornog amalekog kralja. Narod je za sebe zadrao najljepu stoku, tegleu stoku, opravdavajui svoj grijeh injenicom da su stoku sauvali za prinoenje rtava Gospodu. Meutim, njihov je cilj bio da ih upotrijebe samo kao zamjenu da bi sauvali svoju vlastitu stoku. aul je sada bio podvrgnut posljednjem ispitu. Njegovo drsko zanemarivanje Boje volje,kojimjeizraziosvojuodlunostdavladakaonIsavisanmonarh,pokazalojedamusene moe povjeriti kraljevska vlast kao Gospodnjem zastupniku. Dok su aul i njegova vojska mariralikuiosokoljenipobjedom,ukuiprorokaSamuelajevladalavelikazabrinutost.On jeprimioporukuodGospodaosuujuiaulovoponaanje:Kajemsetosamaulapostavio zakralja:okrenuoseodmeneinijeizvriomojihzapovijesti.Prorokjebiodubokooaloen zbogkraljevogbuntovnogponaanja,plakaojeimoliosecijelunodabi ovastranapresuda bilapovuena. Bojekajanjenijekaoljudsko.IpakslavaIzraelovanelaeinekajese,jernijeovjek da bi se kajao. ovjekovo pokajanje podrazumijeva promjenu miljenja. Boje pokajanje podrazumijeva promjenu okolnosti i odnosa. ovjek moe promijeniti svoj odnos s Bogom pokoravajui se uslovima na temelju kojih moe primiti boansku naklonost, ili se svojim vlastitimpostupcima moenaiizvanpovlaetenihokolnosti,aliGospodjeistijueidanasi zauvijekebitiisti(Heb13,8).aulovaneposlunostjepromijenilanjegovodnossBogom,ali uslovi Bojeg prihvatanja ostali su nepromijenjeni. Boji zahtjevi su i dalje ostali isti, jer za Njeganemanipromjene,nizasjenjenjazbogmijene(Jak1,17). Prorokjesljedeegjutrasbolomusrcupoaoususretzabludjelomkralju.Samuelje
330

imao naduda e aul nakon razmiljanja postatisvjestan svog grijeha i pokajanjem i poniz nouponovnoprimitiboanskunaklonost.Alikadsenainiprvikoraknaputuprijestupa,taj put postane lak. aul je, ponien svojom neposlunou, izaao u susret Samuelu s lai na usnama.Uzviknuoje:BlagoslovljendasiodJahve!IzvriosamJahvinuzapovijest. Zvuci koji su dopirali do prorokova uha opovrgavali su izjavu neposlunog kralja. Na direktnopitanje:Kakvojetoovjeblejanjetodopiredomojihuijuimukanjegovedakoje ujem? aul je uzvratio: Dognali su ih od Amaleana, jer je narod potedio najbolje ovce i najbolja goveda, da ih rtvuje Jahvi, tvome Bogu. Na svemu drugome izvrili smo herem. Narod je posluao aulovu zapovijest, ali da bi se zatitio, on je bio voljan njih optuiti za grijehvlastiteneposlunosti. Vijest o aulovu odbacivanju donijela je neizrecivu alost Samuelovom srcu. Ona se moralaiznijetipredcijelomizraelskomvojskom,doksubiliispunjeniponosomipobjedni kom radou zbog pobjede koja je pripisana hrabrosti i vojnikim sposobnostima njihova kralja, jer aul nije Izraelov uspjeh u ovom sukobu pripisao Bogu. Ali kad je prorok vidio dokazeaulovepobune, onsenapuniognjevomtoon,komejeBogukazaotakovelikuast, prestupa zapovijest Neba i vodi Izraela u grijeh. Samuela nisu zavarale kraljeve izlike. Sa alouignjevomonjeobjavio:StanidatikaemtomijenoasobjavioJahve...Kolikogodsi malen sam u svojim oima, ipak si postao glavar Izraelovih plemena. Jahve te pomazao za kraljanadIzraelom.OnjeponovioGospodnjuzapovijestuvezisAmaleanimaizahtijevao razlogzakraljevuneposlunost. auljeustrajaousamoopravdanju:JasamposluaorijeJahvinu:poduzeosampohod kamomeposlao,doveosamAgaga,amalekogkralja,iizvrioheremnaAmaleanima.Alije narododplijenauzeoovacaigoveda,itonajboljenaemuseimaoizvritiherem,dartvuje Jahvi,tvomeBogu,uGilgalu. Prorokjesveanimiotrimrijeimarazotkrioovulaiizgovorioneopozivupresudu: Jesu li Jahvi milije paljenice i klanice nego poslunost njegovu glasu? Znaj, poslunost je vrednijaodnajboljertve,pokornostjeboljaodovnujskepretiline.Nepokornostjekaogrijeh aranja, samovolja je kao zloin s idolima. Ti si odbacio rije Jahvinu, zato je Jahve odbacio tebe,danebudeviekralj! Kad je kralj uo ovu stranu presudu, on je povikao: Zgrijeio sam to sam prekrio Jahvinuzapovijestitvojenaredbe.Bojaosamsenarodaipopustionjegovuzahtjevu.Zastra enprorokovomoptubom,auljepriznaosvojgrijeh,kojijeranijetvrdoglavoporicao,alion jeustrajaouprebacivanjukrivicenanarod,izjavljujuidajezgrijeiozbogstrahaprednjima. Strahodkazne,anealjenjezboggrijeha,rukovodiojeizraelskogkraljadokjeprekli njaoSamuela:Asadamioprostimojgrijehivratisesamnom,dasepoklonimJahvi.Dase aulistinskipokajao,onbijavnopriznaogrijeh,alinjegovaglavnabrigajebiladaouvasvoj autoritetizadriodanostnaroda.OnjeelioastSamueloveprisutnostidabiojaaovlastiti uticajunarodu. Neusevratitistobom,glasiojeprorokovodgovor,tisiodbacioJahvinurije,zatoje Jahve odbacio tebe, da ne bude vie kralj nad Izraelom. Kad se Samuel okrenuo da pode, kraljseuagonijistrahauhvatioskutanjegovaplata,alijeonostaounjegovojruci.Tadamu jeprorokrekao:DanastijeJahveotkinuokraljevstvonadIzraelomidaogatvomesusjedu, kojijeboljiodtebe. aula je vie uznemirilo Samuelovo otuenje nego Boje nezadovoljstvo. Znao je da narod ima vie povjerenja u proroka nego u njega. Ako neko drugi bude po boanskoj
331

zapovijestipomazanzakralja,auljemisliodaneemoiodrativlastiti autoritet. Bojao se trenutnepobuneakogaSamuelpotpunoodbaci.auljepreklinjaoprorokadagapotujepred starjeinama i narodom takoto e muse javno pridruitiubogosluenju.Samuelje prema boanskojuputipopustiokraljevuzahtjevu,danebipruioprilikuzapobunu.Alionjeostao samotihisvjedokslube. in pravde, otar i straan, tek se trebao obaviti. Samuel je morao javno opravdati Bojuastiukoritiaulovoponaanje.Zapovjediojedaseprednjegaizvedeamalekikralj. Od svih koji su pali od izraelskog maa Agag je bio najkrivlji i najnemilostiviji, mrzio je i nastojaounititiBojinarod,anjegovjeuticajnajsnanijepromovisaoidolopoklonstvo.Onje doaonaprorokovuzapovijest,laskajuisidajesmrtnaopasnostprolost.Samueljeobjavio: Kaotojetvojmamnogimenamaoteodjecu,takoemeuenamatvojamajkaostatibez djeteta! I Samuel posijee Agaga pred Jahvom u Gilgalu. Nakon to je to obavio Samuel se vratio kui u Ramu, a aul u Gibeu. Nakon toga prorok i kralj su se samo jo jednom javno susreli. Kad je aul bio pozvan na prijesto, on je imao skromno miljenje o svojim sposobnostimaibiojevoljanpouitise.Nedostajalomujeznanja,iskustva,aimaojeiozbiljne karakterne nedostatke. Ali Gospod mu je darovao Svetoga Duha kao vodia i pomonika, i staviogaupoloajukojemjemogaorazvitiosobinenunezaizraelskogvladara.Dajeostao ponizan, neprekidno traei vostvo boanske mudrosti, on bi bio osposobljen da dunosti svog uzvienog poloaja obavlja s uspjehom i au. Pod uticajem boanskemilostisvakabi dobra osobina postajala sve snanija, dok bi zle sklonosti gubile svoju silu. To je djelo koje GospodeliobavitizasvekojiseposveteNjemu.Imamnogoonihkojisupozvaninapoloaju njegovomdjelujerimajuponizanipouljivduh.Onihusvojemprovienjustavljaupoloaj gdjemogunauitioNjemu.Oneimotkritinjihovekarakternenedostatkeisvimakojitrae njegovupomoOnedatisnagudaispravesvojezablude. AliaulseuzdaouvisokpoloajinevjeromineposlunouobeastioBoga.Premda jebioponizaninijevjerovaousebekadjeprviputbiopozvannaprijesto,uspjehgajeuinio samouvjerenim. Prvajepobjedaunjegovojvladaviniusrcuzapalilaponos,kojijebionjegova najveaopasnost.JunatvoivojnoumijeetoihjepokazaozaoslobaanjaJabeaGileadskog izazvalisuoduevljenjecijelognaroda.Narodjepotovaosvogkraljazaboravljajuidajeon samosredstvokrozkojejeBogdjelovaoipremdajeaulprvoslavupripisaoBogu,kasnijeje astpripisaosebi.IzgubiojeizvidasvojuzavisnostoBoguiusrcuodstupioodBoga.Takoje pripremljenputzagrijehdrskostiibogohulnitvauGilgalu.Istaslijepasamouvjerenostnave lagajedaodbaciSamuelovukor.auljepriznaodajeSamuelprorokodBogaposlan,stogaje trebaoprihvatitinjegovukor,premdasamnijemogaouvidjetidajezgrijeio.Dajebiovoljan uvidjetiipriznatisvojuzabludu,ovobisegorkoiskustvoubudunostipokazalokaozatita. Da se Gospod tada potpuno odvojio od aula, On mu se ne bi ponovno obratio kroz svogproroka,povjeravajuimudaobaviodreenodjeloitakoispravigrekuizprolosti.Kad onajkojipriznajedajeBojedijetepostanenemaranuvrenjunjegovevolje,itimeutjeena druge da ne potuju i zanemaruju Gospodnje uredbe jo uvijek je mogue da se njegovi propustipretvoreupobjedeakoonprihvatiukorsiskrenomskruenoudueivratiseBogu uponiznostiivjeri.Ponienjeporazaestosepokaekaoblagoslovtakotonampokaenau nesposobnostdavrimoBojuvoljubeznjegovepomoi. Kad je aul odbacio ukor koji mu je poslao Boji Sveti Duh i ustrajao u svom tvrdoglavomsamoopravdanju,onjeodbacio jedinosredstvokojimgajeBogmogaospasitiod
332

njegasamoga.OnsesamovoljnoodvojioodBoga.Onnijemogaoprimitiboanskupomoili vostvosvedoksenevratiBogupriznajuisvojegrijehe. aul se u Gilgalu prikazao vrlo savjestan dok je stajao pred izraelskom vojskom prinoseirtvuBogu.Aliovapobonostnijebilaistinska.Vjerskiobredobavljenudirektnoj suprotnostiBojojzapovijestisamojesluiodaoslabiauloveruke,liavajuigapomoikoju jeBogbiotakovoljandati. auljeupohoduprotivAmalekamisliodajeuiniosvetojebilobitnoodonogato mujeGospodzapovjedio,aliGospodnijebiozadovoljandjelominomposlunou,nitijebio voljanprevidjetionotojezanemarenoizuvjerljivihpobuda.Bogovjekunijedaosloboduda odstupi od njegovih zahtjeva. Gospod je rekao Izraelu: Nemojte raditi... svako to se njemu ini dobro, ve dri i vri sve ove naredbe to ti ih propisujem. (Pnz 12,8.28) Kad se odluimozanekikorak,minetrebamopitatihoelinamtodonijetitetu,vejelitouskladu sBojomvoljom.Nekiseputuiniovjekuprav,anakoncuvodiksmrti.(Izr14,12) Poslunost je vrednija od najbolje rtve. Sami rtveni prinosi nisu u Bojim oima imali vrijednosti. Njihova je svrha bila da prinositelj izrazi pokajanje zbog grijeha i vjeru u HristaiobavezesenabuduuposlunostBojemZakonu.Alibezpokajanja,vjereiposlunog srca,rtvesubilebezvrijedne.aulje,direktnokreiBojuzapovijest,predloiodaprinese rtvu od onoga to je Bog odredio za unitenje i time je pokazao otvoreni prezir prema boanskom autoritetu. Ova bi sluba bila uvreda Nebu. Ipak, koliko je onih koji idu istim pravcem,aprednjimasuaulovgrijehinjegoveposljedice.Dokoniodbijajuvjerovatiisluati neke Gospodnje zahtjeve, oni ustrajavaju u prinoenju Bogu formalistine vjerske slube. Boji duh ne odgovara na takvu slubu. Bez obzira na ljudsku revnost u vrenju vjerskih obreda, Gospod ih ne moe prihvatiti ako oni ustraju u svojevoljnom krenju jedne od njegovihzapovijesti. Nepokornost je kao grijeh aranja, samovolja je kao zloin s idolima. Porijeklo pobunejeuSotoni,asvakapobunaprotivBogajedirektnirezultatSotoninoguticaja.Onikoji ustaju protiv Boje vladavine ulaze u savez s praiskonskim otpadnikom i on e upotrijebiti svoju silu i lukavstvo da zarobi osjeaje i zavede razum. On e sve prikazivati u pogrenom svjetlu. Oni koji su, poput naih praroditelja, pod njegovom oaravajuom silom vide samo koristikojeeprimitiodprijestupa. Ne moe se dati snaniji dokaz o Sotoninoj prijevarnoj sili od toga da mnogi koje on vodi varaju sami sebe vjerovanjem da su u Bojoj slubi. Kad su se Korali, Datan i Abiram pobuniliprotivMojsijevaautoriteta,onisumislilidaseprotivesamoljudskomvodi,ovjeku poput njih samih, i oni su povjerovali da doista slue Bogu. Ali odbacujui Boje izabrano sredstvo,onisuodbaciliHrista,onisuuvrijediliBojegDuha.TakosuiuHristovimdanima jevrejskiknjievniciistarjeine,kojisutvrdilidarevnujuzaBojuast,razapeliBojegSina. Isti duh jo uvijek postoji u srcima onih koji odlue slijediti svoju vlastitu volju nasuprot Bojojvolji. auljeimaonajiscrpnijidokazdajeSamuelbioboanskinadahnut.Njegovasmjelost dazanemariBojuzapovijestdanuprekoprorokaprotivilaseopomenamarazumaizdravog rasudivanja.Njegovasmrtonosnapretpostavkamorasepripisatisotonskimarolijama.aulje pokazao veliku revnost u iskorjenjivanju idolopoklonstva i vraanja, a ipak ga je isti duh protivljenjaBogupotaknuonaneposlunostboanskimzapovijestimaionjejednakotakobio nadahnut Sotonom kao i oni koji se bave vraanjem. Kad je bio ukoren, on je pobuni dodao tvrdoglavost.Daseiotvorenopridruioidolopoklonicima,onnebivieuvrijedioBoga.
333

ZanemaritiukoreiopomeneBojerijeiilinjegovaDuhaopasanjekorak.Mnogi,poput aula,poputajukunjamadoknepostanuslijepizapravuprirodugrijeha.Onisebilaskajuda imajunekidobarciljnaumutedanisupogrijeilikadsuodstupiliodGospodnjihzahtjeva.Oni to ine usprkos Duhu milosti sve dok vie ne uju njegov glas, a oni budu preputeni obmanamakojesuizabrali. BogjekrozaulaIzraeludaokraljapremanjihovomvlastitomsrcu,kaotojeSamuel rekaokadjeuGilgaluaulupredaokraljevstvo:Ietovamsadakraljakogasteizabrali) (1 Sam 12,13) Naoit, plemenita stasa i kneevska dranja njegov je izgled bio u skladu s njihovompredstavomkraljevskogdostojanstvenika,anjegovoosobnojunatvoisposobnost voenja vojske bili su kvaliteti koje su oni smatrali najboljima za pribavljanje potovanja i asti meu narodima. Oni se nisu brinuli to njihov kralj nije posjedovao uzvienije osobine kojegamoguosposobitidavladapravednoinepristrano.Oninisutrailionogakojijeimao istinskuplemenitostkaraktera,kojijeljubioipotovaoBoga.OninisutrailisavjetodBogau vezi s osobinama koje vladar treba imati da bi ouvao njihovu posebnost, svetu prirodu njegovog izabranog naroda. Oni nisu traili Boji put, ve vlastiti put. Stoga im je Bog dao kraljakakvogsueljeli,onogaijijekarakterodraavaonjihov.Njihovasrcanisusepokorila Bogu i boanska milost nije pokorila njihovog kralja. Oni e pod vladavinom ovog kralja primitipotrebnoiskustvodabimogliuvidjetisvojuzabluduivratitiseodanostiBogu. IpakGospodnijeaula,predavimuodgovornostkraljevstva, prepustiosamomesebi. OnjeposlaoDuhaSvetogadapoivanaaulukakobimuotkriovlastiteslabostiipotrebuza boanskom milou. Da se aul oslonio na Boga, On bi bio s njim. Sve dok je Boja volja nadzirala njegovu volju. Bog je njegove napore mogao okruniti uspjehom. Ali kad je aul odluiodjelovatinezavisnoodBogaGospodvienijemogaobitinjegovvoditejebioprisiljen odbacitiga.Tadajenaprijestopozvaoovjekaposvomsrcu(1Sam13,14),nenekogakojije imaobezgreankarakter,veonogakojiseumjestodavjerujesebi,oslanjaonaBoga,kogaje vodioDuhSvetiikojise,kadjezgrijeio,pokorioukoruipopravio.
334

 62. poglavlje

POMAZANJEDAVIDA
Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 16,1-13. Nekoliko milja juno od Jerusalema nalazi se Betlehem, grad velikoga kralja gdje je roenDavid,Jesejevsin,itovieodhiljadugodinaprijenotojedijeteIsuspoloenujasle,a mudracisIstokamusepoklonili.StoljeimaprijeSpasiteljevadolaska,Davidjeudjetinjstvu uvao stada koja su pasla na brdima koja su okruivala Betlehem. Jednostavni djeak pastir pjevaojepjesmetoihjesamskladao,amuzikanjegoveharfedivnojepratilamelodijunjego vog mladalakog glasa. Gospod je izabrao Davida i pripremao ga u njegovom usamljenom ivotusastadomzadjelokojejemujenamjeravaopovjeritiukasnijimgodinama. DokjeDavidtakoiviouosamljenostisvogponiznogpastirskogivota,GospodBogje govorioonjemuprorokuSamuelu.JahvereeSamuelu:Dokleetugovatizbogaula,kad samgajaodbaciodanekraljujevienadIzraelom?Napuniuljemsvojrogipoinaput!Jate aljemBetlehemcuJeseju,jersamizmeunjegovihsinovaizabraosebikralja...Uzmisasobom junicupareci:DoaosamdartvujemJahvi!IpozoviJesejanartvu,ajautesampouitito einiti:pomazateonogakogatikaem.SamueluinikakomujezapovjedioJahve.Kadje doaouBetlehem,gradskemustarjeinedruidouususretizapitaju:Znailitvojdolazak dobro? Samuel odgovori: Da, dobro! Doao sam da rtvujem Jahvi. Oistite se i doite sa mnom na rtvu! Potom oisti Jeseja i njegove sinove i pozva ih na rtvu. Starjeine su prihvatile poziv na rtvu, a Samuel je takoe pozvao Jeseja i njegove sinove. Izgraen je rtvenikipripremljenartva.CijelijeJesejevdombioprisutan,osimDavida,najmlaegsina, kojijeostaouvatistadojernijebilosigurnoostavitistadanezatiena. Kad je rtvovanje zavreno, a prije sudjelovanja u rtvenom obroku, Samuel je poeo svojuprorokuprovjeruJesejevihsinovaplemenitaizgleda.Eliabjebionajstariji,iodsvihje najviesliioaulupostasuiljepoti.Njegovnaoitizglediprekrasnoizgraenstasprivlaili su panju proroka. Dok je Samuel posmatrao njegovo kraljevsko dranje pomislio je: Jamano,evopredJahvomstojinjegovpomazanik,ionjeekaonaboanskunaredbudaga pomae.AliJahvenijegledaonavanjskiizgled.EliabsenijebojaoBoga.Dajebiopozvanna prijesto,onbibioponosit,zahtjevanvladar.GospodnjarijeSamuelujeglasila:Negledajna njegovu vanjtinu ni na njegov visoki stas, jer sam ga odbacio. Bog ne gleda kao to gleda ovjek: ovjek gleda na oi, a Jahve gleda to je u srcu. Spoljanja ljepota ne moe duu preporuitiBogu.Mudrostisavrenstvootkriveniukarakteruiponaanjuizraavajuistinsku ljepotu ovjeka, a unutarnja vrijednost, savrenstvo srca, jest to to odluuje o naoj prihvatljivostipredGospodomnadvojskama.Kakodubokotrebamobitisvjesnioveistinekad sudimoosebiidrugima!MiizSamuelovegrekemoemonauitikakojeuzaludnaprocjena kojasetemeljinaljepotilicailiplemenitostistasa.Moemovidjetikakojeovjekovamudrost nesposobnadarazumijetajnesrcailishvatiBojesavjetebezposebnogprosvjetljenjasNeba. Bojemisliiputevizanjegovastvorenjasuiznadnaihogranienihumova,alimimoemobiti uvjereni da e njegova djeca biti postavljena na poloaj za koji su osposobljena i bie im omogueno da ostvare djelo koje je predano u njihove ruke, ako ele svoju volju pokoriti
335

Bogu,takodaovjekovapokvarenostneometanjegoveblagotvorneplanove. Samuel je posmotrio Eliaba i estoro brae koji su bili prisutni na bogosluenju i dolazili jedan za drugim da ih prorok pogleda, ali Gospod nije dao znak da je izabrao bilo kojega od njih. Samuel je s bolnom napetou pogledao posljednjeg mladia. Prorok je bio zbunjenismeten.ZapitaojeJeseja:Jesulitosvitvojisinovi? Otacjeodgovorio:Ostaojejo najmlai,onjenapai,zastadom.Samueljenarediodaseinjegadovederijeima:Poaljipo njega,jerneemosjedatizastodokonnedoe. Usamljenipastirjebiozapanjenneoekivanimpozivomvjesnikakojigajeobavijestio da je prorok doao u Betlehem te da je poslao po njega. Iznenaen je ispitivao zato ga je prorok i sudija izraelski elio vidjeti, ali je bez oklijevanja posluao poziv. Bio je to rumen momak, lijepih oiju i divna stasa. Dok je Samuel sa zadovoljstvom posmatrao stasita, muevna, umjerena djeaka pastira, Gospodnji glas je progovorio proroku rijeima: Ustani, pomaiga:tajje!Davidsepokazaohrabrimivjernimuponiznojdunostipastira,asadagaje Bog izabrao da bude voa njegovog naroda. Samuel uze rog s uljem, i pomaza ga usred njegove brae. Duh Jahvin obuze Davida od onoga dana. Prorok je obavio zadani posao, i s olakanjemseusrcuvratiouRamu. Samuel nije obznanio svoj zadatak ak ni Jesejevoj porodici i sveanost je Davidova pomazanja obavljena u tajnosti. Za mladia je to bio nagovjetaj visokog poloaja koji ga je oekivao, a pored svih raznovrsnih iskustava i opasnosti u narednim godinama, ova ga je spoznajamoglanadahnutidaostanevjeranBojemciljukojise trebaoostvaritiunjegovom ivotu. Davidsenijeponiozbogvelikeastikojamujeukazana.Usprkosuzvienompoloaju koji je trebao zauzimati, on je tiho nastavio sa svojim poslom, zadovoljno ekajui razvitak Gospodnjeg plana u vrijeme i na nain koji On odredi. Ponizan i umjeren kao i prije svog pomazanja, djeak pastir se vratio u brda da kao i uvijek njeno pazi i uva svoje stado. Meutim,onjesnovimnadahnuemskladaosvojemelodijeisviraosvojuharfu.Prednjimse prostiraokrajolikbogateiraznolikeljepote.Vinogradi,sgrozdovima,odsjajivalisunasuncu. umska drveta, sa svojim zelenilom, ljuljala su se na vjetru. Posmatrao je sunce koje je svjetloupreplavilonebo,izlazeikaomladaizloniceiradujuisekaojunakkojitriutrku. Ponosni su gorski vrhunci sezali do neba, u daljini su se uzdizale ogoljele litice planinskog lancaMoaba,aiznadsvegaseprostiralonjenoplavetnilonebeskogsvoda.Aiznadtogabioje Bog. On ga nije mogao vidjeti, ali njegova djela su bila puna njegove slave. Svjetlost dana, pozlaene ume i planine, doline i potoci, uzdizali su um da gledaju Oca svjetlosti, Tvorca svakogdobrogisavrenogdara.SvakodnevnaotkrivenjaStvoriteljevakarakteraivelianstva ispunjavala su srce mladog pjesnika divljenjem i radou. Razmiljajui o Bogu i njegovim djelima, sposobnosti Davidova uma i srca su se razvijale i jaale za djelo u kasnijem ivotu. Svakodnevno je dolazio u sve bliskiji odnos s Bogom. Njegov um neprekidno je ponirao do novihdubinazasvjeimtemamakojeenadahnutinjegovepjesmeiprobuditimuzikuharfe. Bogatemelodijenjegovaglasarazlijegalesusezrakom,odzvanjalegoramakaodaodgovaraju naradosnopjevanjeanelananebu. Komoeizmjeritiposljedicegodinaradailutanjameuusamljenimbrdima?Zajednica sprirodomiBogom,brigazastado,opasnostiizbavljenja,alostiiradosti,njegovaskromna sudbina,nisusamotrebalioblikovatiDavidovkarakteriuticatinanjegovbuduiivotvesu psalmidragogizraelskogpjesnikatrebaliubudunostizapalitiljubavivjeruu srcimaBojeg naroda,pribliavajuiihnjegovomsrcukojeihuvijekljubiikrozkogasvastvorenjaive.
336

David se, u ljepoti i snazi mladosti, pripremao da zauzme visok poloaj meu najplemenitijima na zemlji. Njegovi talenti, dragocjeni Boji darovi, iskoriteni su da uzvise slavu boanskog Darivatelja. Njegove prilike za razmiljanje i meditaciju sluile su da ga obogatemudrouipobonoukojesugauinilemiljenikomBogaianela.Dokjerazmiljao osavrenstvusvogStvoritelja,njegovojseduiotkrilajasnijapredodbaoBogu.Razjanjene su nejasne teme, tekoe su olakane, usklaene nedoumice, a svaka zraka nove svjetlosti izazivalajeizljeveoduevljenja,draesnehimnepredanjanaslavuBogaiOtkupitelja.Ljubav kojagajepokretala,brigekojesugamuile,pobjedekojesugapratile,bilesutemenjegovih misli,idokjeposmatraoBojuljubavusvimdogaajimasvogivota,njegovojesrcekucalo sverevnijimdivljenjemizahvalnou,njegovjeglasodzvanjaobogatijommelodijom,njegova harfajeodzvanjalajoveomradou.Djeakpastirjesveviejaao,sveviespoznavao,jer jeDuhBojibionanjemu.
337

 63. poglavlje

DAVIDIGOLIJAT
Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 16,14-23 i 17. KadjekraljaulshvatiodagajeBogodbacioikadjeosjetiosilurijeiukorakojimamu seprorokobratio,onjebioispunjengorkombuntovnouioajem.Ponositukraljevuglavu nijepognuloistinskopokajanje.Onnijejasnoshvataouvredljivuprirodusvoggrijehainijese trudiodapromijenisvojivot,veseprepustiomranimmislimaoBojojnepravdikojagaje liila izraelskog prijestola i njegovom potomstvu oduzela naslee. Uvijek je bio zaokupljen oekivanjempropastikojajesustiglanjegovdom.Smatraojedajejunatvotogajepokazao usukobusneprijateljimatrebalonadoknaditinjegovgrijehneposlunosti.Onnijeskrotkou prihvatioBojukaznu,vejenjegovponositiduhpostaooajan,doknijedoaodorubaludila. Njegovisavjetnicisumupredloilidatraiusluguvjetogmuziaraunadidaeublaavajui tonoviinstrumentaumiritinjegovnemirniduh.DavidjeBojimprovienjemkaovjetmuzi ar na harfi doveden pred kralja. Njegove uzviene i nebeski nadahnute melodije imale su eljeniuinak.Nestalajemunamelanholijakojasekaomraanoblakspustilanaaulovum. Kad njegova sluba na aulovu dvoru vie nije bila potrebna, David se vraao svojim stadima u brda i dalje ouvao jednostavnost duha i ponaanja. Pozivali su ga da slui pred kraljem kad je to bilo nuno, da umiri um uznemirenog monarha dok ga zli duh ne napusti. PremdajeaulizraziozadovoljstvosDavidominjegovommizikom,mladipastirjeodlazioiz kraljevadomaupoljaibrdasvojihstadasosjeajemolakanjairazdraganosti. DavidjerastaotimilostikodBogailjudi.BiojepouenputovimaGospodnjimionje sada predao svoje srce za potrtunije vrenje Boje volje nego prije. Imao je novih tema za razmiljanje. Bio je na kraljevskom dvoru i vidio kraljevske odgovornosti. Otkrio je neke kunjekojesupritiskivaleaulovuduuiprodroumnogetajnekarakteraiponaanjeprvog izraelskog kralja. Vidio je slavu kralja zasjenjenu tamnim oblakom jada i znao je da aulov dom, u osobnom ivotu, nije bio sretan. Sve je to unosilo nemirne misli u onoga koji je bio pomazan da kraljuje nad Izraelom. Ali dok je bio zaokupljen dubokim razmiljanjem, optereen brigama, on se okretao svojoj harfi i iz nje izvlaio melodije koje su njegov um uzdizaledoAutorasvakogdobra,atamnioblacikojisunaokozasjenjivaliobzorjebudunosti bilisuraspreni. BogjeDaviduiznosiopoukuopovjerenju.KaotojeMojsijebioobuenzasvojposao, tako je Gospod osposobljavao Jesejeva sina da postane voa njegovog izabranog naroda. U svojojbrizizastadaonjestekaopojamobrizikojuVelikipastirimazasvojastada. Usamljeni breuljci i divlje klisure, gdje je David lutao sa svojim stadima, bili su skrovita grabeljivih zvijeri. esto je iz gutara oko Jordana izlazio lav ili medvjed iz svoje jazbine u brdima, i razjareni od gladi napadali bi stado. U skladu s obiajima onog vremena David je bio naoruan samo prakom i pastirskim tapom, a on je ipak rano pruio dokaz o svojojsnaziihrabrostititeidobrokojemujebilopovjereno.Kasnijejeopisujuiovesusrete rekao:Tvojjeslugauvaoovcesvomeocu,pakadbidoaolavilimedvjedteuhvatioovcuiz stada,jabihpotraozanjim,udariogaiistrgaomuovcuizralja.Aakobiseondigaoname,
338

uhvatio bihgazagrivuiudaraogadokganebihubio.(1Sam17,34.35)Njegovoiskustvou ovakvimprilikamapokazalojeDavidovosrceirazvilounjemuhrabrost,odvanostivjeru. Iprijenotojepozvan naaulovdvor,Davidseistaknuosvojimdjelimaijunatvom. Slubenikkojijeskrenuokraljevupanjunanjegarekaoje:Hrabarjeovjekiovjekratnik, vjetjegovornik,krasnajestasa,iJahvejesnjim. KadjeIzraelobjavioratprotivFilistejaca,triJesejevasinasusepridruilavojscipod zapovjednitvom aula, ali David je ostao kod kue. Meutim, nakon nekog vremena on je otiao daihposjetiuaulovulogoru.Premaoevojzapovijestionjetrebaoprenijetiporukui darsvojojstarijojbraiisaznatijesulizdraviinasigurnom.AliJesejnijeznaodajemladom pastirubiopovjerenveizadatak.Izraelskasevojskanalazilauopasnostiianeojenaredio Davidudaspasisvojnarod. Dok se David pribliavao vojsci, uo je zvuk metea kao da bitka treba poeti svakog trenutka, ... kad je vojska izlazila u bojni red i dizala bojni poklik. Izraelci i Filistejci su se svrstavaliubojnired,vojskaprotivvojske.Davidjepotraopremavojsci,priaoipozdravio brau. Dok je govorio s njima, izaao je Golijat, filistejski ratni junak, i uvredljivim rijeima prkosio Izraelu, izazivajui ih da nadu ovjeka iz svojih redova koji bi se s njim suoio u pojedinanojborbi.Ponoviojesvojizazov,akadjeDavidvidiodajeIzraelispunjenstrahomi saznaodajeFilistejacdanzadanomponavljaosvojprkos,nenalazeijunakakojibiuutkao hvalisavca,duhseunjemuuznemirio.UnjemuseraspalilarevnostdaouvaastivogBogai uglednjegovognaroda. Izraelska vojska bila je potitena. Njihova hrabrost je nestala. Govorili su jedan dru gom:Jestelividjelionogaovjekatojeizaao?Davidjeodsramoteisrdbeuzviknuo:Iko jetajneobrezaniFilistejac,daizazivabojneredoveivogaBoga? Eliab, Davidov najstariji brat, uvi ove rijei, dobro je poznavao osjeaje koji su obuzimaliduumladogovjeka.Davidjeakikaopastirpokazaosmjelost,hrabrostisnagu koji su se rijetko viali, a tajnovit Samuelov posjet kui njihova oca i njegov tihi odlazak, u umovimabraeprobudilisusumnjuustvarniciljnjegovaposjeta.Unjimaseprobudilazavist kadsuvidjelidajeDaviduzvieniznadnjihinisupremanjemupokazivalipotovanjeiljubav zbogpotenjaibratskenjenosti.Gledalisugakaopukogmalenogmomia,obanina,aEliab je smatrao da je pitanje koje je izgovorio ukor njegovom vlastitom kukaviluku jer nije pokuao uutkati filistejskog diva. Stariji je brat ljutito uzviknuo: A to si ti doao ovamo? Kome siostavioonomaloovacaupustinji?Znamjatvojudrskostizlobutvogasrca:doaosi davidibitku!Davidjeodgovorioodlunoaliispotovanjem:Atosamuinio?Zarsene smijenirijerei? Davidove rijei su ponovljene kralju koji je pozvao mladia pred sebe. aul je sa zaprepatenjem sluao rijei pastira kad je rekao: Neka nikome ne klone srce zbog onoga ovjeka!TvojeslugaizaiiboriesestimFilistejcem.auljenastojaoodvratitiDavidaod njegovenamjere,alimladiasenijemogloodvratiti.Odgovoriojenajednostavaniskroman nain,iznoseisvojaiskustvadokjeuvaooevastada.Onjerekao:Jahvekojimeizbavioiz lavljepandeimedvjedeape,izbavitemeizrukutogaFilistejca.IauljerekaoDavidu:Idi iJahvenekabudestobom! Izraelska je vojska tokom etrdeset dana drhtala pred ponositim izazovima ovog filistejskogdiva.Njihovasusrcazamrladoksuposmatralinjegovoogromnotijelo,visokoest lakataijedanpedalj.Naglavijeimaokaciguodbronze,biojeobuenUljuskavoklopteak pethiljadabronzanihekela,ananogamajeimaobronzanenogavice.Oklopjebionainjenod
339

bronzanihljusakakojesusemeusobnopreklapale,poputribljihljusaka,ibilesutakodobro povezanedasulicailistrijelanisumogleprobitioklop.Divjeinaleimanosioogromnusulicu od mjedi. Kopljaa njegovog koplja bila je kao tkalako vratilo, a iljak koplja teak est stotinaeljeznihekela.Prednjimjestupaotitonoa. Golijatjeujutroiuveeprilazioizraelskomlogoruviui:tosteizalidasesvrstate zabitku?NisamlijaFilistejac,aviaulovesluge?Izaberiteizmeusebejednogaovjekapa nekasidekmeni!Akopobijediuborbisamnomipogubime,miemobitivaesluge.Akolija pobijedimnjegaipogubimga,ondaetevibitinaeslugeinamaeterobovati.JojeFilistejac rekao: Ja sam danas izazvao Izraelove bojne redove. Dajte mi ovjeka da se ogledamo u dvoboju! PremdajeauldaoDavidudoputenjedaprihvatiGolijatovizazov,kraljjeimaomalo nade da e David biti uspjean u svom hrabrom pothvatu. Izdana je zapovijest da se mladi odjeneukraljevvlastitioklop.Naglavumujestavljenatekamjedenakaciga,aoklopnatijelo i pripasan mu je monarhov ma. Tako opremljen on je poao na svoj zadatak, ali se ubrzo poeo vraati. Prva misao u umovima zabrinutih posmatraa je bila da je David odluio ne riskiratisvojivotusuoavanjusneprijateljemutakoneravnopravnomsukobu.Alitojebilo dalekoodpomisliovogmladia.Kadsevratioaulu,sljedeimjerijeimatraiodoputenjeda odloi teki oklop: Ne mogu hodati u tome, jer nisam navikao. Odloio je kraljev oklop i umjestotogauzeosamotapusvojurukusasvojompastirskomtorbomijednostavnupraku. Izabraojepetglatkihkamenovaizpotoka,stavioihusvojutorbu,isprakomurucipribliio se Filistejcu. Div je hrabro hodio naprijed, oekujui da e susresti najmonijeg izraelskog ratnika. Njegov titonoa iao je pred njim. Izgledao je kao da mu se niko ne moe suprotstaviti. Kad se pribliio, ugledao je samo momia, koga su zvali djeak, zbog njegova izgleda.Davidserumenioodzdravlja,anjegovodobrograenotijelo,nezatienooklopom, bilojeizloenoneprijatelju.IpakizmeunjegovamladalakogizgledaiogromnihFilistejevih udovapostojalajeupadljivarazlika. Golijatjebioispunjenzaprepatenjemiljutnjom.Zarsamjapseto,povikaoje,teide namesatapovima?OndajeobasuoDavidanajstranijimprokletstvomsvihbogovatoihje znao.Podrugljivojedovikivao:Doikmeni,dadamtvojemesopticamanebeskimizvijerima zemaljskim! David se nije uplaio pred filistejskim junakom. Iskoraujui naprijed on je rekao neprijatelju: Ti ide na me s maem, s kopljem i sa sulicom, a ja idem na te u ime Jahve Sabaota,BogaIzraelovihetakojesitiizazvao.DanaseteJahvepredatiumojuruku,jaute ubiti, skinut u tvoju glavu i jo u danas tvoje mrtvo tijelo i mrtva tjelesa filistejske vojske datipticamanebeskimizvijerimazemaljskim.SvaezemljaznatidaimaBoguIzraelu.Isav eovajzborznatidaJahvenedajepobjedumaemnikopljem,jerjeJahvegospodarbitke,ion vaspredajeunaeruke. U glasu se osjeao prizvuk neustraivosti, a izgled pobjede i radosti bio je njegovom lijepom licu. Ovaj govor iznesen jasnim, melodinim glasom, odzvanjao je zrakom i hiljade kojesubilesvrstanezaratjasnosugaule.Golijatovgnjevsedokrajnostiraspalio.Onjeu svombijesuspustiokacigukojajetitilanjegovoeloipotraodaseosvetisvomprotivniku. Jesejevsinsepripremaozasvogneprijatelja.KadseFilistejacpribliioipoaopremaDavidu, izaeDavidizbojnihredovaikrenupredFilistejca.Davidsegnurukomutorbu,izvadiiznje kamenihitnugaizprake.IpogodiFilistejcauelo;kamenmuseabiuelo,ionpadeniice nazemlju.
340

Zaprepatenje se proirilo redovima obje vojske. Oni su bili uvjereni da e David biti ubijen,alikadjekamenletiozrakom,pravoucilj,onisuvidjelikakojemoniratnikzadrhtaoi ispruio ruke kao da ga je pogodila iznenadna sljepoa. Div se zanjihao, posrnuo i kao posjeenihrastpaonazemlju.Davidnijeekaonitrenutak.PritraojetijeluFilistejcakojije leao i s obje ruke izvukao Golijatov teki ma. Trenutak ranije, div se hvalisao da e njime odsjei mladievu glavu s ramena i predati njegovo tijelo pticama nebeskim. Sada ga je on digaouzrakiglavahvalisavcaseotkotrljalaodtrupla,apovikradostijeodjeknuoizraelskim logorom. Filistejcejeobuzeouas,asmetenostkojajeuslijediladovelajedonaglogpovlaenja. UzvicipobjednikihIzraelacaodjekivalisuvrhovimaplaninadoksutralizaneprijateljimau bijegu,ipotjeraeFilistejcedoopkopaokoGataidogradskihvrataEkrona;filistejskimrtvaci pokrieputodSarajimasvedoGataidoEkrona.NatoseIzraelcivratieizteestokepotjere zaFilistejcimaiopljakaenjihovlogor.ADaviduzeFilistejevuglavuiodnesejeuJerusalem, aorujenjegovopoloiusvojator.
341

 64. poglavlje

DAVIDKAOBJEGUNAC
Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 18 do 22. Nakon to je ubio Golijata, aul je zadrao Davida kod sebe i nije mu dopustio da se vratioevojkui.JonatanovaseduaprikloniDavidovojdui,iJonatangazavoljekaosamoga sebe.JonataniDavidsusklopilisavezobratstvutekraljevsinskide...platkojijeimaona sebiidadegaDavidu;takoisvojuodoru,akisvojma,svojlukisvojpojas.Davidusubile povjerene vane odgovornosti, a on je ipak ouvao svoju skromnost te stekao naklonost narodakaoikraljevskeporodice. Nasvimsvojimpohodima,kamogajegodslaoaul,Davidbijaesretneruke,iaulga postavi na elo svojim ratnicima. David je bio razborit i vjeran, a bilo je oito da na njemu poiva Boji blagoslov. aul je ponekad shvatao svoju vlastitu nesposobnost da upravlja Izraelomiosjeaodabikraljevstvobilosigurnijekadbibilopovjerenonekomekojeprimao uputeodGospoda.aulsenadaodaenjegovapovezanostsDavidombitiinjegovazatita. BuduidajeGospodtitioipokazivaonaklonostpremaDavidu,njegovaprisutnostmoglaje zatititiaulakadjesnjimiaourat. Boje provienje je povezalo Davida i aula. Davidov poloaj na dvoru pruio mu je znanjeokraljevskimposlovimakaopripremazabuduiuzvienipoloaj.Togajeosposobilo da stekne povjerenje naroda. Nestalnost i tekoe koje su ga stizale zbog aulovog neprijateljstva navelesugadazavisioBoguidamusepotpunopovjeri.PrijateljstvoJonatana iDavidatakoejebiloBojeprovienjedabisauvaoivotbuduegizraelskogvladara.Bogje usvimovimstvarimaispunjavaosvojemilostivenamjereisDavidomiizraelskimnarodom. Meutim, aul nije ostao prijatelj s Davidom. Kad su se David i aul vraali izbitke s Filistejcima,enesupleuipjevale:Pobiaulsvojetisue,Davidnadesetketisua.Demon ljubomorejeuaoukraljevosrce.BiojeljutjerjeDavidupjemamaizraelskihenauzdizan iznad njega. Umjesto da potisne ovaj osjeaj zavisti, on je pokazao slabost svog karaktera i uzviknuo:Davidusudaledesetketisua,amenisamotisue!Jomusamotrebakraljevstvo! Jedan veliki nedostatak aulova karaktera bila je njegova ljubav prema odobravanju. Ovaosobinajebilauticajkojijenadziraonjegovadjelaimisli,svejeobiljeavalanjegovaelja za hvalom i samouzvisivanjem. Njegovo mjerilo dobra i zla bilo je nisko mjerilo narodnog odobravanja. Nijedan ovjek koji ivi zato da zadovolji ovjeka, a ne trai prvo Boje odobrenje,nijesiguran.auloveambicijesubiledabudeprvimeuonimakojeljudipotuju,a kadsusepjevalepjesmehvale,kraljjebiovrstouvjerendaeDavidzadobitisrcanarodai zavladatiumjestonjega. aul je prepustio svoje srce duhu ljubomore koji je zatrovao njegovu duu. Usprkos poukama to ih je primio od proroka Samuela kojima je nauen da e Bog ostvariti sve to odluiidatonikonemoesprijeiti,kraljjejasnopokazaodanemaistinskoznanjeoBojim planovima i sili. Izraelski monarh je suprotstavljao svoju volju volji Beskonanog. aul nije nauio,dokjevladaoIzraelskimkraljevstvom,datrebavladatisvojimduhom.Dopustiojeda njegovi porivi kontroliraju njegov razum sve dok nije bio obuzet bijesom strasti. Dobivao je
342

napadebijesaitadajebiospremanoduzetiivotbilokomekoseusudiousprotivitinjegovoj volji. Iz takvog stanja bjesnila zapadao je u stanje malodunosti i samoprezira, a grinja savjestibiobuzimalanjegovuduu. Volio je sluati Davida kako svira harfu i inilo mu se da su ga zli duhovi za neko vrijeme naputali, ali jednog dana kad je mladi sluio pred njim, pjevajui hvalu Bogu uz divnupratnjusvogainstrumenta,auljeiznenadabaciosvojekopljenamuziarasnamjerom da mu oduzme ivot. Boje posredovanje je sauvalo Davidov ivot i on je nepovrijeen pobjegaoodbijesapoludjelogkralja. aulovamrnjapremaDavidusepoveavalaionjesveupornijetraiomogunostda mu oduzme ivot, ali nijedan od njegovih planova protiv Bojeg pomazanika nije uspijevao. aulsepredaonadzoruzlogduhakojijenjimevladao,dokjeDavidvjerovaouOnogakojije moanusvojinisavjetimaisnaanizbavitelj.Gospodnjistrahpoetakjemudrosti(Izr9,10), aDavidovamolitvaneprekidnojebilaupuenaBogudamoesavrenohoditipredNjim. eleiseosloboditiprisutnostisvogrivalakraljgaukloniizsvojeblizineipostaviga za tisunika... Ali svemu Izraelu i Judi omilje David. Narodu nije dugo trebalo da vidi da je Davidsposobnaosobatedaposlovekojisumupovjerenivodismudrouivjetinom.Savjeti mladogovjekasubilimudriiodmjereniipokazalisedaihjesigurnoslijediti,doksuaulove prosudbeponekadbilenepouzdane,anjegoveodlukenemudre. PremdajeauluvijektraioprilikudaunitiDavida,ongasebojao,buduidajebilo oitodajeGospodbiosnjim.Davidovbesprijekorankarakterizazivaojekraljevbijes.Smat rao je da ga sam Davidov ivot i prisutnostukorava jer je u nepovoljnom svjetlu prikazivao njegov karakter. aula je zavist inila jadnim, a nasljednika njegova prijestola stavljala u opasnost.Kolikojeneizrecivihnesreaizazvalaovazlakarakternaosobinaunaemsvijetu! IstoneprijateljstvokojesenalazilouaulovusrcupodstaklojeKajinovosrceprotivnjegovog brataAbela,jersuAbelovadjelabilapravednaiBoggajeuzvisio,anjegovasudjelabilazlai Gospod ih nije mogao blagosloviti. Zavist je potomak ponosa, i ako se njeguje u srcu, ona izazivamrnjuinaposljetkuiosvetuiubistvo.Sotonajepokazaosvojvlastitikarakterkadje poticaoaulovbijesprotivonogakojimunikadanijeuinionitanaao. Kralj je budno pazio na Davida nadajui se da e nai trenutak nepromiljenosti ili nesmotrenostikojabimoglaposluitikaoizgovordapadneunemilost.Smatraojedaonne moebitizadovoljandokovommladiuneoduzmeivotiostaneopravdanprednarodomza svoje zlo djelo. Postavljao je Davidu zamke potiui ga da vodi rat protiv Filistejaca s jo veom estinom, obeavajui kao nagradu za njegovo junatvo brak s najstarijom kerkom kraljevskekue.Davidovjednostavanodgovornaovajprijedlogjebio:Kosamjaitaznai mojivot,talikuaocamojega,uIzraelu,dabudemkraljevzet?Monarhjepokazaosvoju neiskrenosttakotojekneginjuudaozadrugog. Naklonost Mihale, aulove najmlae keri, prema Davidu pruala je kralju jo jednu prilikudakujezavjeruprotivsvogsuparnika.MladiujeponuenaMihalinarukauzuslovda pruidokazeoporazuipogubljenjuodreenogbrojanarodnihneprijatelja.aulmiljaeda etakoDavidagurnutiu rukeFilistejcima,aliGospodjezatitiosvogslugu.Davidsevratio kao pobjednik iz bitke da bi postao kraljev zet. Ali je Davida ljubila aulova ki Mihala i monarhje,bijesan,gledaokakojenjegovazavjerauzvisilaonogakogajepokuaounititi.On jeipakidaljebiouvijekuvjerendajetobioovjekzakogajeGospodrekaodajeboljiodnjega i koji e vladati na izraelskom prijestolu umjesto njega. Odbacujui sve maske on je izdao zapovijestJonatanuidvorskimslubenicimadaoduzmuivotonomekogajeonmrzio.
343

Jonatan je otkrio Davidu kraljevu namjeru i zapovjedio mu da se sakrije dok on ne zamolisvogocadapotediivotizraelskogizbavitelja.OnjepredkraljaizniosvetojeDavid uiniodasauvaastiivotnaroda,kaoistranukrivicukojabipoivalanaubicionogakoga jeBogupotrijebiodarasprinjegoveneprijatelje.Kraljevasavjestjebiladirnutainjegovose srce smekalo. ivoga mi Jahve, David nee umrijeti! David je izveden pred aula i on je sluiounjegovojprisutnostikaotojetoinioiuprolosti. Ponovno je objavljen rat izmeu Izraelaca i Filistejaca i David je predvodio vojsku protiv neprijatelja. Izraelci su odnijeli veliku pobjedu i narod je hvalio njegovu mudrost i junatvo. To je sluilo kao poticaj bivoj aulovoj gorini protiv njega. Dok je mladi svirao predkraljemispunjavajuiprostorijuskladnimzvucima,aulasuobuzelenjegovestrastiion je na Davida bacio koplje, mislei da e muziara prikovati na zid, ali Gospodnji je aneo skrenuosmrtonosnooruje.Davidjepobjegaoiotiaouvlastitukuu.auljeposlaouhodeda gaubijudokujutrobudeizlazioizkue. MihalajeobavijestilaDavidaonamjeramasvogoca.Molilagajedabijegomspasisvoj ivottedagaonaspustinizprozoritakomuomoguidapobjegne.OnjepobjegaokSamuelu uRatnu, aprorokje,nebojeisekraljevognezadovoljstva,dobrodolicomprihvatiobjegunca. Samuelov je dom bio mirno mjesto u poreenju sa kraljevskom palatom. Ovdje, u brdima, Gospodnjiuvaenislugajenastaviosvojedjelo.Grupavidjelacajebilasnjimionisupomno prouavaliBojuvoljuispotovanjemslualirijeiuputakojesusilazilesaSamuelovihusana. DragocjenesubilepouketoihjeDavidnauioodovogizraelskoguitelja.Davidjevjerovao da aulovim odredima nee biti nareeno da napadnu ovo sveto mjesto, ali inilo se da nijednomjestonijesvetozapomraeniumoajnogkralja.DavidovapovezanostsaSamuelom izazvala je kraljevu ljubomoru da ne bi onaj kojeg se irom Izraela potovalo kao Bojeg prorokasvojuticajiskoristiozanapredovanjeaulovasuparnika.Kadjekraljsaznaogdjeje David,onjeposlaoglasnikedagadoveduuGibeu,gdjejenamjeravaoizvritisvojuubilaku namjeru. Glasnicisupolinaput,namjeravajuiubitiDavida,alinjihjenadziraoOnajkojijevei odaula.Presrelisuihnevidljivianeli,kaoiBaalamanaputudaprokuneIzraela.Poelisu prorokovatioonometoesedogoditiu budunostiijavljatislavuivelianstvoJahve.Takoje Gospodnadvladaobijesovjekaipokazaosvojusiludaobuzdazlo,dokjesvogsluguokruio anelimauvarima. VijestisudoleidoauladokjeoneljnoekaodamuDavidpadneuruke,aliumjesto daprimiBojiukor,onjepostaojoozlojeenijiiposlaodrugeglasnike.BojiDuhjesvladaoi njihionisusepridruiliprvimauprorokovanju.Kraljjeposlaoitreeposlanstvo,alikadsu onidolimeugrupuproroka,boanskijeuticajsiaoinanjihtesuioniprorokovali.aulje onda odluio poi sam, jer je njegovo estoko neprijateljstvo postalo nekontrolirano. Bio je odluandaneekadruguprilikudaubijeDavida.Namjeravaogajeubitivlastitomrukombez obziranaposljediceimmudoenadohvatruke. Ali Boji aneo ga je susreo na putu i nadvladao ga. Boji Duh ga je nadzirao svojom silom i on je hodio i izgovarao molitve Bogu, prekidane proroanstvima i svetim pjesmama. ProrokovaojeodolaskuMesijekaoOtkupiteljusvijeta.KadjedoaouprorokovdomuRatnu, odloiojevanjskuodorukojajeoznaavalanjegovpoloajicijelidaninoleaopoduticajem boanskog Duha pred Samuelom i njegovim uenicima. Narod je bio privuen da vidi ovaj udanprizorteseokraljevomiskustvugovorilonadalekoinairoko.Takojeponovnopred krajnjegovevladavinenastalaizrekauIzraeludajeaulmeuprorocima.
344

Namjeraprogoniteljajeponovnoporaena.UvjeravaojeDavidadasepomiriosnjim, ali David je imao malo povjerenja U kraljevo pokajanje. On je iskoristio ovu priliku da pobjegnedoksekraljevoraspoloenjekaoiranijenepromijeni.Njegovojesrcebiloranjenoi onjeeliojojednomvidjetisvogprijateljaJonatana.Svjestansvojenevinostitraiojekralje vogsinaiizrekaonajdirljivijipoziv:tosamuinio?pitaoje.Kakvajebilamojakrivicaito samzgrijeiotvomeocudatraimojivot?Jonatanjevjerovaodajenjegovotacpromijenio namjerutedavienenamjeravaDaviduoduzetiivot.IJonatanmujerekao:Dalekoodtebe tamisao!Eto,mojotacnepoduzimanita,bilovelikoilinebilo,adatomenineotkrije.Zato bidaklemojotackrioodmeneupravoto?Neetobiti!NakonjedinstvenaprikazaBojesile JonatannijemogaovjerovatidabinjegovotacjouvijekelioubitiDavida,buduidabitobila pobunaprotivBoga.AliDavidutonijebiouvjeren.OnjesaarkomeljomrekaoJonatanu: AliivogamiJahveiivotamitvogaimasamojedankorakizmeumeneismrti. UvrijememladogmjesecauIzraeluseslaviosvetipraznik.Ovajsepraznikodraodan nakonDavidovaiJonatanovarazgovora.Naovomsepraznikuoekivalodaseobojicamladia pojavezakraljevimstolom,aliDavidsebojaodoitejedogovoreno daonposjetisvojubrau u Betlehemu.Popovratkuonsetrebaosakritiupoljunedalekoodmjestaslavlja,itridanabiti odsutanizkraljeveprisutnosti,aJonatanepratitikakavetouinakimatinaaula.Akose nekobuderaspitivaooJesejevomsinu,Jonatanjetrebaoreidajeotiaokuidaprisustvuje rtvi koja se prinosi u kui njegova oca. Ako kralj ne pokae svoju ljutnju, ve odgovori: Dobro!tadaezaDavidabitisigurnodasevratiudvor.Aliakoserazbjesnizbognjegove odsutnosti,toeodluitioDavidovombijegu. PrvogdanapraznikakraljsenijeraspitivaooDavidovojodsutnosti,alikadjenjegovo mjestoostalopraznoidrugidan,onjeupitao:ZatoJesejevsinnijedoaonaobjednijuerni danas?IJonatanjeodgovorioaulu:DavidmeupornomoliodagapustimdaideuBetlehem. Rekaomije:Pustimedaidem,jerslavimoporodinurtvuumomgradu,imojasumebraa pozvala da doem. Ako sam dakle stekao tvoju naklonost, daj mi dopust da pohodim svoju brau.Eto zatoganemakodkraljevastola.Kadjeauluooverijei,nijemogaosavladati svoj bijes. Izjavio je da sve dok David ivi Jonatan ne moe doi na izraelski prijesto i zahtijevaojedaseodmahpoaljepoDavidadabigaubio.Jonatanjeponovnoposredovaoza svog prijatelja molei: Zato on mora umrijeti? to je uinio? Ovaj poziv kralju uinio je njegovbijesjosotonskijimikopljekojejenamijenioDavidusadajebacionavlastitasina. Knezjebiooaloeniogoreninaputajuikraljevskuprisutnostonvienijebiogost naprazninojsveanosti.Boljeslomilanjegovuduukadseudogovorenovrijemepojaviona mjestugdjejeDavidtrebaosaznatiokraljevimnamjeramazanjega.Palisujedandrugomu zagrljaj i gorko plakali. Kraljeve mrane strasti bacile su sjenu na ivot mladia i njihova je alostbilapreviesnanadabiseizrazila.DavidjeuoposljednjeJonatanoverijeidoksuse rastajali da bi poli razliitim putevima: Idi u miru! to smo se obojica zakleli Jahvinim imenom, neka Jahve bude svjedok izmeu mene i tebe, izmeu moga potomstva i tvoga potomstvadovijeka! Kraljev sin se vratio u Gibeu, a David se pourio u Nob, grad udaljen samo nekoliko milja,kojijetakoepripadaoBenjaminovomplemenu.atorjebioprenesenu tomjestoizila iondjejesluiovelikisvetenikAhimelek.Davidnijeznaogdjedapotraiutoiteosimkod Bojih sluga. Svetenik ga je posmatrao sa zaprepatenjem dok je urno uao, oito sam, s izgledomkojijeodavaobriguialost.Upitaojetogajeovdjedovelo.Mladiseneprekidno bojao da e biti otkriven te je pribjegao prijevari. David je rekao sveteniku da ga je kralj
345

poslaonatajnizadatak,kojijezahtijevaobrzuotpremu.Onjeovdjepokazaonedostatakvjere u Boga i njegov grijeh je prouzroio smrt velikog svetenika. Da je jasno iznio injenice, Ahimelekbiznaokakodaseponaadaspasisvojivot.Bogzahtijevadaistinitostobiljeava ivot njegovog naroda ak i u najveim opasnostima. David je od svetenika zatraio pet hljebova. Kod Bojeg ovjeka nije bilo niega osim svetog hljeba, ali David je uspio ukloniti njegovunedoumicuidobitihljebdazatomisvojuglad. Ali,pojavilasenovaopasnost.Doeg,nadglednikaulovihpastira,kojijeprihvatiovjeru Izraelaca,moliosenamjestubogosluenja.VideiovogovjekaDavidjeodluiopouritiinai drugoutoitekaoinekoorujeskojimbisemogaobranitiakobudepotrebno.Zatraiojeod AhimelekamaireenomujedaimasamoGolijatovmakojijeuatoruuvankaouspome na.Davidjeodgovorio:Takvavienema,dajmiga!Vratilamusehrabrostkadjeuzeoma kojijenekadupotrijebiodaunitifilistejskogjunaka. DavidjepobjegaoAhiu,kraljuGata,jerjesmatraodajesigurnijimeuneprijateljima svognarodanegouaulovupodruju.AliAhiujereenodajeDavidovjekkojijegodinama ranije ubio filistejskog junaka i on se naao u velikoj opasnosti. Ali pretvarajui se da je umobolanprevariojesvojeneprijateljetetakopobjegao. Davidova prva greka je bila nepovjerenje u Boga u Nobu, a njegova je druga greka bilaprijevaraAhia.Davidjepokazaoplemenitekarakterneosobine,anjegovamoralnavred noapribavilamujenaklonostnaroda,alikadgajestiglakunja,njegovajevjeraposrnulai pojavilesuseljudskeslabosti.Usvakomjeovjekuvidiouhoduiizdajicu.Davidjeuvelikoj krizigledaonaBogaiporaziofilistejskogdiva.OnjevjerovaoBoguiiaounjegovoime.Ali doksugahvataliiprogonili,nedoumicaialostuinilisudaizgubisvognebeskogOcaizvida. OvoiskustvojeposluilodapoduiDavidamudrosti.Onogajenavelodashvatisvoje slabosti i nunost neprekidne zavisnosti 0 Bogu. Kako je dragocjen uticaj Bojeg Duha kad doe na depresivnu i oajnu duu, hrabrei obeshrabrene, jaajui slabe i dajui hrabrost i pomo umornim Gospodnjim slugama. O, kakav je na Bog koji se njeno odnosi prema grjenicimaipokazujesvojestrpljenjeinjenostunevolji,ikadnassvladanekavelikaalost! Svaka greka Boje djece znak je njihovog nedostatka vjere. Kad sjene obuzmu duu, kadelimovidjeloivostvo,mimoramopodignutipogled:iznadtamejesvjetlost.Davidniza trenutak nije smio pokazati nevjeru u Boga. On je imao razlog da mu vjeruje. On je bio GospodnjipomazanikinjegasuuopasnostititiliBojianeli.Biojenaoruanhrabrouda iniprekrasnestvariisamodajesvojemisliusmjeriostekihokolnostiukojimasenaaoi razmiljaooBojojsiliivelianstvu,onbiimaomirakiusjenismrtnoj.Onjespovjerenjem mogao ponoviti Gospodnje obeanje: Nek se pokrenuplaninei potresu brijezi, ali se ljubav mojaneeodmaiodtebe,nitesepokolebatmojSavezmira,kaeJahvekojitisesmilovao. (Iz54,10) David je meu judejskim planinama traio utoite od aulova gonjenja. Dobro je pobjegao u peinu Adulam, mjesto koje se s malim snagama moglo obraniti protiv brojne vojske. A kad su to ula njegova braa i sva njegova porodica, dooe onamo da mu se prikljue. Davidova porodica nije se mogla osjeati sigurnom znajui da se kraljeva nerazumnasumnjamoeusvakomtrenutkuusmjeritiprotivnjihzbogodnosasDavidom.Oni sutadasaznali,onotosepostupnoprouloIzraelom,dajeBogizabraoDavidakaobudueg vladara svoga naroda. Vjerovali su da e s njim biti sigurniji, premda je bio bjegunac u usamljenojpeini,negobitiizloeniumobolnojludostizavidnogkralja. U peini Adulam porodica se sjedinila u ljubavi i slozi. Jesejev sin je pjevanjem i
346

sviranjemharfemogaorei:Gle,kakojedobroikakojemilokaobraazajednoivjeti!(Ps 133,1) On je okusio gorinu nepovjerenja od vlastite brae, i sklad koji je sada zamijenio neslogudoniojeradostprogonjenomsrcu.OvdjejeDavidskladaopedesetsedmipsalam. Nijedugopotrajalo,aidrugikojisueljelipobjeiodkraljevihpritisakapridruilisuse Davidovoj grupi. Bilo je mnogo onih koji su izgubili povjerenje u izraelskog vladara, jer su uvidjelidagaGospodnjiDuhvienijevodio.Osimtogaskupieseokonjegasvikojibijahuu nevolji, svi zadueni, svi nezadovoljni, i on im posta vodom. A bijae ih oko njega do etiri stotineljudi.OvdjejeDavidimaovlastitomalokraljevstvoitujevladaoredidisciplina.Ali akiuovomutoituuplaninamaonsenijeosjeaosigurnimjerjeneprekidnoimaodokaze dakraljnijeodustaoodsvojihubilakihnamjera. On je naao utoite za svoje roditelje kod Moabskog kralja, a onda, na dojavu o opasnostiodGospodnjegproroka,pobjegaoizsvogskrovitauHeretskuumu.Iskustvoto ga je doivljavao Davidu nije bilo nepotrebno ili besplodno. Bog ga je disciplinirao da bi ga osposobiodapostanemudargeneralkaoipravedanimilostivkralj.Sagrupombjegunacaon se pripremao da preuzme posao koji je aul, zbog svojih ubilakih strasti i slijepe neopreznosti,postaonesposobanobaviti.LjudinemoguostavitiBojesavjeteizadratimiri mudrost koja e ih osposobiti da djeluju pravedno i oprezno. Nema tako strane, beznadne ludostikaokadslijedimoljudskumudrost,bezvostvaBojemudrosti. auljespremaopostavitizamkuiuhvatitiDavidaupeiniAdulam,akadjeotkriodaje Davidnapustioovomjestoutoista,kraljjebiovrloljutit.Davidovbijegjezaaulabiotajna. Nijegamogaoobjasniti,osimdavjerujekakojeunjegovulogorubioizdajicakojijeJesejevu sinudojavioonjegovojbliziniinamjeri. Uvjeravao je svoje savjetnike da se protiv njega stvorila zavjera i s ponudom bogatih darovaipoloajaastionihjepotkupiodameunjegovimnarodomotkrijukosesprijateljios Davidom. Doeg Edomac je postao dounik. Potaknut astoljubljem, ambicijama i mrnjom protiv svetenika, koji su ukoravali njegov grijeh, Doeg je izvijestio o Davidovom posjetu Abimeleku, prikazujui ge u takvom svjetlu da raspali aulov bijes protiv Bojeg ovjeka. Rijeitogzlobnogjezikazapalilesuvatruiizazvalenajgorestrastiuaulovusrcu.Izvansebe odbijesaonjenarediodasecijelasvetenikaporodicapogubi.Stranazapovijestjeizvrena. Ne samo Abimelek ve i lanovi doma njegovog oca, osamdeset i pet ljudi koji su nosili opleak,bilisupobijeninakraljevuzapovijest,rukomubilakogDoega. I Nob, sveteniki grad, pohara otricom maa, pobivi mukarce i ene, djecu i dojenaad,goveda,magarceiovce.auljetomogaouinitisamopodSotoninomkontrolom. KadjeBogrekaodasenapunilamjeraamalekepokvarenostiizapovjediomudaihpotpuno uniti,onsesmatraopreviesaaljivimdaizvriboanskuzapovijesttejepotedioonotoje biloodvojenozaunitenje,alisadajebezBojezapovijesti,podSotoninimvostvom,mogao pobiti Gospodnje svetenike i donijeti propast stanovnicima Noba. Takva je pokvarenost ljudskogsrcakojejeodbiloBojevostvo. Ovo je djelo cijeli Izrael ispunilo strahom. Kralj kojeg su oni izabrali poinio je ovu strahotuionjetouiniopouzorunakraljeveizdrugihnarodakojisenisubojaliBoga.Koveg jebiosnjima,alisvetenicikojesuonipitalizasavjetbilisupobijenimaem.toslijedinakog toga?
347

 65. poglavlje

DAVIDOVAVELIKODUNOST
Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 22,20-23 i 23 do 27. NakonaulovogkrvolonogubistvaGospodnjihsvetenika,izbaviosesamojedansin Ahimeleka,Ahitubovasina,poimenuEbjatar,ipobjegaokDavidu.EbjatarjaviDavidudaje aulpoklaoJahvinesvetenike.ADavidodvratiEbjataru:Jasamveonogadanakadondje bijae Doeg Edomac znao da e on zacijelo javiti to aulu! Ja sam krivac za ivote tvoga oinskogadoma.Ostanikodmene,nebojse:kobudetraiotvojivot,traitemoj.Kodmene ebitidobrouvan. David, koga je kralj jo uvijek progonio, nije nalazio mjesto odmora ili sigurnosti. U KeilijenjegovahrabragrupaspasilagraddaganeosvojeFilistejci,alioninisubilisigurniak nimeuljudimakojesuizbavili.IzKeilesuotiliupustinjuZif. UvrijemekadjeuDavidovuivotubilomalosvijetlihdogaajaonseobradovaokadga je Jonatan, koji je saznao mjesto njegova utoita, neoekivano posjetio. Dragocjeni su bili trenuci koje su ova dva prijatelja provela u zajednikom druenju. Izmjenjivali su razliita iskustvaiJonatanjeohrabrioDavidovosrcerijeima:Nebojse,jerteneestiirukamoga ocaaula.TiekraljevatinadIzraelom,ajaubitidrugidotebe;imojotacaulznatodobro. IsklopienjihdvojicasavezpredJahvom.DavidostauHori,aJonatanodesvojojkui. David je nakon Jonatanova posjeta hrabrio svoju duu pjesmama hvale pratei se na svojojhrafidokjepjevao: U Jahvu se uzdam! Zato dakle govorite dui mojoj: Odleti u goru kao ptica! Gle, bezbonici ve luk napee, za tetivu strijelu zapee da iz potaje ustrijele pravednika. Kad su temelji uzljuljani to da uini pravednik? Jahve je u svom svetom Hramu, na nebeskom sjedi prijestolu. Oi njegove motre, vjeama ispituje sinove ljudske. Jahve ispituje pravedna i nepravedna, iz dna due mrzi silnika. (Ps 11,1-5) ZifejciuijejepustinjskopodrujeDaviddoaoizKeileposlalisuporukuauluuGibeu da znaju gdje se David skriva te da e povesti kralja do njegova sklonita. Ali David je, upozoren na njihove namjere, promijenio svoje mjesto potraivi utoite u brdima izmeu MaonaiMrtvogmora. aulu je ponovno poslana poruka: David je u engadskoj pustinji! Tada aul uze tri hiljadeodabranihljudiizsvegaIzraelaipodetraitiDavidainjegoveljudenaistokodLitica
348

divokoza. David je sa sobom imao samo est stotina ljudi dok je aul poao na njega s vojskom od tri hiljade ljudi. Jesejev sin i njegovi ljudi su u zabaenoj peini ekali na Gospodnje vostvo U vezi s onim to trebaju uiniti. Dok se aul penjao planinom, on je skrenuo i sam uao u peinu u kojoj su David i njegova grupa biliskriveni.KadsuDavidovi ljuditovidjeli,poticalisusvogvodudaubijeaula.injenicudajekraljsadabiounjihovim rukamaonisuprotumailikaosigurandokazdajesamBogpredaoneprijateljaunjihoveruke kakobigamogliunititi.Davidjebioukunjidatakogledanaovajdogaaj,aliglassavjesti mu je progovorio rijeima: Ouvao me Jahve da takvo to uinim svome gospodaru, da dignemrukunanjega,jerjepomazanikJahvin. Davidovi ljudi jo uvijek nisu bili voljni ostaviti aula na miru i oni su podsjetili svog zapovjednika na Boje rijei: Ja u predati tvoga neprijatelja u tvoje ruke, postupaj s njim kako ti se mili! Tada je David ustao i odsjekao skut od aulova plata. Ali kasnije je imao grinjusavjestijerjeoskvrnuoodjeukralja. auljeustaoiizaaoizpeinedanastavipotragukadjezauoglas:Gospodarukralju! Okrenuosedavidikomuseobraa,atojebioJesejevsin,ovjekkojegjetakodugoelioimati u svojim rukama da ga ubije. David se poklonio priznajui ga kao svog gospodara. Onda se sljedeim rijeima obratio aulu: Zato slua ljude koji ti govore da David snuje tebi pro past?Gle,upravouovajdantvojesuoimoglevidjetidateJahvepredaodanasumojerukeu ovoj peini. Rekoe mi da te ubijem, ali te potedjeh i rekoh: Neu dii svoje ruke na svoga gospodara, jer je Jahvin pomazanik. O moj oe, pogledaj i vidi skut od svoga plata u mojoj ruci:odsjekaosamskutodtvogaplata,atebenisamubio;spoznajivididaumojojrucinema nizlobeniopaine.Janisamzgrijeioprotivtebe,ativrebanamojivotdamigauzme! Kad je aul uo Davidove rijei, on se ponizio i nije mogao a da ne prizna njihovu istinitost.Njegovisuosjeajibilidubokodirnutikadjeshvatiodasenalaziourukamaljudiiji je ivot traio. David je stajao pred njim svjestan svoje nevinosti. aul je omekana duha uzviknuo:Jelitotvojglas,sineDavide?Iauljepodigao svojglasiplakao.Ondajerekao Davidu: Pravedniji si od mene, jer ti si meni uinio dobro, a ja sam tebi uinio zlo... Kad se ovjek namjeri na svoga neprijatelja, puta li ga da ide mirno svojim putem? Neka ti Jahve naplatizaonodobrotosimidanasuinio!Sadapouzdanoznamdaezacijelobitikraljida e se kraljevstvo nad Izraelom trajno odrati u tvojoj ruci. David je onda sklopio savez sa aulom da e, kad se to dogodi, milostivo postupati prema aulovoj kui i nee iskorijeniti njegovoime. Poznavajui aulovo ponaanje u prolosti David nije mogao vjerovati kraljevim obeanjima,nitisenadatidaenjegovopokajnikostanjedugotrajati.TakojeDavid,kadse aulvratiokui,ostaouplaninskimuporitima. Neprijateljstvo protiv Bojih sluga koje njeguju oni koji su popustili Sotoninoj sili ponekadsepretvoriuosjeajpomirenjaimilosra,alipromjenanijeuvijektrajna.Nakonto ljudizlihnamjeraineigovorezlestvariprotivGospodnjihsluga,uvjerenjedasupogrijeili ponekadsedubokousadiunjihove umove.GospodnjiseDuhborisnjimaioniponizesvoja srcapredBogomipredonimaijisuuticajhtjeliunititiitakomijenjajusvojeponaanje.Ali kad ponovno otvore vrata prijedlozima Zloga, stare misli oivljuju, budi se staro neprijatelj stvo i oni se vraaju izvriti isto djelo zbog kojeg su se pokajali i koje su za neko vrijeme odbacili. Oni ponovno govore zlo, optuujui i osuujui puni gorine upravo one kojima su izrekli najporaznija priznanja. Sotona moe iskoristiti takve due s veom silom nakon to iskusesveto,jersuzgrijeiliusprkosveemvidjelu.
349

Uto umrije Samuel. Sav se Izrael skupi i oplaka ga nariui za njim; i pokopae ga u njegovu zaviaju u Rami. Izraelski je narod Samuelovu smrt smatrao nenadoknadivim gubitkom.Umrojeveliki,dobriprorokipoznatisudijaiboljenarodabiladubokaiiskrena. SamueljeodsvogdjetinjstvahodiopredIzraelompotenasrca.Premdasuaulapriznalikao kralja,Samuelovjeuticajbiosnanijijerjenjegovivotbioobiljeenvjernou,poslunoui posveenjem.itamodajesudioIzraelucijelisvojivot. Kad je narod usporeivao aulov i Samuelov ivot, oni su uvidjeli greku koju su poinili kad se nisu eljeli razlikovati od okolnih naroda. Mnogi su sa strahom posmatrali stanje drutva koje je sve bre proimala nevjernost i bezbonost. Primjer njihovog vladara vrio je veliki uticaj, i ma koliko Izraelci oplakivali Samuela, Gospodnjeg proroka, on je bio mrtav. Narodjeizgubioosnivaaipredsjednikasvetihkola,anito nije bilo sve. Izgubili su onogakomesuljudibilinaviknutidolazitisasvojimvelikimtekoama,izgubilisunekogako jeneprekidnoposredovaopredBogomzanajboljeinteresesvognaroda.Samuelovoposredo vanjejenjimadavaloosjeajsigurnostijermnogomoemolitvapravednikaakojearkaGak 5,16).NarodjeosjeaodaihjeBogodbacio.inilosedajekraljnarubuludila.Pravdajebila izvrtana,aredsepretvorioupometnju. Upravokadjenarodbiorastrganunutarnjimsukobima,kadjeumirujui,bogobojazan Samuelov savjet bio najpotrebniji, Bog je svom ostarjelom sluzi dao odmor. Misli naroda su bileispunjenegorinomdoksuposmatralinjegovomirnomjestopoivalitaisjealisesvoje ludostikadsugaodbacilikaovladara,jerjeonbiotakobliskopovezansNebomdaseinilo kako cijeli Izrael povezuje s Jahvinim prijestolom. Samuel je bio taj koji ih je uio da ljube i sluajuBoga,alisada,kadjeonbiomrtav,narodjeosjeaodasupreputenimilostikraljakoji seudruiosaSotonomikojienarodrastavitiodBogaiNeba. DavidnijemogaodoinaSamuelovpogreb,aliongajedubokoinjenooplakivaokao to vjeran sin oplakuje predana oca. Znajuida je Samuelova smrtraskinulajojednustegu kojomsuobuzdavanaaulovadjela,Davidjeiskoristioprilikudapotraisigurnijemjestoteje pobjegaou pustinjuParan.Ovdjejeskladaostodvadesetiistodvadesetprvipsalam.Uovoj pustinjskojdivljini,shvatajuidajeprorokmrtav,akraljnjegovneprijatelj,onjepjevao: Pomo je moja od Jahve koji stvori nebo i zemlju. Tvojoj nozi on posrnuti ne da i nee zadrijemati on, uvar tvoj. Ne, ne drijema i ne spava on, uvar Izraelov. uvao te Jahve od zla svakoga, uvao duu tvoju! uvao Jahve tvoj izlazak i povratak odsada dovijeka. (Ps 121,2-8) David i njegovi ljudi su tokom boravka u Paranskoj pustinji titili stada bogataa Nabala, koji je u tom podruju imao veliko bogatstvo, od napada pljakaa. Nabal je bio Halebovpotomak,alipoprirodijebiogrubitvrdica. Bilojevrijemestrienjaovaca,vrijemegostoprimstva.Daviduinjegovimljudimabilo jeprijekoporebnonetohraneiuskladusobiajimaonogavremenaJesejevjesinposlaoNa baludesetmladiainaredioimdagapozdraveuimesvoggospodaraidodaju:Mirtebi,mir
350

tvome domu, mir svemu to ima! Sada, ujem, strie ovce. A tvoji su pastiri bili kod nas, nismoihdirali,nitaimnijenestalodoklegodsubiliuKarmelu.Pitajsvojesluge,ikazaeti. Zato neka ovi momci nadu milost pred tobom, jer smo doli u svean dan. Podaj svojim slugamaisvomesinuDavidutotisenadepriruci. David i njegovi ljudi bili su kao zatitni zid Nabalovim pastirima i stadima, a sada su traili od ovog bogatog ovjeka da svojim obiljem zadovolji potrebe onih koji su mu tako vrijedno sluili. David i njegovi ljudi su mogli sami uzeti od njegovih stada, ali oni to nisu uinili. Njihovo je ponaanje bilo poteno. Meutim, Nabal nije zamijetio njihovu ljubaznost. OdgovorkojijedaoDaviduotkrivaojenjegovkarakter:KojeDavid,kojeJesejevsin?Danas imamnogoslugukojisupobjegliodsvojihgospodara.Zardauzmemsvojhljeb,svojuvodu, svojustokukojusampoklaozasvojestrigae,padatopoklonimljudimaokojimaneznamni odaklesu? Kad su semladii vratili praznihruku i sveprenijeli Davidu, on senapunio srdbom. Zapovjediojesvojimljudimadasespremezaborbu,jerjeodluiokaznitiovjekakojimuje uskratio njegovo pravo i koji je nepravdi pridodao uvredu. Ovakva je plahovita odluka vie bila u skladu sa aulovim nego s Davidovim karakterom, ali Jesejev je sin tek trebao nauiti poukuostrpljenjuukolinevolje. JedanodNabalovihslugupouriojeAbigajili,Nabalovojeni,nakontojeonotpustio Davidove ljude. Eto, rekao je, David je poslao iz pustinje glasnike da pozdrave naega gospodara, a on ih potjerao. A ti su ljudi bili vrlo dobri prema nama: nisu nas dirali, nita nismoizgubilidoklegodsmobili upolju.Nouidanjubilisunamkaobedemusvevrijeme dok smo bili s njima pasui stada. Razmisli sada i vidi to e uiniti, jer je gotova pogibija naemgospodaruisvemunjegovudomu;aonjeopakovjekkomusenemoenitakazati. Ne savjetujui sesa svojimmuemine govoreimu o svojimnamjeramaAbigajilaje uzeladovoljnukoliinuhrane,natovarilaihnamagarceiposluziposlalanaprijed,asamaje krenulaususretDavidovojgrupi.Susrelagajeubrdskomgutiku.KadjeAbigajilaugledala Davida,brzosjahasmagarcaipadepredDavidaniice,poklonivisedozemlje.Bacivimuse tako pred noge, ree: Gospodaru, neka na mene padne krivica! Dopusti da slubenica tvoja progovori tvojim uima, i udostoj se posluati rijei slubenice svoje! Abigajila se obratila Daviduspotovanjemkaodajegovorilaokrunjenomkralju.Nabaljeprezirnouzviknuo:Ko je David? ali Abigajila ga je nazvala gospodarom. Ona je ljubaznim rijeima pokuala smekati njegove povrijeene osjeaje i molila ga za svog mua. Bez imalo razmetanja ili ponosa,vepunaBojeljubaviimudrosti,Abigajilajeotkrilasnagusvogpredanjasvommuu te je Davidu jasno dala znati da neljubazno ponaanje njezina mua nije promiljena lina uvredaprotivnjega,vejednostavnoizlivjednenesreneisebineprirode. Zatosada,gospodaru,ivogamiJahve,itakobioivti,itakotiJahve,kojiteouvaoda ne svali na se krvnu krivicu i da ne pribavi sebi pravdu svojom rukom: neka prou kao Nabal tvoji neprijatelji i oni koji snuju zlo mome gospodaru. Abigajila nije sebi pripisala zasluge za odvraanje Davida od njegove nepromiljene namjere, ve je Bogu odala slavu i ast.OnajeondaponudilabogatezalihekaortvupomirenjaDavidovimljudimaidaljemolila kaodajeonabilatakojajeizazvalavoingnjev. Oprostislukinjisvojoj,reklaje,njenukrivicu!ZacijeloeJahveosnovatitrajandom momegospodaru,jermojgospodarbijeJahvinebojeve,izasvegatvogaivotaneesenaizlo natebi.AbigajilajeindirektnoreklaDavidutotrebainiti.Ontreba voditiJahvinebojeve,a netraitiosvetuzaosobneuvrede,premdajebioprogonjenkaoizdajica.Zatimjenastavila:
351

Akosekodignedateprogoniidatiradioglavi,nekaivotmogagospodarabudepohranjen ukrinjiivotakodJahve,tvogaBoga...IkadJahveuinimomegospodarusvakodobrokojeti jeobeao,ikadteodredidabudeknezomnadIzraelom,ondanekanebudenasmutnjunina grinjusavjestimomegospodarudajenizatoproliokrvidajesebipribaviopravdurukom svojom. I kad Jahve uini dobro mome gospodaru, sjeti se tada slubenice svoje! (1 Sam 25,2931) Ovakve rijei su mogle doi samo s usana onoga ko je primao mudrost odozgo. Abigajilino lice, rijei i djela su, poput cvjetna mirisa, nesvjesno odisala pobonou. Duh Bojeg Sina prebivao je u njenojdui. Njengovor, zainjen milou, prepun milosra imira, donosiojenebeskiuticaj.Davidovesupobudepostalepozitivnijeionjezadrhtaopripomisli naposljedicesvojenepromiljenenamjere.Blagomirotvorcima,jeresezvatisinoviBoji! (Mt 5,9) Kad bi bilo mnogo vie ovakvih ena u Izraelu koje bi blaile povrijeene osjeaje, prijeilenepromiljeneporiveisuzbijalevelikazlarijeimamiraimudrosti! ivot posveenog hrianina uvijek iri svjetlost, utjehu i mir. Njegova su obiljeja istoa, taktinost, jednostavnost i korisnost. Njega nadzire nesebina ljubav koja posveuje uticaj.Hristosjeunjemuitragsvjetlostiostajesvudakudaidenjenvlasnik.Abigajilajebila mudrasavjetnicaiodgojiteljica.Davidovajestrastiezlapodsilomnjenoguticajaiizlaganja. Onjebiouvjerendanijemudrouiniotedajeizgubionadzornadsvojimduhom. On je primio ukor s poniznim srcem u skladu sa svojim vlastitim rijeima: Nek me samoudaripravednik,ljubavjetomekara,aliuljegrenikoneemiglavupomazati.(Ps 141,5)Onsezahvalioiblagosloviojejergajepravednosavjetovala.Mnogojeonihkoji,kadih se ukori, smatraju vrijednim pohvale to to ukor primaju bez nestrpljenja, ali kako je malo onihkojiprimajuukorsazahvalnimsrcemiblogosiljajuonekojiihnastojespasitidanepodu putemzla. KadseAbigajilavratilakui,nalajeNabalainjegovegostekakouivajuuvelikojgozbi kojusupretvoriliuprizorpijanogorgijanja.Onanijesvedosljedeegjutrareklasvommuu to se dogodilo prilikom njenog razgovora s Davidom. Nabal je bio kukavica u srcu i kad je shvatiokakogajenjegovaludostdoveladorubaiznenadnesmrtionseskamenio.Bojeiseda eDavidiizvritisvojuosvetnikunamjeru,onjeispunjenstrahomzapaoustanjepotpune obamrlosti. Umro je nakon deset dana. ivot koji mu je Bog dao za njega je bio samo prokletstvo svijetu. Usred svoje radosti i slavlja Bog mu je rekao kao to je rekao bogatom ovjekuizprispodobe:Ludae...jonoaszatraietiseduanatrag.(Lk12,20) DavidsekasnijeoenioAbigajilom.Onjevebiomujedneene,aliobiajinarodau njegovovrijemesuiskvarilirasuivanjeiuticalinanjegovoponaanje.aksuivelikiidobri ljudi pogrijeili slijedei obiaje svijeta. David je tokom cijelog svog ivota osjeao gorke posljedicemnogozenstva. NakonSamuelovesmrtiDavidjenekolikomjesecibionamiru.Ponovnosepovukaou samou meu Zirejce, ali ovi su neprijatelji, nadajui se da e stei kraljevu naklonost, obavijestili o Davidovom sklonitu. Ova je vijest u aulu probudila demonske strasti koje su spavaleunjegovimgrudima.Onjejojednomsazvaosvojevojnikedaihvodiuprogonjenju Davida.AliprijateljskesuuhodeJesejevusinudonijelevijestdagaaulponovnogoniiDavid jesnekolikosvojihljudipoaodaizvidipoloajesvogneprijatelja.Bilajenokadsunapredu jui oprezno doli do neprijateljskog logora i pred sobom ugledali atore kralja i njegove pratnje. Niko ih nije primijetio jer je logor tiho spavao. David je pozvao svoje prijatelje da pousnjimusamoneprijateljskosredite.Kaoodgovornanjegovopitanje:Koesamnomu
352

logorsvedoaula?Abiajjeodmahodgovorio:Jaustobom! SkrivendugimgorskimsjenamaDavidinjegovpratilacsuuliulogorsvojihneprija telja.Doksupokuavaliutvrdititoanbrojneprijatelja,nailisunaaulakakospava,njegovo jekopljebilozabodenouzemljuavrzavodubiojeporedglave.PorednjegajeleaoAbner, njegovglavnizapovjednik,aposvudaokonjihvojnicikojisudubokospavali.Abiajjepodigao svoj ma i rekao Davidu: Danas ti je Bog predao tvoga neprijatelja u tvoje ruke; zato sada dopusti da ga njegovim vlastitim kopljem pribodem za zemlju, jednim jedinim udarcem, drugogamineetrebati.Onjeekaorijedoputenja,alijezauoapat:Nemojgaubijati!Jer tkoedignutirukusvojunaJahvinapomazanikaiostatinekanjen?...ivogamiJahve,iudarit egaJahve,bilodaemudoinjegovdandaumre,bilodaeotiiubojipoginuti.Nedaomi JahvedadignemrukunapomazanikaJahvina!Negouzmisadakopljetomujekoduzglavljai vrzavodu,pahajdemo!IuzeDavidkopljeivrzavodutosubilikodaulovauzglavlja,i oniodoe:nikonitanijevidioniopazio,nikosenijeprobudio,negosusvispavali,jerbijae nanjihpaoduboksanodJahve.KakoGospodmoejednostavnooslabitinajsnanije,ukloniti razboritostmudrihiobezvrijeditivjetinenajopreznijih! Kad se David naao na sigurnoj udaljenosti od logora, stao je na gorski vrh i glasno povikaovojsciiAbneru:Nisilitijunak?IkotijeravanuIzraelu?Pazatoondanisiuvao kralja,svogagospodara?Nijelijepotositiuinio.TakomiivogJahve,zasluilistesmrtto nisteuvalisvogagospodara,pomazanikaJahvina.Pogledajsadagdjejekraljevokopljeigdje jevrzavodutomubijaedouzglavlja!TadaaulpoznadeDavidovglasiupita:Jelitotvoj glas, sine Davide? A David odgovori: Jest, kralju gospodaru! I nastavi: Zato moj gospodar progoni svog slugu? to sam uinio? Kakva je krivca u mojoj ruci? Zato neka se sada moj gospodar i kralj udostoji posluati rijei svoga sluge. S kraljevih se usana ponovno zaulo priznanje:Zgrijeiosam!Vratimise,sineDavide,neutivieinitizla,kadjedanasmojivot u oima tvojim bio tako drag. Jest, ludo sam radio i teko sam pogrijeio! A Evo kraljeva koplja, neka doe jedan od momaka i neka ga uzme! Premda je aul obeao: Neu ti vie initizla,Davidsenijepredaounjegoveruke. Ovaj drugiprimjer Davidova potovanja ivota njegova vrhovnika ostavio je na aula jodubljidojamiprisilioganajoponiznijepriznanjenjegovezablude.Biojezaprepateni ponienprikazomtakvedobrote.RastajuiseodDavidaauljeuzviknuo:Budiblagoslovljen, sineDavide!Zacijeloeizvritisvojedjeloiuspjee!AliJesejevsinsenijenadaodaekralj istrajatiutakvomrazmiljanju. Davidjeoajnikieliopomirenjesaaulom.iniloseneizbjenimdaeonnaposljet kupastikaortvakraljevezlobetejeponovnoodluiotraitizaklonufilistejskojzemlji.Sa eststotinaljudipodsvojimzapovjednitvomonjepreaonastranuAhia,kraljaGata. Davidovzakljuakdaeaulzasigurnoostvaritisvojuubilakunamjerudonesenjebez savjetovanja s Bogom. Dok je aul kovao zavjeru i nastojao ga unititi, Gospod je radio da Davidu osigura kraljevstvo. Bog izvruje svoje planove premda su oni pred ovjekovim pogledom zavijeni tajanstvenou. Ljudi ne mogu razumjeti Boje putove, i gledajui na ono to se vidi, oni kunje, tekoe koje Bog doputa da dou na njih tumae kao neto to je usmjerenoprotivnjihteeimdonijetisamounitenje.TakojeDavidgledaonaonotosevidi, a ne na Boja obeanja. Sumnjao je da e ikada doi na prijesto. Duge kunje su oslabile njegovuvjeruiiscrpilenjegovostrpljenje. GospodnijeposlaoDavidadazatitupotraikodFilistejaca,Izraelovihnajogorenijih neprijatelja.Upravoeovajnaroddokrajabitinjihovnajgorineprijatelj,aonjeipakpobjegao
353

knjimadazatraipomoutrenutkupotrebe.Izgubivisvakopovjerenjeuaulaionekojisu musluili,onsepredaonamilostneprijateljusvognaroda.Davidjebiohrabarvojskovoa,a pokazao se mudrim i uspjenim ratnikom, ali sada kad je otiao Filistejcima, on je direktno radioprotivsvojihinteresa.BoggajepodigaodauspostavinjegovamjerilauzemljiJudinoji nedostatakvjeregajenaveodabezGospodnjezapovijestiodbacisvojemjestodunosti. Davidova nevjera je obeastila Boga. Filistejci su se bojali Davida vie no to su se bojaliaulainjegovevojske,alistavljajuisepodzatituFilistejaca,Davidimjeotkrioslabosti svogvlastitognaroda.OnjetimeohrabrioovenemilosrdneneprijateljedatlaeIzrael.David je bio pomazan da stoji u obrani Bojeg naroda i Gospod nije elio da njegov sluga hrabri bezbonike tako to e im otkriti slabosti njegovog naroda ili pokazati ravnodunost prema njihovoj dobrobiti. Nadalje, njegova su braa dobila dojam da je on otiao neznabocima sluiti njihovim bogovima. Ovim inom on je dao povod za pogreno tumaenje njegovih pobudaiumnogimajeizazvaopredrasudeprotivsebe.OnjeuinioupravoonotojeSotona eliojerjeDavidtraeiutoitemeuFilistejcimadaopovodazaosvetnikuradostBojim neprijateljimainjegovunarodu.DavidsenijeodrekaosluenjaBogunitiseodrekaorevnova nja za njegovu stvar, ali je rtvovao svoje povjerenje u Njega zbog svoje osobne sigurnosti i takookaljaopravedanivjerankarakterkojiBogzahtijevadaganjegoveslugeimaju. FilistejskikraljjesrdanoprimioDavida.Toplinadoekasemoglapripisatiinjenicida musekraljdivio,adjelominoinjenicidajenjegovojispraznostilaskalotodaIzraelaczatrai njegovuzatitu.DavidseuAhiovomkraljevstvuosjeaosigurnimodizdaje.Doveojesvoju porodicu, svoj dom i stvari zajedno sa svojim ljudima te se naizgled doao trajno naseliti u filistejskojzemlji.Ahiujesvetolaskaloionjeobeaozatititiizraelskebjegunce. Na Davidov zahtjev za prebivalite u zemlji, dalje od kraljevskog grada, kralj mu je u vlasnitvomilostivodarovaoSiklag.Davidjeshvatiodabizanjegainjegoveljudebiloopasno ostatipoduticajemidolopoklonika.Ugradupotpunoodvojenomzavlastituupotrebuonisu slobodnijemoglisluitiBogunegotobimoglidasuostaliuGatugdjesuneznaboakiobredi moglibitisamoizvorzlainemira. Dok je ivio u ovom izoliranom gradu David je ratovao s Geurcima, Girzijcima i AmaleanimainijeostavljaonikogakobiivdoniovijestiuGat.Kadbisevratioizbitkeonje Ahiudaodoznanjadajeratovaoprotivsvogvlastitognaroda,Judejaca.Zbogtogpretvaranja on je bio sredstvo jaanja filistejske ruke jer je kralj rekao: Ba se omrazio svome narodu. Izraelu!Zatoemibitislugadovijeka!Davidjeznaodajeunitenjeovihbezbonihplemena Bojavoljaidajeonbioodreendaobavitodjelo,alionnijeslijedioBojisavjetkadsesluio prijevarom. U ono vrijeme Filistejci skupie svoje ete za rat protiv Izraela. I Ahi ree Davidu: Znajdaeiisamnomnavojsku,tiitvojiljudi!Davidnijenamjeravaodiirukuprotivsvog naroda,alinijebiosigurankakodaseponaadokokolnostinepokautojenjegovadunost. Odgovorio je okoliajui i rekao: Dobro! Sad e vidjeti to e uiniti tvoj sluga! Ahi je razumio da su ove rijei obeanje pomoi u nailazeem sukobu i dao svoje obeanje da e Daviduukazativelikuastidatimuvisokpoloajnafilistejskomdvoru. Meutim,premdajeDavidovavjerau Bojaobeanjapomalopopustilaonsejouvijek sjeaodagajeSamuelpomazaozaizraelskogkralja.SjetiosepobjedakojemujeBogdaonad njegovimneprijateljimauprolosti.SjetiosevelikeBojemilostikadmujesauvaoivotod aulove ruke i odluio je da ne iznevjeri sveto povjerenje. Premda je izraelski kralj traio njegovivotonsenijeeliopridruitineprijateljimasvognaroda.
354

 66. poglavlje

AULOVAPOGIBIJA
Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 28 i 31. Filistejci su ponovno objavili rat Izraelcima. Dok su se Filistejci skupljali te doli i ulogorilisekodunema,nasjevernomrubuJizreelskenizine,dotlesuaulinjegovesnage logorovalesamonekolikomiljadaljeodpodnojaplanineGilboe,najunojgraniciravnice.U ovojjeravniciGideonstrimastotinamaljudivodiobitkusMidjancima.Meutim,duhkojije nadahnjivaoizraelskogizbaviteljasasvimserazlikovaoodonogakojijepokretaosrcekralje vo. Gideon je iao naprijed sa snanom vjerom u silu Boga Jakovljeva, ali aul se osjeao usamljen i nezatien jer ga je Bog odbacio. Dok je posmatrao filistejsku vojsku, uplai se i srcemusnanozadrhta. auljesaznaodasuDavidinjegovavojskasFilistejcimaionjeoekivaodaeJesejev sin iskoristiti priliku da se osveti za sve nepravde to ih je doivio. Kralj je osjeao veliku tjeskobu.Njegovenerazumnestrasti,kojesugapoticaledaunitiBojegizabranika,uvuklesu naroduovuvelikuopasnost.DokjeonbiozaokupljenproganjanjemDavida,onjezanemario obranukraljevstva.Filistejcisu,koristeiseovimstanjem,prodrlido samogsreditazemlje. Tako dok je Sotona poticao aula da iskoristi sve svoje snage u hvatanju Davida kako bi ga unitio, taj je isti zao duh nadahnuo Filistejce da iskoriste priliku kako bi unitili aula i pobijediliBojinarod.Kolikoestonavelikineprijateljkoristiistipristup!Ondjelujenaneko neposveenosrcedazapalizavistisvauucrkvi,aondakoristeitopodijeljenostanjeBojeg naroda,potiesvojeslugedaradenanjihovuunitenju. aul se sljedeeg jutra trebao upustiti u borbu s Filistejcima. Nad njim su se navukle sjene skoranje propasti i on je eznuo za vostvom i pomoi. Meutim, on je uzalud traio Boji savjet. aul upita za savjet Jahvu, ali mu Jahve ne dade odgovora, ni u snima, ni po Urimu,niprekoproroka.Gospodnikadanijeodbioduukojamujeprilaiskrenoiponizno. Zato onda nije odgovorio aulu? Kralj je svojim vlastitim djelom proigrao sve mogunosti obraanja Bogu. On je odbio savjet proroka Samuela, izgnao je Davida, Bojeg izabranika, pobiojesvetenikeGospodnje.KakojemogaooekivatidamuBogodgovorikadjepresjekao kanalekomunikacijetoihjeNebouspostavilo?OnjezgrijeioprotivDuhamilostiinijemu semogloodgovoritiusnuiliotkrivenjemodGospoda.aulsenijeobratioBogusponiznoui pokajanjem.OnnijetraiooprostipomirenjesBogom,veizbavljenjeodsvojihneprijatelja. On se svojom tvrdoglavou i pobunom udaljio od Boga. Povratka nije bilo, osim putem pokajanjaiskruenosti,aliponosnimonarhje,usvojojbriziioaju,odluiozatraitipomoiz drugogizvora. Zatoaulreesvojimslugama:Potraitemienukojazazivaduhove,daodemknjoji upitam je. aul je u cijelosti poznavao karakter dozivanja duhova. Gospod je to izriito zabranio,anadonimakojisebaveovomnesvetomvjetinomizreenajesmrtnakazna.aulje tokomSamuelovaivotazapovijediodavraiisvionikojiimajuslianduhmorajubitipobije ni,alisadaunepromiljenuoajuisamseobratiovradbinamakojejeosudiokaogadost. KraljujereenodauEnDdoru,utajnosti,ivienasvraarskimduhom.Ovajeena
355

sklopila savez sa Sotonom da se prepusti njegovu nadzoru i tako ispuni njegove namjere, a zauzvrat,knezzlajeinioudazanjuidavaojojotkrivenja. aul se preobukao i nou sa samo dvojicom u svojoj pratnji poao da trai vraarino skrovite.Kakavalostanprizor!IzraelskogkraljavodiSotonaposvojojvolji!Kakojemraan putkojimhodestopalaonogakojegajeizabraoonajkojijeustrajaonasvomputu,odbijajui sveti uticaj Bojeg Duha! Ima li strasnijeg ropstva od ropstva onoga koji se predao nadzoru najveeg tiranina samome sebi! Povjerenje u Boga i poslunost njegovoj volji bili su jedini usloviuzkojejeaulmogaobitiizraelskikralj.Dasepokorioovimuslovimazavrijemesvoje vladavine,njegovobikraljevstvobilosigurno,Bogbibionjegovvodi,Svemoguinjegovtit. Bogjedugotrpioaulaipremdajenjegovapobunaitvrdokornostgotovouutkalaboanski glasudui,jojebiloprilikezapokajanje.AlikadseuopasnostiokrenuoodBogadaprimi svjetlost od Sotoninog saveznika, on je presjekao posljednju vezu koja ga je vezivala uz njegovaTvorca.Onsepotpunostaviopodnadzorsotonskesilekojajegodinamadjelovalana njegaikojagajedoveladorubaunitenja. aulinjegovapratnjasupodokriljemnoipreliravnicui,nesmetanoprolazeipored filistejske vojske, preli preko planinskog grebena do usamljena doma endorske vraare. Ovdjesesakrilaenasasotonskimduhomdatajnonastavisasvojinibezbonimvradbinama. Premda preruen, aulov visok stas i kraljevsko dranje otkrivali su da on nije bio obian vojnik.enajeposumnjaladajenjenposjetiteljaul,anjegovisubogatidarovisamopoveali njenu sumnju. Na njegov zahtjev: Daj mi vraaj pomou duha i dozovi mi onoga koga ti reknem,enajeodgovorila:Tiznatojeuinioaulikakojeistrijebioizzemljezazivae duhova i vraeve. Zato postavlja zamke mome ivotu da me pogubi? A aul joj se zakle Jahvom govorei: Tako mi ivog Jahve, nee biti nita kriva za ovo! A kad je ona rekla: Kogadatidozovem?,onjeodgovorio:Samuela. Nakontojeobavilasvojavraanjaonajerekla:Vidimnetoboanskotosedieiz zemlje... Izlazi starac, ogrnut platem. Tada aul spozna da je to Samuel, pa pade licem do zemljeipoklonise. Gospodnjiproroknijebitajkojisepojaviozbogopinjenostivraarskimvradbinama. Samuel nije bio prisutan u tom stjecitu zlih duhova. Ta nadprirodna pojava je stvorena iskljuivo Sotoninom silom. On se jednostavno mogao pretvoriti u Samuelov lik kao to se mogaopretvoritiuanelasvjetlostikadjekuaoHristaupustinji. Prve rijei ene pod uticajem njenog vraanja bile su upuene kralju: Zato si me prevario? Ta ti si aul! Tako je prvo djelo zlog duha koji je oponaao proroka bilo da tajno razgovara s ovom enom i upozori je na prijevaru koja joj je izreena. Poruka navodnog proroka aulu je bila: Zato si pomutio moj mir dozivajui me gore? A aul odgovori: U velikojsamnevolji,jersuFilistejizavojtiliname,aBogseokrenuoodmeneineodgovarami vie,niprekoprorokaniusnu.Zatosamdozvaotebedamepouitodainim. Dok je Samuel bio iv, aul je prezirao njegove savjete i ukore. Ali sada u nemiru i nevolji on je smatrao da je prorokovo vostvo njegova jedina nada i kako bi razgovarao s nebeskim predstavnikom on se uzalud obratio vjesniku pakla. aul se potpuno predao Sotoninojvlasti,isadajeonajijejejedinozadovoljstvostvaranjebijedeiunitenjananajbolji nain iskoristio svoju prednost kako bi unitio nesretnog kralja. Kao odgovor na aulovo samrtniko preklinjanjedoaojestraanodgovor,navodnosaSamuelovihusana: Zatomenepita,kadseJahveodvratioodtebeipostaotineprijateljem? Jahve ti je uinio kako ti je kazao preko mene: istrgao je kraljevstvo iz tvoje ruke i dao ga tvome
356

suparniku,Davidu,jernisiposluaorijeiJahvinihijernisiizvrionjegovaestokoggnjevana Amaleku:stogati jeJahvedanasovakouinio.Jahveepredati,zajednostobom,iIzraelau filistejskeruke. Sotonajelaskaoivaraoaulatokomnjegovogbuntovnogponaanja.Posaokuaaje da umanji grijeh, da put prijestupa pokae jednostavnim i izazovnim, da oslijepi um za Gospodnja upozorenja i prijetnje. Sotona je svojom oaravajuom silom naveo aula da se opravdava usprkos Samuelovim ukorima i upozorenjima. Ali sada u krajnjoj nudi, on se okrenuoprotivnjegaiznoseiveliinunjegovagrijehaibeznadnostoprostadabiganagnao naoajavanje.Nitasenijemogloboljeizabratidaunitinjegovuhrabrostipomutinjegovo rasuivanjeilidaganatjerauoajisamounitenje. auljebioiscrpljenodumoraiposta,prestraenisvjestansvojekrivnje.Dokjesluao zastraujuapretkazanja,onsesaviokaohrastnaolujiibacionazemlju. Vraara se preplaila. Izraelski je kralj leao pred njom poput mrtvaca. Ako umre u njenomzaklonu,kakveeposljediceonasnositi?Molilagajedaustaneiuzmehrane,traei od njega da budui da je ugrozila svoj ivot ispunjavajui mu elju on sada popusti njenim zahtjevimakakobisauvaosvoj.Njegovesuseslugepridruilepreklinjanjuiauljenajposlije popustio i ena je pred njega iznijela utovljeno tele i brzo umijeen beskvasni hljeb. Kakav prizor! U divljoj vraarinoj peini koja je samo malo prije odjekivala rijeima propasti, u prisutnostiSotoninogvjesnika,onajkogajeBogpomazaokaokraljanadIzraelomsjeojeda jedepripremajuisezadansmrtonosneborbe. Prijesvitanjaonsesasvojompratnjomvratiouizraelskilogordasepripremizasukob. aulseunitiosavjetujuisesduhomtame.Pritisnutoajnikimstrahombilomujenemogu e da svoju vojsku nadahne hrabrou. Odvojen od izvora snage on nije mogao usmjeriti umove Izraelaca da se ugledaju na Boga kao svog pomonika. Tako je proroanstvo o zlu doprinijelovlastitomispunjenju. NaravniciunemaipadinamaplanineGilboeizraelskavojskaifilistejskaotpoelesu smrtonosnu bitku. Premda je zastraujui prizor u endorskoj peini izgnao svu nadu iz aulova srca, on se s oajnikim junatvom borio za svoj prijesto. Ali to je bilo uzalud. ... a Izraelci su pobjegli pred njima i padali pobijeni po gori Gilboi. Tri hrabra kraljeva sina su poginulaporednjega.Strijelcisuseokomilinaaula.Gledaojekakookonjegapadajuvojnicii kako su njegovi kneevski sinovi pali od maa. Budui da je i sam bio ranjen nije se mogao boritinibjeati.Bijegjebionemogu,iodluandanedopustidagaFilistejeiuhvateivog,on jezapovjediosvomtitonoi:Izvucisvojmaiprobodime.Kadjeovjekodbiopodiisvoju rukuprotivGospodnjegpomazanika,auljesebioduzeoivottakotosebacionasvojma. Takojeumroprviizraelskikraljskrivnjomsamoubistvanasvojojdui.Njegovjeivot biopromaajionjeotiaoobeaenioajan,jerjesvojuvlastitupokvarenuvoljusuprotsta viovoljiBojoj. Vijesti o porazu proirile su se daleko i nairoko irei strah irom Izraela. Narod je bjeaoizgradova,aFilistejcisuihbezsmetnjizauzeli.aulovavladavina,nezavisnaoBogu, gotovojeunitilanjegovnarod. Dan poslije bitke Filistejci su pretraujui bojno polje i pljakajui pobijene, otkrili tijeloaulainjegovatrisina.Dabiupotpunilipobjedu,onisuodsjekliaulovuglavu,skinulis njegaoklop,tesuglavuiokrvavljenioklopposlaliu filistejskuzemljukaopobjednikitrofej, javljajui veselu vijest svojim idolima i narodu. Oklop je naposljetku stavljen u Atartin hramdoksumrtvotijelopribilinazidgradaBetana.Takojepobjednikaslavapripisana
357

siliovihlanihbogova,aJahvinojeimebiloobeaeno. MrtvatijelaaulainjegovihsinovaodvuenasudoBetana,gradanedalekoodGilboe, ubliziniJordana.Ovdjesuobjeenanalancimadaihpojedupticegrabljivice.Alihrabriljudiiz Jabea Gileadskog, sjeajui se aulova izbavljenja njihova grada u prijanjim, sretnijim godinama,sadasupokazalisvojuzahvalnosttakotosuspasilitijelakraljaikneevaiasno ihpokopali.PreaviJordannou,oniuzeeaulovomrtvotijeloitjelesanjegovihsinovasa zida grada Bet ana, pa ih donesoe u Jabe i ondje spalie. Potom uzee njihove kosti i ukopaeihpodTamarisomuJabeu,ipostiesedamdana.Takosunjeneioaloeneruke osigurale ukop aulu i njegovim sinovima u mranim trenucima poraza i srama zbog plemenitogdjelauinjenogprijeetrdesetgodina.
358

 67. poglavlje

DREVNOISAVREMENOVRAANJE
Izvjetaj Svetog pisma o aulovom posjetu eni u En Doru bio je izvor pometnje za mnoge istraivae Biblije. Neki smatraju da je Samuel zapravo bio prisutan prilikom razgovora sa aulom, ali sama Biblija prua dovoljno dokaza za suprotan zakljuak. Ako je, kakonekitvrde,SamuelbionaNebu,onjemoraoisiisnjega,spomouBojeiliSotonine sile.NikonizatrenutaknemoepovjerovatidajeSotonaimaomodaBojegsvetogproroka pozovesNebadabiposluaovraanjeodbaeneene.Istotakonemoemozakljuitidagaje Bog pozvao u vraarinu peinu jer je Gospod ve odbio razgovarati sa aulom, u snu, preko Urima i proroka (1 Sam 28,6). To su bili posrednici za komuniciranje to ih je sam Gospod imenovaoiOnihnijezaobiaodabiposlaoporukuprekoSotoninogsluge. Samaporukajedovoljandokazonjenomporijeklu.Njenciljnijebiodaaulanavedena pokajanje,vedagapotaknenapropast,atonijeBojedjelo,veSotonino.tavie,aulovin savjetovanjavraarecitiraseuSvetompismukaojedanrazlogzbogkojeggajeBogodbacioi prepustio unitenju: Tako je poginuo aul za svoju nevjeru, kojom se iznevjerio Jahvi: nije draoJahvinezapovijesti,ipovrhtogajepitaozasavjet bajaicu,anijepitaoJahvu;zatogaje ubioipreniokraljevstvonaJesejevasinaDavida.(1Ljet10,13.14)Ovdjeseizriitokaedaje aulpitaovraaru,aneGospoda.OnnijerazgovaraosaSamuelom,Bojimprorokom,veje posredovanjem vraare govorio sa Sotonom. Sotona nije mogao prikazati stvarnog Samuela, alijeprikazaokrivotvorinukojomjeobaviosvojedjeloprijevare. Gotovo svi oblici drevnog arobnjatva i vraanja temeljili su se na vjerovanju u optenje s mrtvima. Oni koji su se bavili vjetinom zazivanja mrtvih tvrdili su da su razgovarali s duhovima preminulih te da su kroz njih primili znanje o buduim dogaajima. OvajobiajoptenjasmrtvimaspomenutjeuIsaijinomproroanstvu:Reknulivam:Duhove pitajte i vrae koji apu i mrmljaju Dakako narod mora pitati svoje bogove i za ive u mrtvihseraspitivati!(Iz8,19) Ovoistovjerovanjeuoptenjesmrtvimabilojekamentemeljacneznaboakogidolo poklonstva.Vjerovalosedasubogovineznaboacaduhovipreminulihjunakakojisupostali bogovi. Tako je religija neznaboaca bila oboavanje mrtvih. To je oito iz Svetog pisma. U izvjetajuoizraelskomgrijehuuBaalPeorukaese:DokjeIzraelboraviouitimu,narodse upusti u blud s Moabkama. One pozivahu narod na rtvovanje svojim bogovima, a narod sudjelovae u njihovim gozbama i klanjae se njihovim bogovima. Tako se Izrael osramoti s Baalom peorskim. (Br 25,13) Psalmist nam kae kakvim su se vrstama bogova prinosile ovakve rtve. Govorei o istom otpadu u Izraelu on kae: Posvetie se Baal Peoru i jedoe rtvebogovamrtvih(Ps106,28),tojestrtvekojesubileprinoenemrtvima. Oboavanje mrtvaca je zauzimala znaajno mjesto u gotovo svakom neznaboakom sistemu kao i navodno optenje s mrtvima. Vjerovalo se da mrtvi saoptavaju svoju volju ljudima, a kad ih se upita, oni ih i savjetuju. Poznata proroita Grke i Rima imala su isti karakter. Vjerovanjeuoptenjesmrtvimaidanaspostojiunavodnohrianskimzemljama.Pod imenomspiritizmaproirioseobiajoptenjasbiimakojatvrdedasuduhovipreminulih.To
359

jesraunatodabiseiskoristiliosjeajionihkojisusvojevoljenepoloiliugrob.Spiritistika biaseponekadpojavljujuljudimauoblikupreminulihprijatelja,iznosedogaajepovezanes njihovimivotimaiinedjelakojasuoniinilidoksubiliivi.Naovajnainoninavodeljude da vjeruju kako su njihovi umrli prijatelji aneli koji lebde iznad njih i razgovaraju s njima. Prema onima koji se pretvaraju da su duhovi preminulih esto se pristupa s nekom vrstom oboavanja,azamnogenjihovarijeimaveuteinuodBojerijei. Meutim, ima mnogo onih koji spiritizam smatraju pukom obmanom. Prikazima kojimaspiritizampodupiretvrdnjeosvojojnadprirodnojnaravipripisujuseprijevaremedija. Ali premda je istina da se rezultati trikova esto izdaju za stvarne prikaze, bilo je takoe i oitihdokazaonadprirodnojsili.Mnogikojiodbacujuspiritizamkaoproizvodljudskevjetine ili lukavstva prisiljeni su priznati njegove tvrdnje kad se suoe s prikazima koje ne mogu objasnitinatajnain. Savremenispiritizam,oblicidrevnogarobnjatvaioboavanjakipovaijejezajedni kokljunonaelooptenjesmrtvima,temeljisenaprvojlaikojomjeSotonaobmanuoEvuu Edemu: Ne, neete umrijeti! Nego zna Bog: onoga dana kad budete snjega jeli... vi ete biti kaobogovi.(Post3,4.5)Kakosetemeljenalaiinjenomirenju,onistogaipotiuodocalai. Izraelcima je bilo izriito zabranjeno da se na bilo koji nain uputaju u tobonji razgovorsmrtvima.Bogjezatvorioovavratakadjerekao:...amrtvineznajunita...ivie nemajuudjelaniuemtobivapodsuncem.(Prop9,5.6)Izieliduhiznjega,uzemljusvoju on se vraa, i propadaju sve misli njegove. (Ps 146,4) Gospod je rekao Izraelu: Ako se ko obrati na zazivace duhova i vraare da se za njima preda javnom bludu, ja u se okrenuti protivtakvaovjekaiodstranitugaiznjegovanaroda.(Lev20,6) Vraarski duhovi nisubili duhovi preminulih, ve zlianeli, Sotonini vjesnici. Drevno idolopoklonstvo koje je, kao to smo vidjeli, obuhvatalo oboavanje mrtvih i tobonje komuniciranje s njima Biblija proglauje oboavanjem demona. Apostol Pavle, u upozorenju svojoj brai protiv ovakvog sudjelovanja u idolopoklonstvu svojih neznaboakih blinjih, kae:Ne,vedaonotopaganirtvuju,rtvujuavolima,aneBogu.Ajaneudavibudeteu zajednicisavolima.(1Kor10,20) PsalmistgovoreioIzraelukae:rtvovahusinovesvoje i svoje keri zlodusima, a u sljedeem retku on objanjava da su ih rtvovali likovima Hanaanskim(Ps146,37.38).Usvomtobonjempotovanjumrtvihonisuustvarioboavali demone. Savremenispiritizam,koji poivanaistom temelju, puko je oivljavanjenovogoblika arobnjatva i oboavanja demona to ih je Bog osudio i zabranio u prolosti. U Pismu je proreenodaeuposljednjavremenanekiotpastiodvjereipristatiuzprijevarneduhovei avolskenauke(1Tim4,1).PavleusvojojDrugojposlaniciSolunjanimaupuujenaposebno Sotonino djelovanje kroz spiritizam kao o dogaaju koji e se odigrati prije samog drugog Hristovogdolaska.GovoreiodrugomHristovomdolaskuonkae:DolazakBezbonikabie, dakako,uzsaradnjusotone,popraensvakovrsnimsilnimdjelima,varavimudesnimznako vima. (2 Sol 2,9) A Petar, opisujui opasnosti kojima e Crkva biti izloena u posljednjim danima, kae da kao to je bilo lanih proroka koji su Izraela vodili u grijeh, tako e biti i lanihuitelja,kojiekradomunijetipogubnakrivovjerjaikojie,nijeuiGospodatoihje otkupio... Mnogi e poi za njihovom razuzdanosti. (2 Pt 2,1.2) Ovdje je apostol ukazao na jedno od oitih obiljeja spiritistikih uitelja. Oni odbijaju priznati Hrista kao Bojeg Sina. Ivankaeotakvimuiteljima:Kojegrdnilaov,akoneonajkojiporiedajeIsusHristos?Ko porieOcaiSina,tajjeAntiHristos.KogodnijeeSina,nemaniOca.(1Iv2,22.23)Spiritizam
360

nijekanjemHristanijeeiOcaiSina,aBiblijaobjavljujedajetoslikaAntiHrista. Sotona je proricanjem o aulovoj propasti, posredovanjem ene iz En Dora, planirao postavitizamkuizraelskomnarodu.Onsenadaodaeihnadahnutipovjerenjemuvraarui navestidasesavjetujesnjom.TakobiseoniodvratiliodBogakaosvogsavjetnikaiprihvatili Sotoninovostvo.Prvimamackojimspiritizamprivlaimnotvojestnjegovatobonjasilada uklonipokrivalobudunostiiljudimaotkrijeonotojeBog sakrio.BognamjeusvojojRijei otkrio velike dogaaje u budunosti, sve to je bitno da znamo, dao nam je sigurnog vodia usredsvihopasnosti,aliSotoninajenamjeradaunitiovjekovopovjerenjeuBoga,dapobudi nezadovoljstvo svojim stanjem u ivotu, navede ljude da trae znanje to ga je Bog mudro sakrioodnjihiprezruonotoimjeOnotkriousvojojsvetojRijei. Mnogi se uznemire kad ne mogu saznati konani ishod stvari. Oni ne mogu podnijeti nesigurnostiusvomnestrpljenjuneeleekatidavideBojespasenje.Zlokojeslutedovodi ihdosamograstrojstva.Oniotvarajuputsvojimbuntovnimosjeajimaitrenaprijedinatrag u tekom jadu, traei znanje o onome to nije bilo otkriveno. Kad bi samo vjerovali Bogu i bdjeli u molitvi, oni bi nali boansku utjehu. Zajednica s Bogom umirila bi njihov duh. Iscrpljeni i optereeni nali bi odmor za svoje due kad bi doli Isusu, ali kad oni zanemare sredstvakojajeBoguspostavionjimazautjehuipribjegnudrugimizvorima,nadajuisedae saznationotojeBogzadrao,oniineaulovugrekuitakosamoprimajuznanjeozlu. Bog nije zadovoljan ovakvim ponaanjem i to je izrazio na najizriitiji nain. Ova nestrpljiva urba da se ukloni zastor s budunosti otkriva nedostatak vjere u Boga i otvara duu za prijedloge prvog varalice. Sotona navodi ljude da se savjetuju s onima koji imaju vraarske duhove, i otkrivajui skrivene stvari iz prolosti, on ih nadahnjuje povjerenjem u vlastitusiludaprorekneonotoedoi.Spomouiskustvasteenogtokomvjekovaonmoe zakljuivati od uzroka do posljedica i esto proreci, s odreenom tanou, neke budue dogaajeuovjekovuivotu.Onjetakoosposobljendaprevarijadne,zavedenedue,staviih podsvojuvlastiuiniihrobovimasvojevolje. Bognamjedaoupozorenjeprekosvogproroka:Reknulivam:Duhovepitajteivrae kojiapuimrmljajudakakonarodmorapitatisvojebogoveizaiveumrtvihseraspitati! UzaZakon!Uzasvjedoanstvo!Konereknetako,zoruneedoekati.(Iz8,19.20) HoelionikojiimajusvetogBoga,bezgraninumudrostisilu,iivraarimaijeznanje potie od Gospodnjeg neprijatelja? Sam Bog je svjetlost svom narodu, On im zapovijesta da svojeoiusmjerevjeromnaslavukojajezaklonjenaodljudskogpogleda.SuncePravdealje svojesvijetlezrakeunjihovasrca.Oniprimajusvjetlostsnebeskogprijestolainemajuelje okrenutiseodizvorasvjetlostikaSotoninimvjesnicima. Demonska poruka aulu, premda je to bila osuda grijeha i proroanstvo o kazni, nije imalasvrhudagapromijeni,vedaganatjerauoajiunitenje.Meutim,joeekuaevoj namjeri najbolje slui da laskanjem namami ljude u propast. Uenja demonskih bogova u prolosti podgrijavala su najodvratniji nemoral. Boanske su uredbe koje osuuju grijeh i potvrujupravednoststavljenepostrani,istinaseuzimalaolako,anemoralnesamodajebio doputen ve se u njemu i uivalo. Spiritizam tvrdi da nema smrti, nema grijeha, suda, ni kazne, da su ljudi polubogovi koji nisu pogrijeili, da je elja najvii zakon te da je ovjek odgovoran samo sebi. Prepreke su to ih je Bog podigao da bi zatitio istinu, istou i potovanje sruene i tako su mnogi ohrabreni u grijehu. Zar takvo uenje ne upuuje na porijekloslinoporijekludemonskogbogotovlja? Gospod je pred Izraela iznio posljedice odravanja zajednice sa zlim duhovima kroz
361

gadostiHanaanaca.Onisubilibezprirodneljubavi,idolopoklonici,preljubnici,ubice,gnusni zbog svih pokvarenih misli i odvratnih obiaja. Ljudi ne poznaju svoja vlastita srca, jer podmuklije od svega je srce. Nepopravljivo. (Jer 17,9) Ali Bog poznaje sklonosti ovjekove pokvareneprirode.Onda,kaoisada,Sotonanastojistvoritipovoljneokolnostizapobunu,da izraelskinarod,kaoiHanaanci,postanetoodvratnijiBogu.Neprijateljduauvijekbudnobdi daunamaotvorikanalezaneobuzdanitijekzla,jeronelidabudemouniteniiosuenipred Bogom. SotonajeodluiozadratisvojuvlastnadHanaanskomzemljom,akadjeonapostala prebivaliteizraelskedjece,iBojiZakonpostaozakonzemlje,onjemrzioIzraelasurovomi pakosnom mrnjom te kovao zavjeru za njihovo unitenje. Posredovanjem zlih duhova uvedeno je oboavanje tuih bogova, a zbog prijestupa, izabrani narod je naposljetku bio rasijan izvan izabrane zemlje. Ovu istoriju Sotona pokuava ponoviti u nae doba. Bog vodi svojnarodizpokvarenostisvijetadabimoglidratinjegovZakonizbogtogabijestuitelja naebraenepoznajegranice.Jerjeavosiaokvamasvelikimgnjevom,svjestandaima samo jo malo vremena! (Otk 12,10.12) Stvarna Obeana zemlja je upravo pred nama, a Sotona je odluan da uniti Boji narod i odvoji ih od njihovog naslea. Opomena: Bdijte i molite,danepadneteunapast!(Mk14,38)nikadanijebilapotrebnijanegodanas. GospodnjarijedrevnomIzraeluupuenajeinjegovomnaroduudananjemvremenu: Neobraajtesenazazivaezlihduhovaivraare;nepitajteihzasavjet.Jer,kogodtakvo toini,gadiseJahvi.(Lev19,31;Pnz18,12)
362

 68. poglavlje

DAVIDUSIKLAGU
Ovo poglavlje zasniva se na 1. Samuelovoj 29 i 30. i 2. Samuelovoj 1. DavidinjegoviljudinisutrebalisudjelovatiubiciizmeuaulaiFilistejaca,premdasu mariralisFilistejcimadobojnogpolja.Doksusedvijevojskepripremalezabitku,Jesejevse sinnaaouvelikojnedoumici.OdnjegaseoekivalodaseborizaFilistejce.Akoubicinapusti poloaj koji mu je dodijeljen i bojno polje, pripisae mu se ne samo kukaviluk ve i nezahvalnost i izdajstvo Ahia koji ga je titio i povjeravao mu se. Takav in bi osramotio njegovoimeiizloiogabijesuneprijateljakojegsetrebaoviebojatinegoaula.Ipak,onniza trenutak nije mogao prihvatiti da se bori protiv Izraela. Ako to uini, on bi postao izdajica svojezemlje,neprijateljBogaisvognaroda.Tobimuzauvijekpreprijeiloputkizraelskom prijestolu,aakoaulpogineubici,zatobibiooptuenDavid. Davidjeosjeaodajepromaioput.Zanjegabibilodalekoboljedajeutoitenaaou Bojim monim planinskim utvrenjima nego meu zakletim neprijateljima Jahve i njegova naroda.AliGospodusvojojvelikojmilostinijekaznioovugrekusvogslugepreputajuiga samomsebiubriziinedoumici,jerpremdajeDavidgubiododirsboanskomsilom,namjera jenjegovasrcajouvijekbiladaostanevjeranBogu.DoksuSotonainjegovavojskapomagali Bojim i izraelskim neprijateljima da stvoreplan protiv kralja koji je odbacio Boga, Boji su aneliradilinaoslobaanjuDavidaodopasnostiukojujedospio.Nebeskivjesnicisuuticali nafilistejskeknezovedaprosvjedujuprotivprisutnostiDavidainjegovevojskeu predstoje emsukobu. tohoetiJevrejiovdje?povikalisufilistejskestarjeinetiskajuiseokoAhia.Ovaj je potonji, koji nije bio voljan rastati se s tako vanim saveznikom, odgovorio: Pa ovo je David,slugaizraelskogkraljaaula!Vejegodinudvijekodmene,alinisamnaaonanjemu nitasumnjivoodonogadanakadjeprebjegaokmenipadodananjegadana. Aliknezovisuljutitoistrajaliusvojimzahtjevima:Poaljitogaovjekanatrag,nekase vrati na mjesto koje si mu oznaio. Neka ne ide s nama u boj, da se ne okrene protiv nas u boju!imebiseonopetumiliosvomegospodaruakoneglavamaovihnaihljudi?Tojeonaj istiDavidokomesepjevaloigrajui:Pobiaulsvojetisue,Davidnadesetketisua!Ubistvo njihovogslavnogjunakaiIzraelovapobjedajosubilisvjeiusjeanjufilistejskihvojskovoa. OninisuvjerovalidabiseDavidborioprotivsvogvlastitognaroda,aakoUjekubitkestanena njihovustranu,onbimogaonanijetiveegubitkeFilistejcimanegocijelaaulovavojska. TakojeAhibioprisiljenpopustitiipozvaviDavidarekaomu:ivogamiJahve,tisi poten,imenibidragobilodamepratiupokretimamojevojske,jernisamnaaonikakvazla na tebi od onoga dana kad si doao k meni pa do dananjega dana. Ali nisi drag u oima knezova.Zatosesadavratiiotiismiromkui,daneozlovoljifilistejskeknezove! Davidje,ustrahudaneodasvojestvarneosjeaje,odgovorio:Tatosamuinioito sizamjeriosvomsluziodonogadanakadsamstupioutvojuslubupadodananjegadana,da nemoguiidasebijemsneprijateljimasvogagospodarakralja? Ahiev odgovor mora da je u Davidovom srcu izazvao stid i grinju savjesti kad je
363

misliokakosunedostojnebileprijevareJahvinogslugekojimajepribjegao.Tiznadasimi dragkaoBojianeo,rekaojekralj,alisufilistejskiknezovirekli:Nekaneidesnamauboj! Zatoustaniteranoujutro,tiislugetvogagospodarakojisudolistobom,iotiitenamjesto koje sam vam oznaio. Tako je zamka u koju je David dospio bila otvorena i on je bio osloboen. NakontridanaputovanjaDavidinjegovagrupaodeststotinaljudi stiglajedoSiklaga, njihovogfilistejskogdoma.Alionisusesuoilisprizorompustoenja.Amaleani,koristeise Davidovom odsutnou, osvetili su se za njegove upade u njihov teritorij. Iznenadili su grad dokjebioostavljenbezstrae,akadsugaopustoiliispalili,otilisuodvodeisa sobomsve eneidjecukaozatoenikesmnogoplijena. NijemioduasaizaprepatenjaDavidinjegoviljudisukratkovrijemeposmatralicrne i zadimljene ruevine. Onda kad ih je preplavio osjeaj stranog opustoenja, ovi iskusni ratnicipodigoeglasiplakahudokimnijeponestalosnagezapla. David je ovdje ponovno bio kanjen zbog nedostatka vjere koji ga je naveo da ide k Filistejcima. Imao je priliku vidjeti koliko sigurnosti moe nai meu neprijateljima Boga i njegovanaroda.DavidovisljedbenicisuseokrenuliprotivNjegakaoizvorasvojihnevolja.On jesvojimnapadimaizazvaoosvetuAmaleana,aipakpreviesiguranusredsvojihneprijate lja,gradjeostaviobezstraara.Bijesniodgnjevaisrdbenjegovisuvojnicisadabilispremni zaoajnikekoraketesuprijetilidaekamenovatisvogvodu. Davidjenaokobioliensvakeljudskepotpore.Svetojebilodragonjegovomsrcuna zemljibilomujeoduzeto.aulgajeistjeraoiznjegovezemlje,Filistejcisugaistjeraliizsvog logora, Amaleani su opljakali grad, njegove ene i djeca su postali zatoenici, a njegovi vlastiti prijatelji udruili su se protiv njega i prijetili mu smru. U ovim trenucima najteeg jadaDavidje,umjestodadopustidanjegovumpoivanaovimmunimokolnostima,ozbiljno usmjerio pogled na Boga za pomo. On se ohrabri u Jahvi. Sjetio se svog prolog ivota prepunog iskustava. Je li ga Bog ikada odbacio? Njegova je dua oivjela kad se prisjetio mnogihdokazaBojemilosti.Davidovisusljedbenici,svojimnezadovoljstvominestrpljenjem, nevolju uinili dvostruko teom, ali Boji ovjek, imajui jo vei uzrok za aljenje, bio je odvaan. ... kad me strah spopadne, u te u se uzdati (Ps 56,4), bile su rijei njegova srca. Premdaonsamnijemogaovidjetiizlazizovetekoe,BogjestiOne ganauititouiniti. Poslavi po svetenika Ebjatara, Ahimelekova sina, David upita Jahvu za savjet govorei:Houliu potjeruzaonimrazbojnicimaihouliihstii?Odgovorjeglasio:Idiu potjeru,jereihzacijelostiiizarobljenikeeizbaviti.(1Sam30,8) Nakonovihrijeiburaboliistrastijeprestala.Davidinjegovivojnicisuodmahpoliu potjeruzaneprijateljimaubijegu.NjihovjemarbiotakobrzdajekodpotokaBesora,kojiu blizini Gaze utjee u Sredozemno more, iscrpljenost prisilila dvije stotine ljudi da zaostanu. Meutim,Davidjesostalihetiristotinenastavioneobeshrabrujuise. Napredujuionisunailinaegipatskogrobakojijeoitoumiraoodiscrpljenostiigladi. Povratio se nakon to je uzeo hrane i vode i oni su saznali da ga je njegov surovi gospodar, Amaleanin koji je pripadao napadaima, ostavio da umre. Ispriao im je priu o napadu i pljaki,aondaseiznudiviobeanjedaganeeubitiilipredatinjegovomgospodarusuglasio davodiDavidovugrupudologoranjihovihneprijatelja. Kad su pristigli do logora, pred njihovim se pogledom ukazao prizor orgije. Pobjednika vojska je slavila svoju pobjedu. Oni se bijahu razasuli po svem onom kraju, jedui,pijuiislaveislavljezbogsvegavelikogaplijenatosugaoteliizzemljefilistejskeiiz
364

zemljeJudine.Odmahjezapovjeennapaditjeraocisuodlunonapalisvojertve.Amaleani subiliiznenaeniizbunjeni.Bitkasenastavilacijelunoisljedeidandoknisupobiligotovo cijelu vojsku. Samo je grupa od etiri stotine ljudi zajahala na kamile i uspjela pobjei. Gospodnjaseriijeispunila:TakojeDavidizbaviosvetosubilioteliAmaleani;iobjesvoje ene izbavi David. I nita im nije nestalo, od najmanjih stvari do najveih, od plijena sve do sinovaikeri,svetoimbijaeoteto:svejevratioDavid. KadjeDavidnapaoamalekuteritoriju,onjebiopobiosve stanovnikekojusupaliu njegove ruke. Meutim, da ih Boja sila nije obuzdavala, Amaleani bi se osvetili ubijanjem ljudi u Siklagu. Oni su odluili potedjeti zatoenike, elei uveati ast pobjede tako to e kuidovestivelikbrojzatoenika,akasnijesuihnamjeravaliprodatikaorobove.Onisutako nesvjesno ispunili Boju namjeru, ne nanosei zla zatoenicima, da bi mogli biti vraeni oevimaimuevima. SveboanskesilesupodnadzoromBeskonanog.Onkaenajmonijem,najsurovijem tlaitelju:Dotle,nedalje,rekaosamnjemu.(Job38,11)Bojamoneprekidnodjelujedase suprotstavioruimazla.Onuvijekdjelujemeuljudima,nenanjihovupropast,vezanjihovo popravljanjeiouvanje. Pobjednicisusvelikomradoupoelimariratikui.Kadsustiglidosvojihdrugova koji su zaostali, etiri stotine sebinih i neobuzdanih traili su da oni koji nisu sudjelovali u bicinedijeleplijen,tedaimjedovoljnototosusvivratilisvojeeneidjecu.Meutim,David nijedopustiotakvoponaanje.Neinitetako,braomoja,rekaoje,poslijeonogatonamje daoJahve...Jerkakavjedioonomekojiideuboj,takavjedioonomekojiostajekodtovara. Jednakdionekaimajusvi.Takojerijeenovajproblem,akasnijejepostalopravilouIzraelu dasvionikojisudjelujuuvojnimpohodimatrebajujednakodijelitiplijensonimakojisuse zapravoborili. OsimtosupovratilisavplijenkojijebiouzetizSiklaga,Davidinjegovagrupaoduzeli su velika stada koja su pripadala Amaleanima. Ovo je nazvano Davidov plijen i nakon povratka u Siklag on je od ovog plijena poslao darove starjeinama Judina plemena. U ovoj podjelionsesjetiosvihonihkojisuprijateljevalisnjiminjegovimsljedbenicimauplaninskim utvrdama,kad je bioprisiljen bjeati od mjestado mjesta za svojivot. Njihova ljubaznosti saosjeajnost,takodragocjenaprogonjenombjeguncu,sadasusazahvalnoubilepriznate. Prolo je tri dana otkad su se David i njegovi ratnici vratili u Siklag. Dok su radili na obnovisruenihdomova,onisusazabrinutimsrcemekalivijestobicizakojusuznalidase odigrala izmeu Izraela i Filistejaca. Iznenada je glasnik uao u grad, razdrtih haljina i prahomposuteglave.OdmahjedovedenpredDavida,predkimsespotovanjempoklonio, priznajuigakaomonogknezaijajenaklonosttraena.Davidseeljnoraspitivaootijeku bitke.Bjegunacjeizvijestiooaulovomporazuismrti,kaoiosmrtiJonatana.Alionjeotiao dalje od pukog injeninog izvjetavanja. Oito smatrajui da je David gajio neprijateljstvo prema svom nemilostivom progonitelju, stranac se nadao da e sebi osigurati ast kao onaj kojijeubiokralja.ovjekjehvaliuisenastavioopisivatikakojetokombitkenaaoranjenog izraelskog kralja, koga su opkoljavali njegovi neprijatelji i da ga je na njegov vlastiti zahtjev pogubio.Davidujedoniokrunusnjegoveglaveinarukvicusnjegoveruke.Onjesasigurnou oekivaodaeovevijestibitipozdravljenesradoutedaeprimitibogatunagraduzadjelo togajeuinio. AliDavidzgrabisvojehaljineirazdrijeih,atakoisviljudikojibijahusnjim.Inaricali su,plakaliipostilidoveerazaaulomizanjegovimsinomJonatanom,zaJahvinimnarodomi
365

zadomomIzraelovimtoizginueodmaa. Kad je proao prvi ok od zastraujuih vijesti, Davidove su se misli vratile strancu, glasonoi i zloinu zbog kojeg je, prema vlastitim rijeima, skrivio. Voa je pitao mladog ovjeka:Odaklesiti?Aonjeodgovorio:Jasamsinjednogdoljaka,Amaleanina.Tadamu ree David: Kako se nisi bojao dii ruku da ubije pomazanika Jahvina? David je dva puta imao aula u svojim rukama, ali kad su ga poticali da ga ubije, on je odbio podignuti ruku protiv onoga koji je, prema Bojoj zapovijesti, bio posveen da vlada nad Izraelom. Ipak, Amaleaninsenijebojaohvalisatisedajeubioizraelskogkralja.Onsesamoptuiozazloin koji je zasluio smrt i kazna je odmah izvrena. David je rekao: Tvoja krv na tvoju glavu! Tvojasuustaposvjedoilaprotivtebekadsirekao:JasamubiopomazanikaJahvina. Davidovo aljenje zbog aulove smrti bilo je iskreno i duboko, otkrivajui dobrotu njegove plemenite prirode. On se nije radovao smrti svog neprijatelja. Prepreka koja mu je prijeilapristupizraelskomprijestolubilajeuklonjena,alionsezbogtoganijeradovao.Smrt jeizbrisalasjeanjenaaulovonepovjerenjeisurovost,ionjesadamisliosamonaonotoje u njegovojprolostibiloplemenitoikraljevsko.aulovoimejebilopovezanosJonatanomije jeprijateljstvobilotakoistinitoinesebino. Pjesma kojom je David izrazio osjeaje svog srca postala je blago njegovog naroda i Bojegnarodaukasnijimvjekovima: Oh, kako ti slava pade, Izraele, izginue div-junaci na tvom visu! O porazu vi u Gatu ne priajte, akelonskim ulicama ne glasite, da se keri ne vesele filistejske, mlade ene da ne kliu nevjernike. O Gilbojske gore klete, rosa na vas ne padala nit vas kia s neba prala! Vaa polja ne vraala rod za sjeme, jer kod vas je osramoen tit junaka! tit aulov nije bio uljem mazan... aul i Jonatan, ljupki, ponositi, ni ivi se ne rastae, ni u smrti! Od orlova bjehu bri, od lavova snagom jai! Za aulom sad plaite, Izraelke, jer je u kras i u grimiz vas odijevo! Uz to zlatan nakit on je na ruho vam privrivao. Usred boja poginue div-junaci! Smrt me tvoja, Jonatane, oalosti! ao mi je tebe, brate, Jonatane! Kako li mi drag bijae ti veoma! Ljubav tvoja bjee meni jo od enske udesnija. Oh, kako su izginuli div-junaci, i oruje bojno kako skreno je! (2 Sam 1,19-27)
366

 69. poglavlje

DAVIDPOZVANNAPRIJESTO
Ovo poglavlje zasniva se na 2. Samuelovoj 2 do 5,5. aulovajesmrtuklonilaopasnostikojesuDavidauinileprognanikom.Sadamujebio otvoren put da se vrati u vlastitu zemlju. Kad su proli dani oplakivanja za aulom i Jonatanom, David upita Jahvu ovako: Treba li da poem u koji Judin grad? A Jahve mu odgovori:Poi!Davidopetupita:Kudadapoem?Aodgovorbijae:UHebron! HebronjebioudaljendvadesetmiljasjevernoodBeerSebeiokopolaputaizmeunjei budueprijstolniceJerusalema.PrvotnosezvaoKirjatArba,gradArba,ocaAnaka.Kasnijeje nazvan Mamre, a tu je bilo i pogrebno mjesto patrijaraha, spilja Makpelska. Hebron je bio HalebovasvojinaisadajetobioglavigradJude.Onjeleaoudolinikojusuokruivaliplodni breuljciinjive.NanjegovimgranicamasusenalazilinajljepivinogradiuPalestinizajednos brojnimnasadimamaslinaidrugihvoaka. Davidinjegovisljedbenicisuseodmahpripremilidaposluajuuputekojesuprimiliod Boga.eststotinanaoruanihljudi,saenamaidjecom,svojimstadima,uskorosupolipre maHebronu.Dokjekaravanulaziougrad,JudejcisuekalidapozdraveDavidakaobudueg izraelskog kralja. Tada dooe ljudi iz Jude i pomazae ondje Davida za kralja nad domom Judinim. Meutim, nisu ulagali napore da se njegov autoritet silom nametne ostalim plemenima. Jedno od prvih djela novokrunisanog kralja bilo je da izrazi svoje potovanje prema uspomeninaaulaiJonatana.NakontojesaznaozahrabrodjeloljudiizJabeaGileadskog, kad su spasili tijela palih voa i asno ih ukopali, David je uputio poslanstvo u Jabe s porukom: Budite blagoslovljeni od Jahve to ste izvrili to djelo ljubavi prema svome gospodaruSaulu itostegapokopali!ZatonekavamJahveiskaesvojuljubavidobrotu,aija u vam uiniti dobro zato to ste tako radili! On je nagovijestio svoje vlastito stupanje na Judinprijestoipozvaonaodanostonekojisusepokazalivjernasrca. FilistejcisenisuprotiviliJudinominukrunisanjaDavida.Onisuprijateljevalisnjimu izgnanstvudabiometaliioslabiliaulovokraljevstvo,asadasusenadalidaeimzbognjiho veljubaznostipremaDaviduirenjenjegovemoidonijetikorist.AliDavidovavladavinanije proteklabeztekoa.Sanjegovimkrunisanjempoelojemranorazdobljezavjeraipobuna. Davidnijesjedionaprijestoluizdajnika,Boggajeizabraozaizraelskogkraljainijebilopovo dazanepovjerenjeiprotivljenje.Ipak,tektosuJudiniljudipriznalinjegovautoritet,podAb nerovimuticajemzakraljenjeiIbaal,aulovsin,ipostavljennasuparnikiprijestouIzraelu. Ibaaljebioslabinesposobanpredstavnikaulovadoma,dokjeDavidbioizvanredno pripremljendanosiodgovornostikraljevstva.Abner,glavniposrednikupodizanjuIbaalado kraljevske moi, bio je zapovjednik aulove vojske i jedan od najuticajnijih ljudi u Izraelu. AbnerjeznaodajeGospodimenovaoDavidanaizraelskiprijesto,alibuduidagajetakodu goprogonioihvatao,onsadanijehtiodaJesejevsinnaslijedikraljevstvonadkojimjevladao aul. Okolnosti u kojima se Abner naao posluile su da otkriju njegov stvarni karakter i
367

razotkrile ga kao ambiciozna i nenaelna. Bio je blisko povezan sa aulom, a pod uticajem kraljeva duha on je prezirao ovjeka kojeg je Bog izabrao da vlada nad Izraelom. Njegovu mrnju je poveao otar ukor koji mu je David izrekao kad je od aula uzeo kraljev vr s vodom i koplje dok je spavao u logoru. Sjeao se kako je David uzviknuo da uje kralj i izraelski narod: Nisi li ti junak? I ko ti je ravan u Izraelu? Pa zato onda nisi uvao kralja, svoga gospodara? Nije lijepo to si uinio. Tako mi ivog Jahve, zasluili ste smrt to niste uvali svoga gospodara, pomazanika Jahvina. Ovaj ga je ukor izjedao i on je bio odluan da izvrisvojeosvetnikenamjereistvoripodjeluuIzraelukakobimogaosebeuzvisiti.Iskoris tiojepredstavnikapreminulogkraljadabiostvariosvojevlastiteambicijeinamjere.Znaoje da je narod volio Jonatana. Oni su uvali sjeanje na njega, a vojska nije zaboravila prve aulove vojne pohode. Ovaj buntovni voa poao je izvriti svoje planove s odlunou dostojnomboljegcilja. Mahanajim,nadrugojstraniJordana,izabranjekaokraljevskarezidencija,buduidaje nudio najveu sigurnost od Davidovog i filistejskog napada. Tu je obavljeno krunisanje Ibaala. Plemena istono od Jordana prva su prihvatila njegovu vladavinu, a naposljetku se proirila na cijeli Izrael, osim Jude. aulov je sin tokom dvije godine uivao u poastima u svomizoliranomglavnomgradu.AliAbner,namjeravajuiproiritisvojuvlastnacijeliIzrael, pripremao se za bitku. Rat izmeu aulove kue i Davidove kue potrajao je jo dugo vremena,alijeDavidsveviejaao,aaulovakuapostajalasveslabija. Naposljetkujeizdajstvosruiloprijestotogajepodiglazlobaiambicija.Abner,kojise razbjesniozbogslaboginesposobnogIbaala,preaojeDavidusponudomdamupredasva izraelska plemena. Kralj je prihvatio njegov prijedlog te je s poastima otputen da ostvari svoju namjeru. Ali ovakav je milostiv prijem ovog hrabrog i slavnog ratnika izazvao zavist Joaba, zapovjednika Davidove vojske. Izmeu Abnera i Joaba je postojalo krvno neprijatelj stvo,jerjeAbnerubioAsahela,Joabovabrata,tokomrataizmeuIzraelaiJude.Joabjesada vidioprilikudaosvetikrvsvogabrataioslobodisemoguegtakmacatejeiskoristioprilikuda namamiiubijeAbnera. KadjeDaviduooovomizdajnikomnapadu,uzviknuoje:Jaimojekraljevstvonevini smopredJahvomdovijekazakrvAbnera,sinaNerova.NekapadnenaJoabovuglavuinasav njegovoinskidom!Sobziromnanemirnostanjeukraljevstvutesiluipoloajubica,jerse Joab udruio sa svojim bratom Abiajem, David nije mogao pravednom kaznom kazniti ovaj zloin,alijeipakjavnopokazaosvojegaenjepremaovomkrvavominu.Abnerovjeukopbio popraenjavnimpoastima.Odvojskese,sJoabomnaelu,zahtijevalodasudjelujuuslubi oplakivanja, s razderanim haljinama i obueni u kostrijet. Kralj je postom na dan ukopa pokazaosvojualost.Hodaojeprvizakovegom,anagrobujeispjevaotualjkukojajebila otarukorubicama. Tada kralj ispjeva ovu tualjku za Abnerom: Zar morade umrijeti Abner kako umire luda? Ruke tvoje ne bijahu vezane, noge tvoje ne bijahu okovane. Pao si kao to se pada od zlikovaca! Davidovovelikodunopriznanjeonogakojijebionjegovogorenineprijateljstvoriloje povjerenjeiizazvalodivljenjeucijelomIzraelu.Savjenarodtouo,ibilomujepovolji,kao to je narod i sve drugo odobravao to god je kralj inio. Toga dana sav narod i sav Izrael spoznadakraljnijekrivuumorstvuAbnera,sinaNerova.Uprivatnimkrugovimapovjerljivih
368

savjetnikaipratnjekraljjegovorioozloinuiprepoznajuisvojunemogunostdakazniubice kao to je elio, on ih je prepustio Bojoj pravdi: Ne znate li da je danas pao knez i velik ovjekuIzraelu?Alijasamsadajoslab,iakosampomazanikralj,aoviljudi,Sarvijinisinovi, jaisuodmene.NekaJahveplatizloincuponjegovojzloi! AbnerjebioiskrenpremaDaviduusvojimpobudama,aipaksunjegovepobudebile niskeisebine.OnseneprekidnoprotiviokraljukojegjeBogimenovaooekujuidaesebi osigurati ast. Ozlojeenost, ranjeni ponosistrasti navele su ga da odbaci cilj kojem je tako dugo sluio, i svojim prebjegom Davidu on se nadao da e primiti najvii poloaj u njegovoj slubi. Da je uspio u svojoj namjeri, njegov veliki uticaj i nedostatak pobonosti doveli bi u opasnostDavidovprijesto,mirinapredaknaroda. KadjeaulovsinIbaaluodajepoginuoAbneruHebronu,klonuemuruke,isavse Izraelzaprepasti.Bilojeoitodasekraljevstvonijemoglodugoodrati.Uskorojedrugiin izdaje okonao pad sile koja je nestajala. Ibaala su ubila dvojica njegovih voa, koji su, odsjekavinjegovuglavu,pourilisnjomkraljuJudenadajuisedaemusetakododvoritii steinjegovunaklonost. Pojavili su se pred Davidom s krvavim dokazom svog zloina rekavi: Evo glave Ibaala,sinaaulova,tvoganeprijateljakojitijeradiooglavi.Jahvejedanaskrvavoosvetio mogagospodaraikraljanaauluinjegovurodu.AliDavidijijeprijestoutvrdiosamBog,i kogajeBogizbavioodnjegovihneprijatelja,nijeeliodaspomouizdajeutvrdisvojuvlast. Rekaoimjeokaznikojajesustiglaonogakojisehvalisaoubistvomaula.toutekuiniti, dodao je, sa zlikovcima koji su ubili potena ovjeka u njegovoj kui, na njegovoj postelji! NatoDavidzapovjedivojnicima,teihpogubie...IbaalovuglavuuzeeipokopaeuAbnerovu grobuuHebronu. NakonIbaalovesmrtimeusvimvodeimljudimauIzraelujepostojalaeljadaDavid postane kralj svih plemena. Tada se sabrae sva izraelska plemena k Davidu u Hebron i rekoe: Evo, mi smo od tvoje kosti i od tvoga mesa. Oni su izjavili: ... ti si upravljao svim pokretimaizraelskim,aJahvetijerekao:Tiepastimojizraelskinaroditiebitikneznad Izraelom! Tako dooe sve izraelske starjeine kralju u Hebron, a kralj David sklopi s njima savezuHebronupredJahvom.Takomujeboanskimprovienjemotvorenputdadoena prijesto.Onnijeimaolinihambicijakojejehtiozadovoljitijernijetraioastkojamujedana. DavidajeekalovieodosamhiljadaAronovihpotomakaiLevita.Promjenanarodnih osjeanjabilajeoitaikorjenita.Prevratjebiotihidostojanstven,kaotojepriliilovelikom djelukojesuobavljali.Gotovopolamilionadua,bivihaulovihpodanika,pohrlilojeuHeb roniokolinu.Brdaidolinesuoivjeleodmnotva.Odreenjetrenutakkrunisanja,aovjek kojijebioistjeranizaulovadvora,kojijebjeaoubrdaiplanineipeinezemaljskedabispa siosvojivotupravojetrebaoprimitinajveuastkojusumoglidatinjegoviblinji.Svetenici istarjeine,odjeveniuodoresvojesveteslube,starjeineivojnicisasjajnimkopljimaikaci gama,stranciizudaljenihkrajeva,stajalisukaosvjedocikrunisanjaizabranogkralja.Davidje bioodjevenukraljevskuodoru.Prvosvetenikjeizliosvetouljenanjegovuglavu,jerjeSamu elovopomazanjeprorekloonotoesedogoditinakrunisanju.DoaojeitajtrenutakiDavid je sveanim obredom posveen za dunost Bojeg zastupnika. U ruke mu je stavljeno ezlo. Napisan je savez o njegovoj pravednoj suverenosti, a narod je dao obeanje o odanosti. Na njegovujeglavupoloenadijademaiobredkrunisanjajebiozavren.Izraeljeimaoboanski izabranogkralja.OnajkojijestrpljivoekaonaGospodadoiviojeispunjenjeBojegobeanja. Davidjepostajaosvesilniji,jerJahve,Bognadvojskama,bijaesnjim.(2Sam5,10)
369

 70. poglavlje

DAVIDOVAVLADAVINA
Ovo poglavlje zasniva se na 2. Samuelovoj 5,6-25; 6, 7, 9 i 10. im se David utvrdio na izraelskom prijestolu, poeo je traiti prikladnije mjesto za glavnigradsvogkraljevstva.DvadesetmiljaodHebronaizabranojemjestozabuduiglavni grad njegova kraljevstva. Prije no to je Joua poveo svoju vojsku preko Jordana on se zvao alem. U blizini ovog mjesta Abraham je dokazao svoju odanost Bogu. Osam stotina godina prijeDavidovakrunisanjabiojetodomMelhisedeka,svetenikaBogaSvevinjega.Tajsegrad nalaziousredinjemiuzvienommjestuuzemlji,atitilagajebrdovitaokolica.Buduidaje bio na granici Jude i Benjamina, nalazio se u blizini Hfrajima te je drugim plemenima bio olakanpristup. Dabiovomjestouinilisigurnim,JevrejisumoralirazvlastitiostatakHanaanacakojisu drali utvreni poloaj na planinama Sion i Morija. Ova se utvrda zvala Jebus, a njeni su stanovnicibilipoznatikaoJebusejci.Jebussestoljeimasmatraoneosvojivim,aliIzraelcisuga opkoliliiosvojilipodzapovjednitvomJoabakojijekaonagraduzasvojejunatvoimenovan glavnimzapovjednikomizraelskevojske.Jebusjesadapostaoglavnigraddrave,anjegovoje neznaboakoimepromijenjenouJerusalem. Hiram, kralj bogatog grada Tira na Sredozemnom moru, sada je zatraio savez s izraelskim kraljem te pomogao Davidu u podizanju palate u Jerusalemu. Iz Tira su poslani izaslanici, u pratnji arhitekata i graevinara, te duge karavane natovarene skupocjenim drvetom,kedromidrugimvrijednimmaterijalima. Sve vea snaga Izraela ujedinjenog pod Davidom, osvajanje utvrde Jebusa, i savez s Hiramom, tirskim kraljem, izazvali su neprijateljstvo Filistejaca i oni su ponovno monom silomnapalizemlju,zauzimajuisvojepoloajeuRefaimskojdolini,nedalekoodJerusalema. DavidjesasvojimratnicimasiaouutvrduSion,daekaboanskuuputu.TadaDavidupita Jahvu: Mogu li napasti Filistejce? Hoe li ih predati meni u ruke? Jahve odgovori Davidu: Napadni!PredauFilistejcetebiuruke! Davidjeodmahnapaoneprijatelja,porazioiunitioihiuzeoimbogovekojesudonijeli dabiosiguralipobjedu.Iscrpljeniiponienizbogporaza,Filistejcisuokupilijoveesnagei vratiliseubitku.IoniopetdooeirairiesepoRefaimskojdolini.Davidjeponovnopitao Gospoda,avelikijeJasamopetdaouputeizraelskojvojsci. BogjepouioDavidagovorei:Neidiprednjih,negoimzadizaledainavalinanjihs protivnestraneBekaima.Kadzaujetopotkorakapobekaimskimvrhovima,ondasepouri, jer e tada Jahve ii pred tobom da pobije filistejsku vojsku. Da je David, kao aul, izabrao svojvlastitiput,nebigapratiouspjeh.AlionjeuinioonakokakomujezapovjedioJahvei pobili su filistejsku vojsku od Gibeona do Gezera. Davidovo se ime proulo po svim zemljama,aJahveulistrahodnjegasvimnarodima.(1Ljet14,16.17) SadakadseDaviduvrstionaprijestoluioslobodionapadastranihneprijatelja,onse okrenuo k ostvarenju svoje namjere donoenju Kovega Bojega u Jerusalem. Koveg je godinama ostao u KirjatJearimu, udaljenom devet milja, a bilo je prikladno da glavni grad
370

nacijebudepoaenznakomboanskeprisutnosti. Davidjesazvaotridesethiljadavodeihizraelskihljudi,jerjenjegovanamjerabilada ovuprilikuuiniprizoromvelikeradostiisjaja.Narodjeradosnoodgovorionapoziv.Veliki svetenik, sa svojom braom u svetoj dunosti, knezovima i vodeim plemenskim ljudima, okupilisuseuKirjatJearimu.Davidjeblistaoodsveterevnosti.KovegjeiznesenizAbinada bovekueistavljennanovakolakojasuvuklivolovi,apratilasugadvaAbinadabovasina. Izraelcisugaslijedilikliuiiradosnopjevajui,mnotvoglasovaseudruiloupjesmi sazvukommuzikihinstrumenata:DavidisavdomIzraelovigrahupredJahvom...uzazvuke citara, harfa, bubnjeva, udaraljki i cimbala. Prolo je dugo vremena otkada Izrael nije bio svjedok ovakvog pobjednikog prizora. Ogromna povorka se sa sveanom radou kretala izmeubrdaidolinapremasvetomgradu. Ali,kadsudolidoNahonovagumna,posegnuUzarukomzaKovegomBojimdaga pridri, jer ga volovi umalo ne prevrnue. Ali se Jahve razgnjevio na Uzu: Bog ga na mjestu udarizatajprijestup,takodajeumroondje,krajKovegaBojeg.Iznenadanstrahjeuaou radosnomnotvo.DavidjebiozaprepateniuznemirentejeusrcudovodioupitanjeBoju pravednost. On je nastojao odati ast Kovegu kao simbolu boanske prisutnosti. Zato je ondaposlanaovastranakaznadatrenutkeradostipretvoriuprilikuzaalostioplakivanja? Smatrajui da nije sigurno i dalje imati Koveg pored sebe, David je odluio da ostane tamo gdjejest.Mjestosenaloublizini,ukuiObedaEdomcauGatu. SudbinaUzejebilaboanskisudzbogkrenjanajizriitijezapovijesti.Gospodjepreko Mojsija dao posebnu uputu u vezi s prenoenjem Kovega. Niko osim svetenika, Aronovih potomaka,nijegasmiodotaiilipogledatidokjebiootkriven.Boanskajeuputaglasila:... neka dou potomci Kehatovi da to ponesu. No svetih se predmeta ne smiju doticati, da ne poginu.(Br4,15)SvetenicisutrebalipokrivatiKoveg,aKehatovcisugatrebalipodignuti polugamakojesubileprovuenekrozalkenasvakojstraniKovegainikadanisuuklanjane. Mojsije je Geronovcima i Merarijevcima, koji su bili odgovorni za zavjese, daske i stupove Svetilita,daokolaivolovezatransportonogatoimjebilopovjereno.Kehatovcimanijedao nita, jer je njihov zadatak bio nositi posveene predmete na ramenima. (Br 7,9) Tako se noenjemKovegaizKirjatJearimadirektnoibezrazlonoobeastilaGospodnjauputa. Davidinjegovnarodokupilisusedaobavesvetodjelo,ionisuseupustiliutoradosna srcaisvoljom,aliGospodnije mogaoprihvatitinjihovuslubujernijebilaobavljenauskladu snjegovimuputama.Filistejci,kojinisupoznavaliBojiZakon,stavilisuKovegnakolakadsu ga vraali Izraelu,iGospodje prihvatio djelo kojesu uinili.AliIzraelcisuu svojimrukama imali izjavu o Bojoj volji o svim ovim pitanjima, i njihovo je zanemarivanjeovih uputa bilo obeaivanje Boga. Na Uzi je poivala najvea krivica drskosti. Prekraj Bojeg zakona je umanjio njegov osjeaj o njegovoj svetosti, i s nepriznatim grijehom na sebi, on se, usprkos boanskoj zabrani, drznuo i dodirnuo simbol Boje prisutnosti. Bog ne moe prihvatiti djeliminu poslunost, ili oputen nain postupanja s njegovim zapovijestima. Kaznom nad UzomOnjenamjeravaoucijeliIzraelusaditivanoststrogogpridravanjanjegovihzahtjeva. Takojesmrujednogovjekanarodpotaknutnapokajanjeitakojesprijeenapotrebadase kaznehiljade. SmatrajuidanjegovosrcenijeucijelostipravopredGospodom,Davidse,videiUinu smrt,uplaioKovega,danekigrijehnebinanjeganavukaokaznu.AliObedEdom,premdase radovaosdrhtanjem,dobrodolicomjeprihvatiosvetisimbolkaoobeanjeBojenaklonosti poslunima.PanjacijelogIzraelabilajenanjemuinjegovoj kui.Svisuposmatralidavide
371

kakoemubiti....iJahveblagosloviObedEdomaisvunjegovuporodicu. BoanskijeukordjelovaonaDavida.Onjepotaknutdakaonikadaranijeshvatisvetost Bojeg Zakona i nunost stroge poslunosti. Naklonost pokazana prema domu ObedEdoma navela je Davida da se ponovno nada da e Koveg donijeti blagoslove njemu i njegovu narodu. Nakon tri mjeseca odluio je jo jednom pokuati donijeti Koveg, ali sada je revno pazio da u svakoj pojedinosti izvri svaku Gospodnju uredbu. Ponovno su sazvani glavari naroda, a veliko se mnotvo okupilo oko ObedEdomova doma. Koveg je sa strahopotova njem i brigom stavljen na ramena boanski imenovanih ljudi, a mnotvo je stajalo u redu i ustreptalihsrcadugajepovorkakrenula.Nakontosunainiliestkorakaodjeknulajetruba. Prema Davidovoj naredbi trebalo je rtvovati vola i tovna ovna. Drhtanje i strah sada je zamijenilaradost.Kraljjeodloiosvojekraljevskeodoreiobukaoseuobinulanenuodjeu, kakvusunosilisvetenici.Onoviminomnijeelioreidapreuzimasvetenikedunosti,jer su efod ponekad nosili i drugi, osim svetenika. Ali u ovoj svetoj slubi on je elio zauzeti mjestopredBogomkaoonajkojijejednaksvojimpodanicima,togdanasetrebalodivitiJahvi. Onjetrebaobitijedinipredmetpotovanja. Dugapovorkajeponovnokrenula,amuzikaharfi,truba,cimbalaipsaltira,lebdjelaje premaNebu,stapajuisesazvukommnogihglasova.Davidje,uzritampjesme,igraoizsve snagepredJahvom.DavidovoigranjepredBogomkaoizrazradosnastrahopotovanjacitira ju zaljubljenici u zadovoljstva kao opravdanje za savremeni ples.Meutim, za takvu tvrdnju nemaosnove.Plesanjejeudananjevrijemepovezanosludouipononimorgijama.Zbog zadovoljstva se rtvuju zdravlje i moralnost. Onima koji odlaze u plesne dvorane Bog nije predmet razmiljanja i potovanja, a molitva i pjesme hvale bi se smatrale suvinima na njihovim skupovima. Odluujua je sljedea provjera. Zabave koje imaju sklonost da slabe ljubav prema svetim predmetima i umanjuju radost slube Bogu hriani ne trebaju traiti. Muzika i ples u radosnoj hvali Bogu prilikom noenja Kovega nema nikakve slinosti sa savremenimrazuzdanimplesom.PrvopodsjeanaBogaiuzdienjegovosvetoime,adrugoje SotoninooruekojenavodiljudedazaboraveBogaiobeastenjegovoime. Trijumfalna povorka se pribliila glavnom gradu, slijedei sveti simbol svog nevidlji vogKralja.Prolomilasepjesmakojomseodstraaranazidovimazahtijevalodaotvorevrata svetoggrada: Podignite, vrata, nadvratnike svoje, diite se, dveri vjene, da uie Kralj slave! Grupapjevaaimuziarajeuzvratila: Ko je taj kralj slave? Odgovorjedolaziooddrugegrupe: Jahve silan i junaan, Jahve silan u boju! Ondasusestotineglasovaujedinileutrjumfalnomzboru: Podignite, vrata, nadvratnike svoje, diite se, dveri vjene, da uie Kralj slave! Zatimseponovnozauloradosnopitanje:
372

Ko je taj Kralj slave? Aglassevelikogmnotvakaoumvelikihvodazauokakoushienoodgovara: Jahve nad Vojskama - on je Kralj slave! (Ps 24.7-10) Tada su se vrata otvorila irom, povorka je ula, a Koveg je sa strahopotovanjem poloen u ator koji je pripremljen za njegov smjetaj. Pred svetim prostorom podignuti su rtvenicizartve.Dimrtvepomirenjairtvipaljenica,oblaktamjana,slavaimolitveIzraela dizalisuseunebo.Slubasezavrila,akraljjeizrekaoblagoslovnadsvojimnarodom.Ondaje skraljevskimobiljemdopustiodasenaroduzaosvjeenjepodijeledaroviuhraniivinu. UslubiproslavljanjaovogdotadnajsvetijegdogaajakojijeobiljeioDavidovuvlada vinu bila su prisutna sva plemena. Duh boanskog nadahnua je poivao na kralju i dok su zrakezalazeegsuncakupaleatorsvetomsvjetlou,njegovosesrcepodiglouzahvalnosti Bogujerjeblagoslovljenisimbolnjegoveprisutnostisadabiotakoblizuizraelskogprijestola. Obuzet zadovoljstvom, David se okrenuo prema svojoj palati da blagoslovi svoju porodicu.Alinekojeposmatraoovajprizorradostisasasvimrazliitimduhomodonogakoji jepokretaoDavidovosrce.AkadjeKovegJahvinulaziouDavidovgrad,aulovakiMihala gledalajekrozprozorividjelakraljaDavidakakoskaeivrtisepredJahvom,iprezregaona u svom srcu.Ogorena,onanijemoglaekatiDavidovpovratak upalati,vejeizaladaga presretne i na njegov je ljubazan pozdrav izgovorila bujicu gorkih rijei. Njene rijei su bile otreiuvredljive: Kako se asno danas ponio Izraelov kralj kad se otkrio pred oima slukinja slugu svojih kaotoseotkrivaprostovjek! DavidjesmatraodajeMihalaprezrelaiobeastilaBojuslubutejeotrouzvratio: PredJahvomjaigram!TakomiivogaJahve,kojimeizabraomjestotvogocaimjestosvega njegovadomadamepostavizaknezanadIzraelom,narodomJahvinim:predJahvomuigrati! Ijousedubljeponiziti.Biuneznatanutvojimoima,alipredslukinjamaokojimagovori, prednjimaubitiuasti.ZbognjenogponosaidrskostiGospodjeDavidovomukorudodaoi svoj,teMihalaneimadeporodadodanasvojesmrti. SveaniobredikojimajepopraenopremjetanjeKovegaostavilisutrajanutisakna izraelskinarod,tepobudilinajdubljezanimanjezaslubuuSvetilituiiznovazapalilinjihovu revnostzaJahvu.Davidjesvimsredstvimatoihjeimaonaraspolaganjunastojaoprodubiti ovedojmove.Slubapjevanjajepostalaredovitidiovjerskogbogosluenja,aDavidjeskladao psalme ne samo za sveteniku upotrebu u slubi u Svetilitu ve i za narod da ih pjeva na svojimputovanjimadonacionalnogrtvenikaprilikomgodinjihpraznika.Uticajkojisetako irio bio je dalekosean i uinio je da se narod oslobodio od idolopoklonstva. Mnogi okolni narodi, posmatrajui Izraelov napredak, povoljno su poeli misliti o izraelskom Bogu koji je uiniotakovelikestvarizasvojnarod. atorkojijeMojsijeizgradio,isvetojepripadaloslubiuSvetilitu,osimKovega,jo uvijek se nalazilo u Gibei. Davidova je namjera bila da Jerusalem uini vjerskim sreditem naroda.Buduidajesebisagradiopalatu,smatraojedanijeprikladnodaBojiKovegpoiva u atoru. Odluio je izgraditi velianstven Hram koji bi izrazio Izraelovo potovanje za ast kojajedananarodustalnomprisutnouJahve,njihovaKralja.Kadjesvojunamjeruizniopro rokuNatanu,dobiojeohrabrujuiodgovor:idiiinisvetotijenasrcu,jerjeJahvestobom. AliistenoiNatanujedolaGospodnjarijesporukomzakralja.Davidjetrebaobiti lienprednostidaizgradidomzaBoga,alimujedarovanoobeanjeoboanskojnaklonosti prema njegovim potomcima i izraelskom kraljevstvu: Ovako govori Jahve nad vojskama: Ja
373

samtedoveospanjaka,odovacaikoza,dabudekneznadmojimizraelskimnarodom.Bio sam s tobom kuda si god iao, iskorijenio sam sve tvoje neprijatelje pred tobom. Ja u ti pribavitivelikoime,kaotojevelikakoimenazemlji.Odrediuprebivalitesvojemizraels komnarodu,posadiugadaivinasvojemmjestuidanelutavienaokolo,nitidagazlikovci muekaoprije. Budui da je David eznuo da izgradi dom Boji, dano mu je obeanje: Jahve e ti podiidom...podiiutvogapotomkanakontebe...Onesagraditidomimenumojemu,ajau utvrditinjegovprijestozauvijek. Objavljen je i razlog zato David nije trebao izgraditi hram: Mnogo si krvi prolio i velike si ratove vodio; nee ti graditi Doma mome imenu... Gle, rodie ti se sin; on e biti miroljubac, i dau mu mir od svih njegovih neprijatelja odasvud unaokolo; ime e mu biti Solomun.MiripokojdatuIzraeluzanjegovavremena.OnesagraditiDommomeimenu.(1 Ljet22,810) Premda mu je uskraena najdraa elja njegova srca, David je poruku primio sa zahvalnou:Kosamja,GospodeJahve,itojemojdomtesimedoveodovde?Paitojejo premalo u tvojim oima, Gospode Jahve, te daje svoja obeanja kui svoga sluge za daleku budunost.TadajeonobnoviosvojsavezsBogom. Davidjeznaodabinjegovuimenupripalaast,anjegovojvladavinislavakadbiizvrio djelotogajenaumiousvomsrcu,alionjebiospremanpokoritisvojuvoljuBogu.Zahvalan pristanakkojijetadapokazaorijetkosevida,akimeuhrianima.Oniijaivotnasnaga opadaestosenadajudaeostvaritinekovelikodjelokojesuzamisliliusvomsrcu,alikoje oninisusposobniuiniti!Bojeprovienjemoeimgovoriti,kaotojenjegovprorokgovorio Davidu, objavljujui da djelo za kojim toliko eznu nije povjereno njima. Njihovo je da pripremeputdrugomekojietoostvariti.Aliumjestodasesazahvalnoupokoreboanskoj naredbi, mnogi se povlae kao da su odbaeni i prezreni, smatrajui da akone mogu uiniti onotoele,onineeinitinita.Mnogisesoajnikimnaporimadreodgovornostikojenisu sposobni nositi i uzalud nastoje ostvariti djelo za koje nisu sposobni, dok ono koje mogu ostvariti, ostaje zapostavljeno. Zbog nedostatka njihove saradnje vee je djelo ometeno ili sprijeeno. David je, u svom zavjetu s Jonatanom, obeao da e im poine od svojih neprijatelja pokazati milost prema aulovu domu. Svjestan ovog zavjeta, kralj se u dobrim vremenima raspitao: Ima li jo koji preivjeli od aulove kue, da mu uinim milost zbog Jonatana? Reeno mu je za Jonatanova sina Meribaala, koji je bio hrom od roenja. U vrijeme kad su Filistejci kod Jizreela porazili aula, djetetova ga je dadilja, pokuavajui pobjei, ispustila i tako od njega uinila doivotna bogalja. David je sada dozvao mladia na dvor i primio ga s velikomljubaznou.Vraenisumuauloviprivatniposjedizauzdravanjenjegovadoma,a samJonatanovsinjetrebaopostatistalankraljevgostkojijesvakodnevnosjediozakraljevim stolom.MeribaaljenatemeljuizvjetajaDavidovihneprijateljabiopodsticandagajisnane predrasude protiv njega kao otimaa, ali monarhov velikoduan i utiv prijem i neprekidna ljubaznostosvojilajesrceovogmladiaionjekaoinjegovotacJonatansmatraodasunjegovi interesiistovjetnisinteresimakraljakogajeBogizabrao. NakontoseDavidutvrdionaizraelskomprijestolunarodjeuivaou dugomrazdoblju mira.Okolninarodi,gledajuisnaguijedinstvokraljevstva,uskorosusmatralirazboritimda se klone otvorena neprijateljstva, a David, zaokupljen organizacijom i podizanjem svog kraljevstva, uzdravao se od napadakih ratova. Meutim, on je naposljetku ipak zaratio s
374

Filistejcima,izraelskimstarimneprijateljimaisMoabcima,teihuspiopobijeditiiprisilitina plaanjedanka. Tada su okolni narodi protiv Davida stvorili veliki savez koji je prouzroio najvee ratoveipobjedeunjegovojvladavinitenajveirastnjegovemoi.Neprijateljskisavez,kojije nastao zbog ljubomore na sve veu Davidom mo, on niim nije izazvao. Okolnosti koje su doveledonjegovastvaranjasubileove: U Jerusalemu su primili vijest da je umro Naha, kralj Amonaca, monarh koji je bio ljubazan prema Davidu dok je on bjeao od aulova bijesa. Sada, elei izraziti svoju zahvalnostipotovanjezbognaklonostikojamujebilaukazanaunevolji,DavidjeHanunu, sinuinasljednikuamorejskogkralja,poslaoizaslanikesizrazimasuuti.ADavidreeusebi: eliobihiskazatiljubavNahaevusinuHanunu,kaotojenjegovotaciskazaomeni. Aliovajutivinjebiopogrenoprotumaen.AmoncisumrziliistinitogBogaibilisu ogoreniIzraelovineprijatelji.NahaevajeljubaznostpremaDavidubilaucijelostipotaknuta neprijateljstvom prema aulu, izraelskom kralju. Hanunovi savjetnici su pogreno prikazali Davidovu poruku. ... rekoe knezovi Amonaca svome gospodaru Hanunu: Zar misli da je Davidposlaoljudedatiizrazesuutzatotojehtioiskazatiasttvomeocu?Nijelimodazato David poslao svoje ljude k tebi da razvide grad, da bi doznao njegovu obranu i potom ga oborio?PosavjetusvojihsavjetnikaNahajeprijepolastoljeastanovnicimaJabeGileada, koji su zatraili primirje, postavio surove uslove kad su ga opkolili Amonci. Naha je traio prilikudasvimaiskopadesnooko.Amoncisusejouvijekivosjealikakojeizraelskikralj sprijeionjihovusurovunamjeruiizbavioljudekojesuonieljeliponizitiiosakatiti.Njihje jo uvijek poticala ista mrnja prema Izraelu. Oni nisu mogli pojmiti dobrotu duha koji je nadahnuo Davidovu poruku. Kad Sotona nadzire umove ljudi, on e izazvati zavist i sumnju koja e i najbolje namjere prikazati pogreno. Sluajui svoje savjetnike, Hanun je Davidove poslanikeproglasiouhodamaiobasuoihpreziromiuvredama. Amoncima je bilo doputeno da nesmetano izvre zle namjere svog srca, da bi se Davidu otkrila njihova stvarna priroda. Boja volja nije bila da Izrael sklopi savez s ovim izdajnikimneznaboakimnarodom. Danas se, kao i u drevna vremena, djelo veleposlanika smatra svetim. Sveoptim zakonomsvihnarodaonisubilizatieniodosobnognasiljailiuvreda.Veleposlanikjestajao kao predstavnik svog vrhovnika i svaki je nedostojan postupak zahtijevao trenutnu osvetu. Amoncisuse,znajuidaeuvredaIzraelacaodmahbitiosvetena,pripremalizarat.Kadsu Amonovi sinovi vidjeli da su se omrazili s Davidom, poslao je Hanun s Amonovim sinovima hiljadu srebrnih talenata da za plau najme bojnih kola i konjanika iz Aram Naharajima, iz AramMaakeiizSoba.Najmilisuzaplautridesetidvijehiljadebojnihkola...Amonovisuse sinoviskupiliizsvojihgradovaidoliuboj.(1Ljet19,6.7) Biojetozaistamoansavez.StanovnicipodrujaizmeurijekeEufrat iSredozemnog mora udruili su se s Amoncima. Sjever i istok Hanaana bio je okruen oruanim snagama, udruenimau namjeridaslomeIzraelskokraljevstvo. Izraelci nisu ekali napad na svoju zemlju. Njihove su snage, pod Joabovim zapovjed nitvom,preleJordanipolepremaamonskomglavnomgradu.Dokjeizraelskizapovjednik vodio svoju vojsku do bojnog polja, on ih je nastojao nadahnuti za sukob, govorei: Budi hrabar i junaki se drimo radi naroda i radi gradova svoga Boga; a Jahve neka uini to je dobrounjegovimoima.(1Ljet19,13)Udruenesaveznikesnagesuporaeneu prvojbici. Alionenisubilespremneodustatiodborbe,tesunarednegodineobnovilerat.Sirijskikraljje
375

sakupiosvesvojesnageprijeteiIzraelugolemomvojskom.David,shvatajuikolikojemnogo zavisilo o ishodu ovog sukoba, osobno je doao na bojinicu i s Bojim blagoslovom nanio saveznicimatakostrahovitporazdaSirijci,odEufratadoLibanona,nisusamoodustaliodrata ve su Izraelu plaali i danak. David je odluno nastavio ratovati protiv Amonaca sve dok njihoveutvrdenisupaleacijelopodrujedolopodizraelskuvlast. Opasnosti koje su prijetile narodu potpunim unitenjem pokazale su se kao Boje provienje,sredstvospomoukojegsenacijauzdigladonevienavelianstva. Obiljeavajui ovajznaajandogaajDavidpjeva: ivio Jahve! Blagoslovljena hridina moja! Neka se uzvisi Bog, spasenje moje! Bog koji mi daje osvetu i narode meni pokorava. Od dumana me mojih izbavlja i nad protivnike me moje izdie, ti mene od ovjeka silnika spaava. Zato te slavim, Jahve, meu pucima i psalam pjevam tvome Imenu: umnoio si pobjede kralju svojemu, pomazaniku svome milost si iskazao, Davidu i potomstvu njegovu navijeke. (Ps 18,47-51) KrozDavidovepjesmeunarodjeusadivanamisaodajeJahvenjihovasilaiIzbavitelj: Ne spaava kralja vojska mnogobrojna, ne spaava velika sila junaka. Isprazno se od konja nadati spasenju, jaina njegova ne izbavlja. (Ps33,16.17) Ti, o moj Kralju i Boe moj, ti si dao pobjede Jakovu. Po tebi dumane svoje odbismo, u tvome imenu zgazismo one koji se na nas digoe. U svoj se luk nisam pouzdavao, nit me ma moj spaavao. Nego ti, ti si nas spasio od dumana, ti si postidio one koji nas mrze. (Ps44,58) Jedni se hvale kolima bojnim, drugi konjima, mi imenom Jahve, Boga naega! (Ps20,8) TakojeIzraelskokraljevstvodosegloveliinukojajebilaobeanaAbrahamu,ikasnije ponovljena Mojsiju: Potomstvu tvojemu dajem zemlju ovu od Rijeke u Egiptu, do Velike rijeke, rijeke Eufrata. (Post 15,18) Izrael je postao mona nacija, koje su se okolni narodi bojaliikojusupotovali.Davidovajemounjegovuvlastitomkraljevstvubilavrlovelika.On jekaomalokojivladaruspiozadobitiosjeanjaiodanostsvognaroda.OnjepotovaoBoga,a Bogjesadapotovaonjega. Meutim,usredblagostanjavrebalajeopasnost.Davidseutrenucimasvojihnajveih pobjedanalaziounajveojopasnostiisuoiosesasvojimnajveimporazom.
376

 71. poglavlje

DAVIDOVGRIJEHIPOKAJANJE
Ovo poglavlje zasniva se na 2. Samuelovoj 11 i 12. Biblija ima malo pohvala za ljude. Malo se prostora posveuje nabrajanju vrlina ak i najboljihljudikojisudosadivjeli.Ovautnjanijebezsvrheibezpouke.Svesudobreosobine kojeljudiposjedujuBojidarovi.OniinedobradjelamilouBojomkrozHrista.Buduida sveduguju Bogu, slava zaonotojesu i to inepripadasamo Njemu.Onisusamooruau njegovim rukama. tavie, kao to sve pouke iz biblijske istorije ue, opasno je hvaliti i uzdizatiovjeka,jerakokoizgubiizvidasvojuzavisnostoBoguipouzdaseuvlastitusnagu, on e sigurno zgrijeiti. ovjek se bori s neprijateljima koji su snaniji od njega. Jer naa borbanijeprotivkrviitijela,negoprotivPoglavarstava,protivVlasti,protivUpraviteljaovoga mranog svijeta: protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima. (Ef 6,12) Nama je nemoguevlastitomsnagomopstatiuborbi,isvetoodvraanaumodBoga,svetovodik samouzvienjuizavisnostiosamomesebi,sigurnopripremaputnaemporazu.SvrhaBiblije jeusaditiunasnepovjerenjeuljudskusiluipodstaipovjerenjeuboansku. Duh samopouzdanja i samouzvienja pripremio je put za Davidov pad. Laskanje i suptilnedraivlastiiraskoinisuostalebezuticajananjega.Odnosisokolnimnarodimasu takoe izvrili svoj zao uticaj. U skladu s obiajima koji su prevladavali meu istonjakim vladarima,kraljevimasenijesudilozazloinekojisenisuopratalipodanicima,monarhnije imaoistuobavezusamokontrolekaoipodanici.SvejetoumanjiloDavidovosjeajogromne teinegrijeha.UmjestodasesponiznouosloninaJahvinusilu,onjepoeovjerovatisvojoj vlastitojmudrostiimoi.imSotonauspijeodvojitiduuodBoga,jedinogIzvorasile,one nastojati pobuditi nesvete elje ljudske tjelesne prirode. Djelo neprijatelja nije naglo, ono u poetku ne iznenauje i zapanjuje, ve tajno potkopava utvrde naela. Ono poinje s naoko malimpojedinostima,zanemarivanjemvjernostiipotpunogoslanjanjanaNjega,sklonouda seslijedesvjetovniobiajiipostupci. Prije svretka rata s Amoncima David se, preputajui zapovijestanje vojske Joabu, vratio u Jerusalem. Izraelci su ve pokorili Sirijce, a potpuni poraz Amaleana se inio sigurnim. David je bio okruen plodovima svoje pobjede i astima svoje mudre i vjete vladavine.Upravotada,kadseopustioibioneoprezan,kuajeiskoristioprilikudazaokupi njegov um. injenica da se Bog tako blisko povezao s Davidom i pokazao mu tako veliku naklonosttrebalamujebitinajsnanijipoticajdasvojkarakterouvaneuprljan.Alikadseu svom samopouzdanju i udobnosti prestao oslanjati na Boga, David je popustio Sotoni i na svojuduunavukaomrljugrijeha.On,voanarodakogajeNeboimenovalo,izabranodBoga davrinjegovZakon,isamjepogazionjegoveuredbe.Onkojijetrebaobitistrahonimakoji inezlo,svojimvlastitimdjelomjeojaaonjihoveruke. Uopasnostimatokom svogranijegivotaDavidjesvjestansvogpotenjamogaosvoj sluaj povjeriti Bogu. Gospodnja ga je ruka sigurno vodila pored nebrojenih zamki koje su postavljaneprednjegovenoge.Alisada,krivinepokajan,onnijetraiopomoivostvoNeba, vesenastojaoosloboditiopasnostiukojegajegrijehuvukao.Bateba,ijasekobnaljepota
377

pokazala kao zamka za kralja, bila je ena Urije Hetita, jednog od Davidovih najhrabrijih i najvjernijihasnika.Nikonijemogaopredvidjetiposljediceakosesaznazaovajzloin.Bojije Zakonpreljuboincaosuivaonasmrt,avojnikponosnaduha,kojijebioosramoen,mogao seosvetitioduzimajuiivotkraljuilipotiuinarodnapobunu. SvinaporikojejeDaviduloiodasakrijesvojukrivnjupokazalisuseuzaludnim.Onse predao Sotoninoj sili, opanost ga je okruivala, a ekalo ga je obeaenje vee od smrti. inilosedanemaizlazaionjeusvomoajupouriodapreljubudodaiubistvo.Onajkojije poluio aulovo unitenje nastojao je i Davida odvesti u propast. Premda su kunje bile razliite, one su bile iste jer su vodile k prijestupu Bojeg Zakona. David je mislio da ako neprijateljskarukaubijeUrijuubici,krivnjazanjegovusmrtneesemoipripisatikraljukoji je bio kod kue, Bateba e biti slobodna da postane njegova ena, i tako e se odagnati sumnjaispasitikraljevaast. Urija je postao nosilac svoje vlastite smrtne presude. U pismu koje su njegove ruke donijeleJoabukraljjezapovjedio:PostaviUrijunaprijed,gdjejenajeiboj,pauzmaknite izanjega:nekabudepogoeninekapogine.Joab,veuprljankrvljusamovoljnogubistva,nije oklijevaoposluatikraljevunaredbuiUrijajepaoodamonskogmaa. DotadajezapisoDavidovojvladavinibiotakavdamujemalomonarhabiloravno.O njemujenapisanodajekraljevaoineipravoipravicusvemusvomenarodu(2Sam8,15). On je svojim potenjem stekao povjerenje i odanost naroda. Ali kad se odvojio od Boga i predao se Zlome, on je za neko vrijeme postao Sotonin poslanik, a ipak je drao poloaj i autoritetkojimujeBogdao,zahtijevajuiposlunostkojaeugrozitiduuonogakojimuse pokori. I Joab, koji je svoju odanost podario kralju a ne Bogu, prekrio je Boji Zakon jer je kraljtozapovjedio. BogjeDavidudaovlast,alidajekoristisamouskladusboanskimZakonom.Kadje zapovjedioonotoseprotiviloboanskomZakonu,grijehjebioposluati....jernemavlasti osimodBoga(Rim13,1),alimiihnetrebamosluatiakoseprotiveBojemZakonu.Apostol Pavle, piui Korinanima, iznosi naela po kojima se trebamo vladati. On kae: Nasleujte mene,kaotoijanasleujemHrista!(1Kor11,1) Davidujeposlanoizvjeeoizvrenjunaredbekojujeposlao,alijebilotakopozorno sroeno da ne umijea ni Joaba ni kralja. Joab zapovjedi glasniku ovako: Kad pripovjedi kraljusvetosedogodilouboju,modaesekraljrazljutiti...atimureci: PoginuojeitvojslugaUrija.Glasnikkrenunaput,doekDaviduipripovjedimusveto mujenaloioJoab. Kraljevodogvorjebio:OvakoreciJoabu:Nemojtouzimatitolikoksrcu,jermapro diresadovoga,sadonoga.Udarajjojaenagradioboriga!Takoemuvratitisranost! Batebajeoplakivalasvogmuauobiajenbrojdana,akadsuoniproli,poslaDavid ponjuiuzejeusvojdvor,ionamupostaena.Onajijanjenasavjestiuzvienosjeajasti nije dopustio, ak kad mu je i ivot bio u opasnosti, da svoju ruku digne protiv Gospodnjeg pomazanika, toliko je pao da je mogao uvrijediti i ubiti jednog od svojih najvjernijih i najhrabrijihvojnika,inadatisedaenesmetanouivatinagraduzasvojgrijeh.Jao,potamnje zlato,tosuhozlato!(Tu4,1) Sotonajeodpoetkaljudimaprikazivaodobitaktogamoguosvojitiprijestupom.On jetakozaveoanele.TakojeonkuaoiAdamaiEvu.Ontakojouvijeknavodimnotvona neposlunost Bogu. Put prijestupa izgleda poeljan, a na koncu vodi k smrti (Izr 14,12). Sretnisuonikojikadzakoraenaovajput,shvatekakosugorkiplodovigrijehainavrijeme
378

ga ostave. Bog u svojoj milosti nije dopustio da varljive nagrade grijeha odvuku Davida u potpunupropast. BojeposredovanjejepostalonunoizbogIzraela.Kakojevrijemeprolazilo,Davidov je grijeh s Batebom postao poznat, a pojavila se i sumnja da je on planirao Urijinu smrt. Gospod je bio obeaen. On je pomagao i uzvisivao Davida, a David je pogreno prikazao Bojikarakterinaniosramotunjegovuimenu.TojeumanjivalomjerilodobroteuIzraelu,au mnogim umovima i odvratnost prema grijehu, a oni koji nisu ljubili i bojali se Boga bili su ohrabreniusvojimprijestupima. Proroku Natanu je zapovjeeno da Davidu donese poruku ukora. Bila je to izrazito otraporuka.Malombrojuvrhovnikasemogaoizreiovakavukoradacijenanebudesigurna smrt za onoga koji ukorava. Natan je bez oklijevanja prenio boansku presudu, a ipak je to uinio s takvom nebeskom mudrou da je pobudio kraljevo saosjeanje, njegovu savjest i s njegovihusanauosmrtnupresudusamomesebi.PozivajuiDavidakaoboanskiimenovana uvara prava svog naroda, prorok je ponovio priu o nepravdi i tlaenju to ih je trebalo ispraviti. Unekomgraduivjeladvaovjeka,rekaoje,jedanbogat,adrugisiromaan.Bogati imae ovaca i goveda u obilju. A siromah nemae nita osim jedne jedine ovice koju bijae kupio.Hraniojuje,ionajeraslakrajnjegaisnjegovomdjecom;jelajeodnjegovazalogaja, pilaiznjegoveae;spavalajenanjegovukrilu:bilamujekaoki.Idoeputnikkbogatom ovjeku,anjemubiloaouzetiodsvojihovacailigovedadazgotovigostukojimujedoao.On ukradeovicusiromahaizgotovijezasvogpohodnika. Kraljserazbjesnioiuzviknuo:TakomiivogaJahve,smrtjezasluioovjekkojijeto uinio!etverostrukoenaknaditiovcuzatotojeuiniotodjeloitonijeznaomilosra!(2 Sam12,5.6) Natan je usmjerio svoj pogled na kralja i podiui svoju desnu ruku prema nebu sveanoizjavio:Tisitajovjek!...Zatosi,nastavioje,prezreoJahvuiuinioonotojezlou njegovim oima? Krivci mogu pokuati, kaoto je David uinio, prikriti svoj grijeh od ljudi, oni mogu nastojati trajno prikriti zlo djelo od ljudskog pogleda ili znanja, ali sve je golo i otkrivenooimaonogakomumoramodatiraun(Heb4,13).Nitanemaskrivenotonee trebatidaseotkrije,nitajnotoneetrebatidasedozna.(Mt10,26) Natanjeobjavio:OvakogovoriJahve,BogIzraelov:Jasamtepomazaozakraljanad Izraelom, ja sam te izbavio iz aulove ruke... Zato si prezreo Jahvu i uinio ono to je zlo u njegovimoima?UbiosimaemUrijuHetita,anjegovusienuuzeozasvojuenu.Jest,njega si ubio maem Amonaca. Zato se nee nikada vie okrenuti ma od tvoga doma... Evo ja u podii na te zlo iz tvoga doma. Uzet u tvoje ene ispred tvojih oiju i dat u ih tvome blinjemu...Tisidodueradiotajno,alijauovuprijetnjuizvritipredsvimIzraelomipred ovimsuncem! Prorokov ukor dirnuo je Davidovo srce, savjest je bila probuena, i on je uvidio svu veliinu svoje krivnje. Njegova se dua pognula u pokajanju pred Gospodom. S drhtavim usnamaonjerekao:SagrijeiosamprotivJahve.Svezlotogainimodrugimadoseeido Boga.DavidjetekozgrijeioprotivUrijeiBatebeionjetodubokoosjeao.Aliuodnosuna Boga,njegovjegrijehbiodalekovei. PremdaseuIzraelunijemogaonainikokobiizvriosmrtnukaznunaGospodnjem pomazaniku, David je drhtao da ga brza Boja osuda ne smakne krivog i bez oprosta. Ali njemu je preko proroka poslana poruka: Jahve ti oprata tvoj grijeh: nee umrijeti. Ipak,
379

pravdasemoralaizvriti.SmrtnapresudajeprenesenasDavidanadijetegrijeha.Takojekralj dobioprilikuzapokajanje,dokmujepatnjaismrtdjeteta,kaodionjegovekazne,biladaleko tea od vlastite smrti. Prorok je rekao: Ali jer si s tim djelom prezreo Jahvu, neminovno e umrijetidijetekojetiserodilo. Kadsedijeterazboljelo,Davidsepostomidubokomponiznoumoliozanjegovivot. Odloio je svoju kraljevsku odoru, odloio je krunu, i noima leao na zemlji, alostan i slomljenasrca,posredujuizanevinodijetekojejepatilozbognjegovoggrijeha.Astarjeine njegovadomastajahuokonjegadagapodignusazemlje,alionnehtjedeineokusisnjima nikakva jela. Poniznost i pokajanje su esto odvratili kaznu kad je osuda bila izreena nad osobom ili gradom, a Onaj koji je uvijek milostiv, brz da oprosti, slao je vjesnike mira. OhrabrenovommiljuDavidjeustrajaousvojimmolbamasvedokjedijetebiloivo.Kadje saznaodajeonoumrlo,onsetihopokorioBojojzapovijesti.Paojeprviudaracosvetekojuje onsamproglasiopravednom,aliDavid,vjerujuiuBojumilost,nijeostaobezutjehe. Mnogi se, koji itaju istoriju Davidova pada, pitaju: Zato je ovaj zapis javno objavljen?ZatojetoBogsmatraoprikladnimdasvijetuobznaniovumranustranicuivota jednog od onih koje je Nebo tako visoko cijenilo? Prorok je u svom ukoru Davidu u vezi s njegovim grijehom rekao: Ali je s tim djelom prezreo Jahvu. Tokom sljedeih narataja nevjernicisuukazivalinaDavidovkarakterkojijenosioovutamnumrlju,isushitomiporu gomuzvikivali:OvojeovjekpoBojemsrcu!Takojevjeraismijavana,BoginjegovaRije vrijeani,dueotvrdnuleunevjeri,amnogi,podokriljempobonosti,ohrabreniugrijehu. Meutim,Davidovaistorijanepruapotporugrijehu.Dokjehodiouskladus Bojim savjetima,onjenazvanovjekompoBojemsrcu.Kadjezgrijeio,tovienijebilaistinadok sepokajanjemnijevratioGospodu.Bojarijejasnokae:AlidjelokojeuiniDavidbijaezlo uoimaJahvinim.(2Sam11,27)IGospodjeprekoprorokaporuioDavidu:Zatosiprezreo Jahvu i uinio ono to je zlo u njegovim oima?... Zato se nee nikada vie okrenuti ma od tvoga doma, jer si me prezreo. Premda se David pokajao za svoj grijeh, primio oprost, a Gospodgaprihvatio,onjeponjeopogubnuetvusjemenatogajesamposijao.Kaznenad njiminjegovimdomomsvjedoeoBojojodvratnostipremagrijehu. DotadjeBojeprovienjesauvaloDavidaodsvihneprijateljskihzavjeraidirektnoje upotrijebljeno da obuzda aula. Ali Davidov prijestup je promijenio njegov odnos s Bogom. Gospodnikakonijemogaoodobritibezbonost.Onnijemogaoupotrijebitisvojusiludazatiti Davidaodposljedicanjegovagrijehakaotogajetitioodaulovaneprijateljstva. VelikapromjenasedogodilaiusamomDavidu.Njegovjeduhbioslomljensvijeuo grijehu i njegovim dalekosenim posljedicama. Osjeao se ponien u oima svojih podanika. Njegov je uticaj bio oslabljen. Dotada je njegov napredak pripisivan njegovoj savjesnoj poslunostiGospodnjimzapovijestima.Alisadasunjegovipodanici,znajuizanjegovgrijeh, poticani da slobodnije grijee. Oslabljen je njegov autoritet u vlastitom domu kao i njegov zahtjev sinovima za potovanjem i poslunou. Osjeaj grenosti utiao ga je kad je trebao osuditigrijeh,ioslabionjegovurukukadjetrebaoprovoditipravduuvlastitomdomu.Njegov jezaoprimjeruticaonanjegovesinove,aBognijehtioposredovatidasprijeiposljedice.On jedopustiodasestvariprirodnoodvijajutejeDavidbiootrokanjen. David je cijelu godinu nakon grijeha ivio u prividnoj sigurnosti, nije bilo vanjskog dokazaBojegnezadovoljstva.Aliboanskakaznajebilanadnjim.Brzoisigurnosebliiodan suda i osvete i nikakvo pokajanje ga nije moglo sprijeiti, kao i agoniju i sramotu koje e pomraiti njegov zemaljski ivot. Oni koji ukazivanjem na Davidov primjer pokuavaju
380

umanjiti krivicu za vlastite grijehe trebaju nauiti iz biblijskog zapisa da je put prijestupa teak.PremdaonikaoiDavidtrebajunapustitiputzla,posljediceegrijehaiuovomivotu bitigorkeitekezanoenje. Bog je namjeravao da istorija Davidova pada slui kao opomena tako da se ni oni kojima je dao velike blagoslove i naklonost ne osjeaju sigurnima i zanemare budnost i molitvu.TakoseonapokazalakorisnomonimakojiponiznonastojenauitipoukukojujeBog namjeravaopruiti.Odnaratajadonaratajahiljadesupodstaknutedashvatelinuopasnost kuaeve sile. Davidov pad, ovjeka koga je Bog tako visoko cijenio, u njima je probudio nepovjerenje ti sebe. Shvatili su da ih samo Bog svojom silom moe sauvati kroz vjeru. ZnajuidajeinjihovasnagaisigurnostuNjemu,onisebojezakoraitinaSotoninozemljite. akiprijeizricanjaboanskepresudenadDavidomonjepoeoetiplodoveprijestu pa. Njegova savjest nije bila mirna. Proivljavao je agoniju duha izraenu u trideset drugom psalmu.Onkae: Blaen onaj kome je grijeh otputen, kome je zloin pokriven! Blago ovjeku kome Jahve ne ubraja krivnju, i u ijemu duhu nema prijevare! Preutjet sam htio, ali kosti mi klonue od neprestana jecanja. Danju i nou ruka me tvoja titala, snaga mi se troila ko za ljetnih ega. (Ps 32,1-4) IpedesetprvipsalamjeizrazDavidovapokajanjanakontojeodBogaprimioporuku ukora: Smiluj mi se, Boe, po milosru svome, po velikom smilovanju izbrii moje bezakonje! Operi me svega od moje krivice, od grijeha me mojeg oisti! Bezakonje svoje priznajem, grijeh je moj svagda preda mnom... Pokropi me isopom da se oistim, operi me, i biu bjelji od snijega! Objavi mi radost i veselje, nek se obraduju kosti satrvene! Odvrati lice od grijeha mojih, izbrii svu moju krivicu! isto srce stvori mi, Boe, i duh postojan obnovi u meni! Ne odbaci me od lica svojega i svoga Svetog Duha ne uzmi od mene! Vrati mi radost svoga spasenja i uvrsti me duhom spremnim! Uiu bezakonike tvojim stazama, i grenici tebi e se obraati. Oslobodi me od krvi prolivene, Boe, Boe spasitelju moj!
381

Nek mi jezik klie pravednosti tvojoj! (Ps 51,1-16) Takojeizraelskikraljsvetompjesmomkojasetrebalapjevatinajavnimokupljanjima njegovanaroda,uprisutnostidvora,svetenikaisudija,knezovairatnika,ikojaenabudue naratajeprenijetiznanjeonjegovupadu,opisaosvojgrijeh,pokajanjeinaduuoprostkroz Bojumilost.Umjestodanastojisakritisvojukrivicu,onjeeliodatunaistorijanjegovapada pouiidruge. Davidovopokajanjejebilodubokoiiskreno.Nijepokuaoublaitisvojzloin.Njegova molitvanijebilanadahnutaeljomdaizbjegnekaznu.Uvidiojeveliinusvogprijestupaprotiv Boga,uvidiojeprljavtinusvojedueipreziraosvojgrijeh.Onnijesamomoliozaoprostvei zaistousrca.Davidnijeuoajupredaobitku.UBojimobeanjimagrjenikukojisekajeon jevidiodokazeosvomoprostuiprihvatanju. rtve ti se ne mile, kad bih dao paljenicu, ti je ne bi primio. rtva Bogu duh je raskajan, srce raskajano, ponizno, Boe, nee prezreti. (Ps 51,18.19) Premda je David pao, Gospod ga je podigao. On je sada bio u skladnijem odnosu s Bogominjegovisumublinjibilisklonijinegoprijepada.Radostanzbogsvogosloboenjaon jepjevao: Tad grijeh svoj tebi priznali i krivnju svoju vie ne skrivah. Rekoh: Priznat u Jahvi prijestup svoj, i ti si mi krivnju grijeha oprostio... Utoite ti si moje, od tjeskobe ti e me sauvat, odjenut me radou spasenja. (Ps 32,5-7) Mnogi su prigovarali zbog navodne Boje nepravde kad je potedio Davida, ija je krivnjabilatakovelika,aodbioaulazanetotoseunjihovimoimainilomanjimgrijehom. Meutim, David se ponizio i priznao svoj grijeh, dok je aul prezreo ukor i nepokajanjem otvrdnutosvojesrce. OvajdioDavidoveistorijeimavelikoznaenjezagrjenikakojisekaje.Tojejedanod najupeatljivijih prikaza koji su nam dani o borbama i kunjama ovjeanstva i iskrenom pokajanjuBoguivjeriuGospodaIsusaHrista.Tosetokomsvihvjekovapokazalokaoizvor ohrabrenja duama koje su se nakon pada u grijeh borile pod teretom svoje krivice. Hiljade Bojedjece,kojasuprijevaromnavedenanagrijeh,bilojespremnoprepustitiseoaju,alikad su se sjetili kako je Davidovo iskreno pokajanje i priznanje Bog prihvatio, kako je usprkos tomeonpatiozasvojprijestup,ionisuseohrabrili,pokajaliiiznovapokualihoditiputem Bojihzapovijesti. Ko godpodBojim ukoromponiziduu,s priznanjemipokajanjem,kaoDavid,moe biti siguran da za njega ima nade. Ko god vjerom prihvata Boja obeanja nalazi oprost. Gospodnikadaneeodbacitiduukojaseiskrenokaje.Onjedaoovoobeanje:iliumojenek doeokrilje,nekasklopimirsamnom,mirnekasklopisamnom.(Iz27,5)Nekbezbonik putsvojostavi,azlikovacnaumesvoje.NeksevratiGospodu,kojiemu sesmilovati,kBogu naem,jerjevelikoduanupratanju.(Iz55,7)
382

 72. poglavlje

ABALOMOVABUNA
Ovo poglavlje zasniva se na 2. Samuelovoj 13 do 19. uvi parabolu proroka Natana Davidova nesvjesna presuda samome sebi je glasila etverostruko e naknaditi, i njemu je trebalo biti sueno na temelju vlastite presude. Njegova etiri sina su trebala poginuti, a gubitak svakoga od njih bio je posljedica oeva grijeha. DavidjedopustiodasramotnizloinAmnona,prvoroenca,proebezkazneiukora. Zakon je izricao smrt preljubnika, a Amnonov neprirodni grijeh udvostruio je njegovu krivicu. Meutim, David koji je samoga sebe osuivao za grijeh, propustio je prijestupnika privestipravdi.Abalom,prirodnizatitniksestrekojajebilatakognusnoosramoena,pune jedvijegodineprikrivaosvojuosvetnikunamjeru,dabijenajposlijeutolikosigurnijeizvrio. NabratovuzapovijestAmnon,pijanioskvrnitelj,ubijenjeprilikomgozbikraljevihsinova. Davidu je odmjerena dvostruka kazna. Donesena mu je strana vijest: Abalom je pobiosvekraljevesinove,nijeostaoodnjihnijedanjedini.Kraljustade,razdrijesvojehaljine i baci se na zemlju; i svi njegovi dvorani koji stajahu oko njega razdrijee svoje haljine. Kraljevi sinovi, vraajui se u strahu u Jerusalem, otkrili su ocu istinu; samo je Amnon bio ubijen,ionizaplakaeu savglas;aikraljisvinjegovidvoraniplakahu.Abalomjepobjegao kTalmaju,kraljuGeura,ocusvojemajke. AmnonjekaoidrugiDavidovisinovibiopreputensebinomuivanju.Onjenastojao zadovoljiti svaku pomisao svog srca bez obzira na Boje zahtjeve. Usprkos svom velikom grijehuBoggajepodnosio.Njemujetokomdvijegodinepruenaprilikazapokajanje,alionje ostaougrijehuismrtgajepokosiladanepokajanekastranuodlukuSuda. DavidjezanemariodunostkanjavanjaAmnonovagrijehaizbognevjernostikraljai ocaisinovljevognepokajanja,Gospodjedopustiodadogaajiidusvojimtokominijeobuzdao Abaloma. Kad roditelji ili vladari zanemare dunost kanjavanja pokvarenosti, sam Bog e uzeti sluaj u svoje ruke. Njegova sila koja obuzdava sile zla bit e djelomino uklonjena i stvoritesetakavnizokolnostidaegrijehkaznitigrijehom. Zle posljedice Davidovog nepravednog poputanja Amnonu nisu bile okonane, jer je tadapoeloAbalomovootuenjeodnjegovogoca.NakontojepobjegaouGeur,Davidmu je,smatrajuidazloinnjegovasinazahtijevanekukaznu,odbiodopustitidasevrati.Atoje samo uveavalo, a ne umanjilo, nerazmrsiva zla u koja se kralj upleo. Abalom, energian, ambiciozaninenaelan,izgnanstvomiskljuenizsudjelovanjauposlovimakraljevstva,usko roseprepustioopasnimplanovima. Joabjenakondvijegodineodluiopomoiuizmirenjuocaisina.Dreitonaumu,on je pridobio saradnju ene iz Tekoe poznate po svojoj mudrosti. ena, koju je Joab pouio, predstavilaseDavidukaoudovicakojojjesinbiojedinautjehaipotpora.Usvaijedanjesin ubio drugog, a sada su svi roaci u porodici zahtijevali da se preivjeli sin preda krvnom osvetniku. Tako hoe, rekla je majka, da ugase eravicu koja im je ostala, da ne ostave momemuuniimenanipotomstvanazemlji.Njenpozivdirnuojekraljevaosjeanjaionje
383

obeaoenikraljevskuzatituzanjenogsina. Nakon to je iz njega izvukla opetovana obeanja za mladievu sigurnost, ona je preklinjala za kraljevsku milost, rekavi mu da govori kao ovjek koji nije u pravu to nije dopustiodovestikuisvogprognanika.Mismo,reklaje,sviosueninasmrt,slinismovodi kojaseprolijenazemljuiviesenemoeskupiti,iBognepodiemrtvaca:nekadaklekralj mislinatodaprognanikneostaneizgnandalekoodnjega. OvajnjeanidirljivprikazBoje ljubavi prema grjeniku, koji je doao od Joaba, grubog vojnika, oit je dokaz da je Izrael poznavao velike istine otkupljenja. Kralj, osjeajui vlastitu potrebu za Bojom milosti, nije mogaoodbitiovajpoziv.IzdaojeJoabuzapovijest:IdiidovedinatragmladiaAbaloma. Abalomu je doputeno da se vrati u Jerusalem, ali ne i da se pojavi na dvoru ili susretnesocem.Davidjepoinjaouviatizleposljedicepoputanjasvojojdjeci,ipremdaje njenovolioovogprekrasnogidarovitogsina,smatraojenunimdakaopoukuiAbalomui narodupokaeodvratnostprematakvomgrijehu.Abalomjedvijegodineiviousvomdomu, alijebioizgnansdvora.Njegovajesestraivjelasnjiminjenagajeprisutnostivopodsjeala na nepopravljivo zlo koje joj je naneseno. U oima javnog mnijenja knez je bio heroj, a ne prijestupnik.Onjesovomprednoupoeopridobivatisrcanaroda.Njegovajeosobnapojava bila takva da je izazivala divljenje svih koji su ga posmatrali. U svemu Izraelu ne bijae ovjekatakolijepakaoAbalomkomubisemogleizreitolikepohvale:odpetedoglavenije na njemu bilo mane. Nije bilo mudro to je kralj ostavio ovjeka Abalomova karaktera, ambiciozna,naglaivatrena,dasetokomdvijegodinepreputamislimaonavodnojnepravdi. Davidov postupak kojim mu je dopustio da se vrati u Jerusalem, a odbio da doe u njegovu prisutnost,pribaviomujeosjeajenaroda. Drei stalno na umu vlastiti prijestup Bojeg Zakona, David je izgledao moralno paraliziran,onjebioslabineodluan,dokjeprijesvoggrijehabiohrabariodluan.Njegovje uticajkodnarodabiooslabljen.Isvejetopogodovaloneprirodnimnamjeramanjegovasina. AbalomjespomouJoabovauticajaponovnoputenuoevuprisutnost,ipremdaje dolo do vanjskog pomirenja, on je nastavio sa svojim ambicioznim planiranjem. On je sada uzeonekekraljevskeasti,koijeikonje,ipedesetljudikojisuprednjimtrali.Idokjekralj sveviebiosklonpovlaenjuisamoi,Abalomjeneumornopridobivaonaklonostnaroda. Uticaj Davidove ravnodunosti i neodlunosti preao je na njegove podanike, a zanemarivanje i odlaganje je obiljeavalo izvrenje pravde. Abalom je svaki sluaj nezado voljstva vjeto iskoritavao za vlastitu dobit. Svakog se dana moglo vidjeti ovog ovjeka plemenitaizrazalicanavratimagrada,gdjejeekalagrupamoliteljaoekujuidazanaknadu iznesu svoje nepravde. Abalom se druio s njima i sluao njihove pritube, izraavajui saueesnjihovimpatnjamaialostzbognedjelotvornostivlade.SasluaviprieIzraelaca, knez bi odgovorio: Vidi, tvoja je stvar dobra i pravedna, ali nee nai nikoga koji bi te sasluaokodkralja,dodajui:Ah,kadbimenepostavilizasudijuUzemlji!Svakibikojiima kakvuparnicuilisuddolaziokmeni,ijabihmupribaviopravo!Akadbimusekopribliioda musepokloni,onbipruioruku,privukaogaksebiipoljubio. Podstaknutvjetimulagivanjemkneza,nezadovoljstvoupravomsebrzoirilo.Pohvale zaAbalomasubilenausnamasviju.Njegasesmatralonasljednikomkraljevstva,narodgaje ponosnoposmatraokaoonogakojijedostojanovogvelikogpoloaja,au njemujegorjelaelja dazauzmeprijesto.TimejeAbalompredobivaosrcaIzraelacazasebe.Alikralj,zaslijepljen ljubavlju prema sinu, nita nije posumnjao. Kneevsko ponaanje to ga je Abalom usvojio Davidjesmatraonamjeromdaukaeastdvoruiizraziradostzbogpomirenja.
384

Doksuumovinarodapripremanizaonotojetrebaloslijediti,Abalomjetajnoposlao izbraneljudeusvaplemenadadogovoremjerezapobunu.Ondasezaogrnuoplatemvjerske pobonosti da bi prikrio svoje izdajnike namjere. Zavjet koji je uinio dok je jo bio u izgnanstvu morao se obaviti u Hebronu. Abalom je rekao kralju: Dopusti mi da odem u HebronidaizvrimzavjetkojimsamsezavjetovaoJahvi.JerkadbijahuGeuruuAramu,tvoj se sluga zavjetovao ovako: Ako me Jahve dovede natrag u Jerusalem, iskazau ast Jahvi u Hebronu. Osjeajan otac, utjeen ovim dokazom pobonosti u svom sinu, otpustio ga je s blagoslovom. Zavjera je sada bila potpuno zrela. Abalomov krunski in licemjerstva je bio smiljen ne samo da zaslijepi kralja ve i da zadobije povjerenje naroda i tako ih povede u pobuniprotivkraljakogajeBogizabrao. AbalomjeotiaouHebron,asnjimjepolodvijestotineljudiizJerusalema;bijahuto uzvanici,kojisubezazlenopoli,neznajuitosesprema.OviljudisuotilisAbalomom,ne mislei da ih njihova ljubav prema sinu vodi u pobunu protiv oca. Po dolasku u Hebron AbalomjeodmahpozvaoAhitofela,jednogodDavidovihglavnihsavjetnika,ovjekauvenog pomudrosti,ijesemiljenjesmatralopouzdanimimudrimkaonekoproroanstvo.Ahitofel se pridruio zavjerenicima i zbog njegove potpore inilo se da e Abalomov plan sigurno uspjeti, privlaei pod njegovu zastavu mnoge uticajne ljude iz svih dijelova zemlje. Kad se oglasila truba pobune, kneeve uhode su irom zemlje proirile vijest da je Abalom kralj i mnogisuseljudiokupiliokonjega. U meuvremenu vijest o pobuni je stigla do Jerusalema, do kralja. David se iznenada pokrenuo i uvidio da se pobuna iri u neposrednoj blizini njegova prijestola. Njegov vlastiti sin,sinkojegjeljubioikojemjevjerovao,planiraojepreuzetinjegovukrunu,anemasumnje,i oduzetimuivot.Davidse,uvelikojopasnosti,oslobodiodepresijekojagajetakodugopritis kalaiuduhusvojihranijihgodinapripremiosedasesuoisastranimprilikama.Abalomje okupljao svoje snage u Hebronu koji je bio udaljen samo dvadeset milja. Pobunjenici su uskorotrebalibitinavratimaJerusalema. David je iz svoje palate posmatrao glavni grad, brijeg velianstven, radost je zemlji svoj...gradjekraljavelikoga(Ps48,2).Zadrhtaojepripomislidagaizloipokoljuiunitenju. Trebalipozvatipodanikekojisuidaljeostalivjerninjegovomprijestoluizapodjenutibitku dazadriglavnigrad?HoelidopustitidaJerusalembudepreplavljenkrvlju?Ondajedonio odluku.Strahoteratanisutrebalezadesitiizabranigrad.OnenapustitiJerusalemiprovjeriti vjernost svog naroda dajui im priliku da mu prue potporu. U ovoj velikoj krizi njegova je dunostpremaBoguinarodubiladaodrivlastkojumujeNebopredalo.Pitanjesukobaonje povjerioBogu. UponiznostiituziDavidjeproaokrozvrataJerusalema,jergajepobunavoljenasina tjeralasnjegovaprijestola,izpalateiodBojegKovega.Narodgajeslijedioudugoj,alosnoj povorci, poput pogrebne. Kralja su pratili njegovi uvari, Kereani, Peleani i est stotina GianaizGatapodzapovjednitvomItaja.AliDavid,skarakteristinomnesebinou,nijese mogao sloiti da ovi stranci koji su zatraili njegovu zatitu budu upleteni u ovu nevolju. Izraziojeiznenaenjetosubilispremnirtvovatisezanjega.KraljjerekaoItaju,Gianinu: Zatoitiidesnama?Vratiseiostanikodkralja!Tisistranac,prognanizsvojezemlje.Juer sidoao,a danasdatevodimdasepotucasnama,kadjaidemkamomesreananese.Vrati seiodvedisvojubraunatragsasobom,aJahvenekatiiskaeljubavivjernost! Itajjeodgovorio:ivogamiJahve,itakomiivbiomojgospodarkralj:gdjegodbude moj gospodar kralj, bilo na smrt ili na ivot, ondje e biti i tvoj sluga! Ovi su se ljudi iz
385

neznabotva obratili oboavanju Jahve, a sada su pokazali svoju plemenitu vjernost svom Boguikralju.Davidjesazahvalnimsrcemprihvationjihovuodanostnjegovomoitogubitni komsluajutesusvipreliprekopotokaKidrona,putempremapustinji. Povorkajeponovnozastala.Pribliavalasegrupaodjevenausveteodore.Bijaeondje iSadokisnjimsvilevitikojisunosiliKovegBoji.Davidovisljedbenicisunaovogledalikao nasretanznak.Prisutnosttogsvetogsimbolazanjihjebiloobeanjeonjihovomizbavljenjui konanoj pobjedi. On e nadahnuti ljude hrabrou da se okupe oko kralja. Njegova e odsutnostizJerusalemaunijetistrahmeuAbalomovepristae. PoglednaKovegzatrenutakjeosnaioDavidovosrceradouinadom.Aliuskorosu mu dole druge misli. Kao vladar postavljen nad Bojim nasljedstvom on je imao sveanu odgovornost.Neosobniinteresi,veslavaBoguidobronjegovanaroda,trebalisubitiprvina umuizraelskogkralja.Bog,kojijeprebivaomeuheruvimima,rekaojeoJerusalemu:Ovomi je poivalite vjeno (Ps 132,4); i bez boanskog autoriteta ni kralj ni svetenici nisu imali pravo da iz njega uklone simbol njegove prisutnosti. David je znao da njegovo srce i ivot moraju biti u skladu s boanskim uredbama, ili e Koveg postati sredstvo unitenja, a ne uspjeha. Pred njim je uvijek bio njegov veliki grijeh. On je u ovoj zavjeri prepoznao Boju pravednu kaznu. Ma koji se nije trebao odvojiti od njegova doma bio je izvuen iz korica. Znao je kakve bi mogle biti posljedice ovog sukoba. Njegova dunost nije bila da iz glavnog grada nacije ukloni svete uredbe koje su bile olienje volje njihovog boanskog Vrhovnika, ustavkraljevstvaitemeljnjegovanapretka. ZapovjediojeSadoku:OdnesiKovegBojinatragugrad.AkonaemmilostuJahve, onemedovestinatragidopustitimidaopetvidimnjegainjegovoprebivalite.Aakorekne ovako:Nisimipovolji!ondaevome,nekainisamnomtojedobrounjegovimoima! David je jo dodao: Nisi li ti vidjelac? ovjek koga je Bog postavio da ui narod. ... vratiteseumiruugrad,ivaadvasinasvama,tvojsinAhimaasilibjatarovsinJonatan.Evo, jausezadratinaravnicamapustinjedoknedoeodvasglasdameobavijesti.Svetenici su u gradu za njega mogli obaviti dobar posao tako to e pratiti pokrete i namjere pobunjenikaitajnoih,prekosvojihsinova,AhimaasaiHbjatara,prenositikralju. Kad su se svetenici okrenuli prema Jerusalemu, vea je sjena prekrila grupu koja je odlazila.Njihovkralj,bjegunac,izoptenik,odbaenjeodBojegKovega,abudunostjebila zamraenastrahomizlimpredosjeajima.DavidseuspinjaonaMaslinskugoru,sveplaui, pokriveneglaveibos,isavnarodkojigajepratioidaepokriveneglaveiplaui.Tadajavie DavidudajeiAhitofelmeuzavjerenicimasAbalomom.Davidjeponovnomoraopriznati da su njegove nevolje bile posljedica vlastitog grijeha. Prebjeg Ahitofela, najsposobnijeg i najmudrijegodsvihpolitikihvoa,biojepokrenutosvetomzaobeaenjeporodiceuvezi sBatebomkojajebilanjegovaunuka. ADavidzavapi:ObezumiAhitofelovesavjete,Jahve.Kadjestigaonavrhgore,kralj sepoklonioumolitvistavljajuinaBogateretsvojedueiponiznotraeiboanskumilost. inilosedajenanjegovumolitvuodmahodgovoreno.Huaj,Aranin,mudarisposobansav jetnik,kojisepokazaokaovjeranDavidovprijatelj,doaojeknjemusrazderanomodjeomi posut zemljom po glavi da svoju nesreu podijeli sa svrgnutim kraljem bjeguncem. David je vidio,kaodajebioboanskiprosvijetljen,dajeovajovjek,vjeraniiskrenasrca,biopotreban da svojim savjetima slui interesima kralja u glavnom gradu. Na Davidov zahtjev Huaj se vratiouJerusalemdaponudisvojuslubuAbalomuisprijeiAhitofelovelukavesavjete. S ovim trakom svjetlosti u tami, kralj i njegovi sljedbenici poli su putem niz istonu
386

padinu Maslinske gore, kroz stjenovitu i besplodnu pustinju, kroz divlje ravnice, du kamenitih i opasnih puteva, prema Jordanu. Kad je kralj David doao do Bahurima, izae odandeovjekodrodaaulova.Zvaoseimej,abiojesinGerin.Dokjeizlazio,neprestanoje preklinjao.BacaojekamenjenaDavidainasvedvoranekraljaDavida,premdajesvavojska sasvimjunacimaokruivalakraljasdesneilijevestrane.Aimejjeovakogovorioproklinjui: Odlazi,odlazi,krvnice,nitarijo!Jahvejeokrenuonatebesvukrvaulovadoma,kojemusiti oduzeokraljevstvo.UjednojeJahvepredaokraljevstvouruketvomesinuAbalomu.Evo,sad sizapaounevolju,jersikrvnik. Tokom Davidova blagostanja imej ni jednom rijeju ili inom nije pokazao da nije njegovodanpodanik.AliukraljevojnevoljiovajBenjaminovacjeotkriosvojistinskikarakter. On je potovao Davida na prijestolu, ali ga je proklinjao u nevolji. Drzak i sebian, on je smatraodadrugiimajuistikarakterkaoion,tejenadahnutSotonom,iskaliosvojumrnjuna onogakogajeBogkanjavao.Duhkojinavodiljudedatrijumfiraju,kleveuinanosebolonima kojisuunevoljiSotoninjeduh. imejeve optube protiv Davida su bile sasvim lane, neosnovane i zlobne klevete. David nije uinio nikakvu nepravdu aulu ili njegovoj kui. Kad je aul u potpunosti bio u njegovimrukama,kadgajemogaoubiti,onjesamoodsjekaodionjegovaplataipredbacivao sitojetakopokazaonepotovanjepremaGospodnjempomazaniku. O Davidovom svetom potovanju prema ljudskom ivotu prueni su oiti dokazi, ak dok je i on sam bio progonjen kao divlja zvijer. Jednog dana dok se skrivao u Adulamskoj peini,njegovesusemislivratilebezbrinimgodinamadjeatvaibjegunacjeuzviknuo:O kadbimekonapojiovodomizbetlehemskogastudencatojekodvrata!(2Sam23,1317) BetlehemjeutovrijemebiourukamaFilistejaca,alitadasusemoniljudiizDavidovegrupe probilikrozstrauidonijelibetlehemskevodesvomgospodaru.Davidjenijemogaopiti.Ne daomiJahvedatouinim!uzviknuoje,Zardapijemkrvovihljudi!Ionjespotovanjem prolio vodu kao prinos Bogu. David je bio ovjek ratnik, i vei je dio svog ivota proveo u prizorimanasilja,aliodsvihkojisuprolikrozovakvumuku,malojebiloonihkojisubilitako neznatnookorjeliiizopaenikaoDavid. Davidov neak, Abiaj, jedan od njegovih najhrabrijih kapetana, nije mogao strpljivo sluati imejeve uvredljive rijei. Zar, uzviknuo je on, da ovaj uginuli pas proklinje moga gospodarakralja? Dopusti da odem prijeko i da mu skinem glavu! Ali kraljmu je zabranio: lito, rekao je, moj sin... radi mi o glavi, a kamoli nee sada ovaj Benjaminovac. Pustite ga nekaproklinje,akomujeJahvetozapovjedio.ModaeJahvepogledatinamojunevoljutemi vratitidobrozanjegovudananjupsovku. Savjest je upuivala Davida na gorku i poniavajuu istinu. Dok su njegovi odani podanici razmiljali o iznenadnom obratu sudbine, kralju to nije bila tajna. On je esto predosjeaotrenutkepoputovih.udiosekakojeBogtakodugopodnosionjegovegrijehei odgaao zasluenu osvetu. A sada, u ovom uurbanom i alosnom bijegu, bosih nogu, s kostrijeti kojom je zamijenio svoju kraljevsku odjeu, dok su u brdima odjekivale alopojke njegovihsljedbenika,onjemislionasvojljubljeniglavnigrad,mjestakojasubilapozornica njegovoggrijeha,sjetioseBojedobroteistrpljenja,inijebiopotpunobeznadan.Smatraoje daeBogipakmilostivopostupitisnjim. MnogigrjeniciopravdavajusvojgrijehukazujuinaDavidovpad,alikakojemaloonih koji upuuju na Davidovo pokajanje i poniznost. Kako je malo onih koji bi podnijeli ukor i osvetu sa strpljenjem i hrabrou koju je on pokazao. On je priznao svoj grijeh i godinama
387

nastojaovritisvojudunostkaovjerniBojisluga.Onjeradionauzdizanjusvogkraljevstvai pod njegovom vladavinom ono je postalo mono i napredno kao nikada ranije. Prikupio je bogate zalihe materijala za gradnju Bojeg doma, a sada je li sav trud njegova ivota trebao biti uniten? Moraju li rezultati godina posveena rada, djela genija, djela predanja i dravnike vjetine, prijei u ruke njegovog nesmotrenog i izdajnikog sina koji nije imao potovanje prema Bogu ni prema Izraelovu napretku? Kako se Davidu u ovoj velikoj nevolji moraloinitiprirodnimdaprigovaraBogu! Alionjevidiodajenjegovvlastitigrijehuzroknevolje.RijeiprorokaMihejaodisalesu duhom koji je nadahnuo Davidovo srce: ... ako boravim u tminama, Jahve je svjetlost moja. MorampodnositisrdbuJahvinu,jersamprotivnjegasagrijeio,svedokonneprosudispor moj i izrekne pravdu. (Mili 7,8.9) I Gospod nije odbacio Davida. Ovo poglavlje u njegovu iskustvu, kad se pod najsurovijom nepravdom i uvredama pokazao ponizan, nesebian, velikoduan i pokoran, jedno je od najplemenitijih u njegovom cjelokupnom ivotnom iskustvu.VladarIzraelanikadanijebioveiuoimaNebanegouovom trenutkunajdubljeg vanjskogponienja. Da je Bog dopustio Davidu da njegov grijeh proe bez ukora, i da u miru i napretku ostanenaprijestoludokjekrioboanskeuredbe,skepticiinevjernicibisemogliizgovoritii citiratiDavidovuistorijukaoukorbiblijskojvjeri.AlikroziskustvotogajeGospoddopustio da doe na Davida On pokazuje da ne moe snositi ili opravdavati grijeh. Davidova istorija namomoguujedavidimovelikikonaniciljkojijeBogdraonaumukadjepostupaoprema grijehu.Tonasosposobljavadaakiunajteimkaznamavidimoizvrenjenjegovihnamjera milostiidobrote.OnjedopustiodaDavidiskusiprut,aliganijeunitio.Pejezaienje,ane za spaljivanje. Gospod kae: Ako li mu sinovi Zakon moj ostave i ne budu hodili po naredbamamojim,akoliprestupeodredbemojeinebuduuvalizapovijestimojih;ibomu kaznitinedjelonjihovo,udarcimaljutimkrivicunjihovu,alimunaklonostisvojeoduzetineu nitiuprekritivjernostisvoje.(Ps89,3133) UbrzonakonDavidovanaputanjaJerusalemaAbalominjegovavojskasubezborbe uli i preuzeli nadzor nad izraelskom utvrdom. Huaj je bio meu prvima koji su pozdravili novookrunjena kralja, a knez je bio iznenaen i zahvalan zbog pridobivanja oevog starog prijatelja i savjetnika. Abalom je vjerovao u uspjeh. Do sada je njegov plan napredovao i eljandaojaasvojprijestoiosigurapovjerenjenaroda,onjeHuajaprimionadvor. Abalomjebiookruenvelikomvojskom,alisutoveinombililjudineobuenizarat. Dotad se jo nisu nali u bici. Ahitofel je dobro znao da je Davidova situacija bila daleko od beznadne.Velikdionarodajejouvijekodannjemu,okruivalisugaizvjebaniratnicikojisu bilivjernikralju,anjegovomvojskomsuzapovijestalisposobniiiskusnigenerali.Ahitofelje znaodaenakonprvogizljevaoduevljenjazbognovogkraljadoiireakcija.Akopobunane uspije,Abalomesebimodamoiosiguratipomirenjesocem,aondaeseAhitofel,njegov glavnisavjetnik,smatratinajkrivljimzapobunu,iniiegaestiinajteakazna.Dabisprijeio Abalomov uzmak, Ahitofel mu je savjetovao in koji e u oima cijelog naroda pomirenje uiniti nemoguim. S avolskom lukavou ovaj podmukli i nenaelan dravnik je naveo Abalomadazloinupobunedodaizloinrodoskvrnua.PredoimacijelogIzraela,Uskladus obiajima istonjakih naroda, on je objavljujui da je naslijedio oev prijesto, trebao ui k oevim inoama. I Abalom je izvrio ovaj zlobni prijedlog. Tako je ispunjena Boja rije upuena Davidu preko proroka: Eto, ja u podii na te zlo iz tvog doma. Uzeu tvoje ene ispredtvojihoijuidatuihtvomeblinjemu...Tisidodueradiotajno,alijauovuprijetnju
388

izvriti pred svim Izraelom i pred ovim suncem. (2 Sam 12,11.12) Bog nije poticao ova bezbonadjela,alizbogDavidovoggrijehaOnnijeiskoristiosvojumodaihsprijei. Ahitofel je bio visoko potovan zbog svoje mudrosti, ali njemu je nedostajalo prosvjetljenjekojedolaziodBoga.Gospodnjijestrahpoetakmudrosti.(Izr9,10),aAhitofel ganijeposjedovaojernebiuspjehizdajetemeljionazloinurodoskvrnua.Ljudiiskvarenih srcasmiljajubezbotvo,kaodanemasvemonogProvienjadasprijeinjihovenamjere,ve: Smije se onaj to na nebu stoluje, Gospod im se podruguje. (Ps 2,4) Gospod kae: Niti su poslualimojsavjet,negosuprezrelisvakumojuopomenu.Zatoejestiplodsvogvladanjai nasititisevlastitihsavjeta,jerglupeeubitinjihovoodbijanje,anemareupropastitinjihovo bezumlje.(Izr1,3032) Buduidajeuspjelazavjerakojomjeosiguraosebe,AhitofeljesavjetovaoAbalomada odmahmorapoiprotivDavida.Dopustidaizaberemdvanaesttisualjudipadasedignemi poem u potjeru za Davidom jo noas. Navalit u na njega kad bude umoran i bez snage; plait u ga, i razbjeae se sav narod koji je s njim. Onda u ubiti samoga kralja. A sav u narod dovesti natrag k tebi. Kraljevi su savjetnici odobrili ovaj plan. Da su njega slijedili, Davidbisigurnobioubijen,osimakoGospodnebidirektnoposredovaodagaspasi.Aliovim dogaajima je upravljala mudrost vea od mudrosti slavnog Ahitofela. Jer Jahve bijae odluiodaseosujetiizvrsnaAhitofelovaosnova,kakobinavukaonesreunaAbaloma. Huajnijepozvannasavjetovanjeionsekaonepozvannijeelionametatidaganebi osumnjiili kao uhodu, ali nakon to se savjet raziao, Abalom, koji je visoko potovao mudrostoevasavjetnika,predoiomujeAhitofelovplan.HuajjevidiodaeDavid,akose preloeniplanprovede,izgubiti.Ionjerekao:OvajputsavjetAhitofelovnijedobar.Inastavi Huaj:Tiznadasutvojotacinjegoviljudijunaciidasuljutikaomedvjedicakojojsuoteli medvjedie.Tvojjeotacratnik,neeondopustitidanarodpoivaprekonoi.Onsesadakrije u kakvoj jami ili na kakvu drugom mjestu. On je tvrdio da oni nee zarobiti Davida ako AbalomovesnagepotjerajuDavida,aakopretrpeporaz,tobiihobeshrabriloinanijeloveliku tetuAbalomu.Jer,rekaoje,savIzraelznadajetvojotacjunakidasuhrabrionikojiga prate. Onda je on predloio plan privlaan ispraznom i sebinom karakteru koji je volio pokazivatisilu:Zatojasavjetujemovo:nekasesavIzrael,odDanadoBeerSebe,okupioko tebe,dagabudekaopijeskanaobalimorskoj,atisamdastupaunjihovojsredini.Tadaemo navalitinanjegagdjesegodbudenalazio,oboritemosenanjkaotorosapadanazemlju,i neemoostavitiivaninjeganitiikojegaodnjegovihljudi.Akolisepovueukojigrad,save izraelskinaroddonijetiuetapodonajgradpaemogapovlaitidopotoka,svedokvieni kamenianebudeodnjega. Tada Abalom i svi Izraelci rekoe: Bolji je savjet Huaja Aranina nego savjet Ahitofelov.Alipostojaojenekokonijebioprevaren,nekokojejasnopredvidioposljedice ovekobneAbalomovegreke.Ahitofeljeznaodajezavjerapropala.Onjeznaodabezobzira na sudbinu kneza, nema nade za savjetnika koji je bio zaetnik njegovog najveeg zloina. AhitofeljeohrabrioAbalomanapobunu,ongajesavjetovaodauininajodvratnijebezakonje i obeasti svog oca, on je savjetovao ubijanje Davida i planirao njegovo ostvarenje, on je odstranio posljednju mogunost pomirenja s kraljem, a sada je drugom ak i Abalom dao prednostprednjim.Ljubomoran,ljutioajanAhitofelodekuiusvojgrad.Ondjesepobrinu za svoju kuu, zatim se objesi i umrije. Takav je bio kraj mudrosti onoga koji nije usprkos svojoj velikoj obdarenosti Boga uinio svojim savjetnikom. Sotona privlai ljude laskavim obeanjima,alinakrajuesvakaduasaznatijeliplatagrijehasmrt(Rim6,23).
389

Huaj, nesiguran hoe li kolebljivi kralj slijediti njegov savjet, nije gubio vrijeme da upozoriDavidadabezodlaganjabjeiprekoJordana.Svetenicimakojisujetrebaliproslije ditiprekosvojihsinova,Huajjeposlaoporuku:AhitofeljetakoitakosavjetovaoAbalomu, ajasamsavjetovaotakoitako.Zatosada...nemojnoasnoitinaravnicamapustinje,nego brzoprijeinadrugustranu,danebudeunitenkraljisvavojskakojajesnjim. Mladiisubiliosumnjieniiprogonjeni,alisuipakuspjeliizvritisvojopasnizadatak. David je, iscrpljen od napora i alosti nakon prvog dana bjeanja, primio poruku da mora prijeiJordannoujerjenjegovsintraionjegovivot. Kakvasubilaosjeanjaocaikraljapremakomeseuovojvelikojnesreitakosurovo postupalo?Junak,ratnik,kralj,ijajerijebilazakon,kogajeizdaovlastitisinkogajevolio, komejepoputaoinerazumnovjerovao,zlostavljaninaputenodpodanikakojisusnjimbili vrsto povezani najsnanijim vezama asti i potovanja, kakvim je rijeima David mogao izrazitiosjeajesvojedue?UasusvojenajmranijekunjeDavidovosesrceoslonilonaBoga ionjepjevao: Jahve, koliko je tlaitelja mojih, koliki se podiu na me! Mnogi su to o meni zbore: Nema mu spasenja u Bogu! Ti si ipak tit moj, Jahve; slavo moja, ti mi glavu podie. Iza sveg glasa Jahvi zavapih, i on me uslia sa svete gore svoje. Sad mogu lei i usnuti, i onda ustat, jer me Jahve dri. Ne bojim se tisua ljudi to me opsjedaju dumanski... U Jahve je spasenje: na tvom narodu tvoj je blagoslov! (Ps 3,1-9) David i cijela njegova grupa, ratnici i dravnici, starci i mladii, ene i djeca, nou su prelidubokuibrzurijeku.UzorunijeviebilonijednogakojinijepreaoprekoJordana. DavidinjegovavojskadolisuuMahanajimkojijebiokraljevskosjediteIbaala.Toje bio dobro utvren grad, okruen planinskim predjelom prikladnim za uzmicanje u sluaju rata. Zemlja je bila dobro opskrbljena, a narod je bio prijateljski naklonjen prema Davidu. Ovdje su mu se pridruili mnogi sljedbenici, dok su bogati plemenski ljudi donijeli obilje darovauivenimnamirnicamaidrugepotreptine. Huajev savjet je postigao svoj cilj, dajui Davidu mogunost bijega, ali plahoviti i neobuzdanikneznijesemogaodugosuzdratiiuskorojepoaodaprogonisvogoca....kadje AbalompreaoprekoJordanasasvimIzraelcimakojibijahusnjim.AbalomjeAmasu,sina Davidove sestre Abigajile, imenovao glavnim zapovjednikom svoje vojske. Njegova je vojska bila velika, ali je bila nedisciplinirana i slabo izvjebana za borbu s iskuanim vojnicima njegovaoca. David je podijelio svoju vojsku u tri bataljuna pod zapovjednitvom Joaba, Abiaja i Itaja Gianina. Njegova je namjera bila da sam predvodi vojsku na bojinici, ali su se vojni oficiri,savjetniciinarodestokousprotivili.Nesmijetiii,reklisu,jerakomipobjegnemo, neesenatoobraatipanja,iliakonasipolaizgine,neesenatoobraatipanja;alitisam
390

vrijedi kao nas deset tisua. Osim toga, bolje je da bude pripravan da nam iz grada pomogne.Akraljimodgovori:Uiniusvetovamseinidobro.(2.Sam18,3.4) Sagradskihzidovasusemoglividjetidugiredovipobunjenikevojske.Uzurpatoraje pratilaogromnavojska,iuporeenjusnjom,Davidovajevojskaizgledalakaoaicaljudi.Ali dok je kralj gledao na protivniku vojsku, njegova najvanija misao nije bila kruna ni kraljevstvo,nitivlastitiivot,asvetojezavisilooishodubitke.Oevojesrcebiloispunjeno ljubavlju i alou prema njegovom pobunjenom sinu. Dok je vojska izlazila kroz gradska vrata,Davidjehrabriosvojevjernevojnikezapovijedajuiimdapounaprijed,vjerujuidae im Bog izraelski dati pobjedu. Ali on ak ni tada nije mogao potisnuti svoju ljubav prema Abalomu. Dok je Joab, vodei prvu kolonu, prolazio pored kralja, pobjednik u stotinama bitaka uzdigao je svoju ponosnu glavu da uje vladarevu posljednju poruku i on je drhtava glasarekao:uvajtemimladiaAbaloma!AbiajiItajsuprimiliistuzapovijest.uvajtemi mladiaAbaloma!Alikraljevabrinost,kojomjenaizgledizjaviodamujeAbalombiodrai od kraljevstva, drai i od podanika vjernih njegovom prijestolu, samo je poveala ogorenje vojnikapremazlomsinu. MjestobitkebilajeumaubliziniJordanaukojojjebrojAbalomovevojskebiosamo nedostatak za njega. Meu umarcima i movarama ove nedisciplinirane satnije postale su zbunjeneinemogueihjebiloorganizirati.IzraelskuvojskupotukoeDavidoviljudi;ivelik poraz bijae u onaj dan: dvadeset tisua mrtvih. Abalom, videi da je je bitka izgubljena, okrenuosedabjei,kadmusekosausplclaugraneirokogdrveta,anjegovamulajeotila ispod njega. On je ostao visei u zraku, rtva svojih neprijatelja. U ovom ga je stanju naao vojnikkojije,bojeisedaneizazovenezadovoljstvokralja,potedioAbaloma,alijeizvijestio Joabaoonometojevidio.Joabanijeograniavalasavjest.OnjepostaoAbalomovprijatelj, jer mu je dva puta osigurao pomirenje s Davidom, ali je njegovo povjerenje bilo sramotno iznevjereno.DanijebiloprednostitoihjeAbalomprimioJoabovimposredovanjem,ovase pobuna,sasvimsvojimstrahotama,nikadanebidogodila.SadajeUJoabovimrukamabiloda jednim udarcem uniti zaetnika sveg ovog zla. I uze tri sulice u ruke i zabode ih u srce Abalomu... Potom uzee Abaloma, bacie ga u duboku jamu usred ume i navaljae na nj velikugomilukamenja. Tako je poginuo zaetnik pobune u Izraelu. Ahitofel je umro od svoje vlastite ruke. KneevskiAbalom,ijajeslavnaljepotabilaponosIzraela,usmrenjeusnazisvojemladosti, njegovo mrtvo tijelo baeno u jamu, prekriveno gomilom kamenja, kao znak vjenog ukora. Tokom svog ivota Abalom je sebi podigao skupi grob u kraljevskoj dolini, ali jedini je spomenikkojijeoznaavaonjegovgrobbilahrpakamenjaudivljini. Buduidajevoapobunebioubijen,Joabjezvukomtrubepozvaovojskudaprekine progonrazbjeanevojskeivjesnicisuodmahpolidakraljuprenesuvijesti. Straar na gradskom zidu, posmatrajui bojinicu, ugledao je ovjeka kako tri sam. Uskorosepojavioidrugiovjek.Dokseprvipribliavao,straarjerekaokraljukojijeekao poredgradskihvrata:Prepoznajemtrkprvogovjeka:trikaoSadokovsinAhimaas.Akralj odvrati:Tojedobarovjek,dolazisdobrimglasom.Ahimaassepribliikrajuipozdraviga: Zdravo!Baciselicemnazemljupredkraljeminastavi:BlagoslovljenJahve,tvojBog,kojije napustio ljude to su digli ruku na moga gospodara i kralja! Na kraljev eljan upit: Je li spaenmladiAbalom?Ahimaasjeuzvratiookolianjem. Doaojeidrugiglasnikgovorei:Nekamojgospodarkraljprimiveseluvijest.Jahveti jedanaspribaviopravduizbaviviteizrukesvihonihkojisuustalinatebe.Soevihusanaje
391

opet dolo pitanje: Je li spaen mladi Abalom? Ne mogavi vie prikrivati strane vijesti vjesnikjeodgovorio:Nekaneprijateljimogagospodaraikraljaisvikojisediunatebeuzloj namjeriproukaotajmladi!Tojebilodovoljno.Davidvienijepostavljaopitanja,vese pognute glave pope u gornju odaju nad vratima i zaplaka; jecajui govorae ovako: Sine Abalome,sinemoj!SinemojAbalome!Oh,dasamjaumromjestotebe!Abalome,sinemoj, sinemoj! Pobjednika vojska, vraajui se iz bitke, prilazila je gradu, a njihovi povici pobjede odjekivali su brdima. Ali kad su ulazili kroz gradska vrata, vika je zanijemila, zastave u njihovimrukamasusespustileionisuoborenapogledanapredovalikaoporaeni,anekao pobjednici. Kralj ih nije ekao da im poeli dobrodolicu, ve se iz gornje sobe ulo jecanje: SinemojAbalome!Abalome,sinemoj!Sinemoj! Takosepobjedauonajdanpretvorilaualostzasvuvojsku,jerjevojskaulauonaj dan da kralj tuguje za svojim sinom. I toga se dana vojska kradom vrati u grad, kao to se kradomuljavojskakojaseosramotilabjeeiizboja. Joab je bio pun ogorenja. Bog im je dao razlog za pobjedu i razdraganost, najvea pobuna koja se ikada dogodila u Izraelu bila je uguena, a ipak se ova velika pobjeda pretvorila u oplakivanje onih iji je zloin plaen krvlju hiljada hrabrih ljudi. Surovi, grubi zapovjednikseprobioukraljevuprisutnostihrabrorekao:Postidujedanaslicesvihsvojih slugu, koji su danas spasili ivot tebi, ivot tvojim sinovima i tvojim kerima,... jer iskazuje ljubavonimakojitemrze,amrnjuonimakojiteljube.Danas sipokazaodatinitanijedo vojvodanidovojnika,jervidimsadadabitisasvimpravobilokadbiAbalombioiv,amisvi da smo danas poginuli. Zato sada ustani, izidi i prijazno progovori svojim vojnicima; jer, kunemtiseJahvom,akoneizide,nijedanovjekneeostatinoasstobom,itoetibitivea nesreaodsvihkojisutesnaleodtvojemladostipadosada. Iakojeovajukorbioteak,akigrubzaskrhanokraljevosrce,Davidganijeprezreo. Uvidjevidajenjegovgeneralimaopravo,onjeotiaodovratairijeimaohrabrenjaipohvale pozdraviosvojehrabrevojnikedoksuonimariraliporednjega.
392

 73. poglavlje

DAVIDOVEPOSLJEDNJEGODINE
Ovo poglavlje zasniva se na 2. Samuelovoj 24, 1. Kraljevima 1 i 1. Ljetopisa 21, 28 i 29. PorazAbalomanijeodmahkraljevstvudoniomir.Takosevelikdionarodapridruio pobunidaseDavidnijeeliovratitiusvojglavnigradiponovnopreuzetivlastbezpozivaiz plemena.UpometnjikojajeslijedilanakonAbalomovaporazanijebilotrenutnogiodlunog nastojanja da se pozove kralj, a kad se Judino pleme najposlije zauzelo da vrate Davida, izazvalisuljubomoruostalihplemenaiuslijedilajepobuna.Meutim,onajeubrzouguenai uIzraelsevratiomir. Davidovaistorijapruajednoodnajupeatljivijihsvjedoanstavaoopasnostimavlasti, bogatstva i svjetovne asti koji prijete dui, onoga za im ljudi najvie eznu. Malo je njih prolo kroz jedno ovakvo iskustvo spremnih da izdre ovakvu provjeru. Davidov rani pastirski ivot, sa svojim poukama o poniznosti, strpljivog rada i njene brige za stado, zajednicasprirodomusamoibrda,razvijanjemuzikihipjesnikihtalenataiusmjeravanje misli na Stvoritelja, duga disciplina ivota u divljini koja je zahtijevala hrabrost, duevnu snagu,strpljenjeivjeruuBoga,svejetoGospododrediokaopripremuzaizraelskiprijesto. DavidjedoiviodragocjenaiskustvaBojeljubaviibiojebogatoobdarennjegovimDuhom. On je u aulovoj istoriji vidio potpunu nitavnost puke ljudske mudrosti. Ipak, svjetovni uspjehiasttolikosuoslabiliDavidovkarakterdaga jekuaopetovanopobjeivao. Veze sa neznaboakim narodima dovelo je do elje da slijedi njihove nacionalne obiajeirazgorjeloambicijezasvjetovnomveliinom.IzraeljeimaoastbitiJahvinnarod,ali dok su ponos i samouvjerenost rasli, Izraelci nisu bili zadovoljni s ovom prednou. Oni su viebrinuliosvompoloajumeudrugimnarodima.Ovakavduhnijemogaoadaneizazove kunje.NamjeravajuinastavitisosvajanjimadrugihnarodaDavidje odluio poveati svoju vojskuzahtjevomdasviljudiodreenestarostisluevojsku.Dabitoizvrio,bilojepotrebno izvriti popis cijelog naroda. Prebrojavanje je trebalo pokazati razliku izmeu slabosti kraljevstva prilikom Davidova dolaska na prijesto i njegove snage i napretka pod njegovom vladavinom.Tojetakoetrebalojoviepodstaipretjeranusamouvjerenostkraljainaroda. Svetopismokae:TadaSatanustadenaIzraelaipotacDavidadaizbrojiIzraelce.Napredak Izraela pod Davidom bio je posljedica Bojih blagoslova, a ne kraljeve sposobnosti ili snage njegovevojske.Meutim,poveanjevojnegotovostikraljevstvaokolnimjenarodimaostavilo dojamdaIzraelovopouzdanjepoivananjegovojvojsci,anenaJahvinojsili. Premdajeizraelskinarodbioponosannasvojunacionalnuveliinu,oninisublagonak lono gledali na Davidov plan za veliko produenje vojne slube. Predloeno novaenje prouzroilo je veliko nezadovoljstvo i stoga se smatralo nunim upotrijebiti vojne asnike umjesto svetenika i sudija koji su ranije obavljali popis. Cilj njihova poduhvata direktno se suprotionaelimateokratije.PrigovaraojeakiJoabkojisedotadapokazaobezobzirnim.On jerekao:NekaJahvedadesvomenarodujostoputaovolikokolikogajesada!Nisuli,moj gospodarukralju,svionislugemomegospodaru?Zatotraitomojgospodar?Zatodabude na krivicu Izraelu? Ali kraljeva rije bijae jaa od Joabove. Tako je Joab otiao i poeo
393

obilaziti sav Izrael, a onda se, najposlije, vrati u Jerusalem. Prebrojavanje jo nije bilo ni okonanoaDavidseuvjeriounjegovugrenost.Osuujuisamsebe,onreeBogu:Veoma sam sagrijeio to sam to uinio. Ali oprosti krivicu svome sluzi, jer sam vrlo ludo radio! SljedeegjutraprorokGadjeDavidudonioporuku:OvakoveliJahve:Trojestavljampredate; izaberisebijednoodtogadatiuinim!...Birajsebiiligladzatrigodine,ilidatrimjesecabjei predneprijateljima,imatvojihneprijateljadatestie,ilidatridanaJahvinmaikugabude nazemlji,iJahvinaneodaubijaposvimizraelskimkrajevima.Sadapromisliigledajtoda odgovorimonomekojimeposlao! Kraljevodgovorjeglasio:Navelikojsammuci!Ah,nekapadnemuJahvineruke,jerje velikonjegovomilosre,auljudskerukedanezapadnem. Zemlju je pogodila kuga koja je usmrtila sedamdeset hiljada ljudi u Izraelu. Kuga jo nije dospjela u Jerusalem, kad David, podigavi oi, vidje Jahvina anela kako stoji izmeu zemlje i neba drei u ruci isukani ma koji je podigao na Jerusalem, i on pade niice sa starjeinama obuenim u kostrijet. Kralj je molio Jahvu u korist Izraela: Nisam li ja zapovijediodaseizbrojinarod?Jasam,dakle,onajkojisamsagrijeioigrdnozlonainio,ato uinieteovce?Jahve,Boemoj,nekatvojarukadoenameinamojuporodicu,anenataj naroddagapomori! Prebrojavanje je izazvalo nezadovoljstvo meu narodom, premda su i oni sami gajili istegrijehekojisunaveliDavidanaovajpostupak.KaotojeGospodprekoAbalomakaznio Davida,OnjezbogDavidovegrekekaznioizraelskegrijehe. AneokojijeubijaoobavljaojesvojedjeloizvanJerusalema.StajaojenabrduMoriji, krajgumnaJebusejcaOrnana.Davidjepodvostvomprorokapoaonabrdoitamoizgradio rtvenikiprinesepaljeniceipriesnice;akadjeprizvaoJahvu,ongausliaspustivioganjs nebanartvenikzapaljenice.TadaseJahvesmilovazemlji,iprestapomoruIzraelu. Mjestonakojemjepodignutrtvenikotadasetrebalouvijeksmatratisvetimmjestom, aOrnangajedarovaokralju.Meutim,kraljgajeodbioprimiti.Ne,negohoudakupimu tebe i da platim, jer neu da prinosim Jahvi to je tvoje, da prinosim paljenice koje su mi poklonjene. I David dade Ornanu za ono mjesto est stotina zlatnih ekela na mjeru. Ovo mjesto,zapamenokaoimjestogdjejeAbrahamizgradiortvenikdaprinesesvogsina,asada posveeno ovim velikim izbavljenjem, kasnije je izabrano kao mjesto na kojem je podignut SolomunovHram. AlijosejednasjenatrebalanadvitinadDavidovimpoznimgodinama.Doiviojeve sedamdesetgodina.Tekoeipatnjeunjegovimranimgodinama,mnogiratovi,brigeimuke kasnijih godina, iscrpili su njegovu ivotnu snagu. Premda je njegov um zadrao bistrinu i snagu, slabost i starost i elja za samoom spreavali su ga da brzo razumije sve to se dogaalo u kraljevstvu te je ponovno izbila pobuna u samoj sjeni prijestola. Opet su se pokazali plodovi Davidovog roditeljskog poputanja. Sada je Adonija bio taj koji je teio k prijestolu,stasitilijeppoizgleduistasu,alinenaelanineobuzdan.Onusvojojmladostinije bio obuzdavan, jer njegov ga otac za svoga ivota nikad nije ukorio niti ga je kad upitao: Zatotakoini?OnsesadapobunioprotivBojegautoritetakojijeSolomunapostaviona prijesto.ZbogsvojeprirodneobdarenostiivjernostiSolomunjebioboljeosposobljenodsvog brata da bude izraelski vladar, i premda je Bog jasno obznanio svoj izbor, Adonija je naao pristae.Joab,premdajepoiniomnogozloina,dotadjebiovjeranprijestolu,alisesada,kao isvetenikEbjatar,pridruiozavjeriprotivSolomuna. Pobuna je sazrela i zavjerenici su se okupili na veliku gozbu izvan grada da Adoniju
394

proglase kraljem, ali je brzo djelovanje nekoliko vjernih osoba osujetilo njihov plan, meu kojima su bili veliki svetenik Sadok, prorok Natan i Bateba, Solomunova majka. Oni su kraljuiznijelistanjeukraljevstvupodsjeajuigadapremaboanskojnaredbiSolomuntreba naslijediti prijesto. David je odmah abdicirao u korist Solomuna, koji je zatim pomazan i proglaenkraljem.Zavjerajebilauguena,anjezinisukljuniljudikanjenismru.Ebjatarov ivot je poteen, iz potovanja prema njegovoj dunosti i prijanjoj vjernosti Davidu, ali je uklonjenspoloajavelikogsvetenikakojijepreaonaSadokovuporodicu.JoabiAdonijasu bilipoteenizanekovrijeme,alinakonDavidovesmrtionisuzasvojzloinkanjenismru. IzvrenjempresudenadDavidovimsinomispunilaseetverostrukakaznakojajesvjedoilao Bojemgaenjupremaoevimgrijesima. OdsamogpoetkaDavidovevladavinejedanjeodnjegovihnajomiljenijihplanovabio podizanjeHramaGospodu.Premdamunijebilodoputenodaostvarisvojunamjeru,onnije pokazaomanjerevnostiieljeutomposlu.Nabaviojeobiljenajskupljegrade,zlata,srebra, oniksa, kamenja u raznovrsnim bojama, mramora i najskuplje vrste drveta. A onda je ovo vrijedno blago to ga je sakupio morao predati drugima, jer su druge ruke trebale izgraditi domzaKoveg,simbolBojeprisutnosti. Uvidjevi da mu je kraj blizu, kralj je sazvao izraelske knezove i predstavnike svih dijelova kraljevstva da to prime u nasljedstvo. eznuo je da im na samrti preda zadatak i osigura njihovu saradnju i potporu u velikom djelu to ga je trebalo ostvariti. Zbog svoje tjelesne slabosti od njega se nije oekivalo da osobno prisustvuje ovoj predaji, ali Bog ga je nadahnuoionsepoposljednjiputobrationarodusneobinomgorljivouisilom.Govorioim jeosvojojeljidaizgradiHram,ioGospodnjojzapovijestidatodjelotrebapovjeritinjegovom sinu Solomunu.Boanskojeobeanjeglasilo:TvojsinSolomunsagradiemeniDomimoja predvorja; jer sam njega izabrao sebi za sina, i ja u mu biti otac. Utvrdit u njegovo kraljevstvo zauvijek ako bude postojano vrio moje zapovijesti i moje zakone kao danas. Sada,dakle,dodaojeDavid,predoimasvegIzraela,Jahvinazbora,ipredsvojimBogom, koji nas slua, velim: drite i traite sve zapovijesti Jahve, svoga Boga, da biste zadrali u posjeduovudobruzemljuiostavilijeunasljedstvosinovimanakonsebedovijeka. DavidjenavlastitomiskustvunauiokakojeteakputonogakojiseodvojiodBoga. Osjeao je osudu zbog krenja zakona, te je ponjeo plodove prijestupa, a cijela je njegova dua bila obuzeta brigom da izraelske vode ostanu vjerne Bogu, a da Solomun vri Boji Zakon, klonei se grijeha koji su oslabili autoritet njegova oca, zagorali njegov ivot i obeastili Boga. David je znao da e to zahtijevati poniznost srca, neprekidno povjerenje u Boga, budnost da izdri kunje kojima e Solomun sigurno biti izloen na svom uzvienom poloaju,jersutakviosobitikarakteriposebnametaSotoninihotrovnihstrijela.Okreuise svomsinu,kojijevebiopriznatkaonjegovprestolonasljednik,Davidjerekao:Ati,sinemoj Solomune, poznaj Boga, svoga oca, i slui mu itavim srcem i spremnom duom, jer Jahve ispitujesvasrcaiznasvemisliinamjere;akogabudetraio,datetisedaganae;akoliga ostavi,odbacitetezauvijek.UvidisadadateJahveizabraodagradiDomzaSvetilite,budi junakiradi! DavidjeSolomunudaodetaljneuputezaizgradnjuHrama,suzorcimazasvakinjegov dioizasvepredmetezaslubukaotomujebilootkrivenoboanskimnadahnuem.Solomun je jo bio mlad i klonio se tekih odgovornosti koje e poivati na njemu tokom podizanja HramaivladavinenadBojimnarodom.Davidjerekaosvomsinu:Budijunakihrabar,iradi! Ne boj se i ne plai se, jer e Jahve, Bog, moj Bog, biti s tobom! Nee te napustiti niti te
395

ostaviti. Davidjeponovnouputiopozivzajednici:BogjeizabraomogasinaSolomuna,mladoi njenomome,aovojevelikposao,jerneebitizaovjekadvor,negozaBogaJahvu.Zatimje rekao: Pripremio sam, koliko sam mogao, za Dom svoga Boga... i onda nastavio nabrajati gradu koju je skupio. tavie, rekao je on: Iz ljubavi prema Bogu dajem jo i svoga zlata i srebra za Dom svoga Boga, osim svega to sam pripravio za sveti Dom. Tri tisue zlatnih talenataofirskogazlataisedamtisuatalenataistogasrebradaseobloezidoviprostorija. Bi li danas jo ko, upitao je okupljeno mnotvo koje je donijelo svoje dragovoljne darove, htiodragovoljnotopriloitisvojomrukomJahvi? Zajednica je spremno odgovorila: Tada su dragovoljno priloili knezovi porodica i knezoviizraelskihplemena,tisunici,stotniciinadstojnicinadkraljevskimposlovima.Dalisu zaslubuuBojemDomuzlatapettisuatalenataidesettisuazlatnihdarika,srebradeset tisuatalenata,tuaosamnaesttisuatalenata,eljezastotisuatalenata.Ukogasegodnalo dragulja,svisudarivaliuriznicuJahvinaDoma...Narodseveseliotosudragovoljnoprilagali, jersuprilagaliiskrenasrcaJahvi;ikraljDavidradovaoseodsrca. Potom David blagoslovi Jahvu pred svim zborom. I ree David: Blagoslovljen da si, Jahve, Boe naeg oca Izraela, od vijeka do vijeka! Tvoja je, Jahve, veliina, sila, slava, sjaj i velianstvo,jerjetvojesvetojenanebuinazemlji;tvojeje,Jahve,kraljevstvo,itisiuzvien povrhsvega,Poglavarsvega!Odtebejebogatstvoislava,tivladanadsvim,utvojojjeruci silaimo,utvojojjevlastidauinivelikimijakimsve.Islavimote,Boena,ihvalimotvoje dinoime.Kosamja,itojemojnarod,dabismoimalisnageovolikoprinijetitebidragovolj no? Od tebe je sve, i iz tvojih ruku primivi, dali smo tebi! Pridolice smo pred tobom, naseljenicikaosvinaioevi;naidaninazemljiprolazekaosjena,inemanade.Jahve,Boe na,sveovomnogoblagokojesmopripravilizagradnjuDomatebi,tvomesvetomimenu,iz tvojejerukeisvejetvoje!Aliznam,oBoemoj,datiiskuavasrcaidaljubiiskrenost. Jasamiskrenasrcadragovoljnopriniosveovo,isradousamgledaotvojnarodkoji jeovdjekakotidragovoljnoprinosi.Jahve,BoenaihotacaAbrahama,IsakaiJakova,sauvaj dovijekausrcusvoganarodatumisaoinamjeru,iupravinjegovosrceksebi!Amomesinu Solomunudajpotenosrcedabisedraotvojihzapovijesti,tvojihodredabaitvojihuredaba, dabivriosveidabisagradiodvorzakojisamsvespremio.TadaDavidreesvemuzboru: Blagoslovite sada Jahvu, svoga Boga! I sav je zbor blagoslovio Jahvu, Boga svojih otaca, i, paviniice,poklonioseJahviikralju. Kraljjesvelikimzanimanjemsakupljaoskupocjenematerijalezagradnjuiuljepava njeHrama.Skladaojedivnehimnekojesuukasnijimgodinamatrebaleodjekivatinjegovim dvoranama. Njegovo se srce sada radovalo u Gospodu jer su izraelski oci i knezovi tako plemenitoodgovorilinanjegovpozivirtvovalisezaovovanodjelotojebiloprednjima.I dok su sluili, pokazivali su elju da daju jo vie. Uveali su prinose dajui u raznicu od vlastitih sredstava. David se osjeao nedostojan dok je sakupljao gradu za Boji dom, a vjernost izraena spremnou plemenitih ljudi u njegovu kraljevstvu da dragovoljnih srca dajusvojablagaJahviipredajuseunjegovuslubu,ispunjavalogajeradou.AlisamjeBog usadio ovu sklonost u svoj narod. On se trebao proslaviti, a ne ovjek. On je bio taj koji je narodu dao zemaljska bogatstva, a njegov Duh ih je uinio voljnim da donesu svoje dragocjenostizaHram.SvejebiloGospodnje,idanjegovaljubavnijepokrenulasrcanaroda, kraljevibinaporibiliuzaludni,aHramnikadanebibiopodignut. SvetoovjekprimaodBojegobiljaidaljepripadaBogu.SvetojeBogdaouoblikvi
396

dragocjenih i lijepih predmeta nazemlji predao je u ruke ljudi da ih ispita, da ispita dubinu njihoveljubavipremaNjemuinjihovogvrednovanjanjegovenaklonosti.Bilodasutoblagaili razum, njih treba poloiti kao dragovoljan prinos pred Isusove noge, a darovatelj treba zajednosDavidomrei:Odtebejesve,iiztvojihrukuprimivi,dalismotebi! Kad je osjetio da se blii smrt, David se jo uvijek svim srcem brinuo za Solomuna i izraelsko kraljevstvo, iji je napredak u velikoj mjeri zavisio o vjernosti kralja. ... zapovjedi DavidsvomesinuSolomunu:Sadapolazimnaputsvijusmrtnika.Tibudihrabaripokaise ovjekom! Sluaj naredbe Jahve, Boga svoga, idi njegovim stazama, dri se njegovih zakona, zapovijesti,naredabainjegovihpouka,...dabiuspiousvemutopoduzmeisvagdjekamose okrene; da bi Jahve ispunio svoje obeanje koje mi je dao: Ako sinovi tvoji budu pazili na svomeputu,vjernohodeipredamnom,svimsrcemsvojimisvomduomsvojom,uvijeke jedanodnjihsjeditinaprijestoluIzraelovu.(1Kr2,14) Davidovesuposljednjezapisanerijeibilepsalam,psalampovjerenja,uzvienihnaela ineprolaznevjere: Rije Davida, sina Jesejeva, rije ovjeka koji je bio visoko uzdignut, pomazanika Boga Jakovljeva, pjevaa pjesama Izraelovih: Jahvin duh govori po meni, njegova je rije na mom jeziku. Ree mi Jakovljev Bog, ree mi Izraelova hrid: Ko vlada ljudima pravedno, i ko vlada u strahu Bojemu, taj je kao jutarnja svjetlost kad ograne sunce, jutro bez oblaka, na kojem se svjetluca zemaljska trava poslije kie. Da, moja kua stoji vrsto pred Bogom: on je uinio vjean Savez sa mnom, u svemu dobro ureen i utvren. Da, on e dati da napreduje sve moje spasenje i svaka moja elja. (2 Sam 23,1-5) Davidovpadjebiovelik,alinjegovopokajanjejebiloduboko,njegovaljubavvatrena,a vjerasnana.Njemujebilomnogooprotenoistogajeonmnogoljubio(Lk7,48). U Davidovim psalmima se ogleda itav niz iskustava, od najdublje svijesti o krivici i osudivanja samog sebe do najplemenitije vjere i najuzvienijeg odnosa s Bogom. Zapis o njegovomivotugovoridagrijehmoedonijetisamosramotuijad,daBojaljubavimilost moedosegnutidonajveihdubina,davjeramoepodignutipokajanuduudabudeusvojena meu Boje sinove. Od svih obeanja koja njegova rije sadri, to je jedno od najsnanijih svjedoanstavaoBojojvjernosti,pravednostiizavjetnojmilosti. ovjek kao cvijet vene, poput sjene bjei ne zastajui, ali rije Boga naega ostaje dovijeka. Ali ljubav Jahvina vjena je nad onima to ga se boje, i njegova pravda nad sinovimasinova,nadonimatonjegovSavezuvajuipamtemuzapovijestidaihizvre.(Job 14,2;Iz40,8;Ps103,17.18) IznamdasvetoBogini,inizastalno.(Prop3,14)
397

VelianstvenaobeanjadanasuDaviduinjegovudomu,obeanjakojapogledusmjera vajunavjenostinalazepotpunoispunjenjeuHristu.Gospodjeobjavio: Savez sklopih s izabranikom svojim, zakleh se Davidu, sluzi svome: ... da ruka moja svagdaostanesnjimeimojamiicadagakrijepi...Vjernostmojaidobrotabitesnjime,iu momeimenurastemusnaga.Pruitunjegovurukunadmore,doRijekedesnicunjegovu. On e me zvati: Oe moj! Boe moj i hridi spasa mojega. A ja u ga prvorodencem uiniti, najviim meu kraljevima svijeta. Njemu u sauvati dovijeka naklonost svoju i Savez svoj vjeran.(Ps89,429) Njegovo u potomstvo uiniti vjenim i prijesto mu kao dan nebeski. (Ps 89, 30) Sudie pravo nevoljnom narodu, djeci siromaha donijee spasenje, a tlaitelja on e smrviti. I ivjee dugo kao sunce i kao mjesec u sva pokoljenja... U danima njegovim cvjetae pravda i mir velik - sve dok bude mjeseca. I vladae od mora do mora, i od Rijeke do granica svijeta. Bilo ime njegovo blagoslovljeno dovijeka! Dok je sunca, ivjelo mu ime! Njim se blagoslovila sva plemena zemlje, svi narodi nazivali blaenima! (Ps 72,4-8.17) Jer, dijete nam se rodilo, sina dobismo; na pleima mu je vlast. Ime mu je: Savjetnik divni,Bogsilni,Otacvjeni,Knezmirnosni.OnebitivelikizvaeseSinNajviega.Gospod Bog dae mu prijesto Davida, oca njegova. On e vladati kuom Jakovljevom dovijeka. I kraljevstvonjegovoneeimatisvretka.(Iz9,6;Lk1,32.33)
398

Dodatak

Primjedba br. 1, str. 127. U zapovijesti o oslobaanju Izraela Gospod je rekao faraonu: Izrael je moj prvoroenac. Traim od tebe da mi pusti sina da mi poslui. (Izl 4,22.23) Psalmist nam kae zato je Bog izbavioIzraelaizEgipta:Narodsvojsklicanjemizvedeisveseljemizabranesvoje.Idadeimzemljepaganske, trudnarodanaslijedie,dauvajunaredbenjegoveizakonedamupaze.(Ps105,4345)Ovdjesmosaznalida IzraelcinisumoglisluitiBoguUEgiptu. U knjizi Pnz 5,14.15 nalazimo poseban naglasak na dijelu etvrte zapovijesti koji zahtijeva da sluge i slukinjepoivaju,aIzraelcimajereenodapamtedasuionibilislugeuzemljiegipatskoj.Gospodjerekao:A sedmogajedanasubota,poinakposveenJahvi,Bogutvome.Tadanikakvaposlanemojraditi:niti,nisintvoj, nikitvoja,nivotvoj,nimagaractvoj,nitiikakvoivinetvoje,nitidoljakkojijeunutartvojihvrata;takoda mogneotpoinutiislugatvoj,islukinjatvojakaoiti.Sjetisedasiitibiorobuzemljiegipatskojidateodande izbavioJahve,Bogtvoj,rukomjakomiispruenommiicom.ZatotijezapovjedioJahve,Bogtvoj,dadridan subotni.UknjiziIzl5,5saznajemodasuMojsijeiAronodposlaodvratilinarod. Iz ovih injenica moemo zakljuiti da je subota bila jedno od podruja u kojem oni nisu mogli sluiti GospoduuEgiptu.KadsuMojsijeiArondolisBojomporukom(Izl4,2931),onisupokualiprovestireformu kojajesamopovealatlaenje.IzraelcisubiliizbavljenidabimoglidratiGospodnjeuredbe,ukljuujuiietvrtu zapovijest,itojenanjihstavilododatnuobavezudapropisnodresubotukaoisvezapovijesti.TakoseuPnz 24,17,18injenicadasuizbavljeniizEgiptanavodikaonetotoihposebnoobavezujedaiskazujuljubaznost premaudovicamaisiroadi:Neizvripravicedoljakunisiroti,ineuzimajuzaloghaljineudovici.Sjeajsedasi biorobuEgiptu,idateodandeizbavioJahve,Bogtvoj;zatotinalaemdaovuzapovijestvri. Primjedba br. 2, str. 134. Prouavanjemegipatskereligijemoesevidjetidajesvrhazalabiladauniti povjerenje Egipana u silu i zatitu njihovih kipova, te da prikae da su njihovi bogovi surovi muitelji svojih sluitelja.Nekolikoprimjeramoeposluitidaprikaeovuinjenicu. Drugo zlo donijelo je abe irom cijelog Egipta (Izl 8,6). Egipani su abe smatrali svetim, a jedno od boanstava,Heqa,bilajeboicasaabljomglavomzakojusesmatralodaposjedujestvaralakumo.Kadsuse abe,naMojsijevuzapovijest,umnoiledotemjeredasunapunilezemljuodjednogkrajadodrugog,Egipanisu se mogli pitati zato Heka mui svoje revne sluge umjesto da ih titi. Na taj nain drugo zlo nije samo kaznilo Egipanevesuonibilisvjedocipreziratogaimjenanio,kakosuonipretpostavljali,jedanodnjihovihbogova (Izl9,3),odkojihsumnogipredstavljalimonebogoveuegipatskompanteonu.Spomenimosamonekeodnjih: znamo da je bik Apis bio posveen Ptahu, ocu svih bogova, krava je bila posveena Hathor, jednoj od najrasprostranjenijihboginjauzemljiNila,dokjeovanpredstavljaonekolikobogovapoputKhnemuaiAmona, boga s ovnujskom glavom, koji je bio glavni egipatski bog u vremenu Novog Carstva. Stoga su bolesti koje su pobile ivotinje posveene njihovim bogovima otkrile Egipanima nemo njihovih bogova u prisutnosti Boga prezrenihIzraelaca. Deveto zlo (Izl 10,21) zadalo je teak udarac jednom od najveih egipatskih bogova, Rau, bogu sunca, kojemsuneprekidnosluiliodsamogpoetkaistorijetezemlje.Uzemljikojajerijetkovialaoblakenanebu suncesesmatralokaosilakojanikadaneiznevjerava,pruatoplinu,svjetlost,ivotirastcijelomsvijetu.Svaki egipatski kralj se smatrao sinom boga Ra i taj je izraz bio dio njegove titule. Kad je Amon postao glavni egipatskibogtokomosamnaestedinastije,smatralosedajeRatakomoandajeuinjenkompromistakotosu AmoniRaudrueniistvorenjejedanbogAmonRa.Nekolikogodinanakonizlaska,kadjeIkhatonzakratko vrijemeuveomonoteizam,jedinibogkojegsuzadralibiojeAton,sunanikrug.Uvidjevikakojeukorijenjeno oboavanje sunca u religijskom ivotu Egipana, i kako se duboko oboavao bog sunca Ra, AmonRa ili Aton, moemo razumjeti zato su zla usmjerena protiv ovog boga sustigla Egipane na vrhuncu sukoba izmeu izraelskogBogainjegovihegipatskihneprijatelja. Takojeidesetozlo,ubijanjeprvoroenaca(Izl12,19)pogodilonajmanjejednogboga,atojebiokraljza kogasesmatralodajeHorus,sinOzirisov.Kaovladarnilskezemlje,njegovipodanicisumuseobraalikaobogu bogova.StogajeovoposljednjezlookrunilodjelakojasuostvarenasilomizraelskogBogaudotvorca.Dotada su bili obeaeni bogovi koji su nadzirali sile prirode i ivotinje, ali sada je prezreni Bog izraelskih robova poniziobogakojijemeuEgipanimaiviouvidljivomoblikuikojijerekao:KojetajJahvedagajaposluam
399

odvratifaraonipustimIzraelce?JatogaJahvtineznamnitiupustitiIzraelce.(Izl5,2) Primjedba br. 3, str. 138. U Post 15,13 itamo da je Gospod rekao Abrahamu: Dobro znaj da e tvoji potomcibitistranciutuojzemlji;robovateibititlaenietiristotinegodina.Ovajredaknameepitanjedali seovihetiristotinegodinaodnosinavrijemepatnjeiliprebivanja,ilioboje,ikakavjeodnosizmeuovih400 godinai430godinaizIzl12,40.41iGal3,16.17. Tvrdnja u Izl 12,40 da vrijeme to su ga Izraelci proveli u Egiptu iznosilo je etiri stotine i trideset godinaostavljadojamdasuIzraelci,odJakovljevadolaskauEgipatdoIzlaska,proveli430godinauzemljiNila. Da ovaj dojam ne moe biti toan oito je iz Pavlovog nadahnutog tumaenja iznesenog u Gal 3,16.17, gdje se kae da se 430 godina odnosi na razdoblje koje poinje kad je Bog nainio savez s Abrahamom sve do objavljivanjaZakonanaSinaju.inisedaPavlegovorioprvomobeanjutogajeBogdaoAbrahamukadjebio pozvandanapustiHaran(Post12,13).Tadajepoelorazdobljeod430godina,kadjeAbrahamimao75godina (12,4),aproroanstvoizPost15,13jepoelotridesetgodinakasnije,kadjeAbrahamimao105,anjegovsinIsak petgodina(21,5).UtovrijemeImaeljeroenpotijeluprogonioonogakojiserodiopoduhu(Gal4,29;Post 21,911),itakojepoelorazdobljemuenjaAbrahamovasjemenakojesesprekidimanastavilosvedoizlaska. IsaknijesamoimaopotekoasasvojimpolubratomImaelomveisFilistejcima(Post26,15,20.21).Jakovje bjeao da spasi svoj ivot od Isava (Post27,4143), kasnije i od Labana (Post 31,21), a onda je ponovno biou opasnosti od Isava (Post 32,28); Josifa su njegova braa prodala u ropstvo (Post 37,28), a Egipani su desetljeimatlailiIzraelce(Izl1,14). OdvremenaAbrahamovapozivanjadoJakovljevaulaskauEgipatproloje215godina,akadzbrojimo (1) dvadeset pet godina od Abrahamova pozivanja do roenja Isaka (Post 12,4; 21,5), (2) ezdeset godina od Isakova do Jakovljeva roenja (Post 25,26), i (3) Jakovljeve godine u vrijeme preseljenja u Egipat (Post 47,9), tako od 430 godina ostaje 215 kao vrijeme koje su Izraelci proveli U Egiptu. Stoga 430 godina iz Izl 12,40 ukljuujuprebivanjepatrijarahauHanaanukaoinjihovboravakuEgiptu.OdMojsijevavremenaPalestinajebila dio Egipatskog Carstva, tako nije udno nai pisca iz tog razdoblja koji pod izrazom Egipat misli i na Hanaan. PrevoditeljiSeptuaginte,znajuidaje430godinaobuhvataloboravakpatrijarahau Hanaanu,razjasnilisuovo pitanje svojim prijevodom ovog retka: Vrijeme to su ga Izraelci proveli u Egiptu iznosilo je etiri stotine i tridesetgodina.Dodatnapotvrdaovogvespomenutogtumaenjao430godinanalaziseuproroanstvudae etvrtinaratajonihkojisuuliuEgipatnapustitiga(Post15,16)iuzapisuonjegovomispunjenjuuIzl6,1620. Primjedba br. 4, str. 157. Izraelcisusmatralidaklanjanjemzlatnomteletuiskazuju svojuslubuprema Bogu.TakojeAron,otpoevisaoboavanjemkipa,objavio:SutranekasepriredisveanostuastJahvi!Onisu predloili daslave Boga, kaotosu Egipanislavili Ozirisa, klanjajui se njegovomkipu. Meutim, Bogovakvu slubu nije mogao prihvatiti. Premda je sluena u njegovo ime, bog Sunca, a ne Jahve, bio je stvarni predmet njihovaoboavanja. OboavanjeApisajebilopopraenonajveimrazvratom,azapisuSvetompismuupuujedajeizraelsko oboavanjeteletabilopopraenosvimoblicimarazvratauobiajenogzaneznaboakobogosluenje.Miitamo: Sutradan rano ustanu i prinesu rtve paljenice i donesu rtve priesnice. Onda svijet posjeda da jede i pije. Poslije toga ustade da se zabavlja. (Izl 32,6) Jevrejska rije prevedena sa zabavlja oznaava igranje s poskakivanjem,pjevanjemiplesanjem.Ovajjeples,posebnomeuEgipanima,biotjelesaninemoralan.Rije prevedenausljedeemretkusnaopakoukojemsekae:Narodtvoj,kojisiizveoizzemljeegipatske,poaoje naopakoistajerijekojajeupotrijebljenauPost6,11.12,gdjeitamodasezemljaiskvarilatasvakosebie nazemljiizopailo.OvoobjanjavastraanBojignjevirazlogzbogkojegjeOnelioodmahunititinarod. Primjedba br. 5, str. 163. Deset zapovijesti su bile savez koji je Gospod spominjao kad je predlaui savezsIzraelomrekao:Stoga,budetelimisevjernopokoravaliidralimojSavez...(Izl19,5)Desetzapovijesti sunazvaneBojisavezprijenotojesklopljensavezsIzraelom.To nije bio dogovor kojisuonipostigli,veim jeBogzapovjedio da ih vre. TakosuDesetzapovijesti,BojiSavez,postaletemeljSavezakojijesklopljenizmeu NjegaiIzraela.DesetzapovijestisuusvakomsvomdetaljusveoverijeinakojeseodnosiosklopljeniSavez. VidiIzl24,8. Primjedba br. 6, str. 177. Kada je prinoena rtva za grijehe za svetenika ili cijelu zajednicu, krv je unoena u Svetinju i njome se kropilo pred zastorom ili po rogovima zlatnog rtvenika. Salo je spaljivano na rtvenikuzartvepaljeniceupredvorju,alitijelortvejespaljivanoizvanlogora.VidiLev4,121.
400

Meutim,kadjertvabilazapoglavarailinekogaiznaroda,krvsenijesmjelaunositiuSvetinju,vesu svetenicitrebalijestimeso,kaotojeGospodnaredioMojsiju:Svetenikkojiprinositurtvuokajnicunekaod njeijede;nekaseonajedenaposveenumjestu,udvorituatoraodsastanka.(Lev6,19)ViditakoeLev4,22 35. Primjedba br. 7, str. 185. IzsljedeihrazmatranjajasnosevididajeOnajkojijeizgovorioZakon,kojije pozvaoMojsijanaplaninuirazgovaraosnjimbionaGospodIsusHristos. HristosjeonajkrozkogaseBogstalnootkrivaovjeku.MinemamonegojednogaBoga,Oca,odkoga svedolaziizakogapostojimo,ijednogaGospoda,IsusaHrista, po komu postoji sve ipokomupostojimotakoei mi.(1Kor8,6)Tojeonajkojiukriluzajedniceupustinjibijaeposrednikizmeuanelatomujegovoriona Sinajskojgoriioevanaih;onajkojijeprimiorijeiivotadaihpredadnenama.(Dj7,38)OvajaneojebioOn sam(Iz63,9),aneou komejebiloimevelikogJahve(Izl23,2023).Ovajseizraznemoeodnositininakoga drugogosimBojegSina. Hristos je jo nazvan i Boja Rije (Iv 1,13). On je tako nazvan jer je Bog kroz Hrista davao svoja otkrivenjaovjekuusvimvjekovima.NjegovjeDuhbiotajkojijenadahnjivaoproroke(1Pt1,10.11).Onimse otkriokaoAneoJahvin,zapovjednikvojskeGospodnje,Mihaelarhaneo. Primjedba br. 8, str. 314. Pitanjeokojemseidanasmnogoraspravljaglasi:Akojeteokratijabiladobrau Izraelovo vrijeme, zato teokratski oblik vladavine nije jednako tako dobar u nae vrijeme? Odgovor je jednostavan: TeokratijajevladavinakojasvojautoritetcrpineposrednoodBoga.Izraelskavladavinajebilaistinska teokratija.TojebilaistinskaBojavladavina.KodgorueggrmaBogjezaduioMojsijadaizvedenjegovnarodiz Egipta.OtkrivanjemznakaimonihudaBogjeizbavioIzraelaizEgiptaivodiogakrozpustinju,anajposlijeido Obeanezemlje.TamojenjimavladaopomousudijasvedoprorokaSamuela,komese,dokjebiodijete,javio Bog i preko koga je obznanjivao svoju volju. U Samuelovo vrijeme narod je zatraio da dobije kralja. Dobili su doputenje i Bog je izabrao aula, a Samuel ga je pomazao za izraelskog kralja. aul je propustio vriti Boju volju,akadjeodbacioGospodnjurije,GospodgajeodbaciokaokraljaiposlaoSamueladapomaeDavidaza kralja nad Izraelom, i Bog je zauvijek utvrdio Davidov prijesto. Kad je Solomun naslijedio kraljevstvo umjesto Davida,svogoca,zapiskae:TakojeSolomunsjeonaJahvinprijesto dakraljujenamjestosvogaocaDavida.(1 Ljet29,23)DavidovprijestobiojeGospodnjiprijesto,aSolomunjesjedionaGospodnjemprijestolukaokraljnad Bojim zemaljskim kraljevstvom. Nasljeivanje prijestola se nastavilo u Davidovoj lozi sve do Sedekije, koji je postao podanik babilonskog kralja i sklopio sveani savez pred Bogom da e biti odan babilonskom kralju. Ali SedekijajaprekriosvojsavezitadamujeBogrekao:Atebi,neasniibezbonikikneeizraelski,tebidoe daniasposljednjegazloina.OvakogovoriJahveGospod:Skinimitrusglaveiodloikraljevskivijenac!Jer,sve semijenja:kobidolje,bieuzvien,akobigore,bieponien.Ruevine,ruevine,ruevineupostavitikakvih nijebilo,doknedoeonajkojiimasuditi,jerjaumupredatisud.(Ez21,3032.Viditakoe17,121.) KraljevstvojetadapripaloBabilonu.KadjeBabilonpao,anaslijedilagaMedoPersija,onojesruenopo prvi put. Kadje pala MedoPersija i naslijedila je Grka, ono je srueno po drugi put. Kad je Rim osvojio Grki Imperij,onojesruenopotreiput.AondaRijekae:...ruevineupostaviti...doknedoeonajkojiimasuditi, jerumupredatisud.Kojetajkojiimasuditi?Evo,tiezaetiiroditiSinakomuenadjenutiimeIsus.One biti velik i zvae se Sin Najviega. Gospod Bog dae mu prijesto Davida, oca njegova. On e vladati kuom Jakovljevomdovijeka.Ikraljevstvonjegovoneeimatisvretka.(Lk1,3133)IdokjeOnbioovdjekaoProrok, ovjekbolikojijeiskusiobol,unoiukojojjebioizdanonsamjerekao:Alimojekraljevstvonijeodavde.Tako jeGospodnjiprijestobiouklonjensovogsvijetaineegabitiviedoknedoeOnajkomepripada,atadaebiti predanoNjemu.Atovrijeme jekrajsvijetaipoetakbuduegsvijeta. Spasiteljjerekaodvanaestoriciapostola:ZatojavamadajemkraljevskuastkaotojujeOtacmojmeni dao, da jedete i pijete za mojim stolom u mome kraljevstvu te da sjedite na prijestolima i sudite dvanaest Izraelovihplemena.(Lk22,29.30)IzMatejevaizvjetajaoHristovomobeanjudvanaestoricisaznajemokade ono biti ispunjeno: ... u obnovi svijeta, kad Sin ovjeji sjedne na svoj slavni prijesto sjesti na dvanaest prijestola i suditi dvanaest Izraelovih plemena. (Mt 19,28) U paraboli o talantima Hristos se prikazuje kao ovjekuglednarodakojiodeudalekuzemljudaprimikraljevskodostojanstvo,padaseondavrati(Lk19,12). AOnsamnamjerekaokademosjeditinaprijestolimanjegoveslave:KadSinovjejidoesasvojimsjajemu pratnjisvihanela,sjeenaprijestolesvojeslave.Tadaeseprednjimskupitisvinarodi.(Mt25,31.32) Ivan,pisacOtkrivenja,posmatraovovrijemekadkae:Nadsvijetom je pripala kraljevskavlastnaemu
401

GospoduinjegovuPomazaniku,ionevladatiuvijekevjekova.(Otk11,15)Kontekstjasnopokazujekadese to dogoditi: Narodi su provodili svoju srdbu, ali doe tvoja srdba i vrijeme kad treba suditi mrtve, dati nagradetvojimslugama,prorocimaisvetimaionimakojisebojetvogaimena,malimivelikim,iunititionekoji kvare zemlju! (Otk 11,18) Hristovo kraljevstvo e biti osnovano u vrijeme konanog suda, nagraivanja pravednihikanjavanjabezbonika.KadsvikojiseprotiveHristovojsuverenostibuduuniteni,kraljevstvoovog svijetaepostatikraljevstvonaegGospodaiHrista. Tada e Hristos vladati: Kralj kraljeva i Gospodar gospodara. (Otk 19,16) A kraljevstvo i vlast i velianstvo pod svim nebesima dae se narodu Svetaca Svevinjega. Ali e od njih kraljevstvo preuzeti Sveci Svevinjega,ioniegaposjedovatizavijekevjekova.(Dan7,27.18) Hristovokraljevstvosedotogtrenutkanemoeuspostavitinazemlji.Njegovokraljevstvonijeodovoga svijeta.Njegovisesljedbenicitrebajusmatratituincimaiputnicimanazemlji.Pavlekae:Anaajedomovina nanebesima,odakleiSpasiteljapostojanooekujemo,GospodaIsusaHrista.(Heb11,13;Fil3,20) Budui da je izraelsko kraljevstvo nestalo, Bog nikada nije na bilo kojeg ovjeka ili grupu ljudi prenio ovlastiprovedbenjegovihzakona:OsvetajemojaveliGospodjaujevratiti.(Rim12,19)Graanskevlasti ureujuodnosemeuljudima,alioninemajunitasdunostimakojeproizlazeizovjekovaodnosasBogom. IzuzevIzraelskogkraljevstva,nazemljinikadanijepostojalavladakojomjeBogprekonadahnutihljudi upravljao ljudskim poslovima. Kad god su ljudi pokuali osnovati vladu slinu Izraelu, oni su na sebe preuzeli tumaenjeiprovoenjeBojegZakona.Onisuuzelipravodanadzirusavjestitakosuprotuzakonitoprisvojili Bojepravo. U Starom zavjetu, dok su grijesi protiv Boga kanjavani ovozemaljskim kaznama, a izvrene kazne ne samo da su bile boanski odobrene ve su bile pod njegovim direktnim nadzorom i u skladu s njegovim zapovijestima. Vraare je trebalo pogubiti. Idolopoklonike je trebalo pobiti. Bezbonitvo i oskvrnue se kanjavalo smru. Cijeli idolopokloniki narodi su trebali biti iskorijenjeni. Meutim, izvrenjem ovih kazni upravljaojeOnajkojiitaljudskasrca,kojiznamjerunjihovekriviceikojipremasvojimstvorenjimapostupa mudro i milostivo. Kad ljudi, s ljudskim strastima i slabostima, na sebe preuzmu odgovornost da obave ovaj posao,nisupotrebnidokazidabiseuvidjelokakosetimeotvarajuvrataneobuzdanojnepravdiisurovosti.init esenajnehumanijizloini,isvetousvetoHristovoime. Na izraelskim zakonima, kojima su kanjavani grijesi protiv Boga, temelje se dokazi kojima se nalae dunostkanjavanjaslinihgrijehaudananjevrijeme.Koristilisuihsviprogoniteljidaopravdajusvojadjela. Naelo da je Bog prenio na ljude autoritet i pravo da nadziru slobodu savjesti temelj je vjerske tiranije i progonstva. Ali svi koji tako razmiljaju gube iz vida injenicu da mi sada ivimo u razliitom vremenu, u potpuno razliitim uslovima od izraelskih, da je kraljevstvo izraelsko bilo predslika Hristovog kraljevstva koje neebitiosnovanodonjegovogDrugogdolaskatedaovjekovedunostiuodnosusBogomljudskiautoritetne smijereguliratiniprovoditi. Primjedba br. 9, str. 317. U vezi s poistovjeivanjem Rame Samuelove s Benjaminovom Ramom dr. Edersheimkae:Utvrenesusljedeedvijeinjenice:aulovarezidencijajebilauGabi,aonjeSamuelaprviput susreo u Ratni. Ako je to tako, i ako se ima u vidu 1 Sam 10,2, nemogue je poistovjetiti Ramu Samuelovu s Ramom Benjaminovom ili je smtrati savremenim naseljem Nebi Samuel, etiri milje sjeverozapadno od Jerusalema.

402