PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA I

ISPITNA PITANJA

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
ISPITNA PITANJA Iz predmeta DEMOKRACIJA I LJUDSKA PRAVA I 1. Pojam nauke ? - Opa definicija nauke: Nauka je sistematizirani i argumentirani skup znanja o odreenom historijskom razdoblju u objektivnoj stvarnosti do kojeg se dolo svjesnom primjenom odree nih objektivnih naunih metoda i istraivanja. 2. Pojam predmeta Demokracija i ljudska prava? - Demokratija i ljudska prava je nauka koja ima sistematizovan i argumentiran skup znanja o demokratiji i ljuskim pravima do kojeg se dolo primjenom objektivnih naunih metoda istraivanja. 3. Osnovne metode koje se primjenjuju u istraivanju predmeta Demokracija i ljudska prava? - Osnovne metode su : a) teorijski metod- pri emu razlikujemo deduktivni ( od ireg ka uem) i deduktivno -induktivni (od ueg ka irem) pristup, b) historiografski metod- koriste se 2 vrste izvora primarni i sekundarni. c) komparativni metod- deskripcija istraivakog fenomena iz razliitih politikih i drutveno ekonomskih uslova: -utvrivanje jednakosti, slinosti i razliitosti, - osti u istraivakim fenomenima: uzroci koji opredjeljuju jednake slinosti razlike, d) empirijski metod: - metod empirijskog neeksperimentalnog istraivanja - metod empirijskog experimentalnog istraivanja 4.Pojam moderne demokratske legitimnosti? - moderna demokratska legitimnost tvrdi da su ljudi po prirodi jednaki u pravima i do socijalne nejednakosti ne mogu opravdati uskraivanje politike jednakosti i politikih prava, koja imaju svi ljudi na osnovu same pripadnosti ovjeanstvu. To naelo prirodne jednakosti, koje poinje u pravu da se namee krajem 18 st. potvreno je amerikom Deklaracijom nezavisnosti i Deklaracijom o pravima ovjeka i graanina iz 17 89. 5. Pojam tradicionalne legitimnosti? - tradicionalna legitimnost se temelji na suprotnim mjerilima i antikoj demokratiji zasnovana na oligarhijskom pojmu graanstva, feudalno drutvo i monarhija. Starog reima sa svojim drutvom rodova ili stalea, poivaju na shvatanju da samo svojstvo ovjeka po sebi nije dovoljno za uivanje slobode i politikih prava. 6. Pojam polisa? - Kada se govori o polisu onda se tada uglavnom dolazi do pojmova grad drava. Polis se ne moe definirati kao gradsko podruje jer je ponekad ukljuivao i vangradska podruja, a s druge strane polis nije bio drava jer nije imao .................. kao graanstvo koje je politiki i ekonomski bilo nezavisno dakle, samosuficijentno koje je bilo odreeno cjelokupnou svih slobodnih i jednakih graana mukog spola koji su njime vladali. 7.Politiki ideali i ciljevi atinske demokracije? - politiki ideali atinske demokratije su: jednakost, graanska sloboda, potivanje zakona i pravosua, a ciljevi kako se to doznaje iz nadgrobnih spome nika koji je opisao Perikle su da: svi graani koji ive u odreenoj zajednici mogu i trebaju da sudjeluju u stvaranju i odravanju zajednikog ivota.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
8.Naelo jednakosti u Atenskoj demokraciji? - se ogleda u procesu samoupravjanja; upravljai su trebali biti oni koji upravljaju. Svi graani sastajali su se da raspravljaju, odluuju i donose zakone. Svi su imali jednako pravo govora. 9. Naelo pravednosti u Atinskoj demokraciji? - Odluke i zakoni, tako se tvrdilo, poivali su na osvjedoenosti na snazi boljeg argumenta a ne na pukom obiaju, navici ili brutalnoj sili. Zakon drave bio je graan nov zakon. Pred zakonom je svako bio jednak. Zakon stoji naspram tiranije, pa sloboda zato podrazumijeva potivanje zakona. Ako je neki zakon ispravno stvoren u okviru zajednikog ivota on zakonito namee poslunost. U tom smislu pojmovi vladavine zakona, sudbenog postupka i ustavnog ureenja nalaze svoj najraniji odraz u politici grada drave. 10. ematski prikaz Atinske skuptine.? 11.Nain izbora ili odabiranja u Atinskoj demokraciji? - Atenska politika kultura bila je kulturaodraslih mukaraca. Pravo glasa su imali samo mukarci sa napunjenih 20 godina starosti. ene nisu imale politikih prava. Robovi takoer nisu imali pravo glasa. Na skuptini glasalo se javno a u odreenim sluajevima u svakom okrugu postavljane su po 2. are i svako je imao pravo da daje s voj glas u jednu od njih. 12. Iskljuivost Atinske demokracije? - Izvanredne inovacije u atenskoj demokraciji poivale su velikim dijelom na njenoj iskljuivosti. Klasini polis obiljeavaju jedinstvo, solidarnost, perticipecija i vrlo ogranien broj graana. Graani su se zajedno organizirali ne samo u djelatnostima poput uprave, vojen slube, zakonodavstva, porote, vjerskih obreda, nego i nadzora i kontroli velikog broja onih koji u dravi nisu uope mogli imati nikakve uloge. Atenska politika kultura bila je ponajprije kultura odraslih mukaraca. Samo atenski mukarci sa navrenih 20. godina bili su prihvatljivi kao graani. ene nisu imale nikakvih politikih prava, a njihova graanska prava bila su strogo ograniena. 13. Osnovne karakteristike atenske demokracije? - izdravno sudjelovanje graana u zakonodavstvu i sudstvu. - skuptina, graana ima suverenu vlast. - suverena vlast obuhvata sve za jednike poslove grada. - viestruki nain izbora kandidata za javnu sluubu. - nepostojanje povlastica kojima bi se razlikovali javni slubenici od obinih graana. - s iznimkom onih poloaja koji se odnose na ratovanje, niko ne moe istu slubu obnaati dva puta. - kratki mandati za sve - plaa za javnu slubu. 14. Opi uslovi nastanka i funkcionisanja atinske klasine demokracije? - mlad grad drava Robovska privreda stvara slobodno vrijeme za graanstvo, - kuni rad tj. rad ene oslobaa mukarce za javne poslove, - graanstvo je ogranieno na relativno mali broj osoba. 15. Tipovi drutvenog ureenja po Platonu? - timarhija sistem vladavine koji se ugledo iz vojne aristokracije sparte, - oligarhija- vladavina bogatih - demokratija- vladavina naroda - tiranija- vladavina jednog diktatora

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

16. Osnovna izreka srednjovjekovne demokracije? - Gradski zrak ini slobodnim. 17. Socijalna struktura srednjovjekovnog grada? - Na elu se nalazi vladar, zatim su slijedili: plemstvo a zvali su se Perikoli ili Kler ikoli( to su bili prestavnici crkve), zatim slobodni graani i na kraju neslobodni graani. 18. Socijaln struktura unutar graanskog stalea? - Patricija- najbogatiji sloj graana, - Srednji stale- vlasnici tvornica tekstila i sl. (dobrostojee zanatlije), - egrti- uenici - Najamni radnici (nadniari). 19. Gradska uprava? - U gradu je vlast funkcionirala na taj nain to je u gradu formirano vijee kao prvi element demokratije u srednjovjekovnom gradu. No prije toga gradovi su bili sastavjeni od 1 zamka: npr. grad Bri na elu tog zamka bio je grof, koji se smjenjivao prirodnom smru, ratovima, enidbama i udajama. Narod nije imao nikakvog uticaja na odluivanje i izbor svog vladara. 20. Pojam politike zajednice po Loku? - Don Lok u svom djelu nabrajao je vie formi vladavine, kao to su: savrena demokratija, oligarhija, nasljedna monarhija ili kae da pod pojmom politika zajednica nije mislio na demokratiju ili bilo koju formu vladavine, nego to bi bilo nezavisno zanednici koju su latini oznavali rijeju CIVITOS, a rije koja u naem jeziku odgovara je politika zajednica i najbolje oznaava takvo drutvo ljudi, koje zajednica ne oznaava a grad jo manje. 21. Legislativa po Loku? - Ogromna svrha ovjekovog ulaska u drutvo je mirno i sigurno u ivanje njegove imovine, a veliki instrument i nain da se osigura iste je uspostavljanje zakona o drutvu. Prvi i fundamentalni pozitivni zakon svih plitikih zajednica je uspostavljanje legislativne moi. Legislativna mo je ona koja ima pravo usmjeriti kako e sila politike zajednice biti upotrijebljena za ouvanje zajednice i lanova iste. 22. Izvrna mo po Loku? - Izvrna mo je potrebna zato to zakoni koji su odjednom i u kratko vrijeme izraeni imaju konstantnu i trajnu silu i trebaju vjeito izvrenje ili praenje. Stoga je neophodno da uvijek bude mo postojanja koja e se pobrinuti za izvrenje zakona koji su izraeni i da ostanu na snazi. 23. Konfederativna mo po Loku? - to je mo koja odgovara moi koju je svaki ovjek prirodno imao prije ulaska u drutvo. Pored toga u politikoj zajednici lanovi iste su posebne osobe jo u poreenju jednih sa drugim i kao takvi, voeni su zakonima drutva a ipak i poreenju sa ostatkom ovjeanstva ine jedno tijelo koje je kao to je svaki lan bio prije, jo u prirodnom sta.. sa ostatkom ovjeanstva, tako da se kontraverze koje se deavaju meu bilo kojim ovjekom u drutvu sa onim koji je van istog voene od strane javnosti, a povreda uinjena lanu njihovog tijela angauje cjelinu u reparaciji iste. Ovo dakle, sadri mo rata i mira, saveza i alijansi i svih transakcija sa svim osobama i zajednicama bez politike zajednice.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

24. Monteskijeva podjela vlasti ? Monteskijevo uenje o raspodjeli vlasti odstupa od Zakona. On pored legislative i egzekutive poznaje i sudsku vlast ( jurisdiktivna). Ukazujui na budunost i on je bio za odobrenje reprezentacije. Narod kao cjelina ne moe imati direktnu zakonodavnu vlast, bez obzira kako on bio brojano velik ili mali. Zato narod poslanicima mora prepustiti da rade ono to narod ne moe. Prihvatio ideju o dvodomnom parlamentu: : gornjem domu za nasljedno plemstvo i donjem domu zastupnika graana kojim su i odgovorni. 25. Sloboda po Monteskiju? Za Monteskjea je najbolja ona vlada koja podanicima jami konkretnu slobodu: to treba da je umjerena vlada, drava gdje vlast ima svoje granice. A to je sluaju engleskog predstavnikog sistema. U poglavlju Duha zakona o ustavu, Monteskje se rukovodi naelima, koja je Lok razvio u svom Ogledu o graanskoj vladavini, djelu napisanom odmah po revoluciji 1688. 26. Rusoovo shvatanje suvereniteta? - Opta volja pojedinca moe da upravlja snagom drave prema svrsi te ustanove koja lei u optem dobru. Jer ako je suprotnost pojedinanih interesa dovela do potrebe obrazovanja dru tva saglasnot tih istih interesa uinila je to obrazovanje moguim ( Dakle, Ruso tvrdi da je suverenitet krenje opte volje i da prema tome ne moe nikad da se otui i da suverena, koji je samo jedno kolektivno bie, ne moe da prestavlja niko do on sam; vlast moe da se prenese ali ne i volja. Iz istog razloga iz koga je suverenitet neotuiv on je i nedjeljiv jer volja je opta ili nije opta. Ona je volja narodnog tijela ili samo jedno dijela njegovog. U prvom sluaju ta izraena volja je akt suvereniteta i prestavlja zakon a u drugom to je samo pojedinana volja ili akti izvrnih organa drave; u najboljem sluaju to je ukaz. 27. Rusovo shvatanje vlade? - Po Rusou vlada je posredniko tijelo sastavljeno izmeu podanika i suverena radi njihovog uzajamnog optenja, kome je povjereno izvrenje zakona kao i odravanje kako graanske tako i politike slobode. lanovi tog tijela zovu se magistrati ili kraljevi tj. vladajui a cijelo tijelo nosi naziv vladaoca. Dakle Ruso zove vladom ili vrhovnom upravom legitimno obavljanje izvrne vlasti a vladaocem ili magistratom ovjeka ili tijelo kome je povjereno to pravo. 28. Pojam demokracije po Rusou? - Demokratija je po Rusoovoj teoriji, reim gdje su medjuljudski odnosi ureeni na osnovu dva bitna naela: slobode i jednakosti Ako se trai u emu je najvee dobro svih, to treba da je cilj svakog pravnog sistema, nai e se da se svodi na dva osnovna cilja, sloboda i jednakost. Od ta dva cilja jedan je pozitivan: sloboda, drugi negativan: jednakost.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
29. Izvorno znaenje tolerancije? i Definicija tolerancije? - Rije tolerancija nastala je od latinske rijei Tolero . ,nositi, ublaiti, sauvati, podrati, potovati) Prema tome tolerancija je pitanje troga: - podnoenje onoga to treba biti otrpljeno tj. onoga to napree moje strpljenje da take prekida, onoga to razara moj mir. - to znai njegovo izdravanje do take izdrljivosti. Njegovo stanje mora biti uinjeno podnoljivim za njega. - i ono je takoer mogue o prestajanju neeg Herbert Mar kuse razlikuje 2 vrste tolerancije: 1. pasivno toleriranje ustanovljenih i ukorjenjenih shvatanja ak i onda kada je uoljivo njihovo tetno djelovanje na ovjeka i prirodu, 2. aktivno slubeno toleriranje desnice i ljevice, agresivnih i mirovnih pokreta, zagovornika mrnje isto kao i zagovornika humanosti. Takvu nepristrasnu toleranciju nazivamo apstraktnom ili istom tolerancijom. Mill istie da treba da toleriramo kao pojedinci i kao drutvena zajednica sva miljenja drugih ljudi ma koliko se sa njima ne slagali ako ta miljenja neposredno ne vrijeaju i ne ugroavaju druge i treba da toleriramo sve naine ivota i ponaanja drugih ljudi. 31. Razvoj ljudskih prava kroz historiju? 32. Pojam ljudskih prava? - Svi ljudi su roeni slobodni sa jednakim dostojanstvom i pravima lan 1. To znai da svi mi od momenta naeg roenja posjedujemo prava koja se zovu ljdska prava. Ona su zagarantovana svakom ovjeku na osnovu njegovog postojanja kao ovjeka i ona su neotuiva, to znai da nikome nemogu biti oduzeta. Ljudskim pravima smatraju se zagarantovana prava pojedinca na zatitu od drave, prava koja mu pripadaju na temelju njegova postojanja kao ovjeka, prava koja u svakom sluaju ostaju odriva i ne mogu biti ograniavana od drave. Jezgri osnovnih ljudskih prava pripadaju; dostojanstvo ovjeka, pravo na razvoj linosti, jednakost pred zakonom i ravnopravnost, sloboda religije i rasuivanja, sloboda miljenja, sloboda tampe i informisanja, sloboda uenja itd... 33. Pojam prirodnih prava? - Ljudska prava sudei prema Deklaraciji iz Kolovoza 1789. g. su: prirodna prava. Budui da pripadaju ovjekovoj prirodi ona su nezastariva (lan 2) i neotuiva (preambula), nameu se svakom politikom autoritetu ma kakav on bio. Ljudsko prava su utemeljena na odnosu jedne osobe naspram druge, i taj odnos je odnos jednakosti. 34. Pojam drutvenih prava? - Drutvena prava pretpostavljaju da se drava aktivno brine o pojedincima, to implicira poveanje njezine moi od ega slobode mogu imati tete. Dakle, teko je pomiriti ono to su Alain Renaut i Luc Ferry nakon Jeana Riveroa, nazvali prava slobode (graansko i politiko i pravo obaveze, odnosno drutvena prava koja pojedincu stvaraju odreeni dug prema dravi.) 35. Pravo na obrazovanje? - Priznati drugom svojstvo subjekta kao razumnom biu znai priznanju ipso facto pravo na obrazovanje. Jer upravo mu obrazovanje omoguuje da postane ta to jeste: bie koje misli, govori i komunicira. Jedno od temeljnih prava svakog ovjeka, osim slobode jeste dakle pravo da ima intelektualne mogunosti slobode. Svi trebaju biti u mogunosti da izvuku korist iz obrazovanja koje svakom omoguuje da razvije vlastite sposobnosti, stekne znanja i prosvjetljenost koji e mu omoguiti da zauzme svoj status subjekta i da donosi razumne odluke. 36. Pojam Habeas Corpus? Str. 54 37. Najznaajniji dokumenti u razvoju ljudskih prava? Str-od 93 -

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
38. Pojam Hobes Corpus akt? Str 93 - Akt iz 1679 godine koji je propisivao obavezu izvoenja uhapenika pred sud unutar odreenog roka. 39. Virginia Bill of rights 1776 ? str 97 - Ta prava vrijedila su i u engleskim kolonijama, dakle i u Sjedinjenim Americkim Drzavama. U jeku borbe za nezavisnost tamo je prvi put u povijesti formuliran "Katalog ljudskih prava", i to pozivajuci se izravno na zamisli Johna Lockea. Naime, "Virginia Bill of Rights" iz 1776., dokument je koji se, uz "Americko proglasenje nezavisnosti" iz iste godine, ubraja u najvaznije dokumente u povijesti ljudskih prava. Oba dokumenta stoje na raspolaganju kao materijali i zaista se isplati zaviriti u njih. Dokumentom "Virginia Bill of Rights" sljedeca prava proglasena su neotudivim ljudskim pravima i otada sacinjavaju jezgru ljudskih prava: 40. Povelja o ljudskim i graanskim pravima Nacionalne Skuptine Francuske 1789? - "Poto su poslanici francuskog naroda, sakupljeni u Nacionalnoj skuptini, spoznali da su neznanje, zaboravljanje i nepotivanje ljudskih prava jedini uzroci javne nesree i propasti vlade, odluili su se da prirodna, neotuiva i sveta prava ovjeka definiraju u jednoj sveanoj Povelji, da bi ona (Povelja) svim lanovima drutva stalno bila pred oima i neprekidno ih podsjeala na njihova prava i obveze; da bi se djelovanje zakonodavne i izvrne vlasti u svakom momentu moglo usporediti s konanom svrhom svakog politikog ureenja i da bi se samim tim vie potovalo; da bi se prava graanina zasnovana na jednostavnim i neospornim naelima uvijek mogla upravljati prema odranju Ustava i opem dobru. 41. Opa Povelja ljudskih prava 1946? str. 101 - Ujedinjeni Narodi: http://www.un.org Nakon strahota i zloina poinjenih u Drugom svjetskom ratu osnovana je ova svjetska organizacija ijim centralnim ciljevima pripada provedba ljudskih prava. Godine 1948. ona je donijela "Opu povelju o ljudskim pravima", te u kasnijim godinama razvila i oplemenila instrumentarij za zatitu ljudskih prava. 42. Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda 1950? Str. 105 - Evropska konvencija za zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda potpisana je u Rimu, 4 novembra 1950. Stupila je na snagu 3 septembra 1953. godine. Toga datuma, ratificirana je od strane deset evropskih drava, to je bio neophodan minimum za njenu pravosnanost. 43. Internacionalni pakt o graanskim i politikim pravima 1966?- str 129 44. Konvencija o pravima djeteta 1989? Str. 147 - Konvencija o pravima djeteta je meunarodni dokument, usvojen na Glavnoj skuptini Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine, a sadri univerzalne standarde koje drava stranka Konvencije (tj. koja ju je potpisala i ratificirala) mora jamiti svakom djetetu. U Konvenciji se govori, prije svega, o obvezama odraslih u odnosu prema djetetu kao i o obvezama brojnih drutvenih imbenika glede zatite djeteta. To je prvi dokument u kojemu se djetetu pristupa kao subjektu s pravima, a ne samo kao osobi koja treba posebnu zatitu. Za razliku od Deklaracije o pravima djeteta (1959.) koja ima moralnu snagu, Konvencija o pravima djeteta je pravni akt koji ima snagu zakona i obvezuje stranke na pridravanje njezinih odredaba te ukljuuje pravo nadziranja primjene u dravama koje su ju prihvatile i ratificirale.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
45. Zdravstveno pravo? - Zdravstvena prava odnose se na temeljne uslove ivota ljudi uslove ije odsustvo raza ra mogunosti izbora koje bi ljudi mogli da imaju. Obim i kvalitet ivotnih ansi neposredno je povezan sa postojanjem ili nepostojanjem ovih prava. Tri primjera ovih prava pokazuju njihovu izuzetnu vanost da bi tijelo ( fizika i emotivna dobrobit) bila aktivno sredite zadovoljstva i aktivnosti. 46. Socijalno pravo? - pravo na dobrobit neposredno utie na prirodu i raspon mogunosti i znanja koje graani mogu da uivaju i raviju, kao pripadnici politike zajednice. Razvitak talenta i sposobnosti zavise od duine neformalnog i formalnog kolovanja- to je neophodan uslov da bi se postao aktivan lan politike zajednice drutva. Osobna prava koja to obuhvataju, ukljuuju optu djeiju zatitu kao i opte obrazovanje- dva uslova neophodna za uenje, koje treba da je dostupno svim graanima, neovisno od klasne i rasne pripadnosti, pola i doba starosti. Trei primjer prava na dobrobit odnosi se na lokalne slube organizacije i ustanove koje omoguavaju preovladavanje kriznih situacija koje nastaju usljed tekih poremeaja domainstva, porodinog i drutvenog ivota. 47. Kulturno pravo? - Kulturna prava obuhvataju ona podruja djelovanja i sposobnosti bez kojih ljudi nebi mogli da naue da iskazuju sebe da istrauju razliite simbolike forme i da razviju razliite individualne i kolektivni identitet. Oigledno, sfera kulture se preplie sa sferom dobrobiti, onako kako je ona ovdje shvaena. Meutim, u svom sreditu ona sdri odreen skup uslova i naelo bez kojih graani nebi mogli da slobodno slijede i provjeravaju karakter simbolikih poredaka i razliite oblike diskusa. 48. Graansko pravo? - Graansko pravo se odnoi na predpostavke koje omoguavaju ljudima da slijede nain ivota koji su sami izabrali i djeluju u okviru razliitih oblika udruivanja koji tvore sferu graanskog ivota. Forme pristupanja ovim udruenjima i karakter njihove odgovornosti prema sopstvenim lanovima spadaju u posebne uslove koji odreuju obilik i domaaj prticipaje u ovoj sferi. Ti uslovi moraju da se prevedu u jasno odreeno pravo koji se u naelu dovzoljava pristupanjem graanskim udruenjima i utemeljuje njihovu odogovornost. Skupovi prava koja potpadaju pod kategoriju graanskih prava kao i druge kategorije prava u sutini izraavaju osnovu naela ali ona sama po sebi ne konkretiziraju niti to mogu, pretpostavke za njihovo ostvarenje. 49. Ekonomsko pravo? - Ekonomska prava vode porijeklo od borbi radnike klase i sindikalnih aktivista za vei stepen autonomije i kontrole na radnom mjestu. Pravo da se osnivaju sindikati koji ima trajni znaaj za veinu zaposlenih nije dragovoljno ustupljeno. Ono je postignuto iskljuivo kroz velike sukobe. Isti je sluaj i sa proirenjem uloge sindikata u obezbjeivanju regulisanog pregovaranja o najmninama i prava na trajk. U saglasnosti s tim ekonomska prava su oznaavala sva ona prava koja je vremenom radniki pokret izvojevao i koja zaposlenima omoguavaju veu kontrolu na radnom mjestu. 50. Pacifiko pravo? - pravo na nenasilje i miroljubivu, politiku zajednicu i nain ivota. Prinuda i nas ilje nesaglasni su sa demokratskim oblicima odluivanja, forma dijaloga i rasprave. Zapravo miroljubiva koegzistencija je jedan od najtemeljnijih zahtjeva demokratije.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
51. Politika prava? - obuhvataju sva ona prava koja tradicionalno podpadaju pod ova j naslov. Rije je o pravima koja su nuna radi uestovanja graana u vrenju politike vlasti, neposredno, kao pripadnika politikog udruenja ili posrednika kada oni biraju lanove takvog udruenja.
* Povelja UN (1945) zakljukom svih drava 52. Izbori? 53. Parlament? 54. Vlada? - Vlada je posredniko tijelo stavljeno izmeu podanika i suverena radi njihovog uzajamnog optenja, kome je povjereno izvrenje zakona, kao i odravanje kako graanske tako i politike slobode. lanovi tog tijela zovu se magistrati ili kraljevi to jest vladajui, a cijelo tijelo nosi naziv vladoca. 55. Opozicija? - Opozicija je bitno svojstvo, mjerilo za demokratski reim, obavezni pratilac slobodne politike utakmice i relativnosti miljenja u oblastima kojima vlada politi ki poredak. 56. Raspodjela vlasti? (Checks and Balances)

(engl. "Prepreke i ravnotea"): Ovo je osnovni princip na kojem poiva Ustav predsjednike demokracije/demokratije SAD-a. Prema njemu unutar sistema raspodjele vlasti dio vlasti dravnih organa je jednak dijelu vlasti koju ima predsjednik, dakle postignuta je ravnotea, odnosno predsjednik i dravni organi se meusobno ograniavaju u koritenju ovlasti koje imaju, te se na taj nain sprijeava zloupotreba/zlouporaba dravne moi.
57. Vladavina prava (pravna drava)? -

Evrops Evropska konvenci Evropska konvencija za zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda potpisana je u Rimu, 4. novembra/studenog 1950. Stupila je na snagu 3. septembra/rujna 1953. Toga datuma, ratificirana je od strane deset evropskih drava, to je bio neophodan minimum za njenu pravosnanost. Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima prethodila je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., na kojoj se ona temelji. Konvencija je bila prvi meunarodni akt o ljudskim pravima iji je cilj bio da zatiti iroku lepezu graanskih i politikih prava. Ona je, s jedne strane, bila u formi sporazuma koji je pravno obavezivao ugovorne strane, a s druge strane, uvela je kontrolni sistem za ostvarivanje prava na internom nivou. ja za zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda potpisana je u Rimu, 4. novembra/studenog 1950. Stupila je na snagu 3. septembra/rujna 1953. Toga datuma, ratificirana je od strane deset evropskih drava, to je bio neophodan minimum za njenu pravosnanost. Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima prethodila je Univerzalna dekl Evropska konvencija za zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda potpisana je u Rimu, 4. novembra/studenog 1950. Stupila je na snagu 3. septembra/rujna 1953. Toga datuma, ratificirana je od strane deset evropskih drava, to je bio neophodan minimum za njenu pravosnanost. Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima prethodila je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., na kojoj se ona temelji. Konvencija je bila prvi meunarodni akt o ljudskim pravima iji je cilj bio da zatiti iroku lepezu graanskih i politikih pravamum za njenu

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
pravosnanost. Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima prethodila je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., na kojoj se ona temelji. Konvencija je bila prvi meunarodni akt o ljudskim pravima iji je cilj bio da zatiti iroku lepezu graanskih i politikih prava. Ona je, s jedne strane, bila u formi sporazuma koji je pravno obavezivao ugovorne strane, a s druge strane, uvela je kontrolni sistem za ostvarivanje prava na internom nivou. Evropska konvencija za zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda potpisana je u Rimu, 4. novembra/studenog 1950. Stupila je na snagu 3. septembra/rujna 1953. Toga datuma, ratificirana je od strane deset evropskih drava, to je bio neophodan minimum za njenu pravosnanost. Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima prethodila je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., na kojoj se ona temelji. Konvencija je bila prvi meunarodni akt o ljudskim pravima iji je cilj bio da zatiti iroku lepezu graanskih i politikih prava. Ona je, s jedne strane, bila u formi sporazuma koji je pravno obavezivao ugovorne strane, a s druge strane, uvela je kontrolni sistem za ostvarivanje prava na internom nivou. aracija o ljudskim pravima iz 1948., na kojoj se ona temelji. Konvencija je bila prvi meunarodni akt o ljudskim pravima iji je cilj bio da zatiti iroku lepezu graanskih i politikih prava. Ona je, s jedne strane, bila u formi sporazuma koji je pravno obavezivao ugovorne strane, a s druge strane, uvela je kontrolni sistem za ostvarivanje prava na internom nivou. ka konvencija za zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda potpisana je u Rimu, 4. novembra/studenog 1950. Stupila je na snagu 3. septembra/rujna 1953. Toga datuma, ratificirana je od strane deset evropskih drava, to je bio neophodan minimum za njenu pravosnanost. Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima prethodila je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., na kojoj se ona temelji. Konvencija je bila prvi meunarodni akt o ljudskim pravima iji je cilj bio da zatiti iroku lepezu graanskih i politikih prava. Ona je, s jedne strane, bila u formi sporazuma koji je pravno obavezivao ugovorne strane, a s druge strane, uvela je kontrolni sistem za ostvarivanje prava na internom nivou.

Evropska konvencija za zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda potpisana je u Rimu, 4. novembra/studenog 1950. Stupila je na snagu 3. septembra/rujna 1953. Toga datuma, ratificirana je od strane deset evropskih drava, to je bio neophodan minimum za njenu pravosnanost. Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima prethodila je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., na kojoj se ona temelji. Konvencija je bila prvi meunarodni akt o ljudskim pravima iji je cilj bio da zatiti iroku lepezu graanskih i politikih prava. Ona je, s jedne strane, bila u formi sporazuma koji je pravno obavezivao ugovorne strane, a s druge strane, uvela je kontrolni sistem za ostvarivanje prava na internom nivou.

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Evrops Evropska konvencija za zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda potpisana je u Rimu, 4. novembra/studenog 1950. Stupila je na snagu 3. septembra/rujna 1953. Toga datuma, ratificirana je od strane deset evropskih drava, to je bio neophodan minimum za njenu pravosnanost. Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima prethodila je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., na kojoj se ona temelji. Konvencija je bila prvi meunarodni akt o ljudskim pravima iji je cilj bio da zatiti iroku lepezu graanskih i politikih prava. Ona je, s jedne strane, bila u formi sporazuma koji je pravno obavezivao ugovorne strane, a s druge strane, uvela je kontrolni sistem za ostvarivanje prava na internom nivou. ka konvencija za zatitu osnovnih ljudskih prava i sloboda potpisana je u Rimu, 4. novembra/studenog 1950. Stupila je na snagu 3. septembra/rujna 1953. Toga datuma, ratificirana je od strane deset evropskih drava, to je bio neophodan minimum za njenu pravosnanost. Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima prethodila je Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima iz 1948., na kojoj se ona temelji. Konvencija je bila prvi meunarodni akt o ljudskim pravima iji je cilj bio da zatiti iroku lepezu graanskih i politikih prava. Ona je, s jedne strane, bila u formi sporazuma koji je pravno obavezivao ugovorne strane, a s druge strane, uvela je kontrolni sistem za ostvarivanje prava na internom nivou.

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM