LITERATURA 1. "Opi tehniki uvjeti za radove na cestama", Hrvatska uprava za ceste, Zagreb, 2001. Knjiga I i II http://www.hrvatske-ceste.hr/Publikacije-opci%20tehnicki%20uvjeti.htm 2. Bosni, P.

: "Zemljani radovi", Univerzitet u Sarajevu, 1978. 3. Boi, B.: "Miniranje u rudarstvu, graditeljstvu i geotehnici", Sveuilite u Zagrebu, Geotehniki fakultet u Varadinu, 1998. 4. Linari Z. "Tehnologija graenja I zemljani radovi", Graevinski fakultet Sveuilita u zagrebu, - www.grad.hr

1. UVOD Oblici zemljanih radova u graevinarstvu: - zemljani radovi kod izvoenja podzemnih graevina - zemljani radovi kod iskopa za temelje objekata - zemljani radovi kod izvoenja nasutih graevina (nasipi, nasute brane) - zemljani radovi kod gradnje cesta (gornji i donji sloj) - zemljani radovi kod eksploatacije mineralnih sirovina i gradiva

Zemljani radovi u cestogradnji sastoje se od: - raiavanje terena od raslinja (grmlje, drvee), uklanjanje objekata predvienih za ruenje - skidanje humusa - zamjene zemljanog materijala ako ne odgovara propisima (npr. preveliki sadraj organskih tvari, nepovoljan granulometrijski sastav za potrebnu traenu zbijenost) - poboljanje zemljanog materijala dodavanjem drugog povoljnijeg zemljanog materijala (mijeanje) ili dodavanjem hidraulikog veziva (stabilizacija) - izrada usjeka - izrada nasipa - izrada zavrnog sloja posteljice Predradnje za kvalitetno izvoenje zemljanih radova: - provedeni istrani geoloki, geomehaniki i hidrotehniki radovi na trasi i pozajmitima - registrirani podaci o klimi i hidrometeorolokim uvjetima na podruju trase - razraen projekt (situacija, uzduni profil, normalni popreni profil i odgovarajui broj karakteristinih profila) - razraen raun i linija masa - projektirana kvaliteta upotrijebljenih vrsta zemljanog materijala, kao i kvaliteta pojedinih ugraenih slojeva - iskolena trasa i snimljeni popreni karakteristini profili - dozvole za gradnju

1.2. OSNOVNI POJMOVI

SRASLO TLO - onaj dio litosfere na kojem je predviena izgradnja cestovnog trupa ili kojeg drugog objekta HUMUS - povrinski sloj tla koji sadri organske tvari u takvoj koliini da mu u graevinskom pogledu daju nepovoljne karakteristike TEMELJNO TLO - sraslo tlo na kojem se izgrauje nasip, a obraeno je tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete SLABO TEMELJNO TLO - onaj sloj koji se uobiajenim nainom ne moe urediti tako da zadovoljava propisane geomehanike uvjete, pa ga zbog nepogodnih osobina ili stanja treba ukloniti ili posebnim nainima osposobiti za namijenjenu funkciju

NASIP - dio cestovnog trupa izgraen od zemljanih, kamenih ili mijeanih materijala na temeljnom tlu POSTELJICA - ureeni zavrni sloj nasipa, a u usjeku ureeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo tlo, koji svojim fizikalnim i kemijskim osobinama zadovoljavaju traene uvjete, tako da mogu bez tetnih posljedica primiti optereenje kolnike konstrukcije i prometno optereenje STABILIZIRANI SLOJ - je sloj zemljanog ili drugog materijala u temeljnom tlu, nasipu ili posteljici koji je obraen uz dodatak nekog veziva, tako da mu je poboljana nosivost i otpornost prema hidrolokim i klimatskim utjecajima. Tlo se po potrebi moe poboljati i ispravkom granulometrijskog sastava (mehanika stabilizacija). SLOJ ISTOE - sloj izmeu zemljane posteljice i kolnike konstrukcije, a njegova je uloga da sprijei prodiranje zemljanog materijala u nosivi sloj od zrnatog materijala u nepovoljnim uvjetima vlanosti posteljice KOLNIKA KONSTRUKCIJA - sistem koji se sastoji od odreenih materijala ugraenih u vie kompaktnih meusobno povezanih slojeva. Svrha je kolnike konstrukcije da prihvati optereenje od prometa, te ga prenese na posteljicu smanjenog do te mjere da ne doe ni do kakvih tetnih posljedica niti za posteljicu, niti za samu kolniku konstrukciju. NOSIVI SLOJ - dio sistema slojeva kolnike konstrukcije izmeu posteljice i asfaltnog zastora ili betonske ploe, a izgraen je od mehaniki zbijenog zrnatog materijala ili materijala vezanog odreenim vezivom. IZRAVNAVAJUI SLOJ - sloj koji se gradi radi dobivanja mogunosti postizanja potrebne ravnosti narednih slojeva ZASTOR - gornji, zavrni dio kolnike konstrukcije, kojemu je povrina neposredno izloena prometnom optereenju. Asfaltni zastor radi se u jednom sloju koji se zove i habajui sloj. Betonski zastor predstavlja sama betonska ploa, ako se izrauje u jednom sloju ili je to gornji sloj betonske ploe, ako se ona radi kao dvoslojna. BANKINA - dio trupa ceste koji osigurava bonu stabilnost kolnikoj konstrukciji. Bankina se koristi i za smjetaj prometne signalizacije i sigurnosne opreme.

1.3. ISTRANI RADOVI Na osnovi IDEJNOG RJEENJA (1:10 000, 1:25 000)odreuje se program istranih radova, a kada se spoznaju svojstva tla razrauju se projekti (idejni, glavni, izvedbeni). Ispituju se svojstva: - temeljnog tla nasipa ili temelja objekta - tla u kojem e se vriti iskop zasjeka i usjeka - tla koje e sluiti kao pozajmite materijala

1.3.1. Geoloka ispitivanja Geolog na osnovi pregleda geolokih karata i obilaska terena treba dati: - sastav i porijeklo materijala u zoni graenja i na pozajmitu - specifinosti: sklonost stvaranju klizita, slaba kvaliteta do izvjesne dubine, postojanost materijala na zraku - upozoriti na pojavnost vode (podzemne i povrinske) koja moe dovesti do potekoa u gradnji - poloaj i nagib slojeva U geoloka ispitivanja spadaju: - geoelektrina ispitivanja - geoseizmika ispitivanja 1.3.2. Geomehanika ispitivanja Geoloka ispitivanja se nadopunjuju geomehanikim. Geomehanika ispitivanja sastoje se od buenja sondanih jama i sondanih buotina (raspored slojeva) i uzimanja uzoraka za ispitivanja svojstava. Ispitivanjem je potrebno obuhvatiti vrste zemljanih materijala od kojih e se iskopavanjem i nasipavanjem formirati trup ceste, ali i materijal neposredno ispod trupa cestovnog tijela. Potrebno je odrediti: - moe li se i uz kakve uvjete upotrijebiti materijal iz usjeka za izvedbu nasipa - moe li se u usjeku izvesti posteljica traene kvalitete - nagib kosina usjeka i nasipa - ocjena kvalitete tla na kojem se temelji nasip - ispitivanje materijala iz pozajmita

Odreuje se: - granulometrijski sastav tla - posmina vrstoa - jedinine teine - porozitet - koeficijent propusnosti - kapilarnost - doputeno optereenje temeljnog tla - deformabilnost temeljnog i nasipnog tla - optimalna vlanost prema Proctoru - najvea suha jedinina teina prema Proctoru - terenski i laboratorijski CBR 1.3.2.1. Nosivost tla CBR - kalifornijski indeks nosivosti Predstavlja odnos izmeu pritiska p potrebnog da se klip promjera 4.98 mm utisne u materijal do dubine 2.54 mm brzinom od 1.27 mm/min, i pritiska pS potrebnog da se isti klip utisne u standardni materijal.
CBR = p 100 (%) pS

2 - 5 % vrlo loe tlo 5 - 8 % loe tlo 8 - 20 % srednje do dobro tlo 20 - 30 % vrlo dobro tlo

Terenski CBR

Probna ploa (modul stiljivosti)

1.3.2.2. Kapilarnost i djelovanje mraza

1.4. Hidroloka ispitivanja Hidroloka ispitivanja obuhvaaju podatke: - koliina protoka vodotoka - visinu velikih voda - visinu podzemnih voda tijekom godine Na osnovi koji se odreuje: - visina nivelete u vodoplavnom podruju - veliina potrebnih propusta i mostova - prijelaz preko podruja sa visokom podzemnom vodom

1.4.1. Hidrometeoroloki i klimatski podaci Ovi podaci utjeu na samu gradnju, ali i na kasnije iskoritavanje ceste. Najei podatak je dubina smrzavanja tla, ali i raspored kinih razdoblja.