BONJACI NEMAJU REZERVNE DOMOVINE

Meunarodna zajednica kae da podrava sve to je konstruktivno, to ne znai da ne okree glavu od svega to je nekonstruktivno i na tetu Bonjaka!

Pie: Hamdo amo

Popisi 2013. smatraju se "novim mijeanjem karata" u kojem na prvi pogled, prevagu imaju snage za razbijanje Bosne i Hercegovine. Pored dijela konstruktivnih naroda njih, kao 'navodno matine i nacionalne zemlje', sainjavaju susjedne zemlje Hrvatska, Srbija (Crna Gora), uesnice agresije na Bosnu i Hercegovinu (Janko Bobetko, Ante Nobilo, Stjepan Mesi, presude hakog suda), navodne zatitinice i garanti Dejtonskog mira i istoimenog sporazuma?! Idealan primjer koliko Danejcima treba vjerovati kad govore 'ubjedljivo, iskreno', a djelima u praksi pokazuju drugo. Na listi pirotriteta susjedne zemlje su uspjele uvjeriti veinski dio ustavno priznatih konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, Hrvata i Srba (?!) - osim Bonjaka - da su oni ono to nisu, to jest da su nekakav historijski narodni i nacionalni zaostatak Hrvatske i Srbije, da njihova vjera i religija, ujedno odreuje njihovu (Hrvatsku i Srbijansku?!) nacionalnost, pa su ih shodno politici asimilacije, dobrano poastili svojim dravljanstvima. To u praksi znai da isti imaju pravo glasanja u dvije drave, ostali graani ne, uz sporedno kljuno pitanje - ko gdje ivi i kojoj dravi plaa porez?! Dakakao, ovdje je rije samo o onim konstitutivnim narodima koji umjesto da uvaju konstrukciju i konstituciju vlastite drave u kojoj sudomai i ustavno priznati, oni se odjednom, na elu sa svojim predstavnikim strankama pojavljuju kao

nosioci njene razgradnje. Hrvatska je najzornije i praktino pokazala, rijeavanje slinog problema, progonom Srpskog naroda iz Hrvatske, zaokruenog vojno-redarstvenom akcijom kodnog naziva "Oluja", te progonom Albanskog stanovnitva i svekolikog drugog naroda i narodnosti koji ne zvue dovoljno i ubjedljivo hrvatski. Neki su umjeno koriteni kao iva sila, vie kao topovsko meso na hrvatskim ratitima u redovima falangi zahuktalog domovinskog rata. Mnogi se nikada nisu vratili iz Vukovara i drugih ratita koja su u svojim redovima imala velik broj vojnika pripadnika drugih naroda i narodnosti. Broj poginulih Bonjaka u ast stvaranja Republike Hrvatske prelazi hiljadu. Zar se zaboravljaju oni koji su branili Bosnu i Hercegovinu kao svoju domovinu?! Uoi Popisa 2013. uoen je sve vei trend izjava i tenji za stvaranjem Bosanske nacije, to se prijetei shvatilo kao 'bjeanje od vlastitog naroda i nacije', poredei Bosanstvo sa Jugoslavenstvom, u to je potom usiljenom brzinom uslijedila kanonada poziva marljivih predstavnika i uvara vjere, da se ljudi, za mila Boga, izjanjavaju 'po vjerskoj istoi i krvi'. Kome takvi poeni koriste, neka svako shvati kako eli i hoe. Svakom ovjeku prioritet je njegov narod. Gdje je narod tu je i drava. Od ricanjem od naroda, odrie se od drave, a time i od sebe. Zar nisu mnogi na slian nain, pored onolike Posavine s ovu stranu granice, zavrili kao izbjeglice po Dalmaciji i Hercegovini, gdje i danas ive kao strano tkivo po tuim dvoritima, jer su slijedili zov 'po vjerskoj istoi i krvi'. Protjerani iz takozvane Republike Srpske, veeg dijela Srednje Bosne, ostalo je jo pokoji broj onih u gradovima, gdje se nacionalno najlake utopiti u more veine. A, sve je poelo sa jezikom. "Prof. Dr. Mustafa Memi naglaava: "Od sredine XIX stoljea od kada su se javljali nacionalni pokreti Srba i Hrvata, vodila se permanentna borba meu ovim nacionalnim pokretima da prisvoje to vee dijelove bosanskih teritorija i da se bosanski jezik ukine. Od tada poinje pr oces bosanskih pravoslavaca i bosanskih katolika da se tretiraju nacionalno kao Srbi i Hrvati, iako su do tada svi bili Bonjaci..." Dokaze za ove tvrdnje nalazimo u nazivima kao to je Bonjak, prezimenima i nazivima mnogih mjesta irom Hrvatske, koja nose istoimeni naziv; iako asimilirani, uvanjem naziva sa domovinom vrsto uvaju vezu katolikog stanovnitva nakom protjerivanja Osmanlija i austrijske okupacije, kada su se stanovnici Bosne, bez obzira na vjeru, zvali Bonjacima; kada su govorili jedinstvenim i zajednikim bosanskim jezikom iz kojeg e se, svjedoci smo vremena, izlei vie nacionalnih jezika?! Oni i dalje postoje kao vjereni preci Bonjakog naroda (Bonjaci), danas samo 'novi i naturalizovani' Hrvati, Srbi, Crnogorci koji u naturalizovanim zemljama vuku neomiljeno porijeklo Bosne Hercegovine, dobrovoljno prihvatajui asimilaciju i novu nacionalnost kao izraz agresivne politike dravne i nacionalne prakse zemalja o kojima je rije. Drugi, koji su ostali u domovini i koji se nalaze na svome, praksa 'prisilne' nacionalizacije, bez obzira na 'novi nacionalni naziv' ne mijenja vlasnitvo imanja, zemlje, prostora, teritorije kao dravnog vlasnitva Bosne i Hercegovine, bez obzira to upravo ista izraava elju i potrebu da promjenom nacionalnog naziva implicira i utie na nemoguu misiju bez rata, na promjenu vlasnitva teritorije Bosne i Hercegovine. Svaka zemlja, tako Bosna i Hercegovina, mora imati nekog ko e se brinuti za nju. Ko e, ako nee vlastiti narod iji prioritet je ugodan ivot. Ako se i dogaa, da jo neko vrijeme pored nekih naroda koji odbijaju

Bosnu i Hercegovinu kao domovinu ne bude ugodna ivota, koji za svoju domovinu smatraju susjedne zemlje, Bonjaci su zacijelo jedini narod ija je jedina domovina Bosna i Hercegovina. Osim Bosne i Hercegovine oni nemaju neku drugu, rezervnu domovinu. Bosna i Hercegovina je u ratu odbranjena ali jo uvijek neosoloboena od tereta onih koji je negiraju i na mala vrata pokuavaju je prikazati kao teritoriju i vlasnitvo drugih drava - drava u njenom bliem okruenju.

19.09.2013.