Knjiga Osnovi Privredno-Pravnog

VLADA CRNE GORE UPRAVA ZA KADROVE
Julka Badnjar
OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA
PRIRUNIK ZA POLAGANjE STRUNOG ISPITA
Podgorica, 2008.
OSNOVI PR IV R EDNO P R AV N OG S I S T E MA
PRIRUNIK ZA POLAGANjE STRUNOG ISPITA
Izdava Uprava za kadrove CG Urednik Svetlana Vukovi Autor Julka Badnjar Lektor Itana Stanii Tehnika obrada Tatjana Vukevi Dizajn Studio KNB, Podgorica Lidija Savkovi-Vukovi tampa Digital Print Centar, Podgorica Tira 1000 primjeraka Uprava za kadrove Jovana Tomaevia bb, 81000 Podgorica tel/fax: 081/201-036, info@uzk.cg.yu
tampanje ove publikacije struno i finansijski je podrao projekat Program za razvoj kapaciteta-zajednika inicijativa Vlade Crne Gore ,Fondacije Institut za otvoreno drutvo i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.
SADRAJ
1.
UVODNA RIJE PRIVREDNA DRUTVA i PREDUZETNICI 1.1 Ortako drutvo 1.1.1 Pojam i osnovne karakteristike 1.1.2 Meusobni odnosi ortaka 1.1.3 Imovina ortakluka 1.1.4 Iskljuenje ortaka 1.1.5 Nasleivanje udjela 1.1.6 Odnosi ortaka prema treim licima 1.1.7 Prestanak ortakluka 1.2 Komanditno drutvo 1.2.1 Pojam i osnivanje 1.2.2 Registracija drutva 1.2.3 Meusobni odnosi lanova drutva 1.2.4 Prenos udjela 1.2.5 Prestanak drutva 1.3 Akcionarsko drutvo 1.3.1 Pojam i osnovne karakteristike 1.3.2 Jednolano akcionarsko drutvo 1.3.3 Osnivanje akcionarskog drutva 1.3.3.1 Sukcesivno osnivanje 1.3.3.2 Ugovor o osnivanju 1.3.3.3 Simultano osnivanje 1.3.4 Statut drutva 1.3.5 Registracija drutva 1.3.6 Organi drutva 1.3.6.1 Skuptina akcionarskog drutva 1.3.6.2 Redovna skuptina akcionara 1.3.6.3 Vanredna skuptina akcionara 1.3.6.4 Sazivanje skuptine akcionara 1.3.6.5 Postupak sazivanja skuptine 1.3.6.6 Dnevni red skuptine 1.3.6.7 Kvorum i donoenje odluka skuptine 1.3.7 Odbor direktora, sastav i izbor 1.3.7.1 Izvrni direktor
9 13 14 14 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 17 18 18 18 18 19 19 19 20 20 21 21 21 22 22 22 23 23 24 25 25
1.3.8 Restrukturiranje drutva 1.3.8.1 Spajanje drutava 1.3.8.2 Podjela drutva 1.3.9 Dobrovoljna likvidacija 1.3.9.1 Skraeni postupak likvidacije 1.3.9.2 Ovlaenja likvidatora 1.3.10 Prava i obaveze akcionara 1.3.10.1 Imovinska prava akcionara 1.3.10.2 Neimovinska prava akcionara 1.3.10.3 Posebna prava akcionara 1.3.11 Akcije 1.3.11.1 Obine i povlaene akcije 1.3.12 Uplata i pravo pree kupovine 1.3.13 Poveanje osnovnog kapitala 1.3.14 Smanjenje osnovnog kapitala 1.3.15 Obveznice 1.3.15.1 Zamjenljive obveznice 1.4 Drutvo sa ogranienom odgovornou 1.4.1 Pojam i osnivanje 1.4.2 Kapital drutva 1.4.3 Statut drutva 1.4.4 Organi drutva 1.4.5 Prenos udjela 1.4.5.1 Prenos udjela na trea lica 1.4.5.2 Prenos udjela u izvrnom postupku 1.4.5.3 Prenos udjela u sluaju smrti fizikog lica, odnosno prestanka pravnog lica 1.4.6 Pravo pree kupovine 1.4.7 Jednolano drutvo 2. STEAJNI POSTUPAK 2.1 Steajni dunik 2.2 Osnovi za pokretanje steajnog postupka 2.3 Predlog dunika za pokretanje postupka 2.4 Predlog povjerioca za pokretanje steajnog postupka 2.5 Forma i sadraj predloga 2.6 Prigovor na predlog povjerioca 2.7 Pravne posledice prihvatanja predloga 2.8 Namjera o reorganizaciji ili linoj upravi u steaju 2.9 Prigovor na izjavu o namjeri
25 26 26 27 28 28 28 29 29 29 30 30 31 31 32 33 33 33 33 34 34 34 35 35 35 35 36 36 39 40 40 40 41 41 41 42 42 42
2.10 Organi postupka steaja 2.11 Imenovanje steajnog upravnika 2.12 Status i odgovornost steajnog upravnika 2.13 Prigovor, alba i zahtjev za prinudno izvrenje 2.14 Ogranienja prenosa imovine 2.15 Moratorijum 2.15.1 Ukidanje moratorijuma 2.16 Prijavljivanje potraivanja 2.17 Obraun potraivanja 2.18 Kamata na obezbijeena i neobezbijeena potraivanja 2.19 Utvrivanje potraivanja 2.20 Plan reorganizacije, podnosilac i rokovi za podnoenje plana 2.21 Glasanje i potvrivanje plana reorganizacije 2.22 Pravne posledice potvrivanja plana 2.23 Prodaja imovine dunika 2.24 Dioba steajne mase, prioriteti pri diobi 2.25 Zakljuenje steajnog postupka 2.26 Pravne posledice zakljuenja postupka 3. UGOVORI 3.1 Ugovor o prodaji 3.1.1 Bitni elementi ugovora 3.1.2 Obaveze prodavca 3.1.3 Obaveze kupca 3.1.4 Odgovornost za materijalne nedostatke stvari 3.1.5 Odgovornost za pravne nedostatke 3.2 Ugovor o graenju 3.2.1 Pojam i elementi 3.2.2 Obaveze izvodjaa radova 3.2.3 Obaveze naruioca 3.2.4 Odgovornost za nedostatke gradjevine 3.2.5 Odgovornost za solidnost gradjevine 3.3 Ugovor o uskladitenju 3.3.1 Pojam i karakteristike 3.3.2 Obaveza skladitara 3.3.3 Obaveze ostavodavca 3.3.4 Odgovornost skladitara 3.3.5 Skladinica 3.4 Ugovor o komisionu 3.4.1 Pojam i karakteristike
43 43 43 44 44 45 45 45 46 46 46 47 47 48 48 49 50 50 53 54 54 54 55 55 55 56 56 57 57 57 57 58 58 58 58 59 59 59 59
3.4.2 Obaveze komisionara 3.4.3 Prava komisionara - obaveze komitenta 3.4.4 Odgovornost komisionara 3.5 Ugovor o trgovinskom zastupanju 3.5.1 Pojam i karakteristike 3.5.2 Obaveze zastupnika 3.5.3 Obaveze nalogodavca 3.6 Ugovor o posredovanju 3.6.1 Pojam i karakteristike 3.6.2 Zakljuenje ugovora 3.6.3 Obaveze posrednika 3.6.4 Obaveze nalogodavca 3.7 Ugovor o otpremanju 3.7.1 Pojam i karakteristike 3.7.2 Obaveze peditera 3.7.3 Obaveze nalogodavca 3.8 Ugovor o osiguranju 3.8.1 Pojam i elementi 3.8.2 Obaveze osiguranika, odnosno ugovaraa osiguranja 3.8.3 Obaveze osiguravaa 3.8.4 Vrste osiguranja 3.8.5 Prestanak ugovora 3.9 Ugovor o angaovanju ugostiteljskih kapaciteta (ugovor o alotmanu) 3.9.1 Pojam 3.9.2 Obaveza turistike agencije 3.9.3 Obaveze ugostitelja 3.9.4 Pravo turistike agencije da odustane od ugovora PITANJA LITERATURA
60 60 60 60 60 61 61 62 62 62 62 63 63 63 63 63 64 64 64 64 65 65 65 65 65 66 66 69 73
UVODNA RIJE
Prirunik za polaganje strunog ispita za rad u dravnim organima predstavlja rezultat saradnje Programa za razvoj kapaciteta,Ministarstva pravde i Uprave za kadrove. Saradnju sa ovako strunim institucijama Uprava za kadrove vidi kao kljuan elemenat svojih programskih aktivnosti i ovom prilikom zahvaljujem se Programu za razvoj kapaciteta to su prepoznali znaaj i finansirali cjelokupni projekat. Vanost projekta Prirunika za polaganje strunog ispita koji je zapoet u julu mjesecu 2007 godine, je u tenji da omogui svim zainteresovanim licima a prvenstveno pripravnicima i novozaposlenim da to lake savladaju predmetnu materiju s obzirom da je to sada objedinjeno na jednom mjestu. Zbog toga je Uprava za kadrove modul Osposobljavanja pripravnika i novozaposlenih za rad u dravnim organima uvrstila kao temu u Program strunog usavravanja za 2008/9 godinu i time dala mogunost svim zainteresovanim licima da pohaaju obuku prije nego pristupe samom polaganju dravnog ispita. Prirunik je izradila grupa autora,eksperata pravnih i ekonomskih nauka i sam prirunik daje odlinu bazu za dalje struno usavravanje dravnih slubenika i nametenika. Na kraju bih eljela da se zahvalim svima koji su doprinijeli da ovaj prirunik bude uraen i istiem da e Uprava za kadrove i dalje sprovoditi sline projekte i time unaprijediti kvalitet znanja dravnih slubenika i nametenika.
Direktorica Svetlana Vukovi
Demokratske reforme i razvoj procesa evropskih integracija u Crnoj Gori zahtijevaju obrazovane i struno osposobljene dravne slubenike i namjetenike bez kojih nema efikasne dravne uprave i kvalitetnog rada dravnih organa u cjelini. U tom smislu veoma je vano, kako dodatno usavravanje dravnih slubenika, tako i osposobljavanje novozaposlenih u dravnim organima za njihov redovan rad. Garancija posjedovanja neophodnih znanja za rad u dravnim organima obezbjeuje se polaganjem posebnog strunog ispita. Posebna Uredba o Programu i nainu polaganja strunog ispita za rad u dravnim organima donesena je 2005. godine, ali niz razloga ukazuje na potrebu njenog inoviranja i usklaivanja sa novim potrebama i tokovima ukupnih reformi u dravnoj upravi. Prvo, ona je donesena u vrijeme funkcionisanja dravne zajednice i starog Ustava RCG, tako da se sadraj Programa morao uskladiti sa novim ustavno-pravnim poretkom. Drugo, u njemu nije bilo sadraja o evropskom pravnom poretku, pa se zbog daljeg toka procesa evropskih integracija, morao ugraditi poseban i izuzetno vaan segment evropskog pravnog poretka (acquis communautaire) u ovaj Program. Tree, u meuvremenu su uinjene i znaajne daljne reforme u oblasti radnog i privrednog prava koje, takoe, treba da budu unesene u novi Program. Na osnovu toga logino je proizala i potreba za obezbjeivanjem jednog specifinog, namjenski uraenog prirunika za polaganje ispita po novom Programu. Svi koji polau struni ispit do sada su bili prinueni da tragaju za brojnim zakonima, razliitim fakultetskim udbenicima ili skriptama, to je izazivalo dodatne probleme. Prirunik za polaganje strunog ispita za rad u dravnim organima rezultat je saradnje Programa za razvoj kapaciteta sa Ministarstvom pravde i Upravom za kadrove. Radi njegove izrade oformljena je posebna ekspertska grupa koja je analizirala raniji Program i nain polaganja strunog ispita i na temelju aktuelnih potreba i uporednih iskustava pripremila novi program usklaen sa tokovima reformi u drutvu i, posebno, obavezama dravne uprave u procesu evropskih integracija. Novi program i ovaj prirunik su uraeni sa ciljem da doprinesu poveanju kapaciteta svih dravnih organa tako to e unaprijediti kvalitet znanja dravnih slubenika i namjetenika koji su duni da polau struni ispit za rad u dravnim organima. Program razvoja kapaciteta (Capacity Development Programme - CDP) se razvija kao specifian model izgradnje administrativnih i institucionalnih kapaciteta u Crnoj Gori za dalji razvoj procesa evropskih integracija. Kljuna podrka CDP-a usmjerava se na graenje i jaanje struktura za implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, potpisanog 15. oktobra 2007. godine. S obzirom da je cilj Programa za razvoj kapaciteta da pomogne kvalitet rada dravne administracije logina je i podrka CDP stvaranju reformisanog Programa polaganja strunog ispita za rad u dravnim organima i tampanju odgovarajueg prirunika za sve one koji imaju visoku ili viu kolsku spremu. Nadamo se da e Prirunik za polaganje strunog ispita za rad u dravnim organima doprinijeti kvalitetnijem i efikasnijem radu administracije i daljem toku reformisanja dravnih insitucija u sklopu procesa evropskih integracija. Dragan uri Program za razvoj kapacieta
PRIVREDNA DRUTVA I PREDUZETNICI
UPRAVA ZA KADROVE
PRIVREDNA DRUTVA I PREDUZETNICI
Privredna drutva - Prema Zakonu o privrednim drutvima oblici obavljanja privredne djelatnosti su privredna drutva i preduzetnici. Privredna drutva su ortako drutvo, komanditno drutvo, akcionarsko drutvo i drutvo sa ogranienom odgovornou. Privredna drutva se osnivaju radi obavljanja privredne djelatnosti iji je cilj sticanje dobiti. Ortako i komanditno drutvo nemaju svojstvo pravnog lica. Akcionarsko drutvo i drutvo sa ogranienom odgovornou imaju svojstvo pravnog lica. Privredna drutva koja imaju svojstvo pravnoj lica pravni subjektivitet stiu registracijom kod Centralnog registra Privrednog suda u Podgorici. Njihov pravni subjektivitet traje do prestanka momentom brisanja iz Centralnog registra. Za vrijeme voenja postupka steaja i likvidacije zadravaju pravni subjektivitet, a brisanje iz Centralnog registra slijedi nakon zakljuenja tih postupaka. Privredna drutva prestaju i bez sprovoenja postupka likvidacije u sluaju podjele i spajanja. Preduzetnik - Preduzetnik je fiziko lice koje obavlja privrednu djelatnost radi sticanja dobiti. On odgovara za sve obaveze koje su stvorene u vezi sa privrednom djelatnou koju obavlja cjelokupnom imovinom. Registracija preduzetnika nije obavezna. Meutim, ako preduzetnik ne obavlja djelatnost pod svojim, ve pod drugim nazivom ili imenom, duan je da to ime ili naziv registruje. Registracija se vri podnoenjem registracione izjave koja sadri line podatke i potpis preduzetnika, mjesto obavljanja djelatnosti, adresu za prijem slubenih dopisa, ifru djelatnosti, naziv pod kojim obavlja djelatnost, ako djelatnost ne obavlja pod svojim imenom. Preduzetniku se izdaje potvrda o registraciji koja nema dejstvo odobrenja za obavljanje djelatnosti.
1.1 ORTAKO DRUTVO

1.1.1. Pojam i osnovne karakteristike
Ortako drutvo je odnos izmeu lica koja obavljaju privrednu djelatnost, iji je cilj sticanje dobiti i iji lanovi odgovaraju za obaveze drutva neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. Nije obavezna pisana forma ugovora o osnivanju i ortako drutvo moe nastati i preutno, faktikim obavljanjem privredne djelatnosti. Ulozi ortaka mogu biti novani, nenovani, kao i u radu i pruanje usluga. Drutvo nema svojstvo pravnog lica i njegova registracija nije obavezna.
14
OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar
1.1.2. Meusobni odnosi ortaka

Za interne odnose lanova drutva vai naelo slobode ugovaranja, pa oni na autonomnoj osnovi ureuju meusobne odnose na osnovu lanstva u drutvu. To se odnosi na vrstu i visinu uloga, prenos udjela meu lanovima i na trea lica, nain donoenja odluka, raspodjelu dobiti, snoenje gubitaka, pravo na istupanje i iskljuenje ortaka. Ako nije drugaije ugovoreno, svaki ortak jednako uestvuje u raspodjeli dobiti, odnosno pokriu gubitaka.
1.1.3. Imovina ortakluka

Iako drutvo nema svojstvo pravnog lica i ortaci neogranieno solidarno odgovaraju za obaveze drutva, ortako drutvo ima imovinu. Poetnu imovinu ine ulozi lanova. Ti ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima. Imovinu ortaka ine i imovina koja je steena u toku poslovanja, kupovinom ili na drugi nain za raun firme i za potrebe poslovanja ortakluka i imovina kupljena novcem koje pripada firmi u koliko se ortaci nijesu drugaije sporazumjeli. Ortaci ne mogu raspolagati ulozima, niti se lini povjerioci ortaka mogu namiriti na pojedinanim stvarima koje je taj ortak unio u drutvo. Izvrenje je mogue odrediti samo na udjelu ortaka. Zbog toga to ima imovinu koju koristi za obavljanje djelatnosti i kojom odgovara za obaveze, ortako drutvo moe biti stranka u sudskim postupcima iako nema svojstvo pravnog lica.
1.1.4. Iskljuenje ortaka

Ortak se moe iskljuiti veinom glasova ostalih ortaka jedino ako je takva mogunost utvrena sporazumom. Ortak se moe iskljuiti i odlukom suda po tubi jednog ili vie ortaka u sluaju povrede ugovora o ortakluku. Tada se njegov udio dijeli izmeu ostalih ortaka na jednake djelove. Iskljueni ortak ima pravo na naknadu vrijednosti udjela u iznosu koju bi primio da je dolo do prestanka ortakluka.
1.1.5. Nasleivanje udjela

Ortakluk prestaje smru ili steajem bilo kog ortaka ukoliko drugaije nije ugovoreno. Ugovorom se moe odrediti da e nakon smrti ortaka drutvo nastaviti poslovanje sa naslednicima. Ako naslednik ne prihvati ulogu ortaka, odgovara za obaveze ostavioca do visine aktive. Ako je nakon smrti nekog od ortaka poslovanje ortakluka nastavljeno od strane preostalih ortaka ili sa naslednicima, smatra se da je ortakluk preutno obnovljen.
15
UPRAVA ZA KADROVE
1.1.6. Odnosi ortaka prema treim licima

Odnosi ortaka prema treim licima regulisani su na imperativan nain radi zatite interesa treih lica. Za te odnose najvanija su pitanja odgovornosti za obaveze i zastupanje drutva. Budui da ortakluk ima imovinu kojom ortaci zajedno upravljaju, firma odgovara za svoje obaveze tom imovinom. Pored firme, za obaveze odgovaraju i ortaci neogranieno solidarno. Svaki lan ortakog drutva neposredno odgovara povjeriocima firme za obaveze koje je ona stvorila. Povjerilac namirenje moe traiti od bilo kojeg lana ili od svih lanova. Za odgovornost je mjerodavno postojanje lanstva u vrijeme nastanka pravnog odnosa iz koga proizilazi obaveza. Svaki ortak je zastupnik firme i lanova drutva. Zastupanje obuhvata vrenje svih poslova u vezi sa poslovanjem ortakluka. Sporazumom ortaka moe se ograniiti ovlaenje jednog ili vie njih da zakljue pravni posao koji obavezuje firmu. U sluaju takvog organienja nijedna radnja ortaka suprotna sporazumu ne obavezuje firmu ako je lice sa kojim je ugovor zakljuen znalo ili moralo znati za to ogranienje. Kada su u pitanju poslovi koji ne ulaze u redovno poslovanje, potrebna je saglasnost svih ortaka ako sporazumom nije odreen drugi nain odluivanja. Za davanje zaloge, jemstva i garancije ortak mora imati posebno ovlaenje.
1.1.7. Prestanak ortakluka

Osnovi prestanka ortakluka utvruju se ugovorom. Osim ugovorenih naina drutvo prestaje: || ako je osnovano na odreeno vrijeme, istekom vremena na koje je osnovano; || ako je osnovano radi obavljanja odreenog posla, nakon to je izvren posao radi koga je osnovan; || ako je osnovano na neodreeno vrijeme, otkazom; || smru ili steajem bilo kog ortaka, ukoliko nije drugaije ugovoreno; || odlukom ostalih ortaka, ukoliko se udio jednog ortaka pojavljuje kao predmet izvrnog postupka za naplatu njegovog odvojenog duga; || nastupanjem dogaaja koji ini nezakonitim nastavljanje obavljanja djelatnosti; || odlukom suda na osnovu predloga bilo kog ortaka.
1.2 KOMANDITNO DRUTVO

1.2.1. Pojam i osnivanje
Komanditno drutvo osnivaju jedno ili vie lica koji se zovu komplementari, i jedno ili
16
vie lica koja se zovu komanditori. Komplementari odgovaraju za obaveze drutva neogranieno solidarno sopstvenom imovinom. Komanditori ne odgovaraju za obaveze drutva i snose rizik poslovanja do visine svog uloga. Za osnivanje drutva nije obavezna pisana forma ugovora o osnivanju. Poetnu imovinu firme ine ulozi lanova. Ulozi komplementara mogu biti u novcu, stvarima i pravima, kao i u radu i vrenju usluga. Zbog ograniene odgovornosti komanditora njihovi ulozi moraju biti u novcu, stvarima i pravima koja se procjenjuju.
1.2.2. Registracija drutva

Komanditno drutvo nema svojstvo pravnog lica, ali je njegova registracija obavezna zbog ograniene odgovornosti komanditora za obaveze drutva. Upis ima konstitutivno dejstvo i registracija se mora produavati istekom jedne godine. Ako se drutvo ne registruje svi lanovi drutva smatraju se ortacima i odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze firme. Registracija se vri dostavljanjem Centralnom registru izjave ili ugovora potpisanog od svih lanova. Izjava ili ugovor sadri: naziv i sjedite drutva; oznaku da je drutvo komanditno; rok na koji je drutvo osnovano i datum poetka obavljanja djelatnosti; ime i prezime, odnosno naziv svakog lana drutva; ime svakog lica koje ima svojstvo komanditora; ulog komanditora i vrstu uloga. Obavezna je i registracija promjena naziva drutva, sjedita drutva, vremena trajanja drutva, lanova drutva i podataka o lanovima drutva, visine uloga komanditora i vrste i odgovornosti lanova. Takoe, je obavezno objavljivanje promjena svojstva komplementara u svojstvo komanditora i prenos udjela komanditora. Objavljivanje ovih promjena ima konstitutivno dejstvo, jer se svojstvo komanditora, odnosno pravo na osnovu prenijetog udjela stie danom objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore.
1.2.3. Meusobni odnosi lanova drutva

Komanditnim drutvom upravljaju komplementari i odluke o redovnom poslovanju donose se prostom veinom glasova komplementara ukoliko ugovorom o osnivanju nije drugaije predvieno. Drutvo nema obavezne organe, pa se njim mogu upravljati svi, ili samo neki komplementari. Svi komplementari zastupaju drutvo u poslovima iz redovne djelatnosti. Komanditori ne uestvuju u upravljanju i voenju poslova drutva, niti su ovlaeni da zakljuuju ugovore koji obavezuju drutvo. U sluaju da komanditori uestvuju u upravljanju poslovanjem drutva, oni kao komplementari odgovaraju za obaveze firme koje su nastale u tom periodu.
1.2.4. Prenos udjela

Obzirom da komanditno drutvo ima dvije kategorije lanova, vae razliita pravila za
17
UPRAVA ZA KADROVE
prenos udjela na trea lica. Za prenos udjela komanditora potrebna je saglasnost komplementara. Za sticanje svojstva lana drutva nije potrebna saglasnost komanditora. Zakonom nije ogranien prenos udjela izmeu samih lanova drutva, to znai da se udjeli izmeu lanova mogu slobodno prenositi, ako ugovorom nije drugaije odreeno. Komanditor koji pristupi drutvu nakon osnivanja odgovara za obaveze drutva prema treim licima nastale prije njegovog pristupanja kao i ostali komanditori.
1.2.5. Prestanak drutva

Pravila o prestanku ortakog drutva primjenjuju se i na komanditno drutvo, kada je u pitanju status komplementara. U sluaju promjene statusa komanditora vae druga pravila. Komanditno drutvo ne prestaje smru ili steajem komanditora, niti gubitak poslovne sposobnosti komanditora prestavlja osnov za utvrivanje prestanka drutva od strane suda, osim ako se njihov udio ne moe tano utvrditi ili unoviti. Isto tako, drutvo ne moe prestati otkazom komanditora, kao ni zbog injenice da je udio komanditora postao predmet izvrenja radi naplate njegovog posebnog duga.
1.3 AKCIONARSKO DRUTVO

1.3.1. Pojam i osnovne karakteristike
Akcionarsko drutvo je drutvo fizikih ili pravnih lica koje se osniva u cilju obavljanja privredne djelatnosti, a iji je kapital podijeljen na akcije. Za njegovo osnivanje i poslovanje nijesu bitna lina svojstva akcionara ve kapital koji se ulae u drutvo. Osnovne karakteristike ovog drutva su: 1. drutvo mogu osnovati jedan ili vie osnivaa; 2. drutvo ima svojstvo pravnog lica i to svojstvo stie registracijom kod CRPS-a; 3. drutvo ima imovinu kojom odgovara za obaveze koje preuzima u pravnom prometu; 4. imovina drutva je odvojena od imovine akcionara; 5. akcionari svojom imovinom ne odgovaraju za obaveze drutva prema treim licima, a snose rizik poslovanja do vrijednosti svog uloga u drutvo; 6. minimalni novani kapital iznosi 25.000 eura i mora biti uplaen u cjelini da bi drutvo bilo osnovano; ulozi akcionara, mimo osnovnog novanog kapitala mogu biti i nenovani u stvarima ili pravima, ali ne mogu biti u radu ili pruanju usluga; 7. osnovni kapital drutva podijeljen je na akcije odreene nominalne vrijednosti.
1.3.2. Jednolano akcionarsko drutvo

Jednolano akcionarsko drutvo je akcionarsko drutvo koje osniva jedan akcionar, odnosno kada sve akcije nakon osnivanja stekne jedno fiziko ili pravno lice.
18
Osnivaki akt jednolanog drutva je odluka o osnivanju. Ona sadri ime i prezime osnivaa, njihovu adresu i matini broj, odnosno naziv i sjedite pravnog lica i njegov matini broj, naziv drutva koje se osniva, oznaku da se radi o akcionarskom drutvu, broj akcija koje ima osniva i njihovu inicijalnu, odnosno nominalnu vrijednost. Ako nakon osnivanja akcionarskog drutva sve akcije stekne jedno fiziko ili pravno lice, drutvo je duno da nastalu promjenu registruju u CRPS-a. Akcionar jednolanog akcionarskog drutva ima ovlaenja skuptine i sve odluke donosi u pisanom obliku. Odluke se unose u knjigu odluka drutva.
1.3.3. Osnivanje akcionarskog drutva

Akcionarsko drutvo moe se osnovati sukcesivno i simultano. 1.3.3.1 Sukcesivno osnivanje Akcionarsko drutvo osniva se sukcesivno: 1. potpisivanjem ugovora o osnivanju; 2. pribavljanjem odobrenja za osnivaku emisiju akcija od Komisije za hartije od vrijednosti; 3. sprovoenjem javnog poziva za upis i uplatu akcija; 4. upisom i uplatom akcija od strane osnivaa; 5. pribavljanjem rjeenja Komisije za hartije od vrijednosti o uspjenosti osnivake emisije akcija; 6. usvajanjem statuta na osnivakoj skuptini i 7. registracijom. Kod sukcesivnog osnivanja emitovane akcije, pored osnivaa, otkupljuju i trea lica, koja na taj nain postaju akcionari, ali ne i osnivai drutva. Osnivai su lica koja su potpisala ugovor o osnivanju, a ne i lica koja su po javnom pozivu upisala prvu emisiju akcija. Zakljuenjem ugovora o osnivanju osnivai postaju akcionari. 1.3.3.2 Ugovor o osnivanju Ugovor o osnivanju akcionarskog drutva sadri: 1. imena i prezime osnivaa, odnosno naziv pravnih lica, njihove adrese i matini broj; 2. naziv drutva koje se osniva; 3. oznaku da se radi o akcionarskom drutvu; 4. prava i obaveze osnivaa i odgovornost za sluaj neispunjenja obaveza; 5. broj akcija koje ima svaki osniva; 6. ime, odnosno naziv osnivaa koji unose nenovane uloge, opis uloga, broj i vrstu akcija dobijen za uloge i rok do kada se nenovani ulozi moraju unijeti u drutvo; 7. inicijalnu cijenu osnivakih akcija, odnosno nominalnu vrijednost, ukoliko je utvrena, postupak i rokove za ponudu akcija; 8. procijenjene trokove osnivanja i nain njihove naknade i 9. ovlaenje da jedan ili vie osnivaa zastupaju osnivae u postupku osnivanja drutva. Ugovor se zakljuuje u pisanoj formi i potpisi na ugovoru ovjeravaju u skladu sa zakonom. Nedostaci u pogledu forme i sadrine ugovora mogu biti razlog za ponitaj osnivanja drutva. Nakon zakljuenja ugovora o osnivanju upuuje se javni poziv - prospekt, za upis i up-
19
UPRAVA ZA KADROVE
latu akcija. Komisija za hartije od vrijednosti daje odobrenje za osnivaku emisiju akcija. To odobrenje je uslov za upis akcionarskog drutva u CRPS-a. Ako se u roku odreenom za upis i uplatu akcija ne upie i uplati prospektom utvren broj akcija smatra se da emisija akcija nije uspjela i ponitava se. U tom sluaju ulozi se vraaju licima koja su uplatila akcije. Za ispunjenje ove obaveze osnivai odgovaraju neogranieno solidarno. Nakon to Komisija za hartije od vrijednosti potvrdi uspjenost emisije, saziva se osnivaka skuptina. Osnivaka skuptina odrava se u roku od 30 dana od dana isteka roka za upis i uplatu akcija. Ako se osnivaka skuptina, bez opravdanog razloga ne odri u ovom roku, smatra se da drutvo nije osnovano. Svi koji su uplatili akcije imaju pravo na povraaj uloga u roku od osam dana od dana podnoenja zahtjeva. Osnivaka skuptina usvaja statut, bira odbor direktora i revizora i odobrava ugovore zakljuene od strane osnivaa. O ovim pitanjima osnivaka skuptina odluuje dvotreinskom veinom prisutnih. 1.3.3.3 Simultano osnivanje Kod simultanog osnivanja ne upuuje se javni poziv za upis i uplatu akcija. Akcionarsko drutvo osniva se simultano: 1. potpisivanjem ugovora o osnivanju, odnosno donoenjem odluke o osnivanju jednolanog drutva; 2. otkupom svih akcija prilikom osnivanja, bez upuivanja javnog poziva za upis i uplatu akcija; 3. pribavljanjem rjeenja Komisije za hartije od vrijednosti o evidentiranju osnivake emisije akcija; 4. usvajanjem statuta i 5. registracijom. Ugovor, odnosno odluka o osnivanju moraju biti u pisanoj formi, a potpisi osnivaa ovjereni u skladu sa zakonom. Nakon donoenja osnivakog akta, osnivai vre uplatu akcija, odnosno unose nenovane uloge u roku odreenom osnivakim aktom. Ako neki od osnivaa nije uplatio akcije, osnivai koji su uplatili akcije izmijenie ugovor o osnivanju u dijelu koji se odnosi na osnivae i njihove akcije, pod uslovom da je uplaen osnovni kapital drutva u iznosu od 25.000 eura. Kod simultanog osnivanja nije obavezno sazivanje osnivake skuptine, ukoliko svi osnivai potpiu odluku o prihvatanju statuta drutva, procjeni nenovanih uloga, izboru organa upravljanja, izvrnih organa i revizora. Svi potpisi na ovim odlukama ovjeravaju se u skladu sa zakonom. U sluaju da svi osnivai ne potpiu ove odluke, mora se odrati osnivaka skuptina u roku od 30 dana od dana uplate akcija.
1.3.4. Statut drutva

Statut je osnovni akt akcionarskog drutva. Njime se ureuje upravljanje drutvom i sva bitna pitanja za postojanje i funkcionisanje drutva. Statut usvaja osnivaka skuptina, a kod simultanog osnivanja to mogu uiniti osnivai ako potpiu sve odluke koje su u nadlenosti
20
osnivake skuptine. Statut sadri: 1. naziv drutva; 2. sjedite uprave drutva i adresu na koju se alju zvanini dopisi; 3. djelatnost drutva; 4. odredbu da je drutvo akcionarsko i iznos akcionarskog kapitala utvren kao poetni kapital i iznos odobrenog poveanja kapitala ako je utvren; 5. odredbu o promjeni osnovnog kapitala; 6. postupak zamjene jedne klase hartija od vrijednosti drugom; 7. ogranienje prava drutva da emituje obveznice ili da se zaduuje po drugom osnovu; 8. posebne privilegije osnivaa; 9. ovlaenje i postupak sazivanja i voenja skuptine akcionara i nainu glasanja; 10. pravila za rad lanova odbora direktora, postupak izbora i opoziva lanova upravnih i izvrnih organa, njihova prava, obaveze i ovlaenja, ukoliko nijesu utveni posebnim propisima; 11. rok na koji se drutvo osniva; 12. postupak izmjena i dopuna statuta i druge odredbe u skladu sa zakonom.
1.3.5. Registracija drutva

Nakon odravanja osnivake skuptine i donoenje odluka iz njenog djelokruga, akcionarsko drutvo se registruje kod CRPS. Prilikom registracije dostavljaju se: ugovor o osnivanju; statut; spisak sa imenima lanova odbora direktora; njihov matini broj, prebivalite, odnosno boravite; izjave lanova odbora direktora o tome koje dravljanstvo posjeduju, zanimanje lanova odbora direktora, podatke o lanstvu u drugim odborima, funkcijama na kojima se nalaze u Crnoj Gori ili van nje; ime i adresu izvrnog direktora, sekretara i revizora; naziv drutva i mjesto sjedita uprave drutva, odnosno adrese na koju se dostavljaju zvanini dopisi; potpisanu izjavu lanova odbora direktora, izvrnog direktora, sekretara i revizora da prihvataju imenovanje; rjeenje Komisije za hartije od vrijednosti kojim se odobrava prospekt za javnu ponudu akcija; rjeenje Komisije za hartije od vrijednosti kojim se potvruje uspjenost emisije, odnosno rjeenje o evidentiranju osnivake emisije akcija za drutvo koje se osniva simultano. Drutvo stie svojstvo pravnog lica danom upisa u Centralni registar. Ono se registruje na rok od godinu dana i nakon toga mora produiti registraciju.
1.3.6. Organi drutva

Obavezni organi akcionarskog drutva su: skuptina, odbor direktora, izvrni direktor, sekretar i revizor. 1.3.6.1 Skuptina akcionarskog drutva Skuptina akcionarskog drutva predstavlja najvii organ drutva. Sastav skuptine ine akcionari koji imaju akcije sa pravom glasa. Svi akcionari bez obzira na klasu akcija imaju pravo da prisustvuju skuptini. Skuptina akcionara vri izmjene i dopune statuta; bira i razrjeava lanove odbora
21
UPRAVA ZA KADROVE
direktora i revizora i utvruje naknadu za njihov rad; donosi odluke o raspodjeli dobiti, o poveanju ili smanjenju kapitala, o zamjeni akcija jedne klase, akcijama druge klase, o dobrovoljnoj likvidaciji, restrukturiranju i podnoenju predloga za pokretanje steajnog postupka; imenuje likvidatora; odobrava procjenu nenovanih uloga; na zahtjev odbora direktora razmatra pitanja iz njegove nadlenosti; odobrava zakljuenje ugovora o kupovini imovine od osnivaa ili veinskog akcionara u svim sluajevima kada isplata prevazilazi 1/10 kapitala drutva utvrenog statutom, a ugovor se zakljuuje u roku od dvije godine od registrovanja drutva; usvaja godinje finansijske iskaze i izvjetaje o poslovanju; donosi odluku o izdavanju obveznica, odnosno zamjenljivih obveznica i drugih zamjenjivih hartija od vrijednosti; donosi odluku da ogranii ili ukine prioritetno pravo akcionara da upiu akcije ili steknu zamjenjive obveznice uz saglasnost dvije treine akcionara na koje se ta odluka odnosi i odluku o raspolaganju imovine velike vrijednosti. 1.3.6.2 Redovna skuptina akcionara Prva godinja skuptina drutva mora se odrati u roku od 18 mjeseci od odravanja osnivake skuptine. Nakon toga, redovna godinja skuptina saziva se u roku od tri mjeseca nakon zavretka svake finansijske godine. Redovna skuptina odluuje o usvajanju godinjih finansijskih izvjetaja i izvjetaja o poslovanju drutva, o raspodjeli dobiti ili pokriu gubitaka, o imenovanju i razrjeenju lanova odbora direktora, o imenovanju revizora i odreivanju naknade za njegov rad. 1.3.6.3 Vanredna skuptina akcionara Vanredna skuptina akcionara je svaka skuptina, osim redovne godinje skuptine. Ona se saziva: ako akcionari koji posjeduju najmanje 5% glasakih prava odboru direktora podnesu zahtjev za odravanje skuptine; odbor direktora ili akcionari predlau da se mijenja akcionarski kapital, mijenja djelatnost drutva, prije isteka ugovorenog roka mijenja revizor, mijenja lan odbora direktora prije isteka mandata; ako je potrebno razmotriti ozbiljne gubitke drutva i dati odobrenje drutvu da kupi sopstvene akcije; radi donoenja odluke o restrukturiranju, dobrovoljnoj likvidaciji ili podnoenju predloga za pokretanje steajnog postupka; ako to zahtijeva revizor, koji je podnio ostavku i ako odbor direktora smatra da odreena pitanja treba razmotriti na vanrednoj skuptini. 1.3.6.4 Sazivanje skuptine akcionara Skuptinu akcionara saziva odbor direktora. Sazivanje skuptine mogu zahtjevati akcionari ije akcije predstavljaju najmanje 5% akcionarskog kapitala ili statutom odreen manji dio. Akcionari podnose odboru direktora pisani zahtjev za sazivanje skuptine u kome navode dnevni red i predloge odluka koje na skuptini treba donijeti. Odbor direktora duan je da
22
sazove skuptinu u roku od 30 dana od dostavljanja zahtjeva akcionara na teret sredstava drutva. Odluku o sazivanju redovne ili vanredne skuptine moe donijeti i sud u sljedeim sluajevima: || ako skuptina nije sazvana u roku od tri mjeseca od zavretka poslovne godine, a akcionar je o tome obavijestio Privredni sud; || ako se lice koje ima pravo da zahtijeva sazivanje skuptine obratilo Privrednom sudu jer je odbor direktora odbio njegov zahtjev ili po njegovom zahtjevu nije u propisanom roku zakazao sjednicu skuptine; || ako to zahtijevaju povjerioci drutva zbog nesazivanja vanredne skuptine u jednom od sluajeva predvienih lanom 40. st. 2. Zakona o privrednim drutvima. Odluku suda o sazivanju skuptine izvrava odbor direktora. Pravo sazivanja skuptine u sluaju likvidacije drutva ima i likvidator, jer od dana imenovanja likvidatora prestaju ovlaenja odbora direktora. 1.3.6.5 Postupak sazivanja skuptine Obavjetenje o sazivanju skuptine dostavlja se najkasnije 30 dana prije odravanja skuptine. U drutvima koja imaju manje od 100 akcionara, obavjetenje se dostavlja putem pote. Za drutva koja imaju 100 ili vie akcionara, obavjetenje o sazivanju skuptine objavljuje se dva puta u najmanje jednom tampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori. Obavjetenje se dostavlja i Komisiji za hartije od vrijednosti. Obavjetenje se sadri: mjesto, datum i vrijeme odravanja skuptine, dnevni red skuptine i gdje akcionari mogu izvriti uvid u materijale i predloge odluka koje e se razmatrati na skuptini. 1.3.6.6 Dnevni red skuptine Skuptina moe odluivati samo o pitanjima koja su uvrena u dnevni red. O pitanjima koja nijesu na dnevnom redu, skuptina moe odluivati jedino u sluaju da svi akcionari koji posjeduju akcije sa pravom glasa prisustvuju skuptini i ni jedan od njih se tome ne protivi. Odbor direktora moe izmijeniti dnevni red. Do izmjene dnevnog reda moe doi i na zahtjev akcionara koji posjeduju najmanje 5% akcionarskog kapitala. O izmjenama dnevnog reda, akcionari se obavjetavaju na isti nain kao i o sazivanju skuptine, najkasnije deset dana prije odravanja skuptine. Akcionari koji posjeduju najmanje 5% akcionarskog kapitala imaju pravo da od odbora direktora zahtijevaju proirenje dnevnog reda. Taj zahtjev moraju podnijeti najkasnije 15 dana prije dana odravanja skuptine. Uz zahtjev moraju dostaviti predloge odluka uz predloene
23
UPRAVA ZA KADROVE
take dnevnog reda. Po zahtjevu akcionara odbor direktora duan je da proiri dnevni red skuptine. 1.3.6.7 Kvorum i donoenje odluka skuptine Skuptina moe odluivati ako su prisutni ili zastupani preko punomonika ili su glasali putem glasakih listia akcionari koji posjeduju najmanje polovinu od ukupnog broja akcija sa pravom glasa. Ako se skuptina nije mogla odrati zbog nedostatka kvoruma, ponovna skuptina moe se odrati samo po istom dnevnom redu najkasnije 30 dana od dana odravanja prethodne skuptine. Obavjetenje o sazivanju ponovljene skuptine mora se objaviti najmanje dva puta u najmanje jednom dnevnom tampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori, najmanje sedam dana prije odravanja ponovljene skuptine. Ponovljena skuptina moe odluivati ako su prisutni, zastupani preko punomonika, ili su glasali putem glasakih listia akcionari koji posjeduju 33 % od ukupnog broja akcija sa pravom glasa. Ako se ni na ponovljenoj skuptini ne postigne kvorum, trea skuptina moe se sazvati na isti nain kao i ponovljena skuptina i za nju se ne zahtijeva postojanje kvoruma. U tom sluaju skuptina odluuje o svim pitanjima koja su na dnevnom redu bez obzira na broj akcija koje su zastupljene. Vei kvorum zakon propisuje za osnivaku skuptinu, za skuptinu na kojoj se odluuje o emitovanju zamjenljivih obveznica i za skuptinu na kojoj se odluuje o poveanju kapitala. U ovim sluajevima kvorum ine akcionari koji posjeduju 2/3 od ukupnog broja akcija sa pravom glasa, iji su vlasnici lino prisutni, zastupani preko punomonika ili su glasali putem glasakih listia. Veina potrebna za donoenje odluke na skuptini zavisi od vrste odluka koje treba donijeti. Pravilo je da se odluke donose veinom glasova lino prisutnih ili zastupanih akcionara ili akcionara koji su glasali putem glasakih listia, ako zakonom za donoenje pojedine odluke nije odreena druga veina. Veinom od 2/3 glasova prisutnih i zastupljenih akcionara preko punomonika ili putem glasakih listia, skuptina odluuje o restrukturiranju drutva, o dobrovoljnoj likvidaciji kada odluku donosi redovna skuptina, a vanredna tu odluku donosi 3/4 glasova, o smanjenju kapitala, o prihvatanju procjene nenovanih uloga, o donoenju odluke kojom se ovlauje odbor direktora da do odreenog roka donese odluku o emisiji akcija. O ogranienju ili ukidanju prioritetnih prava akcionara da upiu akcije ili steknu zamjenljive obveznice potrebna je saglasnost 2/3 glasova akcionara na koje se ta odluka odnosi. Za donoenje odluke kojom se nalae akcionarima da daju dodatne uloge trai se saglasnost svih akcionara.
24
1.3.7. Odbor direktora, sastav i izbor

Odbor direktora je organ upravljanja i rukovoenja drutvom. Statutom drutva ureuju se uslovi za izbor i struktura lanova odbora direktora. lanovi odbora direktora mogu biti akcionari, lica koja nijesu akcionari, lica koja su zaposlena u drutvu i lica izvan drutva. lan odbora direktora ne moe biti lice kome je odlukom suda zabranjeno da bude birano za lana odbora direktora, revizora i izvrnog direktora, osim u sluaju jednolanog akcionarskog drutva. Zakonom je odreeno da odbor direktora ima najmanje tri lana i da njihov broj mora biti neparan. Maksimalan broj lanova odbora direktora odreuje se statutom. lanove odbora direktora bira skuptina akcionara. Prilikom izbora svaka akcija sa pravom glasa daje broj glasova jednak broju lanova odbora direktora koji je utvren statutom drutva. lanovi odbora direktora izmeu sebe biraju predsjednika. Mandat lanova odbora direktora ogranien je do prve godinje sjednice skuptine. Lice koje je bilo lan odbora direktora moe biti ponovo birano i broj mandata nije ogranien. Ako lan odbora direktora podnese ostavku ili mu funkcija prestane na drugi nain, bira se novi odbor direktora. Ovlaenja odbora direktora utvruju se statutom. Zakonom je odreen da odbor direktora upravlja i vodi poslove drutva i vri nadzor nad tekuim poslovanjem koje se povjerava izvrnom direktoru i lanovima menadmenta. Zakonom je takoe odreeno da odbor direktora saziva skuptina akcionara i imenuje i razrjeava izvrnog direktora i sekretara drutva. 1.3.7.1 Izvrni direktor Izvrnog direktora imenuje i razrjeava odbor direktora. Zakonom nijesu odreeni uslovi, ni postupak za izbor izvrnog direktora, pa se ta pitanja ureuju statutom. Izvrni direktor je duan da izvrava naloge odbora direktora i da sprovodi njegove odluke u vezi sa poslovanjem drutva, upravljanjem imovinom, zakljuivanjem ugovora i zapoljavanjem lica u drutvu. Zakonom na imperativan nain nije odreen djelokrug izvrnog direktora, pa se njegova ovlaenja odreuju statutom i odlukama odbora direktora. Ogranienja njegovih ovlaenja nijesu od znaaja u odnosu na trea lica, ak i ako su bila objavljena i pravni poslovi koje preduzima izvrni direktor obavezuju drutvo. Odbor direktora sa izvrnim direktorom zakljuuje ugovor kojim se utvruju prava, obaveze i odgovornosti izvrnog direktora i uslovi za prestanak funkcije prije roka utvrenog ugovorom.
1.3.8. Restrukturiranje drutva

Pod rekstrukturiranjem drutva podrazumijeva se spajanje, podjela na dva ili vie
25
UPRAVA ZA KADROVE
drutava i promjena organizacionog oblika. Restrukturiranje se moe izvriti samo kada je imovina drutva vea od njegovih obaveza. Odluku o restrukturiranju drutva donosi skuptina akcionara 2/3 veinom glasova prisutnih akcionara i zastupanih preko punomonika ili putem glasakih listia. 1.3.8.1 Spajanje drutava Spajanje drutva ima dva oblika: pripajanje i spajanje novim osnivanjem. Spajanje pripajanjem vri se tako to se jedno ili vie drutava pripajaju postojeem drutvu prenosom cjelokupne imovine i obaveza na to drutvo, koje u zamjenu emituje akcije akcionarima drutava koja se pripajaju. Drutvo koje se pripaja prestaje da postoji. Kod spajanja novim osnivanjem dva ili vie drutava spajanjem osnivaju novo drutvo koje izdaje akcije novoformiranog drutva akcionarima drutva koja se spajaju. Drutvo kojem je izvreno pripajanje, odnosno drutvo koje je nastalo spajanjem, naziva se drutvo preuzimalac, a drutvo koje je prenijelo imovinu i obaveze naziva se preuzeto drutvo. Nacrt ugovora o spajanju dostavlja se Centralnom registru Privrednog suda, radi objavljivanja u Slubenom listu Crne Gore. Drutvo objavljuje obavjetenje o spajanju u najmanje dva tampana medija koja se izdaju u Crnoj Gori, najmanje 30 dana prije dana odravanja skuptine akcionara na kojoj e se razmatrati nacrt ugovora o spajanju. U istom roku svako drutvo koje je ukljueno u spajanje o tome obavjetavaju sve svoje povjerioce. Ugovor o spajanju proizvodi pravno dejstvo kada ga u istom tekstu usvoje skuptine drutava koje se spajaju i kada se svi potpisi na ugovoru ovjere u skladu sa zakonom. Drutvo preuzimalac dostavlja CRPS ugovor o spajanju, zapisnik sa sjednice skuptine akcionara koja je donijela odluku o spajanju i odluku o emisiji akcija po osnovu spajanja, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja Komisije za hartije od vrijednosti o evidentiranju emisija akcija po osnovu spajanja. Nakon toga, Centralni registar Privrednog suda, objavljuje ugovor o spajanju u Slubenom listu Crne Gore. Registracijom emitovanih akcija po osnovu spajanja u CDA, imovina i obaveze preuzetog drutva postaju imovina i obaveze drutva preuzimaoca, akcionari preuzetog drutva postaju akcionari drutva preuzimaoca, a preuzeto drutvo prestaje da postoji i njegove akcije se ponitavaju. 1.3.8.2 Podjela drutva Podjelom akcionarsko drutvo svoju imovinu i obaveze prenosi na dva ili vie postojeih ili novoformiranih drutava, koja u zamjenu emituju akcije akcionarima drutva koje se dijeli. Podjelom akcionarsko drutvo koje se dijeli prestaje da postoji i akcije tog drutva se ponitavaju. Ako se drutvo dijeli tako to svoju imovinu i obaveze prenosi na dva ili vie postojeih drutava, odbor direktora drutava ukljuenih u podjelu usaglaava nacrt ugovora o regu-
26
lisanju meusobnih odnosa koji nastaju podjelom. Ugovor o podjeli u istom tekstu usvajaju skuptine drutava ukljuenih u podjelu. Ako se drutvo dijeli tako to svoju imovinu i obaveze prenosi na dva ili vie novih drutava, odbor direktora za skuptinu akcionara priprema predlog o uslovima i nainu podjele, nazive novih drutava i predlog odluke o emisiji akcija na osnovu podjele. Ako obaveza nije, ili ne moe biti podijeljena u skladu sa predloenim uslovima podjele, svako od drutava koje preuzimaju imovinu i obaveze, solidarno odgovaraju za tu obavezu. Za obaveze koje se ne izmire od strane drutava preuzimaoca solidarno odgovaraju ostala drutva, osim ako je sa odreenim povjeriocem drugaije dogovoreno. Solidarno odgovornost ograniena je do visine imovine koju su preuzela drutva preuzimaoci.
1.3.9. Dobrovoljna likvidacija

Dobrovoljna likvidacija moe se sprovesti ako akcionarsko drutvo ima dovoljno finansijskih sredstava da pokrije sve svoje obaveze. Odluku o dobrovoljnoj likvidaciji donosi skuptina akcionara i to redovna sa 2/3, a vanredna sa 3/4 glasova prisutnih akcionara, zastupanih preko punomonika ili putem glasakih listia. Postupak likvidacije sprovodi likvidator, koga imenuje skuptina akcionara. Odluku o likvidaciji odbor direktora dostavlja CRPS u roku od pet dana od dana donoenja odluke, a CRPS u istom roku dostavlja odluku na objavljivanju Slubenom listu CG. Drutvo u pisanoj formi poziva sve poznate povjerioce da prijave svoja potraivanja. Obavjetenje o likvidaciji objavljuje se najmanje dva puta u jednom dnevnom tampanom mediju koji se izdaje u Crnoj Gori u razmaku od najmanje 15, a najvie 30 dana izmeu objavljivanja. Obavjetenje sadri rok u kome se prijavljuju potraivanja povjerilaca koji ne moe biti krai od 60 dana od dana dostavljanja obavjetenja, odnosno od dana objavljivanja poslednjeg obavjetenja zavisno od toga koji je dan kasniji u vremenu. Ako likvidator ospori prijavljeno potraivanje, povjerilac je duan da u roku od 30 dana od dana prijema obavjetenja likvidatora da osporava potraivanje, pokrene postupak pred nadlenim sudom. U tom sluaju postupak likvidacije nee se okonati do okonanja spora pred sudom, osim ako se da odgovarajue obezbjeenje tog potraivanja. Nakon to likvidator u potpunosti ili u znaajnoj mjeri namiri potraivanja povjerilaca, priprema konani izvjetaj i saziva vanrednu skuptinu akcionara. Skuptina usvaja konani izvjetaj. U roku od sedam dana od odravanja vanredne skuptine likvidator dostavlja CRPS kopiju konanog izvjetaja i zahtjev za brisanje. Registrator brie drutvo iz CRPS a obavjetenje o brisanju objavljuje se u Slubenom listu CG.
27
UPRAVA ZA KADROVE
1.3.9.1 Skraeni postupak likvidacije Dobrovoljna likvidacija moe se sprovesti i po skraenom postupku. Ovakav nain likvidacije mogu je samo ako svi akcionari nakon donoenja odluke skuptine o dobrovoljnoj likvidaciji daju na sudu ovjerene izjave da su izmirene sve obaveze drutva prema povjeriocima i zaposlenim. Akcionari odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze akcionarskog drutva tri godine nakon brisanja drutva iz CRPS. Akcionari, povjerioci i druga lica koja za to imaju pravni interes imaju pravo pokretanje spora pred sudom za ponitaj odluke o prestanku drutva po skraenom postupku. Tuba se podnosi u roku od 30 dana od dana donoenja te odluke. Ako sud poniti ovu odluku, imenovae likvidatora koji e sprovesti postupak dobrovoljne likvidacije po optim pravilima. Po okonanju likvidacije po skraenom postupku akcionarsko drutvo brie se iz CRPS uz upisivanje linih imena, odnosno naziva akcionara i naznaenjem njihove neograniene solidarne odgovornosti u trajanju od tri godine od brisanja drutva. 1.3.9.2 Ovlaenja likvidatora Likvidator ima ovlaenje odbora direktora. On zastupa drutvo u likvidaciji. Likvidator sastavlja poetni i konani likvidacioni bilans. Ako postupak likvidacije traje due od godinu dana, on ima obavezu da pripremi privremeni izvjetaj o likvidaciji u roku od tri mjeseca po isteku svake finansijske godine. Likvidator preuzima sve potrebne poslove radi namirenja potraivanja povjerilaca. On saziva i predsjedava skuptinom akcionara.
1.3.10. Prava i obaveze akcionara

Svojstvo akcionara ima fiziko ili pravno lice koje je vlasnik najmanje jedne akcije u akcionarskom drutvu. Njegova odgovornost ograniena je do visine uloga koji je on unio u drutvo. Svaki akcionar ima ona prava koja mu daju akcije koje posjeduje. Akcionar ima pravo da u svoje ime i za raun drutva podnese derivativnu tubu protiv uprave drutva radi naknade tete prouzrokovane drutvu, pod uslovom da po njegovom zahtjevu drutvo nije podnijelo tubu u roku od 30 dana od podnoenja zahtjeva ili je taj zahtjev odbijen. Akcionar ima pravo na idividualnu tubu ako mu je odlukom organa drutva povrijeeno pravo ili nanijeta teta. Akcionar ima pravo i na kolektivnu tubu radi zatite ili ostvarenja nekog svog prava, a koja djeluje i prema drugim akcionarima u istom ili slinom poloaju. Osnovna obaveza svih akcionara je uplata na utvreni nain poetne cijene svih akcija
28
koje su upisane i od ove obaveze ne mogu biti osloboeni. Svi ili samo neki akcionari mogu biti odlukom skuptine obavezani za dodatne uloge. Takva odluka skuptine mora biti donijeta jednoglasno. 1.3.10.1 Imovinska prava akcionara Imovinska prava akcionara su pravo na dividendu, pravo na raspolaganje akcijama, pravo pree kupovine akcija nove emisije, pravo na likvidacioni viak, pravo na besplatne akcije za sluaj poveanja kapitala utvrenog statutom iz sredstava drutva uz ogranienja utvrena zakonom i pravo na sticanje zamjenjivih obveznica. 1.3.10.2 Neimovinska prava akcionara Svaki akcionar ima pravo da prisustvuje svim skuptinama akcionara. Pravo da glasaju na skuptini imaju samo akcionari koji posjeduju akcije sa pravom glasa. Akcionar ima pravo uvida u finansijske izvjetaje i izvjetaje revizora najmanje 30 dana prije odravanja skuptine, kao i na samoj skuptini. Takoe ima pravo da zahtijeva da mu se dostavi kopija poslednjeg bilansa stanja i bilansa uspjeha drutva, kopije izvjetaja odbora direktora ili revizora. Manjinski akcionari koji posjeduju najmanje 5% akcionarskog kapitala imaju pravo da imenuju predstavnika koji e ispitati poslovanje i raunovodstvo drutva. Takoe akcionari pod uslovima utvrenim zakonom, imaju pravo da preko odbora direktora zahtijevaju sazivanje skuptine akcionara. 1.3.10.3 Posebna prava akcionara Akcionar ima pravo da od drutva zahtijeva da mu otkupi akcije po prosjenoj trinoj cijeni na dan kada je donijeta odluka skuptine u sljedeim sluajevima: || promjene ugovora o osnivanju, odnosno statuta drutva, kojim se ugroavaju njegova prava; || kada nije zadovoljan raspodjelom akcija drutva, koja nastaju podjelom akcionarskog drutva koja nije izvrena proporcionalno vlasnikoj strukturi drutva koje se dijeli; || kada nije zadovoljan usvojenom srazmjerom zamjene akcija i novanom naknadom u postupku restrukturiranja; || kada je skuptina ograniila ili ukinula prioritetno pravo akcionara da upie akcije ili stekne zamjenjive obveznice; || donoenja odluke o raspolaganju od strane drutva imovinom velike vrijednosti. Ovo pravo akcionar moe ostvariti ako je na skuptini akcionara glasao protiv i ako je do dana odravanja sjednice skuptine dostavio drutvu pisano obavjetenje o namjeri da koristi to pravo, ukoliko skuptina donese odluku s kojom nije saglasan.
29
UPRAVA ZA KADROVE
Zahtjev za otkup akcija moe se podnijeti drutvu u roku od 30 dana od dana odravanja skuptine. Drutvo je duno akcionarima uplatiti vrijednost akcija u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. Akcionar ima pravo na pokretanje spora pred sudom ako smatra da uplaeni iznos ne odgovara prosjenoj trinoj vrijednosti akcija ili ako drutvo ne izvri uplatu u propisanom roku, ili ako se na dan donoenja odluke skuptine cijena akcija nije mogla utvrditi zbog odsustva prometa. Tuba se mora podnijeti u roku od 30 dana od dana uplate, odnosno od dana padanja u docnji.
1.3.11. Akcije
Akcije su hartije od vrijednosti koje glase na dio kapitala akcionarskog drutva. Akcionarsko drutvo moe emitovati razne vrste akcija. Svaka akcija u zavisnosti od vrste kojoj pripada daje akcionarima odreena prava. Akcije akcionarskog drutva glase na ime i moraju se registrovati kod Komisije za hartije od vrijednosti i CDA. One se emituju u dematerijalizovanom obliku i postoje u elektronskoj formi u informacionom sistemu kod CDA. Akcija se ne moe dijeliti na manje djelove. U sluaju da su akcije u vlasnitvu vie lica, oni se smatraju kao jedan akcionar. Prava iz akcija vri jedan od vlasnika uz saglasnost ostalih. Svi vlasnici akcija odgovaraju neogranieno solidarno za obaveze koje imaju akcionari. 1.3.11.1 Obine i povlaene akcije Prema sadrini prava koje daju akcije mogu biti obine i povlaene. Obine akcije daju pravo na dividendu i pravo na dio likvidacione mase, nakon to se izvri raspodjela vlasnicima povlaenih akcija. Obine akcije daju i pravo pree kupovine akcija nove emisije. Povlaene akcije u odnosu na obine akcije daju pravo prvenstva na isplatu dividende i pravo prvenstva u raspodjeli likvidacione mase. Prava vlasnika povlaenih akcija, kao i postupak promjene tih prava moraju biti utvreni prije njihovog izdavanja u statutu drutva ili odluci skuptine. Kod povlaenih akcija dividenda se utvruje u fiksnom iznosu. Povlaene akcije mogu biti kumulativne ili nekumulativne. Njihov oblik utvruje se statutom prije njihovog emitovanja Kumulativne povlaene akcije daju njenom imaocu pravo da mu se utvrena dividenda koja nije isplaena zbog toga to nije bilo ostvarene dobiti, doda dividendi koja mu pripada za narednu godinu i zajedno sa njom, ukoliko je u toj godini bilo dobiti, isplati prije isplate dividende po osnovu obinih akcija. Ako se kumulativne akcije pretvaraju u obine, akcionarsko drutvo je duno da izmiri sve obaveze prema vlasnicima tih akcija. Kod nekumulativnih povlaenih akcija iznos neisplaene dividende ne moe se ku-
30
mulirati, ve se pravo na dividendu gubi kada u poslovnoj godini nije ostvarena dobit akcionarskog drutva dovoljna za isplatu dividende.
1.3.12. Uplata i pravo pree kupovine

Akcije koje drutvo emituje moraju biti u potpunosti uplaene prije nego to se izdaju njihovih vlasnicima. Pravo pree kupovine je imovinsko pravo akcionara. Postojei akcionari imaju zakonsko pravo pree kupovine akcija iz nove emisije srazmjerno broju akcija koje posjeduju. Pod postojeim akcionarima smatraju se akcionari koji su imali taj status na dan donoenja odluke o poveanju kapitala. Pravo pree kupovine ne moe se ukinuti, ni ograniiti statutom. Ono se moe ukinuti samo odlukom skuptine akcionara koja je donijeta 2/3 veinom glasova onih akcionara na koje se odluka odnosi. Ponuda za kupovinu akcija na osnovu prava pree kupovine objavljuje se u Slubenom listu CG. O tome se obavjetavaju svi akcionari u pismenoj formi. Pravo pree kupovine moe se ostvariti u roku od 30 dana od dana objavljivanja ponude ili od dana dostavljanja obavjetenja akcionarima, zavisno od toga koji je od njih kasniji u vremenu.
1.3.13. Poveanje osnovnog kapitala

|| ||
Poveanje osnovnog kapitala akcionarskog drutva moe se izvriti: izdvanjem novih akcija po osnovu dodatnih uloga postojeih akcionara ili drugih lica, poveanjem osnovnog kapitala iz sredstava rezervi i nerasporeene dobiti.
Poveanje osnovnog kapitala izdavanjem novih akcija vri se na isti nain kao i izdavanje akcija radi osnivanja drutva. Odluku o poveanju kapitala donosi skuptina akcionarskog drutva. Za punovanost ove odluke potrebno je da skuptini prisustvuju lino ili preko punomonika akcionari koji posjeduju 2/3 akcija sa pravom glasa. Ako postoji vie klasa akcija posebnu odluku o poveanju kapitala donose akcionari svake klase ija su prava ugroena. Odluku o emisiji akcija moe donijeti odbor direktora ako je na to ovlaen statutom ili odlukom skuptine akcionara koja je donijeta dvotreinskom veinom prisutnih ili zastupanih akcionara preko punomonika ili putem glasakih listia. U tom sluaju statutom ili odlukom skuptine utvruje se iznos odobrenog poveanja kapitala i rok do koga vai ovlaenje odbora direktora. Taj rok ne moe biti dui od pet godina od dana usvajanja statuta, odnosno od dana donoenja odluke skuptine. Ovlaenje se moe produiti odlukom skuptine jednom ili vie puta za rok koji ne moe biti dui od pet godina po svakom odobrenju. Odluka o poveanju kapitala objavljuje se u Slubenom listu CG. Kapital se smatra
31
UPRAVA ZA KADROVE
uveanim dostavljanjem CRPS izmjena statuta. Poveanje kapitala iz sredstava rezervi i nerasporeene dobiti moe se izvriti ako drutvo po poslednjem godinjem obraunu nema nepokriveni gubitak i ako to nije u suprotnosti sa namjenom sredstava rezervi. O poveanju kapitala na ovaj nain odluuje skuptina akcionara. Budui da se osnovni kapital poveava iz sredstava drutva to se akcije po ovom poveanju dijele besplatno postojeim akcionarima srazmjerno njihovom ueu u ukupnom broju akcija drutva.
1.3.14. Smanjenje osnovnog kapitala

|| ||
Osnovni kapital akcionarskog drutva moe se smanjiti na dva naina: ponitenjem srazmjernog broja akcija srazmjerno ueu svakog akcionara u ukupnom broju akcija; smanjenjem nominalne vrijednosti akcija;
Kapital drutva ne moe se smanjiti ispod iznosa minimalnog kapitala utvrenog zakonom. Odluku o smanjenju kapitala donosi skuptina akcionara veinom koju ine najmanje 2/3 glasova akcionara koji su prisutni, zastupani preko punomonika ili putem glasakih listia. Ako ima vie klasa akcija, a odlukom o smanjenju se mijenjaju utvrena prava odreene klase akcija, punovanost odluke uslovljena je odlukom svake klase akcionara, ija su prava ugroena. Odluka skuptine o smanjenju kapitala dostavlja se CRPS i objavljuje u Slubenom listu CG. Poto se smanjenjem osnovnog kapitala ugroavaju interesi povjerilaca, drutvo je duno da svakog povjerioca obavijesti o odluci o smanjenju kapitala. Povjerioci dospjelih potraivanja imaju pravo da zahtijevaju njihovu isplatu u roku od 60 dana od dana dostavljanja obavjetenja ili od dana objavljivanja obavjetenja u Slubenom listu CG, zavisno koji je od tih dana kasniji u vremenu. Povjerioci nedospjelih potraivanja imaju pravo na obezbjeenje svojih potraivanja. Ako drutvo ne postupi po zahtjevu povjerilaca smanjenje kapitala ne moe se vriti. Smanjenje kapitala nee proizvoditi pravno dejstvo dok se povjerioci ne namire, odnosno ne dobiju potrebna obezbjeenja ili dok sud ne utvrdi da su njihova potraivanja neosnovana. Povjerioci ne mogu ostvariti pravo na obezbjeenje ako ukupna potraivanja povjerilaca, nakon smanjenja kapitala prelaze vrijednost neto imovine drutva, niti kada se smanjenje kapitala vri zbog pokrivanja gubitaka, kao ni u sluaju kada su njihova potraivanja ve obezbijeena. Kapital drutva smatra se smanjenim kada se izmjene statuta registruju u CRPS. Drutvo moe akcionarima izvriti povraaj njihovih uloga u skladu sa pravilima o smanjenju osnovnog kapitala. U tom sluaju ponitava se odgovarajui broj akcija akciona-
32
rima kojima se vraa dio ili cijeli ulog.
1.3.15. Obveznice
Obveznica akcionarskog drutva je hartija od vrijednosti sa fiksnim prihodom koja njenom vlasniku daje pravo na kamatu i ostala prava utvrena prilikom emisije obveznica ili u ugovoru o otkupu obveznica. Vlasniku obveznice se nakon dospjea isplauje iznos glavnice jednak ugovorenoj vrijednosti nakon dospjea. O izdavanju obveznica odluuje skuptina i odluku donosi veinom glasova prisutnih i zastupljenih akcionara. Odluku o izdavanju obveznica moe donijeti i odbor direktora, ako je to predvieno statutom. Akcionarsko drutvo je duno da otkupi obveznice nakon njihovog dospjea. One se mogu otkupiti prije dospjea samo ako je to izriito predvieno odlukom o izdavanju obveznica. 1.3.15.1 Zamjenljive obveznice Zamjenjiva obveznica je hartija od vrijednosti koja njenom imaocu daje pravo na pretvaranje u akcije. Odluku o emitovanju zamjenjljivih obveznica donosi skuptina akcionara. Da bi odluka skuptine bila punovana trai se vei kvorum tj. da je na skuptini prisutno, odnosno zastupano preko punomonika ili putem glasakih listia najmanje 2/3 akcionara, koji imaju akcije sa pravom glasa. Odlukom se mora utvrditi broj akcija koji se dodjeljuje po osnovu zamjenljivih obveznica. Obavezno je i objavljivanje odluke skuptine u Slubenom listu Crne Gore. Akcionari imaju pravo pree kupovine zamjenljivih obveznica srazmjerno broju akcija koje posjeduju. Rok u kome oni mogu ostvariti ovo pravo ne moe biti krai od 30 dana raunajui od dana dostavljanja obavjetenja akcionarima ili dana objavljivanja predloga za izdavanje zamjenljivih obveznica. Pravo pree kupovine zamjenljivih obveznica moe se ograniiti ili ukinuti odlukom skuptine akcionara koja je donijeta dvotreinskom veinom prisutnih akcionara ili njihovih punomonika.
1.4.1. Pojam i osnivanje

Drutvo sa ogranienom odgovornou je drutvo koje osnivaju fizika i pravna lica radi sticanja dobiti, koja ne odgovaraju za obaveze drutva i snose rizik poslovanja do visine svog uloga. Drutvo sa ogranienom odgovornou moe osnovati jedan ili vie pravnih ili fizikih lica. Drutvo ne moe imati vie od 30 lanova. Osnivaki akt mora biti u pisanoj formi i
1.4 DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU
33
UPRAVA ZA KADROVE
potpisi osnivaa ovjereni u skladu sa zakonom. lan drutva moe imati samo jedan udio. Drutvo ima svojstvo pravnog lica i to svojstvo stie registracijom kod CRPS.
1.4.2. Kapital drutva

Visina osnovnog kapitala drutva sa ogranienom odgovornou odreuje se osnivakim aktom i ne moe biti manji od jednog eura. Kapital drutva sastoji se od uloga primljenih od osnivaa i lica koja su pozvana od strane osnivaa da postanu ulagai u drutvo. Ulozi mogu biti nenovani ili novani, a ne mogu biti u radu i pruanju usluga. Nenovani ulozi moraju biti procijenjeni od strane ovlaenog procjenjivaa. Kapital drutva podijeljen je na udjele. lanovi drutva na osnovu svojih uloga u drutvo stiu udjele srazmjerno njihovoj visini. Udjeli predstavljaju skup upravljakih i imovinskih prava i razlikuju se od uloga koji predstavlja odreenu imovinsku vrijednost i osnov je sticanja udjela.
1.4.3. Statut drutva

Drutvo sa ogranienom odgovornou mora ima statut. Donoenje statuta predstavlja uslov za punovano osnivanje drutva. Statut donose lanovi drutva u sluaju da nije predvieno postojanje skuptine. Statut sadri: naziv drutva; sjedite drutva; adresu na koju se alju zvanini dopisi; osnovnu djelatnost drutva; iznos osnovnog kapitala; oznaku da je drutvo osnovano kao drutvo sa ogranienom odgovornou; postupanje, postupak imenovanja lanova odbora direktora ukoliko je predvieno njihovo postojanje; lanova rukovodeih i izvrnih organa, njihova prava i obaveze, razrjeenje i raspodjela ovlaenja izmeu tih organa; odredbe o nainu promjene osnovanog kapitala; lica ovlaena za zastupanje drutva, kolektivno ili pojedinano; uslove za prenos udjela kao i druge odredbe koje su od znaaja za rad drutva. Skuptina, odbor direktora i sekretar drutva nijesu obavezni organi drutva sa ogranienom odgovornou i obrazuju se jedino ako je to predvieno statutom i osnivakim aktom. Izvrni direktor je jedini obavezni organ drutva. lanovi drutva veinom glasova, ili na nain utvren statutom, imenuju izvrnog direktora i odreuju njegovu zaradu. Ovo pravilo nije imperativne prirode pa nain izbora zavisi od toga da li u drutvu postoje i drugi organi i statutom se moe odrediti i drugi nain njegovog izbora. Zakon ne odreuje djelokrug izvrnog direktora, niti je na osnovu samog zakona on zastupnik drutva. Njegov djelokrug se odreuje statutom. Zbog objavljivanja imena izvrnog direktora, koji je ovlaen da zastupa drutvo, drutvo je duno da prihvati sve pravne radnje
1.4.4. Organi drutva
34
koje preduzima izvrni direktor i one obavezuju drutvo.
1.4.5. Prenos udjela

lan drutva sa ogranienom odgovornou ima pravo raspolaganja svojim udjelom u skladu sa statutom drutva. Za prenos udjela meu lanovima drutva zakon ne odreuje nikakva ogranienja. Statutom se mogu utvrditi pravila u vezi sa prenosom udjela izmeu lanova u pogledu redoslijeda prvenstva, ouvanja postojee srazmjere i sl. 1.4.5.1 Prenos udjela na trea lica Zakonom nije ogranien prenos udjela na trea lica ali se takva ogranienja mogu utvrditi statutom. Zakonom je ustanovljeno pravo pree kupovine udjela ostalih lanova drutva i samog drutva. Zbog toga je lan drutva, koji eli da prenese svoj udio, duan da kupovinu tog udjela ponudi ostalim lanovima drutva i samom drutvu. Pravo pree kupovine moe se ostvariti u roku od 30 dana od dana uinjene ponude. Ako lanovi drutva, odnosno samo drutvo ne prihvati kupovinu, udio se moe prenijeti na trea lica, ali uslovi prenosa ne mogu biti povoljniji od onih pod kojima je prenos ponuen lanovima i samom drutvu. Ako vie lanova izrazi elju da kupi udio, prenosilac udjela i ostali lanovi sporazumno utvruju visinu udjela koji e kupiti svaki od tih lanova. U sluaju da se ne postigne sporazum, udio se dijeli meu lanovima drutva srazmjerno njihovim udjelima, ako statutom nije drugaije odreeno. 1.4.5.2 Prenos udjela u izvrnom postupku Udio u drutvu sa ogranienom odgovornou moe biti predmet izvrenja radi namirenja potraivanja povjerilaca koje oni imaju prema lanu drutva. Prilikom prodaje udjela u izvrnom postupku, lanovi drutva i samo drutvo, imaju zakonsko pravo pree kupovine. Sud koji sprovodi izvrenje o tome mora obavijestiti ostale lanove drutva i samo drutvo. Pravo pree kupovine moe se ostvariti u roku od 15 dana od prijema toga obavjetenja. Ukoliko u tom roku lanovi drutva i drutvo ne iskau interes za kupovinu, udio se prodaje treim licima u skladu sa pravilima Zakona o izvrnom postupku. 1.4.5.3 Prenos udjela u sluaju smrti fizikog lica, odnosno prestanka pravnog lica Udio umrlog lana drutva nasljeuje se, a udio pravnog lica koje prestaje da postoji prelazi na njegove pravne sledbenike. Statutom drutva moe se iskljuiti mogunost nasleivanja udjela. U tom sluaju statutom se mora utvrditi obaveza lanova drutva ili samog drutvo da otkupe taj udio. Ukoliko to ne uine, udio se povlai uz naknadu njegove
35
UPRAVA ZA KADROVE
1.4.6. Pravo pree kupovine
vrijednosti u skladu sa pravilima o smanjenu osnovnog kapitala. Statutom drutva moe utvrditi pravo pree kupovine udjela u sluaju da drutvo donese odluku o poveanju osnovnog kapitala. Poveanje udjela mora biti srazmjerno ranijim udjelima, ukoliko statutom nije drugaije odreeno.
1.4.7. Jednolano drutvo

Drutvo sa ogranienom odgovornou moe biti osnovano kao jednolano ili moe postati jednolano tokom poslovanja, kada sve udjele stekne jedno lice. lan jednolanog drutva moe biti fiziko i pravno lice. Odgovornost jedinog lana drutva ograniena je do visine uloga u drutvo. Jedini lan drutva ima ovlaenja skuptine. Sve odluke koje on donosi upisuju se u knjigu drutva. Takoe se u knjigu drutva upisuju i ugovori zakljueni izmeu lana drutva i drutva, osim ugovora koji su zakljueni u obavljanju tekuih poslova. lan jednolanog drutva moe sam obavljati dunost izvrnog direktora ili imenovati drugo lice. Kada drutvo postane jednolano taj podatak se registruje u CRPS i knjizi udjela drutva.
36
37
STEAJNI POSTUPAK
UPRAVA ZA KADROVE
STEAJNI POSTUPAK
2.1 Steajni dunik
Subjekti steaja su privredna drutva, kako ona koja imaju svojstvo pravnog lica, tako i ona koja nemaju svojstvo pravnog lica. Pored privrednih drutava, subjekti steaja su i preduzetnici tj. fizika lica koja obavljaju privrednu djelatnost. Subjekti steaja nijesu organi i institucije koje se finansiraju iz Budeta Crne Gore, budeta jedinica lokalne samouprave, dravni fondovi, Centralna banka Crne Gore, nezavisna regulatorna tijela, banke iji je steaj ureen posebnim zakonom i fizika lica koja ne obavljaju privrednu djelatnost.
2.2 Osnovi za pokretanje steajnog postupka
Steajni postupak moe se pokrenuti kada su za to ispunjeni formalnopravni i materijalnopravni uslovi propisani zakonom. Materijalno pravni uslov za pokretanje steajnog postupka je insolventnost tj. nesposobnost za plaanje. Formalno pravni uslov za pokretanje steajnog postupka je predlog ovlaenog lica. Predlog za pokretanje steajnog postupka mogu podnijeti dunik, povjerilac i grupa povjerilaca.
2.3 Predlog dunika za pokretanje postupka

Dunik moe uvijek podnijeti predlog za pokretanje steajnog postupka i nije duan da dokazuje svoju insolventnost. Uz predlog mora dostaviti: finansijski izvjetaj za poslednji raunovodstveni period sa izvjetajem za prethodnu godinu; spisak cjelokupne imovine u vlasnitvu dunika ukljuujui i potraivanja prema treim licima; spisak imovine koja je u svojini treih lica a dravini dunika; spisak povjerilaca sa navoenjem vrsta i iznosa obaveza; sve garancije koje je dunik dao i sve uslovne obaveze; emu vlasnikih udjela i strukture kapitala; imena i adrese svih lanova drutva ako je dunik ortakluk i komanditno drutvo. Sud po slubenoj dunosti ne ispituje da li postoji insolventnost kao jedini steajni razlog, ali ima ovlaenje da odbaci predlog dunika ako je na osnovu isprava priloenih uz predlog zakljuio da je predlog podnijet iz neopravdanih razloga ili u namjeri da se obmanu povjerioci.
40
2.4 Predlog povjerioca za pokretanje steajnog postupka

Povjerilac ili grupa povjerilaca mogu pokrenuti steajni postupak pod sljedeim uslovima: || da dunik nije izmirio dospjeli dug i da sa izmirenjem duga kasni najmanje 30 dana; || da je iznos duga vei od 500 eura za preduzetnike, odnosno 2.500 eura za privredna drutva; || da dug nije nastao iz neopravdanih razloga i nije predmet bona fide spora sa povjeriocem; || da dunik inae ne izmiruje dugove o dospjelosti.
2.5 Forma i sadraj predloga
Predlog za pokretanje steajnog postupka podnosi se u pisanoj formi. On sadri naziv suda; naziv i adresu predlagaa, odnosno adresu lica koje je ovlaeno za prijem pismena i za zastupanje predlagaa; naziv i sjedite dunika; iznos potraivanja i datum dospjelosti ako je predlaga povjerilac; dokaze iz kojih se moe utvrditi vrsta i postojanje potraivanje, ako je predlaga povjerilac; izjavu kojom se potvruje da dug nije predmet bona fide spora sa povjeriocem i kojom se ukazuje da dunik ne izmiruje obaveze o dospjelosti, ako je predlaga povjerilac.
2.6 Prigovor na predlog povjerioca

Dunik moe u roku od osam dana od dana prijema predloga za pokretanje steajnog postupka koji je podnio povjerilac, podnijeti prigovor. U sluaju da dunik podnese prigovor na predlog, a prigovor se odnosi na pitanja koja se tiu materijalnopravnih uslova za pokretanje steajnog postupka, sud zakazuje roite u roku od 15 dana od dana podnoenja prigovora. Na roitu se ispituje osnovanost prigovora. Ako dunik u roku od osam dana ne podnese prigovor na predlog povjerioca za pokretanje steajnog postupka, sud donosi rjeenje o prihvatanju predloga. Dakle, sud po slubenoj dunosti ne ispituje da li je dunik nesposoban za plaanje, ve je sama injenica to dunik nije podnio prigovor, dovoljna da sud donese rjeenje o prihvatanju predloga. Sud e odbiti predlog za pokretanje steaja ako nijesu ispunjeni materijalnopravni uslovi ili ako je dunik pruio dokaze da je potraivanje povjerioca u potpunosti izmireno prije roita.
41
UPRAVA ZA KADROVE
2.7 Pravne posledice prihvatanja predloga

Kad sud prihvati predlog za pokretanje steajnog postupka imenuje steajnog upravnika. Oglas o prihvatanju predloga objavljuje se u Slubenom listu CG. Oglas sadri informaciju u vezi sa prihvatanjem predloga, o imenovanju upravnika, vrijeme, datum i mjesto prvog sastanka povjerilaca i rok za prijavljivanje potraivanja. Oglas se istie i na oglasnoj tabli suda. O prihvatanju predloga i imenovanju steajnog upravnika u roku od pet dana obavjetavaju se dunik, svi povjerioci poznati sudu, Centralni registar Privrednog suda, organi nadleni za evidenciju nepokretnosti, zaloga pokretne i nepokretne imovine i poreski organi.
2.8 Namjera o reorganizaciji ili linoj upravi u steaju

Ako dunik namjerava da u toku steajnog postupka sprovede reorganizaciju ili linu upravu u steaju, duan je da sudu kod koga je podnijet predlog za pokretanje steajnog postupka, podnese izjavu o namjeri da izvri reorganizaciju, ili da sprovede linu upravu u steaju. Izjava se podnosi u roku od 20 dana od dana podnoenja predloga. Izjava o namjeri moe se podnijeti zajedno sa predlogom za pokretanje steajnog postupka, ako je predlog podnio dunik. Uz izjavu o namjeri podnosi se plan reorganizacije, odnosno plan line uprave u steaju. U sluaju da dunik u zakonskom roku ne podnese izjavu o namjeri, otvara se klasini steajni postupak u kome se prodaje cjelokupna imovina dunika radi namirenja potraivanja povjerilaca.
2.9 Prigovor na izjavu o namjeri

Pravo prigovora na izjavu o namjeri da dunik izvri reorganizaciju ili linu upravu u steaju, ima steajni upravnik, svaki povjerilac i drugo lice koje za to ima pravni interes. Prigovor se podnosi u roku od 30 dana od dana njenog podnoenja. O prigovoru sud obavjetava dunika u roku od 24 sata i odrava roite u roku od 10 dana od dana podnoenja prigovora. Sud e odbiti prigovor ako njegov podnosilac ne prui dokaze da dunik ne moe da potvrdi plan reorganizacije ili da ne postoji mogunost da dunik izvri reorganizaciju. Ako se pak radi o linoj upravi u steaju, prigovor e se odbiti ako podnosilac prigovora ne prui dokaze da postoji razlog zbog kojeg lina uprava u steaju ne bi dovela do veeg stepena namirenja potraivanja povjerilaca nego to bi to bio sluaj u steajnom postupku koji sprovodi steajni upravnik.
42
2.10 Organi postupka steaja

Organi steajnog postupak su steajni sudija, steajni upravnik i odbor povjerilaca. Steajni sudija imenuje i razrjeava steajnog upravnika. On odluuje o predlogu za pokretanje steajnog postupka, otvaranju i zakljuenju steajnog postupka, o prigovorima na odluke steajnog upravnika, o prigovoru na izjavu o namjeri da se izvri reorganizacija ili lina upravu u steaju, o privremenom ukidanju moratorijuma, o odobrenju plana reorganizacije ili line uprave u steaju, utvruje potraivanja povjerilaca i donosi druge odluke u skladu sa zakonom. Odbor povjerilaca nije obavezan organ u steajnom postupku. On se ne formira ukoliko dunik ima manje od tri povjerioca ili je manje od tri poverioca dalo pristanak da budu lanovi tog odbora. Ako se odbor povjerioca formira sastoji se od tri do pet lanova sa najveim neobezbijeenim ili djelimino obezbijeenim potraivanjima. On ima kontrolnu funkciju nad radom steajnog upravnika i ovlaenja da podnosi prigovore na svaku radnju steajnog upravnika i daje predloge u cilju efikasnijeg voenja steajnog postupka.
2.11 Imenovanje steajnog upravnika

Sud u roku od 24 asa od prihvatanja predloga imenuje steajnog upravnika. Predlog da se na mjesto imenovanog upravnika imenuje drugi upravnik, sudu moe podnijeti prije prvog sastanka povjerilaca, povjerilac kome dunik duguje najmanje 60 % ukupnog neizmirenog duga. O ovom predlogu sud mora donijeti odluku u roku od dva dana. Za steajnog upravnika moe biti imenovan ovlaeni raunovoa, revizor, lice sa visokom strunom spremom i najmanje tri godine radnog iskustva. On mora imati propisano odobrenje Ministarstva pravde Crne Gore, koje je dobija nakon polaganja odgovarajueg ispita.
2.12 Status i odgovornost steajnog upravnika

Steajni upravnik je nezavistan organ i duan je blagovremeno i sa panjom dobrog privrednika da izvrava svoje obaveze. On odgovara za tetu koju prouzrokuje namjerno, iz krajnje nepanje ili prekoraenjem svojih ovlaenja. Takoe odgovara i za krivina djela uinjena sa umiljajem. Steajni upravnik nije odgovoran za redovne poslovne gubitke u toku obavljanja djelatnosti privrednog drutva ili upravljanja steajnom masom. Takoe ne odgovara za prouzrokovanu tetu duniku, akcionarima i lanovima, ako je postupao sa uobiajenom panjom i blagovremeno izvravao svoje dunosti.
43
UPRAVA ZA KADROVE
2.13 Prigovor, alba i zahtjev za prinudno izvrenje

Povjerilac, dunik i svako lice koje za to ima pravni interes moe sudu da podnese prigovor na svaku radnju koju izvri steajni upravnik. Ista lica imaju pravo da podnesu sudu zahtjev za prinudno izvrenje radnje koju je steajni upravnik po zakonu trebao da preduzme, ali je nije preduzeo. Prigovor na rad upravnika podnosi se u roku od pet dana od dana saznanja za radnju, ako zakonom nije drugaije odreeno. Sud o prigovoru ili zahtjevu za prinudno izvrenje radnje steajnog upravnika donosi rjeenje u roku od pet dana od dana podnoenja prigovora, odnosno zahtjeva. Protiv odluka suda dozvoljena je alba kao redovni pravni lijek. alba se podnosi u skladu sa pravilima Zakona o parninom postupku. alba ne zadrava izvrenje rjeenja, izuzev ako alilac poloi depozit za naknadu tete koja moe nastati drugim strankama zbog odlaganja izvrenja. Visinu depozita odreuje sud. Ako drugostepeni sud usvoji albu, depozit se vraa u roku od dva dana od donoenja odluke drugostepenog suda. U steajnom postupku nije dozvoljena revizija, ni ponavljanje postupka.
2.14 Ogranienja prenosa imovine

Podnoenjem predloga za pokretanje steajnog postupka obrazuje se steajna masa u koju ulazi sva imovina steajnog dunika. Iz steajne mase namiruju se potraivanja povjerilaca ili se koristi za obavljanje djelatnosti u postupku reorganizacije. Zbog toga se ona mora ouvati u cilju zatite interesa povjerilaca. O tome se stara steajni upravnik. Nakon podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka do imenovanja steajnog upravnika, bilo kakva raspolaganja imovinom iz steajne mase, kao i ispunjenje postojeih obaveza i zasnivanje zalonih prava, dunik ne moe vriti bez odobrenja suda. Nakon imenovanja steajnog upravnika dozvoljena je prodaja i raspolaganje robom bez odobrenja suda u cilju obavljanja djelatnosti, ukoliko dunik i dalje obavlja djelatnost. Steajni upravnik ne moe otuiti imovinu dunika ako je dunik podnio izjavu o namjeri da izvri reorganizaciju ili sprovede linu upravu u steaju. To ogranienje traje do isteka roka za potvrivanje plana. Takoe steajni upravnik ne moe otuiti imovinu dunika ako je potvren plan reorganizcije ili plan line uprave u steaju a ne predvia otuenje imovine od strane steajnog upravnika. Dunik ne moe otuiti, dati u zakup, zasnovati zalona prava ili na drugi nain raspolagati steajnom masom, nakon donoenja rjeenja o otvaranju klasinog steajnog postupka. Isto ogranienje vai i u sluaju proputanja dunika da podnese ili pribavi odobrenje za plan reorganizacije ili line uprave u steaju u roku od 90 dana od dana prihvatanja predloga,
44
izuzev ako sud taj rok produi. Dunik ne moe raspolagati imovinom ni u sluaju kada mu je od strane suda oduzeto pravo na upravljanje i raspolaganje imovinom.
2.15 Moratorijum
Dejstvo moratorijuma nastaje od trenutka podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka. Moratorijum znai da se obustavljaju sve radnje iji je cilj namirenje potraivanja povjerilaca koja su nastala prije podnoenja predloga. Moratorijum se ne primjenjuje na prebijanje meusobnih potraivanja pod uslovima odreenim zakonom, krivine i druge kaznene postupke, inspekcijske postupke ili radnje koje preduzimaju nadleni organi u pogledu spreavanja ili sankcionisanja prekraja vezanih za zdravstvenu zatitu, bezbijednost i ivotnu sredinu; kliring ekova preko ovlaenih institucija, isplatu po ugovorima ili trgovinskim poslovima na tritu kapitala i roba, izuzev naplate novanih kazni ili mare i kontrolu zahtjeva povjerilaca koji imaju obezbijeena potraivanja radi ouvanja imovine kojom je obezbijeeno potraivanje.
2.15.1. Ukidanje moratorijuma

Moratorijum se moe privremeno ukinuti samo na zahtjev povjerilaca ije je potraivanje obezbijeeno ukoliko dunik ili steajni upravnik nijesu zatitili imovinu kojom je obezbijeeno potraivanje. Po zahtjevu ostalih povjerilaca moratorijum se moe ukinuti samo radi nastavljanja ili pokretanja postupka radi utvrivanja osnovanosti potraivanja. O zahtjevu za ukidanje moratorijuma odluuje sud u roku od 20 dana od dana podnoenja zahtjeva. Ako sud u tom roku ne odlui po zahtjevu moratorijum se smatra privremeno ukinutim i to samo u onoj mjeri koja je potrebna da povjerilac u skladu sa ugovorom o zalozi ostvari svoja prava na obezbijeenoj imovini.
2.16 Prijavljivanje potraivanja

Da bi povjerioci namirili svoja potraivanja moraju u roku od 60 dana od dana prihvatanja predloga, sudu koji vodi steajni postupak podnijeti prijavu potraivanja. Ovaj rok nije prekluzivan i prijavu potraivanja mogue je podnijeti sve do poetka diobe. Sve prijave potraivanja sud upisuje u registar potraivanja, iju kopiju dostavlja steajnom upravniku u roku od 10 dana od isteka roka za prijavljivanje potraivanja. O zatvaranju registra potraivanja sud obavjetava upravnika, dunika i odbor povjerilaca ukoliko je on obrazovan.
45
UPRAVA ZA KADROVE
Postupak prijavljivanja potraivanja ne sprovodi se ukoliko steajni upravnik utvrdi da dunik nema imovine. U tom sluaju postupak steaja se zakljuuje.
2.17 Obraun potraivanja

Obraun potraivanja se vri tako to se na iznos glavnog duga obraunava kamata po stopi utvrenoj ugovorom do dana podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka. Potraivanje ine i trokovi parninih i izvrnih postupaka do dana prihvatanja predloga, ukoliko je tako ureeno izmeu ugovornih strana, i moe ukljuivati i sve druge iznose utvrene ugovorom i zakonom. U sluaju reorganizacije, ako je planom predvieno izmirenje u manjem iznosu od ukupno obraunatog iznosa potraivanja, procenat koji treba platiti u skladu sa tim planom, primjenjuje se na cjelokupan iznos utvrenog potraivanja u skladu sa ugovorom i zakonom.
2.18 Kamata na obezbijeena i neobezbijeena potraivanja

Od dana podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka na neobezbijeena potraivanja prestaje da tee kamata. Kada su u pitanju obezbijeena potraivanja nastala prije podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka, kamata se obraunava po nekaznenoj ugovorenoj stopi za period prije dospjelosti obaveze samo do iznosa vrijednosti imovine kojom je to potraivanje obezbijeeno. Bez obzira na zabranu obraunavanja kamate, kamata se moe obraunati i platiti u sluaju da postoje sredstva za isplatu nakon namirenja svih ostalih potraivanja. U tom sluaju kamata se obraunava po nekaznenim ugovorenim stopama i pripada klasi sporednih potraivanja.
2.19 Utvrivanje potraivanja

Steajni upravnik nakon to mu sud dostavi kopiju potraivanja provjerava njihovu osnovanost i klasu kojoj ono pripada. Ako je potraivanje neosnovano, on mora u roku od 45 dana od dana isteka roka za prijavljivanje podnijeti prigovor. Ako to ne uini potraivanje se smatra utvrenim. U sluaju da steajni upravnik blagovremeno podnese prigovor kojim osporava potraivanje povjerilaca, sud zakazuje roite za odluivanje po prigovoru u roku od 10 dana. Prigovor se dostavlja povjeriocu. Odluku o prigovoru sud mora donijeti u roku od 60 dana od dana odravanja prvog roita, izuzev ako sloenost spora ili drugi opravdani
46
razlozi zahtijevaju dui rok. Izuzetno, kada to zahtijevaju razlozi cjelishodnosti, sud moe podnosioca prigovora uputiti da pred sudom ili drugim nadlenim organom pokrene postupak radi utvrivanja osnovanosti potraivanja.
2.20 Plan reorganizacije, podnosilac i rokovi za podnoenje plana

U sluaju kada ima realnih mogunosti da privredno drutvo nastavi obavljanje djelatnosti i kada to obavljanje djelatnosti omoguava namirenje povjerilaca najmanje u onoj mjeri kao da se oni namiruju prodajom steajne mase, Zakon o insolventnosti privrednih drutava predvia mogunost reorganizacije. Da bi se zapoeo postupak reorganizacije potrebno je da dunik u roku od 20 dana od dana podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka podnese izjavu o namjeri da izvri reorganizaciju. Izjava o namjeri moe se podnijeti uz predlog za pokretanje steajnog postupka, ako predlog podnosi dunik. Plan reorganizacije mogu podnijeti dunik, steajni upravnik i povjerioci koji imaju najmanje 30 % obezbijeenih ili neobezbijeenih potraivanja i lica koja su vlasnici 30 % kapitala dunika. Plan se podnosi u roku od 90 dana od dana prihvatanja predloga za pokretanje steajnog postupka. Taj rok se moe iz opravdanih razloga produiti za jo 30 dana. Svako produenje roka preko 120 dana moe se odobriti samo uz pristanak svih povjerilaca koji imaju obezbijeena potraivanja. Plan reorganizacije moe se podnijeti i istovremeno sa podnoenjem predloga za pokretanje steajnog postupka, ako se istovremeno podnese i izjava o namjeri da se izvri reorganizacija.
2.21 Glasanje i potvrivanje plana reorganizacije

Sud zakazuje roite za glasanje o planu u roku od 20 dana od dana podnoenja plana. Obavjetenje o roitu dostavlja se duniku, upravniku i svim povjeriocima 10 dana prije roita. Plan reorganizacije dostavlja se upravniku, duniku, svim povjeriocima koji su poznati sudu, svim vlasnicima kapitala ili im se omoguava uvid u plan najkasnije 10 dana prije roita. Pravo glasa o planu reorganizacije imaju samo povjerioci sa utvrenim potraivanjem. Potraivanje povjerilaca se svrstavaju u klase obezbijeenih, prioritetnih, glavnih i neobezbijeenih potraivanja. Pored ovih, odlukom suda mogu se formirati jedna ili vie
47
UPRAVA ZA KADROVE
dopunskih klasa u sluaju postojanja potraivanja sa istim karakteristikama. Posebna klasa moe biti formirana ako postoji veliki broj potraivanja (vie od 200) iji iznos ne prelazi 500 eura. Glasanje moe biti obavljano i putem glasakih listia. U tom sluaju pravna lica moraju podnijeti sudu glasake listie koji su ovjereni njihovim peatom, a fizika lica i drutva koja nemaju svojstvo pravnog lica, glasake listie koje ovjerava nadleni sud, odnosno ovlaeni organ ili lica. Svaka klasa povjerilaca odvojeno glasa o planu reorganizacije. Plan je prihvaen po klasama, ako povjerioci koji posjeduju obinu veinu potraivanja u odgovarajuoj klasi glasaju za njegovo usvajanje. Zakonska je pretpostavka da su povjerioci ija potraivanja treba da budu izmirena u cijelosti prihvatili plan i ne moraju da glasaju. Plan se potvruje i u sluaju da jedna, ili najvie dvije klase povjerilaca ne prihvate plan ukoliko je on u skladu sa zakonom. Sud ne moe odbiti da potvrdi plan, koji su povjerioci prihvatili. U sluaju da postoji vie planova i svi ispunjavaju uslove za potvrivanje, sud potvruje plan koji je podnio dunik.
2.22 Pravne posledice potvrivanja plana

Potvreni plan ima snagu izvrne isprave i smatra se novim ugovorom za izmirenje potraivanja koja su njime obuhvaena. Sva potraivanja i prava povjerilaca i drugih lica i obaveze dunika koje su odreene planom izvravaju se prema uslovima iz plana. Sve aktivnosti dunika moraju biti u skladu sa planom i on je obavezan da preduzima sve mjere koje su u njemu predviene.
2.23 Prodaja imovine dunika

Prodaju imovine iz steajne mase vri steajni upravnik. Imovina se prodaje javnim nadmetanjem ili neposrednom pogodbom. O namjeri da proda imovinu steajni upravnik mora obavijestiti sud, dunika i sve povjerioce 20 dana prije namjeravane prodaje. Ako se imovina prodaje javnim nadmetanjem prodaja se oglaava u Slubenom listu CG, dnevnoj tampi i na oglasnoj tabli suda. U sluaju da se predlae prodaja kvarljive robe ili se radi o imovini ije odravanje zahtijeva znatne trokove, steajni upravnik moe tu imovinu da proda bez postupka oglaavanja. O tome mora obavijestiti sud. Ako sud u roku od 24 asa od prijema obavjetenja, kada je u pitanju kvarljiva roba, ili pet dana kada je u pitanju imovina ije odravanje zahtijeva znatne trokove, ne donese odluku, upravnik moe izvriti prodaju.
48
Prigovor na predloenu prodaju neposrednom pogodbom ili javnim nadmetanjem, mogu podnijeti dunik, povjerioci i druga lica koja za to imaju pravni interes, u roku od 10dana prije predloene prodaje. Ista lica imaju i pravo prigovora na javno nadmetanje u roku od tri dana od dana odranog nadmetanja. Po prigovoru sud zakazuje roite u roku od pet dana. Prodaja se ne odlae do donoenja odluke po prigovoru, osim ako sud ne obustavi prodaju. Osnov za prigovor na javno nadmetanje moe biti prevara, dosluh, nepropisno ponaanje, nezakonito dato obavjetenje i bilo koji razlog zbog koga bi postupak prodaje bio nepropisan. Imovina se prodaje onom ponuau koji je ponudio najvii novani iznos.
2.24 Dioba steajne mase, prioriteti pri diobi

Utvrena potraivanja povjerilaca namiruju se po klasama. U prvu klasu spadaju obezbijeena potraivanja umanjena za trokove prodaje. Drugu klasu ine trokovi steajnog postupka, potraivanja na ime neisplaenih bruto zarada radnika prije podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka do 10.000 eura po osobi i potraivanja zaposlenih na ime naknade tete zbog povreda na radu, prije i poslije podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka. Treu klasu ine glavna potraivanja, ukljuujui potraivanja po osnovu javnih prihoda koja su nastala u periodu od godinu dana prije datuma podnoenja predloga, potraivanja zaposlenih na ime raskida radnog odnosa, koja su nastala u periodu od est mjeseci prije proglaenja dunika insolventnim a iji iznos nije 15 puta vei od minimalne mjesene zarade, kao i potraivanja za neplaenu alimentaciju za maloljetnu djecu dunika u sluaju da je dunik preduzetnik. etvrtu klasu ine neobezbijeena potraivanja. Petu klasu ine sporedna potraivanja. estu klasu ine potraivanja vlasnika kapitala. Izmeu klasa vai princip iskljuivosti, to znai da se potraivanja iz sljedee klase mogu namiriti tek poslije potpunog namirenja potraivanja iz prethodne klase. U okviru iste klase vai princip srazmjernosti, ukoliko sredstva nijesu dovoljna za potpuno namirenje potraivanja iz te klase. Potraivanja koja su obezbijeena zalonim pravom namiruju se iz prihoda ostvarenih prodajom imovine na kojoj je to pravo zasnovano, po odbitku trokova prodaje. Steajni upravnik moe ovu imovinu ustupiti povjeriocu, ako je njena vrijednost manja od vrijednosti potraivanja i kada ona nije neophodna za sprovoenje reorganizacije.
49
UPRAVA ZA KADROVE
2.25 Zakljuenje steajnog postupka

Predlog za zakljuenje steajnog postupka sudu podnosi steajni upravnik. Takav predlog se podnosi nakon to je dioba u potpunosti ili znaajnoj mjeri izvrena ili plan line uprave u steaju u potpunosti ili u znaajnoj mjeri ispunjen i kada sud odobri konani izvjetaj steajnog upravnika. Postupak se moe zakljuiti na zahtjev upravnika bez namirenja potraivanja, ako se u bilo kojoj fazi postupka utvrdi da nema dovoljno sredstava za namirenje prioritetnih potraivanja. Postupak se zakljuuje na zahtjev upravnika i u sluaju da povjerioci ne prijave potraivanja u propisanom roku. Rjeenje o zakljuenju steajnog postupka dostavlja se steajnom upravniku, istie na oglasnim tablama privrednih sudova i dunika i objavljuje u Slubenom listu CG. Rok za albu tee od dana objavljivanja rjeenja u Slubenom listu CG.
2.26 Pravne posledice zakljuenja postupka

Nakon pravosnanosti rjeenja o zakljuenju steajnog postupka sud obavjetava CRPS radi brisanja dunika iz registra. U sluaju da se radi o klasinom steaju ili postupku line uprave u steaju, zakljuenjem steajnog postupka, dunici koji imaju svojstvo pravnog lica (akcionarsko i drutvo sa ogranienom odgovornou) prestaju da postoje. Ako se steaj vodio nad preduzetnikom ili privrednim drutvom koje nema svojstvo pravnog lica, zakljuenjem steajnog postupka njihove djelatnosti smatraju se prestalim. U sluaju da se radi o postupku reorganizacije, kada je plan u potpunosti ili u znaajnoj mjeri izvren, postupak se obustavlja, a dunik se smatra finansijski oporavljenim i moe nastaviti sa poslovanjem. Nakon zakljuenja postupka svi dospjeli dugovi dunika koji su nastali prije podnoenja predloga za pokretanje steajnog postupka otputaju se po sili zakona. Izuzetak se odnosi na dugove koji treba da se namire u skladu sa potvrenim planom reorganizcije, kao i dugove koji su po samom zakonu (lan 97) izuzeti od odputanja.
50
51
UGOVORI
UPRAVA ZA KADROVE
UGOVORI
3.1 UGOVOR O PRODAJI
Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da prenese na kupca pravo svojine na prodatu stvar i da mu je u tu svrhu preda, a kupac se obavezuje da plati cijenu u novcu i preuzme stvari. Ugovor o prodaji je neformalan i zakljuuje se prostom saglasnou volja o bitnim elementima ugovora. Meutim, kada je u pitanju prodaja nepokretnosti ugovor mora biti zakljuen u pisanoj formi i potpisi strana ugovornica ovjereni kod suda. Ugovor o prodaju nepokretnosti koji nije zakljuen u pisanoj formi nitav je i ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo.
3.1.1. Bitni elementi ugovora

Bitni elementi ugovora o prodaji su stvar i cijena. Predmet ugovora o prodaji moe biti svaka stvar koja je u prometu. To moe biti i budua stvar. Ugovor o prodaji nema pravno dejstvo, ako je u asu zakljuenja ugovora stvar koja je bila predmet ugovora propala. Ako je stvar djelimino propala, kupac ima pravo da raskine ugovor ili da ostane pri ugovoru uz srazmjerno snienje cijene. Ugovor o prodaji nema pravno dejstvo, ako ugovorom nije odreena cijena, niti ugovor sadri dovoljno podataka pomou kojih se ona moe odrediti. Ako se radi o ugovoru o prodaji u privredi a cijena nije odreena, niti u njemu ima podataka pomou kojih se ona moe odrediti, ugovor proizvodi pravno dejstvo, a kupac je duan platiti cijenu koju je prodavac redovno naplaivao u vrijeme zakljuenja ugovora. U nedostatku ove cijene, kupac je duan platiti razumnu cijenu. Ako je cijenu propisao nadleni organ vai ta cijena, a kupac koji je platio ugovorenu cijenu ima pravo da zahtijeva da mu se vrati razlika.
3.1.2. Obaveze prodavca

Obaveza prodavca je da stvar preda kupcu u vrijeme i na mjestu predvienom ugovorom. On je duan da stvar preda u ispravnom stanju zajedno sa njenim pripacima. Trokove predaje, kao i one koji joj prethode snosi prodavac, a trokove odnoenja stvari i sve ostale trokove poslije predaje snosi kupac, ako nije ta drugo ugovoreno.
54
3.1.3. Obaveze kupca

Kupac je obavezan da plati prodavcu kupoprodajnu cijenu na nain, u vrijeme i na mjestu predvienim ugovorom. Kupac je takoe duan da preuzme stvar u vrijeme odreeno ugovorom. Ako bez opravdanog razloga odbije prijem stvari, pada u povjerilaku docnju i snosi rizik sluajne propasti i oteenja stvari.
3.1.4. Odgovornost za materijalne nedostatke stvari

Prodavac odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u asu prelaza rizika na kupca. Nedostaci mogu biti vidljivi i skriveni. Vidljivi nedostaci su oni koji se mogu otkriti uobiajenim pregledom stvari, a skriveni oni koji se ne mogu otkriti uobiajenim pregledom. Kupac je duan da odmah po prijemu stvar pregleda na uobiajeni nain i da o vidljivim nedostacima obavijesti prodavca u roku od osam dana, a kod ugovora u privredi bez odlaganja. Ako je pregled izvren u prisustvu obje stranke, kupac mora svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka saoptiti prodavcu odmah. Kada kupac ne postupi na ovaj nain gubi sva prava koja mu pripadaju po osnovu odgovornosti prodavca za materijalne nedostatke. Obaveza obavjetenja prodavca postoji i u sluaju skrivenih nedostataka, u roku od osam dana od dana kada je nedostatak otkriven, a kod ugovora u privredi bez odlaganja. Prodavac ne odgovara za skrivene nedostatke koji se pokau poto protekne est mjeseci od predaje stvari, izuzev kada je ugvorom odreen dui rok. Kupac koji je blagovremeno i uredno obavijestio prodavca o nedostatku moe: || zahtijevati otklanjanje nedostataka i predaju druge stvari bez nedostataka; || zahtijevati snienje cijene; || izjaviti da raskida ugovor. U svakom od ovih sluajeva kupac ima pravo i na naknadu tete.
3.1.5. Odgovornost za pravne nedostatke

Prodavac odgovara za pravne nedostatke svog ispunjenja. Pravni nedostaci postoje ako na prodatoj stvari postoji neko pravo treeg lica koje iskljuuje, umanjuje ili ograniava kupevo pravo, a o ijem postojanju nije bio obavijeten, niti je pristao da uzme stvar optereenu tim pravom. Ako takvi nedostaci postoje, kupac je duan da o tome obavijesti prodavca i pozove ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili pretenzija treih lica, a kada su u pitanju stvari odreene po rodu, da mu isporui drugu stvar bez nedostataka. Ako prodavac ne postupi po zahtjevu kupca, a stvar je oduzeta kupcu, ugovor se raskida po samom zakonu. U sluaju umanjenja ili ogranienja kupevog prava, kupac ima
55
UPRAVA ZA KADROVE
pravo izbora da li e zahtijevati sniene cijene ili raskinuti ugovor. Ako prodavac ne udovolji kupevom zahtjevu da stvar oslobodi od prava i pretenzija treih lica, kupac moe raskinuti ugovor ako se zbog toga njegova svrha ne moe ostvariti. U svakom sluaju kupac ima pravo na naknadu tete. Pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka gasi se istekom godine dana od saznanja za postojanje prava treeg. Ali, ako je tree lice prije isteka toga roka pokrenulo spor, a kupac pozvao prodavca da se u spor umijea, pravo kupca se gasi protekom est mjeseci po pravosnano okonanom sporu.
3.2 UGOVOR O GRAENJU

3.2.1. Pojam i elementi
Ugovor o graenju je ugovor o djelu kojim se izvoa obavezuje da prema odreenom projektu sagradi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili da na takvom zemljitu, odnosno na ve postojeem objektu izvri kakve druge graevinske radove, a naruilac se obavezuje da mu za to isplati odreenu cijenu. Ugovor o graenju je dvostrano obavezni ugovor, ugovor sa trajnim prestacijama, formalni i teretni ugovor. Bitni elementi ugovora su predmet ugovora i cijena. Cijena se moe odrediti po jedinici mjere (jedinina cijena) ili u ukupnom iznosu za cio objekat (ukupno ugovorena cijena). Ugovorom se moe predvidjeti da se cijena nee mijenjati ili da e zavisiti od cijena materijala i rada, kao i od drugih elemenata koji utiu na njenu visinu. Ako ugovorom u pogledu izmjene cijene nije predvieno ta drugo, izvoa moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i njegovog ispunjenja poveale cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova, tako da bi cijena trebala da bude vea za vie od 2%. Tada izvoa ima pravo na razliku u cijeni koja prelazi 2%. Meutim, ako je izvoa bio u docnji, on moe zahtjevati razliku u cijeni koja prelazi 5% ako su se u vremenu izmeu zakljuenja ugovora i dana kada su prema ugovoru trebalo da radovi budu zavreni, poveale cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova tako da ona prema novim cijenama trebala da bude vea za vie od 5%. Ako, pak, ugovor sadri odredbe o nepromjeljivosti cijene, izvoa ima pravo na izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata poveale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebalo da bude vea za vie od 10%. U tom sluaju izvoa moe zahtijevati samo razlika u cijeni koja prolazi 10%, osim ako je do poveanja cijena elemenata dolo nakon njegovog dolaska u docnju. Naruilac ima pravo da trai snienje cijene ako su se cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova snizile za vie od 2% a u sluaju kada je ugovorena nepromjenljivost
56
cijena ako su se cijene elemenata na osnovu kojih je odreena cijena radova snizile za vie od 10%.
3.2.2. Obaveze izvodjaa radova

Izvoa je u obavezi da radove izvede u svemu prema ugovoru, da radove izvri u ugovorenom roku, da obezbijedi gradilite, da obavijesti naruioca o svim elementima znaajnim za izvrenje ugovora, da omogui naruiocu stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine i kvaliteta upotrijebljenog materijala. Naruilac je obavezan da obezbijedi projektno - tehniku dokumentaciju, da izvoaa uvede u posao, da vri struni nadzor i da plati ugovorenu cijenu.
3.2.3. Obaveze naruioca
3.2.4. Odgovornost za nedostatke gradjevine

Naruilac je duan pregledati graevinu i o naenim nedostacima bez odlaganja obavijestiti izvoaa. Kada je u pitanju nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom, naruilac se moe pozvati na njega, ako je o nedostatku obavijestio izvoae najdocnije u roku od mjesec dana od njegovog otkrivanja. Konana ocjena kvaliteta izvedenih radova i upotrijebljenog materijala vri se prilikom primopredaje. Ako se prilikom primopredaje uoe nedostaci, naruilac o tim nedostacima mora bez odlaganja obavijestiti izvoaa i zahtijevati njihovo otklanjanje. Ako izvoa to ne uini u odreenom roku, naruilac moe da raskine ugovor i da zahtijeva naknadu tete. Nakon primopredaje radova izvoa odgovara za skrivene nedostatke. Naruilac je duan da o uoenim nedostacima obavijesti izvoaa to prije, a najkasnije u roku od 30 dana od njegovog otkrivanja. Naruilac svoja prava po osnovu nedostataka na izvrenim radovima ne moe ostvariti sudskim putem po isteku godine dana od uinjenog obavjetenja. Izuzetno, pravo na snienje naknade i naknadu tete moe ostvariti i kasnije, ali samo prigovorom protiv zahtjeva izvoaa za isplatu naknade iz ugovora.
3.2.5. Odgovornost za solidnost gradjevine

Izvoa odgovara za nedostatke u izradi graevine koji se tiu njene solidnosti ukoliko se ti nedostaci pojave u roku od 10 godina od primopredaje. Pod tim nedostacima podrazumijevaju se nedostaci koji se odnose na stabilnost i sigurnost graevine. Izvoa odgovara i za nedostatke zemljita na kome je podignuta graevina, osim ako je specijalizovana organizacija dala miljenje da je zemljite podobno za izgradnju, a u toku graenja se nijesu pojavile okol-
57
UPRAVA ZA KADROVE
nosti koje dovode u sumnju osnovanost datog miljenja. Takoe odgovara i za nedostatke u projektu koji je obezbijedio naruilac. O ovim nedostacima naruilac ili drugi sticaoci moraju obavijestiti izvoaa i projektanta u roku od est mjeseci od kada je nedostatak ustanovljen. Ako to ne uine gube pravo da se pozovu na nedostatke. Pravo po osnovu nedostataka koji se tiu solidnosti graevine prestaju za godinu dana raunajui od dana uinjenog obavjetenja.
3.3 UGOVOR O USKLADITENJU

3.3.1. Pojam i karakteristike
Ugovor o uskladitenju je ugovor u kome se skladitar obavezuje da primi na uvanje odreenu robu i da preduzme potrebne ili ugovorene mjere radi njenog ouvanja u odreenom stanju, te da je preda na zahtjev ostavioca ili drugog ovlaenog lica (imaoca skladinice), a ostavodavac se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu. Ugovor o uskladitenju je dvostrano obavezni, teretni, imenovani, neformalni ugovor i ugovor sa trajnim prestacijama. On je po pravilu formularni ugovor, jer se zakljuuje pristupanjem ostavodavca optim uslovima poslovanja skladitara. Osnovna obaveza skladitara je da robu koja je predmet ugovora uva, te da zavisno od prirode robe preduzima sve potrebne ili ugovorene mjere radi njenog ouvanja. S tim u vezi, on je duan da upozori ostavodavca na mane ili prirodna svojstva robe, neispravnu ambalau, usled ega moe doi do tete na robi. On moe da proda robu u hitnim sluajevima kada joj prijeti oteenje ili umanjenje vrijednosti. Skladitar je po pravilu duan da uskladitenu robu uva odvojeno, osim ako se radi o stvarima za koje je oigledno da se mogu mijeati bez opasnosti od nastanka tete ili mijeanju zamjenjivih stvari iste vrste i iste kakvoe uz pristanak ostavodavca. Skladitar je duan da omogui ovlaenom licu pregledanje robe i uzimanje uzoraka. Skladitar koji je na osnovu zakona obavezan da izda skladinicu kao hartiju od vrijednosti, duan je na zahtjev ostavodavca da izda skladinicu. Takoe je u obavezi da se stara o interesima ostavodavca i da preda uskladitenu robu ovlaenom licu. Ostavodavac je duan da obavijesti skladitara o svojstvima robe, da plati skladitaru naknadu za uvanje robe prema ugovoru, tarifi ili obiajima i naknadi skladitaru trokove
3.3.2. Obaveza skladitara
3.3.3. Obaveze ostavodavca
58
koji su bili potrebni za ouvanje robe. Skladitar ima zakonsko zalono pravo na robi, radi obezbjeenja svojih potraivanja iz ugovora o uskladitenju.
3.3.4. Odgovornost skladitara

Skladitar odgovara za tetu na robi za vrijeme od njenog prijema do predaje, osim ako dokae da je teta prouzrokovana zbog okolnosti koje se nijesu mogle izbjei i otkloniti ili je prouzrokovana krivicom ostavodavca, manama ili prirodnim svojstvima robe ili neispravnom ambalaom. Njegova odgovornost za tetu ograniena je do visine stvarne tete, tj. do vrijednosti robe. Izuzetno skladitar odgovara i za cjelokupnu tetu (stvarnu tetu i izmaklu dobit) ako je tetu prouzrokovao namjerno ili iz krajnje nepanje.
3.3.5. Skladinica
Skladinica je hartija od vrijednosti koju izdaje skladitar koji je na osnovu zakona ovlaen da za robu primljenu na skladitenje na zahtjev ostavodavca izda skladinicu. Ona se sastoji od priznanice i zalonice. Priznanica i zalonica sadre naziv odnosno ime ostavodavca, njegovo sjedite, odnosno prebivalite, naziv i sjedite skladitara, naziv i broj skladinice, mjesto gdje se skladite nalazi, vrstu, prirodu i koliinu robe, podatke o tome do kog iznosa je roba osigurana, kao i druge podatke potrebne za raspoznavanje robe i odreivanje njene vrijednosti. Imalac skladinice ima pravo da zahtijeva da mu se preda roba oznaena u njoj. On moe raspolagati robom oznaenoj u skladinici prenoenjem skladinice.
3.4 UGOVOR O KOMISIONU

Ugovor o komisionu je ugovor po kome se jedna strana - komisionar, obavezuje da u svoje ime a za raun druge strane - komitenta, zakljui neki privredni ugovor, a komitent se obavezuje da za to plati odreenu naknadu. Ugovor o komisionu je dvostrano obavezni, teretni, imenovani i neformalni ugovor. Ugovor se smatra zakljuenim kada se ugovorne strane sporazumiju o bitnim elementima ugovora. On po pravilu spada u ugovore po pristupu obzirom da se zakljuuje prihvatanjem optih uslova poslovanja komisionara.
59
UPRAVA ZA KADROVE
3.4.2. Obaveze komisionara

Obaveze komisionara su: uvanje robe, obavjetavanje o stanju robe, obavjetavanje o promjenama na robi, izvrenje naloga komitenta, uvanje interesa komitenta, obavjetavanje o imenima saugovaraa, obaveza voenja knjiga i polaganja rauna. Komisionar ne odgovara za ispunjenje obaveze svog saugovaraa, izuzev ako je posebno jemio da e on svoju obavezu ispuniti u kom sluaju ima pravo na posebnu proviziju
3.4.3. Prava komisionara - obaveze komitenta

Komisionar ima pravo na naknadu - proviziju, pravo na naknadu trokova, pravo na predujam trokova i pravo omoguavanja obavljanja posla. Komisionar ima zakonsko zalono pravo na stvarima koja su predmet ugovora o komisionu, dok se stvari nalaze kod njega ili kod nekog koji ih dri za njega ili dok ima ispravu pomou koje moe raspolagati njima. On ima pravo prvenstvene naplate iz vrijednosti tih stvari svojih potraivanja po osnovu svih komisionih poslova sa komitentom, kao i po osnovu zajmova i predujmova datih komitentu i to bez obzira da li su nastala u vezi sa tim stvarima ili nekim drugim. Takoe ima pravo prvenstva naplate i za potraivanja koja je, izvravajui nalog, stekao za raun komitenta.
3.4.4. Odgovornost komisionara

Komisionar je duan da izvri nalog iz ugovora o komisionu prema primljenim upustvima s panjom dobrog privrednika, pazei pri tom na interese komitenta. Ako je zakljuio posao pod nepovoljnijim uslovima od onih odreenih nalogom kada to nije smio, duan je naknaditi komitentu razliku, kao i prouzrokovanu tetu. Komitent moe da odbije da prihvati zakljueni posao pod uslovom da o tome odmah obavijesti komisionara. Komisionar odgovara komitentu za tetu ako je prodao robu licu za iju je prezaduenost znao ili mogao znati.
3.5 UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU

Ugovor o trgovinskom zastupanju je takav ugovor u kome se zastupnik obavezuje da se stalno stara da trea lica zakljuuju ugovore sa njegovim nalogodavcem i da sa treim licem, po dobijenom ovlaenju zakljuuje ugovora u ime i za raun nalogodavca, a ovaj se obavezuje da mu za svaki zakljueni ugovore isplati odreenu naknadu (proviziju).
60
Ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti zakljuen u pismenoj formi. On spada u dvostrano obavezne, teretne, imenovane i komutativne ugovore. Zastupnik vri poslove posredovanja u ime i za raun nalogodavca. Ugovore moe zakljuiti samo ako je od njega dobio posebno ili generalno punomoje. On nema pravo da zahtijeva ili prima ispunjenje potraivanja svog nalogodavca, ako za to nije dobio posebno ovlaenje. Radi ouvanja prava svog nalogodavca, zastupnik je ovlaen da ini potrebne izjave njegovom saugovarau i da preduzima potrebne mjere obezbjeenja.
3.5.2. Obaveze zastupnika

Osnovna obaveza zastupnika je izvravanje naloga svog nalogodavca. Od datih naloga moe odstupiti samo uz saglasnost nalogodavca i kada to zahtijevaju njegovi interesi. Zastupnik je duan da nalog izvrava lino i sve poslove duan je da izvri sa panjom dobrog privrednika. On je duan da po upustvima nalogodavca uestvuje u zakljuenju poslova sa treim licem do njegovog potpunog okonanja. U svim poslovima koje preduzima duan je da se stara o interesima nalogodavca. Duan je da daje nalogodavcu sva potrebna obavjetenja koja su od znaaja za pojedini posao kako bi omoguio nalogodavcu da posao zakljui pod to povoljnijim uslovima. Zastupnik je duan da izvjetava nalogodavca o zakljuenim ugovorima i o stanju njihovog izvrenja. Zastupnik odgovara nalogodavcu za ispunjenje obaveze iz ugovora u ijem je zakljuenju posredovao ili koje je po ovlaenju zakljuio u ime i za raun nalogodavca, samo ako je za to posebno jemio. U tom sluaju ima pravo na posebnu naknadu - delkredere proviziju. Obaveza zastupnika je i obaveza uvanja poslovne tajne. Ona postoji i poslije prestanka ugovora. Ako zastupnik oda poslovnu tajnu, nalogodavac moe zahtijevati naknadu tete koju je zbog toga pretrpio. Zastupnik je duan da vrati nalogodavcu sve stvari koje mu je predao na upotrebu za vrijeme trajanja ugovora.
3.5.3. Obaveze nalogodavca

Obaveze nalogodavca su da preda zastupniku odreeni materijal i dokumentaciju, da ga obavjetava o svojim odlukama za zakljuenje ugovora, da isplati zastupniku naknadu za ugovore koji su zakljueni njegovim posredovanjem, kao i za ugovore koje je po ovlaenju nalogodavca zastupnik zakljuio, da naknadi trokove koje je ovaj uinio u korist nalogodavca ili po njegovom nalogu. Visina provizije odreuje se ugovorom ili tarifom, a u nedostatku takvog odreenja vai uobiajena provizija. Radi obezbjeenja naplate svojih dospjelih potraivanja zastupnik ima zakonsko zalono pravo na svotama koje je naplatio za nalogodavca po njegovom ovlaenju, kao i na svim nalogodavevim stvarima koje je u vezi sa ugovorom primio od nalogodavca ili od nekog drugog, dok se nalaze kod njega, ili kod nekog koji ih dri za njega, ili dok u rukama
61
UPRAVA ZA KADROVE
ima ispravu pomou koje moe raspolagati njima.
3.6 UGOVOR O POSREDOVANJU

Ugovor o posredovanju je takav ugovor u kome se posrednik obavezuje da nastoji da nae i dovede u vezu sa svojim nalogodavcem lice koje bi sa njim pregovaralo o zakljuenju odreenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu, ako taj ugovor bude zakljuen. Ugovor o posredovanje spada u dvostrano obavezne, neformalne, imenovane, komutativne i teretne ugovore.
3.6.2. Zakljuenje ugovora

Ugovor o posredovanju je neformalan ugovor i za njegovo zakljuenje potrebno je da se stranke sporazumiju o bitnim elementima ugovora. Bitni element ovog ugovora je odreenje ugovora povodom ijeg zakljuenja se ulazi u posredniki posao. Poslovi posredovanja dijele na razne vrste zavisno od predmeta posredovanja: trgovinsko, bankarsko, berzansko, pomorsko, transportno i sl.
3.6.3. Obaveze posrednika

Posrednik je duan da trai priliku za zakljuenje odreenog ugovora i ukae na nju nalogodavcu, te da ga obavijesti o svim okolnostima od znaaja za namjeravani posao koje su mu poznate ili bi mu morale biti poznate. On odgovara za tetu koju bi pretrpjela jedna ili druga strana izmeu kojih je posredovao, a do koje je dolo zbog toga to je posredovao ili za poslovno nesposobno lice za iju je nesposobnost znao ili mogao znati, ili za lice za koje je znao ili mogao znati da nee moi izvriti obaveze iz ugovora. Takoe odgovara i za svaku tetu nastalu njegovom krivicom. Posrednik je duan da uva poslovnu tajnu i odgovara za tetu koja je za nalogodavca nastala zbog toga to je, bez njegove dozvole, obavijestio nekog treeg o sadrini naloga i o pregovorima ili o uslovima zakljuenog ugovora. Obaveza uvanja poslovne tajne traje i nakon izvrenja ugovora. Posrednik je duan da vodi posredniki dnevnik u koji se upisuju svi podaci o ugovorima koji su zakljueni njegovim posredovanjem.
62

Nalogodavac je duan platiti posredniku naknadu. Ona se odreuje ugovorom ili optim uslovima poslovanja, a u nedostatku ovih odreenja vai uobiajena provizija. Posrednik stie pravo na naknadu u asu zakljuenja ugovora za koji je posredovao, ako drugaije nije ugovoreno. Posrednik po pravilu nema pravo na naknadu trokova uinjenih u izvrenju naloga, izuzev ako je to ugovoreno. Ako je ugovorom priznato pravo na naknadu trokova, posrednik ima pravo na njihovu naknadu i u sluaju da ugovor nije zakljuen. Posrednik gubi pravo na proviziju i naknadu trokova kada protivno ugovoru ili protivno interesima nalogodavca radi za drugu stranu.
3.7 UGOVOR O OTPREMANJU

Ugovor o otpremanju je takav ugovor u kome se otpremnik obavezuje da radi prevoza odreene stvari zakljui u svoje ime a za raun nalogodavca, ugovor o prevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prevoza, kao i da obavi ostale uobiajene poslove i radnje, a nalogodavac se obavezuje da mu isplati odreenu naknadu (proviziju). Ukoliko je ugovorom predvieno, opremnik moe zakljuivati ugovore o prevozu i preduzimati druge pravne radnje u ime i za raun nalogodavca. Ugovor o otpremanju je dvostrano obavezni, teretni i neformalni ugovor. On je ugovor po pristupu jer se zakljuuje prihvatanjem optih uslova poslovanja peditera.
3.7.2. Obaveze peditera

Obaveze peditera su: organizovanje prevoza robe, postupanje po nalozima nalogodavca, uvanje interesa nalogodavca, upozorenja na nedostatke naloga i na nedostatke pakovanja, obavjetavanje nalogodavca, uvanje robe, carinjenje robe, osiguranje robe ako je to izriito ugovoreno i polaganje rauna. Otpremnik odgovara za izbor prevozioca i drugih lica sa kojima je u izvrenje naloga zakljuio ugovor, ali ne odgovara za njihov rad, osim ako je tu odgovornost preuzeo ugovorom.

Nalogodavac ima obavezu da mu se plati ugovorena provizija. Visina provizije utvruje
63
UPRAVA ZA KADROVE
se ugovorom. Ako nije utvrena ugovorom plaa se provizija utvrena optim uslovima. Nalogodavac je duan naknaditi otpremniku nune i korisne trokove koje je imao u vezi sa izvrenjem naloga o otpremanju stvari. Nalogodavac je duan da obavijesti otpremnika o osobinama stvari, a kada se u poiljci nalaze dragocjenosti, hartije od vrijednosti i druge skupocjene stvari, duan je da saopti otpremniku njihovu vrijednost u asu predaje radi otpremanja. Otpremnik ima zakonsko zalono pravo radi obezbjeenja svojih potraivanja na robi nalogodavca koju ima u svojoj dravini ili u dravini ima ispravu pomou koje moe raspolagati robom.
3.8 UGOVOR O OSIGURANJU

3.8.1. Pojam i elementi
Ugovor o osiguranju je takav ugovor u kome se ugovara osiguranja obavezuje da plati odreenu svotu osiguranja prema u ugovoru utvrenim uslovima, a osigurava se obavezuje da, ako se desi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, isplati osiguraniku ili nekom treem licu naknadu, odnosno ugovorenu svotu ili uini neto drugo. Ugovor o osiguranju je imenovani, dvostrano obavezni i teretni ugovor, ugovor sa trajnim prestacijama, aleatorni ugovor, ugovor po pristupu i formalni ugovor. Ugovor je zakljuen kada ugovarai potpiu polisu osiguranja ili listu pokria. Bitni elementi ugovora o osiguranju su odreenje stvari ili lica koje se osigurava, odreenje rizika, trajanje osiguranja i period pokria, odreenje osiguranog sluaja, sume osiguranja, naknade iz osiguranja i premije osiguranja. Plaanje premije osiguranja osnovna je obaveza ugovaraa osiguranja. Pored toga, ugovara osiguranja duan je prilikom zakljuenja ugovora o osiguranju prijaviti sve okolnosti koje su od znaaja za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nijesu mogle ostati nepoznate. Takoe je duan da obavijesti osiguravaa o promjenama rizika i o tome da je nastupio osigurani sluaj.
3.8.2. Obaveze osiguranika, odnosno ugovaraa osiguranja
3.8.3. Obaveze osiguravaa

Osigurava je duan da prihvati ponude za zakljuenje ugovora kod obaveznih osiguranja, da izda polisu osiguranja, da preda opte i posebne uslove osiguranja i da isplati naknadu iz osiguranja ili osiguranu sumu.
64
3.8.4. Vrste osiguranja

Polazei od kriterijuma predmeta osiguranja postoji osiguranje imovine i osiguranje lica. Po kriterijumu naina nastanka postoji dobrovoljno i obavezno osiguranje. Po kriterijuma naina izravnavanja rizika postoji osiguranje, reosiguranje i saosiguranje. Po kriterijumu broja predmeta osiguranja postoji pojedinano i kolektivno. Po kriterijumu naina organizovanja osiguranja postoji premijsko i uzajamno osiguranje.
3.8.5. Prestanak ugovora

Prestanak dejstva ugovora o osiguranju zavisi od ugovorenog roka trajanja osiguranja. Ako je ugovorom o osiguranju odreeno vrijeme trajanja osiguranja, odnos osiguranja prestaje istekom poslednjeg dana roka za koje je osiguranje ugovoreno. Ako rok trajanja osiguranja nije odreen ugovorom, svaka strana moe raskinuti ugovor sa danom dospjelosti premije, uz pismeno obavjetenje drugoj strani najkasnije tri mjeseca prije dospjelosti premije. Osiguranja zakljuena na rok dui od pet godina mogu se raskinuti uz otkazni rok od est mjeseci.
3.9 UGOVOR O ANGAOVANJU UGOSTITELJSKIH KAPACITETA (UGOVOR O ALOTMANU)

3.9.1. Pojam
Ugovor o angaovanju ugostiteljskih kapaciteta je takav ugovor kojim se ugostitelj obavezuje da u toku odreenog vremena stavi na raspolaganje turistikoj agenciji odreeni broj leaja u odreenom objektu, kao i da prui ugostiteljske usluge licima koja uputi agencija i da joj plati odreenu proviziju, a turistika agencija se obavezuje da nastoji da te kapacitete popuni, odnosno da obavijesti u utvrenim rokovima da to nije u mogunosti da uini, kao i da plati cijenu pruenih usluga ukoliko je koristila angaovane hotelske kapacitete. Ako nije drugaije ugovoreno smatra se da je ugovor zakljuen na jednu godinu. Ugovor o alotmanu je imenovani, dvostrano obavezni, teretni, ugovor sa trajnim prestacijama i formalni, jer mora biti zakljuen u pismenoj formi.
3.9.2. Obaveza turistike agencije

Obaveze turistike agencije su popunjavanje angaovanih kapaciteta, obavjetavanje o popunjavanju, dostava liste gostiju, obaveza pridravanja ugovorenih cijena, obaveza plaanja
65
UPRAVA ZA KADROVE
ugostiteljskih usluga i obaveze izdavanja posebne pismene isprave (vauera).
3.9.3. Obaveze ugostitelja

Obaveze ugostitelja su stavljanje na korienje ugovorenih smjetajnih kapaciteta, obaveza pruanja ugovorenog kvaliteta usluga, obaveza jednakog postupanja, obaveza ne mijenjanja cijena usluga i obaveza plaanja ugovorene ili uobiajene provizije turistikoj agenciji na promet ostvaren na osnovu ugovora o alotmanu.
3.9.4. Pravo turistike agencije da odustane od ugovora

Turistika agencija ima pravo da privremeno odustane od ugovora a da time ne raskine ugovor, niti da ima obaveze naknade tete, ako u ugovorenom roku poalje obavjetenje o odustajanju od korienja. Ukoliko to ne uini u ugovorenom roku duna je ugostitelju naknaditi tetu. Turistika agencija moe odustati od ugovora u cjelini, bez obaveze da naknadi tetu ako obavjetenje o odustanku poalje u ugovorenom roku. Ugovorom se moe odrediti posebna obaveza agencije da popuni angaovane ugostiteljske kapacitete, a ako to ne uini duna da je da plati ugostitelju naknadu po neiskorienom leaju u danu. Tada turistika agencija ima pravo da putem blagovremenog obavjetenja otkae ugovor djelimino ili u cjelini.
66
67
PITANJA
PRIVREDNA DRUTVA I PREDUZETNICI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. Preduzetnik - pojam i odgovornost za obaveze Ortako drutvo - pojam i osnovne karakteristike Meusobni odnosi ortaka Imovina ortakluka Odnosi ortaka prema treim licima Prestanak ortakluka Komanditno drutvo - pojam i osnivanje Rgistracija komanditnog drutva ukljuujui i registraciju promjena Meusobni odnosi lanova komanditnog drutva Akcionarsko drutvo - pojam i osnovne karakteristike Jednolano akcionarsko drutvo Simultano osnivanje akcionarskog drutva Sukcesivno osnivanje akcionarskog drutva Osnivaki akti akcionarskog drutva Statut akcinarskog drutva Registracija akcionarskog drutva Skuptina akcionara - sastav i nadlenost Redovna i vanredna skuptina akcionara Sazivanje skuptine akcionara Dnevni red skuptine akcionara Kvorum i donoenje odluka skuptine akcionara Odbor direktora akcionarskog drutva, sastav, izbor i ovlaenja Izvrni direktor akcionarskog drutva Restrukturiranje akcionarskog drutva Spajanje akcionarskih drutava Podjela akcionarskog drutva Dobrovoljna likvidacija akcionarskog drutva Skraeni postupak likvidacije Imovinska i neimovinska prava akcionara Posebna prava akcionara Akcije Obine i povlaene akcije
33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41.
Uplata i pravo pree kupovine akcija Poveanje osnovnog kapitala akcionarskog drutva Obveznice i zamjenljive obveznice Drutvo sa ogranienom odgovornou - pojam, osnivanje i kapital drutva Statut drutva sa ogranienom odgovornou Organi drutva sa ogranienom odgovornou Prenos udjela u drutvu sa ogranienom odgovornou Pravo pree kupovine udjela u drutvu sa ogranienom odgovornou Jednolano drutvo sa ogranienom odgovornou
STEAJNI POSTUPAK 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59. 60. 61. 62. 63. 64. Steajni dunik Osnovi za pokretanje steajnog postupka Predlog povjerioca za pokretanje steajnog postupka Forma i sadraj predloga za pokretanje steajnog postupka Prigovor na predlog povjerioca za pokretanje steajnog postupka Pravne posledice prihvatanja predloga za pokretanje steajnog postupka Namjera o reorganizaciji ili linoj upravi u steaju Prigovor na izjavu o namjeri za reorganizaciju ili linu upravu u steaju Organi postupka steaja Status i odgovornost steajnog upravnika Pravni ljekovi u steajnom postupku - prigovor, alba i zahtjev za prinudno izvrenje Ogranienja prenosa imovine u steajnom postupku Moratorijum Prijavljivanje potraivanja u steajnom postupku Obraun potraivanja u steajnom postupku Kamata na obezbijeena i neobezbijeena potraivanja Utvrivanje potraivanje u steajnom postupku Plan reorganizacije, rokovi za podnoenje plana i lica ovlaenja za podnoenje plana Glasanje i potvrivanje plana reorganizacije Prodaja imovine steajnog dunika Dioba steajne mase - prioriteti pri diobi Zakljuenje steajnog postupka Pravne posledice zakljuenja steajnog postupka
UGOVORI 65. 66. 67. 68. 69. 70. 71. 72. 73. 74. 75. 76. 77. 78. 79. 80. 81. 82. 83. 84. 85. 86. 87. 88. 89. 90. 91. 92. Ugovor o prodaji - pojam i bitni elementi Obaveze prodavca i obaveze kupca Odgovornost za materijalne nedostatke stvari kod ugovora o prodaji Odgovornost za pravne nedostatke kod ugovora o prodaji Ugovor o gradjenju - pojam i elementi Obaveze izvoaa radova i obaveze naruioca Odgovornost za nedostatke gradjevine Odgovornost za solidnost gradjevine Ugovor o uskladitenju i obaveze skladitara Obaveze ostavodavca i odgovornost skladitara Skladinica Ugovor o komisionu - pojam i karakteristike Obaveze komisionara i obaveze komitenta Odgovornost komisionara Ugovor o trgovinskom zastupanju - pojam i karakteristike Obaveze zastupnika i obaveze nalogodavca kod ugovora o trgovinskom zastupanju Ugovor o posredovanju - pojam, karakteristike i zakljuenje ugovora Obaveze posrednika i obaveze nalogodavca Ugovor o otpremanju Obaveze peditera i obaveze nalogodavca Ugovor o osiguranju Ugovor o osiguranju - pojam, elementi i vrste osiguranja Prestanak ugovora o osiguranju Obaveze osiguranika, odnosno ugovaraa osiguranja i obaveze osiguravaa Ugovor o angaovanju ugostiteljskih kapaciteta Obaveze turistike agencije Obaveze ugostitelja Pravo turistike agencije da odustane od ugovora
LITERATURA
Komentar Zakona o privrednim drutvima, prof. dr Dragan Radonji Poslovno pravo, prof. dr Marko Vasiljevi Komentar Zakona o obligacionim odnosima, prof. dr Slobodan Perovi Propisi: Zakon o privrednim drutvima, Sl. list RCG, br. 6/02 i Sl. list CG, br. 17/07 Zakon o isolventnosti privrednih drutava, Sl. list RCG, br. 6/02 i 6/02, 1/06 i 2/07 Zakon o obligacionim odnosima, Sl. list SFRJ, br. 29/78, 39/85, 45/89, 57/89 i Sl.list SRJ, br. 31/93

Knjiga Osnovi Privredno-Pravnog

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Knjiga Osnovi Privredno-Pravnog

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

VLADA CRNE GORE UPRAVA ZA KADROVE

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA

PRIRUNIK ZA POLAGANjE STRUNOG ISPITA

Direktorica Svetlana Vukovi

PRIVREDNA DRUTVA I PREDUZETNICI

PRIVREDNA DRUTVA I PREDUZETNICI

1.1 ORTAKO DRUTVO

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.1.2. Meusobni odnosi ortaka

1.1.3. Imovina ortakluka

1.1.4. Iskljuenje ortaka

1.1.5. Nasleivanje udjela

1.1.6. Odnosi ortaka prema treim licima

1.1.7. Prestanak ortakluka

1.2 KOMANDITNO DRUTVO

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.2.2. Registracija drutva

1.2.3. Meusobni odnosi lanova drutva

1.2.4. Prenos udjela

1.2.5. Prestanak drutva

1.3 AKCIONARSKO DRUTVO

1.3.2. Jednolano akcionarsko drutvo

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.3.3. Osnivanje akcionarskog drutva

1.3.4. Statut drutva

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.3.5. Registracija drutva

1.3.6. Organi drutva

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.3.7. Odbor direktora, sastav i izbor

1.3.8. Restrukturiranje drutva

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.3.9. Dobrovoljna likvidacija

1.3.10. Prava i obaveze akcionara

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

1.3.12. Uplata i pravo pree kupovine

1.3.13. Poveanje osnovnog kapitala

1.3.14. Smanjenje osnovnog kapitala

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

rima kojima se vraa dio ili cijeli ulog.

1.4.1. Pojam i osnivanje

1.4 DRUTVO SA OGRANIENOM ODGOVORNOU

1.4.2. Kapital drutva

1.4.3. Statut drutva

1.4.4. Organi drutva

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

koje preduzima izvrni direktor i one obavezuju drutvo.

1.4.5. Prenos udjela

1.4.6. Pravo pree kupovine

1.4.7. Jednolano drutvo

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

2.2 Osnovi za pokretanje steajnog postupka

2.3 Predlog dunika za pokretanje postupka

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar

2.4 Predlog povjerioca za pokretanje steajnog postupka

2.5 Forma i sadraj predloga

2.6 Prigovor na predlog povjerioca

2.7 Pravne posledice prihvatanja predloga

2.8 Namjera o reorganizaciji ili linoj upravi u steaju

2.9 Prigovor na izjavu o namjeri

OSNOVI PRIVREDNO-PRAVNOG SISTEMA / Julka Badnjar