Naziv drave:Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina je demokratska drava zasnovana na vladavini prava, socijalnoj pravdi, naelima graanske demokratije,

ljudskim i manjinskim pravima i slobodama, kao i pripadnosti evropskim principima i vrednostima. Vladavina prava se ostvaruje slobodnim i neposrednim izborima, ustavnim jemstvima ljudskih i manjinskih prava, podjelom vlasti, nezavisnom sudskom vlau i prmea Ustavu i zakonu. Ureenje vlasti poiva na podjeli vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo. Parlamentarna skuptina je najvie zakonodavno tijelo Bosne i Hercegovine . Predsjednik Bosne i Hercegovine predstavlja efa Bosne i Hercegovine njegov mandat traje etiri godine. Nadlenosti Predsjednika BiH: a) voenje vanjske politike BiH b) imenovanje ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najvie dvije treine mogu biti izabrani sa teritorije Federacije BiH. c) predstavljanje Bosne i Hercegovine u meunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traenje lanstva u onim meunarodnim oganizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina jo nije lan. d) voenje pregovora za zakljuivanje meunarodnoh ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skuptine, ratifikovanje takvih ugovora. e) izvrenje odluka Parlamentarne skuptine. f) predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini. g) podnoenje izvjetaja o rashodima Predsjednitva Parlamentarnoj skuptini na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godinje h) koordinacija, prema potrebi, sa meunarodnom i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini. i) Vrenje grugih djelatnosti potrebnih za obavljanje dunosti koje mu prenese Parlamentarna skuptina.

Ustavni sud ocjenjuje ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost propisa i drugih optih akata koji su prestali da vae, ako od prestanka vaenja do pokretanja postupka nije proteklo vie od jedne godine. Ustavni sud ima devet sudija , i odluuje veinom glasova sudija. Odluka Ustavnog suda je opteobavezna i izvrna. Vanjska politika se temelji na sljedeem :uvanje i zatita neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta drave BiH u meunarodno priznatim granicama, pristupanje BiH euroatlantskim integracijskim procesima, sudjelovanje BiH u multilateralnim aktivnostima, posebno u okviru UN-a, Vijea Europe, OESS-a, Organizacije islamske konferencije (OIC) i drugih asocijacija te promocija BiH kao partnera u meunarodnim ekonomskim odnosima i aktivnosti koje e omoguiti prijem BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO).

Regionalna saradnja vodi ka regionalnoj integraciji, koja ima svoju ekonomsku, bezbijednosnu i politiku komponentu. Ekonomska se moda i lakse postie, lake mjeri i svakako je teko nai argumente protiv liberalizacije naih trgovina i drugih oblika unaprijeenja ekonomskog okruenja. To nije samo dobra vjeba za ono to nas oekuje u EU, ve i vaan stimulans naim ekonomijama i ukupnom razvoju. Bezbijednosno pitanje je, takoe, znaajna osnova EU, a posebnu dimenziju dobija na ovim prostorima. Politika komponentna je protkana kroz ove dvije i ona je ta koja istima daje ali i, nerijetko, oduzima snagu. Zato je politika posveenost regionalnoj saradnji od sutinskog znaaja i ona mora biti nepodijeljena, realna i dinamina u praenju potreba regiona. Jasno je da je budunost regiona u Evropskoj uniji, i regionalna saradnja ubrazava taj proces, ali i dovodi do ureenja prostora i njegove dugoroone odrivosti, jer upravo politika i ekonomska saradnja ini regiju atraktivnijom za investitore, olakava trgovinu, ubrzava modernizaciju. Kroz regionalnu saradnju, zemlje praktino izraavaju jedinstvo kroz kompromis to pokree regiju ka EU standardima i evropsku praksu saradnje. Kada se govori i proizvodnji u BiH, potrebno je prilagoditi uslovima s kojima ova drava raspolae, odnosno napraviti nacrt za proizvodnju na svim poljima ekonomije. Obradivo zemljite, kao najvei prirodni resurs, povoljni klimatski uslovi i kvalitetna voda pruaju mogunosti za proizvodnju voa i povra, kako na otvorenom, tako i u zatienim prostorima, organsku proizvodnju, proizvodnju aromatinog i ljekovitog bilja, razvoj stoarstva, pelarstva i uzgoj ribe. U usponu je i industrija za preradu poljoprivrednih proizvoda: proizvodnja mlijeka i

mlijenih proizvoda, proizvodnja i prerada mesa, skladitenje i prerada voa i povra i td. Kada je trite roba iroke potronje konsolidirano, od ega proizvodi prehrambene industrije zauzimaju dobar dio, domai poljoprivrednici se suoavaju sa brojnim izazovima, kao to su zadovoljavanje standarda kvaliteta u proizvodnji hrane, plasman proizvoda, dostupnost centrima za ispitivanje kvaliteta i certificiranje poljoprivrednih proizvoda, te kroz uspostavu sistema dodane vrijednosti, brendiranje i zatitu autohtonih proizvoda.