www.sajt.com.hr 1. UVOD Baza podataka: organizirana zbirka logiki povezanih podataka / zbirka zapisa koji su organizirani s nekom svrhom.

Baza podataka tablica (datoteka) red (zapis) polje (atribut, npr. Ime, Prezime) podatak (ili entitet, npr. Pero Peri). Raunalna baza podataka: strukturirana zbirka zapisa ili podataka pohranjena na raunalu na nain da raunalni program ili osoba koja postavlja upit moe dobiti odgovor. Gdje se nalaze baze podataka / tko ih koristi?: banka, rezervacije(karte, sobe),online katalozi / studenti, zaposlenici, znanstvenici. Evolucija baza podataka: tradicionalne baze podataka, multimedijske baze podataka (ukljuuju zvuk, grafike materijale, video zapise), zemljopisni sustavi informacija, podaci za vremensku prognozu, satelitske snimke, baze podataka u realnom vremenu. Alati za baze podatka: veliki sustavi (Oracle, DB2 - velike koliine podataka), mali sustavi (Excell, MySQL). Svrha b.p.: pohrana, organizacija, pretraivanje sakupljenih podataka, voenje evidencije. Osnovne vrste polja (podataka koje sadre): Binarni ( slike, digitalni potpisi), Operatori (vrijednosti: Istinito/Lano (True/False), Da/Ne, Booleovi), Znakovi / character (fiksne ili varijabilne duine, slova, brojevi, interpunkcije), Numeriki (cijeli broj, decimalni broj... mogu se raditi izrauni), Vremenski / temporal (sat, dan, mjesec, timestamp oduzimanje i zbrajanje), Objekt (paket podataka zajedno s programskim kodom koji izvodi odreene funkcije na podacima),Veliki binarni objekti (koristi se za velike jedinice, kao to su grafike od nekoliko Mb, audio i video datoteke). Zato ne koristimo datoteke...?: Redundancija i nekonzistentnost podataka,Tekoe u pristupu podacima, Odvojenost podataka (podaci su rasporeeni u razliitim datotekama u razliitim formatima), Problemi integriteta podataka, Otean istovremeni pristup vie korisnika, Sigurnosni problemi. ___________________________________________________________________________ 2. DBMS DBMS (Database Management System): softverski paket namijenjen upravljanju i pohrani baze podataka. pr. Entiteti (studenti, predmeti...), Veze (Marta je upisala Oblikovanje baza podataka).

www.sajt.com.hr DBMS osigurava: Definiranje (odreivanje vrste i strukture podataka), Izrada (proces pohrane podataka na neki medij (npr. vrsti disk) koji kontrolira DBMS), Upravljanje (pretraivanje baze podataka,odravanje i auriranje podataka, izradu izvjetaja), Dijeljenje (dozvoljava istovremeno koritenje baze podataka od strane vie korisnika ili programa), Kontrolirani pristup bazi podataka (sigurnost, integritet, kontrola istovremenosti, kontrola obnavljanja, vraanja u prvobitno stanje, indeksi). Transakcija je niz radnji na bazi podataka (pisanje/itanje) koji ima slijedea svojstva. ACID (Atomicity - Consistency - Isolation - Durability): atominost (svojstvo sve ili nita), konzistentnost (mora odrati bazu podataka u konzistentnom stanju, ako je bila konzistentna prije nego to je transakcija zapoela), odvojenost (transakcije se provode jedna po jedan, procesiranje u nizu), trajnost (uinci zavrene transakcije su trajni). Prednosti DBMS: konzistentnost podataka, dijeljenje podataka, poboljan integritet i sigurnost podataka, poboljan back-up i sustav obnove nakon pada, dijeljenje podataka Nedostaci DBMS: sloenost, veliina, cijena, dodatni trokovi za opremu, trokovi konverzije, radni uinak, vei utjecaj pada sustava Kada NE koristiti DBMS: kada nam DBMS ne garantira postizanje ciljeva (podaci i veze meu njima su presloeni, korisnici baza podataka trebaju sloene mogunosti koje DBMS ne osigurava), ne moemo opravdati cijenu kotanja (opreme, odravanja), nije potreban (baza podataka je jednostavna, dobro definirana i ne oekuju se uestale promjene podataka, nije vaan pristup vie korisnika odjednom). Direktan rad s datotekama moe prouzroiti: sporost, simultani rad na istom zapisu, pad sustava tijekom rada aplikacije s kobnim posljedicama. Pad sustava moe uzrokovati: gubitak podataka, koji jo nisu zabiljeeni na vrsti disk, pad sustava moe dovesti do samo djelomino izvrenih transakcija i nekonzistencije baze podataka poslije pada. Obnavljanje nakon pada:, iz logova se rekonstruira stanje prije djelomino izvrene transakcije, ili se na temelju logova ponovno provede transakcija koja je dovela do nekonzistencije podataka zbog pada sustava. ___________________________________________________________________________ 3. TIPOVI ATRIBUTA Kategorije podataka: Znakovni tipovi podataka, Binarni podaci, Numeriki tipovi podataka, Podaci formata datum - vrijeme. Najei tipovi atributa: Tekstualni / strings (CHAR(n) tekst duine n slova, VARCHAR(n) tekst duine najvie n slova, TEXT tekst proizvoljne duine), Numeriki (INT cijeli broj prikazan s 4 bytea, BIGINT cijeli broj prikazan s 8 bytea, SMALLINT cijeli broj prikazan s 2 bytea, REAL realni broj prikazan s 4 bytea, DOUBLE PRECISION -

www.sajt.com.hr realni broj prikazan s 8 bytea, NUMERIC [(p,s)] - realni broj zadane preciznosti, MONEY novac, SERIAL - cijeli broj koji se samo-poveava (auto-inkrementima)), Binarni podaci, Logiki podaci, Datum i vrijeme (DATE, TIME, TIMESTAMP datum+vrijeme). Dodatna svojstva atributa: DEFAULT (zadavanje predefinirane vrijednosti), NOT NULL (vrijednost ne smije biti nepoznata), CHECK (provjera da li je vrijednost atributa u zadanim granicama), UNIQUE (jedinstvenost meu n-torkama unutar relacije), PRIMARY KEY (primarni klju), REFERENCES (vrijednost odgovara vrijednostima atributa iz druge relacije (najee klju te relacije)), UNSIGNED (Ako ne trebamo negativne brojeve), FLOATING POINT (decimalni brojevi), DOUBLE F.P. (pozitivne i negativne vrijednosti). ___________________________________________________________________________ 4. SQL SQL (Structured Query Language): Strukturirani jezik za upite, razvijen od strane IMB-a u sklopu projekta System R. IBM je sedamdesetih razvio prototip SQL-a pod imenom "Sequel". Zasnovan je na relacijskom raunu: matematika notacija zamijenjena kljunim rijeima nalik na govorni engleski jezik. Sadri naredbe za: postavljanje upita, modificiranje podataka (upis, promjena, brisanje), definiranje relacija (shema), sortiranje i formatiranje ispisa, aritmetike operacije s podacima definiranje pogleda (view) i virtualnih relacija, utjecaj na fiziku grau baze podataka (indeksi) kontrolu sigurnosti. DDL (Data Definition Language), DML (Data Manipulation Language). Naredbe omoguuju: upis, brisanje, itanje, tj. manipulaciju podacima SQL naredbe nisu osjetljive na velika i mala slova, svaka SQL naredba zavrava s ; Neproceduralnost: naredbe definiraju rezultat, ali ne i nain kako do njega doi. Osnovne SQL naredbe: TABELE (struktura i definicija - DDL): CREATE (stvaranje tabela i definicije polja), ALTER (mijenjanje tabela i definicije polja), DROP (brisanje tablica) PODACI (manipulacija i pretraga - DML): INSERT (dodavanje podataka u polja), SELECT (pregledavanje podataka), DELETE (brisanje podataka), UPDATE (mijenjanje podataka), ALTER (dodavanje, mijenjanje ili brisanje stupaca). Logike operacije: AND, OR i NOT Operacije usporeivanja:=,>,<,,,<>, te IN, ANY, ALL, BETWEEN, IS NULL, LIKE Skupovne operacije: UNION (unija), INTERSECT (presjek) i EXCEPT (razlika). Funkcije na skupovima podataka: COUNT (broj lanova), SUM (zbroj lanova), MIN i MAX (najmanji i najvei), AVG (srednja vrijednost).

www.sajt.com.hr SQL upiti: SELECT (uvjet odreuje atribute koji de biti pretraeni), FROM (uvjet odreuje tablice potrebne da se izvri upit), WHERE (uvjet odreuje koje vrijednosti atributa de se odabrati iz tablice definirane u FROM , koji redci de se izdvojiti), GROUP BY (odreuje grupiranje atributa), HAVING (odreuje uvjet za odabiranje grupa), ORDER BY (odreuje redoslijed prikaza rezultata). Redoslijed primjenjivanja: WHERE, GROUP BY i HAVING (na kraju SELECT). AS - definira se drugo ime (alias) za relaciju. Uvoenje aliasa je potrebno u pretraivanjima u kojima se usporeuju atributi n-torki jedne te iste relacije. NULL - vrijednost polja koja nije raspoloiva, koja je nepoznata. Nije isto to i nula ili razmak. LITERAL - ine tekstualni znakovi, izrazi ili brojevi ukljueni u SELECT popis. DISTINCT - koristi se za uklanjanje duplikata iz rezultata SQL upita. LIKE - operator usporeivanja, koristi se: '%' (ili '*' u nekim verzijama) zamjenjuje odreeni broj znakova, dok '_' zamjenjuje jedan znak. LIMIT - mogue je ograniiti broj pronaenih n-torki na manje ili jednako br. Agregativne funkcije: izvode operaciju na skupu zapisa i svode skup vrijednosti na jednu vrijednost. Primjeri: avg (prosjek skupa brojeva) max, min (najvei / najmanji element skupa), sum (zbroj svih vrijednosti), count (broj vrijednosti). ___________________________________________________________________________ 5. MySQL MySQL: brz i robustan sustav za upravljanje relacijskim bazama podataka. Besplatno je dostupan a cijena za komercijalnu upotrebu i podrku je niska. Na raspolaganju korisnicima od 1996. godine. Do sada je vie puta dobivao nagradu "Reader's Choice Award" u svojoj kategoriji. MySQL AB radi na odravanju i razvoju tog proizvoda. Server upravlja pristupom podacima, pri tome omoguuje da s njima radi vie korisnika istovremeno i da pristup podacima bude brz i dozvoljen samo ovlatenim korisnicima. Znaajke: Brzina i stabilnost, Funkcionalnost (podrka za ANSI SQL, kao i postojanje vlastite ekstenzije, online backup, replikacija, podrka za SSL (Secure Sockets Layer)), Lakoa upotrebe (relativno mali paket - mb, lagan za razumijevanje, za instaliranje, prilagodbu i administraciju), Portabilnost (moe se pokrenuti na brojnim platformama, a najvanije su UNIX, Linux i Windows.), Vrlo brzi razvoj (od verzije 5.0 ukljuuje podrku za: transakcije, replikaciju, tekstualno pretraivanje i RAID file-sustave), Interoperabilnost (moe se koristiti u kombinaciji s drugim softverima, bilo open source ili komercijalnim). ___________________________________________________________________________

www.sajt.com.hr 6. ivotni ciklus ivotni vijek baze (faze): Analiza potreba, Modeliranje podataka (konceptualno), Dizajniranje baze podataka (logiko i fiziko), Implementacija, Testiranje, Funkcioniranje, koritenje, Odravanje. Analiza potreba: potrebno je ustanoviti potrebu za podacima, kako e se i koliko esto e se koristiti, koje operacije e se izvoditi sa / nad podacima. Pravila poslovanja: definicije proizile iz detaljnijih opisa organizacije, procedura i sl. koja definiraju jednu ili vie komponenti modela: entitet (tablici), veza (meusobna pridruivanja entiteta), atribut (znaajka entiteta), poveznice (opisivanje klasifikacije veza), kardinalnost (izraava broj pojava entiteta pridruenih jednoj pojavi relacionalnog entiteta), ogranienja (prihvaena ogranienja vrste podataka). pr. duan zapoljava vie djelatnika, ali je svaki djelatnik zaposlen samo u jednom duanu, fakultet ima vie odjela, ali svaki odjel pripada samo jednom fakultetu Modeliranje podataka: Proces izrade modela informacija koje elimo organizirati neovisno o svim fizikim uvjetima. Implementacija: koritenjem DBMS - Implementacija sheme, Razvoj potrebnih aplikacija za rad, Inicijalno punjenje baze podataka podacima Testiranje: Provjera uraenog, otkrivanje greaka. Odravanje: Bolja prilagodba korisnicima, uvanje integriteta baze podataka pri izmjenama i ispravcima. Vrste modela: Hijerarhijski, Mreni, Relacijski, Entity-Relationship (ER), Objektni, Polustrukturirani. Hijerarhijski model: podaci su organizirani kao struktura stabla, koristio se u poecima DBMS-a (IBM)Zasniva se na odnosima roditelj/dijete (Svaki roditelj moe imati vie djece, Svako dijete moe imati samo jednog roditelja). Prednosti: Konceptualna jednostavnost, Uinkovitost. Nedostaci: Sloena implementacija, Sloeno programiranje aplikacija i koritenje, Ogranienja implementacije. Mreni model: uinkovitije reprezentira sloene veze meu podacima, Poboljani standardi baza podataka, Zasniva se na odnosima roditelj/dijete. Prednosti: Konceptualna jednostavnost, Rukuje se razliitim tipovima veza. Nedostaci: Sloena implementacija,Sloeno programiranje aplikacija i koritenje. Relacijski model: Teorijski zasnovao E.F. Codd krajem 60-tih godina. Prve realizacije na raunalu bile su suvie spore i neefikasne. Razvojem raunala efikasnost relacijskih baza se

www.sajt.com.hr poboljava, te u dananje veina DBMSova koristi relacijski model. U relacijskom modelu baza podataka se sastoji od skupa pravokutnih tablica ili relacija. Svaka relacija ima ime po kojem se razlikuje od ostalih relacija u BP. Koristi funkcionalnosti hijerarhijskog i mrenog modela, zasnovan na tablicama. Stupci predstavljaju polja, redovi predstavljaju zapise. Prednosti: Strukturalna nezavisnost, Poboljana konceptualna jednostavnost, Olakani dizajn baze podataka, implementacija i koritenje. Nedostaci: Znaajnije optereenje hardvera i softvera, Moe se nositi s loim dizajnom i implementacijom. Relacijske baze podataka: Utemeljitelj E.F.Codd 1970. Postavio matematiku podlogurelacijsku algebru. Podaci su u dvodimenzionalnim tablicama (relacijama), bez veza, koje se izvode operacijama relacijske algebre. Fiksne veze ne postoje, moemo izvesti bilo kakav pogled na postojee podatke jednostavnost organizacije i fleksibilnost izvoenja. Entitet (redak)jest individualni primjer elementa stvarnog svijeta ili njegova isjeka. Entitet je bilo to o emu elimo prikupljati i spremati informacije (npr. podaci o studentima). Atribut je svojstvo koje posjeduje neki entitet (npr. Ime). Graa tablice: Tablica = 1 ili vie slogova, zapisa (eng. record). Vrste tablica: matine i prometne. Matine tablice: slogove upisujemo samo jednom, obino ih kreiramo prve. (pr lan knjinice je u matinoj tablici lanovi zapisan samo jednom). Prometne tablice: u njima se biljee transakcije ili promet (ivot poslovnog sustava ovisi o prometu/prihodu). Slog = redak tablice ( osnovni gradivni element svake tablice, odnosno BP). Slog se sastoji od 1 ili vie polja, atributa (eng. attribute). Objektni model: Slini relacijskom modelu, modeliraju se objekti, ne tablice, objekti sadre i operacije, ne samo nazive polja, objekti sa slinim karakteristikama grupiraju se u klase. Prednosti: Mogunost viekratnog koritenja istog koda, Mogue organizirati sloene vrste podataka, Podrane su sloene transakcije i sloeni informacijski zahtjevi, Poboljana konceptualna jednostavnost. Nedostaci: Sloen pristup, Tee uenje. Polustrukturirani model: nema jasne granice izmeu podataka i sheme, podaci o jedinicama iste vrste mogu imati razliite setove atributa, esto reprezentiran XML-om.

www.sajt.com.hr Prvu normalna forma (1NF): Relacija zadovoljava 1NF ako je vrijednost svakog atributa jednostruka i nedjeljiva. Druga normalna forma: Relacija je u drugoj normalnoj formi (2NF) ako je u 1NF i ako su svi neprimarni atributi potpuno funkcionalno ovisni o primarnom kljuu. Normalizacija: uklanjanje loih strana polazne sheme. E.F. Codd je u svojim radovima od 1970-1974 definirao drugu i treu normalnu formu (2NF & 3NF), a zatim i poboljanu varijantu 3NFa koja se zove Boyce-Coddova normalna forma (BCNF). Norme 4NF i 5NF su prvenstveno od teorijskog znaaja, jer je teko u praksi nai relacije koje jesu u BCNF, a nisu u 4NF i 5NF. Sekvencijalna organizacija: Najjednostavnija organizacija podataka na razini datoteke. Podaci u formatu sloga pohranjuju se u memoriju na prvo sljedee slobodno mjesto, kronolokim redom, onako kako pristiu u sustav. Primjenjiva na sve vrste vanj. memorija. Jednostavnost pohranjivanja dovodi do problema kod svih ostalih aktivnosti u sluaju pretraivanja! Nema pokazatelja gdje je odreeni podatak prilikom pretraivanja kree se od poetka datoteke prema kraju. Prosjeno vrijeme pretraivanja razmjerno je broju slogova u datoteci kod velikih datoteka neprihvatljivo sporo! Slogovi su pohranjeni u memoriji jedan za drugim kako se unose (prije unosa sortirani prema nekom kriteriju), nema praznina izmeu slogova. Datoteka nema ogranienu veliinu slogovi se mogu dodavati i aurirati. Nedostatak: puno pokuaja dok se ne nae traeni slog Sortirana datoteka: metode traenja sa skokovima, kao to je metoda binarnog traenja: Traenje poinje od srednjeg sloga, ako je identifikacija tog sloga jednaka zadanoj, slog je pronaen, ako nije postupak se ponavlja u polovini gdje se nalazi traeni slog, sve dok se ne nae. Indeks: mala pomona datoteka koja olakava traenje u velikoj (osnovnoj) datoteci. Svaki zapis u indeksu odgovara jednom bloku. ___________________________________________________________________________ 7. Uloge Kategorije korisnika baza podataka: Korisnik (osoba koja postavlja upite), Administrator (osoba odgovorna za upravljanje sustavom baze podataka), Dizajner b.p., Programer (dizajnira i implementira korisnika suelja), Sistem administrator (odgovoran za posluioce i za ispravan rad softvera). Korisnici: koriste podatke za razna pretraivanja, izvjetaje, a ponekad i auriraju sadraj baze podataka. Podjela: Povremeni (pristupaju bazi podataka ponekad kada im treba), Naivni (parametarski ; ine veliki dio korisnike populacije). Napredni (poslovni analitiari, znanstvenici, inenjeri,

www.sajt.com.hr drugi strunjaci kojima je DBMS blizak po svojoj logici i lagano svladaju njegove mogunosti), Samostalni (najee odravaju vlastite baze podataka nastale od prikupljenih podataka npr. svatko od nas ima neki adresar). Administrator: koordinacija svih aktivnosti, autorizacija pristupa bazi podataka, nadgledanje koritenja, nabavka potrebnog hadvera i softvera, briga o sigurnosti. Dizajneri baza podataka: odgovorni za definiranje sadraja, strukturu, moraju dosta komunicirati s korisnicima kako bi razumjeli njihove potrebe Programer: ugrauje aplikacije u sustav, testira, debug-ira, dokumentira i odrava programe. Sistem Administrator: zadueni za nabavku hardvera, softvera, ovlasti i reguliranje pristupa, nadgledanje koritenja. ___________________________________________________________________________ 9. Kljuevi Primarni klju: polje ili skup polja u tablici koji pruaju jedinstveni identifikator za svaki redak. Polje primarnog kljua koristi se za brzo povezivanje podataka iz vie tablica i spajanje podataka na smisleni nain (ID broja ili serijskog broja ili ifre). Primarni klju je s entitetom kojeg opisuje uvijek povezan asocijacijom 1:1 ili m:1. Dobar primarni (obiljeja): jedinstveno identificira svaki redak, nikad nije prazno polje ili null (uvijek sadri vrijednost), rijetko (najbolje nikada) se ne mijenja. Primjer loe odabranog primarnog kljua je naziv ili adresa. Oboje sadre informacije koje se mogu promijeniti s vremenom. Strani klju (foreign key): atribut koji slui kao primarni klju drugog entiteta (npr. kratica drave kao atribut grada). Vanjski klju, jednostavno reeno, je primarni klju neke druge tablice, vaan je kod povezivanja tablica. Kompozitni klju: Primarni klju kojeg ine dva ili vie atributa (npr. Fakultet i BrojIndeksa jednoznano odreduju studenta na Sveuilitu). ___________________________________________________________________________ 10. Administracija Administracija podataka (DA): aktivnosti vezane uz upravljanje podacima, ukljuujui definicije i standarde. Administracija baze podataka (DBA): upravljanje fizikim dizajnom baze podataka, kao i tehnikim pitanjima (sigurnost, ponaanje, backup i sl.).

www.sajt.com.hr Sigurnost baze podataka: zatita podataka od mogueg sluajnog ili namjernog gubitka, oteivanja ili zlonamjernog koritenja. Vei izazovi zbog mrenog pristupa i klijent/server tehnologija. Prijetnje sigurnosti: sluajni gubitak (zbog - ljudske pogreke, pada softvera, pada hardvera), kraa i zloupotreba, neodgovarajui pristup podacima (gubitak privatnosti (osobni podaci), gubitak povjerljivosti (podaci tvrtke), gubitak integriteta podataka, gubitak raspoloivosti (npr. sabotaa)). Mrena sigurnost: Statine HTML datoteke je lake osigurati (standardna kontrola pristupa bazi podataka, datoteke se smjetaju u zatiene pretince na posluiocu), Dinamike stranice je tee osigurati (kontrola CGI skripti, autentifikacija korisnika, sigurnost sesije, SSL (Secure Sockets Layer) protokol prijenosa podataka za enkripciju, ograniavanje broja korisnika i otvorenih port-ova, uklanjanje nepotrebnih programa). W3C Web standard privatnosti Platform for Privacy Protection (P3P)(obraa panju na slijedee): tko prikuplja podatke, koji se podaci prikupljaju i u koju svrhu, s kime se podaci dijele, moe li korisnik kontrolirati pristup svojim podacima, kako se rjeavaju eventualni sporovi, kakva je politika uvanja podataka, gdje se uvaju pravila i kako se do njih dolazi. Sigurnost softvera (znaajke): pogledi ili pod-sheme, kontrole integriteta, pravila autorizacije, procedure definirane od strane korisnika, enkripcija, autentifikacijske sheme, backup. Pogledi: podskup baze podataka koji se predstavlja jednom ili vie korisnika, korisnik moe vidjeti dio podataka bez da ima pristup svim tablicama. Kontrole integriteta: zatita podataka od neautoriziranog koritenja domene definiranje dozvoljenih vrijednosti Pravila autorizacije: kontrole ugraene u DBMS. Ogranienja: pristup podacima, radnje koje mogu biti poduzete nad podacima. Matrica autorizacije za: subjekte, objekte, radnje, ogranienja. Autentifikacija: cilj postii identifikaciju korisnika, loznke: prva linija obrane, trebale bi sadravati najmanje osam znakova (slova i brojeve), ne bi trebale biti smislene rijei ili osobni podaci, trebalo bi ih redovito mijenjati. Napuknute lozinke: korisnici ih dijele meusobno, zapisuju se, automatsko logiranje uklanja potrebu da ih se upisuje, nekriptirane lozinke putuju Internetom

www.sajt.com.hr Mogua rjeenja: dva faktora (smart card i PIN), tri faktora (smart card, biometriki(koritenje otiska prsta, skeniranje retine oka), PIN), posredovana autentifikacija (koritenje tajnih kljueva, digitalnih certifikata). Enkripcija: kodiranje ili izokretanje (scrambling) podataka tako da ih drugi ovjek ne moe proitati (Secure Sockets Layer (SSL) popularna enkripcijska shema za TCP/IP protokol). Sigurnosna pravila i procedure: kontrola zaposlenika (prakse zapoljavanja, nadzor, teajevi o sigurnosti), kontrola fizikog pristupa (zakljuavanje opreme, postavke zaslona), kontrola odravanja (ugovori za odravanje, pristup izvornom kodu, standardi kvalitete i raspoloivosti), kontrola privatnosti podataka (regulativa vezana uz privatnost, pravila pristupa). Vraanje baze podataka u prvobitno stanje (sredstva za vraanje podataka):backup, journalizing, checkpoint, upravitelj recovery procedure. ___________________________________________________________________________ 11. Softveri Mitovi o DBMS: Koriste ih frikovi, Morate biti programer, Trebaju godine da se naue, Ne vrijede truda, Preskupe su, Treba koristiti samo Access. dBase(1978, Ashton-Tate): Jedan od prvih DBMS za stolna raunala, raspoloiv za razliite OS .dbfformat, bio je vrlo rasprostranjen. Sybase (Sybase Inc.): od 1984. Sybase je vodio u svijetu modernih tehnologija za razvoj baza podataka. Bio je prisutan u svijetu financija, telekomunikacija, zdravstva i dravne uprave. Oracle (1978, Oracle Corporation): najjai u svijetu baza podataka, danas vrlo rasprostranjen. Prvu komercijalnu bazu podataka zasnovanu na SQL 1979. Prvu distribuiranu bazu podataka 1986. Prvu bazu podataka koja je zadovoljavala ANSI SQL standard 1993. Prvu 64-bitnu bazu podataka 1995. Prvu web bazu podataka 1997. Prvi komercijalni RDBMS na Linux platformi 1998. Prvu bazu podataka koja podrava XML 1999. Prednosti:Stabilnost, Trajna i kvalitetna podrka, Vie kvalitetnijih alata za administraciju baza podataka, WebDB alat za izradu web suelja, Vee koliine podataka, Alati za generiranje obrazaca i izvjetaja Microsoft Access (Microsoft), je RDBMS koji proizvodi, a koji osigurava grafiko korisniko suelje. Od 2007. dio Microsoft Office paketa, mogu ga koristiti i relativni neznalice. Podrava neke tehnike objektno orijentiranih baza podataka. Novi trendovi: Objektno orijentirane baze podataka, Sustavi baza podataka s glavnom memorijom, XML, Relacione baze podataka koje podravaju XML, Middleware izmeu XML i relacionih baza podataka, Integracija podataka, Peer to peer jo uvijek u fazi istraivanja.