PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA

OPENITO O USTAVU BIH

WWW.BH-PRAVNICI.COM INFO@BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM

OPENITO O USTAVU BIH Ustav je najvii pravni akt, garancija demokratije. Ustav BiH je potpisan, nije usvojen. On je dio Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (OOSMBiH - Daytonski sporazum). Aneks IV ovog Sporazuma je Ustav BiH. Ustav BiH je parafiran 21.11.1995. god. u Daytonu, SAD, a potpisan u Parizu, 14.12.1995. god. i isti dan je stupio na snagu. Nikada nije objavljen u slubenom glasniku. On predstavlja decentralizirani model ogranizacije drave. Zasniva se na principu podjele vlasti. Ima preambulu i normativni dio. Preambula govori o zatiti vlasnitva i trine ekonomije. U normativnom dijelu obraena su ljudska prava i institucije vlasti. OOSMBiH je vrlo kratak, ima samo 11 lanova, ali je za njega karakteristino da ima 11 aneksa, i to:
1. Aneks 1: 1A Sporazum o vojnim pitanjima;

1B- Sporazum o regionalnoj stabilizaciji;

2. Aneks 2: Sporazum o meuentitetskoj liniji definie pitanje teritorije

entiteta;
3. Aneks 3: Sporazum o izborima; 4. Aneks 4: Ustav BiH Ustav ima svoja 2 aneksa: Ane ks 1: Dodatni

sporazum o ljudskim pravima i Aneks 2: Prelazne odredbe; 5. Aneks 5: Sporazum o arbitrai (ustanovljen zbog Brkog, ali i kasnije koriten za razgranienje meuentitetske linije na Dobrinji); 6. Aneks 6: Sporazum o ljudskim pravima; 7. Aneks 7: Sporazum o izbjeglicama i raseljenim licima; 8. Aneks 8: Sporazum o Komisiji za ouvanje nacionalnih spomenika; 9. Aneks 9: Sporazum o osnivanju javnih korporacija; 10. Aneks 10: Visoki predstavnik civilna implementacija OOSMBiH; 11. Aneks 11: Sporazum o policijskim snagama; USTAVNI PRINCIPI USTAVA BIH SU:
1. Princip kontinuiteta BiH (lan I.1. Ustava BiH) sa Republikom BiH ije je

zvanino ime od tada BiH, nastavlja svoje pravno postojanje po meunarodnom pravu kao drava sa unutranjom strukturom, modificiranom ovim ustavom i sa postojeim meunarodno priznatim granicama. Ona ostaje drava lanica UN i moe kao BiH zadrati lanstvo ili zatraiti prijem u organizacijama unutar sistema UN-a, kao i u drugim meunarodnim organizacijama. 2. Princip vladavine prava (zakona) (lan I.2 Ustava BiH) BiH je demokratska drava koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. Princip podjele vlasti - trodioba vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudsku

vlast. Sudska vlast je nazavisna i samostalna od zako nodavne i izvrne vlasti.

4. Princip izvrenja sudskih odluka - svi organi vlasti su duni provoditi

sudske odluke i pomagati u njihovom izvrenju.

5. Princip kontinuiteta propisa koji su se zatekli na dan potpisivanja ustava

BiH i usvajanja ustava FBiH - zateeni propisi ostaju na snazi, ako nisu u suprotnosti sa ovim ustavom, dok kompetentna vlast ne donese svoj propis. 6. Princip ustavnosti - podrazumijeva usklaenost sa ustavom BiH svih niih ustava, zakona i podzakonskih akata ( tzv.hijerarhija zakonskih akata). EVROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA (EKLJP) Potpisana je u Rimu 04.11.1950. god., a primjenjuje se od 1952. god. Do sada je dopunjena 14 puta, pa ima 14 protokola. U FBiH se primjenjuje od 1994. god. Objavljena je u "Sl. glasniku BIH", broj 6/99. Odnos Ustava BIH i Evropske konvencije o ljudskim pravima (EKLJP) lan II. 2 Ustava BiH meunarodni standardi odreuje odnos ustava BiH i EKLJP. EKLJP je inkorporirana u ustavni sistem BiH, i ona ima hijerarhijsku supremaciju u primjeni. Ona se direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. Direktno znai da se primjenjuje po lanu II.2 ustava BiH. Samo je ona sastavni dio naeg ustavnog poretka. Prioritetno znai da ima prioritet nad ostalim domaim zakonima, koji trebaju da budu usklaeni sa istom. (lan II.2 Ustava BiH prava i slobode utvrene u EKLJP i njenim proto klima se direktno primjenjuju u BiH. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima). Ostale konvencije se ne primjenjuju direktno i prioritetno. Ljudska prava po EKLJP: pravo na ivot, pravo na slobodu i sigurnost, pravo na dom, pravo na jednakost pred zakonom, pravo na pravino suenje, kanjavanje samo na osnovu zakona i zabrana retroaktivnog djelovanja pravne norme, pravo na potivanje privatnog i porodinog ivota, pravo na sklapanje braka, pravo na djelotvorni pravni lijek, i dr. Pravo na pravino suenje (l. 6) je kljuno za diplomirane pravnike i glasi: svako, tokom odluivanja o njegovim graanskim pravima i obavezama ili o krivinoj optubi protiv njega, ima pravo na pravinu i javnu raspravu u razumnom roku, pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
osnovu zakona. Sudija mora biti nezavisan od svega osim od zakona i morala. Nepristrasno znai da se sa jednakom panom cijene navodi obje strane (bez mrnje i naklonosti). Samostalnost suda -o prvostepenoj sudskoj odluci moe odluivati samo drugostepeni sud. Pravo na potivanje privatnog i porodinog ivota (lan 8) Vaei porodini zakon: mu nema pravo na tubu na razvod braka za vrijeme trudnoe ene odnosno starosti djeteta do 3 godine. Ovdje su pobijedili interesi materinstva i zatita djeteta. Pravo na djelotvorni pravni lijek (lan 13) - pravna pouka u svakoj I st. odluci Ljudske slobode po EKLJP: sloboda misli, savjesti i vjeroispovjesti (lan 9), sloboda izraavanja (lan 10) i sloboda okupljanja i udruivanja (lan 11). Zabrane po EKLJP: zabrana muenja (lan 3), zabrana ropstva ili prinudnog rada (lan 4), zabrana diskriminacije (lan 14) i zabrana zloupotrebe prava (lan 17). Protokoli EKLJP najvaniji je 1. Protokol zatita imovine. vaan je i Protokol 6 ukidanje smrtne kazne. U ranijem sistemu je postojala, a 1998. godine je brisana iz krivinog zakonodavstva FBIH iz razloga usklaivanja sa EKLJP. Uslovi za pokretanje postupka pred Evropskim sudom za ljudska prava Da je zemlja lanica Vijea Evrope; Da su iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi predvieni u dravi lanici iz koje dolazi tuitelj; Da se postupak pred sudom pokrene u roku od 6. mjeseci od dana prijema posljednje odluke po efektivnom pravnom lijeku u domaem pravnom sistemu; USTAVNI SISTEM Ustavni sistem u BiH ine: Ustav BiH, Ustavi entiteta, Ustavi kantona u FBiH, Statut Brko Distrikta BiH (13 ustava + 1 statut). Poslije ustava, akti nie pravne snage su zakoni. Imamo dravne zakone, entitetske (federalne i RS), kantonalne zakone i zakone Brko distrikta BIH. Nakon zakona idu propisi-dravni, entitetski, kantonalni, gradski/opinski. Kada se sputamo sa nivoa drave na Federaciju BiH, kao entitet, imamo kantonalno ureenje federacije, sa 10 (deset) kantona, kako slijedi: KO OBAVLJA ZAKONODAVNU VLAST U BIH?

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Zakonodavnu vlast u BiH obavljaju:
1. 2. 3. 4. 5.

na nivou BiH - Parlamentarna skuptina BiH, na nivou FBiH - Parlament FBiH, na nivou kantona - Skuptine kantona, u RS Narodna skuptina RS, u Brko distriktu BiH - Skuptina Brko distrikta BiH,

U gradovima i opinama postoje gradska, odnosno opinska vijea (skuptine gradova i optina u RS), koje nemaju zakonodavnu vlast, ve su to predstavnika tijela koja donose samo propise iz svoje nadleno sti. NADLENOSTI INSTITUCIJA BIH Slijedea pitanja spadaju u iskljuivu nadlenost institucija BiH: Vanjska politika; Vanjskotrgovinska politika; Carinska politika; Monetarna politika; Finansiranje institucija i meunarodnih obaveza BiH; Politika u vezi s pitanjem useljavanja, izbjeglica i azila; Meunarodna provedba krivinog prava, te provedba krivinog prava izmeu entiteta, ukljuujui odnose s Interpolom; 8. Reguliranje meunarodnog i meuentitetskog prometa, ukljuujui osnivanje javnih korporacija; 9. Kontrola zranog prostora; Dodatne nadlenosti
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

BiH moe preuzeti odgovornost i u drugim pitanjima o kojima se sloe entiteti, a koje su u nadlenosti entiteta ili pak koja su neophodna za ouvanje suvereniteta, teritorijalne cjelovitosti, politike nezavisnosti i meunarodnog subjektiviteta BiH. Prema potrebi se za ostvarivanje takvih odgovornosti mogu osnivati dodatne institucije. Do sada je, uz saglasnost entiteta izvren prijenos nadlenosti u pogledu 1. odbrane, 2. indirektnog oporezivanja, 3. granine policije i dr. ZAKONODAVNA VLAST NA NIVOU BIH To je Parlamentarna skuptina BiH, koja se sastoji od dva doma:
1. Predstavniki (zastupniki) dom - ima 42 poslanika (zastupnika) koji se

biraju sukladno izbornom zakonu na neposrednim tajnim izborima, i to 2/3 iz FBiH a 1/3 iz RS. Kvorum ini veina svih zastupnika. 2. Dom naroda - ima 15 delegata (izaslanika) i to 2/3 iz FBiH (5 H + 5B) a 1/3 iz RS (5S). Bira ih Dom naroda Parlamenta FBiH, odnosno Narodna

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
skuptine RS. Devet delegata Doma naroda ine kvorum, s tim da su prisutna najmanje 3 hrvatska, 3 bonjaka i 3 srpska delegata . Poslanici Predstavnikog doma BiH se biraju na neposrednim tajnim izborima, sa lista politikih stranaka, lista nezavisnih kandidata i nezavisnih kadidata, a delegati Doma naroda BiH se delegiraju iz Doma naroda Parlamenta FBiH i Vijea naroda Narodne skuptine RS, na mandat od 4 godine. NAIN ODLUIVANJA U Zastupnikom domu vrijedi pravilo veine. U toj veini mora biti ukljueno min. po 1/3 zastupnika iz oba entiteta. Ako nema 1/3, slijedi pokuaj usaglaavanja unutar klubova entiteta, a ako i to ne uspije, onda se odluka donosi veinom onih koji su prisutni i koji glasaju, s tim da ta veina ne ukljuuje vie od 2/3 onih koji su protiv iz jednog entiteta ! U Domu naroda odluuje se veinski (8 delegata). Ako jedan od klubova naroda pokrene pitanje vitalnog nacionalnog interesa povodom odluivanja o nekom pitanju, mora se postii veina u svakom klubu naroda. Ako postoji spor da li je neko pitanje zaista od vitalnog nacionalnog interesa, ustav nalae formiranje posebne komisije koja nastoji usaglasiti sporna pitanja. Ako to ne uspije, onda o tom pitanju odluuje Ustavni sud BiH. Ovisno od odluke suda, zavisi dalji postupak. Imajui u vidu postojanje dva doma, postavlja se pitanje da li svi zakoni prolaze kroz oba doma? DA! Zakon se smatra usvojenim kad je u istovjetnom tekstu usvojen u oba doma. U sluaju da bude usvojen u razliitim tekstovima, ide se na usaglaavanje, koje obavlja zajednika komisija oba doma. NADLENOST Nadlenost je kogentna norma i povreda nadlenosti predstavlja najteu formalnu povredu postupka. Nadlenosti Parlamentarne skuptine BiH su: 1. Donoenje ustava i zakona; 2. Odluivanje o izvorima i visini sredstava za rad ins titucija BiH i za podmirivanje meunardonih obaveza BiH; 3. Odobravanje budeta za institucije BiH; 4. Potvrivanje imenovanja Vijea ministara; 5. Odluivanje o davanju saglasnosti na ratifikaciju ugovora, koje ratificira Predsjednitvo BiH, nakon dobivanja ove sa glasnosti; 6. Ostale nadlenosti potrebne za izvravanje njenih dunosti ili one nadlenosti koje su joj dodijeljene uzajamnim sporazumom entiteta; IZVRNA VLAST U BiH Izvrna u vlast BIH: 1. Vijee Ministara, 2. Predsjednitvo, 3. Centralna banka; Izvrna u vlast u Federaciji: 1. Predsjednik i 2 dopredsjednika i 2. Vlada;

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izvrna vlast u RS: 1. Predsjednik republike i 2. Vlada RS; Izvrna u vlast u kantonu: Vlada kantona na elu sa predsjednikom Vlade Kantona (Premijer kantona) Izvrna u vlast u opini i gradu: Opinski naelnik i Gradonaelnik. Predsjednitvo BiH Predsjednitvo BiH sastoji se od 3 lana: jednog Bonjaka i jednog Hrvata, od kojih je svaki direktno biran na podruju Federacije, te jednog Srbina, direktno biranog na podruju RS. lanovi Predsjednitva neposredno se biraju u svakom entitetu na mandat od 4 godine. lanovi Predsjednitva mogu biti birani dvaput uzastopce, te potom 4 god. ne mogu biti ponovo birani. Nadlenosti Predsjednitva BiH su: 1. Voenje vanjske politike BiH, ukljuivo imenovanje ambasadora i predstavnika BiH u drugim meunarodnim organizacijama; 2. Kolektivni komandant Oruanih snaga BiH imenovanje i postavljenja generala u OS BiH; 3. Zastupanje BiH u meunarodnim i evropskim integracijama; 4. Voenje pregovora o sklapanju meunarodnih ugovora BiH i ratificiranje takvih ugovora; 5. Imenovanje predsjedavajueg Vijea ministara; 6. Izvravanje odluka Parlamentarne skuptine BiH; 7. Predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini BiH; 8. Obavljanje i drugih funkcija koje mu dodjeli Parlamentarna skuptina ili na koje pristanu entiteti; Vijee ministara BiH To je organ izvrne vlasti BiH koji vri svoja prava i dunosti kao vladine funkcije, u skladu sa Ustavom BiH, zakonima i drugim propisima BiH. Sjedite Vijea ministara je u Sarajevu. Vijee ministara ine predsjedavajui i ministri, i to: 1. Ministar vanjskih poslova; 2. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa; 3. Ministar financija i trezora; 4. Ministar komunikacija i prometa; 5. Ministar civilnih poslova; 6. Ministar za ljudska prava i izbjeglice; 7. Ministar pravde; 8. Ministar sigurnosti; 9. Ministar odbrane; Navedena ministarstva se osnivaju Zakonom o ministarstvima i drugim tijelima uprave u BiH, i istim zakonom su odreene nadlenosti tih ministarstava.

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Mandat Vijea ministara je 4 godine, isto kao i lanova Parlamentarne skuptine BiH. Predsjedavajueg Vijea ministara imenuje Predsjednitvo BiH, a odluku o imenovanju potrvuje Predstavniki dom Parlamentarne skuptine BiH. Ministre imenuje predsjedavajui Vijea ministara (2/3 iz FBiH, a 1/3 iz RS), a odluku o imenovanju takoer potrvuje Predstavniki dom Parlamentarne skuptine. ZAKONODAVNA VLAST FBIH Zakonodavna vlast FBiH je Parlament FBiH koji ima 2 doma: 1. Zastupniki (predstavniki) dom - sastoji se od 98 poslanika (zastupnika), koji se biraju na na neposrednim tajnim izborima, sa lista politikih stranaka, lista nezavisnih kandidata i nezavisnih kadidata. 2. Dom naroda - sastoji se od 58 delegata (izaslanika) i to po 17 delegata iz reda svakog od konstitutivnih naroda i 7 delegata iz reda ostalih. Delegate biraju kantonalne skuptine na mandat od 4 godine. Nadlenosti Parlamenta FBIH su: Donoenje ustava Donoenje zakona o vrenju funkcija federalne vlasti; Izbor predsjednika i dva potpredsjednika FBiH; Potvrivanje imenovanja Vlade FBiH veinom glasova; Donoenje budeta FBiH; Vrenje drugih nadlenosti koje su mu povjerene;

1. 2. 3. 4. 5. 6.

IZVRNA VLAST F BIH ef federalne izvrne vlasti je Predsjednik FBiH i dva dopredsjednika. Biraju se u Parlamentu FBiH, na nain da u Zastupnikom domu dobiju veinu, a u Domu naroda veinu u svim klubovima. Mandat im je 4 godine, a mogu biti smjenjeni od strane Ustavnog suda FBiH, na prijedlog Parlamenta FBiH. Nadlenosti Predsjednika (i dopredsjednka) FBIH su: 1. Imenovanje Vlade FBiH; 2. Imenovanje sudija Ustavnog suda FBIH na prijedlog Visokog sudskog i tuilakog vijea BiH; 3. Potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovog donoenja; 4. Davanje pomilovanja za djela utvrena federalnim zakonima; Vlada Federacije je izvrni organ FBiH, koja vri izvrnu vlast Federacije, ako odreene izvrne kompetencije nisu Ustavom Federacije predviene za Predsjednika, odnosno Potpredsjednike Federacije. Vladu FBiH imenuje Predsjednik FBiH uz saglasnost dva potpredsjednika i nakon konsultacija sa Premijerom, odnosno kandidatom za premijera - Mandatarom. Odluku o imenovanju potvruje Predstavniki

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
dom Parlamenta FBiH. Vladu FBiH ini premijer i ministri, premijer ima 2 zamjenika, a Vladu ini 15 ministara. KANTONALNO UREENJE FBIH - Zakon o federalnim jedinicama-kantonima FBiH je jedan od entiteta drave BiH. Sastoji od federalnih jedinica kantona. Imamo 10 kantona obrazovanih u FBiH. Kantoni imaju nazive odreene iskljuivo prema gradovima koji su sjedita odgovarajuih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim geografskim karakteristikama. Svaki kanton ima ustav kojim se osiguravaju institucije vlasti i zatita ljudskih prava. Naziv kantona se utvruje ustavom kantona: Unsko-sanski kanton sa sjeditem u Bihau Posavski kanton sa sjeditem u Oraju (sjedite kant. suda je u Odaku) Tuzlanski kanton sa sjeditem u Tuzli Zeniko-dobojski kanton sa sjeditem u Zenici Bosansko-podrinjski kanton sa sjeditem u Goradu Hercegovako-neretvanski kanton sa sjeditem u Mostaru Srednje-bosanski kanton sa sjeditem u Travniku (sjedite kantonalnog suda je u Novom Travniku) 8. Zapadnohercegovaki kanton sa sjeditem u irokom Brijegu 9. Sarajevski kanton sa sjeditem u Sarajevu 10. Kanton 10 sa sjeditem u Livnu
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

ZAKONODAVNA VLAST KANTONA To je Kantonalna skuptina koja se sastoji od jednog doma. Nadlenosti kantonalne skuptine su:
1. Priprema i 2/3 veinom usvaja kantonalni ustav; 2. Donosi zakone i druge propise za izvravanje kantonalnih nadlenosti; 3. Usvaja budet kantona;

NADLENOSTI GRADSKOG VIJEA

1. 2. 3. 4.

Priprema i 2/3 veinom usvaja statut grada; Bira gradonaelnika; Donosi budet grada; Donosi druge propise u izvravanju prenesenih ovlatenja i vri druga ovlatenja utvrena statutom;

NADLENOSTI OPINSKOG VIJEA

1. Priprema i 2/3 veinom usvaja statut opine; 2. Usvaja opinski budet;

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. Donosi propise o oporezivanju i na druge naine osigurava potrebno

oporezivanje;
4. Donosi propise i akte u izvravanju opinskih nadlenosti;

AMANDMANI NA USTAV FBIH Moe ih predlagati: Predsjednik FBiH u saglasnosti sa potpredsjednicima, ili Vlada FBiH, ili veina poslanika u Predstavnikom domu Parlamenta FBiH, ili veina bonjakih ili hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.

1. 2. 3. 4.

AMANDMANI NA USTAV BIH Izmjene i dopune ustava BiH mogu se vriti odlukom Parlamentarne skuptine BiH donesenom dvotreinskom veinom prisutnih delegata koji su glasali.

SUDSKI SISTEM U BIH

Na nivou BiH postoji: 1. Ustavni sud BiH (ustavna kategorija) i 2. Sud BiH (zakonska kategorija) USTAVNI SUD BIH Ustavni sud BiH nije redovni sud, on je ustavna kategorija! Sastav ustavnog suda Ustavni sud ima 9 (devet) sudija, a od toga: 4 bira Predstavniki dom Parlamenta FBiH, 2 Narodna Skuptina RS-a i 3 predsjednik Evropskog suda za ljudska prava uz obavezne konsultacije sa Predsjednitvom BiH koje nemaju obavezujui karakter (ne mogu biti iz susjednih zemalja). Imenuju se bez ogranienja mandata, i to do 70. god. ivota, ukoliko ranije ne budu razrijeeni saglasnou svih sudija ili sami podnesu ostavku. Odluuje se veinski (potrebno 5 glasova). Procedure i postupak pred sudom ureeni su Pravilima procedure, koje donosi Ustavni sud veinom glasova. Nadlenost ustavnog suda

10

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. Rjeavanje ustavnih sporova koji se pojavljuju izmeu entiteta, sporovi o

uspostavljanju paralelnih odnosa sa susjednim dravama, te ocjenjuje usklaenost zakona BiH i entiteta sa ustavom BiH (ove sporove mogu pokrenuti: svaki lan predsjednitva, predsjedavajui ili zamjenik predsjedavajueg jednog od domova PS BiH, predsjedavajui VM, te zastupnika bilo kojeg doma zakonodavnog tijela u BiH ili entitetima); 2. Apelaciona nadlenost (tzv. ustavne tube) pred Ustavnim sudom BiH moe se pojaviti pojedinac, jer je Ustavom propisano da on im a drugostepenu nadlenost o pitanjima sadranim u Ustavu (lj. prava) kada ona postanu predmetom spora po osnovu odluke bilo kojeg suda u BiH. Tri su pretpostavke da bi pojedinac podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH: 1. krenje ustavnog prava, 2. iscrpljiva nje svih pravnih lijekova u entitetu i 3. rok od 60 dana od pravomone odluke po redovnim pravnim lijekovima (ili 60 dana od dana prijema odluke suda iz entiteta??? ); 3. Rjeavanje ustavnih pitanja koje prosljeuju neki od sudova u BiH kada dou u situaciju da odluuju u nekom sporu u kojem treba primjeniti neki zakon za koji smatraju da je neustavan; 4. Deblokada rada PS BiH, vezano za pitanje vitalnog nacionalnog interesa;

SUD BIH On je redovni sud, utemeljen Zakonom o sudu BiH. On je i prvostepeni i drugostepeni sud. Sud BiH ima krivino odjeljenje (za krivina djela iz KZ BIH i drugih zakona BiH nadlean je Sud BiH u prvom stepenu), upravno odjeljenje (upravni sporovi protiv konanih akata organa i institucija BiH i graanskih stvari vezano za dravu) i apelaciono odjeljenje (odluuje po albama na odluke njegovih odjeljenja i po prigovorima u izbornom postupku). Na nivou FBiH:
1. Ustavni sud FBiH (ustavna kategorija) i 2. Vrhovni sud FBiH (zakonska kategorija)

Finansiraju se iz budeta FBiH. Na nivou kantona:

1. kantonalni sudovi (10 sudova - svaki kanton po jedan) i 2. opinski sudovi (ukupno u FBiH ima ih 28)

Finansiraju se iz budeta kantona. Na nivou Republike Srpske: 1. Ustavni sud RS, 2. Vrhovni sud RS, 3. Okruni sudovi (ukupno 5)

11

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osnovni sudovi (ukupno19) (Finansiraju se iz budeta kantona.) Na nivou Brko distrikta:
1. Osnovni sud Brko distrikta BIH (prvostepeni), 2. Apelacioni sud Brko distrikta BiH (drugostepeni).

Finansiraju se iz budeta Brko distrikta BiH.

FUNKCIJA SUDOVA Sudovi sude i kad sud sudi tada ima represivnu i preventivnu funkciju. Sud je u represivnoj funkciji kada sudi u krivinim predmetima. Preventivnost se ostvaruje kroz statistiku i analitiku. Na osnovu toga sainjavaju informacije za nadlena tijela (npr. podatak o porastu maloljetnikog kriminaliteta). TUILATVA Tuilatvo goni! U reformi krivinog prava polazni princip bio je da je krivino pravosue vrenje javnih ovlatenja. Tuilatvo goni za sva krivina djela. U FBiH privatne tube vie nema, oteeni ne moe vie preuzeti krivino gonjenje (u RS jo uvijek postoji ova mogunost). FEDERALNO PRAVOBRANILATVO Federalno pravobranilatvo prua pravnu zatitu imovini i imovinskim interesima FBiH, kantonalno pravobranilatvo prua pravnu zatitu imovini i imovinskim interesima kantonu, a opinsko pravobranilatvo pravnu zatitu imovini i imovinskim interesima opine. Federalni pravobranitelj moe biti diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom i 10 godina iskustva na imovinsko-pravnim poslovima i da je stekao ugled strunjaka u imovinsko-pravnim odnosima, koji nije osuivan za odreena krivina djela i da ispunjava zdravstvene uslove koji se trae za dravnog slubenika. Pored federalnog pravobranitelja, imamo zamjenika federalnog pravobranitelja, pomonike i druge slubenike pravobraniteljstva. Federalnog pravobranitelja predlae Federalni ministar pravde, a imenuje ga Premijer FBiH uz saglasnost dva zamjenika, i uz potvrdu Parlamenta FBiH.

12

WWW.BH-PRAVNICI.COM

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Obavezna uputstva federalnog pravobranitelja: izdaje ih kantonalnim i opinskim pravobraniteljima u pogledu primjene federalnih zakona (radi ujednaavanja primjene federalnih zakona na podruju cijele FBiH). U kantonima su kantonalnim zakonima propisana kantonalna/opinska pravobranilatva.

OMBDUSMENI BiH Imamo trojicu ombudsmena za ljudska prava BiH. Osnovna im je funkcija da tite ljudska prava i slobode u BiH. Imenuje ih Parlamentarna skuptina BiH. Mandat im je est godina i mogu biti ponovo imenovani. Imenuju se iz reda tri konstitutivna naroda, ne iskljuujui mogunost da bude i iz reda ostalih. Za ombudsmana moe biti imenovan dravljanin BiH, koji nije osuivan za odreena krivina djela, koji ispunjava zdravstvene uslove koji se trae za dravnog slubenika, diplomirani pravnik sa poloenim pravosudnim ispitom i sa 10 godina iskustva na pravnim poslovima, te sa dokazanim iskustvom u oblasti zatite ljudskih prava i sloboda, te koji ima visok moralni ugled. Sjedite im je u Banjaluci, a uredi u Sarajevu, Mostaru i Brko Distriktu.

13

WWW.BH-PRAVNICI.COM