Elektrini strujni krug

Elektrini strujni krug sastoji se od troila i elektrinog izvora meusobno spojenih elektrinim vodovima. U elektrini strujni krug mogu se dodati prekida i mjerni instrumenti.

Kao izvor elektrine energije moe se koristiti baterija koja ima dva pola: + i -. Uloga baterije je da pokree elektrinu struju. Elektrina struja prenosi elektrinu energiju iz baterije do troila gdje se elektrina energija pretvara u druge oblike energije. Kao troilo moe sluiti arulja u kojoj se elektrina energija pretvara u svjetlosnu i toplinsku energiju. Elektrina struja vraa se nazad u bateriju - tee u krug. !rekida u strujnom krugu slui za otvaranje i zatvaranje strujnoga kruga. Elektrina struja moe tei samo zatvorenim strujnim krugom. "mjer elektrine struje je od + prema polu elektrinog izvora i naziva se dogovoreni ili tehniki smjer struje. Elektrini strujni krug moemo usporediti sa vodenim krugom. Elektrinoj struji odgovara vodena struja elektrinom izvoru vodena #rpka koja tjera vodu a troilu odgovara vodeni kota kojeg pokree energija vode. Zapamtiti

strujni krug - sastoji se od elektrinog izvora i troila me$usobno povezani% elektrinim vodovima elektrina struja - prenosi elektrinu energiju od izvora do troila elektrina struja - tee samo zatvorenim strujnim krugom dogovoreni ili te%niki smjer elektrine struje je od + prema & polu elektrinog izvora

Doznaj vie
'

(esto sreemo razne strujne krugove kao na primjer strujni krug na bi#iklu kod kojega kao izvor slui dinamo ure$aj a kao troilo prednje svjetlo. "trujni krug nalazi se i u naem sr#u u kojem je izvor sinus vor smjeten u desnoj pretklijetki.

Elektrini vodii i izolatori

)vari se s obzirom na svojstvo da li provode elektrinu struju ili ne dijele na elektrine vodie i izolatore. )vari koje provode elektrinu struju nazivaju se elektrini vodii a tvari koje ne provode elektrinu struju nazivaju se elektrini izolatori. *a bismo utvrdili da li je neka tvar elektrini vodi ili izolator spojimo ju u strujni krug. +ko arulji#a svijetli znai da ta tvar provodi elektrinu struju a ako arulji#a ne svijetli znai da tvar ne provodi elektrinu struju. Elektrini vodii ,!-KU" '. su metali, grafit, vodene otopine soli, kiselina i lu ina koje nazivamo elektroliti . )jelesne tekuine u ljudskom tijelu su elektroliti pa je i ljudsko tijelo vodi. Elektrini izolatori ,!-KU" /. su plastika, staklo, guma, suho drvo, suhi papir, keramika, destilirana voda, zrak. U praktinoj uporabi vani su i vodii i izolatori. -ko i#e elektrini% vodova je plastika ili guma koja je izolator i ne dozvoljava prijelaz elektrine struje na druga tijela s kojima je vod u dodiru. )ako$er se i drke elektriarski% alata izra$uju od izolatora. 0apamti:

Elektrini vodii - tvari koje provode elektrinu struju: o metali

o o

gra1it elektroliti

Elektrini izolatori - tvari koje ne provode elektrinu struju:

o o o o

plastika guma por#ulan drvo

/

o o o

papir zrak destilirana voda

2judsko tijelo je elektrini vodi.

!roila u strujnom krugu

!roilo je ureaj u kojem se elektrina energija pretvara u druge oblike energije. U arulji#i na primjer dolazi do pretvorbe elektrine energije u svjetlosnu i toplinsku. U strujnome krugu troila se mogu spajati serijski i paralelno. "pajanje troila jedno za drugim u nizu naziva se serijski spoj. Kod serijskog spoja arulji#a dodavanjem nove arulji#e sve arulji#e svijetle slabije ,!-KU" '. a kada jedna od arulji#a pregori strujni krug je otvoren i njime ne tee elektrina struja i niti jedna arulji#a ne svijetli. "arulji#e su ovisne jedna o drugoj. 3zravno spajanje troila jedno na drugo naziva se paralelni spoj. Kod paralelnog spoja sve arulji#e svijetle punim sjajem ,!-KU" /. a kada jedna arulji#a pregori ostale arulji#e svijetle jer je otvoren samo jedan dio strujnoga kruga. "arulji#e nisu ovisne jedna o drugoj. U razliitim spojevima arulji#e razliito svijetle iz ega moemo zakljuiti da kroz nji% ne tee jednaka elektrina struja odnosno nisu dobile jednake koliine elektrine energije iz izvora. U njima se ne pretvara jednaka koliina elektrine energije u svjetlosnu i toplinsku energiju. U kuanstvu su sva troila spojena paralelno i kada jedno troilo iskljuimo - ostala troila rade. Zapamtiti

serijski spoj - troila zavise jedno o drugomu a struja koja tee kroz nji% je slabija paralelni spoj - troila ne zavise jedno o drugom a struja koja kroz nji% tee je jaa
4

!oplinsko, svjetlosno i kemijsko djelovanje elektrine struje

Elektrinim strujnim krugom tee elektrina struja i prenosi elektrinu energiju od izvora do troila. Elektrinu struju koja tee elektrinim vodovima ne moemo vidjeti ali moemo ju prepoznati po njezinom djelovanju. Kada kroz tanku metalnu i#u tee elektrina struja i#a se zagrije. )o je toplinsko djelovanje elektrine struje. 5etali koji se jako zagrijavaju kada kroz nji% tee elektrina struja nazivaju se elektrini otporni#i. U njima se velika koliina elektrine energije pretvara u toplinsku energiju. )oplinsko djelovanje je opasno ako kroz vodove potee jaka struja pri emu se oni zagriju i uare to moe izazvati poar. Kao zatita od pregrijavanja vodova koristi se osigura kroz koji prolazi tanka metalna nit ,!-KU" '. koja se prolaskom jake struje zagrije i pukne te prekine strujni krug. +ko se prolaskom elektrine struje kroz tanku i#u i#a toliko zagrije da se uari ,!-KU" /. dolazi do isijavanja svijetlosti. )o je svjetlosno djelovanje elektrine struje koje se koristi u aruljama. 6i#a kojom u balonu arulje prolazi elektrina struja naziva se arna nit i izra$ena je od vol1rama koji ima visoko talite te se ne rastali. !rvu elektrinu arulju izradio je Edison a arna nit te arulje bila je od bambusa. 0asluge za arulje sa vol1ramovom arnom niti pripadaju naem znanstveniku 7ranji 8anamanu. 6arulje sa arnom niti nisu ekonomine jer se veliki dio elektrine energije pretvara u toplinsku energiju. !uno su ekonominije 1luores#entne arulje kod koji% elektrina struja prolazi kroz neki plin koji zbog toga svijetli. U njima je toplinsko djelovanje elektrine struje manje
9

izraeno. !ri prolasku elektrine struje kroz elektrolite dolazi do kemijski% pro#esa. )o je kemijsko djelovanje elektrine struje. Zapamtiti

el.struju ne vidimo ali ju prepoznajemo po njenom djelovanju pri prolasku el.struje kroz tanku i#u i#a se zagrijava i isijava svijetlost prolaskom elektrine struje kroz elektrolite dolazi do kemijski% pro#esa

$agnetno djelovanje elektrine struje

$agnetne pojave izazivale su veliko zanimanje jo u antiko doba. :aziv magnet dolazi od imena pokrajine 5agnezije u 5aloj +ziji gdje je prona$ena ruda koja privlai eljezne predmete. *anas su magneti obino izra$eni u obliku ,!-KU" '. tapa potkove ili ploi#e. "vaki magnet ima dva magnetna pola % sjeverni oznaen slovom & i ju ni oznaen slovom '. 5agnet djeluje na drugi magnet magnetnom silom ,!-KU" /. koja moe biti privlana i odbojna. (stoimeni se magnetni polovi odbijaju, a raznoimeni privlae . !rostor u kome djeluje magnetna sila naziva se magnetno polje a prikazuje se magnetnim silni#ama koje izlaze iz sjevernog magnetnog pola a ulaze u juni magnetni pol ,!-KU" 4.. 5agnetno polje moemo zorno predoiti pomou eljezne piljevine koja se posloi u magnetne silni#e. 5agnetno polje najjae je u blizini magnetni% polova. 0emlja je tako$er jedan veliki magnet iji se sjeverni magnetni pol nalazi u blizini junog geogra1skog pola a juni magnetni pol u blizini sjevernog geogra1skog pola. !rva primjena magneta bio je kompas.
;

*anski 1iziar )ersted jo u '<. stoljeu otkrio je vezu izme$u magnetni% i elektriki% pojava. 5agnetna igla postavljena u blizini vodia kojim tee elektrina struja zakree se i tako ostaje sve dok vodiem tee struja ,!-KU" 9.. !romjenom smjera elektrine struje kroz vodi magnetna igla zakree se u suprotnom smjeru. )o je magnetno djelovanje elektrine struje. )ko vodia kojim tee elektrina struja stvara se magnetno polje iji smjer ovisi o smjeru elektrine struje. +ko umjesto ravnog vodia koristimo zavojni#u dobit emo jae magnetno polje ,!-KU" ;. slino magnetnom polju ravnog magneta. Kada zavojni#om tee struja ona djeluje kao magnet a kada njome ne tee struja ona ne djeluje kao magnet. $agnetno polje zavojni#e jae je ako je broj namotaja vei a struja koja njome prolazi jaa. 5agnetno polje zavojni#e moe se pojaati tako da se u nju uloi eljezni predmet ,!-KU" =.. )akvu zavojni#u nazivamo elektromagnet & djeluje kao magnet dok njome tee struja. Kada se iskljui struja prestaje magnetno djelovanje. Elektromagneti se koriste kod moderni% brzi% vlakova koji lebde na trani#ama zbog odbojne sile izme$u elektromagneta u trani#ama i u podnoju vlaka.

Zapamti

svaki magnet ima sjeverni ,:. i juni ,". magnetni pol istoimeni se polovi odbijaju a raznoimeni se privlae magnetno polje - prostor u kome djeluje magnetna sila magnetno polje prikazuje se silni#ama silni#e izlaze iz : a ulaze u " magnetni pol 0emlja je magnet -ersted je otkrio vezu izme$u magnetni% i elektrini% pojava oko vodia kojim tee struja javlja se magnetno polje smjer magnetnog polja oko vodia kojim tee elektrina struja ovisi o smjeru struje magnetno polje zavojni#e - jae je od magnetnog polja ravnog vodia elektromagnet - zavojni#a sa eljeznom jezgrom
=

*rimjena magnetskog djelovanja elektrine struje % elektromotor

-ko vodia kojim tee struja stvara se magnetno polje iji smjer ovisi o smjeru struje kroz vodi. +ko vodi kojim tee struja ,!-KU" '. postavimo u magnetno polje izme$u polova nekog magneta dolazi do me$udjelovanja dva magnetna polja to rezultira pomi#anjem vodia. +ko se promjeni smjer struje kroz vodi on se pomie na drugu stranu. *o iste pojave dolazi i ako zamijenimo magnetne polove magneta. :a me$udjelovanju magnetnog polja vodia kojim tee struja i magnetnog polja magneta zasniva se rad elektromotora. Elektromotor je ureaj u kojem dolazi do pretvorbe elektrine
>

energije u mehaniku energiju. "astoji se od dijela koji miruje - statora i dijela koji se giba - rotora. "tator je magnet a rotor zavojni#a kroz koju tee struja i koja se zbog me$udjelovanja magnetski% polja okree. :a taj nain elektrina energija iz izvora pretvara se u mehaniku energiju+ Zapamtiti

rad elektromotora - zasniva se na me$udjelovanju magnetnog polja vodia kojim tee struja i magnetnog polja stalnog magneta elektromotor - pretvara elektrinu energiju u me%aniku energiju

*oznaj vie '<</. godine :ikola )esla je otkrio naelo okretnog magnetskog polja i time omoguio izradu elektromotora izmjenine struje. *anas ?@A svi% elektromotora u svijetu koristi za svoj rad )eslino okretno magnetsko polje.

Elektrini naboj i elektrina sila

Bije elektri#itet dolazi od grke rijei elektron to znai jantar. Cantar je skrutnuta biljna smola. !rije / ;@@ godina grki 1ilozo1 )ales 5ileanin otkrio da komad jantara natrljan su%om krpom privlai lagane predmete koji su mu u blizini kao su%o lie i perje. U '=. st ,iliam -ilbert te je otkrio da ista svojstva pokazuju i druge tvari kada se natrljaju ,!-KU" '. kao na primjer staklo i dijamant. )akve se tvari prema jantaru nazivaju elektrinim. !okusima je ustanovljeno da postoje dvije vrste elektrinog naboja koji se nazivaju pozitivni i negativni naboj.
<

:ositelj negativnog naboja je elektron koji se giba u elektronskom omotau a nositelj pozitivnog naboja je proton koji se nalazi u atomskoj jezgri. U atomu broj protona jednak je broju elektrona pa je atom elektriki neutralan. !ri trljanju tijela dolazi do prelaska elektrona s jednog tijela na drugo. Kada tijelo ima viak elektrona u odnosu na broj protona ono je negativno naelektrizirano. Kada ima manjak elektrona u odnosu na broj protona onda je pozitivno naelektrizirano. +ko plastini tap trljamo vunenom krpom on postaje negativan a krpa pozitivna a kada stakleni tap trljamo vunenom krpom on postaje pozitivan a krpa negativna. *a li je tijelo naelektrizirano ,!-KU" /. moemo utvrditi pomou elektroskopa. 3zme$u naelektrizirani% tijela djeluje elektrina sila koja moe biti privlana i odbojna. 3stoimeni naboji se odbijaju a raznoimeni se privlae. ,!-KU" 4. Kada neutralnoj kugli#i pribliimo negativno naelektrizirani plastini tap on ju privue i pri dodiru do$e do prelaska elektrona sa tapa na kugli#u te i ona postaje negativno naelektrizirana pa ju tap odbija. Elektrini naboj oznaava se sa D a mjerna jedini#a je kulon - oznaka E. :ajmanja koliina naboja u prirodi je naboj jednog elektrona odnosno protona i iznosi .,/0.1%.2 3. )aj naboj naziva se elementarni naboj i oznaava sa e. Zapamtiti4 dvije su vrste elektrinog naboja pozitivni negativni nositelj pozitivnog naboja je proton nositelj negativnog naboj je elektron broj protona u atomu jednak je broju elektrona pozitivno tijelo ima vie protona nego elektrona a negativno tijelo ima vie elektrona nego protona elektriziranost se utvr$uje elektroskopom istoimeni se naboji se odbijaju a raznoimeni privlae e F ' =G'@-'? E

Elektrina struja u metalima i elektrolitima

0namo da atomi sadre jednak broj protona i elektrona te su elektriki neutralni. Elektroni su pokretljivi i mogu prelaziti sa tijela na tijelo ili se kretati unutar tijela. Kada atom izgubi jedan ili vie elektrona postaje pozitivan i naziva se pozitivni ion a ako primi jedan ili vie elektrona postaje negativan i naziva se negativni ion. 5etali su dobri vodii elektrine struje. Bazlog tome je nji%ova kristalna gra$a. !ozitivni ioni pravilno su raspore$eni a slobodni pokretljivi elektroni
'@

gibaju se izme$u nji% u svim smjerovima. Kada metal prikljuimo na elektrini izvor pozitivni pol izvora privlai negativne elektrone i oni se svi poinju gibati od negativnog prema pozitivnom polu elektrinog izvora. )ada kaemo da tee elektrina struja. Elektrina struja u metalima je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. !ojam elektrine struje uveden je u prvoj polovi#i '?. stoljea. )ada se jo nije znalo o elektronima kao nositeljima negativnog naboja pa je dogovoreno da se za smjer elektrine struje uzima smjer u kome bi se gibao pozitivni naboj. "mjer elektrine struje upravo je suprotan. :o dogovor o smjeru elektrine struje i danas se potuje i on je od pozitivnog prema negativnom polu izvora. Elektrinu struju provode i elektroliti - vodene otopine soli kiselina i luina. -tapanjem u vodi te se tvari razlau na pozitivne i negativne ione. Kada se u elektrolit urone dva metalna tapia spojena na elektrini izvor pozitivni ioni poinju se gibati prema negativnom tapiu a negativni ioni prema pozitivnom tapiu. "vojim usmjerenim gibanjem pozitivni i negativni ioni ine elektrinu struju. Elektrina struja u elektrolitima je usmjereno gibanje iona. :eki su plinovi tako$er elektrini vodii a elektrina struja u plinovima je usmjereno gibanje iona i elektrona. !rimjer struje iona i elektrona kroz zrak je munja. Kratkotrajna struja potee izme$u oblaka i tla ili oblaka me$usobno pri emu se javlja bljesak i uje grmljavina. Zapamtiti4

atomi s manjkom elektrona & pozitivni ioni atomi sa vikom elektrona & negativni ioni elektrina struja u metalima & usmjereno gibanje slobodni% elektrona

Jakost elektrine struje

Elektrina struja je usmjereno gibanje elektrinog naboja. +ko presjekom vodia u odre$enom vremenu pro$e vie naboja elektrina struja je jaa.
''

5vo#ijent elektrinog naboja koji proe presjekom vodia u nekom vremenu i toga vremena, naziva se jakost elektrine struje. -znaava se velikim slovom (:

5jerna jedini#a za jakost elektrine struje je amper i oznaava se velikim slovom 6 a nazvana je u ast 1ran#uskom 1iziaru +ndre-5arie +mperu. +mper je jednak kvo#ijentu kulona i sekunde

"truja koja tee vodiem ima jakost jednog ampera ako u jednoj sekundi presjekom vodia pro$e naboj od jednog kulona odnosno est trilijuna elektrona. Cakost elektrine struje u strujnom krugu mjeri se pomou ampermetra ,!-KU" '. koji se u strujni krug ukljuuje serijski. +ko su troila u strujni krug spojena serijski ,!-KU" /. jakost struje svuda je jednaka. Kod paralelnog spoja troila struja se grana pri emu ,!-KU" 4. je jakost struje prije grananja jednaka zbroju jakosti struja u pojedinim granama:

Zapamtiti4

3 - jakost elektrine struje D - naboj koji pro$e vodiem t - vrijeme

u serijskom spoju jakost struje svuda je jednaka

u paralelnom spoju struja se grana

(zvori elektrine energije

'/

"vaki elektrini izvor ima dva pola- pozitivni i negativni. !ozitivni pol ima manjak elektrona a negativni pol ima viak elektrona. !rikljuivanjem izvora u strujni krug negativni pol izvora djeluje na slobodne elektrone u elektrinom vodu odbojnom a pozitivni pol privlanom silom i strujnim krugom tee elektrina struja. Elektrini izvor obavlja rad na elektrinom naboju koji prenosi elektrinu energiju od izvora do troila gdje se ona pretvara u druge oblike energije. 5vo#ijent obavljenog rada izvora i naboja koji prenosi energiju naziva se elektrini napon i oznaava slovom 74

:apon izvora pokree naboj u strujnom krugu i tako stvara elektrinu struju. :a isti nain visinska razlika izvora i ua rijeke pokree vodu i stvara vodenu struju. 5jerna jedini#a za napon je volt nazvana u ast talijanskom 1iziaru Holti poznatom po otkriu elektroskopa i voltinog lanka. :aprava za mjerenje napona je voltmetar ,!-KU" '. koji se u strujni krug ukljuuje paralelno na izvor ili troilo. Kada je potreban vei napon u strujnom krugu izvori se spajaju serijski ,!-KU" '. i ukupan napon jednak je zbroju napona pojedini% izvora. U strujnom krugu troila se mogu spajati serijski i paralelno. *ri serijskom spoju troila ,!-KU" /. napon izvora jednak je zbroju napona na pojedinim troilima4

a pri paralelnom spoju 8*)57' 9: napon na svakom troilu jednak je naponu izvora. :apon na svakom troilu pokazuje koliko se u njemu dula elektrine energije pretvorilo u druge oblike energije prolaskom naboja od jednog kulona. Zapamtiti4

elektrini napon - kvo#ijent rada izvora i naboja

'4

U - napon I - rad D - naboj

napon se mjeri voltmetrom koji se spaja paralelno na izvor ili troilo mjerna jedini#a za napon je volt - H serijskim spajanjem izvora napon se u strujnom krugu poveava serijski spoj troila - napon izvora jednak je zbroju napona na svim troilima paralelni spoj troila - napon na svakom troilu jednak je naponu izvora

'9

Elektromagnetna induk#ija
'</@.godine -ersted je otkrio da se oko vodia kojim tee struja javlja magnetno polje. -dma% se postavilo pitanje da li postoji suprotan uinakda li magnetno polje moe stvoriti elektrinu strujuJ -dgovor na to pitanje dao je engleski 1iziar $i#hael ;arada< '<4'. godine. -tkrio je ,!-KU" '. da se gibanjem magneta unutar zavojni#e u njoj javlja elektrina struja. "pojimo li zavojni#u na osjetljivi ampermetar i u nju naglo gurnemo magnet dolazi do otklona kazaljke - tj. potee struja kroz zavojni#u. Kada magnet umirimo u zavojni#i kazaljka se vraa na nulu a pri izvlaenju magneta iz zavojni#e ponovo se otklanja ali na drugu stranu. "truja u zavojni#i tee samo pri gibanju magneta unutar zavojni#e. Kto je gibanje bre struja je jaa. Umjesto magneta moe se pomi#ati zavojni#a - uinak je isti. U zavojni#i se pri me$usobnom gibanju magneta i zavojni#e javlja napon koji pokree elektrinu struju. !ojava stvaranja napona me$usobnim gibanjem magneta i zavojni#e naziva se elektromagnetna induk#ija a tako dobiveni napon naziva se indu#irani napon. 0bog indu#iranog napona krugom tee struja koja mijenja smjer i naziva se izmjenina struja. 3ndu#irani napon i struja ,!-KU" /. mogu se dobiti i gibanjem ravnog vodia u magnetnom polju. :a prin#ipu elektromagnetne induk#ije radi generator ,!-KU" 4. u kojem se me%anika energija gibanja zavojni#e u magnetnom polju pretvara u elektrinu energiju. -vo otkrie u praksi je primijenio %rvatski znanstvenik &ikola !esla rodom iz "miljana kod Lospia. 3zumio je niz ure$aja na izmjeninu struju od koji% su mnogi nali iroku primjenu. !o )esli je nazvano jedno brdo na 5jese#u kao i mjerna jedini#a za magnetnu induk#iju. Zapamtiti4

elektromagnetna induk#ija - dobivanje elektrinog napona me$usobnim gibanjem magneta i zavojni#e

';

elektromagnetnom induk#ijom dobiva se struja koja mijenja smjer izmjenina struja

Rad i snaga elektrine struje

Elektrina struja prenosi u strujnom krugu elektrinu energiju iz izvora do troila gdje se ona pretvara u druge oblike energije. U elektrinom grijau ,!-KU" /<. elektrina se energija pretvara u toplinsku. Kaemo da struja obavlja rad na raun elektrine energije izvora koja se pri tome smanji za iznos obavljenog rada. =ad elektrine struje u nekom troilu jednak je umnoku napona na njemu jakosti struje koja njime prolazi i proteklog vremena:

5jerna jedini#a za rad elektrine struje je d ul. Hea mjerna jedini#a je kilovatsat. Bad se oznaava sa ,. 'naga elektrine struje u nekom troilu jednaka je umnoku napona na tom troilu i jakosti struje koja njime prolazi

+ko je snaga vea znai da se u tom troilu pretvori vea koliina elektrine energije u druge oblike energije u kraem vremenu. -znaka za snagu je * a mjerna jedini#a vat - oznaka ,. Zapamtiti4

Bad elektrine struje F pretvorba elektrine energije izvora u druge oblike energije

'=

Cedini#e za rad elektrine struje su dul i kilovatsat

' kI% F 4 =@@ @@@ C ! - snaga

Cedini#a za snagu je vat a vee jedini#e su:

' kIF' @@@ I ' 5IF' @@@ @@@ I ' LIF ' @@@ @@@ @@@ I

Elektrini otpor
U strujnom krugu napon elektrinog izvora tjera elektrinu struju kroz vodie. Kto je napon izvora vei to je i struja kroz vodi jaa. +ko uz isti napon izvora u strujni krug spojimo razliite vodie jakost struje kroz nji% nee biti jednaka. "vojstvo vodia o kojem ovisi jakost struje koja njime prolazi naziva se elektrini otpor i oznaava se slovom =. :eki se vodii vie a neki manje opiru prolasku struje kroz nji%. Elektrini otpor vodia moe se izraunati kao kvo#ijent napona na njegovim krajevima i jakosti struje koja prolazi njime:

5jerna jedini#a za elektrini otpor je om 8>: nazvana u ast njemakom 1iziaru -%mu koji je pokusima utvrdio da razliiti materijali imaju razliite elektrine otpore. 0namo da je elektrina struja u metalu usmjereno gibanje slobodni% elektrona. Elektrini otpor posljedi#a je sudara elektrona sa pozitivnim ionima kristalne reetke ,!-KU" '.. !ozitivne ione moemo usporediti sa pravilno raspore$enim avliima na drvenoj kosini a slobodne elektrone sa kugli#ama koje se sputaju niz kosinu. !ri tim sudarima elektroni dio energije predaju ionima i zbog toga usporavaju. *ok ioni jae titraju oko ravnoteni% poloaja poveava se unutarnja energija vodia te se on zagrijava. )o saznanje primijenio je Edison i izradio arulju sa arnom niti koja se prolaskom struje zagrije i svijetli. -sim o materijalu elektrini otpor ovisi i o duljini i povrini presjeka vodia.
'>

!oetkom /@. stoljea otkriveno je da neki materijali na temperaturama blizu @ K ,-/>4M E. provode elektrinu struju bez otpora. )akvi se materijali nazivaju supravodii. 0animljivo je da supravodii djeluju odbojnom silom na magnet pa on lebdi iznad nji%. )a pojava se naziva magnetna levita#ija. *anas se istrauju materijali koji bi imali svojstva supravodljivosti na sobnoj temperaturi. Zapamtiti4

svaki vodi ima elektrini otpor koji se opire prolasku struje kroz njega

B - elektrini otpor U - napon 3 - jakost struje 5jerna jedini#a za elektrini otpor je om - oznaka N

' kN F ' @@@ N ' 5N F ' @@@ @@@ N ' LN F ' @@@ @@@ @@@ N

elektrini otpor - posljedi#a je sudara elektrona sa ionima kristalne reetke metala supravodii - provode struju bez otpora

'<

)hmov zakon
Elektrini otpor je svojstvo vodia da se opire prolasku struje kroz njega. 5jerei jakosti struje kroz vodi kada se na njegovim krajevima mijenja napon dolazimo do spoznaje da je elektrini otpor vodia stalan i ne ovisi o naponu na njegovim krajevima. )o pravilo naziva se -%mov zakon i vrijedi za sve metalne vodie. -tpor vodia iskazuje se kao kvo#ijent napona i jakosti struje:

Hodii za koje vrijedi )hmov zakon nazivaju se omski vodii. !ostoje i vodii iji otpor ovisi o naponu a nazivaju se neomski vodii. 5ijenjajui napon izvora ,!-KU" '. mijenja se jakost struje kroz vodi uz stalan otpor. !oveanjem napona poveava se jakost struje a gra1 koji pokazuje ovisnost jakosti struje o naponu naziva se 7%( karakteristika vodia. Cakost struje kroz neki vodi razmjerna je naponu na njegovim krajevima a obrnuto razmjerna otporu vodia. Cakost struje jednaka je kvo#ijentu napona i otpora:

Hodii u kojima se velik dio elektrine energije pretvara u druge oblike

'?

energije nazivaju se otporni#i. -tporni#i se u strujni krug mogu spajati serijski i paralelno. !ri serijskom spajanju otpornika ukupan otpor spoja poveava se dodavanjem otpornika i jednak je zbroju otpora pojedini% otpornika:

!ri paralelnom spajanju otpornika ukupan otpor spoja se smanjuje dodavanjem otpornika i re#iprona vrijednost ukupnog otpora jednaka je zbroju re#iproni% vrijednosti pojedini% otpornika:

Zapamti4

elektrini otpor vodia - ne ovisi o naponu na njegovim krajevimaiskazuje se kao kvo#ijent napona i struje

7%( karakteristika - gra1 ovisnosti jakosti struje o naponu

otporni#i - vodii u kojima se velik dio elektrine energije pretvara u druge oblike energije ukupni otpor serijski spojeni% otpornika jednak je zbroju otpora pojedini% otpornika:

kod paralelnog spoja otpornika re#iprona vrijednost ukupnog otpora jednaka je zbroju re#iproni% vrijednosti otpora pojedini% otpornika:

/@

Opasnosti i zatita od strujnog udara

Elektrina je energija odma% nakon otkria nala iroku primjenu i danas bez nje ne moemo zamisliti suvremeni ivot. !ored svi% prednosti u odnosu na druge oblike energije elektrina energija predstavlja i poten#ijalnu opasnost za ljudski ivot. "tani#e ljudskog tijela veim su dijelom gra$ene od vodene otopine koja provodi struju - elektrolita. !ostane li tijelo dio strujnog kruga kroz njega e potei struja o ijoj jakosti ovise posljedi#e njezinog djelovanja. !rolazak struje kroz ljudsko tijelo naziva se strujni udar. "trujni udar izaziva grenje miia pa tako i sranog miia koji se stegne i ne moe obavljati svoju 1unk#iju. !ored grenja miia struja moe izazvati i druge posljedi#e kao to su opekotine i razaranje tkiva. Kontrolirani strujni udar koristi se pri elektrookovima ime se ponovo potie rad sr#a. :ajvanija zatita od strujnog udara su izolatori i uzemljenje. Kako se zatititi od strujnog udaraJ

elektrine sklopke i ure$aje nikada ne smijemo dirati vlanim rukama i dok stojimo na vlanom podu ako osjetimo da neki aparat pri dodiru trese moramo ga odnijeti na popravak elektrine aparate prilikom popravka iskljuiti iz struje izbjegavati duge kablove po podu prostorije
/'

na uli#i ne dirati nikakve i#e jer ne znamo da li su pod naponom za vrijeme oluje ne sklanjati se pod osamljena stabla ne nositi sa sobom metalne predmete i ne kretati se na mjestima gdje nema predmeta vii% od nas pri pruanju pomoi osobi koja je izloena strujnom udaru prvo treba prekinuti dovod struje kako ne bismo i mi postali dio strujnog kruga

Zapamti4

strujni udar - prolazak elektrine struje kroz tijelo posljedi#e prolaska struje kroz tijelo ovise o njenoj jakosti:
o o o o

@ ; m+ & ovjek osjeti kao pe#kanje ; m+ - osjea se bol '@ m+ - dolazi do grenja miia i oteanog disanja '@@ m+ - dolazi do grenja sranog miia to izaziva smrt

*oluvodii
)vari koje provode elektrinu struju nazivaju se vodii a tvari koje ne provode elektrinu struju nazivaju se izolatori. !osebnu vrstu tvari predstavljaju poluvodii koji su u normalnim uvjetima izolatori a u posebnim uvjetima postaju vodii. "ili#ij je kemijski element koji je naao iroku primjenu u proizvodnji poluvodia. )ri su vrste poluvodia:

isti poluvodii : - poluvodii ! - poluvodii

!ri niskim temperaturama u sili#ijevoj kristalnoj reetki nema slobodni% elektrona i on je izolator. !oveanjem temperature kovalentni elektroni naputaju vezu sa susjednim atomima i gibaju se kristalnom reetkom kao slobodni te sili#ij postaje vodi. )o je isti poluvodi.
//

& - tip poluvodia nastaje ugradnjom peterovalentnog arsena u kristalnu reetku etverovalentnog sili#ija. !ri tome se etiri valentna arsenova elektrona veu sa susjednim atomima sili#ija a jedan ostaje slobodan. "lobodni elektroni nositelji su struje u : - poluvodiu. * - poluvodi nastaje ugradnjom trovalentnog indija u kristalnu reetku etverovalentnog sili#ija. !ri tome se tri valentna elektrona indija veu sa susjednim atomima sili#ija a jedan elektron nedostaje. 5anjak elektrona u kristalnoj reetki ponaa se kao pozitivni naboj koji se premjeta kristalom i naziva se upljina. !okretljive upljine nositelji su struje u ! - poluvodiu. "pajanjem : i ! poluvodia nastaje !: spoj koji proputa struju samo u jednom smjeru i naziva se poluvodika dioda. )akav spoj koristi se za ispravljanje izmjenine struje. "poj tri poluvodia gdje je u sredini poluvodi drugog tipa naziva se tranzistor. )ranzistor moe biti sastavljen kao !:! ili :!: spoj. U strujnom krugu slui za pojaavanje signala ili kao brza sklopka. )ranzistori se koriste u raunalima iji se rad zasniva na brzom otvaranju i zatvaranju ogromnog broja strujni% krugova. *eset godina nakon otkria tranzistora napravljen je prvi ip koji se sastoji od sili#ijeve ploi#e na koju je ugra$en velik broj tranzistora dioda i drugi% elektroniki% elemenata. Zapamtiti4

poluvodii - tvari koje su u normalnim uvjetima izolatori a u posebnim uvjetima postaju vodii vrste poluvodia:
o o o

isti poluvodii : - poluvodii ! - poluvodii

sili#ij - postaje isti poluvodi poveanjem temperature : - poluvodi nastaje ugradnjom arsena u kristalnu reetku sili#ija nositelji struje su slobodni elektroni ! - poluvodi - nastaje ugradnjom indija u kristalnu reetku sili#ija nositelji struje su pokretljive upljine poluvodika dioda - !: spoj - proputa struju samo u jednom smjeru tranzistor - !:! ili :!: spoj - strujnom krugu slui za pojaavanje signala ili kao sklopka
/4

!ransformator
!ransformator je ure$aj koji slui za promjenu izmjeninog napona pa samim tim i izmjenine struje. "astoji se od dvije zavojni#e - primara i sekundara koje su namotane na eljeznu jezgru napravljenu od tanki% listia lima ,!-KU" '.. !ransformator radi na prin#ipu meusobne elektromagnetne induk#ije primara i sekundara+ 3zmjenina struja koja se dovodi na primar stvara promjenjivo magnetno polje u eljeznoj jezgri to dovodi do pojave indu#iranog napona u sekundarnoj zavojni#i. -mjer napona na primaru i sekundaru odnosi se kao omjer broja namotaja primara i sekundara:

" obzirom na broj namotaja na sekundaru moe se dobiti vei ili manji
/9

napon od napona na primaru. Koliko je puta broj namotaja na sekundaru vei nego na primaru toliko e puta i napon na sekundaru biti vei od broja namotaja na primaru toliko e puta i napon na sekundaru biti vei od napona na primaru. )rans1ormator se koristi za promjenu napona pri prijenosu elektrine energije iz elektrane do potroaa. *a bi se smanjili gubi#i elektrina se energija prenosi visokonaponskim dalekovodom pri nekoliko stotina tisua volti. *ovo$enjem elektrine energije u naselja napon se smanjuje na nekoliko tisua volti a na stambenim objektima na ??1 @. )rans1ormatori imaju veliku ulogu u te%ni#i veza. )rans1ormator je konstruirao &ikola !esla i za%valjujui njemu izmjenina struja je dola u nae domove i omoguila nam suvremeni nain ivota. Zapamti4

trans1ormator - slui za promjenu izmjeninog napona i izmjenine struje omjer napona na primaru i sekundaru odnosi se kao omjer broja namotaja na primara i sekundara:

Up - napon na primaru Us - napon na sekundaru :p - broj namotaja primara :s - broj namotaja sekundara

/;