OSNOVNI FILOZOFSKI POJMOVI: FILOZOFIJA znanstvenim terminima iskazan nazor o ivotu i svijetu, disciplina koja prouava najopenitija najapstraktnija!

a! pitanja postojanja, naziv nastao od "rki# rijei filia (ljubav) + sofia (mudrost) = ljubav prema mudrost "lavne $ilozo$ske discipline% &'(AFIZI)A, A*(+O,OLO-IJA, -*O.'OLO-IJA, '(I)A, '.('(I)A ostale $ilozo$ske discipline% FILOZOFIJA ,OLI(I)', FILOZOFIJA ,O/IJ'.(I, .O0IJAL*A FILOZOFIJA, FILOZOFIJA Z*A*O.(I, FILOZOFIJA J'ZI)A, FILOZOFIJA O1-OJA222 M!"#FIZIK# ili prva $ilozo$ija, prva i najopenitija $ilozo$ska disciplina koja se 3avi najapstraktnijim $il2 pitanjima, npr2 pitanjima 3itka, kretanja, sluajnosti i nunosti, 3o"a, svijeta222 3avi se onim 4to je s one strane $iziko" promjenjivo"!, tj2 onim 4to pripada 3iima po nji#ovoj 3iti ima poddiscipline kozmolo"iju, teolo"iju i ontolo"iju, a svojedo3no se pod meta$iziku poddisciplinu svrstavala i antropolo"ija o KOZMOLO$IJ# poddisciplina meta$izike koja se 3avi pitanjima kozmosa ure5eno" svemira! prvo razdo3lje antike $ilozo$ije je kozmolo4ko razdo3lje jer je ovo pitanje na prvom mjestu od miletske 4kole do atomista! K#OS LO$OS o "!OLO$IJ# ("!OLO$IK#) poddisciplina meta$izike koja se 3avi pitanjima 3o"a, $ilozo$ski "ovor o 3o"u javljaju se razliita "ledi4ta, npr% teolo4ki a"nosticizam ne moe se znati postoji li 6o" ili ne, i ako da na koji nain djeluje, on je nespoznatljiv deizam 6o" je umni tvorac svijeta, ali se on ne uplie u daljnji tok svijeta koji se onda odvija po zakonima prirode! teizam 3o" je stvorio svijet, upravlja njime, a nalazi se izvan svijeta panteizam 3o" je u svijetu, 3o" jest svijet, priroda ateizam ne"iranje 3oije" postojanja suvremeni o ON"OLO$IJ# ili ope meta$izika, najvanija poddisciplina meta$izike koja se 3avi 3itkom i slinim pitanjima, pro"ovara o 3iu kao 3iu BITAK A+07', .8,.(A*0IJA! ono po emu jest sve 4to jest, ono z3o" e"a postoji sve 4to postoji, 3itak daje postojanje, sve 4to postoji ima 3itak zato postoji!, ono 4to postoji samo po se3i, a sve ostalo postoji po njemu - 3it 3ia kao 3ia - *A.(AJA*J' BIE postojee, 3ivstvujue!, sve 4to postoji nije 3itno na koji nain moe 3iti i ivo i neivo!, sve ono o emu se moe rei da jest, 3ez o3zira na koji nain jest BIT su4tina, esencija!, ono po emu je ne4to 3a4 to 4to jest, ono z3o" e"a je ne4to 3a4 to, a ne ne4to dru"o, ono po emu se neko 3ie razlikuje od dru"o"a, osnovne karakteristike nee"a

O*(OLO9)' )O*0',0IJ' varijante po pitanju kvantitete 3itka% &O*IZA& ontolo4ka koncepcija po kojoj postoji samo : 3itak sve je nastalo iz jedno" izvora! npr2 miletska 4kola, .pinoza222 18ALIZA& ont2 koncepcija po kojoj postoje ; 3itka sve je nastalo iz dva principa, izvora! npr2 1escartes

,L8+ALIZA& ont2 koncepcija po kojoj postoje vi4e od ; 3itka mpr2 'mpedoklo, atomisti, Lei3niz222 O*(OLO9)A -L'1I9(A varijante po pitanju kvalitete 3itka% &A('+IJALIZA& ontolo4ko "ledi4te koje istie da je 3itak materijalan npr2 voda, atomi, elementi222! &A('+IJA<t/A+ o ,+'1&'( o ,+'1&'(*O.( I1'ALIZA& ont2 "ledi4te koje istie da je 3itak ne4to nematerijalno npr2 3o", ideja, lo"os, ener"ija222! o o3jektivni idealizam ovjek je produkt nematerijalno" 3itka, on nije tvorac svijeta npr2 ,laton, .c#ellin"222! o su3jektivni idealizam svijest je ono primarno, z3ilja je idejna tvor3a su3jekta ili a"re"at osjeta, 3itak ovisi o ovjeku npr2 3erkele=, Fic#te222!

#N"%OPOLO$IJ# $ilozo$ska disciplina koja se 3avi ovjekom, tj2 trai 3it ljudsko" 3ia 4to je tipino i speci$ino ljudsko!, $ilozo$ija ovjeka o esto je odre5enje ovjeka kao 3ia slo3ode slo3oda kao stvaralo4tvo, od"ovornost, samoodre5enje autonomija!, slo3oda iz3ora, slo3oda od o"ranienja! ili slo3oda za stvarala4tvo i preuzimanje od"ovornosti! !"IK# $ilozo$ska disciplina koja se 3avi podrijetlom, motivima normama i svr#om moralno"a djelovanja i prosu5ivanja, $ilozo$ija morala o auto&om&a et 'a autonomija morala! izvor morala je u samom ovjeku o (etero&om&a et 'a izvor morala je ne4to izvan ovjeka dru4tvene norme, autoritet, korist, uitak222! eudajmo& )am * cilj moralno" djelovanja je srea 3laenstvo! ono"a koji djeluju (edo& )am * cilj moralno" djelovanja je dosezanje u"ode uitka! i iz3je"avanje neu"ode 3oli! ut l tar )am * cilj moralno" djelovanja je ostvarivanje koristi )O+I.*O.(! svi# koji su djelovanjem za#vaeni per+e', jo& )am * cilj moralno" djelovanja je usavr4avanje, napredak na nekom polju222 o du-&ost * nunost djelovanja iz po4tovanja moralno" zakona, odnosno osjeaj o3aveznosti da se djeluje onako kako to za#tijeva moralno naelo2 o vrl &a ('repost) *stalno usmjeravanje volje na do3ro, moralno, udoredno, dakle, sposo3nost pojedinca da valjano djeluje, da se pridrava moralni# naela i vrijednosti !S"!"IK# $il2 disciplina koja se 3avi ljepotom i umjetno4u, $ilozo$ija lijepo"a ili $ilozo$ija umjetnosti o ispituje 3it, uvjete i kriterije stvaranja, doivljavanja i prosu5ivanja lijepo", odnosno umjetnosti $NOS!OLO$IJ# ili spoznajna teorija, $il2 disciplina koja se 3avi porijeklom, izvjesnosti i dose"om ljudske spoznaje te pro3lemom istine o -*O.'OLO9)' )O*0',0IJ' prema od"ovoru na pitanje 4to je izvor spoznaje razlikujemo% +A0IO*ALIZA& "noseolo4ka koncepcija po kojoj je razum ratio, um! "lavni izvor ljudske spoznaje npr2 .okrat, ,laton, 1escartes222! > &I9LJ'*J' '&,I+IZA& "nos2 koncepcija po kojoj je iskustvo "lavni izvor ljudske spoznaje npr2 Locke, 7ume, 6erkele=222!

.'*Z8ALIZA& "nos2 koncepcija po kojoj su osjetila, (J2 O,A?A*J' "lavni izvor spoznaje npr2 so$isti, epikurejci222! )+I(I0IZA& )antova kritika sinteza empirizma i racionalizma po kojoj su3jekt spoznaje ovjek! spoznaji daje o3lik racionalizam!, ali o3jekt spoznaje joj daje sadraj empirizam! I*(8I0IO*IZA& koncepcija po kojoj je intuicija put do najvaniji# i najdu3lji# istina npr2 6er"son! I+A0IO*ALIZA& zajedniko ime za sve ideje koje izriito nijeu primat razuma pri spoznavanju, npr% &I.(I0IZA& "nos2 koncepcija da stanje ekstaze, transa i sl2 jedino daje pravi uvid u svijet pa je zato najvaniji izvor spoznaje npr2 ,lotin! /OL8*(A+IZA& "nos2 koncepcija po kojoj je volja "lavni izvor spoznaje npr2 Aurelije Au"ustin, 1uns .cot, .c#open#auer, *ietzsc#e222! o -*O.'OLO9)A -L'1I9(A razlikuju se s o3zirom na pitanje o dose"u "ranicama! ljudske spoznaje 1O-&A(IZA& mo"ua je si"urna i potpuna spoznaja .)',(I0IZA& nije mo"ue spoznati o3jektivnu istinu, i<ili istine niti neme )+I(I0IZA& sinteza do"matizma i skepticizma ideja da je spoznaja do neke "ranice si"urna, ali nakon nje posve nesi"urna esto se za takvu ideju koristi i naziv a.&ost , )am @ $il2 uenje koje nijee mo"unost potpune spoznaje 3iti svijeta, ono" apsoluto", uenje da postoji neprekoraiva "ranica spoznaje!

:2 A*(IA)A FILOZOFIJA A) KOZMOLOKO RAZDOBLJE > > > poetak $ilozo$ske misli poinje u B2 st2 p2 )2 $ilozo$ija se javlja naspram mitu i mitolo4kom o3ja4njenju svijeta prouava se fysis - priroda spadaju% i2 &iletska 4kola ii2 ,ita"orejska 4kola iii2 7eraklit iv2 'lejska 4kola v2 ,osrednici 'mpedoklo i Anaksa"ora! vi2 Atomisti

>
>

MIL!"SK# /KOL# predstavnici% (AL'. 0ota, + lo)o+ jeC, jedan od sedam le"endarni# "rki# mudraca! , A*A).I&'*, A*A).I&A*1A+ > osnovno pitanje% 9to je ar(e prauzrok, pratemelj sve"a, naelo stvari, izvor, poetakD > od"ovori% voda (ales!, )ra' Anaksimen!, ape ro& Anaksimandar! > apeiron ne4to 3eskonano, kvalitativno neodre5eno iz e"a je izdvajanjem suprotnosti toplo" i #ladno" sve nastalo > ontolo4ka koncepcija% monizam > ontolo4ko "ledi4te% materijalizam

> >

svi zastupaju ( lo)o )am ideju da je svaka stvar proeta ivotom, tj2 da je sve nastalo od oivljene materije tvorci pojma prirode +1s s, kao nee" 4to uzrokuje jedinstvo svijeta sve nastalo iz isto" ar#ea!

PI"#$O%!JSK# /KOL# predstavnici% ,I(A-O+A I FILOLAJ >

>
> >

> > >

>

)roton juna Italija!, B2 i F2 st2 p2 )2 razmatrajui "laz3ala uvidjeli da postoji suodnos izme5u duljine ice i visine tona zakljuak% vanost 'ol 2 &s' ( od&osa osim u "laz3i i u matematici, astronomiji i te#nikim umjeima postoje neke mjere koliinski odnosi! koji se mo"u iskazati 3rojevima 3roj je 3it sve"a itav je svemir #armonija i 3roj > Sve to se spoznaje ima broj, jer se bez njega ne moe nita ni shvatiti ni spoznati, Cijeli nebeski svod je sklad i broj osnovna kate"orija nji#ove $ilozo$ije 'va&t teta ('ol 'o3a! za4li u mistiku 3roj :G smatraju savr4enim u nji#ovom razlikovanju 3roja pojmovno"! i stvari pojavno"! mno"i vide korjene idealizma

4!%#KLI" 5 '$es sada4nja (urska!, B2 i F2 st2 p2 )2

>
>

> > > > >

>

> > > >

'reta&je je 3it svijeta sve tee H,anta reiC! sve je u neprekidnom procesu promjene ma kako one moda 3ile spore ili oku nevidljive!, ni4ta nije statino i nepromjenjivo zato je nemo"ue imenovati 3itak za sim3ol praelementa uzima vatru naj3olje doarava vjeno kretanje i kruni tok izmjene tvari HSunce nije samo svaki dan novo nego je uvijek i neprestano novo promjene nastaju jer se odvija 3or3a suprotnosti koje tee #armoniji kao 4to su suko3ljeni elementi u #armoniji kod luka ili kod lire! ove promjene su mani$estacija lo.osa jedinstveno" svjetsko" zakona po kojem se sve z3iva (Svi se zakoni hrane od onog jednog boanskog suprotnosti suko3i, 3or3a, rat! pokreta su i me5uljudski# odnosa veina ljudi ne s#vaa lo"os ne s#vaaju kakav je svijet uistinu! do lo"osa se moe doi samo racionalnom spoznajom osjetilna spoznaja nije dovoljna HOi i ui su ljudi a !li s"j#do$i% a&o i aju 'a('a(s&# du#)) spoznaje se kroz suprotnosti *+I # ,(a"d# ljudi -# 'i ,o!-a"ali &ad -# 'i 'ilo -#,(a"d#)) poznati citati !a sam prou"io sama sebe, Sunce nije samo svaki dan novo nego je uvijek i neprestano novo, #anta rei, $arod valja da se bori za svoj zakon kao za zidove svoje, %ranice due ne&e idu&i prona&i, pa ako i svim putovima prolazi' tako dubok logos ima , (me pravde ne bi ljudi poznavali kad ne bi bilo nepravde, .ij# o/u0# d"a ,u1a s1u,i1i u is1u (ij#&u, Svijet ovaj, isti za sve, nije stvorio ni jedan bog i ni jedan "ovjek, nego je oduvijek bio i jest, i bit &e vatra vje"no iva, to se s mjerom pali i s mjerom gasi

!L!JSK# /KOL# * KS!NOF#N6 P#%M!NI76 Z#NON > 'leja juna Italija!, B2 i F2 st2 p2 )2

> > > > > > > > >

>

> >

)seno$an% HSve (to pan je jedno, oblika kugle, ograni"eno))) vje"no))) potpuno nepokretnoC ,armenid spjev HO prirodiC > razlikuje mnijenje doksu! i istinu alet#eju! do'sa privid, varka, dolazi ako vjerujemo osjetilima alet(eja Hpravo znanjeC, dolazimo samo razumom sve 4to postoji je 3itak, ne postoji ni4ta jer ako postoji nije ni4ta ve ne4to a to je 3itak! * b ta' jest6 &eb ta' & je pravo se mi4ljenje racionalno utemeljeno! podudara s 3itkom isto je misliti i 3iti! HIs1o j# ilj#-j# i 'i1a&) nema 3ivanja nema promjene, nastajanja i nestajanja to je prijelaz iz nie"a u ne4to i o3rnuto, a to je nemo"ue! nema mno4tva sve je 3itak, on sve o3u#vaa Zenon 3rani stavove uitelja aporijama apor je > nedoumice, Hza"onetkeC 3ez konano" rje4enja!, indirektni dokazi koji pokazuju neodrivost suprotno" "ledi4ta > paradoks zaetnik dijalektike po Aristotelu! najpoznatije aporije% A#ilej i kornjaa ako joj da prednost A#ilej nikada nee prestii kornjau, njena e se prednost smanjivati ali nikada nee posve nestati! , 1i#otomija, .trelica, Aporija protiv mno4tva222 zaslu"e% pokazali da kretanje nije samorazumljivo, sluili se indirektnim dokazima i lo"ikim naelom proturjenosti

POS%!7NI8I * !MP!7OKLO6 #N#KS#$O%# > > > F2 st2 posreduju izme5u ekstremni# stavova 7eraklita i elejaca od elejaca pri#vaaju da je 3itak vjean, a od 7eraklita da se do"a5aju promjene spajanjem i razdvajanjem 3itka! pluralisti i materijalisti 'mpedoklo 3itak su 9 eleme&ta * vatra6 voda6 )emlja )ra' pokreu i# ; sile % Ljubav spaja, privlana sila! Mr-&ja razdvaja, od3ojna sila! I kozmika razdo3lja ovisno o prevlasti neke od sila sve do novo"a vijeka dralo se kako postoje I elementa peti element, tzv2 kvintesencija 3ila im tvar iz koje nastaju zvijezde! Anaksa"ora 3itak su (omeomer je sjemena, estice pokree i# &us o3jektivni, svjetski um koji se sam od se3e pokrenuo i dao poticaj za prvo "i3anje svijet je ure5en teleolo4ki svr#ovito! kakva je jedna stvar kao cjelina, takva je u svakome svome dijelu #omeomerija! o3ojica odvajaju tvar ono materijalno! od sile ono nematerijalno! koja pokree materiji nema vi4e #ilozoizma!

> > > > > > >

> >

#"OMIS"I * L!:KIP I 7!MOK%I" atomizam > F2 I I2 st2 p2 )2 > dijeljenje materije na sve sitnije i sitnije dijelove mora imati svoj kraj > postoje estice koje su nedjeljive atom atomos > "r2 nedjeljiv! > vjeni su, nepromjenjivi, materijalni, od nji# je sainjeno sve 4to postoji oni su 3itak! > postoje samo atomi i pra)a& prostor ontolo4ki ne3itak! u kojem atomi pravocrtno padaju, sudaraju se, od3ijaju ili spajaju

> >

>
>

>

>
> >

> >
>

atomi se me5uso3no razlikuju po primarnim kvalitetama o3liku, veliini, teini, pokretu i tvrdoi sekundarne kvalitete 3oja, miris, okus, temperatura, nisu ne4to 4to imaju atomi, pa ak ni stvari same po se3i ve su posljedica me5udjelovanja karakteristika atoma i na4i# osjetila, te su karakteristike, zato, su3jektivne i nestalne +2o -ij#-ju 'oja% ,o -ij#-ju sla1&o% ,o -ij#-ju /o(&o% a uis1i-u a1o i i ,(a!-i-a) *sjetila, pak, govore razumu ovako' +ijedni razume, od nas si uzero dokazala i sad smjera da nas time obori) ,voja pobjeda tvoj pad svijetom vlada me#anicistika uzronost 2 H$ijedna stvar ne biva bez uzroka, nego sve s razlogom i po nudi, -olio bi na&i jednu jedinu uzro"nu svezu nego dobiti perzijsko kraljevstvoC > ne vlada nikakav 3o", nikakva smislenost i svr#ovitost, ali ni sluaj, ve se sve do"a5e automatski na temelju zakona koji je dan koliinom same materije postoje mra2&a prava spo)&aja mrana je osjetilna i njome ne dolazimo do 3itno", o3jektivno" i nepromjenjivo" prava je racionalna i njome spoznajemo atome osjetilna spoznaja se 3azira na tome da kroz osjetila prodiru u nas sliice stvari Hteorija sliicaC etika tre3a zanemariti osjetilne uitke i vi4e se starati za du4u ne"o za tijelo ovo je najistaknutiji materijalistiki sustav staro"a vijeka

B) A.TRO2OLOKO RAZDOBLJE > > ovjek u sredi4tu centar $ilozo$ije postaje Atena sredi4nja pitanja su pitanja morala, politike, zakona, od"oja222 svodi se na pitanje% )ako tre3a ivjeti, tj2 kako postii A+'(' vrlinu!D predstavnici% i2 .o$isti ii2 .okrat iii2 )irenska 4kola iv2 )inika 4kola

>
> >

SOFIS"I * P%O"#$O%#6 $O%$IJ#6 "%#SIM#46 4IPIJ#6 K#LIKL!;;;

>
>

> > > > >

sofos "r2 mudrac, znalac prvi plaeni uitelji pouavaju retor 'u oso3ito te#niku uvjeravanja ar"umentiranje, po3ijanje, dokazivanje222! svakoj se tezi moe pronai jednako uvjerljiva antiteza teza i antiteza su u ravnotei! er st 'a isprazno nadmudrivanje, 3r3ljanje radi 3r3ljanja, dokazivanje ver3alne superiornosti 3ez podlo"e u injenicama protivnici% .okrat, ,laton, Aristotel so$izam namjerni krivi zakljuak! ,laton veli za nji#% da nisu vo5e ne"o zavodnici, oni su zalju3ljenici rijei $ilolozi!, a ne lju3itelji mudrosti $ilozo$i!,

>
>

> >

> >

osnovni pojam relat v )am ni4ta ne postoji apsolutno ve se samo procjenjuje u odnosu s neim dru"im mjera po kojoj se procjenjuje je ovjek homo mensura ,rota"ora% +3o"j#& j# j#(a s"i4 s1"a(i% o-i4 &oj# j#su da j#su% o-i4 &oj# -isu da nisuC spoznajni relativizam sva spoznaja se 3azira na osjetilima se&)ual )am! koja su su3jektivna,tako da nema prave istine > -or"ija krajnje radikalni, ni#ilistiki stav% H.# a is1i-#% a da j# i #% -# 'i s# o/la s,o!-a1i% a &ad 'i s# o/la s,o!-a1i% -# 'i 'ila ,(io,0i"a) etiki relativizam razliiti krajevi i razliiti ljudi imaju razliito poimanje 4to je do3ro, a 4to zlo politiki relativizam .to koja drava dri da je pravedno i lijepo, to i jest za nju tako i dok joj se svidi (#rotagora , #ravednost ))) korist ja"ega (,rasimah , /akon je silnik nad prirodom "ovjeka (0ipija

SOK%#" > F2 st2 p2 )2 > porijeklom puanin majka primalja! > nije zapisivao ideje ve i# je 4irio dijalo"om knji"a 4uti kad je se pita! > ,latonov uitelj iz nje"ovi# spisa najvi4e saznajemo o .okratovim idejama! > optuen da 222C&e vjeruje u bo.ove u 'oje vjeruje dr-ava 'var mlade-C222 > sam ispio vr otrova tre3a po4tovati zakone, 3olje je nepravdu podnositi ne"o je nanositi! > vrlina mu je smisao ivota > cilj $ilozo$ski# raz"ovora mu je razvijanje vrlina kod su"ovornika > vrl &a = )&a&je > onaj tko zna 4to je do3ro, init e do3ro, onaj koji ne ini do3ro, u stvari, ne zna ili ima krivo znanje > 4to vee znanje to vea vrlina > uro5eno je ovjeku izme5u do3ra i zla iza3rati do3ro, a izme5u dva zla manje etiki intelektualizam i optimizam kao razumna 3ia s umnim uvidom poveavamo i moralnost! > ro& ja kae se jedno, a misli se suprotno HZ-a da -i1a -# !-a C > uvi5anje neznanja prvi je korak u procesu stjecanja znanja > majeut 'a porodiljska metoda, .okrat pitanjima vodi su"ovornika dok sam ne do5e do istine, svatko tre3a HporoditiC ono to ve zakopano u se3i nosi, kao 4to primalja 3a3ica! pomae enama da ra5aju, a ne ra5a sama, tako i .okrat pomae Htrudnom duhu da rodi mudrostC > lo"iki doprinos% pojam, de$inicija, indukcija > pojmovi 3it mi4ljenja je spoznaja ope", pojmova, ono"a 4to nije relativno i promjenjivo kontra so$istima! on to prvi tako odredio > raz"ovor tee &du't v&o od primjera prema opim odre5enjima! i zavr4ava u opem de+ & , j neko" pojma nedvosmisleno odre5ivanje sadraja neko" pojma! odre5uje se 3it nee"a eidos! > iako racionalist spominje i svoj unutarnji "las, savjest HdemonaC > dai o-io-a! > estoko "a iskritizirao *ietzsc#e jer je previ4e stavio na"lasak na racionalnu stranu ovjeka

KI%!NSK# /KOL# * #%IS"IP6 4!$!ZIJ#;;;

>
> >

(edo& )am u"oda uitak! je moralno do3ro, a neu"oda 3ol! je zlo #edone naslada tre3a kalkulirati da u konanici ve4e uivamo, a manje patimo ne tre3a doi do to"a da se uicima ro3uje i to je neu"oda!

KINI<K# /KOL# * #N"IS"!N6 7IO$!N (IZ =#<V!)

>
>

bespotreb&ost 4to manje potre3a, te nji#ovo zadovoljenje na 4to skromniji nain asketizam! kultura i civilizacija vode na krivi put

5) O.TOLOKO RAZDOBLJE

>
>

iz"radnja veliki# $ilozo$ski# sustava s jakom ontolo4kom podlo"om predstavnici% i2 ,laton ii2 Aristotel

PL#"ON platonizam > F2 i I2 st2 p2 )2 > .okratov uenik, Aristotelov uitelj > utemeljitelj #'adem je $il2 4kole! u vrtu posveenom junaku Akademu > djela% > prvi $ilozo$ski spisi sauvani u cijelosti, sauvano EF djela i :E pisama najpoznatije je H.edmo pismoC! > 0Fedo&> (o du? )6 0Fedar>6 0$o)ba> (0S mpo) j> 5 o ljubav )6 07r-ava> (o praved&ost )6 H,armenidC o idejama!, H,rota"oraC o vrlini!, H(eetetC, H.o$istC o znanju!, HZakoniC, HO3rana .okratovaC HApolo"ija .okratovaC! > &'(AFIZI)A > 3itak I7!J! istinski 3itak svijeta i 3it sve"a postojee" > one su vjene, savr4ene i nepromjenjive za razliku od sve"a postojee" u ovom svijetu! > opim pojmovima pridaje se vrijednost samostalni#, izvorni# opstojnosti > uinio je ideje 3iima entitetima! > dio su tzv2 svijeta ideja meta+ ) 2' sv jet! koje su uzrok i uzor sve"a u na4em svijetu + ) 2' sv jet! teza o podvojenosti svijeta, ali to nije horismos apsolutna odvojenost! jer ideje uzrokuju ovaj svijet i participiraju u njemu > ne4to, npr2 stolica, postoji jer postoji ideja stolice, ali je konkretna stolica preslika, kopija ideje stolice, i nuno zaostaje za ori"inalom > stvarna stolica je onoliko Hdo3raC koliko se poklapa sa savr4enom idejom stolice > u $izikom svijetu ne postoje dva savr4eno jednaka drveta, ovaj svijet je svijet prostora i vremena koji stalno tee i prolazi, a svako je drvo samo od3ljesak vjene i nepromjenjive ideje > kao 4to se portret prepoznaje i razumije samo prema portretiranome, tako i on sve stvari svijeta tumai kao kopije vjeni# prauzora, podrazumijevajui time da ono vremensko nastaje iz ono" vjeno"

>
>

>
>

>

>

> >

>

najvi4a je deja dobra sudjeluje u svim ostalim, o3u#vaa i# jer do3ro je ono po emu ne4to jest 3a4 ono 4to jest stolar je stolar ako je do3ar stolar! ispravno, tj2 do3ro je na ovaj nain uzdi"nuto u kraljevstvo idealni# 3iti, idealno" 3itka postoji ovjek po se3e, pravednost po se3i, lijepo po se3i, dakle, ono apsolutno sve 4to u ovom svijetu jest 3arem minimalno zaostaje od ovakvo" ideala u tom smislu ,laton povremeno ideju do3ra izjednaava s idejom 3o"a on je do3ro po se3i i sto"a temelj svako" temelja, ideja svi# ideja! za na4 ivot samo 3i nam ono apsolutno ideje, 3o"! mo"li 3iti pravi uzor i mjera a ne ovjek kao kod so$ista! zato za ,latona u stvari vrijedi da je 3o" mjera svi# stvari kraj HFedonaC > H* dragi boe, i svi ostali bogovi ovoga mjesta, daj mi da postanem lijep u svojoj nutrini1 izvanjska dobra to ih imam neka budu u skladu s mojim bi&em) 2aj da mi bogat izgleda mudrac) 3dijeli mi samo toliko tereta zlata koliko umjeren "ovjek moe nositi osim ovakve konstrukcije 3o"a kod ,latona je vaan 7!MIJ:%$ 3oansko 3ie koje je o3likovalo vjenu materiji po uzoru na ideje naravno, ne potpuno uspje4no! demijur" nije stvoritelj ve o3likovatelj svijeta ovo je o3jektivni idealizam i pluralizam 7irsc#3er"er o tome kae% H(o je 3itak koji me "ledamo i ne "ledamoL koji nas vodi i koji je strivenL koji je vjean i ulazi u vrijemeL koji je neprostoran, a pojavljuje se u prostoruL nepromjenjiv a ipak nikad krut i nepokretljiv2 ,laton taj 3itak naziva ideja, HidealniC 3itak to je,latonov svijet ideja kosmos noetos!C du# ovjeka jest ono 4to u s#vaanju vrijednosti zna za idealne sadraje pojam 3itka drukije s#vaen no kada se samo usmjerava 3iu prirodni# stvari nema 3itak samo stolica, drvo i sl2 ve i mudrost, vjernost, ljepota222!

> -*O.'OLO-IJA dvije osnovne vrste spoznaje% > @) m& je&je (do&sa) usmjerenost na $iziki svijet i iskustvenu, osjetilnu spoznaju rezultira varkom, mnijenjem, doksom, sve do e"a ovakvom vrstom spoznaje moemo doi je% i2 vjerova&je o konkretnim stvarima, pojavama ii2 &a.aAa&je > o sjenama ti# stvari > ;! um&a spo)&aja (-o#sis) jedina spoznaja koja vodi do prave istine, i ona se oituje u dva vida% i2 )&a&je o idejama jedino pravo! ii2 predo2 va&je podruje matematike, svijet matematiki# predod3i ne postoji u osjetilno>opaajnom svijetu ni jedan istinski pravac ili krunica ali mi svejedno imamo predod3u o njima jer su to pojmovi koji su u svojoj istoi dani samo u mi4ljenju > u konanici spoznaja ideja 3udui da i# nema u $izikom svijetu koje" smo dio! nije ni4ta dru"o ne"o sjeanje "!O%IJ# #N#MN!Z! > ljudska du?a je nematerijalna, nedjeljiva i 3esmrtna te izme5u $iziki# e"zistencija 3oravi u carstvu ideja "dje neposredno motri isninu! > ljudska du4a je ono u nama najvrijednije, a tijelo je samo privid, sjena, tamnica za du4u > u ovom se svijetu javlja prisjeanje du4e na sadraje svijeta ideja

> >

>

> > > >

>

> >

> >

6loc# tu teoriju naziva apriorizmom zado 4to se iskazuje prednost 3iv4e" nad 3uduim sve du4e koje po prvi put sa svoje zvijezde silaze na ovu Zemlju imaju mo"unost iz3ora, ali kad 3iraju lo4e zavedene poudom i varljivim prividom, tada se zapliu sve vi4e i vi4e i nji#ov uitatk postaje nji#ov teret i nji#ova kazna zato ovjek ne tre3a initi ono 4to mu sklonost ili raspoloenje nalae, ne"o tre3a Hiniti svojeC > 4to mu um spozna kao istinsku 3it ovjeka u H(eetetuC ,laton kae da takav ivot u svom savr4enstu jest Hpostajanje sli"nim +ogu, koliko je ta za nas mogu&e, tj) da postanemo sveti i pravedni na temelju uvida i mudrosti 7IJ#L!K"IK# nauka o idejama, prava metoda spoznaje u kojoj se raz"ovorom, do3ro postavljenim, usmjernim i promi4ljenim pritanjima izaziva u du4i sjeanje na svijet ideja !%OS (LJ:=#V! $ilozo$ska tenja za spoznajom, mudro4u, trajnim, lijepim, do3rim, 3esmrtnim222 u H.impozijuC razvrstava lju3av i dolazi do ideje erosa kao $ilozo$ske udnje za idejama .okrat je olienje erosa! $ilozo$ija istraivanje, traenje istine O7$OJ konana zadaa mu je pro3ijanje privida i dolazak do istinko" 3itka, prauzora, s#vaanja ideja, no mora 3irti $ilozo$ski nain ivota, "ledanje 3iti stvari, odvija se kroz dijalektiku veina ljudi nema pravo znanje ve se zadovoljava mnijenjem H:sporedba sa sp ljom> iz H1raveC! mi smo ljudi nalik zaro3ljenicima koji se nalaze u podzemnoj spilji i od ro5enja smo privezani tako da se ne moemo ni okrenuti, ne"o uvijek vidimo samo sjene koje padaju na zid, a koje su produkt stvarni# stvari u takvim okolnostima svi vjeruju da je svijet sjena jedini stvarni svijet pojedinac koji 3i uspio izai iz spilje tre3ao 3i vremena da se navikne na stvarni svijet pod .uncem ideja do3ra!, a ostali 3i te4ko povjerovali u nje"ovo svjedoanstvo da svijet na koje" su navikli nije jedini i nije stvaran

> '(I)A I FILOZOFIJA ,OLI(I)' > udorednost se moe postii samo u do3rom dru4tvenom ure5enju > jedinstvo etike i politike jedina ispravna politika je moralna politika te vrlina se moe oitovati samo u zajednici! > 1+?A/A nastala iz potre3e za podjelom rada, vele3na or"anizacija na putu ka do3ru ideja drave > ljudi prirodno nisu jednaki i svatko 3i tre3ao 3iti po sposo3nostima raspore5en na odre5eni posao% .(AL' ? 1O&I*A*(*I 1IO 189' 1O&I*A*(*I 1IO (IJ'LA tr3u# prsa "lava ,+I,A1AJ8NA /+LI*A umjerenost #ra3rost mudrost

proizvoditelji poudni vojnici voljni vladari umni

>
> >

iz ove tri vrline nastaje pravednost sve zajedno su poznate kao 2et r 'ard &al&e 'repost ) drava je do3ra ako je umjerena, #ra3ra, mudra i pravedna ,+A/'1*O.( svatko radi posao za koji je sposo3an i ne ometa dru"e

:G

"lavna $unkcija drave je od.oj .raAa&a, do3ar od"oj jamstvo je odranja zakonitosti jer se njime razvija smisao za zajednicu > od"oj djece je zajedniki > privatno vlasni4tvo imaju "a samo proizvoditelji, ali ne i vojnici i vladari da ne 3i mo"li iskori4tavati poloaj za vlastite materijalne interese! > vladari +6"# do& "lada(i -# ,os1a-u filo!ofi ili filo!ofi "lada(i% s"ij#1 -#0# 'i1i 'oljiC > 4koluju se ak do FG>e "odine > ,latonova je drava primjer aristokracije "dje vlada ona manjina koja je zaista naj3olja > utopija nje"ov nacrt idealne drave smatra se prvom idejom utopije > totalitarizam "lavna zamjerka ,latonovoj ideji drave je ta 4to se zanemaruje pojedinac i nje"ove elje te se sve stavlja u ruke dravi i podre5uje njenim interesima > o3lici drave% i2 aristokracija vode du#ovno i moralno naj3olja manjina ii2 monar#ija vlada jedan od naj3olji# iii2 timokracija vladavina asto#lepni# izvitopereni o3lik vladanja oni# kojima je voljni dio du4e dominantan! iv2 oli"ar#ija vladavina 3o"ate manjine v2 demokracija ako vlada svjetina tada nitko ne zna ni red a ni obaveze i dunosti, ve& samo ivi dan na dan u razonodi i dobrom raspoloenju, i to naziva milim, slobodnim i blaenim ivotom vi2 tiranija krajnje izopaenje, nastaje kad se demokracija pretvori u svoju suprotnost jer H#rekomjernost u pretjerivanju stvari obi"ava se okrenuti i u suprotnost, imaju&i protuudarac za posljedicu tako je u vremenskim prilikama, u rastu bilja i tijela, a nita manje i u ustavima > tu su svi ro3ovi, ak i sam tiranin koji je ro3 svoji# strasti, to traje sve dok Hnarod ne spozna kakva je zloduha stvorio i u to je on izrastao > '.('(I)A izraena kritika umjetnosti% > o&tolo?' pr .ovor umjetnost opona4a stvarnost teor ja m me)e mimesis , a stvarnost je opona4anje svijeta ideja > dakle, umjetnost je dvostruko udaljena od svijeta ideja, ona je sjena sjene, kopija kopije222 > d da't 2' pr .ovor mno"a umjetnika djela lo4e utjeu na ljude jer daju lo4e primjere 7omera 3i ,laton najprije ovjenao lovorovim vijencem po3jednika, ali 3i "a zatim istjerao iz drave! > prava umjetnost je pouna pa 3i ,laton u svojoj idealnoj dravi tono propisao za koji 3i stale 3ila po"odna koja umjetnost #%IS"O"!L > > > > I2 st2 p2 )2 otac lijenik na makedonskom dvoru ro5en u sj2 -rkoj ;G "odina najistaknutiji uenik Akademije sve do ,2 smrti E "odine uitelj Aleksandra makedonsko" > on je A2&2 "rke $ilozo$ije ujedinio sva znanja kao 4to je ovaj ujedinio svijet ,OLI7I.(O+ > $izika prvi prirodoslovac koji ne zanemaruje osjetilno "leda i prouava svijet!, astronomija, meteorolo"ija, zoolo"ija, 3otanika @ pravi sistematiar, osniva lo"ike 4kola u "aju Likeju Liceju! 4etali i $ilozo$irali 4etali4te P!%IP#"!"I<K# /KOL#

>

>
>

>

::

> > > >

>

> >

> > >

> >

> > > > >

djela:0Or.a&o&> HOru5eC > z3irka B lo"iki# spisa!6 0F ) 'a>6 0O du? >6 0Meta+ ) 'a>6 0N 'oma(ova et 'a>6 0!udemova et 'a>6 0Pol t 'a>6 0%etor 'a>6 0Poet 'a> po3je"ao iz Atene nakon A2&2 smrti > antimakedonsko raspoloenje H$e&u im dozvoliti da po 4) put ogrijee o 5ilozo5iju6C! umro za "odinu dana u rodnom kraju dijeli $ilozo$iju na% teorijsku matematika, $izika, meta$izika!, praktinu ekonomija, politika, etika!, pojetika poetika, retorika222! O lo"ika )+I(I)A ,LA(O*A% > HD(a/ i j# 2la1o-% ali i j# d(a7a is1i-a8) nemo"unost odvojenosti svjetova, pojma i predmeta otkud kretanje iz statini# ideja, o : stvari<oso3i ima vi4e ideja, pri"ovor tree" ovjeka, odvojenost 3iti i 3itka od pojavno" @ sve je to nemo"ue konani zakljuak, tj2 polazi4na toka% ,+I+O1A J' .(/A+*I ./IJ'( preduvijet $ilozo$ije je i poznavanje lo. 'e logos "rki od legein @ "ovoriti! oru5e $ilozo$ije HOr"anonC najvi4i rodovi su K#"!$O%IJ! (kate"orija doslovno nain izraavanja!% supstancija<ousia ovjek!, kvaliteta 3ijelac!, kavantiteta :,KJ!, relacija upola mla5i od mene!, mjesto u parku!, vrijeme danas!, poloaj lei!, imanje ima oruje!, injenje 3aca smee!, trpljenje 3iva u#ap4en! najvanija je supstancija > jedino je to su3jekt, dru"o sve predikati, akcidencije su3jekta @; S:PS"#N8IJ# pojedinane stvari, pravi, stvarni konj, iskustveno provjerljiv dakle, suprotno ,latonu, 3itak nije ideja ve konkretna osjetilno>opaajna pojedinost! B; S:PS"#N8IJ# pojmovi o pojedinanim stvarima, vrste i rodovi, vi4e znanje, odnosi se na vi4e stvari, pojmovna konstrukcija nastala na osnovu iskustva tu5e" ili vlastito", nema uro5eni# ideja!, time 3arata nauka i iz ope" se moe deduktivno doi do pojedinano" deduktivna lo"ika > silo"istika npr2! ipak > pojmovi ne e"zistiraju sami po se3i prvo3itno je ;2 supstancija izvedena iz :2 supstancije i tu kritika ,latona! taj proces naziva apstrakcijom pojedinane stvari se mijenjeju, HtekuC kroz vrijeme, pojmovi za#vaaju prolazni svijet odjednom i najedanput, izvlae openito, ono svojstveno rodu ili vrsti odredio strukturu lo. 2'e de+ & , je utvrdi se naj3lii rod lat2 genus pro7imum! i onda "a se o"ranii s vrsnom razlikom lat2 di55erentia speci5ica! da 3i taj pojam razlikovali od ostali# pojmova koji imaju isti naj3lii rod sud sveza pojmova koja vodi do tvrdnje o z3ilji, po njemu, dakle, tvrdnje suda tre3aju 3iti istinite )a'lju2a' (s lo. )am) opisao tipine varijacije s#eme silo"izama po njemu postoje E $i"ure silo"izma svaka po I modusa! razlikuje prednji, srednji i zadnji pojam u silo"izmu ako se pojmovi i sloeniji o3lici misli poklapaju s :2 supstancijom, dakle ako su u skladu sa stvarno4u oni su istiniti I.(I*A sla"anje misli i stvari, pojma i predmeta @ "!O%IJ# #7!KV#8IJ!

> &'(AFIZI)A nadovezuje se na teoriju supstancije > za nje"a je meta$izika istraivanje, tj2 znanost koju valja prouavati iza $izike koja je znanost o $=sisu, prirodi uope! i to zato 4to vodi du3lje ne"o li $izika > $izika se 3avi samo jednim odre5enim sluajem 3itka osjetilno>opaajnim vidom 3itka!, a meta$izika istrauje ono sloenije 4to se nalazi ispred 3itka koji se pojavljuje u pojavnome > z3ilja, starnost, realnost je jedinstvo 3iti i pojavem ope" i pojedinano" 3it je u pojavi , ope 3it! je u pojedinanom pojavnom! > sve 4to e"zistira ima zajednike principe, tzv2 Hnaela 3itkaC, moe se sa"ledati kroz I principa, uzroka to je "!"%#K#:Z#LNI SKLOP% > 9: $ausa a1#(ialis materija, tvar, od e"a je ne4to to je ono pojedinano, neposredno iskustveno, vidljivo o ne4to poput stalno tekue" kontinuuma u koju se unose stalni o3lici do3ivajui jedno jedinstveno mjesto i tako se individuirajui o sve tvari su o3likovane

:;

;: $ausa fo( alis $orma, o3lik, 3it to je ono ope o3lik u 4irem smislu one karakteristike koje 3i tre3ale pripadati nekoj vrsti Hpo prirodiC > npr2 u prirodi je koko4i da le"u laja! ne, dakle, samo isti o3lik plastina koko4 nije koko4! ve i npr2 $unkcija, o3iljeja o po o3liku se razlikuju vrste skup 3ia jednaki# osnovni# karakteristika, npr2 klupa, ovjek, pas222! materija "ra5evna tvar ovo"a svijeta! rukovodi se jednim smislenim naelom koje uvijek iznova dopu4ta nastanak isti# o3lika o nema tvari 3ez o3lika o3lik ne djeluje u svojoj openitosti ve samo u svome upose3ljenju, po kojem je ostvaren u prostoru i vremenu o suodnos i jedinstvo materije i $orme @ ( lemor+ )am > <: $ausa #ffi$i#-s > pokretni uzrok, uzrok kretanja, promjene za4to je 3ilo mo"ue da se ne4to do"odi, 4to je 3io preduvjet 3ivanja, do"a5anja i sl o 2svaka je promjena prijelaz iz mo"unosti u z3iljnost ime materija zado3iva nove o3like > =: $ausa fi-alis > svr#a, cilj promjene, telos po A2 to je ono za4to ne4to jest teleolo4ko "ledi4te! o i priroda i ovjek djeluju svr#ovito Sve si bivanje kr"i put iz ne"ega ka ne"emu))) od ne"eg prvog to se kre&e a to ve& ima odre8eni oblik opet prema obliku ili sli"nom telosu > sva I uzroka postiu da je ne4to pojedinano takvo kakvo jest o svemu postojeem se moe "ovoriti u ova I smisla to su aspekti cijele stvarnosti > > > :2 supstancija je uvijek J'1I*.(/O &A('+IJ' I FO+&' a ;2 supstancija je ista $orma, misao nastala na osnovu :2 supstancije! materija uvijek ima neki o3lik, $ormu, materija 3ez o3lika apeiron! je apstrakcija, ma kako to 3io rijedak o3lik on jest, i ta e materija 3iti odre5ena svojim o3likom vanija je c2 $ormalis taj o3lik daje na4e pripadanje odre5enom rodu ili vrsti materija je pasivna , svoje karakteristike do3iva ovisno o o3liku, ona moe poprimiti odre5en 3roj $ormi, promjenjiva je svaka materija moe imati vi4e od : $orme! $orma je aktivna, ona mijenja materiju, ali je sama nepromijenjiva stalnost karakteristika je i ini tono odre5enom $ormom o3lik stupa ne moe previ4e varirati, a da ne4to i dalje ostane stup sposo3nost materije da poprimi razliite $orme jest njena PO"!N8IJ#CMO$:DNOS" da 3ude ne4to dru"o potencijali svake materije su o"ranieni od drveta nikad neemo do3iti staklo!, mo"unosti najvee kod ljudi nespecijalizirana 3ia! najkompleksnije $orme ako se neka mo"unost ostvari primi novu $ormu, oso3inu! onda je ta m2<p2postala #K":#LNOS"CZ=ILJNOS" prijelaz iz mo"unosti u z3iljnost, tj2 iskori4tenje neke mo"unosti nije ni4ta dru"o ne"o K%!"#NJ!CP%OMJ!N#C7O$#E#NJ! svaka aktualnost je potencijalnost nee" dru"o" postoje vi4e i nie $orme $orma student je vi4a od $orme uenik kao 4to je $orma stup vi4a od $orme klesani kamen, kamen i stijena! postoji 7IJ'+A+7IJA FO+&I vi4e $orme ve u se3i pretpostavljaju one nie moi razmi4ljati pretpostavlja moi disati, percipirati2222! cilj nije kvantiteta, isto "omilanje prije5eni# $ormi, cilj je 3a4 taj napredak koji se do"a5a time 4to se prelazi u sve vi4e i vi4e $orme, sve smo vi4e je tvar proeta o3likom sve to nije sluajno, u svemu je vidljiv neki plan, neka unaprijed pretpostavljena svr#a svijet je ustrojen "!L!OLO/KI sve se do"a5a s tono odre5enom svr#om e&tele( ja ono 4to je o3likovano prema svrsi, svr#ovito ostvarenje, 3itnost p#=sis ono 4to je nastalo! neke stvari kojoj je 3itak stvoren prema neemu te ve sto"a sadri u se3i svr#u o savr4eno ne stoji na kraju ve na poetku, u procesima u prostoru i vremenu dolazi tek na vremenskom kraju, ali u lo"iko>ontolo4kom mi4ljenju 3itka dovr4eno stoji kao smisao 3itka na poetku i Hpo svojoj je prirodi prijeC

>

> > > > >

> > >

> > >

:E

>

> > > > >

> > > > >

sve vee proimanje materije $ormom vodi u istu apstrakciju, oslo3o5enje od materije, isto nematerijalno, isti o3lik kr4ani pri#vatili! ta ista $orma, vr#unac #ijerar#ije o3lika, jedino postojee koje nije jedinstvo c2m2 i c2$orm2 jest =O$ on je dakle konana svr#a sve"a, c2 $inalis cijelo" kozmosa, ne4to savr4eno, samo svoj uzrok sve na ovom svijetu ima neki uzrok, a :2 uzrok, uzrok samom se3i jedino je 3o"! A2 "a odre5uje kroz ; atri3uta, on je MI/LJ!NJ! MI/LJ!NJ# > ista $orma, mi4ljenje o $ormi 3ez materije, jedino 4to je o3lik 3ez sadraja je on sam misli samo" se3e nije kr42 3o" koji 3ilo 4to re"ulira! N!POK%!"NI POK%!"#< on je nepokretan jer je svako kretanje prijelaz materije u novu $ormu, on je 3ez materije, ista $orma, savr4en, nema vi4e mo"unosti, on je ista z3iljnost on je pokreta cijelo" svijeta, ne svojim djelovanjem ve svojim postojanjem to potie kretanje prema savr4enstvu, neiva priroda se mijenja uslijed vanjsko", a ne unutarnje" uzroka! svijet ima o3lik ku"le, u sredini je statina Zemlja koja je okruena s FB koncentrini# s$era ljuske! koje se vrte oko njene osi svo kretanje ovisi o kretanju krajnje ljuske, tzv2 prvom ne3u, a prvo je ne3o pokrenuto samim nepokretnim pokretaem 3o" pokree svijet kao ono 4to voli, ne pokree "a me#aniki ve kao idealni cilj sve"a nastajanja o3lika uope * takvom na"elu ovisi i nebo i priroda svo kretanje, pa i to, tumai se kao udnja materije u se3i za o3likom materija tei tome da 3ude o3likovana i to na sve kompleksniji i kompleksniji nain!

> ,.I7OLO-IJA HO du? > > du4u psi#u! ima sve 4to ivi 3iljne, ivotinjske i ljudske du4e > du4a H#rva entelehija organskog 5izi"kog tijelaC > stupnjevi du4e% o ve.etat v&a du?a ima sposo3nost rasta, primanja #rane i razmnoavanja 3iljke imaju samo ovakve sposo3nosti o se&) t v&a du?a osjetilna, ima sposo3nosti tenje, samoaktivno" kretanja, spolni na"on te Hprirodne poticajeC kao 4to su a"resivnost, prkos, smjelost222 imaju je ivotinje o ra, o&al&a du?a razumska, tipina samo za ljudsku vrstu nakon smrti individualna ljudska du4a ne ivi kontra ,latonu! ovjek je ZOON LO$ON !K4ON 3ie koje razmi4lja i "ovori imamo razum, um i slo3odnu volju razum diskurzivno mi4ljenje koje se kree u pojmovima, sudovima i zakljucima um "ledanje najvi4i#, vjeni# naela istinito"a i do3ro"a, dakle, Hne4to 3oanskoC slo3odna volja mo"unost oda3ira ove karakteristike ljudske du4e su u stvari ljudska causa $ormalis, du4a je o3lik tijela, to je na4a 3it > svaki vi4i stupanj du4e u se3i sadri sposo3nosti nii# stupnjeva >'(I)A cilj moralno" djelovanja postizanje vlastite sree, 3laenstva "ledi4te o srei kao konanom is#odi4tu moralnosti zove se !:7#IMONIZ#M najvi4oj srei vodi najmoralnije djelovanje > euda mo& ja doslovno H3la"i pravi! du#, srea, 3laenstvo > tim pojmom potaknuta sva "rka etika

:I

> > >

>
> >

> >

srea ne lei u uitku, posjedovanju ili u"ledu ve u potpunom aktiviranju ovjekove speci$ine 3iti kroz vrline neemo 3iti moralni da 3ismo 3ili sretni ve e, ako smo moralni, srea pratiti na4 ivot dvije vrste vrlina% o !"I<K! praktine prakticiraju se u zajednici moral u uem smislu te rijei! najvanije je nai P%#V: MJ!%:6 )lat&u sred &u )meAu 'raj&ost ni previ4e ni premalo npr2 #ra3rost kao sredina izme5u kukaviluka i nepromi4lljene ludosti, srljanja u opasnost, velikodu4nost 4krtost i rasipnost!, pravednost nano4enje i trpljenje nepravde! razumom emo odrediti tu mjeru, sredinu, ali da promi4ljeno provedemo u djelo 3itan je oda3ir volje protiv sokratovsko" idealizma da sama spoznaja do3ro" vodi u do3ro djelovanje, ni4ta ako se voljno ne odluimo za to, motiviramo da to uinimo! o 7IJ#NO!"I<K! razumske! teorijske tiu se pojedinca, na4a od"ovornost prema samima se3i to su umnost, znanje, raz3oritost vana za politiki ivot!, mudrost presudna za $ilozo$iju!, umijee koliina ovi# vrlina ovisi o individualnim potencijalima pojedinca

> ,OLI(I)A protiv ,2 ideje da unutar stalea 4to vea jednakost, ljudi su individue, svi se me5uso3no razlikujemo > ovjek je ZOON POLI"IKON 3ie zajednice, dru4tveno, Hpolitiko 3ieC > moe preivjeti $iziki i psi#iki! samo s dru"im ljudima, a ne sam, HT&o o7# 7i"j#1i sa -ij# o"j#&% o- j# ili !"ij#( ili 'o/C zvijer nia od ovjeka, 3o" vi4e! > sklonost ka dravi je usa5ena u ovjeka iako joj o3itelj pret#odi u vremenu > ljudi ive zajedno, udruuju se u o3itelji i polis radi 1O6+O- ivota, zato jer im tako 3olje, a 4to je nekom narodu do3ro na taj se nain i tre3a udruiti i or"anizirati dravu > tek se u zajednici do3ro uspostavlja u najveoj mjeri pa je onaj koji je prvi stvorio dravu 3io tvorac najvei# vrijednosti > drava 3i tre3ala 3iti savr4enost ljudsko" morala > do3ar je onaj o3lik ure5enja "dje vladari vladaju za do3ro3it svi#, a ne u vlastitu korist, 3roj vladara nije presudan > do3re vladavine kraljevstvo, aristokracija, repu3lika! > lo4 o3lik tiranija, oli"ar#ija, demokracija neosvje4tena svjetina u kojoj svako "lasa za ono 4to njemu samom koristi ne uzev4i u o3zir ope do3ro! > i kod nje"a je 3itna $unkcija drave od"oj H9li oni koji u odgoju svojih sinova previe vanosti polau na tjelesni odgoj i ratni"ku izobrazbu, da bi ih u potrebnom ostavili neobrazovane, "ine iz njih ograni"ene ljude > '.('(I)A 0Poet 'a> 5 o pjesnikom umijeu samo dio o tra"ediji, pitanje je li ikad zavr4eno > kasnije mno"e interpretacije primat tra"ino", uenje o jedinstvima > teorija &IM!Z! kao i ,laton! opona4anje, ali ne ono" 4to se stvarno do"odilo ve ono" mo"ue", stvaralako i idealizirano > tako tra"edija opona4a ljude 3olje od nas, a komedija lo4ije > de$inicija tra"edije% o opona4anje oz3iljne radnje o odre5ene veliine o uzvi4enim "ovorom o kroz djelovanje likova ne prepriavanje! o postie se 'atar)a proi4enje kroz stra# 4to e se do"oditi tim plemenitim ljudima! i saaljenje stradali z3o" sud3ine! to je psi#olo4ki uinak na pu3liku ona su uivljava u situaciju likova i time u 3iti 3ezopasno isti

:F

D) ETI3KO RAZDOBLJE ?ELE.I6TI3KO-RIM6KE @ILOZO@IJE

>
> > >

> > >

>

#elenizam mje4anje kultura uzrokovano stvaranjem svjetske drave Aleksandra /eliko"a "rki du# se 4iri, ali i utjecaj istoka na -rku procvat specijalizirani# znanosti matematika, $izika, "eotra$ija2222! praktina $ilozo$ija pomo u ivotu, 3ri"a za du4u ovjeka osjeaj dezorijentiranosti ideal je mudra, koji je sretan, sta3ilan, miran222 mudrac je mudrac jer posjeduje vrlinu koja im je svima ideal #"#%#KSIJ# * &epomu3e&ost6 stanje 3ez strasti, du4evni mir222 sve vei uspon kr4anstva smanjuje utjecaj $ilozo$ije F;M2 zatvorena je Akademija po Justinijanovu nalo"u predstavnici% i2 .toici ii2 'pikurejci iii2 .keptici

S"OI<K# /KOL# * Z!NON ( ) K t o&a)6 KL!#N"6 4%IZIP6 r ms'a stoa * !PIK"!" * rob (0Mal pr ru2& '>)6 S!N!K#6 M#%KO #:%!LIJ! (0Samomu seb >) > > I2 st2 p2 )2 ;2 st2 vrlo popularni u +imu razlikuju se E stoe s1oa trijem, "alerija nadsvo5ena sa stupovima stoa poikile H4arena dvoranaC! 6oetije i# zove Htmurnim starcimaC, a dru"i istiu H3a#atost u vrlinamaC lo"ika sudova Aristotelova je 3ila lo"2 pojmova! uvi5aju da konkluzija sljedi iz konjunkcija premisa > A 6!0 voljni element odluke vaan je dio suda nadovezuju se na 7eraklita u pitanjima meta$izike materijalnim svijetom upravlja sveo3u#vatni kozmiki zakon lo.os6 sudb &a (+atum!, 3o", svjetski um222 Hspermatiki lo"osC > lo"os je kao sjeme u svemu pa&te )am), sve se do"a5a po njemu, nuno je i od strane ljudi nepromjenjivo +atal )am) mo"ua je H'atalept 2'a> spo)&aja jasna i iva, istinita, mo"ua jer je ljudski um iste "ra5e kao i lo"os svijeta ipak po 7irsc#3er"eru! stoici svoju spoznaju 3aziraju na osjetilima teorija odslikavanja pri#vaena u srednjem vijeku, ali priprisana Aristotelu! izlau i visolo cijene ar"ument o su"lasnosti svi# consensus omnium! cilj je pomiriti se sa sud3inom i zadrati mirnou vrline% #:"#%KIJ# samodostat&ost samostalnost, skromnost, 3ez ovisnosti o 3ilo emu izvan nas #"#%#KSIJ# du4evni mir, konani cilj, stanje 3ez a$ekata strasti!, 3esstrasnost, ravnodu4nost ak apatinost! I ,latonove vrline% umjerenost, #ra3rost, mudrost, pravednost 'o)mopol t )am jednakost svi# ljudi, ideja "ra5anina svijeta svi smo jednaki po tome 4to smo pod vla4u lo"osa! ud(a$u j# do o"i-a i1a" s"ij#1

> > > >

> >

> > > > >

>

> >
>

>
>

:B

> >

> >

esto im karakteriziraju etiku kao etiku dunosti jer se mudrac mora HodricatiC i HpodnositiCm smije vladati samo razum i osjeaj dunosti 4to iz nje"a proizlazi proturjeje meta$izike i etike etika koja "ovori H(i mora4PC pretpostavlja slo3odu, a nji#ova meta$izika istie da je sud3ina sve u ivotu te da slo3ode nema .eneka% H$ije siromaan onaj koji malo ima, nego onaj koju udi vie 6ud'i-a "odi o-# &oji 1o 4o0#% a "u# o-# &oji 1o -#0#)

!PIK:%!JSK# /KOL# * !PIK:%6 "I" L:K%!8IJ! K#% spjev HO prirodi stvari! >

>
>

>

>

> >

>
> >

od I2 st2 p2 )2 senzualizam > opaaji su izvor i kriterij istine, osjetila nam si"naliziraju je li ne4to do3ro ili lo4e za nas, takva je na4a prirodna "ra5a iz to"a zakljuuju da je u"oda do3ro, a neu"oda zlo #edonizam P%O7:4OVLJ!NI 4!7ONIZ#M cilj je odsustvo 3ola, a ne naslade, od3acuju tjelesne uitke kao mjerodavne kratkotrajni, vode u ovisnost, esto vode u du"oronu neu"odu222! i istiu du#ovna, trajna zadovoljstva mudrost, prijateljstvo, estitost, ljepota222! H.av iz3or i svo nastojanje idu za do3ro3iti tijela i mirom du4eL jer to je telos sretno" ivota2 A ono 4to inimo, inimo zato da 3ismo iz3je"li nezadovoljstvo i da 3ismo na4li du4evni mirC > i oni tra"aju za atara's jom atomistika meta$izika sve je od atoma koji padaju u praznom prostoru razlika od klasino" atomizma atomi pri pretanju mo"u skrenuti s puta *d#$li-a1io! i spojiti se nepredvidivo unutar zakonitosti mo"ua je sluajnost nije sve nuno, ne4to je i slo3odno, ovo je oslo3o5enje od vjeno iste nunosti stoiko" $atuma i du4a od atoma uklanjaju stra# od smrti HDo& s o i -# a s (1iA a &ad -as1u,i s (1% 1ada "i# -# a -as8) 3o"ovi su u me5usvjetskim prostorima prikriveni ateizam! esto 3ili krivo interpretirani #edonizam!

SK!P"I8I * PI%ON6 S!KS" * !MPI%IK H,ironove postavkeC! >

> > >

>

> > >

I2 st2 p2 )2 ;2 st2 SK!PS# sumnja :G tropa naini kojima skeptik dolazi do suzdravanja od dono4enja 3ilo kakvi# sudova relativizam teza i antiteza u 3ilo kojem pitanju u konanici su u ravnotei ni4ta nije si"urno, nema istine, sve je relativno222 atara's ja du4evni mir je produkt uvi5anja sveo3u#vatnosti skepse, nepomuenost kroz $le"matinost i ravnodu4nost222 epo(e vrlina suzdravanja od dono4enja sudova 'o&+orm )am 3udui da ni4ta nije si"urno, oko nie"a se ne vrijedi nervirati, a lak4e nam je kad se prila"odimo okolini i njenim o3iajima

E) RELIBIOZ.O RAZDOBLJE ?ELE.I6TI3KO RIM6KE @IL: > predstavnici% i2 ?idovska $ilozo$ija reli"ije Filon ii2 novoplatonizam 5 FILON oslanja se na idovske svete spise i interpretira i# u du#u "rke $ilozo$ije

:J

>
> >

Filonov bo. je istaknutiji od $ilozo$sko" 3o"a potpuno transcendentan, 3olji od do3ro"a, savr4eniji od savr4eno"a, moemo mu se o3raati kao oso3nom 3o"u 3o" jo4 uvijek ne stvara svijet ni iz e"a ve iz vjene materije slino "rkom demijur"u! 3o"a i svijet povezuje lo"os ideja nad idejama, najvi4i me5u an5elima, posrednik 3oji, prvoro5eni sin 3oji, dru"i 3o", po njemu je svijet stvoren, on je du4a svijeta koja svemu daje ivot

5 NOVOPL#"ONIZ#M (N!OPL#"ONIZ#M)

>
>

> >
>

> >

>

>
>

>
>

PLO"IN "lavni predstavnik poku4aj da se konkurira kr4anstvu o3novom stari# $ilozo$a Hapsolutni monizamC > sve nastaje iz Jedno" 3itak! procesom isijavanja emanacije! zove "a J!7NO da 3i na"lasio ne"aciju mno4tve, i u smislu prvo"a od sve"a izraeno je to odvajanje 3o"a od svijeta 3o" jedno! je iznad 3ia, o njemu se ne moe izrei nijedna kate"orija !M#N#8IJ# isijavanje kojim sve nastaje iz Jedno", ona povezuje Jedno 3o"a! i svijet dolazi do imanencije transcendentno"a slinost s ,latonom da 3i se mislilo ono prolazno, mora se misliti vjeno, mora se najprije misliti savr4eno da 3i se razumjele preslike H!edno je sve i nita od svega1 mnotvo je sli"no !ednome, ali !edno nije sli"no mnotvu isijavanjem Jedno ne "u3i ni4ta od svoje supstancije stupnjevi emanacije% 8m, ideje, du4a, materija to su o3lici 3itka 4i,os1a!#! ovjek se moe vratiti Jednom a to jedino vrijedi! mistinom ekstazom stanje izvan i iznad svijesti, stapanje s apsolutom trajno mo"ue tek nakon smrti! !KS"#Z# stapanje s Jednim, s jedinom pravom du#ovnom domovinom, to nas privlai eros! put ekstaze je tako5er stupnjevit% i2 via purgativa i4enje od materijelno" ii2 via illuminativa prosvjetljenje iii2 via unitiva povratak u sjedinjenju iv) "ista ekstaza

7OV7! "%!=# N#:<I"I Z# /KOLSKO N#"J!8#NJ!FFF @) KRA.6KA @ILOZO@IJA > 2ATRI6TIKA

> >
>

> >

:2 K2 st2 P#"%IS"IK# kronolo4ki spada dijelom u antiku, a dijelom u srednji vijek ; "lavna cilja djelovanja% o o3rana kr4anstva od razl2 sekti o iz"radnja i razrada cjelokupno" kr42 .ustava > do"me ime po latinskoj rijei patres crkveni oci '(I)A LJ86A/I% o primat onostrano" nad ovostranim ivot po 6o"u, smisao ovo" svijeta i ivota daje ne4to onostrano

:K

povezanost me5u tima svjetovima ivot Isusa )rista primjer cjelokupni ivot moe 3iti proet reli"iozno4u o 3o" doveden u svijet novost o E6?ATOLOBIJA uenje o posljednjim stvarima smisao sada4njosti odre5uje se iz pozicije 3udue"a i to ono" krajnje", posljednje" posljednji sud i ivot nakon smrti, kraj svijeta konana pravda mo"ua tek izvan i iza ovo"a svijeta > osnovni preduvijet za do3ar ivot je LJCBAD% H/oli "ospodina 6o"a svo"a222C, H/oli 3linje"a svo"a kao samo"a se3ePC > ideja 3ezuvijetne lju3avi prema svima i onima koji to ne zasluuju okretanje dru"o" o3raza! > O1*O. ,+'&A FILOZOFIJI% > u poetku upitno je li uope potre3na ili ak 4tetna H.vaki kr4anski tesar je 3lie 6o"u od ,latonaPC! > na"la4avanje primata vjere $ides! @IDEIZAM o ona iznad znanja i kriterij za znanje o ako ne vjeruje4 nee4 ni razumijeti o natprirodna o3java omo"uuje vjeru pa tek iz nje mi4ljenje, znanje, spoznaja222 o vjerovanje je dovoljno za spas to je in volje > ipak takav odnos prema $ilozo$iji ne pri#vaaju svi podjednako ; s#vaanja% o B.O6TI5I spoznajom se isto moe doi do o3javljeni# istina > tre3a iz $il2 preuzeti ono do3ro i korisno 4to podupire kr42 "ledi4ta > neki $ilozo$i su u stvari slini .Z prorocima jer najavljuju kr42 samo u jo4 zamuenoj viziji u stvari "r2 $il2 je i nastala iz stare #e3rejske $il2 &ojsije pret#odi "r2 3o"ovima! > oso3ito je do3ar ,laton i 7eraklit, a lo4 je 'pikur o A2OLOBETI 3ranitelji vjere > istiu primat svako" izvorno reli"ijsko" iskustva te "a pretpostavljaju svakoj znanstvenoj i $ilozo$skoj spoznaji > $il2 i rel2 nemaju ni4ta zajedniko > (ertulijan rel2 je superiorna i jedina ispravna > H/jerujem jer je apsurdnoPC > para$raza uenja paradoks > 6O- de$iniranje 6o"a kao du#a, on je u odnosu na svijet transcendentan, vjean, apsolutan, neizmjeran i svemoan > nje"ovo je djelo stvaranje i to ni iz e"a > omiljena je teza o istovremenom stvaranju koje se do"a5a izvan vremena jer vrijeme posrtoji tek od stvaranja > dok u antici u redi4tu $il2 interesa stoji pojam $iz=sa prirode! u sredi4tu srednjovjekovno" razmatranja svijeta i ivota jest pojam 3o"a > )+9NA*.)I )OZ&O,OLI(IZA& o #:%!LIJ! #:$:S"IN > najznaajniji predstavnik patristike > I2 i F2 st2 > pod nje"ovim utjecajem ipak se a$irmira pristanak na $ilozo$iju H&i ne elimo "ovoriti samo autoritetom .veto" pisma ne"o i na temelju ope" ljudsko" razuma z3o" nevjernikaC > oso3ito cijeni ,latona i platoniste H*itko nam se nije tako pri3liio kao oviC, ali uzima u o3zir i stoike 5 0Ispov jest C 0on$essiones! > auto3io"ra$ija "rije4na, #edonistika mladost, mani#ejska lutanja te preo3raenje na kr4anstvo > HO =o-joj dr-av C H1e civitate 1eiC! tim djelom osnovao FILOZOFIJ: POVIJ!S"I kao vanu $il2 disciplinu o u svim povijesnim do"a5ajima pronalazi se zajedniki smisao o za A2 A2 to je ostvarenje 6oje" plana

:M

sva pov2 je 3or3a do3ra i zla i ljude dijeli na Hone 4to ive po 6o"uC i Hone 4to ive po ljudimaC! sile do3ra se moraju stalno 3oriti sa silama zla i ta se cjelina do"a5anja o3likuje u $ilozo$iju povijesti o zemaljska drava interesi, )ain, rat i 3ijeda! nikad nije kao ne3eska lju3av, A3el, mir! koja e na kraju po3ijediti o svjetsku povijest promatra kao cjelinu koja ima svoj poetka, sredi4njicu i kraj > svaki se pojedinani do"a5aj promatra po tome koliko slui cjelini o time ustanovio, tzv2 LI*'A+*O .7/ANA*J' /+'&'*A kasnije pri#vaeno i u ne>kr4anskom i ak ateistikom poimanju o vrijeme mu je ne4to posve dru"o u odnosu na vjenost vjeni se 3itak posjeduje u jednome i odjednom, a vremenski je 3itak razdijeljen, sam se3e tek sustie, tek nastaje > u toj 3or3i do3ra i zla onima na strani do3ra tre3a pomo, posredni4tvo u odnosu s 6o"om to je ulo"a 8%KV! najvanija institucija za pri3liavanju 6o"om time uvr4uje ulo"u 0rkve u kr4anstvu > i u uenju o pov2 vidljiv "!O8!N"%IZ#M ideja da je 6o" u svemu i izvor sve"a u etici to znai da je izvor sve"a do3ro"a, a zlo je nedostatak do3ro"a do3ro je dano vjenim zakonom> le7 aeterna > prvi istaknuti VOL:N"#%IS" isticanje primata vjere nad razumom, vjerom se dolazi do spoznaje, a da 3i se vjerovalo tre3amo samo #tjeti H6,o!-aj da 'i "j#(o"ao% "j#(uj da 'i s,o!-ao) > volja nije suprostavljena razumu volja je razumna, a ono 4to je razumno ima volju > HDj#(a 1(#'a !ado'i1i u"id8) - po Anselmu ove su Au"ustinove rijei "eslo cijelo" srednje" vijeka > I.(I*A OA/I0'*A > na4a svijest o Ja sadri troje% z3iljnost, samostalnost i trajanje > ,oznate izjave% o 6u -ja % da&l# j#sa 8) o +Ja 7#li s,o!-a1i Bo/a i duu: Za( -i1a "i#E 6a"(#-o -i1a "i#8) o +Lju'i i i-i 1o 4o0#8) o $itko nije po prirodi, u kojoj je +og najprije stvorio "ovjek, rob nekoga "ovjeka ili grijeha o +.#1&o o7# d"oji1i u 1o 4o0#% ali o 1oj d"oj'i -# o7# d"oji1i) o $e trai vani, vrati se u sebe, u "ovjekovoj nutrini stanuje istina o 5 =O!"IJ! > zovu "a H,osljednji +imljaninC > preveo Aristotelove lo"ike spiseu zatvoru, ekajui smrt pi4e HC1j#4u filo!ofij#C > do3ar je jai i sretnijiL nje"ovo pravo je nje"ova mo i nje"ova srea > PS!:7O57IONIZIJ! #%!OP#$I" u sr2 vijeku vrlo poznat i priznat, veliki platonovac B; S%!7NJI VIJ!K SKOL#S"IK# > > srednjovjekovna kr4anska $ilozo$ija od M2 st2 do renesanse! $ilozo$ija je predmet 4k2 pouavanja, a ne istraivanja 24iloso,4ia a-$illa 14#olo/ia# > $ilozo$ija je sluavka teolo"ije, $raza je pripisana Petru 7am a& u preuzima se ono 4to podupire i ilustrira ve poznatu reli"ijsku istinu Aristotel postaje najvaniji $ilozo$ sve je ukomponirano u o3razovni proces osnova G slobod& ( vje?t &a% o trivijum "ramatika, dijalektika, retorika

>
> >

>

;G

>

o kvadrivijum aritmetika, "eometrija, "laz3a i astronomija izvo5enje nastave% o lectio predavanje o disputatio seminarske vje3e

B .lav&a p ta&ja% :2 O7NOS VJ!%! I :M# 4to ima primat pri spoznavanju "noseolo"ija! ;2 PI"#NJ! :NIV!%Z#LIJ# ,ostoji li ne4to ope ili je sve pojedinanoD meta$izika! +azdio3a skolastike upravo s o3zirom na :2 pitanje!% :2 +A*A .)OLA.(I)A M2>:;2 st2 podudaranje vjere i uma ;2 Z+'LA .)OLA.(I)A :E2 st2 djelomino podudaranje vjere i uma E2 +A.,A1 .)OLA.(I)' :I2 st2 renesansa suprostavljanje vjere i uma %#N# SKOL#S"IK#: :2 IV#N S8O" !%I:$!N# sla"anje uma i vjere o3a izvora spoznaje imaju izvor u 3oanskoj mudrosti, ipak $ilozo$ija nije podre5ena teolo"iji ;2 #NS!LMO 8#N"!%=:%HJSKI naziva se i ocem skolastike jer od nje"a potjee skloastiki slo"an +Dj#(a 1(#'a !ado'i1i u"idCP > H*e nastojim spoznati da 3i# vjerovao, ne"o vjerujem da 3i# spoznao, i ovo jo4 vjerujem% ako najprije ne 3udem vjerovao, neu moi spoznatiC > +O&tolo?' do'a)C za postojanje 6o"a ako postoji pojam savr4enstva, onda postoji i savr4enstvo jer je u okviru pojma savr4enstva i karakteristika da to 3ie postoji E2 P!"#% #=!L#%7 racionalist sklad vjere i uma je provjerljiv razumom pri#vaamo ono 4to 6o" rekao jer se moemo uvjeriti da je to istinito! > HSumnjaju&i dolazimo do istraivanja, istrauju&i spoznajemo istinuPC > po pitanju univerzalija nominalist > o3novio etiku kao $il2 disciplinu "rije# zlo! je u namjeri, nakani, za procjenu moralnosti presudni su motivi z3o" koji# netko ne4to ini > HPov jest &evolja>6 0P sma #belarda 4elo )eC > velike prepirke s 6ernardom iz 0lairvauQa vatrenim mistikom i propovjednikom kriarski# vojni I2 4!%M#N 7#LM#"IN > pojava prvo" #rvatsko" $ilozo$a > :;2 st2, ro5en u Istri, djeluje u 0#artresu poznata $ilozo$ska 4kola, jaka prirodnoznanstvena orijentacija i istraivanje antiki#, idovski# i arapski# spisa! > preveo H)urRanC i 'uklida > spajao teolo"iju s ,latonom i astronomijom Z%!L# SKOL#S"IK# * sve vea ulo"a Aristotelove $il2, procvat sveuili4ta

>

> > > :2 %O$!% =#8ON $ranjevac, tre3a manje znanja izvlaiti iz knji"a, a vi4e promatranjem
prirode i eksperimentom, ipak, unutarnje iskustvom ekstazom vodi do spoznaje natprirodno"

Aristotela upoznavali preko prijevpda s arapsko" vani su Avicenna i Averroes i nji#ovi komentari tek u :E2 st2 zav4eno prevo5enje s "rki# ori"inala poznata sredi4ta su 3ila u ,arizu i u OQ$ordu ,redstavnici%

;2 =ON#V!N":%# tal2 $ranjevac, nadmo vjere nad znano4u > H-alja se "uditi sljepo&i razuma koji ne promatra ono to vidi prije svega drugoga i bez "ega
> > ne moe spoznatiC > $ilozo$ija poinje sa savr4eno4u kao drvom dato4u ni4ta u svijetu ne moe 3iti vjeno jer je 3ar dijelom materijalno, ne postoji tzv2 prva materija u smislu neke potpune neodre5enosti ivot ovjeka je putovanje k 6o"u samo ako ima oi da vidi 3itak i prodre u vrijednosti u nji#ovoj pravoj 3oanskoj jez"ri

;:

>

raspravlja o pro3lemu analo"ije vana tema u sklolastici! analo"ija je analo"ija slinosti, tj2 participacija u mi4ljenju i ni4ta vi4e E2 #L=!%" V!LIKI njemaki dominikanac, z3o" uenosti nazvan Hdo$1o( u-i"#(salisC > odvaja $ilozo$iju od teolo"ije u2e&je o dvostru'oj st & > teolo"ija se 3azira na o3javi, a $ilozo$ija na lo"ikim dokazima > H:ora znati da se u 5ilozo5iji samo onda dolazi do savrenstva ako se posjeduje znanje obojice, 9ristotela i #latona I2 "OM# #KVINSKI tal2 dominikanac, najvei kr4anski $ilozo$, Ha-F#os&i ui1#ljC, uenik Al3ertove $il2 4kole > uveo Aristotela kao najvee" $ilozo$a > .,OZ*AJA% > Ist &a &e mo-e protur je2 t st & > do odre5eno" nivoa um i vjera se podudaraju, ali vjer ima vei domet i njome se moe spoznati ono 4to je umu nedostino > visoko vrednuje i osjetilnu spoznaju, ona nam donosi predod3e izvana, tzv2 $antazme 3ez koji# du4a nikad ne misli > ipak djelatni um je aprioran > dakle u konanici, um je ipak podre5en vjeri, on 3rani vjeru i uvr4uje je npr2 dokazi o postojanju 6o"a! > do'a) )a postoja&je =o.a * 0Pet putova ' =o.u>: > :2 Ko! olo&i do&a! > sve je pokrenuto, a prvi pokreta je nepokrenut od nee" izvanjsko" to moe 3iti samo 6o" > ;2 6o" je prvi uzrok on sam niim uzrokovan! > E2 sve je nuno po neem izvan se3e, jedino je 6o" nuan sam po se3i > I2 jedino savr4enstvo > F2 krajnja svr#a 1#l#olo&i do&a! u svijetu postoji red i tenja za ciljem > &'(AFIZI)A orijentiran na Aristotelovo uenje o I uzroka, i kod nje"a prisutan ( lemor+ )am svaka je tvar o3likovana, o3lik individuira tvar, uenje o suuzronosti tvari i o3lika kod kretanja > meta$iziki dodaci na Aristotela% o 3itak je stvoren tipino kr4anski, stvoren je slo3odnim 6ojim djelovanjem, stvari imaju svoju vlastitu prasliku 3iti, Hprede"zistirajuiC u 6o"u, dok u prostorno2vremenskoj stvarnosti e"zistiraju samo u Hnez3iljskomC smislu o analo"ija 3itak se analo"no priroe, podrijetlo analo"ije i njen pravi smisao je misao participacije neka ideja participira u nekoj dru"oj na slian nain! o stupnjevito vrednovanje 3itka to mu je platonovski element, 3itak moe 3iti Hu"lednijiC i manje u"ledan (znad beivotnih tijela nalazimo biljke, iznad njih iva bi&a bez razuma, a iznad njih opet bi&a obdarena razmom) ( svuda opet postoji razli"itost, ovisno o tome jesu li bi&a manje ili vie savrenaC najvi4i stupnjevi su tra&s,e&de&tal je odre5enosti koje se potpuno nalaze na svakom 3iu2 (o su% HjednoC HistinitoC Hdo3roC HstvarC Hne4toC o naela 3itka kod stvoreni# stvari postoji realna razlika izme5u 3iti i e"zistencije, samo je kod 6o"a e"zistencija sama 3itL 6o" je itav a$1us ,u(us, on je 3ie, tj2 3ie koje je tu prisutno% ego sum ;ui sum jesam koji jesam! u podruju stvareni# stvari moe se zamisliti svaka 3it, a da se pritom ne mora istodo3no misliti na e"zistenciju H!a mogu lijepo zamisliti to su "ovjek ili 5eniks, a da ne znam imaju li 5eniks ili "ovjek stvarnu egzistencijuC

;;

>

,.I7OLO-IJA pojam du4e mu jo4 sadri 4irinu antikno" pojma% i 3iljke i ivotinje imaju Hdu4uC, ali ljudska du4a tvori pose3an sluaj% ona je HumnaC, tj2 du#ovna du4a > du(ov&a du?a je nematerijalna i 3esmrtna, ona je istodo3no i o3lik tijela, $unkcije nie du4e aktuiranje tijela, ivota i osjetilnosti! u njoj su prevladane > '(I)A najvi4a 3udored&a &a2ela postoje kao 4to postoje i najvi4a teoretska naela, zakoni lo"ike i sl2 > ta naela prikazuju sudjelovanje ljudsko" du#a u 3oanskom du#u, u njim apostoji ispravan razum ratio recta! i ona ine jez"ru savjesti > udoredna naela su poznata svim ljudima i ne mo"u se iz nji#ovi# srca iz3risati ve i# samo moramo slijediti > udoredno do3ro svodi na prirodu ovjeka, a tima na 3itak etiko tumaenje se 3azira na ontolo"iji! > ,+A/O I 1+?A/A u dravi stra# od kazne tre3a privesti ovjeka se3i samome, svojem vlastitom 3oljem razumi, kako 3i do3rovoljno inio ono 4to tre3a initi > pravo nositelj je moi, ali je vi4e od same moi, ono je idealni red zajednice > pr rod&o pravo pr rod& )a'o& ; konstitutivna naela nje"ove $ilozo$ije prava > zakoni koji se suprostavljaju 6ojem pravu, nisu pravo i ne tre3a i# slijediti > najopenitije naelo% HDo'(o 1(#'a i-i1i% a !lo i!'j#/a"a1i) > cijeli dekalo" :G 3oji# zapovijedi! su prirodni zakon > dr-ava kao i kod Aristotela ona je pravo i udore5e, ona od"aja "ra5ane za sretan i vrijedan ivot > proizlazi iz ivotne nunosti ali ima cilj u Hdo3romC ivotu > nije sam iskon prava to je 6oje pravo!, ve je nje"ov tuma i nositelj prava i nje"ovo" po se3i vjeno" reda > HSumma t(eolo. ,a> (0"eolo?'a suma>)5 "lavno djelo > :KJM2 tomizam je postao slu3eno uenje katolike crkve F2 7:NS S8O" (omin oponent, +do$1o( su'1ilis) > nastavljai su'ob tom )ma intelektualizma! i s'ot )ma voluntarizma! unutar crkve > + lo)o+ ja teorijska znanost temelji se na razumu istine vrijede za sve cilj% !-a-j# > teolo. ja praktina znanost temelji se na volji istine vrijede samo za vjernike cilj% lju'a" vi4e od znanja! > samo su prve E zapovijedi dekalo"a prirodni zakon > u odnosu ovjeka prema 3o"u vanija je lju3av ne"o vjera i razmi4ljanje o 6o"u > osim volje voluntarist! istie i &d v dual&ost 3ilo u spoznavanju, u 3iu ili na podruju etiko"a! > B2 M!IS"!% !8K4#%" * "lasoviti srednjovjekovni m st ' > usprkos tome 4to se dosta razlikuje od ostali# $ilozo$a svo" do3a ipak potpada pod skolastiku tradiciju > O*(OLO-IJA novoplatonistika tradicija javlja se u nje"ovu ontolo4kom uenju > 3itak stvari ima svoju mjeru u vjenosti, a ne u vremenu i od iz "ornje s$ere silazi i daje vidljivome, konkretnome, individualnom u prostoru i vremenu nje"ov pravi i istiniti smisao > vidi istinski 3itak u 3iima i mno"im stvarima > promatra "a kao svim stvarima imanentnu istinitu 3it, koju 3ismo svi tre3ali vidjeti kad ne 3ismo imali samo tjelesne oi ve i du#ovne > %OE!NJ! =O$# : <OVJ!K: H+olje je pruiti hranu gladnome nego se istodobno predati unutarnjem razmatranju) ( kad bi "ovjek bio u zanosu, kao sveti #avao i znao za nekog bolesnika kojemu je potrebna juha smatram dako je mnogo bolje da iz ljubavi ostavi znanost i slui mu u to ve&oj ljubavi > 6o" se ra5a u nama kada se mi ra5amo u milosti 6ojoj za novi i 3olji, istiniti 3oji 3itak, za #ram 1u#a .veto"a > kada se mi milo4u ponovo ra5amo u 6o"u tada 6o" u nama ra5a svo"a .ina kao se3i jednako"a%

;E

> >

Sve to +og *tac eli u"initi, ra8a u Sinu, da bi se on rodio u naoj dui))) tako dua postaje stan vje"nog boanstva o ,o to je +og upravo +og tomu sam ja uzrok) 2a nema mene, tada ne bi bilo +oga unutarnja 6oja narav je na4a vlastita praslika, na4e 3olje ja ovakva razmi4ljanja navodila mno"e da "a optue za panteizam o

I; %#SP#7 SKOL#S"IK! :2 SILLIA& O00A& Hdo$1o( i-"i-i$a'ilisC nepo3jedivi uitelj! > znanost i vjera su #etero"eni, otvara put samostalnim znanostima i $ilozo$skim istraivanjima, ali i slo3odi reli"iozni# uvjerenja > porie odrivost skolastiko" pro3lema odnosa vjere i uma > spoznaja svo znanje dolazi iz osjetilno" opaanja, ne tre3a nam ni4ta vi4e ne"o zor izvanjsko"a svijeta i unutarnju re$leksiju o tako do3ivenim predod3ama i ljudska je spoznaja dovr4ena > o'am )am uenje za3ranjeno u :2 pol2 :I2 st2 u ,arizu, ali se ipak 4iri > potpuni nominalizam kod samo" Occama to tek naznaeno! ;2 *I)OLA )8ZA*.)I 3avi se i prirodnim znanostima, matematikom, a naroito astronomijom > "lavni predmet interesa ljudski um, on je $ilozo$ du#a > 8A'*J' O J'1*O& kroz raz"ovor Hmalo" laikaC i Hveliko" "ovornikaC koji sjede u rimskoj pivnici i "ledaju do"a5anja na trnici na Forumu romanumu! iznosi ideju da svi 3rojevi proizlaze iz jedno", tj2 zastupa o3ja4njenje sloeno"a iz jednostavno"a > ideja koja o3u#vaa sveopost sve"a 3itka omnitudo realitatis! > razum > taj z3o" koje" stvari doivljavamo razdvojeno, on je mjesto suprotnosti > um ponovo slae i spaja suprotnosti > ,OJA& 6O-A 6o"a imamo i nemamo, uvijek smo na putu k njemu, ak i kad "a ve posjedujemo > na4i su sadraji koje o njemu izriemo o"ranieni jer smo i mi o"ranieni prostorno i vremenski!, tako da ne moemo opisati 3eskonano > 3o" je omninomina3ilan morao 3i se nazvati svim imenima > 7O8"# I$NO%#N"I# Hueno neznanjeC > tre3amo mno"o uiti i znati da 3ismo s#vatili vlastito neznanje > 6o" je prava mjera sve"a kontra ,rota"ori, ovjek moe 3iti mjera svi# stvari ukoliko je slika 3oanske praslike %#SP%#V# O :NIV!%Z#LIJ#M# > postoji li i4ta ope i ako postoji u kojem je odnosu s pojedinanimD :2 REALIZAM ope postoji a! ').(+'&*I +'ALIZA& preuzimaju ,latonovo uenje > ope postoji i to prije i neovisno od pojedinano", ope uzrokuje pojedinano kao ,latonove ideje! to je i 3it i 3itak Huniversalia ante resC! > 'riu"ena, Anselmo sve prvo postoji u 6ojem umu potom u stvarnosti pa u ljudskom umu! 3! 8&J'+'*I +'ALIZA& (oma > ope postoji, ali sve pojedinano ima u se3i svoju 3it, opa 3it se individualno o3likuje u svakoj pojedinoj stvari Huniversalia in re3usC!

;2 .OMI.ALIZAM nema ope" po se3i a! ').(+'&*I *O&I*ALIZA& postoje samo pojedinane stvari, a ope je samo
rije, ime nomen! kojima i# imenujemo

3! 8&J'+'*I *O&I*ALIZA& )O*0',(8ALIZA&! ope postoji u umu kao

pojam koncept!, ali u stvarnosti postoje pojedinane stvari koje imaju svoj 3itak u se3i Huniversalia post resC!

;I

>

> ipak nisu samo puke rijei > A3elard u ::2 st2 crkva osu5uje nominalizam jer je protiv neki# temeljni# kr42 do"mi trojedinstvo 3o"a, sakramenta priesti222!

I; NOVOVJ!KOVN# FILOZOFIJ#: A! FIL2 +'*'.A*.' 6! '&,I+IZA& I +A0IO*ALIZA& 0! ,+O./J'(I('LJ.(/O 1! )LA.IA*I *J'&AA)I I1'ALIZA& > u sredi4tu cijele novovjekovne $ilozo$ije jest pojam ovjeka @; FILOZOFIJ# %!N!S#NS! preporod :F2 i :B2 st2 o 8r'va .ub &tele'tual& mo&opol uzdrmana vi4estoljetna ukorijenjena slika svijeta% mo uzdrmana raskolom protestantizam tiskarski stroj knji"e dostupne i izvan crkve svjetovna sveuili4ta znanost po3ila neke postavke 0rkve vi4e nisu neupitan autoritet Zemlja je okru"la, #eliocentriki sustav222! javlja se knjievnost na narodnim jezicima svjetovni vladari postaju autonomniji otkria > 4ire se perspektive i prostorno *ovi svijet! i vremenski HotkrivaC se antika! drukije poimanje ovjeka% tjelesnost antika! anatomija &ic#elan"elo! jaanje svjetovne gospodarske mo&i namu$akture, tr"ovina, 3ankarstvo222! a&tropo,e&tr )am umjesto teo,e&tr )ma o o > !:%OPSKI FILOZOFI %!N!S#NS!:

5 $IO%7#NO =%:NO > dominikanac > pro"anjan od inkvizicije, 3jei po 'uropi ?eneva, ,ariz, 'n"leska222! > u#vaen u /eneciji > optu3a% H*auava nauku o 3eskonanosti svemira i mno4tvu svjetovaC > spaljen :BGG2 na 0vjetnom tr"u u +imu > panteizam 3o" jest priroda, svijet, kozmos a ne 3ie odvojeno od svijeta! H2(i(oda j# Bo/ u s1"a(i a) > stvaralaka mo -a1u(a -a1u(a-s) stvarena priroda -a1u(a -a1u(a1a) > svemir je 3eskrajan s mno4tvom svjetova, Zemlja samo jedan od nji#, nije u sredi4tu slijedi )opernika! > svijet se sastoji od monada minima atoma koji su centri sila! > ovjek kao mikrokozmos je o"ledalo makrokozmosa > moe po3olj4ati svijet svojim trudom i radom, "radi svoju sud3inu i sreu on je (omo5 +aber ovjek>radnik!

;F

5 PL!"4ON -rk koji potaknuo interes za "rku $ilozo$iju i kulturu 5 NIKOL# K:Z#NSKI ovjek i svijet se 3aziraju na jedinstvu suprotnosti 5 NI88OLO M#84I#V!LLI $irentinski $ilozo$, politiar na dvoru &edici! i knjievnik > odvaja politiku od etike djelo H/ladarC > politika je praktina metoda vladanja i ostanka na vlasti politika kao mo! > para$raza H0ilj opravdava sredstvoC 5 "4OM#S MO%:S utopist djelo H8topijaC > vjeruje da u idealnoj dravi nee 3iti privatno" vlasni4tva > smaknut za 7enr=ja /III jer 3io protiv odvajanja od katolianstva 5 "OM#SSO 8#MP#N!LL# utopija H-rad suncaC 5P#%#8!LS:S osniva moderne medicine, mistik i ma"iar prirode > $ilozo$ija mu 3ila neka vrsta tajno" nauka pa "a mno"i smatrali doktorom Faustom 5 MI84!L 7! MON"#I$N! H'sejiC HO"lediC! tvorac esejistiko" diskursa znanstveni O knjievni!, skeptik H<ilozo5irati zna"i sumnjati 5 4:$O $%O"I:S utemeljitelj me5unarodno" prava > pi4e o pravu rata i pravu mira > poku4ava naspram pozitivno" prava i vladavine moi postaviti teoriju prirodno" prava koje osi"urava dostojanstvo i slo3odu ovjeka > > > > > 4%V#"SKI FILOZOFI %!N!S#NS!: ,'(A+ ,A/AO /'+-'+IJ' utemeljuje #umanistike o3razovne ideale studia #umaniora! u svom poznatom djelu HO plemenitim o3iajima i slo3odnim umijeimaC I/A* .(OJ)O/IN vjerojatno prvi #rvatski 4kolovani teolo" studirao u ,adovi!, poznat po velikoj 3i3lioteci klasini# djela zauzima se za izvorne vrijednosti crkveno"a uenja naspram #erezama i svjetovnom djelovanja crkve *I)OLA &O1+89)I dvije s$ere spoznaje% spoznaja vremeno" racionalna! i spoznaja nadnaravno" i vjeno" intelektualna spoznaja!, oslanja se na Aristotela ali prednost daje kr4anskom uenju jer H*ijedan $ilozo$ nije spoznao ovjekovu svr#uC I/A* A'.&IA)I JA*8. ,A*O*I8.! najpoznatiji #rvatski #umanist u 6udimu,3iskup i slavonski 3an pjesniki platonizam, i sam je pjesnik I/A* ,OLI)A+, .'/'+I(A* stoika etika s epikurejskim dodacima o 3ezrazlonosti stra#a od smrti, politiki savjeti jo4 uvijek promi4ljaju odnos vladara spram podanika a ne spram ouvanja vlasti kao &ac#iavelli! M#%KO M#%:LID * +C,u0i"a-j# u #s1i1 i 'la7#- 7i"o1 ,o ,(i j#(i a s"#1a$a)% > vo4e od IG izdanja u :B2 i :J2 st2 > spaja stoicizam i platonizam s kr4anskom $ilozo$ijom, tvorac rijei psi#olo"ija polazi od ovjekovi# pouda i strasti% elementi prosu5ivanja se "rije# i otkupljenje, a vjera, lju3av i sasenje su osnovne odrednice moralno"a ivota

> > >

>
>

;B

> > > > > >

F+A* (+A*)/IL A*1+'I. djelo H(re3a li $ilozo$iratiDC > motrenje 6oansko" uma noesis noeseos! najvi4a je vrlina koja se odre5uje u skladu s kr4anskim naukom 6'*)O 6'*)O/IN $ranjevac iz Zadra kao Hprvak znanostiC djeluje na .or3onni naspram skolastikom intelektualizmu zastupa voluntaristiko s#vaanje djela iz"u3ljena F+'1'+I) -+I.O-O*O spis HO ljudskoj sreiC, zvjezdoznanstvo astrolo"ija! mu je najvi4a znanost, a ona se 3azira na matematici po kojoj postajemo svjesni zakonitosti svemira2 1akle, matematikom moemo providjeti determinizam prirodni# z3ivanja, a astrolo"ijom predvidjeti 3udue do"a5aje2 J8+AJ 186+O/AA*I* nazivan philosophus orator, protivnik astrolo"ije, zalae se za prirodoznanstveni aristotelizam &A(IJA F+)IN djelom H,eripatetika istraivanjaC eli ojaati aristotelizam F%#N! P!"%ID rodom sa 0resa djela% utopija H6(#1a- /(ad)% "lavno djelo H.o"a s"#o,0a filo!ofija) veoma kritizirano djelo, kasnije na popisu za3ranjeni# knji"a!, H,eripatetike raspraveC, HO poeticiC pro$esor platonike akademije u Ferrari izraziti ,latonist, 3or3eni antiaristotelovac Aristotelova znanost zapravo je mnijenje i meta$izika nikako ne moe 3iti jedinstvena znanost! aristotelizam mu izvor 3ez3onosti u djelima se slui trima metodama% o aristotelovska od 3ia ka uzroku o vlastita srednja! o 3iima koja su i osjetilna i nadosjetilna svjetlo, du4a, prostor222! o platonika od uzrokado sveukupnosti uzrokovano" (eorija ema&a, je% iz Jedno" izvire prvi um .in ili +ije!, pa dru"i um 1u# ili Lju3av!2 /jeruje u postojanje kozmike du4e a-i a u-di! koja proima i neivu tvar pa&ps ( )am2 8 estetici zastupa a&t m met 2'u teor ju umjetnost tre3a prikazivati nevjerojatno, udesno, jer u5enje je pravi izvor i pjesni4tva i $ilozo$ije2 prvi $ormulirao tezu o 3i3liotekarskom podrijetlu naslova Aristotelove H&eta$izikeC J8+AJ 1+A-I9IN prijatelj o3itelji &edici, 3ranio ,ica della &irandolu i -2 .avonarolu, na4 najvei renesansni lo"iarL dijeli lo"iku na kate"orije i uenje o sudu lo"ica vetus! te analitiku i topiku lo"icae novae!2 ,oznati an"elolo" prouava psi#olo4ka i meta$izika pitanja o naravi an5ela kao du#ovni# 3ie *I)OLA -8A'(IN nakon 6o4kovia najznaajniji du3rovaki $ilozo$, rasprava HO upravljanju o3iteljiC > ekonomsko>politiko>peda"o4ka studija pisana po uzoru na prve knji"e Aristotelove H,olitikeC2 )omentari psalama u kojem dokazuje pro"re4nost protestantski# postavki esto pi4e u o3liku dijalo"a A*(8* &'1O smatra da je Aristotel sve od Aleksandra A$rodizijsko" i ,or$irija 3io krivo tumaen tre3alo je staviti na"lasak na spoznaju pojedinano" i konano"! &I7O &O*AL1I jedan od osnivaa prve dalmatinske akademije Accademia dei 0oncordi2 HO imoviniC > djelo u o3liku raz"ovora u kojem istie svezu ekonomski# odnosa i politiko" ure5enja2

>
>

> >
>

>
> >

> > >

>

>
> > > >

;J

> > >

'pikurejsko s#vaanje uivanja kao cilja, a najvee" 3la"ostanja i 3laenstva preko do3ro" i raz3orito" kori4tenja do3ara2 *ajvei doprinos mu je dijalo" HIrena ili o ljepotiC "dje raspravlja o umjetnikom stvaranju2 ,ovezujui ljepotu s umnim i najvi4im, spaja platonika s#vaanja sa srednjovjekovnom estatikom i ontolo"ijom transcendentalija2 M#"IJ# VL#<ID ILI%IK iz La3ina, protestant, suradnik &artina Lut#era ontolo4ki utemeljuje $atalizam i pesimizam kao o3iljeja protestantizma ljudska volja nije slo3odna, sve je determinirano djelo HKlju *!a 1u a#-j# 6"#1o/ ,is a)) vjeruje da se .v2 pismo moe razumjeti iz nje"a samo"a u skledu s idejom da se ono mora prevoditi na narodne jezike!, ne tre3aju nam tumaenja i crkveni autoriteti da 3ismo "a s#vatili utemeljitelj novovjekovne (erme&eut 'e znanost o tumaenju teksta, ope metoda razumijevanja! ne smije se upati iz konteksta pojedina rije se razumijeva tek u reeninoj cjelini, reenica u 4iroj povezanosti itd2 stalno moramo pred so3om imati du# spisa, svr#u, smisao, nasmisao cjeline, tj2 evan5eosku poruku H1u# .veti je istodo3no autor i izla"atelj ,ismaC H6oansko se ,ismo uz vidljivo" i nevidljivo", naime iz tijela koje je vidljivo pismo, te iz du4e, koja je smisao koji se nalazi u tekstu, i nakraju iz du#a, koji u se3i sadri ne4to ne3eskoC krajnja svr#a ostvariti ivot prema 'van5elju praktina strana kr4ansko" uenja! 8 djelu H1ijalektike dopuneC "ovori o srednjem pojmu u silo"izmu te postavlja svoju teoriju znanosti2 ,A/AO .)ALIN autor termina HenciklopedijaC, vei dio ivota protestant pred kraj ponovo katolik!, i on se 3avi tumaenjem teksta, smatra da je zadaa vremena upoznati sve drevne i suvremene nauke, sa3rati i# i pokazati kako se oituje 6oanski "ovor2 znanje ne napreduje pravocrtno, ve zmijoliko zato moramo raunati i na uspje#e i na neuspje#e! 1O&I*I. &A+)O A*(8* *eTton "a je nazvao vir celeberrimus, splitski nad3iskup, kritiar crkve kao politike zajednice, emi"rant i #eretik spaljen nakon smrti na lomai, na"la4ava analizu i eksteriment kod promatranja du"ini# 3oja kasnije se na to poziva *eTton! F#:S" V%#N<ID iz 9i3enika, autor petojezino" rjenika djelo H.o"i s1(oj#"iC > nacrti za ke#nike konstrukcije najpoznatiji pado3ran, iz to"a de$inicija ovjeka kao (omo vola&sa2 jo4 i nacrti za% mostove, mlinove, nasipe, kanale, dizalice, satove, pre4e222 .matra da te#tniku i znanost tre3a utemeljiti na osnovama #umanistiko" o3razovanja &A+I* -'(AL1IN smatra se preteom 1escartesa na podruju analitike "eometrije, optikim pokusima i izradom para3olini# zrcala palio predmete i talio kovine .(J',A* -+A1IN poev4i od -alilejeve $izike razvija vlastite ideje u djelu HAetiri $iziko>matematike raspraveC, npr2 o upravljanju 3roda kormilom, zakon slo3odno" pada, -alilejev paradoks jednakosti toke i crte222 6! !MPI%IZ#M I %#8ION#LIZ#M

> > > > >

> > > > > > > >

>

> >
> > > >

>
>

"lavni pro3lem% pro3lem metode spoznaje dva od"ovora razumom racionalisti! ili iskustvom empiristi!

;K

>
> >

>

racionalisti vide uzeo za $ilozo$sku metodu i zakonitost u racionalistiki konstuiranoj stvarnosti matematike empiristi svoje metode 3aziraju na promatranju i eksperimentu skloniji prirodnim znanostima ne"o $ormalnoj matematici! racionalisti% o 1escartes o ,ascal o .pinoza o Lei3niz empiristi% o Locke o 6acon o 6erkele= o 7ume o 7o33es

%!N! 7!S8#%"!S vrsni matematiar, otac analitike "eometrije > H+asprava o metodiC, H&editacije o prvoj $ilozo$ijiC > metod 2'a sum&ja ('arte) ja&s' s'ept , )am) kori4tenje sumnje kao metode sredstva kojem je konani cilj dolaenje do nepo3itni# i si"urni# istina > o3lik produktivne sumnje, za razliku od sumnje skeptika kojima je cilj dokazati da ni4ta nije si"urno > zapoinje s korjenitom ili apsolutnom dvoj3om od3acuje sve naueno, osjetilnu spoznaju ono 4to nas jednom zavaralo ne moe 3iti kriterij!, cijelu stvarnost Je li mo"ue da nas 6o" stvorio tako da se u svemu varamo!, nije li i ivot jedan sanD HOnda u pretpostaviti da me ne vara do3ri 6o", ve nekakav zao du# koji je moan i lukav222C! > 1escartesov cilj pronai ono 4to je toliko jasno i raz"ovjetno da se ne moe u to posumnjati i to uzeti kao poetnu istinu o jasna spoznaja > 222Cpozornom du#u iva i otvorenaC222 o raz"ovjetna spoznaja > 222C ona spoznaja koja je pored jasnoe od sve"a dru"o"a tako odijeljena i rastavljena da u se3e sadri samo ono 4to je jasnoC > ,+A/ILA &'(O1'% o jas&o3a ra).ovjet&ost samo to pri#vaamo kao istinito o prav lo a&al )e sloene pro3leme tre3a ra4laniti do jasni# i raz"ovjetni# dijelova o prav lo s &te)e jednostavne dijelove tre3a pravilno poopiti o prav lo provjere s stemat )a, je > sumnja u se3e vodi do apsurda > ako postoji misao makar i za3luda! postoji i onaj koji misli 5OBITO% ERBO 6CM *MI6LIM% DAKLE JE6AM) > prva nepo3itna istina mu je dokaz o samoizvjesnosti svijesti svijest dokazuje postojanje se3e same, kao i nositelja svijesti! 222 > ovo je intuitivna istina, apsolutna, si"urna > ontolo4ki dokaz 6o"a ako ja kao nesavr4eno 3ie imam ideju savr4enstva ona ne moe potjecati od mene i mo" iskustva ve je morala 3iti usa5ena od takvo" savr4eno" 3ia, dakle, opstojnost 6oja slijedi iz ideje 6o"a kao najsavr4enije" 3ia to je isti idealrealizam! > ideja najsavr4enije" 3ia sadri 3eskonano mno"o stvarnosti da ne moe 3iti produkt nas koji smo konana 3ia, uzrok ideje 6o"a mora sadravati 3arem toliko z3iljske Ho3jektivne stvarnostiC! koliko mi zami4ljamo stvarnosti u ideju 6o"a > savr4eni 6o" ne 3i mo"ao HnapravitiC ovjeka tako da se on vara 6o" nam daje sredstva kojima moemo doi do istine, tj2 spoznati svijet kakav uistinu jest > to sredstvo je na4 razum ako "a koristimo pravilno pridravamo se pravila metode! doi emo do istine to nam jami 6o" savr4en je, dakle, do3ar i ne 3i nas varao! 6o" je jama, st & tost

;M

>
> > >

> >
> > > >

uroAe&e deje 5 one do koji# se dolazi neovisno o iskustvu, deduktivno, koristei samo isto mi4ljenje ideja o samom se3i, 6o"u, podruje matematike222! dokaz da je ljudska spoznaja u prvom redu produkt razuma, to su krajnje jednostavne, jasne i raz"ovijetne predod3e sistematizirajui i# navodi E osnovne% 6o" 3eskonana supstancija, najpotpuniji 3itak koji postoji sam po se3i!, protena stvarnost materijalni svijet oko nas!, mislea stvarnost svijest, ideja o samome se3i kao du#ovnom 3iu! iako daje primat dedukciji primat po vanosti, ne nuno kronolo4ki! priznaje i vanost indukcije dedukcija postupak izvo5enja istine iz prvi# intuitivni#, oevidni# istina, uro5eni# ideja &'(AFIZI)A% > dualizam postoje dvije supstancije 3itka! koji su nesvedive jedna na dru"u ,+O('?*A .(/A+ res eQtensa! I &I.L'NA .(/A+ res co"itans! protena stvar sve materijalno 4to zauzima neki prostor protee se u prostoru!, kod ovjeka tijelo, $unkcionira po zakonima me#anike, svu materiju moemo kvanti$icirati i me#anicirati mislea stvar du#, ljudska speci$inost koja se oituje kroz mo"unost spoznavanja razum! i #tijenja volja! $ajve&e je savrenstvo"ovjeka to radi slobodno, tj) po svojoj volji) ,ime postaje vrijedan pohvale ili prijekora))) $e hvale se automati to to"no izvode sve kretnje za koje su udeeni))) pro3lem nemo"unost o3ja4njenja me5udjelovanja supstancija jedne na dru"u kod ovjek najasna ideja o epi$izi! ako je supstancija ne4to posve samostalno i ne tre3a ni4ta izvan se3e a du# i tijelo su 1escartesu dvije odvojene supstancije! onda ne postoji izme5u nji# uuzajamno djelovanje

P#S8#L >

> > >

djelo H&emorijalC ovjek $enomenolo4ko" zapaanja detalja Hdu# tankoutanC! i ujedno jedan od prvi# reli"iozni# "enija svi# vremena 6o" reli"ije je vi4e od 3o"a $ilozo$a H+og 9brahamov, +og (zakov, +og !akobov, a ne bog 5ilozo5a i znanstvenika postoje mo razuma i mo srca, s tim da Hlo. 'a sr,aC ipak upravlja ljudskim ivotom

=#%:84 7! SPINOZ#

>
>

>
>

>

> > > >

?idov iz *izozemske ekskomunikacija izopenje iz idovske zajednice jer reli"ijske spise promatrao s povijesno" aspekta, a idovstvo i kr4anstvo kao prekrute i $ormalne "l2 djelo 0!t 'a (.eometr js' m redom )lo-e&a)> > iz de$inicija i aksioma izvodi postavke cilj je ljudska srea koja je mo"ua samo kad se prona5e jedinstvo s 3itkom 3o"om! H,o4to me iskustvo pouilo da je sve ono 4to se ini uo3iajeni sadraj ivota i ni4tavno222 odlui# se konano istraiti postoji li uope ne4to 4to je istinsko i znatljivo do3roC, H*o ono 4to 3i ta priroda 3ila, pokazat emo prema mjestu "dje se nalazi, naime u spoznaji jedinstva du#a s itavom prirodomC! monizam postoji jedna S:PS"#N8IJ# Hs1"a( &oja ,os1oji 1a&o da joj !a ,os1oja-j# -ij# ,o1(#'-a -i&a&"a du/a s1"a(C uzrok same se3e $ausa sui! koju izjednaava s 6o"om i prirodom pa&te )am! +og ili priroda ili supstancijaC > 3o" je sve ne4to, on je sveukupnost nee"a ili sve stvari, odnosno sve su stvari 3o" mani$estira se na ; ljudima spoznatiljiva naina atri3uti atr but m ?lje&ja atr but prote-&ost supsatncija i atri3uti su stvaralaka priroda natura naturans nji#ov produkt su modus konkretne, pojedinane misli ili stvari, stanja supstancije, stvorena priroda natura naturata

EG

> > >

>

>
>

> >
> >

>

modusi mi4ljenja i modusi protenosti se u konanici podudaraju i jedni i dru"i izraz su jedno" 3o"a, jedne prirode, jedne supstancije! to je $ilozo$ija identiteta > HR#d i "#!a id#ja su j#d-a&i &ao (#d i "#!a s1"a(i) 3o" priroda! djeluju preko prirodni# zakona koji sve odre5uju, tako da ni4ta nije sluajno ve uzrokovano nizom neiz3jeni# kauzalni# veza 1'('+&I*IZA& H8 prirodi stvari ni4ta nije sluajnoC! '(I)A slo3oda je spo)&ata &u-&ost prirodni zakoni! H$emogu&e je da "ovjek nije dio prirode i da ne ide za njenim op&im redom ivot u skladu s njima je najslo3odniji tre3amo se vladati po razumu, a od3aciti zamuenost koju nam daje vladavina a$ekata usavr4avanjem razuma 3olje s#vaamo svijet i time smo sretniji 3udui da je ovjek modus prirode etika mora poeti s ontolo"ijom ,OLI(I)A H(eolo4ko politika raspravaC pod 7o33esovim utjecajem u prirodnom stanju svatko ima pravo uiniti sve 4to moe uiniti zakon jae"a! ipak, nastankom drave prelazi se s prirodno" na mno"o razumnije, "ra5ansko pravo dravi je svr#a jamenje sloboda .raAa& ma (a ne dranje u stra#u!% H3 slobodnoj dravi svakome je doputeno misliti to ho&e i govoriti to misli

$O""F%I!7 JIL4!LM L!I=NIZ

>
>

>
> >

> > >

>

> > >

>

>
>

>

>

Hposljednji poli#istorC > pravo, diplomacija, matematika in$initezimalni raun!, $izika, kemija, 3iolo"ija, "eolo"ija, psi#olo"ija, lo"ika osniva 6erlinske akademije znanosti i umjetnosti ideja o ujedinjenju kr4anstva i 'urope HShvatio sam da ve&ina sekta ima pravo u ve&emu dijelu onoga to pozitivno tvrde, a manje u onome to osporavajuC! ,+A/O carstvo istine i savr4enstva je carstvo prava, pravo je mudrost i do3ro &'(AFIZI)A% djelo HMo&adolo. jaC, H(eodicejaC, H*ova istraivanja o ljudskom razumuC pluralizam i idealizam o3jektivni! svijet se sastoji od 3eskonano" mno4tva supstancija MON#7# du#ovni# atoma, neproteni# i aktivni#, nositelja sila dinamizam! :onade su dakle istinski atomi prirode, jednom rije"ju, elementi stvariC svako je tijelo zapravo jedinstvo uinaka, uvijek z3roj sila, samo du4evno, kao ne4to nedjeljivo i injenino djelujue moe 3iti supstancija nje"ova de$inicija supstancije% H+i&e sposobno za djelovanjeC svaka od ni# ima mo3 per,ep, je predoavanja! i po-ude uvjet za prijelaz jedne percepcije ka dru"oj! svaka monada predouje itav kozmos mikrokozmos jednak makrokozmosu!, ali ovisno o svom savr4enstvu predoava na jasan ili manje jasan nain 7IJ'+A+7IJA &O*A1A naj3rojnije su monade koje sainjavaju ono 4to nazivamo materijalnim H"ole monadeC!, zatim Hdu4evne monadeC te H3oanske monadeC to su sve stupnjevi du4evno"a, tj2 modus mo&ada "ole monade "otovo nemaju predod3enu sna"u, one vi4e su , recimo, dio ljudske du4e, a u naj"ornjemu redu stoji monada koja je isto mi4ljenje i ista djelatnost 3oja monada! s o3zirom da monade ne utjeu jedne na dru"e H222 nemaju ni vrata ni prozoreC222! kretanje se o3ja4njava kroz P%!S"#=ILI%#N: 4#%MONIJ: 6o" je predodredio i uskladio svaki in svake monade tako da se sve odvija tako da nam se ini kao da monade utjeu jedne na dru"e, pojam koji iskazuje svezu cjelinu svijeta slino kao 4to nam se ini da ako vi4e satova pokazuju isto vrijeme da postoji veza me5u njima, a u stvari jedina je veza u tome da i# je uskladio isti urar! time o3ja4njava svezu cjeline svijeta

E:

>
>

>

>

sve je ure5eno od strane 6o"a +:::O"o j# -aj'olji o/u0i s"ij#1:::) - da 3i to uvidio ovjek samo mora 3iti du#, mora se samo preko tame osjetilnosti izdii do jasnoe ume, onda e moi vidjeti istinski o3lik svijeta, vjeno do3ro i 3oansko -*O.'OLO-IJA% ; vrste istine% o I.(I*' 8&A nune, provjera po &a2elu proturje2&ost nemo"ue suprotno! to su uro5ene ideje, daju uvid u nune, 3itne sveze o I.(I*' I.)8.(/A sluajne, provjera po &a2elu dovolj&o. ra)lo.a (ratio su$$iciens! H8 razumu nema nie"a 4to prije nije 3ilo u osjetilima, osim razuma samo"C polemika s Lockeom!

'&,I+I.(I% F%#N8IS =#8ON > > H*ovi or"anonC ili upute za tumaenje prirode, novo oru5e eli o3noviti znanost i $ilozo$iju, pronai novo oru5e znanosti jer stara silo"istika deduktivna! lo"ika ne moe doi do novo" znanja HZ-a-j# j# o0PC, H,rirodu savladavamo ako joj se pokoravamoC I.(I*.)A I*18)0IJA postupno zakljuivanje od pose3nije" prema openitijem, jedinstvo eksperimentalne i racionalne sposo3nosti nuno znati i sa3irati podatke i pravilno i# preraditi pela! razum ne smije 3rzati ne dajmo mu krila, radije olovne ute"e! nastavlja J2 .2 &ill :M2 st! I7OLI ljudske po"re4ke koji# se tre3a oslo3oditi, I vrste% o dol pleme&a tipine za ljude kao po"re4ivu vrstu, unosimo vi4e reda ne"o "a u svijetu ima, pojednostavljujemo stvaramo o "rupama ljudi predrasude o dol sp lje za3lude tipine za svako" pojedinca, proizlaze iz od"ora, autoritete, utjecaja knji"a2222 o dol tr.a najtei, produkt neadekvatne komunikacije o dol teatra $il2 do"me i teorije ideolo"ije i svjetonazori! koji rezultiraju posve iskrivljenom slikom ivota i svijeta

> >
>

>
>

>

JO4N LO8K!

> > >

>

> > > >

0O.led o ljuds'om ra)umu>6 0P smo o tolera&, j >6 07v je rasprave o vlad C utemeljitelj spoznajne teorije kao sustavne $il2 discipline (:oja je namjera da istraim porijeklo, izvjesnost i doseg ljudske spoznaje utemeljitelj empirizma najistaknutiji empirist, utemeljio "a kao sustavni "nos2 pravac kritika racionalista ne postoje uro5ene ideje, a kamoli naela i principi nema to"a o emu se svi slau! Lei3niz od"ovara% H)ad 3i uro5ene ideje 3ile ono 4to Locke pod njima razumije, tad i# uope ne 3i ni 3iloC tipian primjer za ono 4to se naziva en"leskom $ilozo$ijom% usmjerenje na iskustvo, smisao za z3iljnost, nesklonost pretjeranoj spekulaciji, uravnoteenost suda, sretno povezivanje tradicionalno" i napredno" mi4ljenja, li3eralnost i tolerancija222 tabula rasa prazna ploa, neispisani list papira, takav nam je du# sve dok "a ne Hispi4emoC iskustvom H.# a -i#/ u (a!u u 1o ,(ij# 1o/a -ij# 'ilo u osj#1ili a) ; vrste iskustva, naziva i# i predod3ama idea!% o )va&js'o osjetilno sensation!, izvanjsko osjetilon zamjeivanje preko tjelesni# or"ana njime saznajemo o svijetu, do3ivamo dvije vrste kavaliteta, svojstava%

E;

> >

>

> >

> >

primarne kvalitete prvotna svojstva! vrstoa, protenost, o3lik, pokretljivost222 o3jektivne do3ivamo kom3inacijom vi4e osjetila sekundarne kvalitete dru"otna svojstva! 3oja, miris, okus2222 su3jektivne do3ivamo samo : osjetilom o u&utar&je re$leksija ili samoopaanje! kojom kom3iniramo in$ormacije do3ivene osjetilnim iskustvom, unutarnje osjetilno zamjeivanje u samoopaanju, tj2 opaamo da vidimo, ujemo, osjeamo, imamo strasti222 ovakvom podjelom napravio okret od 3itka ka svijesti empiristi se ne zamaraju 3itkom ve se 3ave spoznajom, tj2 aktom na4e svijesti! 3avio se i pro3lemima apstra', je supostoja&ja predod-b o apstrakcija postupak kojim iz mno4tva jedanakovrsni# predod3i izvlaimo ono zajedniko a odstranjujemo razliito s Lockeom nastaje moderni pojam apstrakcije! o supostojanje predod3i za4to kad mislimo na neku stvar sumislimo iste predod3e, npr2 za zlato odre5enu teinu, 3oju, vatrootpornost222!, po emu znamo da su te predod3e supripadneD E stupnja spoznaje% o &tu t v&a najsi"urnija opaanje, uvid je li ne4to slino ili ne slau li se ili ne slau dvije ideje! o demo&strat v&a potre3no vi4e od ; ideje zakljuivanje, dokazivanje o se&) t v&a otkrivamo ne4to novo, novo" pripadnika neke vrste npr2 upoznajemo neko" ovjeka!, pojedinanu e"zistenciju konani# 3ia izvan nas ma kako iz"ledalo paradoksalno u isto vrijeme i kritiar i apolo"et ljudsko" razuma HRa!u o(a 'i1i -a -aj"ii suda$ i "odi u s"# u) LI6'+ALIZA& zaetnik li3eralne teorije drave o prirodno stanje slo3oda i jednakost me5u ljudima, ali svatko mora 3rinuti o svojim pravima o dru4tveni u"ovor uklanjanje to" nedostatka, unaprije5enje o drava svr#a joj za4tita ivota, slo3ode i vlasni4tva, izvor joj lei u pojedincima i nji#ovoj slo3odnoj volji to je novost! o suveren narod, uvijek ima pravo mijenjati vladara ako ne ispunjava svoju svr#u o podjela vlasti zakonodavana, izvr4na i $ederativna o tolerancija oso3ito vjerska, tre3a odvojiti crkvu od drave, izriito protiv 3ilo kakvo" vjersko" $anatizma o utjecao na prosvjetitelje '(I)A kao i inae u en"leskoj $ilozo$iji s#vaena eudaimonistiki, 4to vodi u #edonistiku teoriju, ali prema kriteriju u"ode za zajednicu% H $azivamo dobrim ono to je prikladno da nam stvori ugodu ili daje pove&a, odnosno umanji neugoduC s o3zirom da je kriterij dru4tvo, svodi etiku na sociolo"iju

$!O%$! =!%K!L!H

>
>

>
> >

>
>

S:=J!K"IVNI I7!#LIZ#M krajnji empirizam postoji samo na4e doivljavanje koje povezujemo i onda imenujemo kao odre5enu stvar stvari su samo kompleksi osjeta, postoje samo ako su opaene 3iti@3iti opaen! na"lasak je na du#u koji sve to doivljava svi do"a5aji su u du#u! materija je Hu"aoni kamenC ateizma, Hzvuk prazna imenaC SOLIPSIZ#M spoznajnoteorijsko "ledi4te po kojemu postoji samo Ja, da postoji samo svijest sa svojim doivljajima i ni4ta vi4e izvan nje solus, ipse @ jedini, sam! nije solipsist do kraja jer postavlja i ideju 6o"a on je 3iskup! koji je izvor osjeta

7#VI7 4:M!

EE

> >

> > > >

> >

> >
> > >

>
> >

HIstraivanje o ljudskom razumuC svi predmeti ljudsko" uma su ili odnosi ideja neka matematika naela! ili injenice sve injenice proizlaze iz iskustva svjee, izvana prido4lo osjetilon zamjeivanje je osjet l& dojam ( mpress o&!, a reproducirani sadraj to" dojama je predod-ba ( dea) impresija i ideja zajedno ine sv jest l opa-a&je (per,ept o&) predod3e se slau u stvarne pojmove pomou aso, ja, ja po slinosti, po prouzroenosti, po doticanju u prostoru i vremenu! svo iskustvo $unkcionira na temelju *AA'LA 8Z+OA*O.(I uzrono>posljedine veze uope nisu tako si"urne kako nam se ini poivaju na ob 2aju l &av , oekujemo da e 3iti onako kako smo ve vi4e puta doivjeli! doivljavamo vremenski slijed pojava, ali to ne dokazuje kauzalitet i nje"ovu nunost nemo"ua je si"urna spoznaja uzronosti .)',(I0IZA& svi su pojmovi relativni, jer vae samo onoliko koliko vai nji#ova iskustvena podlo"aL sva je istina psi#olo"izirana, jer se z3o" navike sastoji samo od osjeaja oekivanjaL sva prirodna znanost tre3a 3iti samo uvjerenje, jer iza nje ne stoji ni4ta vi4e od oekivanja u meta$izici supstancija je povezivanje predod3i i ni4ta vi4e% ona njema nije ni4ta ontolo4ko, ve samo psi#olo4ko, du4a je Hsveanj opaajaC u svakodnevnom ivotu moramo se rukovoditi vjerom i navikom, razum nije dovoljan kontra Lockeu i prosvjetiteljima! utjecao na )anta H7ume me tr"nuo iz do"matsko" drijemeaC!, pozitivizam i pra"matizam kod nje"a se iz sumnje u meta$iziku razvija opi skepticizam, na mjesto ontolo"ije nastupa psi#olo"izam, du# se razumije samo jo4 senzualistiki i me#anicistiki, etika je utilitarizam

"4OM#S 4O==!S

> > > > > >

> >

>
> >

>
>

> >
>

o3navlja teorije materijalizma i naturalizma HLev at(a&C > 3i3lijska starozavijetna morska neman P%I%O7NO S"#NJ! stanje prije uspostave dru4tva i drave, u njemu se oituje prava lj2 priroda nema zajednice, o3iaja, reli"ije, udorednosti, prava, zakona222! svatko moe ono 4to #oe, tj2 koliko mu nje"ova mo dopu4ta tu smo svi jednaki, svi imamo jednako prirodno pravo! po 7o33esu prirodno vlada zakon jae"a H?o o 4o i-i lu,us)% ovjek je e"oistino, se3ino, po potre3i nasilno 3ie potencijalni rat svi# protiv sviju! 7%:/"V!NI :$OVO% prvi do"ovor me5u ljudima kojim izlaze iz prirodno" stanja utemeljuje se drava suveren najvi4a vlast vladar naj3olja apsolutistika vlast 4to je vladar moniji, ljudi e se vi4e 3ojati, a to je jedini nain da 3udu poslu4ni i ne napadaju se stra# od kazne! po prirodi ljudi koji zakljuuju takav u"ovor ostaju ono 4to su 3ili prije vukovi!, ali se sad 3oje kazne pa se pona4aju dru"aije divljaci ostaju divljaci, samo odijevaju 3olja odijela! ovom teorijom "ra5ani, drava, zakoni i pravo su u stvari izvorno naprosto mo, zatim preo3likovana mo, preo3likovana opet radi moi, ali 3olje, tj2 vee i uspje4nije moi &'(AFIZI)A I .,OZ*AJA cjelokoupno uenje o z3iljnosti kod nje"a je uenje o tijelu% H<ilozo5ija je racionalna spoznaja u"inaka ili pojava iz njihovih poznatih uzroka))) $o u"inci i pojave su sposobnosti ili mo&i tijelaC 7o33esove kate"orije su samo jo4 kate"orije koliine, prirodna spoznaja tre3a mjeriti i 3rojiti senzualizam citavo se mi4ljenje du#a 3azira na adiranju i suptra#iranju predod3i moderni nominalizam samo je tijelo, konkretna pojedinana stvar stvarno, ono ope je samo misao pojmovi ope! su kao papirnati novac, dok se dri valuti i papir ne4to vrijedi, ali po se3i, samo je papir raspadne li se konvencija vrijednosti, raspada se i vaenje rijei i pojmova

EI

5)2RO6DJETITELJ6TDO > ,O/IJ'.*' O)OL*O.(I period koji se ome5ava en"leskom revolucijom :BKK! i $rancuskom revolucijom :JKM2! ,oinje u 'n"leskoj, najjae je u Francuskoj, a za#vaa i *jemaku2 Izrazito "ra5anski i svjetovni pokret2 > O.*O/*' O1+'1*I0' +AZ1O6LJA% +AZ8& tre3a znati koristiti vlastiti razum, pro>svijetliti se, osamostaliti se2 Ljudski je rod do4ao do stupnja da to moe2 H,rosvjetiteljstvo je izlaz ovjeka iz nje"ove samoskrivljene nezrelosti2 .apere audeP Imaj sranosti da se slui4 vlastitim razumomP to je dakle krilatica prosvjetiteljstvaC )ant! O,(I&IZA& vjera u pozitivni is#od ovakve razumske o3nove .LO6O1A oslo3oditi se stari# svjetonazora i reli"ijski# predrasuda te nepravedni# dru4tveni# poredaka A*(I&'(AFIZIA)A O+IJ'*(A0IJA 3ave se onim 4to je u okvirima ljudsko" iskustva, 4to potre3no za stvarni ivot, za praksu, a meta$izika im pitanja neinteresantna jer su preapstraktna 1I1A)(IA*O.( dru4tveni an"aman prosvjetitelja jest u tome da o3razuju i prosvijetle 4ire narodne mase, tako da su im djela proeta pouavanjem > '*-L'.)A -LA/*' I1'J'% o 1'IZA& 3o" me#anicistike slike svijeta koji je izradio svjetski stroj, ali taj stroj radi sam, 3ez prekida i vodstva, od vjenosti do vjenosti spominje se Hprirodna reli"ijaC ili Humna reli"ijaC o LI6'+ALIZA& o temeljnjim pravima neotu5iva prava na slo3odu vrlo utjecajna koncepcija, tad se $ormira ideja o onome 4to nazivamo temeljnim ljudskim pravima i slo3odama oni se tu nastavljaju na Lockea!

> F+A*08.)A > -LA/*I &I.LIO0I% MON"!SK:I!: 8 svom djelu HO du#u zakonaC donosi ideju o trod ob vlast na zakonodavnu, izvr4nu i sud3enu 7I7!%O" I 7L#L#M=!%" urednici H'nciklopedijeC koja izlazila ;G "odina i izdano je EF svezaka L#M!""%I! u djelu HAovjek strojC iskazao materijalistiku koncepciju analo"ije ljudsko" tijela sa strojem 4OL=#84 izraziti me#anicistiki materijalist i otvoreni ateist VOL"#I%! pravo ime Francois &arie Arouet > najpoznatiji prosvjetitelj, najvei autoritet prosvjetiteljstva, vrlo poznat u cijeloj 'uropi > pisao u novim, kraim $il2 $ormama pisma, $il2 romani, eseji, drame222 > istupao kao javna oso3e oso3na promocija vlastiti# $il2 ideja > vrlo do3ro pri#vaen jer su mu misli jednostavne, a stil lako itljiv +ekao za se3e% HJa sam kao "orski potok2 6istar sam, ali nisam du3okPC! > djelo HD7#,-i filo!ofs&i (j#-i&C > za3ranjeno i spaljeno > ulazi u siko3 s 0rkvom z3o" razliiti# ideja o 3o"u > kod /oltairea je prisutan 7!IZ#M koncepcija tzv2 prirodne reli"ije, ideja da je 3o" kreator svijeta, ali se vi4e ne uplie u z3ivanja na svijetu > time se pro4iruje ideja o ovjekovoj slo3odi i mo"unosti da kreira svoj ivot i unaprijedi svijet > slo3odni ovjek koristei +AZ8&, stjeui Z*A*J' moe stvoriti 3olji svijet, da je svijet ve sad do3ar je iluzija

EF

>

> >
> > >

> > > >

>

+6,ali1# "a# !a&o-# i -a,(a"i1# -o"#8 Oda&l# u!#1i -o"#E I! (a!u a8) na optu3e crkve da je ateist od"ovara% HDa -# a 'o/a 1(#'alo 'i /a i! isli1i: 3o"j#& u"ij#& 1(#'a -#&u &o-i$u) odnosi se na moralni autoritet koje" imaju reli"ije! djelo H=9S#=9-9 * ,*>?=9$C(!(C > izraziti za"ovaratelj vjers'e tolera&, je izvor tolerancije vidi u +AZ8&8 koji ako vodi ljude vodi do promi4ljenosti, ar"umentirano" dijalo"a i opra4tanja najvei izvor netolerancije u povijesti mu je )atolika crkva ini mu se da se kroz povijest kriarski ratovi, inkvizicija, suko3i s #u"enotima222! oni pokazali krajnje netolerantni, uplitali se u sve, pro"onili dru"e koji i# nisu uope u"roavali zato kae za crkvu HC'ij1# '#s1id-i$u8) jedina pri#vatljiva netolerancija je ona kad smo netolerantni prema netolerantnima (&etolera&, ja spram &etolera&t& () $il2 roman H5A.DIDE ILI O O2TIMIZMCC > polemika s Lei3nizovom idejom da je ovo naj3olji mo"ui svojet /oltaire smatra da je to naivno, sv jet & je &ajbolj mo.u3, ali moe postati 3olji ako se oslonimo na svoje sna"e i napredujemo a ne ekajui 3oju pomo ili razvijejui $atalistiki po"led na svijet! dru"a djela% H'n"leska $ilozo$ska! pismaC, HFilozo$ neznalicaC J!#N * J#8K:!S %O:SS!#:

> > > > > >

>

>
> >

>
> > > >

> >

uvi5a i neke nedostatke prosvjetiteljske misli preveliko oslanjanje na razum, a ne"acija dru"i# aspekata ljudske oso3e! poziva na novu osje3aj&ost kao pravi put HJulija ili -o"a ?#loi!aC se danas smatra prvim djelom predromantizma 07%:/"V!NI :$OVO%> I 0O PO7%IJ!"L: N!J!7N#KOS"IC > djela u kojima iznosi svoju teoriju dru4tva i drave ,+I+O1*O .(A*J' za nje"a je to 3ilo idealno stanje prije dru4tva i drave!, ljudi su prirodno pozitivni, u prirodnom stanju vlada% jed&a'ost6 sloboda surad&ja izvor sve nejednakosti i, potom, suko3a me5u ljudima je pojava pr vat&o. vlas& ?tva 3ilo 3i divno da je netko sprijeio ono"a tko je za3iv4i kolce u zemlju rekao da je to sad nje"ovo .# "j#(uj1# "a(ali$i8 2(o,as1 0#1# a&o s #1-#1# s u a da ,lodo"i ,(i,adaju s"a&o i da !# lja -ij# -iija6 z3o" razlika u vlasni4tvu nastaje nejadnakost i suko3i me5u ljudima ljudi traei izlaz stvaraju drave koje i# tako5er svojim propisima i samovoljama vladara ine neslo3odnima 3o"j#& s# (aFa slo'oda-% ali j# ,os"uda u o&o"i a> produkt trke za vlasni4tvom je udaljavanje od prirode, ovjeka od svoje 3iti kod +ousseeaua se osjea zasienje itavom kulturom, dravom, dru4tvom, reli"ijom i svim isnstitucijama, jer sve to pretstavlja izo3lienje prirodno" ovjeka kritizira pojavu novca i svaki napredak poziv kroz slo"an 0.a1(a/ & ,(i(odi6 prirodan ovjek, iskonski ovjek je pozitivna projekcija, takav je postojao samo u trenutku ro5enja% kasnije je ve stupio u dru4tvo i povijest 6loc# za +ousseaua% H,riroda je +ousseauu svakako 3ila 3ojni polklik prema 3udunostiPC )ako drava tre3a iz"ledatiD 1+89(/'*I 8-O/O+ o3lik udruivanjas svako"a sa svakim radi si"urnosti i za4tite2 .vatko, ujedinjujui se sa svima, odstupajui od prava od koji# odstupaju i dru"i u stvari ostaje slo3odan time se stvara suvere& to je ,jel &a &aroda, suverenost je nedjeljiva i neprenosiva suveren tre3a djelovati putem op3e volje ("olo-1# /#-#(al#) sve volje koje kao motiv imaju zajedniki interes ope do3ro!, a ne putem volje sv ( *"olo-1# d#s 1ous) z3roj volja u kojem svatko "leda samo svoj interes

EB

> >

> >
>

> >

>
>

> >
> > >

>

/LA1A/I*A drava se ustanovljuje time 4to narod suveren! predaje izvr4nu vlast nekome zakonodavna vlast se ne predaje, zakonodavac mora 3iti narod i to u cjelini protiv je ono"a 4to mi nazivamo predstavnika demokracija, a zalae se za ono 4to nazivamo &eposred&om demo'ra, jom * zakone donose "ra5ani, nema parlamenta kao predstavniko" tijela takvu dravu naziva republ 'a ovisno kojem je 3roju ljudi predana izvr4na vlast razlikuje% o monar#ija jedan nositelj izvr4ne vlasti o aristokracija manje od FGU "ra5ana su nositelji izvr4ne vlasti o demokracija vi4e od FGU svjestan da takav sustav mo"u samo u malenim dravama s malim 3rojem stanovnika 3udui da ni"dje u 'uropi ne donose zakone oni na koje se zakoni primjenjuju zakljuuje da nijedna drava nema prave zakone i da su ljudi i dalje neslo3odni svjestan je da je pr vat&o vlas& ?tvo tada nemo"ue ukinuti jer postoji od davnina iako je nje"ov nastanak naj"ore zlo 4to je ovjeanstvo sna4lo! predlae o"raniavanje priv2 vlasni4tva 2> svi moraju 3iti vlasnici, nitko ne smije 3iti tako 3o"at da moe kupiti dru"o"a ili nje"ova prava i nitko ne smije 3iti tako siroma4an da mora prodavati se3e ili svoja prava koje kao dio suverena ima FILOZOFIJA O1-OJA 0!m le l o od.oju pr rod& od.oj ljudi su uro5eno pozitivni i cilj od"oja je sprijeiti da se dijete udalji od svoje prirode od"ojitelj je o3likuje novu oso3u ve tre3a samo uklanjati sve prepreke koje se javljaju time e se omo"uiti razvoj prirodni# sklonosti svako" djeteta ,+I+O1*A +'LI-IJA i reli"ija je stvar osjetilnosti, osjeaja, srca djelo HIspov jest savojs'o. v 'ara>

5 *J'&AA)O ,+O./J'(I('LJ.(/O > predstavnici% 02 (#omasius, 02 Sol$$ 4kolski racionalizam!, +eimarus, &endelsso#n, Lessin" zalae se za Hnovu vjeruC, vjeru uma, sve dru"e reli"ije su relativne! > 7+/A(.)A I ,+O./J'(I('LJ.(/O% o %:E!% JOSIP =O/KOVID * najvei #rvatski $ilozo$ svi# vremena > porijeklom iz 1u3rovnika djelovao u Italiji, Francuskoj i 'n"leskoj > izumitelj i inovator iz"radio opservatorij, sta3iliziralo kupolu ckva sv2 ,etra u +imu sistem klinova i o3rua koji jo4 danas $unkcionira! > "lavno djelo HT#o(ija ,(i(od-# filo!ofij#) > A(O& osnovni pojam, to su &eprote-&e to2'e koje su odijeljene u praznom prostoru diskontinuiranost prostora! > suprostavlja se tada vladajuoj korpuskularnoj teoriji > atomi se kreu ovisno o djelovanju sila koji# su sami nositelji > vladaju pr vla2&a odboj&a s la me5u atomima > ta sila ovisi o me5uso3noj udalje&ost atoma ako su atomi 3lizu raste od3ojna sila koja sprijeava da atomi padnu jedni u dru"e oni su nepronini!, ako su atomi udaljeni raste privlana sila me5u njima > odnos me5u atomima se moe prikazati neprekinutim krivuljama privlaenje i od3ijanje! > takva atomistika koncepcija naziva se d &am 2' atom )am D)KLA6I3.I .JEMA3KI IDEALIZAM > :JK:2 iza4la )antova H)ritika isto" umaC! :KE:2 7e"elova smrt!

EJ

> >

procvat njemake $ilozo$ije i umjetnosti romantizam! predstavnici% )ant Fic#te .c#ellin" 7e"el

IMM#N:!L K#N" > "lavna djela su mu tri kritike koje od"ovaraju na temeljna $ilozo$ska pitanja% > 1o o/u !-a1iE * 0Kr t 'a 2 sto.a uma> > 1o 1(#'a i-i1iE * 0Kr t 'a pra't 2&o.a uma> > 3# u s# s ij# -ada1iE * 0Kr t 'a rasud&e s&a.e> > ova se tri pitanja sjedinjuju u najvi4em $il2 pitanju 1o j# 1o o"j#&E > -*O.'OLO-IJA > K%I"I8IZ#M naziv za )antovu $ilozo$iju kojim se na"la4ava nje"ov kritiki pristup, poku4aj da propita um sam, nje"ove mo"unosti i "ranica > to je kritika sinteza empirizma i racionalizma u kojoj se od3acuju ekstremne postavke o3a pravca > cilj% dokazati 4to je ljudska spoznaja, a 4to nije, razluiti izme5u ono"a 4to se moe spoznati i ono"a 4to se ne moe H%lavno pitanje ostaje uvijek kako i koliko um i razum smogu spoznavati neovisno o svemu iskustvu > "lavno pitanje% )ako su mo"ui sintetiki sudovi a prioriD > u spoznaji je nuno i iskustvo i razum > svaka se spoznaja sastoji od .A1+?AJA i O6LI)A spoznaje > sadraj ono 4to spoznajemo, npr2 ovaj ovjek je takav i takav! do3ivamo iskustvom, a o3likujemo npr2 u o3lik suda! razumom > sadraj spoznaji daje O6J')( .,OZ*AJ', a o3lik je kao produkt na4e" razuma, dakle, proiza4ao od .86J')(A .,OZ*AJ' > +Zo(o"i '#! ,oj o"a su slij#,i% ,oj o"i '#! !o(o"a su ,(a!-i) > KOP!%NIK#NSKI O=%#" 3udui da je ipak na"lasak na su3jektu koji o3likuje spoznaju ovisno o vlastitim spoznajnim karakteristikama )ant uvi5a da je u "noseolo"iji proveo spektakularni o3rat > izokrenuo je odnos su3jekta i o3jekta kao i )opernik odnos Zemlje i .unca! > do tad se smatra da je o3jekt ono vrsto emu se su3jekt, ako "a eli spoznati, mora prila"oditi > )ant kae da se svijet o3jekt spoznaje! naprosto prila"o5ava na4im spoznajnim moima > dakle, o3jekt se prila"o5ava su3jektu, o3jekt krui oko su3jekta, a ne o3rnuto > H#rije se smatralo da se sva spozaja mora ravnati prema predmetima) -alja jednom pokuati, ne bismo li u zadacima meta5izike bolje napredovali, prihvatiti da se predmeti moraju upravljati prema naoj spoznaji > "%#NS8!N7!N"#LNI O=LI8I MISLI (:VJ!"I SPOZN#J!) to je ono emu se o3jekt prila"o5ava > transcendentalno a pr or&o, prediskustveno > na4i o3lici misli spoznajne moi! postoje% o neovisno o iskustvu o omo"uuju iskustvo o ne prekorauju "ranice iskustva > naspram tome, iskustvo je uvijek iz neko" do"a5aja to je a posteriori > transcendentalni uvjeti spoznaje su% o O=LI8I OP#M#NJ# * prostor vr jeme

EK

izvan prostora i vremena ne moemo ni4ta doivjeti, to je zato jer su oni dio nas, a ne dio svijeta oni tek omo"uuju iskustvo o3ra5eno u odjeljku HT(a-s$#-d#-1al-a #s1#1i&aC o O=LI8I MI/LJ!NJ# * 'ate.or je ra)uma :; kate"orija kao :; vrsta sudova! kate"orije doslovno iskazni o3lici najznaajnija je kate"orija kauzaliteta o3jektivnost kauzaliteta u pitanje doveo ve 7ume, zato )ant veli% H?u # # 1(/-uo i! do/ a1s&o/ d(ij# #7a)) ovjek kate"orijama uvjetuje i odre5uje vlastito iskustvo zato je on u stvari zakonodavac prirode Ra!u -# $(,# s"oj# !a&o-# *a ,(io(i) i! ,(i(od#% -#/o i4 -joj ,(o,isuj#) o3ra5eno u odjeljku HT(a-s$#-d#-1al-a a-ali1i&aC > svijet, dakle, doivljavamo u skladu sa svojom prirodom, svojim nainom spoznavanja, a nikad ne moemo 3iti si"urni kakav on uistinu jest > ono 4to mi o svijetu doznajemo to su samo POJ#V! (P4!NOM!NI) > kad 3ismo spoznali svijek kakav on uistinu jest 4to je nemo"ue jer ne moemo napustiti svoje vlastite karakteristike! spoznali 3i S"V#%I O S!=I (NO:M!NONI) > nikad neemo spoznati o3jekt neovisno o su3jektu, dakle, stvar o se3i e nam uvijek ostati nepoznanica > stvarna stvar o se3i postoji )ant nije su3jektivni idealist! i od nje otjee podraaj ljudskim spoznajnim moima, no taj podraaj je 3ezo3lina sirova tvar koju o3likuje spoznajui ovjek svojim apriornim o3licima spoznaje > stvari o se3i su mislive, ali u svojemu 3itku nisu HspoznatljiveC nespoznatljivost stvari o se3i > a"nosticizam! > "noseolo"ija, dakle, istrauje pojave, ne moemo istraiti svijek kakav je po se3i, ali moemo tono odrediti kakav je ljudski nain spoznavanja > "%#NS8!N7!N"NO * &ad s'ustve&o, ono 4to prekorauje "ranice iskustva > o takvim stvarima nikad neemo doi do si"urne spoznaje jer nam nedostaje iskustvo koje je nuni element svake spoznaje > o3ra5eno u odjeljku HT(a-s$#-d#-1al-a dijal#&1i&aC > ipak, mi teimo tome da spoznamo upravo takve I7!J!: o slo3oda volje o 3esmrtnost du4e o savr4eno 3ie > kad o njima razmi4ljamo um nam se zaplie u proturjeja #N"INOMIJ! isto" uma zaplitanje uma u proturjenosti sa samim so3om, proturjeja stava samo" sa so3om, svi dokazi su jednako uvjerljivi i jednako neodrivi npr2 proturjene tvrdnje HIma na svijetu uzroka pomou slo3odeC i H*ema slo3ode, sve je prirodaC! te u paralo"izme po"re4ne zakljuke! > "lavne I antinomije% o svijet je u prostoru i vremenu o"ranien svijet nije o"ranien u prostoru i vremenu o svaka je sastavljena supstancija 3eskonano djeljiva nije 3eskonano djeljiva o sve se do"a5a nuno mno"o to"a se do"a5a iz slo3ode o postoji za svijet nuno 3ie takvo 3ie ne postoji > iako o tome nikada neemo imati pravo znanje to ne znai da te ideje tre3a od3aciti, one nam tre3aju 3iti %!$:L#"IVN# N#<!L# u djelovanju, praksi se tre3amo pona4ati kao da postoji slo3odna volja, 6o"222, oni su na4i vodii ivota, vjeni ciljevi i zadae > HMo(ao sa % da&l#% o/(a-ii1i !-a-j# da 'i4 do'io j#s1o !a "j#(o"a-j#) > '(I)A vrlo stro"a i 3eskompromisna, naj"lasovitiji dio nje"ovo" uenja

EM

7O=%# VOLJ# jedino na svijetu 4to moe 3iti do3ro 3ez o"ranienja, jer je do3ro po se3i o nije do3ra po samom inu, ve po #tijenju o #tijenje je do3ro ako u sa3i nosu svoju svr#u, a to je ispunjenje dunosti o H$e postoji uop&e nita u svijetu, "ak ni uop&e neto to bi se moglo zamiljati izvan njeg, to bi se bez ograni"enja moglo smatrati dobrim, osim samo dobre voljeC o volja je onda po se3i do3ra ako je Hista voljaC, tj2 ako um sam daje zakon o Hvolja je neka vrsta kauzaliteta ivih bi&a,ukoliko su umnaC > 7:MNOS" 2unost je nunost djelovanja iz potovanja prema zakonu o =adi prema dunosti iz dunosti o dunost je a priori, ona je 3ez o3zira na HiskustvoC > dvije vrste etiko" djelovanja% o #:"ONOMN# !"IK# 5 moral& 2 & uinjen iskljuivo IZ 18?*O.(I ovjek moe sam se3i 3iti moralni zakonodavac i razumom doi do to"a 4to mu je dunost moralni in nema nikakvu vanjsku potkrijepu na"radu! kao motiv o 4!"!%ONOMN# !"IK# * le.al& 2 & uinjen samo ,+'&A 18?*O.(I ne4to izvan ovjeka je moralni zakonodavac, npr2 okolina, korist, uitak222 naje4e je to iz3je"avanje kazne i tenja za nekim o3likom na"rade od3acuje 3ilo kakav Hmoral plaeC ovjek ima ispravni in, ali iz krivi# motiva, takav in ne moe 3iti istinski moralan, on je najvi4e le"alan samo u skladu sa zakonom! vrlo stro"o odre5enje etiki ri"orizam > K#"!$O%I<KI IMP!%#"IV 3ezuvjetna zapovijed kojom moemo provjeriti 3ilo koji postupak je li ispravan ili ne > H%ad samo prema o&oj ma's m )a 'oju ujed&o mo-e? (tjet da (tvojom voljom) posta&e op3 )a'o&> > ovo je nje"ov etiki $ormalizam > ispravna je samo ona maksima su3jektivni princip djelovanja! za koju 3i #tjeli da je svi ljudi primjenjuju u slinim situacijama moe postati opi zakon! > dru"a $ormulacija: 0%ad ta'o da ljuds'ost u tvojoj osob u osob sva'o.a dru.o.a sva.da ujed&o u) ma? 'ao svr(u6 a & 'ada samo 'ao sredstvoC > svi moemo initi do3ro, moralni je zakon u nama HD"ij# s1"a(i is,u-jaju duu u"ij#& -o"i i s"# "#0i udi"lj#-j# i s1(a4o,o1o"a-j# % 1o s# "i# i us1(aj-ij# (a! ilja-j# 'a"i -ji aG !"j#!da-o -#'o -ada -o i o(al-i !a&o- u #-i8) > reli"ija ni4ta dru"o do udorednost, u njoj se udoredni zakoni sa"ledavaju ujedno kao 6oje zapovijedi > ovjek sa svojim karakteristikama pripada u dva svijeta% o osjetilno 3ie pripada svijetu prirodne nunosti, usmjerava se srei i u"odi o 3ie slo3ode pripada umnom svijetu, nezavisnost od kauzaliteta prirode > '.('(I)A 3ezinteresno svi5anje o3lika je osnova doivljaja ljepote > HLij#,o j# o-o 1o s# s,o!-aj# '#! ,oj a &ao ,(#d #1 -u7-o/ s"iFa-ja) > o3lik $orma ini umjetnost umjetno4u > FIL2 ,OLI(I)' ne"ativno odre5enje prava% #ravo je sadraj uvjeta pod kojima je mogu&e ujediniti volju jednoga s voljom drugoga u op&i zakon slobodeC > sto"a pravo postaje stvar izvanjski# prisilni# mjera i ne dosee dalje od to"a > pravo se tako raz"raniuje od morala koji je jedini u odnosu s unutarnjim dunostima > drava H3jedinjavanje ljudi pod pravne zakone > pokreta drave je anta"onizam sna"a, vai zapovijed H$ikoga ne povrijediC > cilj svjetske povijesti je uspostava naj3olje" dravno" sustava save) &aroda vje2&o. m ra

>

IG

>

>

u toj e dravi istinski vladati moral poznati jo4 i citati% H#rosvjetiteljstvo je izlaz "ovjeka iz njegove samoskrivljene nezrelosti))) 6a,#(# aud#8 (maj sr"anosti da se slui vlastitim razumom6 to je dakle krilatica prosvjetiteljstva2C, H8zaludno je htjeti hiniti ravnodunost u pogledu

istraivanja "iji predmet ljudskoj prirodi ne moe biti ravnoduan

JO4#NN $O""LI!= FI84"! > prvi rektor 6erlinsko"a sveuili4ta > H-ovori njemakoj nacijiC, H8enje o znanostiC > '(I)A etike pro3leme smatra "lavnima > sredi4nja pitanja% ovjek, ovjekova ulo"a u svijetu i u povijesti > postoje samo dvije $ilozo$ije do"matizam i idealizam, a samo idealizam posve oslo3a5a ovjeka > Ka&"a s# filo!ofija oda'i(#% !a"isi od 1o/a &a&a" j# 1&o o"j#&, jer 5ilozo5ski sustav nije komad poku&stva koje se moe odloiti ili prihvatiti kako nam je po volji, nego je oduhovljen duom "ovjekovom koji ga ima > #romatraj samoga seba1 odvrati pogled od svega to te okruuje i upravi ga na svoju unutrenjost' prvi je zahtjev koji 5ilozo5ija postavlja svom u"eniku) %ovor nije ni o "emu to je izvan tebe, nego samo o tebi samome > @ovjek nije zato tu jer treba da bude neto drugo, nego je naprosto tu jer ba on treba da postoji > @ovjek mora uvijek biti sam sa sobom istovjetan' on nikada ne smije sebi proturje"iti > Aona"na je svrha "ovjeka da sebi podvrgne sve neumno i da time slobodno prema svojim vlastitim zakonima vladaC (a svr#a je ipak nedostina, inae 3i ovjek postao 6o"om! > N#<!LO 7OSLJ!7NOS"I Fic#etov 'ate.or 2' mperat v% o +Radi 1a&o da 'i o/ao a&si u s"oj# "olj# ,o ilja1i &ao "j#-i !a&o- !a s#'#8) o +Is,u-i s"a/da s"oj# od(#F#-j#8) > P%#K"I<KI :M korjen svako" uma > mi smo djelatna 3ia, a svijest je pratiteljica djelovanja > 2 & pret(od 2 &je& , > djelovanje praksa!, dakle, pret#odi spoznaji teorija! o :i ne djelujemo jer spoznajemo, nego spoznajemo jer smo odre8eni da djelujemo o ,voje djelovanje i samo tvoje djelovanje odre8uje tvoju vrijednost o 3 po"etku bijae djelo > *'-I+A*J' H.(/A+I O .'6IC > HStvar o sebi prosta je izmiljotina i nema nikakva realiteta) *na se ne javlja u iskustvu > radikalno provodi kopernikanski o3rat, prije spoznaje se ne moe pretpostaviti stvar te spoznaje > iako se u mno"ome ne slae s )antom se3e smatra nje"ovim nastavljaem H!a sam odvajkada govorio, pa to opet kaem, da moj sustav nije nikakav drugi nego Aantov, tj) on sadri isti nazor o stvari, ali je u svome postupku posve nezavisan od Aantova prikazivanja > S:=J!K"IVNI I7!#LIZ#M apsolut je svijest > ta je svijest nadindividualna nije svijest pojedinca! > svijest djeluje prvo kao Ja to je samoopaanje i to je teza od koje se kree > nakon to"a Ja postavlja kao svoju ne"aciju Ne5Ja sve ono 4to nisam Ja, sve izvan mene! > to *e>Ja je antiteza > tako su3jekt postavlja o3jekt

I:

> > >

> >

> > >

u konanici se i teza i antiteza do"a5aju u nama samima pa sintezu predstavlja prevladavanje protuslovlja i jedinstvo jedno" vi4e" Ja sveo3u#vatno Ja! du# mu je ono 4to je 6o" u 6i3liji du# proizvodi svijet iz ni4ta postoji samo Ja du#a i kroz to Ja nastaje svijet ovakvim promi4ljanjima Fic#te postaje )a2et& ' d jale't 2'e metode klasino" njemako" idealizma 3eskonaan tro2la& d jale't 2' & )% o teza o antiteza o sinteza )8L(8+A vodi pro"resu, ovjek kao umno 3ie vjeruje da se nje"ovo djelovanje odnosi prema 3oljem svijetu 3udunosti jamstvo napretka je u 4irenju o3razovanja velika je od"ovornost i ast 3iti uenjak

F%:!7%I84 JIL4!LM JOS!P4 S84!LLIN$

> >

>

od svi# predtavnika klasino" njemako" idealizma najvi4e vezan uz roma&t )am sve promatra kroz divljenje 2RIRODIG o priroda je sve oko nas, a ovjek je dio produ#ovljeno" velianstveno" svemira o otklanja Fic#teovu ideju da je priroda tek antiteza Ja, dru"o3itak svi5a se romantiarima! H$aem srcu nije dostatan puki duhovni ivto) 3 nama je neto to nas tjera na bitniju stvarnost222C o promatrajui prirodu i z3ivanja u njoj zakljuuje da ona u se3i nosi du#ovne elemente i zato je razumljiv i razvoj ovjeka kao du#ovno", a opet prirodno" 3ia o u prirodi nije primarno ono materijalno ve ono 4to o3likuje i upravlja materijom primarne su sil# slino Lei3nizu i 6o4koviu! idealizam o3jektivni! o materija je, u stvari, vjeno nastajui produkt djelovanja anta"onistiki# sila privlane i od3ojne! o u prirodi se sve do"a5a svr#ovito teleolo4ko "ledi4te!, a konana je svr#a ostvar va&je de&t teta, tj2 jedinstva, #armonije suprotnosti, jer jedno 3ez dru"o" ne moe i razvija se kroz svoju antitezu npr2 vidljivo nevidljivo, svjesno nesvjesno, su3jekt o3jekt222! o npr2 znanje poiva na podudaranu su3jekta s o3jektom o 3itak je, dakle, ono 4to or"anizira to jedinstvo, jedinstven stvaralaki princip po kojem nastaje i $unkcionira ure5eni kozmos, a to je svjets'a du?a o s o3zirom da stalno na"la4ava identitet, podudaranje i to najvi4e izme5u ono" materijalno" i du#ovno" nje"ova se $ilozo$ija esto naziva FILOZOFIJ# I7!N"I"!"# o o tome nam "ovori i poznati citat% H2(i(oda j# "idlji"i du4% du4 j# -a"idlji"a ,(i(oda) ,akozvana priroda nije, dakle, nita drugo donedozrela inteligencija, zbog "ega u njenim pojavcima jo nesvjesno ve& probija inteligentni karakter4 #riroda je utisnuti oblik to se ivu&i oblikuje Sve se sada nastoji nadmaiti s boanskom odvano&u' voda eli ozelenjeti ono to je neplodnote i svako slablo ivi stvarala4tvo prirode se u ljudskom du#u najvi4e mani$estira kroz CMJET.O6T to mu je najvi4i vid ovjekove djelatnosti! o estetika $ilozo$ija umjetnosti je zavr4ni kamen cijelo" $ilozo$sko" svoda! o umjetnik je najsliniji prirodi jer i on stvara kao i ona o umjetnost je o3java apsoluta, 3oanstva o i umjetnik kroz djelovanje postie identitet i to de&t tet slobode &u-&ost o djelo proizlazi iz stvaralake sna"e "enija slo3oda!, ali on nije tu posve slo3odan jer u stvari kroz nje"a djeluje stvaralaka sna"a prirode nunost!

I;

o HLj#,o1a j# i!(a! '#s&o-a-o/ u &o-a-o 8) > 3eskonana je stvaralaka svjetska

du4a, a konano je to 4to je u um2 djelu ona izraava o"raniena medijem npr2 slika, pjesma, roman222! o od svi# dru"i# produkata ljudsko" du#a umjetnost jedina &ema va&js'u svr(u, njena svr#a je u njoj samoj, niemu ne slui ,+O6L'&I '-ZI.('*0IJ' > u posljednjoj $azi .c#ellin" se priklanja vi4e misticizmu i kritizira 7e"elovu $ilozo$iju o tu se vi4e zalae za po) t v&u + lo)o+ ju iskustva jer smatra da um ne moe s#vatiti e"zistenciju i slo3odu u nji#ovu iracionalnom temelju

>

$!O%$ JIL4!LM F%I!7%I84 4!$!L posljednji $ilozo$ klasino" njemako" idealizma "lavna djela% 0Fe&ome&olo. ja du(a>6 0!&, 'loped ja + l; )&a&ost >6 0Os&ov&e ,rte + lo)o+ je prava> > ne pri#vaa )antovu ideju da je nemo"ue spoznati stvar o se3i, niti Fic#teov su3jektivni idealizam, a niti .c#ellin"ovo apstraktan i iracionalan apsolut H$o& u kojoj su, kao to se obi"ava re&i, sve krave crne 5 #PSOL:"NI I7!#LIZ#M naziv za $ilozo$ski sustav koji je razvio > "lavni pojam cijelo" sustava, nje"ov 3itak jest I7!J# > ona je um, umnost, 3it i 3itak sve"a > "lavna karakteristika ideje jest njena racionalnost, u -os1 koja se ispoljava u stro"o strukturiranom svjetskom procesu > ideja je sveopa 3it prirode i du#a, o3jekta i su3jekta, svijeta i svijesti, ali tako da se ta 3it razvija i tak na kraju procesa postaje ono 4to jest > spoznaja 3udui da postoji identitet svijesti i svijeta umnost i z3ilja se podudaraju! spoznaja je mo"ua o ovjek je umno 3ie% +6"# 1o j# u -o uj#d-o j# i !'iljs&o% s"# 1o j# !'iljs&o uj#d-o j# u u -o) o *no istinito se treba shvatiti i izraziti ne samo kao supstancija nego i kao subjekt o zakoni spoznavanja su i zakonitosti z3ilje > ideja se razvija i tek na kraju dolazi do svijesti o se3i, tek je na svr4etku ono 4to doista jest > P#NLO$IZ#M > tako 7e"el naziva svoj sustav jer je sve proeto tom idejom, njenom umno4u i cjelokupna ljudska povijest i dosti"nua ljudsko" roda nisu ni4ta dru"o ne"o stupanj u samorazvoju ideje o )a'o& tost spo)&aje je ujed&o )a'o& tost )b lje > sve je umno jer je proeto idejom, ovjek je umno 3ie, mi4ljenje i 3itak su istovijetni o #ojmiti ono to jest zada&a je 5ilozo5ije, jer ono to jest jest um o um vlada svijetom, on je temelj svijeta, sve" 3ia i svjetske povijesti > taj svjets' pro,es ima tono zadani kraj "dje e se ispoljiti prava 3it sve"a, tada e svijet doi do svo"a cilja i svr#e, ideja e se napokon razviti do svo" isto" o3lika, do same se3e > ideja povijesti% o povijest ini du"aak lanac misli i do"a5aja koji iskazuju sve vei napredak, ideja je pro"resivna o povijesni napredak, povijesnost o ipak proces napretka nije jedinstven, ravan, 3ez skretanja, ali ta skretanja su nevana ako se "ledaju s "lo3alno" motri4ta, ona mo"u usporiti ideju, ali je ne mo"u zaustaviti ili izmijeniti npr2 neki ratovi i sl2! o u tom smislu 7e"el razlikuje pojave )b lj&ost pojava * sve sluajne i prolazne e"zistencije, )b lj&ost * ono nuno, ono 4to ima 3itak ideju! u se3i, vaan dio lanca samorazvoja svijeta >

>

IE

5 IS"IN# >istina je cjelina, a Hnije komad novca koji se gotov moe dati i primitiC > apsolutno je rezultat, tek je na kraju ono 4to uistinu jest > najvi4i vid prouavanja, prouavanje istine i ideje jest $ilozo$ija> +Dolo j# "(ij# # da s# filo!ofija u!di/-# do !-a-os1i) > ideja se razvija kroz 7IJ#L!K"I<KI P%O8!S, to je zakonitost odvijanja sve"a i iskazana je kroz neprekinuti proces u kojemu se moe razlikovati% > nije samo metoda ve sveo3u#vatna zakonitost po pojoj se sve z3iva, to je put samora)v t'a b t'a > kretanje 3itka on sam se3e ini samo momentom razvoja, postaje se3i ne4to dru"o da 3i se 4to vi4e pri3liio onome 4to uistinu jest o Stvar naime nije iscrpljena u svom cilju, nego u svome izvo8eju1 niti je rezultat zbiljska cjelina, nego je zbiljska cjelina on zajedno sa svojim postuajanjem o :iljenje je, doista, u biti negacija onoga to je neposredno pred namaC > trolani dijalektiki niz% > te)a a$irmacija! > a&t te)a ne"acija teze! > s &te)a (ne"acija ne"acije! > svaki pojam, stajali4te ili do"a5aj teza! ima svoju suprotnost antiteza!, ali postupno dolazi do sinteze koja poni4tava sve nevano i u tezi i u antitezi, ouvava ono 3itno i to jo4 uzdie na vi4i stupanj > nakon neko" vremena sinteza postaje teza kojoj se suprostavlja nova antiteza i tako svjetski proces napreduje +2(i(oda du4a dad# s# s,o!-a1i -j#/o"o ,o1,u-o o,(#&o : &ao 1o j# su,s1a-$ija a1#(ij# 1#7i-a% 1a&o j#% o(a o (#0i% su,s1a-$ija% 'i1 du4a slo'oda)- du4-,(i(oda > 7e"el cijeli svijet promatra kroz dijalektiki proces razvitka ideje H2(a"i li& u &oj# u #/!is1i(a is1i-a o7# 'i1i sa o -j#!i- !-a-s1"#-i sus1a")G

>

S4!M# S:S"#V#%

Osnovni dijalektiki niz% :2 LO$IK# tu je ideja apstraktna, prazna, nesvjesna se3e i dru"o"a ;2 FILOZOFIJ# P%I%O7! priroda mu je dru"o3itak, ne"acija ideje jer se ideja u prirodi nalazi otu5ena, izvan se3e zato jer je vezana uz materiju, postala je konkretna, ali je jo4 nesvjesna E2 FILOZOFIJ# 7:4# % > ideja je konkretna i svjesna > > > LO-I)A nauka o 3itku kvaliteta, kvantiteta, mjera!, nauka o 3iti 3it, pojava, z3iljnost! i naouka o pojmu su3jektivni pojam, o3jekt, ideja! FILOZOFIJA ,+I+O1' me#anika, $izika, or"anika FILOZOFIJA 187A % :2 subje't v& du( antropolo"ija, $enomenolo"ija, psi#olo"ija ;2 obje't v& du( pravo, moralitet, udorednost E2 apsolut& du( % a2 umjetnost o3lik zora! 32 reli"ija o3lik predod3e! c2 $ilozo$ija o3lik isti# pojmova! %!LI$IJ# > cijeli je sustav proet organolokim miljenjem koje svoj korijen ima ve u 6i3liji o u or"anskom je ivotu ro5enje O smrt @ ivot npr2 )rist! o vee se za Ivanovo evan5elje> na poetku je lo"os 6o", ideja222!, izjednaavaju se 6o" i du#, istina, ivot i put

>

II

$ilozo$ski H/eliki petakC > tako 7e"el oznaava trenutak u kojem stupa u $ilozo$ska kretanja svoje"a do3a o cilj mu 3io Hpro3uditiC 6o"a na novi ivot jer i to je rekao prije *ietzsc#ea =o. je mrtavF) o to nije ne4to udno i ne"ativno u 3iti je 6o"a da umire i da opet oivi o

>

FILOZOFIJ# najvi4i o3lik apsolutno"a du#a o apsolutna spoznaja apsoluta, zakljuak umno" razvoja ideje o pov jest + lo)o+ je pose3na $il2 disciplina, to je $ilozo$ija $ilozo$ije o slijed $ilozo$ski# sustava slijed je razvoja ideje o H2o "(# #-u ,oslj#d-ja filo!ofija (#!ul1a1 j# s"i4 ,(#14od-i4% ,a j# oda1l# -aj(a!"ij#-ija% -aj'o/a1ija i -aj&o-&(#1-ija) ,rimjeri dijalektiko" trokraja% o pravo * moral tet * 3udored&ost pravo o3jektivni du# koji re"ulira vanjskim pritiskom i poiva na do"ovoru ljudi da slo3odnu volju za4tite od samovolje moralitet ne"acija vanjsko" pritiska, ono vlastito i unutarnje udorednost sinteza vanjsko" i unutarnje" u o3licima u kojima pojedinac ivi, a to su% o3itelj dru4tvo drava o obl , dr-ave: istonjake despocije samo : slo3odan -rka mno"i slo3odni, ali mno"i ro3ovi "ermanska tek su germanske nacije u kr&anstvu dole do svijesti da je "ovjek kao "ovjek slobodan > #oliti"ka sloboda u dravi ima tamo svoj po"etak gdje se individuum osje&a kao individuum, gdje subjekt zna sebe kao takvog u op&enitosti o 'a)&e&o pravo * &epravda * 'a)&a ponovna a$irmacija prava! o obl , umjet&ost % sim3olina umjetnika $orma ideja jo4 u se3i samoj nije na4la $ormu tipino za arhitekturu klasina umjetnika $orma predstavljanje ideje u ljudskom liku ali taj je lik jo4 uvijek partikularan a ne apsolutan! tipino je kiparstvo romantina umjetnika $orma sinteza, ideja stjee svoju istinsku realnost o3lici% o slikarstvo o glazba o poezija

>

S:V%!M!N# FILOZOFIJ# #%"4:% S84OP!N4#:!% > nazvao se Hneprijatelj 7e"ela i nje"ove sviteC 5 +6"ij#1 &ao "olja i ,(#dod7'a

IF

> VOL:N"#%IZ#M svijet je iracionalan, tako i na4 ivot, u ivotu nas vodi sl jepa be)um&a volja )a - votom slijepa, nedu#ovna, 3esmislena222! , volja je jaka, a to vodi u patnju volja proizlazi iz nedostatka i nikad ne moe 3iti do kraja zadovoljena! > volja je tenja i otpor, osjeaj, intuicija, na"on222 H-olja predstavlja gospodara, a intelekt slugu, 1o ,(o1i"(j#i s($u% -# ula!i u /la"u)% -olja zabija zube u vlastito meso ne znaju&i da uvijek samo povre8uje samu sebe, Dolja j# s,o!-aja a ,(io(i 1ij#la% a 1ij#lo s,o!-aja a ,os1#(io(i "olj#) > volja nije pod kontrolom, ona nije slo3odna .#op2 je jedan od najo4triji# protivnika slo3ode volje! 5 P!SIMIZ#M svijet je jedno "rozno i neprivlano mjesto, ivot je stalna 3ijeda, a svjetski povijest 3esciljno je lutanje H.est dana bijede i sedmi dan dosade, Sunce ee vje"ito podne, O"o j# -aj/o(i od s"i4 o/u0i4 s"j#1o"a) > besm sle&ost - vota ovjek je uvijek napu4ten i u"roen, ivotni tijek mu je usporeni pad, a ivot od"o5ena smrt, prepu4ten je se3i, posvuda "a pro"oni samo 3ri"a > '(I)A jedini izlaz iz patnje predstavlja odustajanje od ivota i umrtvljenje volje 3udistika & rva&a nijekanje indivuduacije!, suosje3a&je s patnjama dru"i# trenutani eskapizam, svi smo 3raa po patnji! i doivljavanje 'atar)e u umjetnosti oso3ito "laz3i! - +O-o 1o s# !-a i a d"os1(u&u "(ij#d-os1 a&o s# uj#d-o !a o-o 1o s# -# !-a ,(i!-aj# da s# -# !-aC >+3o"j#& slii -#&o # &oji o'ila!i o&o !a &# u!alud 1(a7#0i ula! i s&i$i(aju0i sa o fasadi: A i,a& j# 1o ,u1 &oji su ili s"i filo!ofi ,(ij# #-#) <ilozo5ski je pisac vodi", a njegov "italac putnik SO%!N KI!%K!$##%7 > H,rvi $ilozo$ e"zistencijeC - +61(a4 i d(41a-ja)% +Ili-ili)% +2oja 1j#s&o'#)% +61adiji -a 7i"o1-o ,u1u)% +Bol#s1 -a s (1) 5 "J!SKO=# proizlazi iz mo"unosti slo3ode, "rije#a, odluivanja i od"ovornosti2 *e moe se iz3jei, to nam je temeljno stanje kao du#ovnim 3iima > Aoga strepnja(tjeskoba oblikuje, oblikuje ga mogu&nost, i samo onaj koga je oblikovala mogu&nost oblikovan je prema svojoj beskona"nosti) Stoga je mogu&nost najtea od svih kategorija 5 !$ZIS"!N8IJ# e"zistencija je pojedinana opstojnost jedincatost ja i nje"ovi# odluka! > e"zistencija mu je polazni i sredi4nji pro3lem > Aovjek je 3ie mo"unosti, slo3ode i oso3ne od"ovornosti2 On je uvijek izuzetak e"zistencija kao eQ>sistere!2 > H*no to opstoji uvijek je pojedinac1 apstraktno ne opstoji, *no to u mojoj 5ilozo5iji nije moje, to je pogreno, (stina je istina samo kada je istina za me, Svako spominjanje vieg jedinstva, objedinjavanje apsolutnih opreka, meta5izi"ki je atentat na etiku > +azvijamo je u razliitim stadijima2 !stets' st l je usmjeren k prolaznim uicima 1on Juan!, et 2' u dosljednosti i od"ovornosti .okrat!, a rel . o)& u distanciranju od ovo"a svijeta )rist! > H#ovijest pojedina"nog ivljenja napreduje kretanjem od stanja do stanja, Svatko od ovih stanja dosee se skokom > )+I(I)A 0+)/' svaki ovjek mora nai svoj put i odnos s 3o"om, za to ne tre3a institucija, oso3ito ne 0rkva koju je )2 optuio za prila"o5avanje ispraznim svjetovnim vrijednostima > #oe novu reli"ioznost, za#tjeva sasvim novo kr4anstvo H2uhovno, ono koje &e mo&i razdvojiti mnotvo i u"initi ga pojedina"nim))) > ,A+A1O). izlaz je u paradoksu naspram racionalno" svijet nije lo"ian!, izlaz je vjera koja se uope ne moe razumjeti > +Bi1i ui1#lj% 1o -# !-ai sj#0i &ao -a ,a-ju 1"(d-ja a% -i da"a1i l#&$ij# da s# -au#A 'i1i ui1#lj% 1o !-ai !ais1a 'i1i u#-i&) B Aad bih smio neto zaeljeti, ne bih zaelio ni bogatstvo ni mo&i,nego strast za mogu&im' zaelio bih oko, to vje"no mlado, vje"no gori od elje da vidi ono to je mogu&e F%I!7%I84 NI!"ZS84!

IB

> +RoF#-j# 1(a/#dij# i! du4a /la!'#)% +Ta&o j# /o"o(io Za(a1us1(a)% +Dolja !a o0)% +6 o-# s1(a-# do'(a i !la)% +B#-#alo/ija o(ala)% +A-1i&(is1)% +Ljuds&o > od"i# ljuds&o) > NI4ILIZ#M *2 kritizira kulturu i moral kakav poznaje i sve one koji su do ovakve situacije doveli2 .matra da se iskvarila prvo3itna umjetnost i sustavi pona4anja2 > H!ednom &e se za moje ime vezati sje&anje na neto "udesnoga, na jednu krizu kakve nije bilo na zemlji))) ja protuslovim kako se nikada nije protuslovilo))) > Za tu su situaciju oso3ito krivi .okrat inzistira na dominaciji racionalno" nad neracionalnim! i kr4anstvo propa"ira moral sla3osti, potlaenosti, trpljenja i pasivnosti te spas vidi u svijetu izvan ovo"a!2 (o tre3a uni4titi, prevred&ovat sve uvr je-e&e vr jed&ost i postaviti novi sustav2 > )8L(8+A I 8&J'(*O.( poiva na skladu d o& ) js'o. sna"a, na"on, strast222! i apolo&s'o. apolinijski! razum, smirenost, pravilo222! elementa sklad naru4en ve kod .okrata inzistiranjem na premoi apolinijsko" elementa > sklad se tre3a vratiti jer ivot ima svoje opravdanje jedino kao estetski $enomen, samo s umjetno4u moemo podnijeti ivot i svladati pesimizam > H$ita nije lijepo, samo "ovjek je lijep' na toj naivnosti po"iva sva estetika, to je njena prva istina) 2odajmo odmah i drugu' nita nije runije od "ovjeka koji izobli"uje time smo postavili granice carstva esteti"koga suda > >jepota "uva i od prehlade6 5 VOLJ# Z# MOD volja k moi! *ietzsc#eovski voluntarizam2 Osnova nas kao ljudi i "lavni pokreta na4e" pona4anja je volja za moi2 .vi ele mo i ele je 4to vi4e2 +azlika je samo u tome 4to to neki ne ele priznati ili je ne mo"u do3iti pa lau da je u stvari niti ne ele2 Lani kr4anski! moral je moral sla3i# koji na taj nain ele drati u pokornosti jake2 > svijetom ne vlada lo"os, ne"o kaos > I.(I*A > H#ovijest borbo morala protiv osnovnih instikata ivota najve&i je nemoral za koji je ikad znao svijet 5 N#"<OVJ!K n2 ideal nove aristokracije2 ,rirodno superiorni pojedinci kojima se mora omo"uiti slo3odno napredovanje2 Oni mo"u sru4iti staru lo4u! kulturu i sposo3ni su stvoriti novu2 *adljudi mo"u vi4e od ostali#, oni su sposo3niji, kreativniji i odluniji od ostali#, oni mo"u podnijeti vi4e od"ovornosti i mo"u trpjeti vi4e od dru"i#2 > H.a1o"j#& j# s isao !# lj#)% +Bo/ j# (1a" > ui "as -a1o"j#&u8)% +3o"j#& j# -1o 1o 1(#'a 'i1i ,(#"lada-o: 1o s1# "i ui-ili da 'is1# /a ,(#"ladaliE) > Svaki "ovjek dobro zna da na svijetu ivi samo jednom, da je on neto jedinstveno, i da ni u najrje8em slu"aju ne moe od tako divne arolike raznovrsnosti po drugi put nastati neto tako jedinstveno kao to je on > JA)I .LA6I do3ro je sve 4to jaa, sve 4to sla3i je lo4e amoralnost, ekvivalentno teoriji prirodne selekcije! H*no to pada valja jo i gurnuti6 $e tedite blinjega svoga6 *noga koga ne moete nau"iti letjeti, toga mi nau"ite brzo padati6 > tre3aju vladati jaki, "ospodari, poduzetni, veliki, aristokrati, a ne ro3ovi, sla3i, stado > stado poku4ava sputati jake razvijaju sla3u mo! moralom suuti > jaki znaju da je ovaj svijet jedini H#reklinjem vas, bra&o moja, ostanite vjerni zemlji i ne vjerujte onima koji vam govore o nadzemaljskim nadama6 ,rova"i su to svjesno ili nesvjesno (/aratustra > 2rava je najhladnija od svih hladnih nemani) i hladno lae' i ova la gmie iz njenih usta' !a, drava, ja sam narod > VJ!<NO V%#D#NJ! IS"O$# Hnevinost 3ivanjaC! sve se ponavlja i vraa2 HSve se slama, sve se opet slae' vje"no se gradi ista ku&a bitka))) > samo natovjek moe podnijeti vjeno vraanje isto"a, on voli svoju sud3inu H<ormula za veli"inu "ovjeka je a o( fa1i)) )#%L M#%N > djela% H)apitalC, H+ani radoviC > L81SI- F'8'+6A07 &arQov uzor, oso3ito u pitanjima reli"ije2 F2 kae% H$e stvara bog "ovjeka, nego "ovjek boga

IJ

> FILOZOFIJ# P%#KS! ovjek je 3ie prakse, nje"ov se smisao moe samo tako s#vatiti, a svijet se moe izmjeniti samo kroz djelovanje - +@ilo!ofi su s"ij#1 sa o (a!lii1o 1u aili% ali (adi s# o 1o #% da /a s# i! ij#-iC > 4IS"O%IJSKI M#"!%IJ#LIZ#M povijest je u stvari proces razvoja proizvodni# sna"a i njima prikladni# proizvodni# odnosa odnosa me5u klasama! > ovjekova je 3it u sveukupnosti dru4tveni# odnosa > ovjek je povijesno determinirano 3ie > H$e odre8uje svijest ljudi njihov bitak, nego obrnuto, njihog drutveni bitak odre8uje njihovu svijest > nje"ov je materijalizam materijalizam sui "eneris ne izvodi ovjeka iz anor"anske prirode ve "a odre5uje kao dru4tveno 3ie, ukupnost dru4tveni# odnosa, su3jekta prizvodnje > osnova povijesni# promjena je odre5ena razvojem proizvodni# odnosa tko 4to posjeduje, tj2 koje su klase i odnos me5u njima! to je ba)a > promjenom 3aze mijenja se nad"radnja sve 4to iz 3aze proizlazi! > &ad.rad&ja su% pravo, reli"ija, znanost, moral, drava, kultura, umjetnost, $ilozo$ija2222 > oso3ito o4tar prema reli"iji koja je, smatra, dijelom izraz ljudske 3ijede, a dijelom poku4aj 3ije"a od nje HR#li/ija j# o,iju !a -a(odPC > O":E!NJ! (#LI!N#8IJ#) ovjek je otu5eno 3ie jer nije vlasnik svo"a rada, proizvoda svo"a rada pa svime time niti se3e samo"a > Z3o" kapitalistiko" sustava radnik se otu5uje od svo"a rada postaje ro3a na tri4tu!, od dru"i# ljudi, pa i se3e samo" > on je u okviru 8arstva &u-&ost 5 %!VOL:8IJ# nain preo3raz3e dru4tva > proletariojat je ona povijesna materijalna sna"a koja e oz3iljiti ideju slo3ode > H<ilozo5ija se ne moe ostvariti bez ukidanja proletarijata, proletarijat se ne moe ukinuti bez ostvarenja 5ilozo5ijeC 5 %#ZO":E!NJ! (7!Z#LIJ!N#8IJ#) mo"ua samo kroz ukidanje privatno" vlasni4tva, dakle dosizanjem 3esklasno", komunistiko" dru4tva > #rije svega treba izbje&i da se drutvo ponovo 5iksira kao apstrakcija nasuprot individui > $a mjesto starog buroaskog drutva s njegovim klasama i klasnim suprotnostima stupa udruivanje u kojem je slobodni razvitak svakog pojedinca uvjet slobodnog razvitka za sve > tek e to 3iti 8arstvo slobode tu prestaje rad koji je odre5en nevoljom i vanjskom svrsis#odno4u POZI"IVIZ#M *#; 8OM"!6 J; S; MILL6 4; SP#N8!% 5 ISK:S"VO pozitivizam za#tijeva da se $ilozo$ija o"ranii samo na ono 4to je mo"ue empirijski provjeriti veri$icirati! > za#tjeva da spoznaja ostane kod Hpo) t v& ( 2 &je& ,aC i nji#ova opisa > HZ-a1i da 'i s# ,(#d"idj#lo% ,(#d"idj#1i da 'i s# dj#lo"alo*0omte! > #N"IM!"#FIZI<KI S"#V pitanja meta$izike su neprovjerljiva pa se od3acuju2 *e moe se si"urno od"ovoriti na pitanje HZa4toDC pa se ne tre3a ni poku4avati od"ovoriti, tre3a ostati kod H)akoDC (*dsada ljudski duh naputa apsolutna traganjaC A2 0omte! > ele $ilozo$iju svesti na znanost vjeruju u modernu e"zaktnu znanost! > 0O&(' jedina si"urna osnova sve zananstvene spoznaje je ono po) t v&o da&o, tj2 ono 4to se osjetilno pojavljuje i 4to je osjetilno zamjetljivo > tr +a)e ra)v t'a du(a% > mitolokoBteoloka ovjek svodi prirodna z3ivanja na vi4e oso3ne moi $eti4izam> politeizam> monoteizam! > meta5izi"ko doba apstraktno mi4ljene sile, 3itnosti, ideje to su sve izmi4ljotine! > pozitivno doba ovjek se o"raniuje na Hneposredno datoC > zalae se za HpozitivnuC reli"iju > dru"i vaan $rancuski pozitivist Jean>&arie -u=an > JO7* .(8A+( &ILL vidi osnovu svake zanaosti u trenutnom zamjeivanju jer je to jedino pozitivno dano

IK

> znanost mora 3iti &du't v&a i na tome &ill "radi svoju lo"iku &illove induktivne metode! > ut l tar )am korisnost koja se 3azira na #edonistikoj ideji o 4to vi4e uitka, 4to manje 3oli po Fautovom pravilu! > 7'+6'+( .,'*0'+ nositelj dvaju "esla tipini# za ;G2 st .eslo o ra)v t'u .eslo o &apret'u misli na posvema4nji razvitak i posvema4nji napredak! > $il2 povijesti povijest je kultura i civilizacija, a smisao joj je usavr4avanje optanka ovjeka > nastavljai pozitivistike misli 0arnap, +ussell, Sitt"enstein, +eic#en3ac# =!!%"%#N7 %:SS!LL > do3itnik *o3elove na"rade za knjievnost > paci$ist, protivnik vojne o3aveze, vo5a antiratni# kampanja i pokreta za za3ranu atomsko" naoruanja > "lavno djelo s A2 *2 S#ite#eadom H2(i-$i,i a1# a1i&#) > matematika aksiomatika i sim3olika lo"ika, poznata i H#ovijest zapadne 5ilozo5ijeC 5 LO$I<KI #"OMIZ#M svijet se sastoji od me5uso3no nezavisni# dijelova u kojima analizom otkrivamo konane jednostavne lo"ike elemente lo"iki atomi > stvarni svijet se mani$estira kao% o stvar imaju razliite karakteristike i stoje u razliitim me5uodnosima o 2 &je& ,e jednostavno jesu, nisu same ni istinite i neistinite, istiniti ili neistiniti su tek sudovi nji# istinitima ili neistinitima ini odnos prema injenicama > injenice i sudovi se dijele na jednostavne atomske! i sloene > 0&eospor&e datost C > naj3olja polazna toka za lo"iku analizu, prva neosporna datost od koje poinje analiza svijeta je HSvijet sadri "injenice koje jesu to to jesu ma to mi o njima mislili te tako8er postoje vjerovanja koja se odnose na "injenice i u odnosu prema "injenicama ta su vjerovanja istinita ili neistinita) > FILOZOFIJA u prvoj $azi vjeruje da je prava $ilozo$ija znanstvena i da su osnovni pro3lemi lo"ike prirode i tiu se spoznaje > kasnije $ilozo$ija je ne"dje Hu sredini izme5u znanosti i teolo"ijeC > spekulira o onom o emu nemamo vrsti# znanja L:7JI$ JI""$!NS"!IN > slavno djelo H(ra$1a1us Lo/i$o-24iloso,4i$us) HFilozo$sko> lo"iki traktatC! 5 J!ZIK u H(ractatuC sve je izvedeno deduktivno, aksiomatskom metodom > svijet je skup injenica, a ne stvari > vjertnu lo"iku sliku svijeta daje "ovor > on se sastoji od elementarni# stavova sudova! i pripadajuim elementarnim injenicama atomskim! > HSva je 5ilozo5ija kritika jezika))) cjelokupnost istinitih stavova jest cjelokupnja prirodna znanost))) 5ilozo5ija nije jedna od prirodnih znanostiC > +O-o 1o s# uo,0# o7# (#0i o7# s# (#0i jas-o% a o-o o # u s# -# o7# /o"o(i1i% o 1o # s# o(a u1j#1i) > +ormal ) ra& je) ' umjetan, idealan, jasan, jedinstven, jednoznaan > vjeruje da "a je mo"ue razviti i time 3i se smanjili pro3lemi koji izviru iz mno"oznanosti svakodnevno" jezika > kasnije s#vatio da to nemo"ue jer je jezik o3lik ivljenja i kako ivljenje nikad ne moe 3iti jednoznaan > ob 2a& .ovor on je pretpostavka svi# znanstveni# jezika, znaenje pojmova se $ormira ovisno o situaciji, tj2 o tome kakva se Hi"ra njima i"raC > 0je) 2&e .re> > npr2 uenje, istraivanje, pouavanje, pripovijedanje, zapovijedanje222 > H3potreba rije"i u jeziku njezino je zna"enje

IM

>

$ilozo$ija tre3a opisivati postojei o3ini jezik i o3jasniti nje"ova pravila, a ne stvarati novi jezik o $ilozo$ija moe 3iti teorija ili aktivnost o 3udui da smatra da je svr#a $ilozo$ije lo"iko razja4njavanje misli za nje"a $ilozo$ija nije teorija ve a't v&ost

%:7OLF 8#%N#P > LO-IA)I ,OZI(I/IZA& jedan od "lavni# predstavnika, centar im je 3io u 6eu i od tud im ime H=e2' 'ru.> > osim 0arnapa jo4 i% .c#lick, *eurat#, +eic#en3ac#, A=er, +=le i rani Sitt"enstein > ele pomou lo"iko" $unkcionalizma staromu pozitivizmu pruiti novi, 3olji smisao jer je stari pozitivizam jo4 uvijek pre3lizu 3itku zato i# zovu i &ovopo) t v st ! 5 P%IN8IP V!%IFIK#8IJ! pri#vaaju se kao relevantni samo oni stavovi koji su naelno provjerlj vi, tj2 mo"u se moi provjeravati > veri$ikacija je pojmovna, jezina, lo"ika analiza, metoda posredno" provjeravanja > H$izikalizamC > navo5enje empirijske znaajke za predmet o kojem se "ovori, jedino ako se taj uvjet moe ispuniti onda su stavovi provjerljivi > nikad krajnja si"urnost da je ne4to apsolutna istina, ni kod provjerljivi# i vi4e puta provjereni# stavova > =!SMISL!NI S"#VOVI &eprovjerlj v jer u 3iti ni4ta ne tvrde, to su% o stavovi umjetnosti o stavovi reli"ije za 3o"a se ne mo"u navesti empirijski podaci o stavovi tradicionalne meta$izike i oni "ovore o neemu 4to je izvan iskustva, pa stavovi nisu ni istiniti ni neistiniti, to su Hpseudopro3lemiC > izraavaju samo emocionalna raspoloenja, ali ne pruaju nikakvo znanje, zato lo"2 pozitivisti od3acuju meta$iziku i $ilozo$iju vrijednosti jer je prepreka napreku znanosti > Hjedinstveni jezik znanostiC > najsliniji im jeziku $izike K#%L POPP!% > iza4av4i iz H6eko" kru"aC stvara svoju teoriju znanosti HK%I"I<KI %!#LIZ#MC ili racionalizam! nastavljai% Lorenzen, .ta"muller, Lenk > P%IN8IP F#LSIFIK#8IJ! (OPOV%$LJIVOS"I) ne tre3a provjeravati moemo u 3eskonano! ve tre3a poku4ati ne4to po3iti, opovr"nuti > ako to ne uspijemo to tre3amo pri#vatiti kao istinito > tre3a kritiki provjeriti sve, ni ako ne uspijemo opovri ne4to ne znai da je to konana istina, ali kao takvu je tre3amo pri#vatiti > :oemo li uop&e neto znatiC))) :oemo u"iti na svojim grekama) #ribliavanje istini je mogu&e))) ali nam je pouzdano znanje uskra&eno) $ae je znanje kriti"ko naga8anje, mrea hipoteza, splet slutnjiC 5 0O"VO%!NO 7%:/"VOC > idealno dru4tvo, dru4tvo 3ez ideolo"ija, u njemu je iva samo racionalna kritika, koriste se znanstvene #ipoteze i ui na "re4kama > on svoje djelo i o3ja4njenje povijesti posveuje svim rtvama stari# ideolo"ija $a4istike i komunistike! koji su postali rtve z3o" za3lude o neumoljivim zakonima povijesne sud3ine > K%I"IK# 4IS"O%I8IZM# pod #istoricizmom podrazumjeva tenju da se ostvari povijesno predvi5anje i koje vjeruje da se mo"u otkriti ritmovi o3rasci, zakoni, trendovi222! koji lee u osnovi revolucije povijesti > ini mu se da je Hvjera u povijesnu sud3inu puko praznovjerjeC > tok ljudske povijesti nikako se ne moe predvidjeti

FG

P%#$M#"IZ#M * 8(; S; P!I%8!6 J; J#M!S6 J; 7!JJ!H6 F; 8; S; S84ILL!% 5 P%#$M# "r2 rad, djelovanje, djelo, in, uspje# > pravac zapravo zaeo jedan od utemeljitelja novokantovstva Fr2 A2 Lan"e > ,%#K"I<N# KO%IS" slino pozitivistima dre se injenica i konkretno", ali ponajprije vode rauna o praktinoj koristi neke teorije2 *a4i sudovi imaju vrijednost onoliku koliko uvjetuju poeljne praktine posljedice2 > I.(I*A > HBolji j# /(a is&us1"a -#/o 1o"a( 1#o(ija) 1eTe=! > ovladavanje pojavama > ne eli samo opisivati pojave te iz provjeravati, ve njima ovladati i omo"uiti ljudima da njima rukuju kao 3i se 4to 3olje osjeali u ovom svijetu > optimistika vjara u modernu te#nolo"iju industrijske civilizacije > ideja je u stvari plan djelovanja, njena vrijednost ovisi o njenom uinku > sve 4to ne dovodi do konkretni# praktini# posljedica npr2 meta$iziki sporovi! su samo 3esmislena ma"ija rijei > 1'S'V znaajan za peda"o"iju > &strume&tal )am istina je oru5e i sim3ol za na4e za#tjeve i potre3e > H $ae greke, naposljetku, nisu tako strano vane stvari) 3 jednom svijetu gdje ih, unato" svom oprezu, ne moemo izbje&i, "ini se da je odre8ena mjera bezbrine lakoumnosti zdravija od pretjerano iv"anog straha 4!N%I =!%$SON > najznaajniji $rancuski prilozo$ prve pol2 ;G2 st2, do3itnik *o3elove na"rade za knjievnost 5 djelo 0Stvarala2'a evolu, ja> > IN":I8IJ# jedino intuicija prua uvid u sr ivota, ona je 3it ivota, isto trajanje kontinuitet, vrijeme, razvoj, stvaranje, slo3oda, stvaralaka evolucija222!, ona je H6ljesak samooi"lenostiC, neposredno" suosjeanja, uivljavanja u strujanje svijesti, s#vaa ono neponovljivo i jedino njome $ilozo$ija moe prodrjeti do du3ina i spoznati apsolut 5 0traja&je> (duree) vlastito vrijeme, preuzimanje vremensko" protoka u se3e, ali i nje"ovo nadivljavanje > stvarala2' polet ivotna sila, elan vital! pokreta razvoja, 3itak nije ni4ta dru"o ne"o to > inteli"encija je primjerena znanosti i zato uvijek ostaje na povr4ini, apstraktna je, izmie joj 3it z3ilje B ivot stoji iznad materije B (nteligencija i instinkt skre&u u dva suprotna pravca, inteligencija prema nepokretnoj materiji, a instinkt prema ivotu > FILOZOFIJ# MIVO"# nje"ovu $ilozo$iju svrstavaju u $ilozo$iju ivota jer u prvi plan stavlja pojedinca i nje"ov doivljaj svijeta2 Oso3ito utjecao na ,rousta2 > spada u $rancusku $ilozo$iju ivota zajedno s Maur ,eom =lo&delom > Ostale podvrste $il2 ivota% > du(ov&o)&a&stve&a + lo)o+ ja - vota u Njema2'oj J l(elm 7 lt(e1 sredi4nji pojam H+azumijevanjeC, razumjeti ivot 3ez apriorni# ili meta$iziki# ili vrijednosni# pretpostavki!, -2 &isc#, 62 -roet#u=sen, '2 .pran"er, 72 Leise"an", A2 1emp$ > &atural st 2'a + lo)o+ ja - vota OsOald Spe&.ler djelo HPropast )apadaC!, L2 )la"es > o3ojica vjeuju u propast zapadne kulture i civilizacije F'*O&'*OLO9)I ,O)+'(% !7M:N7 4:SS!%L > osniva $enomenolo4ko" pokreta > djelo HLo. 2'a stra- va&jaC 5 IN"!N8ION#LNOS" SVIJ!S"I jedinstvo svijesti i ono"a o sadraju svijesti ono"a o emu je ona svijest! svijest je uvijek svijest o neemu

F:

nastojanje da se prevlada odvojenost su3jekta i o3jekta svijesti u stvari ponovo se stavlja na"lasak na o3jekt! > svijest nije apsolutna, uvijek je intencionalno odreena usmjereno4u su3jekta prema nekom predmetu > intencionalnost je konstitutivni akt > lo"ika je autonomna znanost o Hidealnim znaenjimaC, tj2 znanost o HmislimaC kao idealnim predmetima 5 =I"I $enomenolo"ija ne vidi se3e kao promi4ljanje o injenicama ve kao znanost o 3itima, 3iti se u na4oj svijesti pokazuju kao $enomeni > 3it /(: #idos eidetske znanosti su matematika lo"ika i $enomenolo4ka $ilozo$ija > krilatica% .a1(a/ & sa i s1"a(i a H*dbaci prazne analize rije"i) :i moramo pitati za stvari same) natrag k iskustvu, k zoru, koji jedini moe dati naim rije"ima smisao i razborito pravo) (zvrsno6 9li to su stvari i kakvo je to iskustvo kojem se moramo vratitiC > eidetska redukcija > kako doi do 3iti% :! M!"O7# Z#$%#EIV#NJ# (!PO4!! metoda promatranja svijeta na taj nain da se Hstavi u za"radeC sve empirijsko i psi#olo4ko jer je sluajno i ne3itno! te da se suzdri epo#e! od izricanja svakida4nji# stavova i mi4ljenja te e se time doi do 3iti > dva sloja pojava% o empirijsko dostupno osjetilnosti, injenice o 3ivstveno dostupno uvidu i du#ovnom zrenju, 3iti > metodom za"ra5ivanja otkrivamo iste 3iti, a ne injenice >;! %!SI7::M > ostatak, ono do3iveno metodom za"ra5ivanja, do4av4i do residuuma do4li smo do 3iti M#N S84!L!% > djela% HFormalizam u etici i materijalna vrijednosna etikaC, 0Polo-aj 2ovje'a u 'o)mosu> > #N"%OPOLO/KI O=%#" temeljno je pitanje H9to je ovjekDC, tei o3likovanju $ilozo$ske antropolo"ije kao zase3ne i najvanije discipline jer 222C-i u j#d-o "ij#&u -isu -a!o(i o 'i1i i ,od(ij#1lu o"j#&a 'ili -#si/u(-iji% -#od(#F#-iji% (a!-oli&iji -#/o u -a# ::: i s o ,("i "ij#&::: u &oj# o"j#& "i# -# !-a 1o j#s1 -o uj#d-o !-a da -i1a -# !-a 5 7:4 jedina kvalitativna razlika izme5u ovjeka i dru"i# ivi# 3ia > moe se suprostaviti 3iolo4kim porivima i na"onima, odmaknuti se zavisnosti od okoline > ovjek je Hotvore& spram sv jeta> > svijet mu postaje predmetom, ne urasta u okolinu kao ivotinja, moe mu se suprostaviti jer ))) samo "ovjek ukoliko je osoba moe se uzdii iznad sebe))) moe sve, pa i sama sebe u"initi predmetom svoje spoznaje > ta Hodma'&utost od sv jeta> > ideja koja postaje osnovnim motivom i predmetom sve" dalje" santropolo"ijsko" mi4ljenja u ;G2 st2 > ostale znaajke ovjeka kao du#a% o izme5u 6o"a i ivotinje o H"ranicaC o HprijelazC o izuzetak o zadatak o za#tjev o nastojanje o iz3or2222 > vr#unski produkt ljudsko" du#a kroz povijest je K:L":%# od ovjeka stvoreni svijet koji konstituira pojedinca, tako je ovjek i tvorac i produkt kulture 5 M#"!%IJ#LN# V%IJ!7NOSN# !"IK# moralnost ima svoju 3azu ne u razumu, ve u emocijama

>

F;

> > >

>

> > > > > > >

>
> >

'&O0IJ' su materijalne sadrajne! vrijednosti, a vrijednosti su u se3i apriorne, npr2 lju3av, prijateljstvo222 apr or&ost evidentnost neko" stava o se3i, evidentnost koju iskustvo ne moe opovri ni dokazati vrijednosti su obje't v&e b t jer se premda sadrane u iskustvu apriorne i neovisne o spoznavatelju nji#ova je o3jektivnost intuitivno dostupna u neposrednom doivljaju i osjeajima one ne tre3aju nikakvu o3vezatnu zapovijed, ve su u se3i samima ono idealno 4to tre3a 3itak, 4to eka na ostvarenje putem ljudsko" djelovanja Hlo. 'a sr,aC namjesto Hlo"ike umaC > lju3av je osnovni nain pri#vaanja vrijednosti HSrce ima svoje razloge o kojima razum nita ne zna i nikada ne moe neto znati) Srce ima razloge, tj) stvarne i o"evidne uvide o "injenicama za koje je sam razum slijep tako slijep kao to je slijepac slijep za boju, a gluhak gluh za ton, 6($# osj#0a Bo/a% a -# (a!u A u 1o # s# sas1oji "j#(aB 6o" $ilozo$a nije 6o" reli"ije evolu, js' pa&te )am i sam 6o" dolazi k se3i tek kroz mno"e za3une i nevolje i kao navlastito 3oanstvo stoji tek na kraju du"o" razvitka pre$eriranje vrijednosti na4a ljestvica vrednota iza3iranje vrijednosti konkretne vrijednosti koje nastojim o postii ne podudara se nuno s pre$eriranom vrijednosti! oso3a uvijek ne4to 4to djeluje, oso3a je akt o nije podvr"nuta uzronoj determinaciji, naslje5u ili okolini ve je slo3odna o slo3oda o3u#vaa vrijednosni svijet te tako ostvaruje ovjeka u nje"ovoj posljednjoj vrijednosti > vrijednosti oso3e o oso3e HnisuC, one H3ivajuC spo)&aja nema spoznajno" ina 3ez emocija, svaki spoznajni doivljaj ukljuuje i neki vrijednosni odnos ak i isto emocionalni akti imaju spoznajnu $unkciju znanje ne 3i tre3alo 3iti mo, ve 3io znanje tre3alo 3iti lju3av

4!LM:"4 PL!SSN!% > !KS8!N"%I<N# POZI8ION#LNOS" za razliku od dru"i# ivi# 3ia nemamo postojani centar koji 3i nam 3io potporanj > mi smo i zvan i unutar se3e, nismo posve uklopljeni u okolinu, ali nismo ni potpuno odvojeni > 8/J'(I &O-8N*O.(I LJ81.)O- 8ON7I"IO 4:M#N#) % o razlikovanje no"e i ruke o suradnja oka i ruke o uspravan stav o jezik o odnos prema okoline o reakcije smije#a i plaa o povijesnost > +6a o o"j#& i a "isi-u s &oj# o7# ,as1i) #%NOL7 $!4L!N 5 <OVJ!K * M#NJK#VO =ID! u na4oj vrsti dolazi do Hpr jevreme&o. roAe&jaC > u prvoj "odini smo posve nesposo3ni za preivljavanje, a i niz "odina kasnije nismo sposo3ni za samostalan ivot > spram ivotinja smo H&espe, jal ) ra&a b 3aC, dakle, nedostatna, izloena, rizina222 > nedostatke kompenziramo inteli"encijom, svije4u, jezikom te zajednikim nastojanjima oko institucija pravo, moral, reli"ija, umjetnost, drava, 3rak222!

FE

>
>

>
> >

>

>

&st tu, jama se ovjek ustaljuje jer ustanovljuje se3i od"ovarajui poredak sredine i od"ovarajue o3like pona4anja koji mu omo"uuju si"urnost i sta3ilnost osnovne $unkcije nune za preivljavanje i napredak% radnja i djelovanje 'ultura ukupnost za ivot prera5ene prirode, tj2 dru"a priroda +Hi"o1i-ja i a o&oli > o"j#& i a &ul1u(u) u svemu je vidljivo usmeravanje ka 3udunosti jer je ovjek sam se3i zadaa '(IA)I ,L8+ALIZA& I tipa etosa% o etos uzajamnosti o etos do3ro3iti i sree o etos #umanizma o etos institucija njemu naj3olji jer samo ako se ovjek poistovijeti s velikim zadaama stjee dostojanstvo protiv% industrijalizma, te#nicizma, su3jektivizma, propadanja institucija222

M#N 4O%K4!IM!% 5 F%#NKF:%"SKI K%:$ skupina na elu s 4or'(e merom koji je nastao oko :MEG2 oko HInstituta za socijalna istraivanjeC i HAasopisa za socijalna istraivanjaC > nji#ov se pravac naziva jo4 i )+I(IA)A ('O+IJA > ostali lanovi% "; #dor&o6 4; Mar,use6 !; Fromm;;; > marksistiki orjentirani > 3itna djela% HPomra2e&je uma> (7ork#eimer)6 07 jale't 'a prosvjet teljstva> 7ork#eimer i Adorno! >O=J!K"IVNI I S:=J!K"IVNI :M od prosvjetiteljstva, naalost, prevladava subje't v& um vidljiv u pozitivizmu i pra"matizmu! koji procjenjuje stvarnost prema razliitim interesima, zaokupljen je sredstvima i ciljevima, a za3oravljen je obje't v& um koji tei istini radi istine same i u kojem je istina cjelina, um je 3itno svojstvo o3jektivno" svijeta, naelo stvarnosni same, a svijet je #armonina cjelina > krizu suvremene civilizacije vidi 3a4 i krizi vjere u o3jektivni um > POKO%NI "IP I "IP O"PO%# pokorni tip se slui su3jektivnim umom, nastoji se prila"oditi okolini, "u3i individualnost i oituje se kao lan or"anizacije, a tip otpora vjeruje u o3jektivni um, ne prila"o5ava se vladajuim standardima i ne rtvuje istinu za udo3an ivot > analiziraju sud3inu Zapada, krizu suvremene civilizacije i krizu njene vjere u um znanstveni napredak vodi u de#umanizaciju! H#ri"a o dje"aku koji je gledao nebo i pitao' ,ata, to mjesec treba da reklamiraC jest alegorija o onome to se desilo izme8u "ovjeka i prirode > poziva se na )antovu maksimu HJedino je jo4 kritiki put slo3odanC > $ilozo$ija mora 3iti H'ore't v sv jest > 4!%=!%" M#%8:S! > djelo 0<ovje' jed&e d me&) je> > :$O7N# N!SLO=O7# prevladavajui osjeaj kod veine potlaeni# u industrijskim, kapitalistikim potro4akim! dru4tvima2 Ljudi su neslo3odni, ali to"a nisu niti svjesni jer imaju HzadovoljavajuiC ivotni standard!2 Oni su izmanipulirani kroz sustav potre3a2 > H3 razvijenoj industrijskoj civilizaciji prevladava ugodna, uhodana, razumna, demokratska nesloboda) ,o je znamen tehni"kog progresaC 5 L#MN! PO"%!=! razvijene od strane kapitalistiko" dru4tva preko kulture i medija2 (jeraju ljude da ele ne4to 4to im u stvari nije potre3no, pa zato ljudi rade i zara5uju s jedinim ciljem da kroz potro4nju te potre3e zadovolje 4to je proces 3ez kraja! > H,reba razlikovati istinske od krivih potreba > J!7NO7IM!NZION#LNI <OVJ!K tipian za suvremena kapitalistika dru4tva "dje je oso3a ak dra"ovoljno! svedena na svoju potro4aku dimenziju

FI

> u Hjednodimenzionalnom dru4tvuC i ovjek je Hjednodimenzionalni ovjekC Hovjek jedne dimenzijeC > te#nolo4ki totalitarizam Hekonomsko>te#nolo4ka koordinacija koja djeluje posredstvom manipuliranja potre3aC, djeluje kroz 3eskonani rast proizvodnje i potro4nje > contra naturam suvremeno industrijsko dru4tvo tretira prirodu kao o3jekt i nemilosrdno je uni4tava > skraenje radno" vremena prvi uvjet slo3ode, u sada4njem poretku to je jedna od "lavni# injenica represije, iako 3i slraenje vodilo do smanjenja standarda, povealo 3i stupanj slo3ode !%NS" =LO84 > djela H7u( utop jeC, H,rincip nadaC, H.u3jekt>o3jektC, H(u3in"enski uvod u $ilozo$ijuC 5 :"OPIJ# priro5eno je ovjeku da stvara idealne nacrte 3udunosti, snivanje unaprijed je istinski ljudsko2 > utopija mu je sredi4nji pojam i centar nje"ovo" interesa i $ilozo$sko" djela > Omalovaavanje utopije je stra# od 3udunosti2 > marP )am je konkretna utopija, $ilozo$ija istinske 3udunosti2 > jo?5&e5b ta' 3itak 3iva, on je otvoren u vremenu, zato je utopija 3it 3itka nje"ov idealni nacrt u 3udunosti! > H?u a-i!a j# od(as1ao u u1o,ijiC 5 N#7# ovjek ne moe 3ez nade, to je 3itna struktura ljudsko" 3ia2 *ikad se ne mirimo sa svijetom kakav jest, uvijek teimo vi4em2 ,ri tome nam pomau utopijski koncepti 3udunosti2 5 V%IJ!M! vrijeme je 3it ovjeka, kroz nadu i utopije usmjereni smo na 3udunost > H-rijeme jest samo po tome to se neto doga8a i samo tamo gdje se neto doga8a B >oe putovati zna"i kao "ovjek ostati pri tome nepromijenje) ,akav putnik samo mijenja okolinu ne mijenjaju&i s njom i sebe samog > povijesno vrijeme "usto>puno>tijesno>3o"ato, ispunjeno z3ivanjima, ljudsko > prirodno $izikalno! vrijeme tromo, HpovijestC prirode, spore izmjene > N#P%!7#K naalost, u povijesti mo"ua ponavljanja, ak i nazadovanja > pravi napredak ima svoj , lj6 svr(u sm sao > smisao ljudske povijesti je uspostava carstva slo3ode > samo tamo je ovjek ovjeku ovjek 4o o 4o i-i 4o o! > H,ristupimo li ivotu zlo i naopako, on postaje sve "ori2 *o pametno i do3ro djelo 3ilo je u stanju da tok stvari skrene na 3oljeC FILOZO@IJA EBZI6TE.5IJE > jedan od osnovni# pro3lema $ilozo$ije ;G2 st2 je pro3lem e"zistencije > e"zistencija naroit nain opstanka svojsten ovjeku > svoje izvore ova orijentacija du"uje $ilozo$skoj tradiciji )ierke"aarda i *ietzsc#ea > ispoljava se u nekoliko o3lika% o FILOZOFIJA '-ZI.('*0IJ' )arl Jaspers, -2 &arcel222 o '-ZI.('*0IJALIZA& J2 ,2 .artre, A2 0amus, &2 &erleau>,ont=222 o '-ZI.('*0IJAL*A FILOZOFIJA &2 7eide""er > reakcija su na racionalizam i $ilozo$iju apsoluta, ali i na znanstveni pozitivizam > tipine He"zistencijalne situacijeC > oaj, tjesko3a, 3ri"a, stra#, lom, dosada, munina, apsurd, ni4ta222 > te4ko im svima nai vrste zajednike toke, ipak, zajedniko je odricanje od stare meta$izike 3iti, o3jektivno" i su3jektivno" kova te volja s apsolutno novomu > esto su cilj marksistike kritike, npr2 6loc# kae% Hona e"z2 $il2! je najveim dijelom odslikavanje 3eziz"lednosti "ra5anske klase222 kojoj ni4ta vi4e ne preostaje do strepnja, ni4tavnost, nestalnost i i z"u3ljenjostC K#%L J#SP!%S

FF

> FILOZOFIJ# !$ZIS"!N8IJ! ime za Jaspersovu $il2 orijentaciju > e"zistencija je sui"ra ivota i du#a > um i e"zistencija su veliki polovi opstanka i svaki se "u3i ako je dru"i iz"u3ljen > H?gzistencija se samo kroz um osvjetljuje, um samo kroz egzistenciju zadobiva sadrajC > 0osvjetlje&je e.) ste&, jeC > oslanjanje na svoje sna"e, nastavak napete i"re ivota, nezaustavljanje, otvorenost, ostajanje na putu, tenja za apsolutnom komunikacijom222 > HBi1i o"j#& !-ai ,os1aja1i o"j#&o C > <ilozo5ija se ti"e "ovjeka kao "ovjeka > ?gzistencija je jedna od rije"i koje ozna"uju stvarnost, s akcentom koji joj je dao Aierkegaard' sve to je bitno stvarno za mene je stvarno samo po tome to sam ja ja samC > ivot nije jednostavan sve oko nas je sim3ol i 4i$ra > spoznaja je 222H3eskonana i"ra 4i$riC222 > prouava se pojedinac u svom o3jektivnom i su3jektivnom vidu > pronicanje u 3it svijeta i ivota mo"ue je samo intuitivnim razumijevanjem > izlaz je ustrajanje u paradoksima ivljenja te uspostava kontakta s transcencencijom o3u#vatnim Jednim 3o"om > H+ lo)o+s'a vjeraC > sav ljudski 3itak u se3i posjeduje mo"unost da se pri3lii 6o"u kad je ve sve 4i$ra, moramo 3a4 ostati kod mita i ne moemo ni4ta dru"o uiniti ne"o ojaati mit mitom! > Z*AAAJ)' '-ZI.('*0IJ'% o 'omu& 'a, ja neposrednost i lju3av o sloboda e"zistencija jest slo3oda, tj2 mo"unost da se 3ude ono 4to nije i da se ne 3ude ono 4to jest o .ra& 2&e s tua, je > ivotna vori4ta u kojem svi nasluujemo $il2 pitanja smisla i svr#e, npr2 stra#, patnja, smrt222 > izvori $ilozo$ije% > ono 4to nas vue da $ilozo$iramo, ve Aristotel "ovorio o u5enju divljenju!, a Jaspers dodaje jo4% o sumnja dvoj3a! ne pri#vaanje sve"a zdravo za "otovo, produktivna sumnja kojoj je cilj samostar samostalno P propitati k4DZsv1e i doi do k4DZs@a! is0ednos Ig` vori4ta sv a! u kojem svi nasluujemo $il2 pitanja smisla i

na4 je 3itak supstancijalno dru"aiji od 3itka okruujue" svijeta dvije vrste 3itka% o 3itak po se3i masivni 3itak, materija, ono "njecavo, prostorno o 3itak za se3e svijest, e"zistencija, u prirodi mu je da se suprostavlja 3itku po se3i > samo se stvari uspostavljaju prema odre5enim s#emama, za ovjeka s#eme ne vae, nema nikakve 3itnosti kao ivotno" cilja ili o3aveze ili vrijednosti > ovjek je Hpukotina u masivnom 3itku po se3iC > on je dakle, ono 4to tek tre3a 3iti, vjeno u suko3u i proturjeju > svijet nema smisao sam po se3i, sve je dio Hsavrene bezrazlonostiC 5 M:<NIN# osjeaj koji se javlja kad spoznamo da je sve 3esmisleno, tj2 da nema vi4e" i du3lje" smisla izvan nas, da naprosto e"zistiramo 5 SLO=O7# osu5eni smo da 3udemo slo3odni, ne moemo iza3rati da ne 3udemo slo3odni, jedino o"ranienje slo3ode je slo3oda sama > s o3zirom da ovjek uope nema ni4ta vi4e 4to 3i mu 3ilo unaprijed dano i po emu 3i se morao usmjeriti ni istine, ni vrijednosti, ni svijeta , ni 3o"a! on je okruen s ni4ta pa mu slo3oda vi4e nije poklon ve prokletstvo 5 "J!SKO=# * osjeaj koji se javlja kad spoznamo da na4a esencija smisao! ovisi o nama samima, da smo osu5eni da 3udemo slo3odni i da donosimo odluke i da smo za nji# samo mi od"ovorni > O,(I&IZA& iako me muno i tjesko3no, e"zistencijalizam se vidi kao ideja akcije, slo3oda je te4ka , ali smo u konanici produkt svoji# vlastiti# ina > &no"o poznati# izjava% > H6"a/da !a &u&a"i$u o,s1oji o/u0-os1 da "i# -# 'ud# &u&a"i$a% a !a 4#(oja da ,(#s1a-# 'i1i 4#(oj# > 3 tjeskobi "ovjek dolazi do svijesto o svojoj slobodi, ili, ako se ho&e, tjeskoba je na"in bitka slobode))), > Sve je bezrazlono, ovaj perivoj, ovaj grad i ja sam) Aada se dogodi, da to "ovjek uvidi, to vam prevr&e utrobu i sve po"ne lebdjeti))) eto :u"nine) > #ostojati, to zna"i piti bez e8i > >judska je zbiljnost uzaludan napor postati bogom > 3o"j#& j# osuF#- da 'ud# slo'oda-) > HA&o dois1a #/!is1#-$ija ,(#14odi #s#-$iji% o"j#& j# o-o 1o j# ,(oj#&1i(ao da 'ud#) > >judi "itaju brzo, loe, i sude prije no to su shvatili) #o"nimo dakle od po"etka) ,o ne&e biti zabavno ni za koga, ni za mene) 9li treba pogoditi klin u glavu > Svaka je 5ilozo5ija prakti"na, "ak i ona to se ispo"etka "ini da je najkontemplativnija > A2 0A&8. H: sv jetu be) lu) ja 2ovje' je stra&a,> > &A+).IZA& nazvao "a Hnenadmaivom 5ilozo5ijom nae epoheC > u dru"om dijelu stvaranja sve se vi4e priklanja marksizmu, ali ne od3acuje ni e"zistencijalizam H0istorijski materijalizam prua jedino valjano tuma"enje povijesti, a s druge strane egzistencijalizam ostaje jedini konkretni pristup zbiljnosti > e"zistencijalizam je nuna nadopuna marksizma M#%"IN 4!I7!$$!% 5 <OVJ!KOV OPS"#N#K ovjek jest opstanak, e.) ste&, ja6 on se pita o 3itku i nastoji "a s#vatiti > samo mi imamo e"zistenciju speci$ino ljudski nain postojanja!, ta e"zistencija je ujedno ek> sistencija, postavljanje pitanja o 3itku, odnos s 3itkom > 2a bi se ujedno odnos bitka prema biti "ovjeka, i bitno odnoaj "ovjeka prema otvorenosti bitka kao takva, skupa i u jednor rije"i pogodio, to se za bitno podru"je u koje "ovjek za bitak obBstoji kao "ovjek izabralo ime opstanka > tipine za e"zistenciju su ustrajanje 3ri"a! i podno4enje ono" krajnje" 3itka za smrt! > =%I$# nain 3itka, i to 3itak ono" 3ia koje stoji otvorena za otvoreni o3zor 3itka, ukoliko u njemu izdrava, 3ri"a je upravo to izdravanje

> >

FJ

ekstatika 3it opstanka pomi4lja se iz 3ri"e, a 3ri"a se moe dostatno iskusiti samo u svojoj ekstatikoj 3iti > istina otkrivenost, neskrivenost smisla vlastito" opstanka, a onda i 3itka samo" > *'A8('*(IA*A I A8('*(IA*A '-ZI.('*0IJA % > &eaute&t 2&a je ona u kojoj se ne 3rinemo istinski o dru"ima, u kojoj se pasivno povodimo za dru"ima, a "ovor nam je isprazno 3r3ljanje, u njoj smo u prvom redu vezani za svijet stvari > aute&t 2&a je ona u kojoj stvarno 3rinemo i pomaemo dru"ima da na5u se3e i istinski raz"ovaramo, tu se ostvaruje slo3oda kao 3it opstanka > autentina e"zistencija ne iskljuuje tjesko3u% o ,jeskoba je emocionalna situacija koja uspijeva odrati otvorenom trajnu i korjenitu prijetnju koaj prozlazi iz najvlastitijeg i izoliranog bitka "ovjeka 5 =I"#K osnovna $ilozo$ska kate"orija, kritizira $ilozo$iju jer je za3oravila na to osnovno pitanje *+!a'o(a" 'i1&aC!2 6itak je u vremenu 3udunost je temeljno vrijeme ona daje pravu dimenziju i pro4losti i sada4njosti! $undamentalna ontolo"ijA najvanija poddisciplina jer se 3avi 3itkom > "lavno dijelo H= ta' vr jemeC > 0Bo"o( j# &u0a 'i1&a u kojoj stanuju&i "ovjek ekBsistira dok, "uvaju&i je, slua istinu bitka > @ovjek je, tovie, od samoga bitka ba"en u istinu bitka, kako bi ekBsistiraju&i na taj na"in "uvao istinu bitka, da bi se u svjetlu bitka pojavljivalo bi&e kao bi&e to jest > 3o"j#& j# ,as1i( 'i1&a) !edino na to pomilja +itak i vrijeme kada se ekstati"na egzistencija iskuava kao briga > ('7*I)A I 8&J'(*O.( svijetom sprava i naprava te#nolo"ija ini i ovjeka pukim oru5em i 3iem rada > planetarna te#nika je epo#alna sud3ina zapadne civilizacije *A,+'1A) ('7*I)' > te#nika prua po"odnosti, ali nosi opasnost da nas na4a poma"ala zaro3e i uine ljudski praznima > umjetnost Hse3e>u>djelo>postavljanje istine 3itkaC > sainjanje istine u "ovoru kao kui 3itka > veliki pjesnici otvaraju ovjeku nje"ovu povijesnu dimenziju > u um2 djelima se istina oituje kao neskrivenost i ono je istodo3no raskrivanje i zakrivanje o 4#NS5$!O%$ $#7#M!% 4!%M!N!:"IK# pro3lem razumijevanja razla"anja, tumaenja i interpretiranja! osnovni je pro3lem, a ona se upravo time 3avi > svako tumaenje razumijevanje! uvijek je ne4to dru"aije od puke reprodukcije, uvijek se unose i vlastite pretpostavke > predra)um jeva&je sve 4to unosi onaj koji razumijeva, uvijek postoji, ne moemo iskljuiti sami se3e, pa ak i neke predrasude ne moraju 3iti lo4e produktivne predrasude!, svako je razumijevanje pod utjecajem predrazumijevanja ono" koji razumijeva% > to je (erme&eut 2' 'ru. > za svako razumijevanje je presudno iskustvo ono"a dru"o"a > >o je hermeneuti"ar tko sebi umilja da bi mogao ili morao re&i zadnju rije"C 5 $OVO% svo ovjekovo iskustvo z3iva se kao komunikacija, a posredovano je jezikom > "ovor je #ermeneutiki $enomen koji proima sve ovjekove odnose sa svijetom, on je univerzalni medij u kojem se odvija razumijevanje, a svako je razumijevanje izla"anje > %#Z5$OVO% dijalo" je vr#unac "ovora jer ukljuuje mno"ostrukost odnosa > ideal .okratovski dijalo", nje"ova dijalektika postavljanja pitanja i davanja od"ovora > kad interpretiramo tekst sam tekst nam postavlja pitanja 5 POVIJ!SNOS" simultanost pro4losti, sada4njosti i 3udunosti > ljudska e"zistencija je povijesna i konana > povijest nije Ho3jektivno z3ivanjeC > H8m je za nas samo realni povijesni um, #ovijest ne pripada nama, nego mi njojC > i "ovor razumijemo onoliko koliko to na4e konano povijesno 3ie uspijeva raza3rati > .ovor je ra)umlje& b ta'

FK

> :MJ!"NOS" vrelo istine kojemu su o3iljeja% o i"ra djelatnost koja je sama se3i svr#om o sim3ol um2 djelo se uvijek nadovezuje na ne4to dru"o 4to valja prepoznati o sveanost zajedn4tvo i prikaz to"a zajedni4tva u savr4enu o3liku J:%$!N 4#=!%M#S > praktian ljeviarski an"aman > vodei mislilac dru"e "eneracije $rank$urtske 4kole > K%I"I<KO POS%!7OV#NJ! izme5u% > :! kritike teorije dru4tva i #ermeneutiko"a uenja > ;! $ilozo$ije jezika, pra"matizma i an"lo>amerike $ilozo$ske tradicije 5 POLI"IK# tre3a iznova promisliti 3it politiko"a, trai ponovnu a$irmaciju praktine $ilozo$ije koja je, naalost, postala vje4tina te#niko" ure5enja vlasti i dru4tva > K%I"IK# POS"MO7!%N! od3acuje ideje postmoderne o tome da vi4e nema istine,tj2 da je do4ao Hkraj svi# veliki# istinaC > smatra da je jo4 i moderna nedovr4eni projekt > zalae se za novi pojam umnosti utemeljen na ja>ti dijalo"u > on kritizira instrumentalni um koji je postao mjerilo > alternativa je izlaz, a to su% o intersu3jektivnost o komunikativno djelovanje, o komunikativni um ja>ti dijalo"! 5 "!O%IJ# KOM:NIK#"IVNO$ 7J!LOV#NJ# rezlikovanje rada i interakcije > rad instrumentalno djelovanje > &tera', ja komunikativno djelovanje jezik, lju3av, i"ra222! o komunikacija o3lik op#o5enja uzajamno ravnopravni# su3jekata, svaki je su3jekt izvor stvaralako" akta, spontanosti o smisleno sao3raanje mo"ue jedino na temelju pravila na kojima tradicionalno djeluju akademske zajednice o Hzajednica istraivaaC > komunikacijski model o rekonstrukcija univerzalni# uvjeta ljudske komunikacije kroz% univerzalna pra"matika analiza jezini# situacija poopivost interesa na polju socijalno" i politiko" djelovanja, poopivi su oni interesi za koje mo"u #tjeti ili dopustiti da i# svatko dru"i u zajednici ima > S"#":S SVJ!"SKO$ $%#E#NS"V# svako demokratsko dru4tvo mora mu pripremiti put > to je nunost HSvjetskoBgra8ansko stanje nije vie puki 5antom, premda smo od njega jo daleko) 2ravljanstvo i svjetsko gra8anstvo tvore kontinuum koji se ve& iskazuje u konturamaC !MM#N:!L MO:NI!% > 0#N$#MI%#N# FILOZOFIJ#> > konkretno djelovanje, potaknut svjetskim ratovima H,ko se ne bavi politikom, radi pasivno za politiku uspostavljene vlasti > osniva 0P!%SON#LIS"I<KI POK%!"C i vrlo utjecajan asopis +Es,(i1C > istovremeno antiindivudualizam i antikolektivizam > poku4ava nadvladati i e"zistencijalizam i marksizam preko nji#ove kritike sinteze > najvea kritika usmjerena je na te#niku civilizaciju i kom$or% o H9ko se suvie prilagodima, predajem se u ropstvo stvarima) @ovjek kom5ora doma&a je ivotinja svih predmeta svoga kom5ora) @ovjek sveden na svoju proizvodnu 5unkciju samo je kota"i& stroja o @ovjek koji je izgubio ljubav, kr&anin bez nemira, nevjernik bez strasti, prevr&e svijet vrlina zbog svoje lude trke prema beskona"nom oko jednog malog sistema

FM

psiholokog i socijalnog spokojstva' sre&e, zdravlja, zdravog razuma, ravnotee, slatkog ivota, kom5ora) Aom5or je gra8anskome svijetu ono to je heroizam renesansi, a svetost srednjovjekovnom kr&anstvu' posljednja vrijednost, motiv akcije > ne tre3a se prila"o5avati slijepo svijetu, najvi4i cilj je ostvare&je sv jeta osob&ost jer je samo tada mo"ue samostal&o jed &stve&o djelova&je osobe > uvi5a vanost podjele na 3lokove lijevi i desni 3lok istie svoje vrline, sustave, vlasni4tvo222 > des& blo' preistaknut individualizam > l jev blo' preistaknut kolektivizam > +a? )am &a, )am su tako5er pretjerano isticali kolektiv i nje"ov Hkult rase, nacije, drave, volje za moi, anonimne discipline, vo5e, sportski# uspje#a i ekonomski# osvajanjaC MI84!L FO:8#:L" > AFI+&A0IJA POS!=NI4 LJ:7SKI4 P%#V# 3orac za prava razliiti# dru4tveni# "rupa% ena, manjina, svi# seksualni# orijentacija (;ueer ))) > moraju se a$irmirati jer ona poivaju na pravu na razliku 5 SM%" <OVJ!K# ne promatra ovjeka kako smo to tradicionalno navikli, ne vrijedi klasicni prosvjetiteljsko>racionalni pojam ovjeka i nepromjenjive Hljudske prirodeC koja vrijedi univerzalno > tre3a promatrati ono razliito, pose3no, su3jektivno z3iljski ivue" ovjeka u nje"ovoj neposrednoj ivotnosti 5 0#%4!OLO$IJ# ZN#NJ#> > tra"a za naelima koja su 3ila tipina za pojedina razdo3lja, npr% o renesansa odnosi slinosti o klasicizam statika naela nepromjenjive reprezentativnosti o moderno vrijeme dinamiko naelo promjenjivosti, tj2 evolucije, dijakronije > dijakroni pristup povijesti ne promatra povijest svijeta, nacije, prostora ve poseb&e pov jest 6 npr% o povijest ludila o povijest zatvora o povijest medicinski# s#vaanja o povijest seksualnosti222 > u svemu tome istina nije sla"anje misli i stvari ve *no to misao prisiljava da misli na odre8eni na"in, a istodobno briga za sebe i druge 5 ZN#NJ! I MOD mo se uvijek oituje kao odnos sna"a > ona se ne posjeduje, ona se vr4i > poveanje znanja razra5uje i uvr4uje te#nike moi da 3i ostvarili volju za moi tre3amo prvo stvoriti volju za znanjem! > stvara se razra5eni sustav metoda za kontrolu nad odre5enom skupinom, npr2 u o3itelji, 4koli, vojsci, 3olnici, zatvoru, tvornici222 > dru"i o3lik moi jest stvaranje uvrijeeno" mi4ljenja o nekim pojavama koje se onda "rupiraju u normalne i nenormalne > zapadna kultura oso3ito represivno pristupa razliitim aspektima $enomena seksualnosti > Hm 'ro+ ) 'a mo3 C > prodiranje moi i u najsitnije se"mente dru4tva LI*-/I.(I)A I .(+8)(8+ALIZA& > LI*-/I.(I)A pristupa jeziku s nje"ove te#nike strane > razvija se u ?enevi lin"vist F; 7! S#:SS:%! > jezik je sustav znakova koji djelomino ovise o sporazumu, a djelomice o prirodnim sklonostima > razlikovanje o)&a2e&o. stvar, npr2 stol! i o)&a2 telja rije s>t>o>l!

BG

5 N; 84OMSKH pojam HLIN$VIS"I<K! :NIV!%Z#LIJ!> > ono 4to ini kostur svi# jezika i omo"uuje uenje strani# jezika, postoji jedinstveni jezini ustroj koji je podudaran u svim jezicima svijeta > .(+8)(8+ALIZA& oznaeno je samo pomoni pojam kori4ten da 3i se mo"la pro$ilirati nje"ova opreka > znak > stavlja se na"lasak na )&a', a ne na oznaeno > centri% ,ariz i ,ra" > otac strukturalizma 02 L'/I>.(+A8.. > poznati strukturalisti% +2 6A+(7'., L2 -OL1&A**, J2 LA0A* > 4ire djelovanje od $ilozo$ije knjievnost, sociolo"ija, etnolo"ija2222 > razlau ono 4to je HdanoC i potom slau prema elementima, trae se en"rammi utisci, slike sjeanja! > razumijevanje svijeta ne nalazi se u svijetu ve u ovjeku i onomu 4to on o svijetu promi4lja J#8K:!S 7!%%I7# > vodei mislilac poststru'tural )ma > 7!KONS"%:K8IJ# dovodi pismo u sredi4te #ermeneutike $ilozo$ije misli > ne vidi izvor "ovora u rijei ne"o u izvornom pismu ar(e5p smo > pismo je izvorni tra", a izvorni tra" nije nikada tra" prisutnosti ne"o uvijek tra" odsutnosti > iako u sklopu #ermeneutike tradicije na"la4ava kako u 3ilo kojem pristupu moramo odustati od to"a da emo nai put u sredi4te, osnovnu istinu i slino > tekst nema vrstu jez"ru poput "lavice luka! > kod pristupa e uvijek iskoiti u prvo plan od.aAa&je zatezanje, razlikovanje!, tj2 stalna i"ra smjena osje4ivanja i potiskivanja > cilj dekonstrukcije je pronai u tekstu ne ono 4to on direktno "ovori ve 4to on skriva, koje su mu praznine i proturjeja > H2is o j# s&(i"#-a is1i-a /o"o(a: (zravnost govorenja jest prikrivanje ovisnosti iskaza o sustavu razlika, uvijek ve& prethode&em procesu proizvodnje zna"enja J;5F; LHO"#%7 > poststrukturalist > djelo% H,ostmoderno stanjeC, H,ostmoderna protumaena djeciC > 7!KONS"%:K8IJ# 0V!LIKI4 POVIJ!SNI4 P%I<#C > nastoji o3jasniti posmodernu i njeno izvori4te vidi u sintezi triju veliku# uenja% :2 prosvjetiteljsko uenje znanje je le"itimno ako podrava emancipaciju "ra5ansko" dru4tva ;2 idealistiko uenje znanstvena spoznaja je le"itimna jer ona nema speci$ine svr#ovitosti i nepristrana je E2 marksistiko uenje preuzima i :2 i ;2 s ciljem oslo3odilake misije proletarijata > sva ta /elika uenja su u stvari o3ine predznanstvene /elike prie > nastupa vrijeme mal ( pr pov jest l plural teta m tova > postmoderna je raspad vjere u stalni napredak 4to je 3io osnovni postulat moderne! > H?mancipacijske ideje Slobode, !ednakosti, +ratstva ve& su od svoga postuliranja u vlastitim njedrima nosile sjeme svoje propasti, navlastito ve& u jakobinskom teroru koji je bio tek prethodnicom mnogih nadolaze&ih totalitarizama do kojih &e posljedi"no dovesti ideje :oderne u svojoj najinherentnijoj biti, nezavisno od mogu&e (nepobitneD zlouporabe prvobitnih humanisti"kih namjera JO4N %#JLS

B:

> djela H"eor ja praved&ost > 0Pol t 2' l beral )amC >uz 0#omsko" se smatra najutjecajnijim $ilozo$om kraja ;G2 st2 > "!O%IJ# P%#V!7NOS"I odvojio teoriju do3ra i teoriju prava te pravu dao prednost > prioritet prava se oituje u tome da principi politike pravednosti postavljaju "ranice dopustivim nainima ivota nedopustivo iza3rati onaj nain koji 4teti dru"ome! > praved&ost nepristranost, o3jektivnost, estitost, ono 4to ovjeku omo"uuje da valjano prosu5uje o onome 4to je za nj praktiki vano > primarna dru4tvena do3ra oso3ne, politike, inelektualne i sline slo3ode, mo"unosti, zdravlje, do#odak, 3la"ostanje222 > ,reduvjeti naela pravednosti% > :2 svi su ljudi u osnovi racionalni s o3zirom da ne znamo 3udunost racionalno je pristati na pravedno pona4anje da 3i iz3je"li nepovoljne rezultat za se3e > ;2 svi su ljudi sposo3ni za osjeaj pravednosti pristajemo na jednakost povoljno" minimuma, oprez kori"ira po#lepu to je HmaksiminC strate"ija > ,retpostavke da 3i ljudi iza3rali naelo pravednosti% o 0veo &e)&a&ja> )vor& ( pre.ovara2a ne znamo 3udunost i svoj poloaj u njoj! pa emo nadvladati strasti radi du"oroni# interesa o vlast to samouva-ava&je u.ovaratelja nitko ne eli u 3udunosti situaciju u kojoj 3i se mo"li odrati samo uz 4tetu za vlastito samouvaavanje > 1va o3lika naela pravednosti% o &a2elo jed&a' ( os&ov& ( sloboda Svatko ima pravo na najiru temeljnu slobodu spojivu s istom slobodom drugih ljudi Svaka osoba ima jednako pravo na najiri potpuni sustav jednakih osnovnih prava i sloboda sukladan s jednakim takvim sustavom prava i sloboda za sve o pr &, p prav 2&e jed&a'ost mo.u3&ost pr &, p ra)l 'e Sva se socijalna dobra trebaju raspodijeliti jednako osim ako bi nejednaka raspodijela ila svima u prilog, ili, pak, ako bi ila u prilog najneprivilegiranijoj skupini u drutvu Socijalne i ekonomske nejednakosti imaju se tako urediti da se one odnose na poloaje i slube koje su dostupne svima pod uvjetima pravi"ne jednakosti mogu&nosti i da su one na najve&u dobrobit najslabije stoje&ih "lanova drutva *O/IJA 7+/A(.)A FILOZOFIJA% > > > > > > > > > > F+A*JO &A+)O/IN pjesnik i politiar, prvi pro$2 $ilozo$ije na o3novljenom &udroslovnom $akultetu najvi4e se 3avio estetikom W8+O A+*OL1 ud3anik iz lo"ike i meta$izika rasprava HZadnja 3iaC ve pred kraj :M2 st2 upozoravao da suvremene znanosti odvojene od $ilozo$ije "u3e iz vida ovjeka or"anizirao prvi peda"o4ki seminar za toretsku i praktinu izo3raz3u srednjo4kolski# nastavnika AL6'+( 6AZALA H,ovijest $ilozo$ijeC > temelji $ilozo$ske terminolo"ije na #rvatskom jeziku osniva puko" sveuili4ta zastupnik aktivistiko" voluntarizma ,A/AO /8)>,A/LO/IN oso3ito aktivan u pitanjima $ilozo$ije od"oja od"oj je stvarala4tvo, djelovanje usmjereno 3udunosti, dakle, nikad zavr4eno

B;

> >

z3o" stavova iz3aen sa sveuili4ta /LA1I&I+ FILI,O/IN $ilozo$ija od"oja, aksiolo"ija $ilozo$ija vrijednosti! i $ilozo$ija kulture

> Jo4 neki citati% > H*i"dje nas ne prati "las 6o"a, "otovo ni"dje vi4e ne osjeamo prisustvo ovjeka i nje"ovi# dijela2 Jedna etvrta sila sila> te#nika nainila je prve korake i sprema se da vladaC )ostas AQelos! > H1ivljaci ostaju divljaci, odijevaju samo 3olja odijela2 Zauvijek vai stav% ovjek je ovjeku vuk2 7o33esov naturalizam drave nije samo o3ja4njenje ve i opravdanjeC 7irsc#3er"er! > H8itelj, ako je doista mudar, ne nudi ti da u5e4 u kuu nje"ove mudrosti ne"o te radije vodi do pra"a tvoje"a du#a222 jer vi5enje jedno"a ovjeka ne uzajmljuje svoja krila dru"ome ovjekuC 7alil 1u3ran! > HFilozo$ija je ovjek sam koji postaje pro3lemom sam se3i i trei razlo"e i osnove svo" 3itkaC *2 A33a"nano! > HZa smisao ivota ne pita nitko tko ne osjea potre3u za nje"ovom promjenom2 (o"a se pitanja klone svi koji su smisao ivota na4li u produavanju postojee" stanjaC L2 )olakoTski! > H.misao ivota ne moe 3iti dan ovjeku 3ez nje"ova udijela2222 *itko se ne ra5a s "otovim smislom ivota to je stvar iz3oraC L2 )olakoTski! MEME.TO > 6KRAE.A DERZIJA 6DEBA8 OSNOVNI FILOZOFSKI POJMOVI: FILOZOFIJA znanstvenim terminima iskazan nazor o ivotu i svijetu, filia (ljubav) + sofia (mudrost) = ljubav prema mudrost M!"#FIZIK# ili prva $ilozo$ija, o KOZMOLO$IJ# pitanja kozmosa ure5eno" svemira! o "!OLO$IJ# ("!OLO$IK#) $ilozo$ski "ovor o 3o"u teolo4ki a"nosticizam ne moe se znati postoji li 6o" ili ne deizam 6o" je umni tvorac svijeta, ali se on ne uplie u daljnji tok s teizam 3o" je stvorio svijet, upravlja njime, a nalazi se izvan svijeta panteizam 3o" je u svijetu, 3o" jest svijet, priroda ateizam ne"iranje 3oije" postojanja o ON"OLO$IJ# ili ope meta$izika, najvanija poddisciplina meta$izike koja se 3avi 3itkom i slinim pitanjima, pro"ovara o 3iu kao 3iu BITAK ono po emu jest sve 4to jest, 3it 3ia kao 3ia BIE postojee, 3ivstvujue!, sve 4to postoji BIT su4tina, esencija!, ono po emu je ne4to 3a4 to 4to jest O*(OLO9)' )O*0',0IJ' varijante po pitanju kvantitete 3itka% &O*IZA& samo : 3itak 18ALIZA& ; 3itka ,L8+ALIZA& vi4e od ; 3itka O*(OLO9)A -L'1I9(A varijante po pitanju kvalitete 3itka% &A('+IJALIZA& 3itak materijalan I1'ALIZA& 3itak ne4to nematerijalno o o3jektivni idealizam ovjek je produkt 3itka o su3jektivni idealizam 3itak ovisi o ovjeku #N"%OPOLO$IJ# $ilozo$ija ovjeka !"IK# $ilozo$ija morala o auto&om&a et 'a izvor morala je u samom ovjeku

BE

o (etero&om&a et 'a izvor morala je ne4to izvan ovjeka eudajmo& )am * cilj moralno" djelovanja je srea 3laenstvo! ono"a koji
djeluju (edo& )am * cilj moralno" djelovanja je dosezanje u"ode uitka! i iz3je"avanje neu"ode 3oli! ut l tar )am * cilj moralno" djelovanja je ostvarivanje koristi svi# koji su djelovanjem za#vaeni per+e', jo& )am * cilj moralno" djelovanja je usavr4avanje, napredak na nekom polju222 !S"!"IK# $ilozo$ija umjetnosti $NOS!OLO$IJ# ili spoznajna teorija o -*O.'OLO9)' )O*0',0IJ' +A0IO*ALIZA& razum "lavni izvor ljudske spoznaje '&,I+IZA& iskustvo "lavni izvor .'*Z8ALIZA& osjetila "lavni izvor spoznaje )+I(I0IZA& )antova kritika sinteza empirizma i racionalizma I*(8I0IO*IZA& intuicija put do najvaniji# istina I+A0IO*ALIZA& nijee primat razuma &I.(I0IZA& stanje ekstaze, transa i sl2 /OL8*(A+IZA& volja "lavni izvor o -*O.'OLO9)A -L'1I9(A 1O-&A(IZA& mo"ua je si"urna i potpuna spoznaja .)',(I0IZA& nije mo"ue spoznati o3jektivnu istinu )+I(I0IZA& sinteza do"matizma i skepticizma a.&ost , )am @ postoji neprekoraiva "ranica spoznaje

:2 A*(IA)A FILOZOFIJA

KOZMOLOKO RAZDOBLJE
MIL!"SK# /KOL# (AL'. 0ota, + lo)o+ je! , A*A).I&'*, A*A).I&A*1A+ > ar(e prauzrok, pratemelj > od"ovori% voda (ales!, )ra' Anaksimen!, ape ro& Anaksimandar! > apeiron 3eskonano, kvalitativno neodre5eno > monizam i materijalizam > ( lo)o )am svaka stvar proeta ivotom > pojam prirode +1s s PI"#$O%!JSK# /KOL# predstavnici% ,I(A-O+A I FILO* > vanost 'ol 2 &s' ( od&osa > 3roj je 3it sve"a > osnovna kate"orija 'va&t teta ('ol 'o3a! > mistika 3roj :G savr4en 4!%#KLI" 5 'reta&je je 3it svijeta sve tee H,anta reiC! > vatra sim3ol kretanja > 3or3a suprotnosti koje tee #armoniji > svijetom vlada lo.os > veina ljudi ne s#vaa lo"os > tre3a racionalna spoznaja

BI

!L!JSK# /KOL# * KS!NOF#N6 P#%M!NI76 Z!NON > do'sa privid, varka, od osjetila > alet(eja Hpravo znanjeC, od razuma
>

> > >

>

b ta' jest6 &eb ta' & je HIs1o j# ilj#-j# i 'i1a&) nema 3ivanja i nema mno4tva sve je 3itak, on sve o3u#vaa Zenon apor je > nedoumiceC 3ez konano" rje4enja A#ilej i kornjaa

POS%!7NI8I * !MP!7OKLO6 #N#KS#$O%# 5 pluralisti i materijalisti > 'mpedoklo 3itak su 9 eleme&ta * vatra6 voda6 )emlja )ra' > pokreu i# ; sile % Ljubav spaja, privlana sila! Mr-&ja razdvaja, od3ojna sila! > Anaksa"ora 3itak su (omeomer je sjemena, estice > pokree i# &us o3jektivni, svjetski um koji se sam od se3e pokrenuo i dao poticaj za prvo "i3anje #"OMIS"I * L!:KIP I 7!MOK%I" 5 postoje 2est ,e 'oje su &edjelj ve * atom (atomos 5 .r2; &edjelj v) > postoje samo atomi i pra)a& prostor ontolo4ki ne3itak! u kojem atomi pravocrtno padaju, sudaraju se, od3ijaju ili spajaju > primarne kvalitete o3lik, veliina, teina, pokret i tvrdoa > sekundarne kvalitete 3oja, miris, okus, temperatura, posljedica me5udjelovanja karakteristika atoma i na4i# osjetila, su3jektivne >me#anicistika uzronost > mra2&a prava spo)&aja A.TRO2OLOKO RAZDOBLJE SOFIS"I * P%O"#$O%#6 $O%$IJ#6 "%#SIM#46 4IPIJ#6 K#LIKL!;;; >pouavaju retor 'u oso3ito te#niku uvjeravanja > teza i antiteza su u ravnotei! 5 er st 'a isprazno nadmudrivanje, 3r3ljanje radi 3r3ljanja > osnovni pojam relat v )am > mjera po kojoj se procjenjuje je ovjek homo mensura > spoznajni relativizam se&)ual )am! > -or"ija krajnje radikalni, ni#ilistiki stav > etiki relativizam > politiki relativizam SOK%#" > optuen da 222C&e vjeruje u bo.ove u 'oje vjeruje dr-ava 'var mlade-C222 > vrl &a = )&a&je 5 etiki intelektualizam i optimizam 5 ro& ja HZ-a da -i1a -# !-a C 5 majeut 'a porodiljska metoda, .okrat pomae Htrudnom duhu da rodi mudrostC > pojmovi 3it mi4ljenja je spoznaja ope", pojmova > raz"ovor tee &du't v&o i zavr4ava u opem de+ & , j neko" pojma KI%!NSK# /KOL# * #%IS"IP6 4!$!ZIJ#;;; 5 (edo& )am u"oda uitak! je moralno do3ro, a neu"oda 3ol! je zlo KINI<K# /KOL# * #N"IS"!N6 7IO$!N (IZ =#<V!) > bespotreb&ost 4to manje potre3a, te nji#ovo zadovoljenje na 4to skromniji nain asketizam!

BF

O.TOLOKO RAZDOBLJE PL#"ON > utemeljitelj #'adem je $il2 4kole! > 0Fedo&> (o du? )6 0Fedar>6 0$o)ba> (0S mpo) j> 5 o ljubav )6 07r-ava> (o praved&ost )6 H,armenidC o idejama!, H,rota"oraC o vrlini!, H(eetetC, H.o$istC o znanju!, HZakoniC, HO3rana .okratovaC HApolo"ija .okratovaC! > &'(AFIZI)A > 3itak I7!J! istinski 3itak svijeta i 3it sve"a postojee" >dio su tzv2 svijeta ideja meta+ ) 2' sv jet! koje su uzrok i uzor sve"a u na4em svijetu + ) 2' sv jet! > najvi4a je deja dobra sudjeluje u svim ostalim 5 7!MIJ:%$ 3oansko 3ie koje je o3likovalo vjenu materiji po uzoru na ideje > o3jektivni idealizam i pluralizam > -*O.'OLO-IJA dvije osnovne vrste spoznaje% > @) m& je&je (do&sa) osjetilna spoznaja i2 vjerova&je o konkretnim stvarima, pojavama ii2 &a.aAa&je > o sjenama ti# stvari > ;! um&a spo)&aja (-o#sis) i2 )&a&je o idejama jedino pravo! ii2 predo2 va&je podruje matematike > "!O%IJ# #N#MN!Z! * teorija sjeanja, svo znanje je u stvari pro3u5eno sjeanje jer ljudska du?a je nematerijalna, nedjeljiva i 3esmrtna te izme5u $iziki# e"zistencija 3oravi u carstvu ideja 5 7IJ#L!K"IK# nauka o idejama, prava metoda spoznaje u kojoj se raz"ovorom, do3ro postavljenim, usmjernim i promi4ljenim pritanjima izaziva u du4i sjeanje na svijet ideja 5 !%OS (LJ:=#V! $ilozo$ska tenja za spoznajom, mudro4u, trajnim, lijepim, do3rim > veina ljudi nema pravo znanje ve se zadovoljava mnijenjem H:sporedba sa sp ljom> > '(I)A I FILOZOFIJA ,OLI(I)' > jedinstvo etike i politike jedina ispravna politika je moralna politika! .(AL' 1O&I*A*(*I 1O&I*A*(*I ,+I,A1AJ8NA ? 1IO 189' 1IO (IJ'LA /+LI*A proizvoditelji poudni tr3u# umjerenost vojnici voljni prsa #ra3rost vladari umni "lava mudrost > +6"# do& "lada(i -# ,os1a-u filo!ofi ili filo!ofi "lada(i% s"ij#1 -#0# 'i1i 'olji > primjer aristokracije > '.('(I)A umjetnost opona4a stvarnost teor ja m me)e mimesis , a stvarnost je opona4anje svijeta ideja, umjetnost je sjena sjene, kopija kopije222 5 mno"a umjetnika djela daju lo4e primjere #%IS"O"!L > P!%IP#"!"I<K# /KOL# > djela:0Or.a&o&> HOru5eC > z3irka B lo"iki# spisa!6 0F ) 'a>6 0O du? >6 0Meta+ ) 'a>6 0N 'oma(ova et 'a>6 0!udemova et 'a>6 0Pol t 'a>6 0%etor 'a>6 0Poet 'a> > ,+I+O1A J' .(/A+*I ./IJ'( > najvi4i rodovi su K#"!$O%IJ! * najvanija on nji# je supstancija > @; S:PS"#N8IJ# pojedinane stvari > B; S:PS"#N8IJ# pojmovi o pojedinanim stvarima > odredio strukturu lo. 2'e de+ & , je utvrdi se naj3lii rod lat2 genus pro7imum! i onda "a se o"ranii s vrsnom razlikom lat2 di55erentia speci5ica! > )a'lju2a' (s lo. )am) opisao tipine varijacije s#eme silo"izama po njemu postoje E $i"ure silo"izma > I.(I*A sla"anje misli i stvari, pojma i predmeta @ "!O%IJ# #7!KV#8IJ! > &'(AFIZI)A nadovezuje se na teoriju supstancije

BB

>

> > > >

z3ilja, starnost, realnost je jedinstvo 3iti i pojavem ope" i pojedinano" 3it je u pojavi , ope 3it! je u pojedinanom pojavnom! Hnaela 3itkaC, moe se sa"ledati kroz I principa, uzroka to je "!"%#K#:Z#LNI SKLOP% 9: $ausa a1#(ialis materija, tvar, od e"a je ne4to to je ono pojedinano, ;: $ausa fo( alis $orma, o3lik, 3it to je ono ope <: $ausa #ffi$i#-s > pokretni uzrok, uzrok kretanja, promjenee`OsvQe e oLe v ivL > Y e> J

"e v1

o +qA

oBo )

> nadovezuju se na 7eraklita u pitanjima meta$izike > materijalnim svijetom upravlja sveo3u#vatni kozmiki zakon lo.os6 sudb &a (+atum!, >vrline% #:"#%KIJ# samodostat&ost i #"#%#KSIJ# du4evni mir, 3esstrasnost > 'o)mopol t )am jednakost svi# ljudi, ideja "ra5anina svijeta !PIK:%!JSK# /KOL# * !PIK:%6 "I" L:K%!8IJ! K#% spjev HO prirodi stvari! >senzualizam > opaaji su izvor i kriterij istine, osjetila nam si"naliziraju je li ne4to do3ro ili lo4e > > P%O7:4OVLJ!NI 4!7ONIZ#M cilj je odsustvo 3ola, a ne naslade, od3acuju tjelesne uitke kao mjerodavne > i oni tra"aju za atara's jom > atomistika meta$izika jedina razlika atomi pri kretanju mo"u skrenuti s puta > uklanjaju stra# od smrti HDo& s o i -# a s (1iA a &ad -as1u,i s (1% 1ada "i# -# a -as8) SK!P"I8I * PI%ON6 S!KS" * !MPI%IK H,ironove postavkeC! > SK!PS# sumnja > :G tropa naina za suzdravanje od suda > relativizam 5 atara's ja du4evni mir je produkt uvi5anja sveo3u#vatnosti skepse 5epo(e vrlina suzdravanja od dono4enja sudova 5 'o&+orm )am ni4ta nije si"urno, lak4e nam je kad se prila"odimo okolini i njenim o3iajima RELIBIOZ.O RAZDOBLJE ?ELE.I6TI3KO RIM6KE @IL: 5 FILON oslanja se na idovske svete spise i interpretira i# u du#u "rke $ilozo$ije 5 NOVOPL#"ONIZ#M (N!OPL#"ONIZ#M) 5 PLO"IN "lavni predstavnil > Hapsolutni monizamC > sve nastaje iz Jedno" 3itak! procesom isijavanja emanacije! > stupnjevi emanacije% 8m, ideje, du4a, materija to su o3lici 3itka 4i,os1a!#! > ovjek se moe vratiti Jednom a to jedino vrijedi! mistinom ekstazom stanje izvan i iznad svijesti, stapanje s apsolutom trajno mo"ue tek nakon smrti! KRA.6KA @ILOZO@IJA > 2ATRI6TIKA

o B.O6TI5I spoznajom se isto moe doi do o3javljeni# istina o A2OLOBETI 3ranitelji vjere
#:%!LIJ! #:$:S"IN 5 0Ispov jest C 0on$essiones! > auto3io"ra$ija i HO =o-joj dr-av C H1e civitate 1eiC! tim djelom osnovao FILOZOFIJ: POVIJ!S"I kao vanu $il2 disciplinu o sva pov2 je 3or3a do3ra i zla o zemaljska drava interesi, )ain, rat i 3ijeda! nikad nije kao ne3eska lju3av, A3el, mir! koja e na kraju po3ijediti uvr4uje ulo"u 0rkve u kr4anstvu >"!O8!N"%IZ#M ideja da je 6o" u svemu i izvor sve"a > istaknuti VOL:N"#%IS" H6,o!-aj da 'i "j#(o"ao% "j#(uj da 'i s,o!-ao) 5 =O!"IJ! 5 ekajui smrt pi4e HC1j#4u filo!ofij#

B; S%!7NJI VIJ!K 5 SKOL#S"IK# o 24iloso,4ia a-$illa 14#olo/ia# > $ilozo$ija je sluavka teolo"ije
B .lav&a p ta&ja% @; O7NOS VJ!%! I :M# 4to ima primat pri spoznavanju "noseolo"ija! B;PI"#NJ! :NIV!%Z#LIJ# ,ostoji li ne4to ope ili je sve pojedinanoD meta$izika! +azdio3a skolastike upravo s o3zirom na :2 pitanje!%

BK

+A*A .)OLA.(I)A M2>:;2 st2 podudaranje vjere i uma Z+'LA .)OLA.(I)A :E2 st2 djelomino podudaranje vjere i uma +A.,A1 .)OLA.(I)' :I2 st2 renesansa suprostavljanje vjere i uma %#N# SKOL#S"IK#: IV#N S8O" !%I:$!N# #NS!LMO 8#N"!%=:%HJSKI naziva se i ocem skolastike jer od nje"a potjee skloastiki slo"an +Dj#(a 1(#'a !ado'i1i u"idCP +O&tolo?' do'a)C za postojanje 6o"a P!"#% #=!L#%7 racionalist > "rije# zlo! je u namjeri, nakani 4!%M#N 7#LM#"IN > pojava prvo" #rvatsko" $ilozo$a > Z+'LA .)OLA.(I)A %O$!% =#8ON =ON#V!N":%# tal2 $ranjevac, nadmo vjere nad znano4u #L=!%" V!LIKI njemaki dominikanac, z3o" uenosti nazvan Hdo$1o( u-i"#(salisC > odvaja $ilozo$iju od teolo"ije u2e&je o dvostru'oj st & "OM# #KVINSKI tal2 dominikanac, najvei kr4anski $ilozo$, Ha-F#os&i ui1#ljC > uveo Aristotela kao najvee" $ilozo$a > Ist &a &e mo-e protur je2 t st & > u konanici, um je ipak podre5en vjeri, > do'a) )a postoja&je =o.a * 0Pet putova ' =o.u>: > :2 Ko! olo&i do&a! > ;2 6o" je prvi uzrok on sam niim uzrokovan! > E2 sve je nuno po neem izvan se3e, jedino je 6o" nuan sam po se3i > I2 jedino savr4enstvo > F2 krajnja svr#a 1#l#olo&i do&a! u svijetu postoji red i tenja za ciljem > najvi4i stupnjevi su tra&s,e&de&tal je odre5enosti koje se potpuno nalaze na svakom 3iu2 (o su% HjednoC HistinitoC Hdo3roC HstvarC Hne4toC > du(ov&a du?a je nematerijalna i 3esmrtna, ona je istodo3no i o3lik tijela, $unkcije nie du4e aktuiranje tijela, ivota i osjetilnosti! u njoj su prevladani > ,+A/O I 1+?A/A u dravi stra# od kazne tre3a privesti ovjeka se3i samome, svojem vlastitom 3oljem razumi, kako 3i do3rovoljno inio ono 4to tre3a initi > najopenitije naelo% HDo'(o 1(#'a i-i1i% a !lo i!'j#/a"a1i) > cijeli dekalo" :G 3oji# zapovijedi! su prirodni zakon > HSumma t(eolo. ,a> (0"eolo?'a suma>)5 "lavno djelo > :KJM2 tomizam je postao slu3eno uenje katolike crkve 7:NS S8O" (omin oponent, +do$1o( su'1ilis) > nastavljai su'ob tom )ma intelektualizma! i s'ot )ma voluntarizma! unutar crkve > + lo)o+ ja teorijska znanost temelji se na razumu istine vrijede za sve cilj% !-a-j# > teolo. ja praktina znanost temelji se na volji istine vrijede samo za vjernike cilj% lju'a" vi4e od znanja! M!IS"!% !8K4#%" * "lasoviti srednjovjekovni m st ' %#SP#7 SKOL#S"IK! :2 SILLIA& O00A& Hdo$1o( i-"i-i$a'ilisC nepo3jedivi uitelj! > > znanost i vjera su #etero"eni, > o'am )am uenje za3ranjeno u :2 pol2 :I2 st2 u ,arizu, ali se ipak 4iri ;2 *I)OLA )8ZA*.)I 3avi se i prirodnim znanostima, matematikom, a naroito astronomijom > 8A'*J' O J'1*O&

BM

>

>

3o" je omninomina3ilan morao 3i se nazvati svim imenima 7O8"# I$NO%#N"I# Hueno neznanjeC > tre3amo mno"o uiti i znati da 3ismo s#vatili vlastito neznanje

%#SP%#V# O :NIV!%Z#LIJ#M# REALIZAM ope postoji ').(+'&*I +'ALIZA& > ope postoji i to prije i neovisno od pojedinano" 8&J'+'*I +'ALIZA& > ope postoji, ali sve pojedinano ima u se3i svoju 3it .OMi.ALIZAM nema ope" po se3i ').(+'&*I *O&I*ALIZA& postoje samo pojedinane stvari, a ope je samo rije, ime nomen! 8&J'+'*I *O&I*ALIZA& )O*0',(8ALIZA&! ope postoji u umu kao pojam I; NOVOVJ!KOVN# FILOZOFIJ#: FILOZOFIJ# %!N!S#NS! > !:%OPSKI FILOZOFI %!N!S#NS!: 5 $IO%7#NO =%:NO > optu3a% H*auava nauku o 3eskonanosti svemira i mno4tvu svijetovaC > panteizam 3o" jest priroda, svijet, kozmos H2(i(oda j# Bo/ u s1"a(i a) > ovjek moe po3olj4ati svijet svojim trudom i radom, "radi svoju sud3inu i sreu on je (omo5+aber ovjek>radnik! 5 NI88OLO M#84I#V!LLI odvaja politiku od etike djelo H/ladarC > para$raza H0ilj opravdava sredstvoC 5"4OM#S MO%:S utopist djelo H8topijaC 5 "OM#SSO 8#MP#N!LL# utopija H-rad suncaC 5P#%#8!LS:S osniva moderne medicine, mistik i ma"iar prirode 5MI84!L 7! MON"#I$N! H'sejiC HO"lediC! 54:$O $%O"I:S utemeljitelj me5unarodno" prava > 4%V#"SKI FILOZOFI %!N!S#NS!: > M#%KO M#%:LID * +C,u0i"a-j# u #s1i1 i 'la7#- 7i"o1 ,o ,(i j#(i a s"#1a$a)% > spaja stoicizam i platonizam s kr4anskom $ilozo$ijom, tvorac rijei psi#olo"ija 5F%#N! P!"%ID rodom sa 0resa > djela% utopija H6(#1a- /(ad)% "lavno djelo H.o"a s"#o,0a filo!ofija) o izraziti ,latonist, 3or3eni antiaristotelovac > (eorija ema&a, je% vjeruje u postojanje kozmike du4e a-i a u-di! koja proima i neivu tvar pa&ps ( )am2 > 8 estetici zastupa a&t m met 2'u teor ju umjetnost tre3a prikazivati nevjerojatno, udesno, jer u5enje je pravi izvor i pjesni4tva i $ilozo$ije2 5 M#"IJ# VL#<ID ILI%IK iz La3ina, protestant, suradnik &artina Lut#era > ,ostavlja protestantski pesimizam i $atalizam > djelo HKlju *!a 1u a#-j# 6"#1o/ ,is a)) > utemeljitelj novovjekovne (erme&eut 'e znanost o tumaenju teksta, ope metoda razumijevanja! ne smije se upati iz konteksta >F#:S" V%#N<ID iz 9i3enika, autor petojezino" rjenika > djelo H.o"i s1(oj#"iC > de$inicija ovjeka kao (omo vola&sa2 !MPI%IZ#M I %#8ION#LIZ#M %!N! 7!S8#%"!S >H+asprava o metodiC, H&editacije o prvoj $ilozo$ijiC

JG

>
> >

> >
>

> >
> >

metod 2'a sum&ja ('arte) ja&s' s'ept , )am) kori4tenje sumnje kao metode sredstva kojem je konani cilj dolaenje do nepo3itni# i si"urni# istina 1escartesov cilj pronai ono 4to je toliko jasno i raz"ovjetno da se ne moe u to posumnjati i to uzeti kao poetnu istinu ,+A/ILA &'(O1'% o jas&o3a ra).ovjet&ost samo to pri#vaamo kao istinito o prav lo a&al )e sloene pro3leme tre3a ra4laniti do jasni# i raz"ovjetni# dijelova o prav lo s &te)e jednostavne dijelove tre3a pravilno poopiti o prav lo provjere s stemat )a, je ako postoji misao makar i za3luda! postoji i onaj koji misli 5OBITO% ERBO 6CM *MI6LIM% DAKLE JE6AM) - dokaz o samoizvjesnosti svijesti svijest dokazuje postojanje se3e same, kao i nositelja svijesti! ontolo4ki dokaz 6o"a ako ja kao nesavr4eno 3ie imam ideju savr4enstva 6o" je jama, st & tost uroAe&e deje 5 one do koji# se dolazi neovisno o iskustvu, deduktivno, koristei samo isto mi4ljenje &'(AFIZI)A% > dualizam dvije supstancije 3itka! ,+O('?*A .(/A+ res eQtensa! I &I.L'NA .(/A+ res co"itans! protena stvar sve materijalno 4to zauzima neki prostor mislea stvar du#, ljudska speci$inot, spoznavanje razum! i #tijenja volja!

P#S8#L 5 postoje mo razuma i mo srca, s tim da Hlo"ika srcaC ipak upravlja ljudskim ivotom =#%:84 7! SPINOZ# 5 ekskomunikacija

> >
> >

.l; djelo * 0!t 'a (.eometr js' m redom )lo-e&a)

monizam postoji jedna S:PS"#N8IJ# Hs1"a( &oja ,os1oji 1a&o da joj !a ,os1oja-j# -ij# ,o1(#'-a -i&a&"a du/a s1"a(C $ausa sui! koju izjednaava s 6o"om i prirodom pa&te )am! mani$estira se na ; ljudima spoznatiljiva naina atri3uti atr but m ?lje&ja atr but prote-&ost supsatncija i atri3uti su stvaralaka priroda natura naturans nji#ov produkt su modus konkretne, pojedinane misli ili stvari, stanja supstancije, stvorena priroda natura naturata modusi mi4ljenja i modusi protenosti se u konanici podudaraju > to je $ilozo$ija identiteta > HR#d i "#!a id#ja su j#d-a&i &ao (#d i "#!a s1"a(i) 3o" priroda! djeluju preko prirodni# zakona koji sve odre5uju, tako da ni4ta nije sluajno ve uzrokovano nizom neiz3jeni# kauzalni# veza 1'('+&I*IZA& H8 prirodi stvari ni4ta nije sluajnoC! '(I)A slo3oda je spo)&ata &u-&ost prirodni zakoni! tre3amo se vladati po razumu, a od3aciti a$ekte ,OLI(I)A dravi je svr#a jamenje sloboda .raAa& ma

> > > > > > >

$O""F%I!7 JIL4!LM L!I=NIZ > &'(AFIZI)A% > djelo HMo&adolo. jaC > pluralizam i idealizam o3jektivni! svijet se sastoji od 3eskonano" mno4tva supstancija MON#7# du#ovni# atoma, neproteni# i aktivni#, nositelja sila dinamizam! > svaka od ni# ima mo3 per,ep, je predoavanja! i po-ude uvjet za prijelaz jedne percepcije ka dru"oj! > svaka monada predouje itav kozmos mikrokozmos jednak makrokozmosu!, ali ovisno o svom savr4enstvu predoava na jasan ili manje jasan nain > 7IJ'+A+7IJA &O*A1A naj3rojnije su monade koje sainjavaju ono 4to nazivamo materijalnim H"ole monadeC!, zatim Hdu4evne monadeC te H3oanske monadeC

J:

> >
> >

monade ne utjeu jedne na dru"e H222 nemaju ni vrata ni prozoreC222! kretanje se o3ja4njava kroz P%!S"#=ILI%#N: 4#%MONIJ: 6o" je predodredio i uskladio svaki in svake monade sve je ure5eno od strane 6o"a +:::O"o j# -aj'olji o/u0i s"ij#1 -*O.'OLO-IJA% ; vrste istine% o I.(I*' 8&A nune, provjera po &a2elu proturje2&ost nemo"ue suprotno! o I.(I*' I.)8.(/A sluajne, provjera po &a2elu dovolj&o. ra)lo.a

'&,I+I.(I% F%#N8IS =#8ON > H*ovi or"anonC > HZ-a-j# j# o0PC > I.(I*.)A I*18)0IJA postupno zakljuivanje od pose3nije" prema openitijem, > I7OLI ljudske po"re4ke koji# se tre3a oslo3oditi, I vrste% o dol pleme&a ljudi su po"re4iva vrsta, unosimo vi4e reda ne"o "a u svijetu ima o dol sp lje za3lude tipine za svako" pojedinca, proizlaze iz od"oja o dol tr.a najtei, produkt neadekvatne komunikacije o dol teatra $il2 do"me i teorije JO4N LO8K! 0O.led o ljuds'om ra)umu>6 0P smo o tolera&, j >6 07v je rasprave o vlad C > >utemeljitelj spoznajne teorije kao sustavne $il2 discipline i utemeljitelj empirizma > tabula rasa prazna ploa, neispisani list papira, takav nam je du# sve dok "a ne Hispi4emoC iskustvom >H.# a -i#/ u (a!u u 1o ,(ij# 1o/a -ij# 'ilo u osj#1ili a) > ; vrste iskustva, naziva i# i predod3ama idea!% o )va&js'o osjetilno sensation! primarne kvalitete o3jektivne do3ivamo kom3inacijom vi4e osjetila sekundarne kvalitete su3jektivne do3ivamo samo : osjetilom o u&utar&je re$leksija ili samoopaanje! kojom kom3iniramo in$ormacije > E stupnja spoznaje% o &tu t v&a najsi"urnija opaanje,slau li se ili ne slau dvije ideje o demo&strat v&a potre3no vi4e od ; ideje zakljuivanje, dokaziva o se&) t v&a otkrivamo ne4to novo, novo" pripadnika neke vrste > LI6'+ALIZA& zaetnik li3eralne teorije drave drava svr#a joj za4tita ivota, slo3ode i vlasni4tva, izvor joj lei u pojedincima i nji#ovoj slo3odnoj volji to je novost!, suveren narod, podjela vlasti $!O%$! =!%K!L!H > S:=J!K"IVNI I7!#LIZ#M stvari su samo kompleksi osjeta, postoje samo ako su opaene 3iti@3iti opaen! > SOLIPSIZ#M spoznajnoteorijsko "ledi4te po kojemu postoji samo Ja, da postoji samo svijest sa svojim doivljajima i ni4ta vi4e izvan nje solus, ipse @ jedini, sam! > nije solipsist do kraja jer postavlja i ideju 6o"a on je 3iskup! koji je izvor osjeta 7#VI7 4:M! > svo iskustvo $unkcionira na temelju *AA'LA 8Z+OA*O.(I > uzrono>posljedine veze uope nisu tako si"urne kako nam se ini > poivaju na ob 2aju l &av , oekujemo da e 3iti onako kako smo ve vi4e puta doivjeli! > doivljavamo vremenski slijed pojava, ali to ne dokazuje kauzalitet i nje"ovu nunost > u svakodnevnom ivotu moramo se rukovoditi vjerom i navikom, razum nije dovoljan kontra Lockeu i prosvjetiteljima!

J;

"4OM#S 4O==!S > HLev at(a&C > 3i3lijska starozavijetna morska neman > P%I%O7NO S"#NJ! stanje prije uspostave dru4tva i drave > po 7o33esu prirodno vlada zakon jae"a H?o o 4o i-i lu,us)% ovjek je e"oistino, >
> se3ino, po potre3i nasilno 3ie potencijalni rat svi# protiv sviju! 7%:/"V!NI :$OVO% prvi do"ovor me5u ljudima kojim izlaze iz prirodno" stanja suveren najvi4a vlast vladar naj3olja apsolutistika vlast 4to je vladar moniji, ljudi e se vi4e 3ojati, a to je jedini nain da 3udu poslu4ni i ne napadaju se stra# od kazne!

>

2RO6DJETITELJ6TDO > -LA/*I &I.LIO0I% MON"!SK:I!: trod oba vlast na zakonodavnu, izvr4nu i sud3enu 7I7!%O" I 7L#L#M=!%" urednici H'nciklopedijeC L#M!""%I! HAovjek strojC 4OL=#84 otvoreni ateist VOL"#I%! pravo ime Francois &arie Arouet > 7!IZ#M koncepcija tzv2 prirodne reli"ije, ideja da je 3o" kreator svijeta, ali se vi4e ne uplie u z3ivanja na svijetu > za"ovaratelj vjers'e tolera&, je, izvor tolerancije vidi u +AZ8&8 koji ako vodi ljude vodi do promi4ljenosti, ar"umentirano" dijalo"a i opra4tanja > za crkvu HC'ij1# '#s1id-i$u8) J!#N * J#8K:!S %O:SS!#: > nova osje3aj&ost kao pravi put HJulija ili -o"a ?#loi!aC > 07%:/"V!NI :$OVO%> I 0O PO7%IJ!"L: N!J!7N#KOS"IC > ,+I+O1*O .(A*J' za nje"a je to 3ilo idealno stanje% jed&a'ost6 sloboda surad&ja > izvor sve nejednakosti pojava pr vat&o. vlas& ?tva > 3ilo 3i divno da je netko sprijeio ono"a tko je za3iv4i kolce u zemlju rekao da je to sad nje"ovo > 3o"j#& s# (aFa slo'oda-% ali j# ,os"uda u o&o"i a> > kritizira pojavu novca i svaki napredak poziv kroz slo"an 0.a1(a/ & ,(i(odi6 > 1+89(/'*I 8-O/O+ time se stvara suvere& to je ,jel &a &aroda, suverenost je nedjeljiva i neprenosiva > suveren tre3a djelovati putem op3e volje sve volje koje kao motiv imaju zajedniki interes ope do3ro!, a ne putem volje sv ( z3roj volja u kojem svatko "leda samo svoj interes > /LA1A/I*A drava se ustanovljuje time 4to narod suveren! predaje izvr4nu vlast nekome > zakonodavna vlast se ne predaje, zakonodavac mora 3iti narod i to u cjelini > FILOZOFIJA O1-OJA 0!m le l o od.oju > pr rod& od.oj ljudi su uro5eno pozitivni i cilj od"oja je sprijeiti da se dijete udalji od svoje prirode > > 7+/A(.)A I ,+O./J'(I('LJ.(/O% > %:E!% JOSIP =O/KOVID > "lavno djelo HT#o(ija ,(i(od-# filo!ofij#) > A(O& osnovni pojam, to su &eprote-&e to2'e koje su odijeljene u praznom prostoru diskontinuiranost prostora! > vladaju pr vla2&a odboj&a s la me5u atomima > ta sila ovisi o me5uso3noj udalje&ost atoma > takva atomistika koncepcija naziva se d &am 2' atom )am

JE

D)KLA6I3.I .JEMA3KI IDEALIZAM IMM#N:!L K#N" > "lavna djela su mu tri kritike koje od"ovaraju na temeljna $ilozo$ska pitanja% > 1o o/u !-a1iE * 0Kr t 'a 2 sto.a uma> > 1o 1(#'a i-i1iE * 0Kr t 'a pra't 2&o.a uma> > 3# u s# s ij# -ada1iE * 0Kr t 'a rasud&e s&a.e> > ova se tri pitanja sjedinjuju u najvi4em $il2 pitanju 1o j# 1o o"j#&E > -*O.'OLO-IJA > K%I"I8IZ#M naziv za )antovu $ilozo$iju kojim se na"la4ava nje"ov kritiki pristup, poku4aj da propita um sam, nje"ove mo"unosti i "ranica > to je kritika sinteza empirizma i racionalizma u kojoj se od3acuju ekstremne postavke o3a pravca > svaka se spoznaja sastoji od .A1+?AJA i O6LI)A spoznaje > sadraj ono 4to spoznajemo, npr2 ovaj ovjek je takav i takav! do3ivamo iskustvom, a o3likujemo npr2 u o3lik suda! razumom > sadraj spoznaji daje O6J')( .,OZ*AJ', a o3lik je kao produkt na4e" razuma, dakle, proiza4ao od .86J')(A .,OZ*AJ' > +Zo(o"i '#! ,oj o"a su slij#,i% ,oj o"i '#! !o(o"a su ,(a!-i) > KOP!%NIK#NSKI O=%#" izokrenuo je odnos su3jekta i o3jekta kao i )opernik odnos Zemlje i .unca!, o3jekt krui oko su3jekta > "%#NS8!N7!N"#LNI O=LI8I MISLI (:VJ!"I SPOZN#J!) > transcendentalno a pr or&o, prediskustveno > na4i o3lici misli spoznajne moi! postoje% o neovisno o iskustvu o omo"uuju iskustvo o ne prekorauju "ranice iskustva o O=LI8I OP#M#NJ# * prostor vr jeme o3ra5eno u odjeljku HT(a-s$#-d#-1al-a #s1#1i&aC o O=LI8I MI/LJ!NJ# * @B 'ate.or ja ra)uma najznaajnija je kate"orija kauzaliteta o3ra5eno u odjeljku HT(a-s$#-d#-1al-a a-ali1i&aC > ono 4to mi o svijetu doznajemo to su samo POJ#V! (P4!NOM!NI) > kad 3ismo spoznali svijek kakav on uistinu jest spoznali 3i S"V#%I O S!=I (NO:M!NONI) > "%#NS8!N7!N"NO * &ad s'ustve&o, ono 4to prekorauje "ranice iskustva > o3ra5eno u odjeljku HT(a-s$#-d#-1al-a dijal#&1i&aC o kad o njima razmi4ljamo um nam se zaplie u proturjeja #N"INOMIJ! zaplitanje uma u proturjenosti sa samim so3om, proturjeja stava samo" sa so3om, svi dokazi su jednako uvjerljivi i jednako neodrivi > iako o tome nikada neemo imati pravo znanje to ne znai da te ideje tre3a od3aciti, one nam tre3aju 3iti %!$:L#"IVN# N#<!L# u djelovanju, praksi se tre3amo pona4ati kao da postoji slo3odna volja, 6o"222, oni su na4i vodii ivota > '(I)A 7O=%# VOLJ# jedino na svijetu 4to moe 3iti do3ro 3ez o"ranienja, jer je do3ro po se3i, nije do3ra po samom inu, ve po #tijenju > dvije vrste etiko" djelovanja% o #:"ONOMN# !"IK# 5 moral& 2 & uinjen iskljuivo IZ 18?*O.(I o 4!"!%ONOMN# !"IK# * le.al& 2 & uinjen samo ,+'&A 18?*O.(I > K#"!$O%I<KI IMP!%#"IV H%ad samo prema o&oj ma's m )a 'oju ujed&o mo-e? (tjet da (tvojom voljom) posta&e op3 )a'o&>

JI

dru"a $ormulacija: 0%ad ta'o da ljuds'ost u tvojoj osob u osob sva'o.a dru.o.a sva.da ujed&o u) ma? 'ao svr(u6 a & 'ada samo 'ao sredstvoC > '.('(I)A 3ezinteresno svi5anje o3lika je osnova doivljaja ljepote > FIL2 ,OLI(I)' > cilj svjetske povijesti je uspostava naj3olje" dravno" sustava save) &aroda vje2&o. m ra JO4#NN $O""LI!= FI84"! 5 N#<!LO 7OSLJ!7NOS"I Fic#etov 'ate.or 2' mperat v% o +Radi 1a&o da 'i o/ao a&si u s"oj# "olj# ,o ilja1i &ao "j#-i !a&o- !a s#'#8) o +Is,u-i s"a/da s"oj# od(#F#-j#8) > P%#K"I<KI :M korjen svako" uma > 2 & pret(od 2 &je& , > > *'-I+A*J' H.(/A+I O .'6IC > S:=J!K"IVNI I7!#LIZ#M apsolut je svijest > ta je svijest nadindividualna nije svijest pojedinca! > svijest djeluje prvo kao Ja to je samoopaanje i to je teza od koje se kree > nakon to"a Ja postavlja kao svoju ne"aciju Ne5Ja sve ono 4to nisam Ja, sve izvan mene! > to *e>Ja je antiteza )a2et& ' d jale't 2'e metode klasino" njemako" idealizma > 3eskonaan tro2la& d jale't 2' & )% tez, antiteza i sinteza )8L(8+A vodi pro"resu

>

F%:!7%I84 JIL4!LM JOS!P4 S84!LLIN$

> vezan uz roma&t )am > sve promatra kroz divljenje 2RIRODIG o u prirodi nije primarno ono materijalno ve ono 4to o3likuje i upravlja materijom primarne su sil# slino Lei3nizu i 6o4koviu! idealizam o3jektivni! o materija je, u stvari, vjeno nastajui produkt djelovanja anta"onistiki# sila privlane i od3ojne! o u prirodi se sve do"a5a svr#ovito teleolo4ko "ledi4te!, a konana je svr#a ostvar va&je de&t teta, tj2 jedinstva, #armonije suprotnosti > FILOZOFIJ# I7!N"I"!"# > stvarala4tvo prirode se u ljudskom du#u najvi4e mani$estira kroz CMJET.O6T to mu je najvi4i vid ovjekove djelatnosti! o de&t tet slobode &u-&ost o HLj#,o1a j# i!(a! '#s&o-a-o/ u &o-a-o 8) o jedina &ema va&js'u svr(u, njena svr#a je u njoj samoj, niemu ne slui $!O%$ JIL4!LM F%I!7%I84 4!$!L >"lavna djela% 0Fe&ome&olo. ja du(a>6 0!&, 'loped ja + l; )&a&ost >6 0Os&ov&e ,rte + lo)o+ je prava> 5 #PSOL:"NI I7!#LIZ#M naziv za $ilozo$ski sustav koji je razvio > "lavni pojam cijelo" sustava, nje"ov 3itak jest I7!J# > "lavna karakteristika ideje jest njena racionalnost, u -os1 koja se ispoljava u stro"o strukturiranom svjetskom procesu > spoznaja 3udui da postoji identitet svijesti i svijeta umnost i z3ilja se podudaraju! spoznaja je mo"ua o ovjek je umno 3ie% +6"# 1o j# u -o uj#d-o j# i !'iljs&o% s"# 1o j# !'iljs&o uj#d-o j# u u -o) > ideja se razvija i tek na kraju dolazi do svijesti o se3i, tek je na svr4etku ono 4to doista jest

JF

P#NLO$IZ#M > tako 7e"el naziva svoj sustav jer je sve proeto tom idejom, njenom umno4u i cjelokupna ljudska povijest i dosti"nua ljudsko" roda nisu ni4ta dru"o ne"o stupanj u samorazvoju ideje o )a'o& tost spo)&aje je ujed&o )a'o& tost )b lje > sve je umno jer je proeto idejom, ovjek je umno 3ie, mi4ljenje i 3itak su istovijetni > taj svjets' pro,es ima tono zadani kraj "dje e se ispoljiti prava 3it sve"a, tada e svijet doi do svo"a cilja i svr#e, ideja e se napokon razviti do svo" isto" o3lika, do same se3e > ideja povijesti% o pojave )b lj&ost pojava * sve sluajne i prolazne e"zistencije, )b lj&ost * ono nuno, ono 4to ima 3itak ideju! u se3i, vaan dio lanca samorazvoja svijeta > 5 IS"IN# >istina je cjelina > ideja se razvija kroz 7IJ#L!K"I<KI P%O8!S, to je zakonitost odvijanja sve"a i iskazana je kroz neprekinuti proces > put samora)v t'a b t'a > trolani dijalektiki niz% > te)a a$irmacija! > a&t te)a ne"acija teze! > s &te)a (ne"acija ne"acije!

>

>

S4!M# S:S"#V#%

Osnovni dijalektiki niz% I2 LO$IK# tu je ideja apstraktna, prazna, nesvjesna se3e i dru"o"a F2 FILOZOFIJ# P%I%O7! priroda mu je dru"o3itak, ne"acija ideje jer se ideja u prirodi nalazi otu5ena, izvan se3e zato jer je vezana uz materiju, postala je konkretna, ali je jo4 nesvjesna B2 FILOZOFIJ# 7:4# % > ideja je konkretna i svjesna > > > LO-I)A nauka o 3itku kvaliteta, kvantiteta, mjera!, nauka o 3iti 3it, pojava, z3iljnost! i naouka o pojmu su3jektivni pojam, o3jekt, ideja! FILOZOFIJA ,+I+O1' me#anika, $izika, or"anika FILOZOFIJA 187A % :2 subje't v& du( antropolo"ija, $enomenolo"ija, psi#olo"ija ;2 obje't v& du( pravo, moralitet, udorednost E2 apsolut& du( % a2 umjetnost o3lik zora! 32 reli"ija o3lik predod3e! c2 $ilozo$ija o3lik isti# pojmova! ,rimjeri dijalektiko" trokraja% o pravo * moral tet * 3udored&ost o obl , dr-ave: istonjake despocije samo : slo3odan -rka mno"i slo3odni, ali mno"i ro3ovi "ermanska tek su germanske nacije u kr&anstvu dole do svijesti da je "ovjek kao "ovjek slobodan o 'a)&e&o pravo * &epravda * 'a)&a ponovna a$irmacija prava! o obl , umjet&ost % sim3olina umjetnika $orma > ar#itektura klasina umjetnika $orma kiparstvo romantina umjetnost

>

JB

o o o

slikarstvo glazba poezija

S:V%!M!N# FILOZOFIJ# #%"4:% S84OP!N4#:!% 5 +6"ij#1 &ao "olja i ,(#dod7'a > VOL:N"#%IZ#M svijet je iracionalan, tako i na4 ivot, u ivotu nas vodi sl jepa be)um&a volja )a - votom slijepa, nedu#ovna, 3esmislena 5 P!SIMIZ#M svijet je jedno "rozno i neprivlano mjesto, ivot je stalna 3ijeda, a svjetski povijest 3esciljno je lutanje O"o j# -aj/o(i od s"i4 o/u0i4 s"j#1o"a) > besm sle&ost - vota > '(I)A jedini izlaz iz patnje predstavlja odustajanje od ivota i umrtvljenje volje 3udistika & rva&a nijekanje indivuduacije!, suosje3a&je s patnjama dru"i# trenutani eskapizam, svi smo 3raa po patnji! i doivljavanje 'atar)e u umjetnosti oso3ito "laz3i! SO%!N KI!%K!$##%7 - +61(a4 i d(41a-ja)% +Ili-ili)% +2oja 1j#s&o'#)% +61adiji -a 7i"o1-o ,u1u)% +Bol#s1 -a s (1) 5 "J!SKO=# proizlazi iz mo"unosti slo3ode, "rije#a, odluivanja i od"ovornosti2 *e moe se iz3jei, to nam je temeljno stanje kao du#ovnim 3iima 5 !$ZIS"!N8IJ# e"zistencija je pojedinana opstojnost jedincatost ja i nje"ovi# odluka! > +azvijamo je u razliitim stadijima2 !stets' st l je usmjeren k prolaznim uicima 1on Juan!, et 2' u dosljednosti i od"ovornosti .okrat!, a rel . o)& u distanciranju od ovo"a svijeta )rist! > )+I(I)A 0+)/' svaki ovjek mora nai svoj put i odnos s 3o"om, za to ne tre3a institucija, F%I!7%I84 NI!"ZS84! > +RoF#-j# 1(a/#dij# i! du4a /la!'#)% +Ta&o j# /o"o(io Za(a1us1(a)% +Dolja !a o0)% +6 o-# s1(a-# do'(a i !la)% +B#-#alo/ija o(ala)% +A-1i&(is1)% +Ljuds&o > od"i# ljuds&o) > NI4ILIZ#M *2 kritizira kulturu i moral kakav poznaje i sve one koji su do ovakve situacije doveli > krivi .okrata inzistira na dominaciji racionalno" nad neracionalnim! i kr4anstvo propa"ira moral sla3osti, potlaenosti, trpljenja i pasivnosti te spas vidi u svijetu izvan ovo"a!2 (o tre3a uni4titi, prevred&ovat sve uvr je-e&e vr jed&ost i postaviti novi sustav2 > )8L(8+A I 8&J'(*O.( poiva na skladu d o& ) js'o. sna"a, na"on, strast222! i apolo&s'o. razum, smirenost, pravilo222! elementa sklad naru4en ve kod .okrata inzistiranjem na premoi apolinijsko" elementa > ivot ima svoje opravdanje jedino kao estetski $enomen, samo s umjetno4u moemo podnijeti ivot i svladati pesimizam 5 VOLJ# Z# MOD *ietzsc#eovski voluntarizam2 Osnova nas kao ljudi i "lavni pokreta na4e" pona4anja je volja za moi2 .vi ele mo i ele je 4to vi4e2 Lani kr4anski! moral je moral sla3i# koji na taj nain ele drati u pokornosti jake2 5 N#"<OVJ!K n2 ideal nove aristokracije2 ,rirodno superiorni pojedinci kojima se mora omo"uiti slo3odno napredovanje2 .poso3niji, kreativniji i odluniji od ostali#, oni mo"u podnijeti vi4e od"ovornosti i mo"u trpjeti vi4e od dru"i#2 > H.a1o"j#& j# s isao !# lj#)% +Bo/ j# (1a" > ui "as -a1o"j#&u8) > VJ!<NO V%#D#NJ! IS"O$# Hnevinost 3ivanjaC! sve se ponavlja i vraa2 > samo natovjek moe podnijeti vjeno vraanje isto"a, on voli svoju sud3inu H<ormula za veli"inu "ovjeka je a o( fa1i)) )#%L M#%N

JJ

> djela% H)apitalC, H+ani radoviC > FILOZOFIJ# P%#KS! ovjek je 3ie prakse, nje"ov se smisao moe samo tako s#vatiti, a svijet se moe izmjeniti samo kroz djelovanje > 4IS"O%IJSKI M#"!%IJ#LIZ#M povijest je u stvari proces razvoja proizvodni# sna"a i njima prikladni# proizvodni# odnosa odnosa me5u klasama! > osnova povijesni# promjena je odre5ena razvojem proizvodni# odnosa tko 4to posjeduje, tj2 koje su klase i odnos me5u njima! to je ba)a > promjenom 3aze mijenja se nad"radnja sve 4to iz 3aze proizlazi! > &ad.rad&ja su% pravo, reli"ija, znanost, moral, drava, kultura, umjetnost, $ilozo$ija2222 > oso3ito o4tar prema reli"iji koja je, smatra, dijelom izraz ljudske 3ijede, a dijelom poku4aj 3ije"a od nje HR#li/ija j# o,iju !a -a(odPC > O":E!NJ! (#LI!N#8IJ#) ovjek je otu5eno 3ie jer nije vlasnik svo"a rada, proizvoda svo"a rada pa svime time niti se3e samo"a > on je u okviru 8arstva &u-&ost 5 %!VOL:8IJ# nain preo3raz3e dru4tva > proletariojat je ona povijesna materijalna sna"a koja e oz3iljiti ideju slo3ode 5 %#ZO":E!NJ! (7!Z#LIJ!N#8IJ#) mo"ua samo kroz ukidanje privatno" vlasni4tva, dakle dosizanjem 3esklasno", komunistiko" dru4tva > tek e to 3iti 8arstvo slobode tu prestaje rad koji je odre5en nevoljom i vanjskom svrsis#odno4u POZI"IVIZ#M *#; 8OM"!6 J; S; MILL6 4; SP#N8!% 5 ISK:S"VO pozitivizam za#tijeva da se $ilozo$ija o"ranii samo na ono 4to je mo"ue empirijski provjeriti veri$icirati! > za#tjeva da spoznaja ostane kod Hpo) t v& ( 2 &je& ,aC i nji#ova opisa > HZ-a1i da 'i s# ,(#d"idj#lo% ,(#d"idj#1i da 'i s# dj#lo"alo*0omte! > > #N"IM!"#FIZI<KI S"#V pitanja meta$izike su neprovjerljiva pa se od3acuju2 =!!%"%#N7 %:SS!LL > "lavno djelo s A2 *2 S#ite#eadom H2(i-$i,i a1# a1i&#) 5 LO$I<KI #"OMIZ#M svijet se sastoji od me5uso3no nezavisni# dijelova lo"iki atomi > stvarni svijet se mani$estira kao% o stvar imaju razliite karakteristike i stoje u razliitim me5uodnosima o 2 &je& ,e jednostavno jesu, nisu same ni istinite i neistinite > FILOZOFIJA u prvoj $azi vjeruje da je prava $ilozo$ija znanstvena i da su osnovni pro3lemi lo"ike prirode i tiu se spoznaje > kasnije $ilozo$ija je ne"dje Hu sredini izme5u znanosti i teolo"ijeC > spekulira o onom o emu nemamo vrsti# znanja L:7JI$ JI""$!NS"!IN > slavno djelo H(ra$1a1us Lo/i$o-24iloso,4i$us) HFilozo$sko> lo"iki traktatC! 5 J!ZIK u H(ractatuC sve je izvedeno deduktivno, aksiomatskom metodom > svijet je skup injenica, a ne stvari > vjernu lo"iku sliku svijeta daje "ovor > +O-o 1o s# uo,0# o7# (#0i o7# s# (#0i jas-o% a o-o o # u s# -# o7# /o"o(i1i% o 1o # s# o(a u1j#1i) > ob 2a& .ovor on je pretpostavka svi# znanstveni# jezika, znaenje pojmova se $ormira ovisno o situaciji, tj2 o tome kakva se Hi"ra njima i"raC > 0je) 2&e .re> > npr2 uenje, istraivanje, pouavanje, pripovijedanje, zapovijedanje222 > $ilozo$ija tre3a opisivati postojei o3ini jezik i o3jasniti nje"ova pravila, a ne stvarati novi jezik o $ilozo$ija nije teorija ve a't v&ost %:7OLF 8#%N#P

JK

> LO-IA)I ,OZI(I/IZA& jedan od "lavni# predstavnika, centar im je 3io u 6eu i od tud im ime H=e2' 'ru.> zovu i# i &ovopo) t v st 5 P%IN8IP V!%IFIK#8IJ! pri#vaaju se kao relevantni samo oni stavovi koji su naelno provjerlj vi, tj2 mo"u se moi provjeravati 5 =!SMISL!NI S"#VOVI &eprovjerlj v jer u 3iti ni4ta ne tvrde, to su% o stavovi umjetnosti o stavovi reli"ije za 3o"a se ne mo"u navesti empirijski podaci o stavovi tradicionalne meta$izike K#%L POPP!% > iza4av4i iz H6eko" kru"aC stvara svoju teoriju znanosti HK%I"I<KI %!#LIZ#MC > P%IN8IP F#LSIFIK#8IJ! (OPOV%$LJIVOS"I) ne tre3a provjeravati moemo u 3eskonano! ve tre3a poku4ati ne4to po3iti, opovr"nuti, ako to ne uspijemo to tre3amo pri#vatiti kao istinito 5 0O"VO%!NO 7%:/"VOC > idealno dru4tvo, dru4tvo 3ez ideolo"ija 5 K%I"IK# 4IS"O%I8IZM# ini mu se da je Hvjera u povijesnu sud3inu puko praznovjerjeC P%#$M#"IZ#M * 8(; S; P!I%8!6 J; J#M!S6 J; 7!JJ!H6 F; 8; S; S84ILL!% 5 P%#$M# "r2 rad, djelovanje, djelo, in > ,%#K"I<N# KO%IS" slino pozitivistima dre se injenica i konkretno", ali ponajprije vode rauna o praktinoj koristi neke teorije2 *a4i sudovi imaju vrijednost onoliku koliko uvjetuju poeljne praktine posljedice2 > HBolji j# /(a is&us1"a -#/o 1o"a( 1#o(ija) 1eTe=! 4!N%I =!%$SON > djelo 0Stvarala2'a evolu, ja> > IN":I8IJ# jedino intuicija prua uvid u sr ivota, ona je 3it ivota, isto trajanje kontinuitet, vrijeme, razvoj, stvaranje, slo3oda, stvaralaka evolucija > stvarala2' polet ivotna sila, elan vital! pokreta razvoja, 3itak nije ni4ta dru"o ne"o to B inteligencija je primjerena znanosti > FILOZOFIJ# MIVO"# nje"ovu $ilozo$iju svrstavaju u $ilozo$iju ivota jer u prvi plan stavlja pojedinca i nje"ov doivljaj svijeta F'*O&'*OLO9)I ,O)+'(% !7M:N7 4:SS!%L > osniva $enomenolo4ko" pokreta > djelo HLo. 2'a stra- va&jaC 5 IN"!N8ION#LNOS" SVIJ!S"I jedinstvo svijesti i ono"a o sadraju svijesti ono"a o emu je ona svijest! svijest je uvijek svijest o neemu 5 =I"I $enomenolo"ija je znanost o 3itima, 3iti se u na4oj svijesti pokazuju kao $enomeni > 3it /(: #idos krilatica% .a1(a/ & sa i s1"a(i a > M!"O7# Z#$%#EIV#NJ# (!PO4!! metoda promatranja svijeta na taj nain da se Hstavi u za"radeC sve empirijsko i psi#olo4ko jer je sluajno i ne3itno! te da se suzdri epo#e! od izricanja svakida4nji# stavova i mi4ljenja te e se time doi do 3iti > metodom za"ra5ivanja otkrivamo iste 3iti, a ne injenice >%!SI7::M > ostatak, ono do3iveno metodom za"ra5ivanja, do4av4i do residuuma do4li smo do 3iti M#N S84!L!% djela% HFormalizam u etici i materijalna vrijednosna etikaC, 0Polo-aj 2ovje'a u 'o)mosu> > #N"%OPOLO/KI O=%#" temeljno je pitanje H9to je ovjek 5 7:4 jedina kvalitativna razlika izme5u ovjeka i dru"i# ivi# 3ia o ovjek je Hotvore& spram sv jeta> > svijet mu postaje predmetom, to je Hodma'&utost od sv jeta>

>

JM

vr#unski produkt ljudsko" du#a kroz povijest je K:L":%# od ovjeka stvoreni svijet koji konstituira pojedinca, tako je ovjek i tvorac i produkt kulture 5 M#"!%IJ#LN# V%IJ!7NOSN# !"IK# moralnost ima svoju 3azu ne u razumu, ve u emocijama > '&O0IJ' su materijalne sadrajne! vrijednosti, a vrijednosti su u se3i apriorne, npr2 lju3av, prijateljstvo222 > apr or&ost evidentnost neko" stava o se3i, evidentnost koju iskustvo ne moe opovri ni dokazati > vrijednosti su obje't v&e b t > Hlo. 'a sr,aC namjesto Hlo"ike umaC > lju3av je osnovni nain pri#vaanja vrijednosti > evolu, js' pa&te )am i sam 6o" dolazi k se3i tek kroz mno"e za3une i nevolje i kao navlastito 3oanstvo stoji tek na kraju du"o" razvitka 4!LM:"4 PL!SSN!% > !KS8!N"%I<N# POZI8ION#LNOS" za razliku od dru"i# ivi# 3ia nemamo postojani centar koji 3i nam 3io potporanj > mi smo i zvan i unutar se3e, nismo posve uklopljeni u okolinu, ali nismo ni potpuno odvojeni #%NOL7 $!4L!N 5 <OVJ!K * M#NJK#VO =ID! u na4oj vrsti dolazi do Hpr jevreme&o. roAe&jaC > spram ivotinja smo H&espe, jal ) ra&a b 3aC, dakle, nedostatna, izloena, rizina222 > nedostatke kompenziramo inteli"encijom, svije4u, jezikom te zajednikim nastojanjima oko institucija pravo, moral, reli"ija, umjetnost, drava, 3rak222! > &st tu, jama se ovjek ustaljuje jer ustanovljuje se3i od"ovarajui poredak sredine i od"ovarajue o3like pona4anja koji mu omo"uuju si"urnost i sta3ilnost > 'ultura ukupnost za ivot prera5ene prirode, tj2 dru"a priroda M#N 4O%K4!IM!% 5 F%#NKF:%"SKI K%:$ skupina na elu s 4or'(e merom ,ostali% "; #dor&o6 4; Mar,use6 !; Fromm;;; > 3itna djela% HPomra2e&je uma> (7ork#eimer)6 07 jale't 'a prosvjet teljstva> 7ork#eimer i Adorno! >O=J!K"IVNI I S:=J!K"IVNI :M od prosvjetiteljstva, naalost, prevladava subje't v& um vidljiv u pozitivizmu i pra"matizmu! koji procjenjuje stvarnost prema razliitim interesima, zaokupljen je sredstvima i ciljevima, a za3oravljen je obje't v& um koji tei istini radi istine same > POKO%NI "IP I "IP O"PO%# pokorni tip se slui su3jektivnim umom, nastoji se prila"oditi okolini, "u3i individualnost i oituje se kao lan or"anizacije, a tip otpora vjeruje u o3jektivni um, ne prila"o5ava se vladajuim standardima i ne rtvuje istinu za udo3an ivot 4!%=!%" M#%8:S! > djelo 0<ovje' jed&e d me&) je> > :$O7N# N!SLO=O7# prevladavajui osjeaj kod veine potlaeni# u industrijskim, kapitalistikim potro4akim! dru4tvima 5 L#MN! PO"%!=! razvijene od strane kapitalistiko" dru4tva preko kulture i medija2 > J!7NO7IM!NZION#LNI <OVJ!K tipian za suvremena kapitalistika dru4tva "dje je oso3a ak dra"ovoljno! svedena na svoju potro4aku dimenziju > te#nolo4ki totalitarizam > contra naturam suvremeno industrijsko dru4tvo tretira prirodu kao o3jekt i nemilosrdno je uni4tava > skraenje radno" vremena prvi uvjet slo3ode !%NS" =LO84 > djela H7u( utop jeC, H,rincip nadaC, H.u3jekt>o3jektC, H(u3in"enski uvod u $ilozo$ijuC 5 :"OPIJ# priro5eno je ovjeku da stvara idealne nacrte 3udunosti > marP )am je konkretna utopija, $ilozo$ija istinske 3udunosti2

>

KG

> H?u a-i!a j# od(as1ao u u1o,ijiC 5 N#7# ovjek ne moe 3ez nade,2 5 V%IJ!M! vrijeme je 3it ovjeka, kroz nadu i utopije usmjereni smo na 3udunost > povijesno vrijeme "usto>puno>tijesno>3o"ato, ispunjeno z3ivanjima, ljudsko > prirodno $izikalno! vrijeme tromo, HpovijestC prirode, spore izmjene > N#P%!7#K smisao ljudske povijesti je uspostava carstva slo3ode > samo tamo je ovjek ovjeku ovjek 4o o 4o i-i 4o o!
FILOZO@IJA EBZI6TE.5IJE > ispoljava se u nekoliko o3lika% o FILOZOFIJA '-ZI.('*0IJ' )arl Jaspers, -2 &arcel222 o '-ZI.('*0IJALIZA& J2 ,2 .artre, A2 0amus, &2 &erleau>,ont=222 o '-ZI.('*0IJAL*A FILOZOFIJA &2 7eide""er o K#%L J#SP!%S > FILOZOFIJ# !$ZIS"!N8IJ! ime za Jaspersovu $il2 orijentaciju > 0osvjetlje&je e.) ste&, jeC > oslanjanje na svoje sna"e, nastavak napete i"re ivota, nezaustavljanje, otvorenost, ostajanje na putu, tenja za apsolutnom komunikacijom222 > HBi1i o"j#& !-ai ,os1aja1i o"j#&o C > H+ lo)o+s'a vjeraC > sav ljudski 3itak u se3i posjeduje mo"unost da se pri3lii 6o"u > Z*AAAJ)' '-ZI.('*0IJ'% o 'omu& 'a, ja neposrednost i lju3av o sloboda e"zistencija jest slo3oda, tj2 mo"unost da se 3ude ono 4to nije i da se ne 3ude ono 4to jest o .ra& 2&e s tua, je > ivotna vori4ta u kojem svi nasluujemo $il2 pitanja smisla i svr#e, npr2 stra#, patnja, smrt222 > izvori $ilozo$ije% o sumnja dvoj3a! ne pri#vaanje sve"a zdravo za "otovo, produktivna sumnja kojoj je cilj samostalno propitati i doi do istine o potesenost emotivna reakcija na ivot i svijet > $%#NI8! ZN#NOS"I >znanost ne moe dati od"ovor o smislu, ne moe o3u#vatiti i s#vatiti e"zistenciju > svaka znanost partikularna 5 7!4:M#NIZI%#NI SVIJ!" kritika suvremeno" svijeta u kojem je sve proeto ma4inizacijom, sve je omasovljeno, "u3i se pojedinac22 J!#N5P#:L S#%"%! > djela% H= ta' & ?taC, H'"zistencijalizam je #umanizamC, H)ritika dijalektiko"a umaC > '-ZI.('*0IJA speci$ino ljudski nain postojanja > jedino kod ovjeka e.) ste&, ja pret(od ese&, j > to da postojimo 3aeni smo u svijet! pret#odi onome 4to u 3iti jesmo, odnosno onome 4to tek moemo postati o 3itak po se3i masivni 3itak, materija, ono "njecavo, prostorno o 3itak za se3e svijest, e"zistencija, u prirodi mu je da se suprostavlja 3itku po se3i 5 M:<NIN# osjeaj koji se javlja kad spoznamo da je sve 3esmisleno, tj2 da nema vi4e" i du3lje" smisla izvan nas, da naprosto e"zistiramo 5 SLO=O7# osu5eni smo da 3udemo slo3odni, ne moemo iza3rati da ne 3udemo slo3odni, jedino o"ranienje slo3ode je slo3oda sama 5 "J!SKO=# * osjeaj koji se javlja kad spoznamo da na4a esencija smisao! ovisi o nama samima, da smo osu5eni da 3udemo slo3odni i da donosimo odluke i da smo za nji# samo mi od"ovorni > &A+).IZA& e"zistencijalizam je nuna nadopuna marksizma

K:

M#%"IN 4!I7!$$!% 5 <OVJ!KOV OPS"#N#K ovjek jest opstanak, e.) ste&, ja6 on se pita o 3itku i nastoji "a s#vatiti 5 =%I$# nain 3itka, i to 3itak ono" 3ia koje stoji otvorena za otvoreni o3zor 3itka, ukoliko u njemu izdrava, 3ri"a je upravo to izdravanje > *'A8('*(IA*A I A8('*(IA*A '-ZI.('*0IJA % > &eaute&t 2&a je ona u kojoj se ne 3rinemo istinski o dru"ima, u kojoj se pasivno povodimo za dru"ima, a "ovor nam je isprazno 3r3ljanje, u njoj smo u prvom redu vezani za svijet stvari > aute&t 2&a je ona u kojoj stvarno 3rinemo i pomaemo dru"ima da na5u se3e i istinski raz"ovaramo, tu se ostvaruje slo3oda kao 3it opstanka 5 =I"#K osnovna $ilozo$ska kate"orija, kritizira $ilozo$iju jer je za3oravila na to osnovno pitanje *+!a'o(a" 'i1&aC!2 6itak je u vremenu 3udunost je temeljno vrijeme ona daje pravu dimenziju i pro4losti i sada4njosti! > ('7*I)A I 8&J'(*O.( > planetarna te#nika je epo#alna sud3ina zapadne civilizacije > umjetnost Hse3e>u>djelo>postavljanje istine 3itkaC 4#NS5$!O%$ $#7#M!% 4!%M!N!:"IK# pro3lem razumijevanja razla"anja, tumaenja i interpretiranja! osnovni je pro3lem, a ona se upravo time 3avi > predra)um jeva&je sve 4to unosi onaj koji razumijeva, uvijek postoji, ne moemo iskljuiti sami se3e, svako je razumijevanje pod utjecajem predrazumijevanja ono" koji razumijeva% > to je (erme&eut 2' 'ru. 5 $OVO% svo ovjekovo iskustvo z3iva se kao komunikacija, a posredovano je jezikom > "ovor je #ermeneutiki $enomen koji proima sve ovjekove odnose sa svijetom, on je univerzalni medij u kojem se odvija razumijevanje, a svako je razumijevanje izla"anje > %#Z5$OVO% dijalo" je vr#unac "ovora jer ukljuuje mno"ostrukost odnosa > ideal .okratovski dijalo", 5 POVIJ!SNOS" simultanost pro4losti, sada4njosti i 3udunosti > povijest nije Ho3jektivno z3ivanjeC > :MJ!"NOS" vrelo istine kojemu su o3iljeja% i"ra, sim3ol i sveanost J:%$!N 4#=!%M#S > K%I"I<KO POS%!7OV#NJ! izme5u% > :! kritike teorije dru4tva i #ermeneutiko"a uenja > ;! $ilozo$ije jezika, pra"matizma i an"lo>amerike $ilozo$ske tradicije 5 POLI"IK# tre3a iznova promisliti 3it politiko"a > K%I"IK# POS"MO7!%N! od3acuje ideje postmoderne o tome da vi4e nema istine,tj2 da je do4ao Hkraj svi# veliki# istinaC 5 "!O%IJ# KOM:NIK#"IVNO$ 7J!LOV#NJ# rezlikovanje rada i interakcije > rad instrumentalno djelovanje > &tera', ja komunikativno djelovanje jezik, lju3av, i"ra222! o komunikacija o3lik op#o5enja uzajamno ravnopravni# su3jekata, smisleno sao3raanje Hzajednica istraivaaC > komunikacijski model > S"#":S SVJ!"SKO$ $%#E#NS"V# svako demokratsko dru4tvo mora mu pripremiti put !MM#N:!L MO:NI!% > 0#N$#MI%#N# FILOZOFIJ#> > konkretno djelovanje, potaknut svjetskim ratovima > osniva 0P!%SON#LIS"I<KI POK%!"C i vrlo utjecajan asopis +Es,(i1C > najvea kritika usmjerena je na te#niku civilizaciju i kom$or% > ne tre3a se prila"o5avati slijepo svijetu, najvi4i cilj je ostvare&je sv jeta osob&ost jer je samo tada mo"ue samostal&o jed &stve&o djelova&je osobe > uvi5a vanost podjele na 3lokove

K;

MI84!L FO:8#:L" > AFI+&A0IJA POS!=NI4 LJ:7SKI4 P%#V# 3orac za prava razliiti# dru4tveni# "rupa% ena, manjina, seksualni# orijentacija (;ueer ))) > ona poivaju na pravu na razliku 5 SM%" <OVJ!K# tre3a promatrati ono razliito, pose3no, su3jektivno z3iljski ivue" ovjeka u nje"ovoj neposrednoj ivotnosti 5 0#%4!OLO$IJ# ZN#NJ#> > tra"a za naelima koja su 3ila tipina za pojedina razdo3lja > dijakroni pristup povijesti ne promatra povijest svijeta, nacije, prostora ve poseb&e pov jest 6 npr% o povijest ludila o povijest zatvora o povijest medicinski# s#vaanja o povijest seksualnosti222 5 ZN#NJ! I MOD mo se uvijek oituje kao odnos sna"a > poveanje znanja razra5uje i uvr4uje te#nike moi > stvara se razra5eni sustav metoda za kontrolu nad odre5enom skupinom, npr2 u o3itelji, 4koli, vojsci, 3olnici, zatvoru, tvornici222 > Hm 'ro+ ) 'a mo3 C > prodiranje moi i u najsitnije se"mente dru4tva LI*-/I.(I)A I .(+8)(8+ALIZA& > LI*-/I.(I)A pristupa jeziku s nje"ove te#nike strane > razvija se u ?enevi lin"vist F; 7! S#:SS:%! > razlikovanje o)&a2e&o. stvar, npr2 stol! i o)&a2 telja rije s>t>o>l! 5 N; 84OMSKH pojam HLIN$VIS"I<K! :NIV!%Z#LIJ!> > ono 4to ini kostur svi# jezika .(+8)(8+ALIZA& oznaeno je samo pomoni pojam kori4ten da 3i se mo"la pro$ilirati nje"ova opreka > znak > stavlja se na"lasak na )&a', a ne na oznaeno > otac strukturalizma 02 L'/I>.(+A8.. > poznati strukturalisti% +2 6A+(7'., L2 -OL1&A**, J2 LA0A* J#8K:!S 7!%%I7# > vodei mislilac poststru'tural )ma > 7!KONS"%:K8IJ# dovodi pismo u sredi4te #ermeneutike $ilozo$ije misli > ne vidi izvor "ovora u rijei ne"o u izvornom pismu ar(e5p smo > tekst nema vrstu jez"ru > od.aAa&je zatezanje, razlikovanje!, tj2 stalna i"ra smjena osje4ivanja i potiskivanja > cilj dekonstrukcije je pronai u tekstu ne ono 4to on direktno "ovori ve 4to on skriva, koje su mu praznine i proturjeja > H2is o j# s&(i"#-a is1i-a /o"o(a: J;5F; LHO"#%7 > poststrukturalist > djelo% H,ostmoderno stanjeC, H,ostmoderna protumaena djeciC > 7!KONS"%:K8IJ# 0V!LIKI4 POVIJ!SNI4 P%I<#C > /elika uenja su u stvari o3ine predznanstvene /elike prie > nastupa vrijeme mal ( pr pov jest l plural teta m tova > postmoderna je raspad vjere u stalni napredak 4to je 3io osnovni postulat moderne! JO4N %#JLS > djela H"eor ja praved&ost > 0Pol t 2' l beral )amC > "!O%IJ# P%#V!7NOS"I odvojio teoriju do3ra i teoriju prava te pravu dao prednost > prioritet prava se oituje u tome da principi politike pravednosti postavljaju "ranice dopustivim nainima ivota nedopustivo iza3rati onaj nain koji 4teti dru"ome! > praved&ost nepristranost, o3jektivnost, estitost > ,retpostavke da 3i ljudi iza3rali naelo pravednosti%

KE

o 0veo &e)&a&ja> )vor& ( pre.ovara2a ne znamo 3udunost i svoj poloaj u njoj!

pa emo nadvladati strasti radi du"oroni# interesa

o vlast.to samouva-ava&je u.ovaratelja nitko ne eli u 3udunosti situaciju u kojoj

> 3i se mo"li odrati samo uz 4tetu za vlastito samouvaavanje 1va o3lika naela pravednosti% o &a2elo jed&a' ( os&ov& ( sloboda o pr &, p prav 2&e jed&a'ost mo.u3&ost pr &, p ra)l 'e

KI

KF