PRIVREDNO (POSLOVNO) PRAVO

1. OSNOVNI POJMOVI O PRAVU

TEORIJSKI PRAVNI POJMOVI Pojmovi drave i prava Pojam drave. U irem znaenju, drava je pravom ureena organizacija vladajue klase koja monopolom fizike prinude podvrgava svojoj suverenoj vlasti stanovnitvo na odreenoj teritoriji. Elementi tako definirane drave su teritorija, stanovnitvo i postojanje suverene javne vlasti. U uem znaenju, pod pojmom drave se podrazumijeva dravna organizacija ili dravni aparat. organ je dio te organizacije. ravni

Pojam prava. U najirem znaenju, pojam prava o!u"vata pravni sistem. #o je sistematizirani skup pravila ponaanja ije neostvarivanje u drutvenim odnosima sankcionira pose!na organizacija sa monopolom fizike prinude $o!jektivno pravo%. &u!jektivno pravo je na o!jektivnom pravu zasnovano ovlatenje jednog su!jekta da se ponaa na odreeni nain ili da odreeno ponaanje za"tijeva od drugi" su!jekata. Pravna norma

'ravnu normu ine dispozicija i sankcija, tj. pravilo o ponaanju i pravilo o kazni ako se primarno nareenje ne izvri. Dispozicija je dio pravne norme koji sadri primarno pravilo ponaanja. (jome se nareuje ta tre!a initi u datoj situaciji. Sankcija je pojam kojim se prvenstveno oznaava dio norme koji sadri posljedicu za onoga ko je prekrio dispoziciju. )ogu se podijeliti prema deliktima za koje se primjenjuju. *a krivine delikte sankcija je kazna koja se sastoji u oduzimanju nekog do!ra kao to su ast, slo!oda, imovina ili ivot. *a graanskopravne delikte sankcija je naknada tete. *a administrativne prekraje sankcija je administrativna mjera $kazna% slina krivinoj sankciji, ali u znatno !laem o!liku. *a disciplinske prekraje sankcije su disciplinske mjere. ispozicija i sankcija imaju hipotezu. +ipoteza dispozicije odreuje faktiku situaciju koja se tre!a desiti, pa da nastane o!aveza ponaanja po pravnoj normi. (pr, -ko ima imovine, duan je plaati porez. / "ipoteza je -ko ima imovine.. +ipoteza sankcije je opis radnje koja predstavlja prekraj dispozicije. (epostupanje po dispoziciji naziva se prekraj ili delikt.
Vrste. U zavisnosti od kriterija koji se uzima u razmatranje, postoji vie vrsta pravni" normi, 'rema tome da li se norma odnosi na neodreen !roj sluajeva ili regulira konkretan pravni odnos, norme se dijele na ope i pojedinane. 'rema tome u koju granu spadaju / ustavne, upravne, graanskopravne, krivinopravne itd. )aterijalnopravne norme reguliu sam odnos meu ljudima u drutvu, dok procesnopravne norme odreuju nain ostvarenja materijalni" normi 0 organizaciju i nain postupanja dravni" organa i drugi" relevantni" su!jekata.

'o stepenu odreenosti dispozicije norme se dijele na kogentne, alternativne, dispozitivne i diskrecione. ispozicijama kogentni" normi fiksno je nareeno odreeno ponaanje su!jekta. 2lternativne norme sadre 2 ili vie pravila ponaanja, od koji" adresat moe iza!rati jedno. ispozitivne norme sadre pravilo ponaanja, ali se primjenjuju supsidijarno, u sluaju da adresati nisu svoj odnos rijeili na drugaiji nain. iskrecione norme sadre ovlatenja dravnom organu da sam postupi onako kako smatra najcjelis"odnijim u odreenim okolnostima. Sistem prava Pojam. &istem prava je jedinstvena i skladna cjelina nastala "ijerar"ijskim povezivanjem svi" vaei" pravni" normi i nji"ovim udruivanjem u odreene srodne grupe. Elementi sistema prava su, 3. 'ravna norma je osnovni element pravnog sistema. 2. 'ravna ustanova ili institut je zajedniki naziv za skup pravni" normi koje reguliu jedan pravni odnos $npr.institut ugovora%. 1. 4rana prava je skup pravni" ustanova koje istim osnovnim metodom reguliu odreenu o!last drutveni" odnosa $ustavno pravo, upravno, krivino, graansko itd%. 5. 'ravna o!last je grupa srodni" grana prava. 'ostoji 6 pravni" o!lasti, a u nauci je uo!iajeno nji"ovo svrstavanje u 1 velike grupe, $3% materijalno i procesno pravo7 $2% javno i privatno pravo i $1% domae i meunarodno pravo. Pojam i podjela pravnih akata 'ravni akt je materijalizirani o!lik pravne norme. 8snovni sadraj svakog pravnog akta je odreena individualna ili kolektivna odluka volje. 8!lik pravnog akta ine 1 elementa, nadlenost, postupak donoenja i nain njegove materijalizacije $najee pisana forma%. 'ravni akti dijele se na one koji sadre normu ili normativne elemente, i one koji su usmjereni na ispunjavanje uslova iz neke ve postojee norme. 2kti normativnog karaktera su daleko znaajniji. ijele se na ope i pojedinane. 8pi pravni akti unaprijed i apstraktno reguliu odreenu vrstu pravni" odnosa. 'ojedinani akt najee predstavlja konkretizaciju opeg akta, tj. njegovu primjenu na konkretan i ve postojei pravni odnos. Vrste opih pravnih akata Ustav je sistem opi" akata ili jedan opi akt koji sadri politike i pravne norme i principe organiziranja dravnopravnog poretka, kao i naela organiziranja najznaajnji" o!lasti drutvenog ivota. (jegovo donoenje u nadlenosti je najvii" dravni" organa $predstavniko tijelo%. 'ostupak donoenja ustava je dui i komplikovaniji u odnosu na zakonodavni postupak. 'o nainu materijalizacije, ustavi se mogu podijeliti na pisane i nepisane. 'isani ustavi mogu !iti kodificirani i nekodificirani, u zavisnosti od toga da li su ustavne norme o!u"vaene jednim jedinstvenim opim aktom ili ne. Zakon je pravni akt donesen od strane zakonodavnog organa o zakonodavnoj proceduri i koji sadri pravne norme, !ilo ope ili pojedinane. Podzakonski akti u irem smislu su svi pravni akti nii od zakona, !ez o!zira na to ko je nji"ov donosilac i ta sadre. U uem smislu, pod podzakonskim aktima podrazumijevaju se samo opi akti dravni" organa nii" od skuptine $ured!e, odluke, uputstva%.

Akti dru tvenih or!anizacija se u pravni poredak usvajaju na 1 naina, 3. 'ravno iniciranje / odreivanje unaprijed ustavom ili zakonom da su akti koje donosi drutvena organizacija pravni akti7 2. 'ravno sankcioniranje / naknadno usvajanje akata drutveni" organizacija u pravni poredak7 1. 9om!inacija pret"odna 2 naina / drava propisom odreuje da je akt drutvene organizacije pravni akt ako !ude potvren od strane ovlatenog dravnog organa. "#i$aj je drutvena norma koja nastaje kontinuiranim ponavljanjem odreenog ponaanja, sve dok se kod su!jekata ne formira svijest da je takvo ponaanje o!avezno u odreenoj situaciji. a !i o!iaj postao izvorom prava, mora ispunjavati 2 uslova, $3% ne smije !iti suprotan postojeim pravnim propisima i naelima, kao ni moralnim principima7 $2% mora !iti u skladu sa osnovama drutvenog ureenja. Sudski akti. U teoriji je nepodijeljeno miljenje da su odluke ustavni" sudova izvor prava. 'ored odluka ustavnog suda, svojstvo izvora prava priznaje se i odlukama najvieg suda u zemlji, za koje se smatra da imaju precedentni karakter. &udska praksa je pojam pod kojim se podrazumijeva donoenje isti" odluka od strane razliiti" sudova u istim ili !itno slinim sporovima tokom dueg vremenskog perioda. :rlo je znaajna za jednoo!razno tumaenje zakona i s tim u vezi pravnu sigurnost. U!ovor je saglasno oitovanje volje dviju ili vie strana kojim se zasniva, ukida ili mijenja neki pravni odnos. U teoriji prava naelno se priznaje da je ugovor koji sadri ope pravne norme izvor prava. & druge strane, ugovor koji sadri samo pojedinane norme ili pojedinane dispozicije se uglavnom ne smatra izvorom. Vrste pojedina$nih pravnih akata Podjela. 'ojedinani akt najee predstavlja konkretizaciju opeg akta. )oe !iti potpuni i nepotpuni, u zavisnosti od toga da li istovremeno sadri i dispoziciju i sankciju. U praksi su najei nepotpuni pojedinani akti. (epotpuni pojedinani akti koji sadre samo dispoziciju su upravni akti i pravni poslovi, a oni koji sadre samo sankciju su sudske odluke. Upravni akt je o!avezujui akt dravnog organa ili organizacije koja vri javna ovlatenja, donesen po pose!nom upravnom postupku. Pravni posao je pojedinani pravni akt nedravnog su!jekta, stvoren na osnovu ovlatenja pravnog poretka i u njegovim okvirima. (edravni su!jekt je pravni posao stvorio do!rovoljno i takav posao ga naelno i o!avezuje na do!rovoljnoj osnovi. akle, pravni posao je neimperativan pravni akt. ;zuzetno, odreeni jednostrani pravni poslovi mogu imati i imperativan karakater. #ada se kae da privatno lice vri vlast $roditeljsku, starateljsku i sl%. 4raanskopravni posao je pravni posao u o!lasti imovinski", ekonomski" odnosa. 4raanskopravni poslovi se mogu podijeliti na graanskopravne poslove u uem smislu i poslove poslovnog prava. <edni su regulisani normama graanskog prava, a drugi normama poslovnog prava. Sudski akt je akt donesen od strane suda u sudskom postupku. (ajvaniji sudski akti su presuda, rjeenje i naelan stav. Pojam i hijerarhija izvora prava 'od pojmom =izvori prava> podrazumijevaju se drutveni faktori koji utiu na stvaranje i primjenu pravni" normi, kao i injenice preko koji" se te norme saznaju. )ogu se posmatrati u formalnom i matrerijalnom

smislu. U materijalnom smislu, izvori prava su injenice i faktori koji dovode do stvaranja i primjene pravni" normi $materijalni izvori%. U formalnom smislu, izvori prava su akti kojima se materijalni izvori pravno uo!liavaju. %ijerarhija &ormalnih izvora prava uspostavlja se na osnovu naela ustavnosti i zakonitosti. Ustavnost postoji kad je pravni poredak zasnovan na "ijerar"iji i meuso!noj usklaenosti opi" pravni" akata, uspostavljeni" na osnovu ustava koji je istovremeno i osnovni zakon. (aelo zakonitosti je usklaenost nii" pravni" akata sa zakonima. Pravni odnos Pojam pravnih $injenica i do!a'aja. 'ravne $pravno relevantne% injenice su injenice i okolnosti za koje o!jektivno pravo vee nastanak, promjenu ili prestanak pravni" odnosa. #emeljna podjela pravni" injenica je na dogaaje i ljudske radnje, u zavisnosti od toga da li nastaju uz uee ljudske volje. 'ravne fikcije su injenice ije postojanje o!jektivno pravo pretpostavlja, mada one u stvarnosti ne postoje. 'o!ijanje fikcija nije dozvoljeno. 'ravna pretpostavka $prezumpcija% postoji u sluaju kad se neka pravna injenica ili stanje smatra dokazanim, mada njeno postojanje nije utvreno. Pojam pravno! odnosa. 'ravni odnosi su oni odnosi koji su regulisani pravnom normom, !ez o!zira na to da li su postojali prije donoenja norme, ili su stvoreni samom normom. 'ravni odnos se sastoji iz ovlatenja jednog su!jekta i odgovarajue o!aveze drugog su!jekta. Su#jektivno pravo se moe definisati kao na o!jektivnom pravu zasnovano ovlatenje titulara na odreeno ponaanje u njegovom interesu. 8no je u krajnjoj liniji o!ez!ijeeno za"tjevom prema nadlenom dravnom organu za prinudnim ostvarenjem. akle, elementi su!jektivnog prava su ovlatenje, sopstveni interes titulara i za"tjev ili tu!a u materijalnom smislu. (a osnovu mogunosti nji"ovog stavljanja u pravni promet, su!jektivna prava se mogu podijeliti na prenosiva i neprenosiva. ruga podjela je na apsolutna i relativna su!jektivna prava. 2psolutna djeluju prema svima $ erga omnes% i sadre negativan za"tjev, tj. za"tjev svim ostalim licima da se suzdre od ponaanja kojim !i ugrozili to pravo. 'rimjeri apsolutni" prava su pravo vlasnitva, pronalazako i autorsko pravo, te lina prava. @elativna su!jektivna prava su ona ije ovlatenje djeluje samo prema tano odreenom nosiocu o!aveze $inter partes%. (ajznaajnija grupa relativni" prava su o!ligaciona prava. "#aveza je pravna dunost na izvrenje odreene radnje. "#jekat prava je pojam pod kojim se podrazumijeva sve ono na ta su usmjerena ovlatenja i o!aveze. &vaka grana prava pose!no utvruje svoje o!jekte i nji"ove oso!ine. "#jekti imovinsko! prava mogu !iti, 3. stvari / individualne i generike, pokretne i nepokretne, glavna stvar i pertinencija, proste i z!irne, potrone i nepotrone, zamjenjive i nezamjenjive7 2. ljudske radnje / davanje, injenje, proputanje i trpljenje7 1. lina do!ra / ivot, zdravlje, ime, ast, znanje i sl7 5. proizvodi ljudskog du"a / tzv.intelektualne tvorevine $autorsko djelo, pronalazak, te"niko unapreenje i =knoA0"oA>%.

Uticaj vremena na pravne odnose. :rijeme koje ima uticaj na pravne situacije naziva se rok. 'ored vezivanja za poetak i zavretak pravnog odnosa, uticaj rokova manifestuje se i u vidu zastarjelosti, odraja i prekluzije. *astarjelost je gu!ljenje tu!e u materijalnom smislu usljed nevrenja prava u zakonom predvienim rokovima. 8 zastarnim rokovima sudovi ne vode rauna po slu!enoj dunosti. Bitno je naglasiti da zastariti mogu samo o!ligacionopravna potraivanja. 2psolutna prava ne zastarijevaju. 'rekluzija je potpuni prestanak prava usljed neizvrenja ovlatenja u propisanom roku. akle, prestaje i samo pravo i za"tjev za njegovim prinudnim ostvarenjem, za razliku od zastare, gdje pravo samo po se!i ostaje, a prestaje samo za"tjev za prinudnim ostvarenjem prava. 8 prekluziji, odnosno isteku prekluzivni" rokova sud vodi rauna po slu!enoj dunosti. 8draj $dosjelost% je pri!avljanje nekog prava protekom vremena i uz ispunjenje odreeni" uslova. akle, kad neka oso!a kroz dui vremenski period savjesno dri u posjedu odreenu stvar, postaje njen vlasnik. Su#jekti prava &u!jekti prava su nosioci ovlatenja i o!aveza u jednom pravnom odnosu. 8so!ina su!jekata prava da mogu !iti nosioci ovlatenja i o!aveza naziva se pravnom sposo!nou. &vojstvo su!jekta prava ne zavisi od volje samog su!jekta, ve je to svojstvo odreeno o!jektivnim pravom. &u!jekti prava mogu !iti fizika i pravna lica. Bitne oso!ine su!jekata prava su pravna, poslovna i deliktna sposo!nost. 'ravna sposo!nost je sposo!nost !iti nosiocem prava i o!aveza. Cizike oso!e pravnu sposo!nost stiu roenjem, a pravne osnivanjem. #re!a naglasiti da pravne oso!e imaju tzv.specijalnu pravnu sposo!nost, tj. mogu imati samo ona prava koja su potre!na za postizanje ciljeva z!og koji" su osnovana. 'oslovna sposo!nost su!jekta je sposo!nost preduzimanja pravno relevantni" radnji, tj. radnji kojima nastaju prava i o!aveze. Cizika lica je stiu punoljetstvom, pravna lica osnivanjem i ostvaruju je preko svoji" organa. eliktna sposo!nost je sposo!nost su!jekta da snosi sankciju za protivpravnu radnju $delikt%. Pravno lice kao su#jekt prava. zadovoljiti 5 pretpostavke, 3. 2. 1. 5. a !i jedna drutvena tvorevina mogla stei status pravnog lica, mora

a ima organizacijsko jedinstvo i odgovarajue organe preko koji" moe formulisati vlastite ciljeve, interese i odluke7 a ima cilj radi kojeg je osnovana i zadatke koje tre!a ostvariti radi postizanja tog cilja. Dilj i zadaci ne smiju !iti u suprotnosti sa javnim $drutvenim% interesima7 a ima samostalnu egzistenciju, neovisno od egzistencije pojedinaca koji rade u organizaciji7 a ima vlastitu imovinu.

Zastupanje &izi$kih i pravnih lica Zastupni tvo je vrenje neke pravne radnje za tui raun i u ime drugog. 'ravne radnje koje preduzima zastupnik proizvode ovlatenja i o!aveze samo za zastupano lice. *astupnitvo moe !iti zakonsko, statutarno, zasnovano na aktu nadlenog organa i ugovorno $zastupanje po punomoju%.

2. OSNOVI OBLIGACIONOG PRAVA

OBLIGACIONO-PRAVNI ODNOSI (OBLIGACIJA) Pojam( vrste i su#jekti o#li!acionih odnosa Pojam. 8!ligaciono pravo je skup pravni" normi koje reguliu o!ligacione odnose. 8!ligacioni odnos je takav pravni odnos meu tano odreenim licima, u kome je jedno lice $dunik% o!avezno da drugom licu izvri odreenu inid!u, a to drugo lice $povjerilac% ima ovlatenje da od dunika za"tijeva takvo injenje. 'redmet o!ligacionog odnosa je o!ligaciona radnja $inid!a%. 8na se moe sastojati u davanju, injenju, neinjenju $proputanju% ili trpljenju. a !i mogla !iti predmetom o!ligacionog odnosa, radnja mora ispunjavati 1 pretpostavke, mora !iti !iti mogua, doputena, odreena ili !ar odrediva. 2ko je predmet o!aveze nemogu, nedoputen, neodreen ili neodrediv, o!ligacioni odnos je nitav. Vrste. 'rema vrsti radnje, o!ligacije se dijele na, 3. 2ktivne $pozitivne% i pasivne $negativne% / aktivne se sastoje u davanju ili injenju, a pasivne u trpljenju ili proputanju7 2. Fine i neline / line moe izvriti samo dunik i niko drugi, neline moe izvriti i tree lice7 1. #renutne i trajne / u zavisnosti od toga da li se o!ligacija moe izvriti u odreenom kraem vremenu, ili traje due vremena7 5. jeljive i nedjeljive / u zavisnosti od toga da li se moe izvriti u dijelovima ili ne7 ?. <ednostavne i sloene / jednostavne o!ligacije mogu se izvriti jednom radnjom $!ez o!zira koliko dugo traje ta radnja%, a za izvrenje sloene o!ligacije neop"odno je preduzeti vie razliiti" radnji7 6. (ovane i nenovane. 'rema nainu odreivanja radnje, o!ligacije se dijele na, 3. ;ndividualne $specijalne% / radnja je precizirana i o!ligacija se moe ispuniti samo izvrenjem upravo te radnje $npr. predaja odreene umjetnike slike%7 2. 4enerike / predmet generiki" o!ligacija odreen je samo po vrsti i koliini $npr.o!aveza na predaju 2 tone peninog !rana%7 1. 2lternativne o!ligacije postoje u sluaju kad se o!aveza moe ispuniti izvrenjem jedne od 2 ili vie alternativno odreeni" radnji. akle, o!ligacijom je predvieno 2 ili vie radnji, ali se ona smatra ispunjenom ako dunik izvri samo jednu od ti" radnji. 2ko stranke nisu drugaije ugovorile, pravo iz!ora pripada duniku7 5. Cakultativna o!ligacija $facultas alternativa% postoji u sluaju kad je duniku ostavljena mogunost da umjesto dugovane radnje izvri neku drugu radnju. @azlika u odnosu na alternativnu o!ligaciju sastoji se u tome to je kod fakultativne o!ligacije predmet o!aveze samo jedna $glavna% radnja i povjerilac moe traiti samo njeno prinudno izvrenje. 2ko naknadno postane nemogue izvrenje te radnje, dunik se oslo!aa o!aveze. *a razliku od toga, kod alternativne o!ligacije o!aveza nee prestati ako naknadno postane nemogue izvrenje jedne od alternativno predvieni" radnji, ve e na snazi ostati o!aveza za preostale alternative. ?. 'rirodne $naturalne% o!ligacije su o!ligacije koje nisu pravno zatienem, tj. povjerilac ne moe traiti izvrenje takve o!ligacije sudskim putem. (aturalne o!ligacije nastaju istekom rokova zastare, tj. prestankom prava na tu!u. Su#jekti o#li!acije su povjerilac i dunik. 'ovjerilac je nosilac prava, a dunik nosilac o!aveze. U ulozi su!jekata mogu se javiti fizika i pravna lica.

2ko se u ulozi dunika ili u ulozi povjerioca javlja vie lica, govorimo o mnoini su!jekata o!ligacije. U takvoj situaciji o!ligacija moe !iti solidarna i razdijeljena. 2ko je radnja dijeljiva, o!ligacija e !iti razdijeljena osim ako je zakonom ili ugovorom izriito predvieno drugaije. @azdijeljena o!ligacija ustvari je skup vie samostalni" pojedinani" o!ligacija koje su samo prividno jedna o!ligacija. U takvoj situaciji svaki sapovjerilac moe traiti samo svoj dio potraivanja, a svaki sadunik mora izvriti samo svoj dio o!aveze. *astarjelost tee pose!no prema svakom od sadunika, a tuiti se mogu svi sadunici odjednom ili samo jedan od nji" za =njegov> dio duga. *a razliku od navedenog, kod solidarni" o!ligacija svaki od sadunika je o!avezan da izvri cijelu o!ligaciju, a svaki od sapovjerilaca ima pravo za"tijevati izvrenje cijele o!ligacije, s tim to o!ligacija prestaje kad je izvri jedan od sadunika. &olidarna o!ligacija moe !iti aktivna i pasivna, u zavisnosti od toga da li postoji vie povjerilaca ili vie dunika. Promjena su#jekata o#li!acije naelno je mogua, osim kod strogo lini" o!aveza. 2ko se u o!ligaciji mijenja povjerilac, to se naziva ustupanjem potraivanja ili cesijom. 2ko se mijenja dunik, radi se o preuzimanju duga ili intercesiji. )astanak *izvori+ i prestanak o#li!acionih odnosa ,zvori o#li!acija su pravne injenice i stanja na osnovu koji" nastaju o!ligacije. 'rema naem pravu, izvori o!ligacija su, $3% ugovori, $2% jednostrane izjave volje, $1% uzrokovanje tete, $5% sticanje !ez osnova i $?% poslovodstvo !ez naloga. Prestanak o#li!acije moe nastupiti na nekoliko naina, $3% ;spunjenjem / redovni nain prestanka je ispunjenje o!aveze. $2% (aknadnom nemogunou ispunjenja / ako nastupi nemogunost ispunjenja, posljedice zavise od toga da li je do nemogunosti dolo usljed krivice dunika ili ne. 'ostojanje krivice dunika povlai nastanak o!aveze naknade tete. $1% 'restankom su!jekta / na ovaj nain prestaju samo strogo line o!aveze. 8stale o!aveze prenose se na nasljednike. $5% 9ompenzacijom $pre!ijanjem% jedne o!ligacije za drugu. a !i moglo doi do kompenzacije, o!aveze moraju !iti uzajamne, istovrsne, dospjele, naplative $likvidne% i utuive. $?% (ovacijom / novacija $prenov% je pretvaranje jedne o!aveze u drugu voljom stranaka. a !i dolo do novacije moraju !iti ispunjena 1 uslova, $3% postojanje volje stranaka da nastane nova o!ligacija, $2% stara o!ligacija mora !iti punovana i $1% stara i nova o!ligacija se moraju razlikovati u neemu !itnom / u predmetu ili u pravnom osnovu. $6% 9onfuzijom / konfuzija $sjedinjenje% je sluaj kad se i dunik i povjerilac sjedine u istoj linosti, tj. kad se isto lice pojavi istovremeno i u ulozi dunika i u ulozi povjerioca iste o!ligacije. o konfuzije npr. moe doi nasljeivanjem. $E% 8prostom duga / da !i oprost duga !io valjan, tj. da !i doveo do prestanka o!ligacije potre!an je pristanak dunika. @azlog tome je to se iza oprosta duga mogu kriti razliiti motivi. $G% *astarom / zastara ustvari nije nain prestanka o!ligacije, ve njome prestaje samo pravo na tu!u, odnosno od utuive nastaje naturalna o!ligacija.

3. POJAM I IZVORI POSLOVNOG PRAVA

3.1. POJAM POSLOVNOG PRAVA 'oslovno pravo je sinonim za =trgovako> ili =trgovinsko> pravo kao pose!nu granu prava koja se !avi prvenstveno privatnopravnim odnosima u profesionalnom privrednom poslovanju. Predmet i metod poslovno! prava. 'redmet poslovnog prava u najirem smislu su svi odnosi koji se tiu trgovine u pravnom smislu rijei, tj. svi odnosi koji nastaju u toku privreivanja ili u neposrednoj vezi sa privreivanjem. (a toj osnovi, poslovno pravo se moe definisati kao skup normi koje ureuju odnose u privrednom poslovanju. &pecifinosti metoda privrednog prava se ogledaju uglavnom na 5 polja, 3. ;zgled zajedniki" osnovni" principa graanskog i privrednog prava7 2. ;zvori prava7 1. 'ojedina materijalno0pravna te"nika rjeenja7 5. 'ostupak za ostvarenje prava. -rans&ormacija osnovnih oso#ina metoda !ra'ansko! prava. &vaki od ? osnovni" principa graanskog i poslovnog prava ima specifian izgled u domenu trgovinskog odnosno privrednog prometa. 3. <ednakost stranaka i ravnopravnost nji"ovi" volja je princip koji se mora s"vatiti kao uslovan standard, jer je postojanje su!jekata u monopolnom ili oligopolnom poloaju injenica koju pravo priznaje. 2. 'rincip slo!odne volje stranaka i autonomije nji"ovi" volja ima odreena ogranienja u privrednom pravu. (pr, javna preduzea su o!avezna da zakljue ugovor sa svakim traiocem usluga pod istim uslovima, trgovci na malo moraju svakom potroau prodavati ro!u po cijenama koje su istaknute itd. 1. Bitno o!iljeje privrednog prava jeste sankcija imovinske prirode, ali se pored nje javljaju i neimovinske sankcije vanugovorne prirode. 5. 'rometljivost prava takoe trpi specifina ogranienja. ?. (a kraju, pretenost dispozitivni" normi je sve spornija u poslovnom pravu. ,zvori prava. 8!zirom da se poslovno pravo razvija iz graanskog, propisi u o!lasti privrede ne moraju !iti sveo!u"vatni, ve pravno urediti pitanja koja nisu uope rijeena u graanskom pravu i pitanja koja u graanskom pravu nisu rijeena na nain koji odgovara potre!ama poslovnog prava. Pose#na materijalno.pravna rje enja. U odnosu na graanskopravne ugovore, postoji veliki !roj odstupanja u rjeenjima poslovnog ugovornog prava. (ajvanija odstupanja su, - pojava formularni" ugovora i opi" uslova poslovanja7 - afirmacija naela formalnosti, po kome je forma $najee pismena% !itan element ugovora7 - mogunost zakljuivanja ugovora o uslugama u privredi utanjem $zastupnitvo, komision, pedicija i posredovanje%7 - pri izvrenju ugovora za"tijeva se vie panje nego u graanskom pravu i odgovornost za neizvrenje je stroija7 - postoje sluajevi o!jektivne odgovornosti, izgu!ljena do!it se uvijek nadoknauje, a poloaj povjerioca je olakan u o!lasti dokazivanja. Postupak ostvarivanja prava. &porove ove grane esto sude pose!ni trgovaki ili privredni sudovi. 'ostupak se odlikuje sumarnou, kratkoom i saetou.

3I

3.2. IZVORI POSLOVNOG PRAVA Propisi Ustav se ne pojavljuje kao neposredan izvor poslovnog prava. Zakoni su najvaniji izvor poslovnog prava. )eu najznaajnijim zakonima u ovoj o!lasti su oni kojima se ureuje status su!jekata poslovni" odnosa, trgovaca, trgovaki" drutava ili preduzea $*akon o preduzeima, *akon o stranim ulaganjima, *akon o zadrugama, *akon o osiguranju imovine i lica, *akon o !ankama, *akon o drutvima za upravljanje fondovima i o investicionim fondovima, *akon o @egistru vrijednosni" papira, *akon o 9omisiji za vrijednosne papire itd%. Podzakonski akti i akti samore!ulacionih or!anizacija. 8d podzakonski" akata kao izvor poslovnog prava su najvaniji oni koje donosi vlada. U o!lasti trita kapitala znaajnu ulogu imaju samoregulacione organizacije / !erza i organizacija profesionalni" posrednika. (ajznaajniju ulogu u emisiji i prometu dugoroni" vrijednosni" papira $dionica, o!veznica, certifikata% ima 9omisija za vrijednosne papire u CBi+, kao samostalan organ imenovan od 'arlamenta CBi+. 9omisija je regulacioni organ nadzora. ,zvori autonomno! poslovno! prava "#i$aj kao izvor poslovno! prava. 'rema *88, uesnici u o!ligacionim odnosima su duni da u pravnom prometu postupaju =u skladu sa do!rim poslovnim o!iajima>. 8sim termina =do!ri poslovni o!iaji>, *88 koristi i termin =trgovinski poslovni o!iaji>, a analizirajui odred!e *88 moe se doi do zakljuka da se ne radi o sinonimima. (aime, =do!ri poslovni o!iaji> su pravila poslovne etike. @azvijaju i" privredne komore, koje daju i potvrde o nji"ovom postojanju. 8snov za primjenu =do!rog poslovnog o!iaja> je izriita zakonska odred!a. =#rgovinski poslovni o!iaji> su o!iaji u uem pravno0te"nikom smislu. 'od tim pojmom se podrazumijeva komercijalna praksa koja je u takoj irokoj primjeni da privrednici oekuju postupanje ugovorni" strana u skladu sa njom. a !i postao izvor prava, potre!no je da poslovni o!iaj ispuni odreene uslove, mora !iti razuman, izvjestan, notoran i pri"vaen od veine privrednika, te =do!ar>, tj. mora !iti u skladu sa pravilima poslovne etike. (a osnovu navedenog, trgovinski poslovni o!iaj se moe definisati kao u praksi stvoreno pravilo postupanja u odreenoj struci ili u privredi uope, koje je u skladu sa pravnim poretkom i moralom, i ija se primjena oekuje !udui da je ono izvjesno, opepoznato i pri"vaeno od veine privrednika. #rgovinski poslovni o!iaji mogu se klasificirati, 3. (a osnovu teritorijalne o!u"vatnosti / opi, regionalni i lokalni7 2. 'rema strukama u kojima vae / opi $"orizontalni% vae u svim privrednim djelatnostima, a pose!ni $vertikalni% se primjenjuju samo u pojedinim strukama. 8ve klasifikacije su znaajne u sluaju kolizije razliiti" o!iajni" pravila. #ada su jai oni o!iaji koji dolaze sa ueg strukovnog ili teritorijalnog podruja. "snov i na$in primjene o#i$aja. 9ad je u pitanju osnov primjene o!iaja kao izvora prava, u teoriji se navode 2 takva osnova, $3% &vijest o cjelis"odnosti i pri"vaenost o!iaja u praksi7 i $2% *akonsko priznanje poslovnog o!iaja kao izvora prava. U pogledu naina primjene o!iaja, usvojeno je o!jektivno s"vatanje o njegovom vaenju, to znai da ako propis ne postoji ili je nedovoljan, o!iaj se primjenjuje ukoliko stranke nisu drugaije ugovorile, i to !ez

33

o!zira da li su stranke znale za postojanje tog o!iaja ili ne. Eventualno nepoznavanje o!iaja je pravno irelevantno. Uzanse su do!ri poslovni o!iaji sistematizirani u z!ornike. )ogu se podijeliti na ope i pose!ne, u zavisnosti od toga da li vae za sve poslove u privredi ili za pojedine struke odnosno odreene vrste poslova u okviru odreene struke. U sluaju meuso!ne kolizije, one uzanse koje dolaze sa ueg podruja su naelno jae. )eutim, ovo pravilo moe da trpi odreene izuzetke. onosioci uzansi su ovlatene javne ili polujavne privredne organizacije $npr.!erze% i profesionalna udruenja $komore, udruenja industrijalaca%. Jlanstvo u organizaciji koja je stvorila uzanse podrazumijeva i pristanak na poslovanje po njenim uzansama u meuso!nim odnosima lanova. #o znai da se u meuso!nim odnosima lanova uzanse primjenjuju uvijek kad nji"ova primjena nije izriito iskljuena ugovorom. & druge strane, za primjenu uzansi potre!an je pristanak nelanova. #aj pristanak moe !iti dat izriito ili konkludentnim radnjama, poslovanjem u okviru institucije koja je donijela uzanse, ugovaranjem nadlenosti ar!itrae donosioca uzanse za meuso!ne sporove, pa ak i samim zakljuivanjem ugovora sa lanom organizacije koja je donijela uzanse. (a ovaj nain primjena uzanse faktiki postaje o!avezna. ravni organi imaju odreeni stepen kontrole nad donoenjem uzansi, koja se ostvaruje kroz davanje ovlatenja za donoenje uzansi ili pri nji"ovom formulisanju. U Bi+ su na snazi 8pte uzanse iz 3H?5.godine, koje je donijela 4lavna dravna ar!itraa C(@<, a koje dosad nisu ukinute niti mijenjane. 8!im primjene ovi" uzansi ogranien je *akonom o o!ligacionim odnosima. 'ose!ne uzanse kao trgovako pravilo danas donosi nadlena komora ili drugi o!lik udruivanja trgovaca. "#li!acioni u!ovor. a !i !io izvor poslovnog prava, potre!no je da ugovorne strane o!ligacionog ugovora djeluju kao preduzea ili individualni trgovci i da radnja na koju se stranke o!avezuju spada u registrovanu privrednu djelatnost !arem jedne od nji". Jesto ponavljanje isti" privredni" poslova doveli su do tipizacije karakteristini" elemenata o!ligacioni" ugovora. #ako nastaju tipski ugovori, kao o!rasci u kojima su unaprijed formulisani karakteristini i najei elementi pravnog posla. @azvoj ekonomskog i pravnog prometa poveava !roj pravno relevantni" injenica o kojima tre!a voditi rauna prilikom ugovaranja, ali koje ne zadiru u samu sutinu posla o!u"vaenog tipskim ugovorom. 'rivrednici te injenice formuliu za svaku okolnost pose!no i dopisuju na poleinu tipskog ugovora ili na pose!an dodatak. #ako formulisane klauzule nazivaju se opti uslovi poslovanja. 'oto ne zadiru u sutinu ugovora, ove klauzule i ne moraju !iti unesene u svaki konkretan posao, ve se nji"ova primjena zasniva na pose!nom sporazumu stranaka. %ijerarhija izvora poslovno! prava je slijedea, ustavi, ratificirani meunarodni ugovori, zakoni, drugi opi akti zakonodavni" organa, podzakonski akti, opi akti privredni" su!jekata, ugovori, o!iaji, uzanse, graansko pravo, te odluke upravni" i sudski" organa.

32

4. SUBJEKTI POSLOVNOG PRAVA

4.1. SISTEM SUBJEKATA POSLOVNOG PRAVA "dre'ivanje i sistematizacija su#jekata "dre'ivanje su#jekata poslovno! prava. 'rema klasinoj teoriji, postoje 1 osnovna kriterija kojima se odreuju su!jekti poslovnog prava, o!jektivni, su!jektivni i mjeoviti. 'o o!jektivnom kriteriju, svojstvo trgovca se izvodi iz pojma trgovinskog posla koji je o!jektivno definisan, tj. ti poslovi su izriito odreeni zakonom. U o!jektivne $apsolutne% trgovake poslove spadaju, !ankarski poslovi, izdavanje mjenice, kupovina ro!e radi preprodaje, posredniki poslovi itd. Fice koje ue u takve poslove ima svojstvo trgovca. )odel ovog kriterija je francusko pravo. &u!jektivni kriterij u o!zir uzima svojstvo lica. #rgovcem se definie lice koje o!avlja trgovaku profesiju, a uslove za to je odredio zakon. )odel je njemako pravo. 'o mjeovitom sistemu, pojam trgovca odreen je nizom o!iljeja. #ipian primjer je ameriko pravo, koje alternativno u o!zir uzima sljedea o!iljeja, a% 'redmet transakcije / poslovanje odreenom ro!om7 !% 8dnos prema ukupnoj transakciji / zanimanje lica koje pokazuje znanje ili vjetinu svojstveno predmetu transakcije7 c% 'rofesija ili zaposlenje lica koje svojim angamanom pokazuje da posjeduje znanje ili vjetinu za te poslove $agent, !roker i sl%. "snovni kriteriji za odre'ivanje su#jekata u domaem pravu. 9od nas je primijenjen mjeoviti sistem. 8snovni kriteriji za odreivanje su!jekata poslovnog prava su, 3. Dilj osnivanja i egzistencije7 2. 8!avezna registracija kod nadlenog dravnog organa $suda ili organa uprave%7 1. 8!avljanje registrovane djelatnosti u vidu zanimanja $profesije% i nain o!avljanja djelatnosti7 5. 'riroda poslova kojima se !avi odreeni su!jekt. Sistematizacija su#jekata poslovno! prava na osnovu navedeni" kriterija je slijedea, 3. ;ndividualni trgovac $samostalni privrednik%7 2. 'rivrednaKtrgovaka drutva $profitne organizacije% / drutva lica, drutva lica i kapitala, te drutva kapitala7 1. &tatusni o!lici povezivanja drutva / na !azi uea u kapitalu, na !azi strukovnog povezivanja i na !azi trinog povezivanja7 5. ;nstitucije trita kapitala / !anke i druge finansijske ogranizacije, osiguravajua i reosiguravajua drutva, drutva za upravljanje fondovima, te fondovi kao institucionalizovani o!lici kapitala7 ?. 8rganizovana i ureena javna trita kapitala7 6. <avna preduzea7 E. *adruge, zadrune organizacije i savezi7 G. 'rivredne komore, komorske asocijacije, udruenja i drugi o!lici7

31

H. 8stala pravna lica $neprofitne organizacije% / udruenja graana, fondacije i zadu!ine i sl. alja sistematizacija su!jekata poslovnog prava moe se izvriti po slijedeim kriterijima, 3. 'ravni status / pravna lica i individualni trgovac7 2. Unutranja pravna organizacija / sloeni $razvijeni% i unitarni7 1. &jedite / domai i strani, odnosno meunarodni7 5. ravljanstvo i nacionalna pripadnost osnivaa $ulagaa% / domai i su!jekti strani" ulaganja7 ?. #eritorija o!avljanja poslovne djelatnosti / su!jekti domaeg prometa i su!jekti vanjskotrgovinskog prometa7 6. 9ontrola kapitala i upravljanje / supsidijarni $kotnrolisani% i kontrolni $dominantni%7 E. :lasnitvo / privatni, zadruni, dravni i su!jekti u mjeovitom vlasnitvu7 G. :rsta djelatnosti / su!jekti iz o!lasti proizvodnje, industrije, trgovine, usluga itd7 H. ;movinska odgovornost / su!jekti koji odgovaraju iskljuivo svojom imovinom i su!jekti sa odgovornou drugog7 oporezovani, neoporezovani, grupno oporezovani7 3I. Ekonomski kriterij / su!jekti malog, srednjeg i velikog !iznisa7 33. 'articipacija zaposleni" / su!jekti sa i !ez radnike participacije7 32. Broj zaposleni" / zavisno od konkretnog zakonskog rjeenja. ,ndividualni tr!ovac *samostalni privrednik+ -erminolo!ija i pojam. ;ndividualni trgovac $samostalni privrednik% se moe definisati kao fiziko lice koje pod svojim imenom o!avlja registrovanu poslovnu djelatnost u vidu zanimanja $profesije% radi ostvarenja ekonomski" ciljeva, koji upravlja poslovima i za o!aveze u prometu odgovara cjelokupnom imovinom. 8sim toga, samostalni privrednik je i fiziko lice koje poslovnu djelatnost o!avlja kao dopunsko zanimanje. &a stanovita poreza, individualni trgovci se razvrstavaju prema vrsti poslovne djelatnosti koju o!avljaju, ugostiteljstvo, turizam, prevoz, proizvodni zanati itd. Pravni poloaj individualno! tr!ovca odreen je slijedeim elementima, Fi !" # individualni trgovac posluje pod firmom koja o!avezno sadri njegovo lino ime, predmet poslovanja $oznaku djelatnosti% i sjedite. Cirma o!ino sadri i neko svoje ime $=Estrada>, =Bazeni>, i sl%. S$%&i'(% # )jesto o!avljanja poslovne djelatnosti. 2ko se djelatnost o!avlja u vie mjesta ili ako za njeno o!avljanje nije potre!an poslovni prostor, kao sjedite individualnog trgovca uzima se mjesto njegovog pre!ivalita. O&)* %+$% i %,i-( ".i$" # 8do!renje u formi rjeenja izdaje nadleni organ opine u kojoj e se voditi poslovne aktivnosti. U odgovarajui registar se upisuje, ime samostalnog privrednika, firma, sjedite i poslovna djelatnost. Upis ima deklaratoran karakter jer se status individualnog trgovca stie danom izdavanja rjeenja $odo!renja, =dozvole> za rad%. O*"/0$"+$% &$%0"(+)-(i # 'ose!ni zakoni i proved!eni propisi precizno utvruju uslove i nain o!avljanja djelatnosti. *a razliku od trgovaki" drutava, samostalni privrednik moe privremeno o!ustaviti o!avljanje djelatnosti z!og sprijeenosti, !olesti, vrenja vojne ili druge javne o!aveze, te iz drugi" opravdani" razloga. #i razlozi moraju !iti utvreni odgovarajuim rjeenjem opinskog organa i dostavljeni poreznoj upravi radi umanjenja poreski" o!aveza. P)-$%&)/"+$% 1)-0)/+), 1 )-() " / *a pojedine o!lasti je posjedovanje poslovnog prostora uslov za sticanje svojstva individualnog trgovca.

35

I!)/i+" i )&,)/) +)-( # @egistrovanjem individualnog trgovca ne stvara se pose!na imovina povodom do!ara sa kojima on o!avlja rad. ;ndividualni trgovac odgovara cjelokupnom svojom imovinom za o!aveze koje su za njega nastale u o!avljanju djelatnosti. V)2%+$% 1)-0)/+i3 4+$i," # ;ndividualni trgovac o!avezno vodi poslovne knjige i propisane evidencije koje podlijeu poreskoj i finansijskoj kontroli. P) %-4i ( %(!"+ # ;ndividualni trgovac je poreski o!veznik za plaanje poreza na promet proizvoda i usluga. 8stvarena do!it je predmet samostalnog oporezivanja i porez se plaa kvartalno. T "$+i 1 %-("+"4 / '%+$" %,i-( )/"+% &$%0"(+)-(i utvruje se rjeenjem, a moe nastupiti, odjavom, po silo zakona i u drugim zakonom odreenim sluajevima. 'o sili zakona do prestanka moe doi u slijedeim sluajevima, 3. ako je samostalnom privredniku pravosnanim rjeenjem izreena mjera za!rane o!avljanja djelatnosti7 2. ako je utvrena nitavost upisa u registar7 1. smru ili trajnim gu!itkom poslovne sposo!nosti individualnog trgovca7 5. danom stupanja individualnog trgovca na izdravanje zatvorske kazne due od 6 mjeseci. U& 56i/"+$% # ;ndividualni trgovci se mogu udruivati u svoja udruenja, saveze i komoru. /adnja i zajedni$ka radnja. #eorijski posmatrano, pojam =radnja> ima 2 znaenja. U irem znaenju, pod tim pojmom se podrazumijeva o!avljanje poslovne djelatnosti, a u uem znaenju pojam =radnja> o!u"vata poslovni prostor. ;sto vai i za pojam =zajednika radnja>, s tim to je kod nje vie samostalni" privrednika povezano ugovorom. 'rema pozitivnom zakonodavstvu, !itno o!iljeje radnje je poslovni prostor. 2ko se djelatnost o!avlja !ez posjedovanja radnje, onda se registruje samo o!avljanje djelatnosti. Uslovi za re!istraciju individualno! tr!ovca mogu se podijeliti na formalne i materijalne. Cormalni uslovi su postojanje pismenog za"tjeva, te dokazi o postojanju materijalni" uslova. )aterijalni uslovi se dijele na ope, dopunske i pose!ne. U ope spadaju, puna poslovna sposo!nost i nepostojanje za!rane za o!avljanje te djelatnosti. opunski materijalni uslovi odreuju se pose!nim propisima za pojedine vrste djelatnosti, a sastoje se od, posjedovanja poslovnog prostora i opreme, ope zdravstvene sposo!nosti, strune spreme i radnog iskustva individualnog trgovca ili zaposlenog lica. Utvrivanje pose!ni" materijalni" uslova vri nadleni opinski organ u svakom pojedinom sluaju. 2ko se radi o voenju zajednike radnje, dodatni uslov je prezentiranje ugovora izmeu lica koja namjeravaju u njoj o!avljati registrovanu djelatnost. Uope o privrednim *tr!ova$kim+ dru tvima -erminolo!ija. #ermin =preduzee>, koji se jo uvijek esto koristi, u klasinom znaenju ne oznaava pravno lice, ve jedan poslovni podu"vat iji su nosioci trgovaka drutva. U novije vrijeme, pojmom =preduzee> $enterprise% se oznaavaju svi organizirani o!lici vrenja poslovni" aktivnosti koji se ne mogu svrstati u kategoriju trgovaki" drutava $nisu tipini%. Pojam. Privredno *tr!ova$ko+ dru tvo je poslovna organizacija sa statusom pravnog lica. 8na predstavlja ugovorom stvorenu zajednicu po pravilu 2 ili vie fiziki" ili pravni" lica koja ulau kapital i rad da pod zajednikim imenom $firmom% o!avljaju registrovanu poslovnu aktivnosti sa ciljem sticanja profita. 'ostoji mogunost i da jedno lice formira i vodi trgovako drutvo. Elementi ope definicije trgovakog drutva su, 3. Dilj / ostvarivanje zarade7 2. 'ravni status / svojstvo pravnog lica7 1. 'ravni osnov nastanka / ugovor izmeu osnivaa. 9od jednolani" drutava to je odluka o osnivanju7

3?

5. 8snivai / u principu 2 ili vie lica $domai" i strani", pravni" iKili fiziki"%7 ?. @egistracija / drutvo, kao i njegova djelatnost se registruju kod suda7 6. ;movinskopravna odgovornost / za svoje o!aveze stvorene u prometu drutvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom kao pravno lice. -ipovi trgovaki" drutava su, 3. 2. 1. rutva lica $drutva personalnog tipa, personalna drutva% / 9 $komanditno drutvo%7 (8 $drutvo neograniene odgovonosti%, K92

rutva lica i kapitala $mjeovita drutva, tj. drutva mjeovite pravne prirode% / 9 $9omanditno drutvo na dioniceKakcije%, 88 $drutvo ograniene odgovornosti%7 rutva kapitala $drutva kapitalnog tipa% / K2 $dionikoKakcionarsko drutvo%.

+olding i koncern ne spadaju u osnovne tipove trgovaki" drutava, jer oni predstavljaju sloenije o!like povezivanja osnovni" tipova. Pravna priroda privredno!0tr!ova$ko! dru tva o!raena je kroz 1 osnovne teorije, teorija ugovora, teorija institucije i mjeovita teorija. T%) i$" 5,)/) " drutvo smatra ugovornom tvorevinom. Ugovorom se odreuje njegova pravna struktura, pravna organizacija i sve ostale funkcije. 'rema ovoj teoriji, ako ugovor ne sadri odreena rjeenja, tre!a primijeniti opa pravila o!ligacionog prava. T%) i$" i+-(i(5.i$% trgovako drutvo posmatra kao pose!nu pravnu instituciju $pravno lice% i smatra da u ureenju samog drutva i naina njegovog poslovanja zakonske norme imaju dominaciju nad ugovornim pravilima. 8sim toga, donoenje statuta i njegove izmjene i dopune od strane organa drutva upuuju na to da se vrlo esto odstupa od prvo!itni" ugovorni" rjeenja. T%) i$" ) !$%')/i()$ 1 "/+)$ 1 i )&i trgovaki" drutava smatra da drutva nisu u potpunosti ni ugovori niti institucije. U njima uporedo egzistiraju pravila ugovornog prava, zakonska pravila, kao i pravila autonomnog prava kroz statute i odluke organa upravljanja. 9od drutava personalnog tipa preovladavaju ugovorna pravila, a kod drutava kapitala pravila zakona i autonomnog prava. Sistemi osnivanja privrednih0tr!ova$kih dru tava. 'ostoje 1 osnovna sistema, koncesioni, normativni i sistem zakona ili upravnog akta. 'ozitivna zakonodavstva u pravilu kom!inuju sva 1 sistema, s tim da je jedan od nji" uvijek osnovni $dominantan%. Si-(%! 4)+.%-i$% (&)7/)0%) podrazumijeva osnivanje drutva na osnovu pret"odne dozvole koju izdaje nadleni dravni organ. #a dozvola $koncesija% je po pravilu konstitutivne prirode. 'rilikom odluivanja o davanju dozvole, dravni organ ima iroka ovlatenja da ocjenjuje svrsis"odnost osnivanja drutva, kao i druge uslove koje smatra potre!nim. N) !"(i/+i -i-(%! (-i-(%! 1 i$"/%) podrazumijeva da su uslovi i postupak osnivanja drutva unaprijed utvreni propisom. Cunkcija dravnog organa svodi se na osiguranje primjene zakonski" propisa, tj. on je duan izvriti registraciju drutva ako utvrdi da su ispunjeni svi zakonski uslovi. 'ritom nema ovlatenja da ispituje cjelis"odnost osnivanja kao u koncesionom sistemu. 8vaj sistem osnivanja danas je dominantan. Si-(%! 7"4)+" i0i 51 "/+), "4(" primjenjuje se pri osnivanju javni" preduzea. 8snivaki akt je akt dravnog organa 0 zakon ili upravni akt. (jime se utvruju sva relevantna pitanja vezana za osnivanje i poslovanje su!jekta.

36

4.2. DRU8TVO SA NEOGRANI9ENOM SOLIDARNOM ODGOVORNO8:U 9LANOVA;JAVNO TRGOVA9KO DRU8TVO (ORTAKLUK< OP:E PARTNERSTVO) Pojam( karakteristike i osnivanje Pojam. (8 postoji kad se na osnovu ugovora 2 ili vie lica udrue da pod zajednikim imenom $personalnom firmom% o!avljaju odreenu poslovnu djelatnost, a svaki lan drutva moe uestvovati u upravljanju i za o!aveze drutva odgovara solidarno neogranieno cjelokupnom svojom imovinom. 8vakav tip drutva pogodan je za voenje malog !iznisa u okviru ueg kruga ljudi izmeu koji" postoji veliki stepen linog povjerenja. 1arakteristike javnog trgovakog drutva ogledaju se u slijedeem, 3. rutvo posluje pod personalnom firmom. Cirma sadri imena svi" lanova ili vie nji", ili samo jednog uz naznaku =i ostali> $drugovi, ortaci, !raa i sl%, kao i oznaku (8.

2. &vi lanovi $partneri% ravnopravno upravljaju drutvom, ali se ugovorom upravljanje moe povjeriti jednom ili nekolicini lanova $to se u praksi rijetko deava%. 1. 8snovnu glavnicu drutva ini z!ir jednaki" uloga lanova. Udjeli lanova su takoe jednaki $prava i o!aveze%. 5. &vi lanovi drutva podjednako uestvuju u podjeli do!iti, snoenju poslovni" rizika i pokrivanju gu!itaka. Ugovorom je ovdje mogue predvidjeti i drugaija rjeenja. ?. *a o!aveze drutva odgovara samo drutvo, kao i svaki njegov lan neogranieno solidarno. "snivanje. :ai normativni sistem osnivanja. (ajmanji !roj osnivaa je 2, a maksimalan !roj nije odreen. 8snivai mogu !iti fizika i pravna lica. a !i dolo do osnivanja drutva, moraju se ispuniti 1 uslova, osnivaki akt, unoenje svi" osnivaki" uloga u glavnicu drutva, te upis u sudski registar. 8snivaki akt je ugovor o osnivanju. 8n je privatnopravne prirode, tj. nije potre!na nikakva pose!na ovjera dravnog organa. 8!avezni elementi ugovora su, imena osnivaa, firma i sjedite drutva, djelatnost, osnovna glavnica i pojedinani ulozi osnivaa, udjeli i raspolaganje udjelima, trokovi osnivanja i pravne posljedice neuspjelog osnivanja, podjela do!iti, snoenje rizika i pokrivanje gu!itaka, upravljanje i voenje poslovanja, zastupanje i predstavljanje drutva, kontrola i o!avjetavanje, statusne promjene, promjene o!lika i prestanak drutva. :rlo je vano da se prilikom osnivanja drutva preciziraju sva relevantna pitanja, o!zirom da je ugovor jedini pravni akt kojim se reguliu odnosi izmeu partnera. *akon ne trai donoenje statuta, kao kod i 88. Pravni odnosi izme'u $lanova0partnera "snovna !lavnica je z!ir pojedinani" uloga lanova drutva. *akon nije odredio najnii iznos osnovne glavnice niti najmanji iznos pojedinani" uloga, imajui u vidu da se ova drutva osnivaju za relativno male poslovne podu"vate, kao i da partneri za o!aveze drutva odgovaraju neogranieno solidarno. Ulozi $lanova predstavljaju jednake i trajne prinose koje osnivai unose u drutvo radi formiranja osnovne glavnice. )ogu !iti u novcu, stvarima i pravima. *akon onemoguava ulog u radu. 2ko je ulog u stvarima, ope pravilo je da ulaga ne moe na unesenim stvarima zadrati pravo vlasnitva. Ulozi u stvarima i pravima izraavaju se u novanoj vrijednosti koja se procjenjuje od strane osnivaa ili ovlateni" procjenitelja. &vaki lan je duan da do trenutka registracije u cjelosti unese svoj ulog u drutvo. #okom poslovanja osnovna glavnica se moe poveavati dodatnim ulaganjem $reinvestiranje% ili ulaskom novi" lanova u drutvo, s tim to ulozi lanova u o!a sluaja moraju ostati jednaki. *akon 3 ne predvia mogunost povlaenja uloga iz drutva.
3

*akon o preduzeima

3E

/aspola!anje udjelima. Udio je skup prava i o!aveza koje jedan lan ima u drutvu. &vaki lan ima istu vrstu i o!im prava. 'rava linog karaktera su neprenosiva, a imovinska prava se mogu prenositi interno $tj. na ostale lanove drutva% ili eksterno $na trea lica%. U prvom sluaju, udio se moe prenijeti samo u cjelini i samo na sve ostale lanove u jednakom o!imu. U sluaju eksternog prenosa, ostali lanovi drutva imaju pravo pree kupovine. 'itanje zalaganja udjela nije rijeeno zakonom, meutim o!zirom da ono predstavlja teret i za samo drutvo i za ostale lanove, smatra se da je za zalaganje jednog udjela potre!na saglasnost ostali" lanova drutva. U$e e u do#iti. Jlanovi drutva podjednako uestvuju u podjeli do!iti. ;splata se vri u vrijeme i na nain odreen ugovorom ili odlukom organa upravljanja. U$e e u sno enju poslovnih rizika i pokrivanju !u#itaka dru tva. &vaki lan drutva podjednako uestvuje u tim o!avezama. 4u!ici se mogu izmiriti na 2 naina, 3. ;z dijela do!iti koji pripada svakom lanu drutva7 2. Umanjenjem uloga svi" lanova, tj. umanjenjem osnovne glavnice. U ovom sluaju se lanovima drutva ne dijeli do!it dok se iznos osnovne glavnice ne namiri. Savjesnost i po tenje $lanova drutva su primarna vrijednost na kojoj se zasniva ovaj tip drutva kao intuitu personae. 'ovreda o!aveze savjesnog i potenog postupanja moe !iti razlog za iskljuenje lana ili prestanak drutva, a u svakom sluaju dovodi do odgovornosti iz osnova prouzrokovanja tete. Za#rana konkurencije. (a zakon sadri samo opu klauzulu koja vai za sve tipove drutva, a prema kojoj lice koje o!avlja poslovodnu funkciju u jednom drutvu ne moe istu funkciju o!avljati u drugom drutvo iste djelatnosti, niti se moe javiti kao osniva takvog drutva. *a!rana konkurencije vai za vrijeme postojanja drutva i 3 godinu po prestanku vrenja funkcije direktora. 8snivakim aktom drutva se mogu proiriti i konkretizirati odred!e o za!rani konkurencije. Upravljanje i vo'enje poslova dru tva Cunkciju upravljanja u javnom trgovakom drutvu vre svi lanovi, koji zajedno i ravnopravno uestvuju u donoenju odluka. Ugovorom se najee kom!inuju principi jednoglasnosti i veine. U sluaju sumnje ili nedovoljne regulacije, primjenjuje se princip jednoglasnosti. Vo'enje poslova o!u"vata organizovanje procesa rada, rukovoenje radom i poslovanjem u drutvu, zastupanje i predstavljanje i odgovornost za zakonitost rada drutva. *a drutva personalnog tipa vae slijedei osnovni principi, 3. :oenje poslova mora !iti organizirano $mora postojati%7 2. Cunkcija poslovodstva moe, a i ne mora !iti spojena sa funkcijom upravljanja7 1. 'oslovodni organ moe initi lice ili lica koji nisu lanovi drutva. #aj organ u principu moe !iti inokosni i kolegijalni, mada je kolegijalni organ rijetkost.'oslovodna funkcija o!avlja se do opoziva, pa se ne odreuje unaprijed duina mandata. *!og injenice da se o!ino radi o malim drutvima, pomoni elementi poslovodstva $zamjenik direktora, pomonici, izvrni menaderi i sl% su rijetkost, mada za nji"ovo postojanje nema zakonski" smetnji. Pravni odnosi dru tva i $lanova prema treim licima u prometu Zastupanje i predstavljanje o!u"vata aktivnosti usmjerene prema treim licima u pravnom prometu. @egulie se ugovorom o osnivanju. 2ko je predvieno da zastupanje vre svi lanovi, svaki lan drutva moe samostalno $!ez saglasnosti ostali"% zakljuivati ugovore i preduzimati druge pravne radnje u ime i za raun drutva. Jlanovi drutva su iskljueni iz zastupanja ako je formiran profesionalni poslovodni organ.

3G

,movinskopravna od!ovornost. 8snovne karakteristike odgovornosti lanova su, 3. 8dgovornost je zakonska i ne moe se iskljuiti ugovorom ili drugim aktom drutva7 2. Jlanovi odgovaraju neogranieno, cjelokupnom imovinom7 1. Jlan odgovara samo svojom linom imovinom, a ne i imovinom drugi" lica sa kojima ivi, osim ako su ta lica izriito pristala na drugaije rjeenje7 5. Jlan odgovara za sve o!aveze drutva / zakonske, ugovorne i vanugovorne, a koje su nastale za vrijeme lanstva u drutvu. 8dgovornost lana drutva po svojoj pravnoj prirodi jeste solidarno jemstvo o!ligacionog prava. 'ovjerilac moe zatraiti ispunjenje o!aveze od drutva kao glavnog dunika, od lana drutva kao jemca, ili od o!a su!jekta istovremeno. &vi su u istom redu namirenja, s tim to povjerilac mora protiv svakog od nji" izdejstvovati izvrni naslov. U sluaju prestanka lanstva, lan drutva odgovara za o!aveze nastale za vrijeme njegovog lanstva. Prestanak $lanstva( promjena o#lika dru tva i prestanak dru tva Prestanak $lanstva mogu je na 1 naina, voljni, nevoljni i prirodni odnosno ekonomski. :oljni nain se redovno zasniva na odred!ama ugovora o osnivanju drutva, a moe se manifestovati, 3. 'renosom udjela7 2. (astankom razloga koji je predvien ugovorom o osnivanju7 1. &porazumno sa ostalim lanovima7 5. <ednostranim raskidom iz razloga koji su predvieni ugovorom o osnivanju ili razloga poznati" u o!ligacionom pravu uope $povreda ugovora, naruavanje naela savjesnosti i potenja, prekraj pravila o za!rani konkurencije i sl% (evoljni nain prestanka lanstva jeste iskljuenje iz drutva. *akon ovo pitanje nije regulisao, te je od velikog znaaja ugovor o osnivanju drutva i sudska praksa. #rei nain prestanka lanstva je usljed prirodni" razloga $smrt, gu!itak poslovne sposo!nosti, trajna invalidnost fizikog lica, kao i steaj ili likvidacija pravnog lica%. Promjena o#lika drutva je nain prestanka drutva !ez njegove likvidacije. voljom lanova ili po sili zakona. o promjene o!lika moe doi

Prestanak javno! tr!ova$ko! dru tva. (a prestanak ovog tipa drutva primjenjuju se opa pravila koja vae i za ostale o!like trgovaki" drutava. & tim u vezi javno trgovako drutvo moe prestati, 3. &teaj i redovna likvidacija7 2. 'romjenom o!lika drutva7 1. &tatusnom izmjenom $spajanje, pripajanje, cijepanje%7 5. ;stekom vremena na koje je drutvo osnovano7 ?. U drugim sluajevima predvienim ugovorom o osnivanju. 4.3. KOMANDITNO DRU8TVO (MJE8OVITI ORTAKLUK< SPECIJALNO PARTNERSTVO) &pecifinosti komanditnog drutva manifestuju se u slijedeim karakteristkama, U komanditnom drutvu postoje 2 kategorije lanova, komplementari $javni lanovi% i komanditori $tajni lanovi%. rutvo mora imati najmanje 2 lana / jednog komplementara i jednog komanditora. )aksimalan

3H

!roj lanova nije ogranien. 9omanditori u naem pravu mogu !iti samo fizika lica. Ulozi komplementara mogu !iti u stvarima, pravima i novcu, a ulozi komanditora iskljuivo u novcu. *akonski minimum osnovne glavnice je ?I.III9). 9omplementari uestvuju u upravljanju, zastupanju i predstavljanju drutva u skladu sa osnivakim ugovorom. ;stovremeno, oni za o!aveze drutva odgovaraju neogranieno solidarno cjelokupnom svojom imovinom. 9omanditori ne uestvuju u upravljanju, zastupanju i predstavljanju drutva, niti odgovaraju za o!aveze drutva. rutvo posluje i vodi se pod personalnom firmom, imenom jednog, vie ili svi" komplementara. ;mena komanditora se ne mogu unositi u firmu, a ako se to uini oni odgovaraju kao komplementari. Cirma mora sadravati i oznaku o!lika ovog drutva u vidu skraenice / 9 . "snivanje komanditno! dru tva / vai sve to je reeno za osnivanje (8. Uslovi koji moraju !iti ispunjeni su zakljuenje ugovora, unoenje minimuma osnovne glavnice $?I.III9)% i upis u sudski registar. 8!avezni elementi ugovora o osnivanju su, firma i sjedite7 imena i adrese odnosno sjedita osnivaa $komplementara i komanditora%7 djelatnost drutva7 iznos osnovne glavnice, iznos, vrsta i nain uplate pojedinani" uloga, nain poveanja i smanjenja osnovne glavnice7 prava lanova drutva $udjeli% i nain raspolaganja7 podjela do!iti, snoenje poslovni" rizika i gu!itaka7 upravljanje i voenje poslovanja drutva, zastupanje i predstavljanje7 prava komanditora na o!avjetavanje7 statusne promjene i prestanak drutva7 trokovi osnivanja i posljedice neuspjelog osnivanja.

Pravni odnosi izme'u $lanova "snovna !lavnica utvruje se osnivakim ugovorom uz potivanje zakonskog minimuma. U teoriji se naziva =poetna osnovna glavnica>, jer se moe poveavati tokom funkcioniranja drutva. Ulozi $lanova najee nisu jednaki $po vrsti niti po visini%. (e mogu !iti u radu, a ulozi komanditora iskljuivo se sastoje od novca. &vi ulozi moraju !iti u cjelosti uneseni do trenutka registracije. /aspola!anje udjelima kod komanditno! dru tva je o!avezni element osnivakog ugovora. *a prenos udjela od strane komplementara redovno se trai saglasnost ostali" komplementara. Lto se tie komanditora, prenosom svoji" udjela oni prenose samo imovinska prava, te nji"ov promet moe !iti stvar ugovorne autonomije. *a komanditno drutvo !itno je izmeu koji" lanova se vri raspolaganje udjelima. 2ko komplementar prenosi udio na komanditora ili tree lice, sticalac postaje komplementar osim ako ugovorom nije predvieno drugaije. U uporednom pravu vai ope pravilo da komplementar zadrava svoj raniji poloaj ako komanditor na njega prenese cijeli svoj udio. @aspolaganje dijelom udjela ne dovodi do promjene kategorije lanstva sticaoca. U$e e u do#iti. 8!je kategorije lanova uestvuju u podjeli do!iti, a nain podjele u cjelosti je stvar ugovorne autonomije.

2I

U$e e u sno enju poslovnih rizika i pokrivanju !u#itaka dru tva. U pogledu ovog pitanja vai ugovorna autonomija, a pravilo je da gu!itak tereti komanditore do visine nji"ovi" uloga. Savjesnost i po tenje komplementara i komanditora. &ve to je reeno za lanove komanditnog drutva, pose!no komplementare. (8 vai i za lanove

Za#rana konkurencije za komplementare vai kao i za lanove javnog trgovakog drutva. *akonska klauzula o za!rani konkurencije se ne odnosi na komanditore, a ugovorom se moe regulisati drugaije. Upravljanje u dru tvu i vo'enje poslova dru tva Upravljanje. 9omanditnim drutvom upravljaju komplementari, !ilo neposredno ili putem organa odreenog osnivakim ugovorom. #aj organ ini odreeni !roj komplementara, jer iskljuivo angaovanje lica izvan drutva ne odgovara prirodi imovinske odgovornosti komplementara. 9omanditori ne mogu uestvovati u upravljanju drutvom. ;pak, komanditori !i imali pravo za"tijevati sazivanje i donoenje odluke organa upravljanja, prema uslovima iz ugovora o osnivanju drutva $npr. ako predstavljaju 2IM kapitala osnovne glavnice%. Vo'enje poslova komanditno! dru tva / vai sve to je reeno za (8, vrenje poslovodne funkcije mora !iti organizirano, ona moe !iti spojena sa funkcijom upravljanja, a formiranje pose!nog poslovodnog organa je fakultativno. 2ko je voenje poslova povjereno jednom komplementaru, smatra se da su ostali iskljueni. 9omanditori ne mogu predstavljati niti zastupati komanditno drutvo prema treim licima. 2ko !i prekrio tu za!ranu, komanditor !i odgovarao za o!aveze drutva kao i komplementar. 2ko se radi o aktima i radnjama unutar drutva, komanditor !i mogao participirati u voenju drutva pod 2 uslova, da postoji kolegijalni poslovodni organ i da su radnje komanditora u tom organu iskljuivo usmjerene na odnose unutar drutva. 2ko je voenje poslovodstva organizirano na individualnoj osnovi, komanditor ne moe voditi komanditno drutvo. Pravni odnosi dru tva i $lanova prema treim licima u prometu Zastupanje i predstavljanje komanditno! dru tva se moe ugovorom povjeriti jednom, vie ili svim komplementarima ili profesionalnom poslovodnom organu. 9omanditori ne mogu zastupati drutvo. ,movinskopravna od!ovornost za o#aveze komanditno! dru tva. rutvo kao pravno lice za svoje o!aveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. 9omplementari odgovaraju neogranieno solidarno $solidarno jemstvo%. 9omanditori ne odgovaraju za o!aveze komanditnog drutva preko onoga to su unijeli u osnovnu glavnicu. Eventualna tu!a protiv komanditora !ila !i od!ijena z!og nedostatka pasivne legitimacije. 8d ovog pravila postoje izuzeci i to, - ako je u firmu upisano ime komanditora7 - ako je komanditor preduzeo akt zastupanja7 - za o!aveze koje su za drutvo nastale prije upisa u sudski registar, a komanditor je pristao na nji"7 - ako uestvuje u upravljanju drutvom. Prestanak $lanstva( promjena o#lika dru tva i prestanak dru tva Prestanak $lanstva nije zakonom razraen, pa je ta materija ostala u sferi ugovorne autonomije. Promjena o#lika moe nastati voljom lanova ili po sili zakona. (a prvi nain do promjene dolazi opom saglasnou komplementara, ako su ispunjeni zakonski uslovi za osnivanje novog o!lika drutva. 'o sili zakona drutvo svoj o!lik mijenja u 1 sluaja,

23

3. 'restankom lanstva svi" komanditora / nastaje (8 ili <F7 2. 'restankom lanstva svi" komplementara / nastaje <F, 88 ili 7 1. ;zdavanjem dionica od strane komanditnog drutva komanditori postaju dioniari / nastaje komanditno drutvo na akcijeKdionice. Prestanak komanditno! dru tva. :ae opa pravila koja se primjenjuju na prestanak trgovaki" drutava. 4.4. KOMANDITNO DRU8TVO NA AKCIJE;DIONICE Pojam( karakteristike( pravna priroda i osnivanje Pojam. 9omanditno drutvo na akcije najee se javlja kad se prosto komanditno drutvo eli =otvoriti> pri!avljanjem dodatnog trajnog kapitala !ez kreditnog ili drugog optereivanja. 1arakteristike2 a% rutvo ima 2 kategorije lanova, komplementari, iji poloaj je isti kao kod o!inog komanditnog drutva i komanditori, koji imaju isti poloaj kao akcionari u akcionarskom drutvu.

!% 8snivake akcije komanditora0dioniara uplauju se iskljuivo u novcu, ali se akcije naredni" serija mogu otkupljivati ulozima u naturi7 c% )inimalna osnovna glavnica je ?I.III 9), kao i kod o!inog komanditnog drutva7 d% (a odnose u komanditnom drutvu na akcije se primjenjuju 2 vrste pravila, na komplementare se primjenjuju norme koje !i za nji" vaile u prostom komanditnom drutvu. (a komanditore0akcionare primjenjuju se pravila koja vae za akcionare u akcionarskom drutvu. Pravna priroda komanditno! dru tva na akcije0dionice u teoriji je sporna. <edni smatraju da je to o!lik komanditnog drutva, dajui prednost personalnim elementima, a drugi da je to o!lik akcionarskog drutva dajui prednost elementima kapitala. )eutim, moe se zakljuiti i da je komanditno drutvo na akcije o!lik sui generis, odnosno spada u kategoriju drutava lica i kapitala. (a *akon o preduzeima daje prednost pesonalnim elementima, pri emu odstupa od uporedni" prava. "snivanje. 8vo drutvo moe nastati na 2 naina, osnivanjem, ili promjenom o!lika prostog komanditnog drutva. Ugovor o osnivanju komanditnog drutva na akcije o!avezno se sastavlja u pisanoj formi i sadri elemente koji su odreeni za o!ino komanditno drutvo, kao i odred!e o akcijama $vrsta, serija, prava komanditora0akcionara, raspodjela, prenos akcija itd%. Ugovorom je mogue predvidjeti i uee u upravljanju od strane komanditora0akcionara, pri emu je potre!no definisati nji"ove odnose sa komplementarima. 8!zirom da se na ovo drutvo primjenjuje procedura osnivanja koja vai za prosto komanditno drutvo, proizilazi da se ono moe osnovati iskljuivo na simultani nain / ulozi moraju !iti uplaeni prije upisa u sudski registar i nema mogunost djeliminog upisa akcija. *akonom nije predviena o!aveza donoenja statuta, te je njegovo donoenje stvar ugovorne autonomije. ,movinskopravni odnosi u dru tvu i prema treim licima "snovnu !lavnicu $ine 3 dijela2 3. io koji se formira trajnim ulozima komplementara. ;z uloga se konstituiu udjeli komplementara. 8ni se predstavljaju odgovarajuim ispravama koje nemaju o!iljeja "artije od vrijednosti $potvrde o udjelima%. U nekim pravnim sistemima se i na ove udjele izdaju akcije7 2. #rajni ulozi komanditora0akcionara. 8ni su uvijek reprezentovani akcijama i taj dio osnovne glavnice predstavlja akcionarski $dioniarski% kapital.

22

9oji e od ovi" dijelova !iti vei, zavisi od ugovornog rjeenja u svakom pojedinanom sluaju. *akonski minimum osnovne glavnice je ?I.III 9). Ulozi komplementara i komanditora.akcionara. Ulozi komplementara mogu !iti u stvarima, pravima i novcu, a ulozi komanditora0akcionara iskljuivo u novcu. /aspola!anje udjelima. 9omplementari svoje udjele mogu prenositi po istom reimu koji vai u prostom komanditnom drutvu. 'renos udjela $akcija% od strane komanditora0akcionara naelno je slo!odan i vri se po pravilima o prenosu akcija / punim indosamentom ako glase na ime i prostom predajom ako glase na donosioca. ,movinskopravna od!ovornost dru tva i $lanova. 9omplementari odgovaraju neogranieno solidarno. 9omanditori ne odgovaraju za o!aveze drutva. 8ni snose rizik u sluaju smanjenja ili nestanka osnovne glavnice $steaja% drutva. "stali imovinskopravni odnosi. Jlanovi drutva uestvuju u podjeli do!iti srazmjerno ueu u osnovnoj glavnici drutva $po kapitalu%. #o pose!no vai za komanditore0akcionare. 2ko je to predvieno ugovorom, komplementari mogu uestvovati u podjeli do!iti i =prema okolnostima>. 'itanje za!rane konkurencije pose!no je izraeno kod komplementara i za nji" vae pravila koja se primjenjuju u personalnim drutvima. Upravljanje i vo'enje poslova dru tva Upravljanje. 9omanditnim drutvom na akcije upravljaju komplementari, neposredno ili putem pose!no formiranog organa upravljanja. 8sim toga, redovno se predvia da komanditori0akcionari osnivaju pose!an organ $akcionarsku skuptinu%. (a nju se primjenjuju pravila o radu skuptine akcionarskog drutva, uz odreene specifinosti. (aime, da !i odluka skuptine !ila punovana, potre!na je saglasnost komplementara kao lino odgovorni" lanova. Vo'enje poslova. <edan ili vie komplementara mogu o!avljati funkciju poslovodnog organa ili se mogu angaovati lica izvan drutva na profesionalnoj osnovi. 9omanditori0akcionari mogu !iti lanovi kolegijalnog poslovodnog organa, ali ne mogu preduzimati akte zastupanja, odnosno pravne radnje eksterne prirode. Prestanak $lanstva( promjena o#lika i prestanak dru tva Prestanak $lanstva u cjelosti je stvar ugovorne autonomije. Promjena o#lika moe uslijediti odlukom organa upravljanja ili po sili zakona. U drugom sluaju do promjene e doi kad drutvo u cjelini izgu!i jednu kategoriju lanova / sve komplementare ili sve komanditore0akcionare. Prestanak. 9omanditno drutvo na akcije prestaje na isti nain kao i ostali tipovi trgovaki" drutava / steaj, likvidacija, statusne promjene, istek vremena na koje je drutvo osnovano, odlukom organa upravljanja, te gu!itkom jedne kategorije lanova. 4.=. DRU8TVO SA OGRANI9ENOM ODGOVORNO8:U (DOO) Pojam( karakteristike( pravna priroda i osnivanje 88 je pose!an o!lik trgovakog drutva u koje najmanje 2 lica trajno ulau svoje uloge stvarajui ugovo0 rom utvrenu osnovnu glavnicu podijeljenu na udjele i u kome lanovi ne odgovaraju za o!aveze drutva.

21

1arakteristike2 a% )inimalni iznos osnovne glavnice je 3I.III9), a pojedinanog uloga ?II9). !% 'ored ugovora o osnivanju, 88 o!avezno ima statut, kao najvii organizaciono0pravni akt koji se deponuje kod registracionog suda7 c% 8dnosi izmeu lanova drutva i kontrola nad drutvom se reguliu i ostvaruju kroz raspolaganje udjelima. U uporednim pravima postoje odreene zakonske limitacije u raspolaganju udjelima. d% Cormiranje organa upravljanja je fakultativno, za razliku od akcionarski" drutava7 e% :arijanta 88 je <F, koje ima odreene specifinosti ali je najizrazitija ona koja predvia mogunost da jedini osniva za o!aveze tog drutva odgovara neogranieno solidarno. f% 88 za svoje o!aveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom, a lanovi drutva ne odgovaraju za o!aveze drutva.

Pravna priroda. 8vdje postoje 1 s"vatanja, 3. 2. 3. 88 predstavlja pose!nu vrstu ortakog drutva, mada se ne negira i znaaj kapitala. 8vo s"vatanje nije moglo pokazati da je 88 ortako drutvo, ve njegova pose!na vrsta7 88 je pose!na vrsta akcionarskog drutva, tj. ulazi u kategoriju drutva kapitala7 88 je po svojoj pravnoj prirodi drutvo sui generis. (jegova pravna priroda je mjeovita.

Uporedna prava, kao i nae, zakonom izdvajaju ovo drutvo i pose!no ga reguliu, iz ega se moe zakljuiti da je ono pose!an tip trgovakog drutva. "snivanje. *a osnivanje opeg tipa 88 vai normativni sistem. Elementi koncesionog sistema postoje kod osnivanja drutava za upravljanje investicionim fondovima, kod strani" ulaganja i rada u slo!odnim zonama. Uslovi za osnivanje drutva su osnivaki ugovor, uplata osnovne glavnice i upis drutva u registar. 8snivaki ugovor ima karakter privatno0pravnog akta. )oraju ga potpisati svi osnivai. 8!avezni elementi ugovora su, - imena osnivaa, firma i sjedite drutva, djelatnost odnosno predmet poslovanja7 - odred!e o kapitalu / iznos osnovne glavnice, nain poveanja i smanjenja, ulozi i nain nji"ovog unoenja, raspolaganje udjelima7 - prava i o!aveze osnivaa / do!it, pravo glasa, uee u upravljanju i voenju drutva, uplata uloga, davanje sporedni" inid!i itd7 - podjela do!iti, snoenje poslovni" rizika i pokrivanje gu!itaka drutva7 - upravljanje drutvom i voenje poslova drutva7 - nain rjeavanja sporova7 - snoenje trokova i posljedice neuspjelog osnivanja7 - prestanak lanstva u drutvu, promjena o!lika i prestanak drutva7 - trajanje i raskid ugovora7 - mjerodavno pravo i jezik ugovora $ako je u pitanju strani osniva%. ;znos osnovne glavnice iz ugovora mora !iti u cjelosti uplaen prije upisa u sudski registar. 8pi minimum osnovne glavnice je 3I.III9), a pose!nim zakonom se moe odrediti i vii iznos. #ako je za drutva za upravljanje fondovima minimalni iznos osnovne glavnice 3 milion 9), koji se u cjelosti uplauje u novcu. 8d trenutka upisa u sudski registar drutvo stie pravnu i poslovnu sposo!nost.

25

Statut D"" nije uslov za osnivanje drutva, ali se mora deponovati kod registracionog suda u roku od 6I dana nakon upisa drutva u registar. ;zmjene i dopune statuta se takoe deponuju kod suda. 8!ligatorni sadraj statuta je slijedei, 3. firma, sjedite i djelatnost drutva7 2. iznos osnovne glavnice i udjeli / vrsta i veliina, raspolaganje, povlaenje, nasljeivanje, ogranienja u prenosu itd7 1. podjela do!iti, snoenje poslovni" rizika i gu!itaka u poslovanju7 5. upravljanje i voenje poslova drutva7 ?. participacija radnika u upravljanju7 6. unutranja organizacija drutva7 E. istupanje i iskljuenje lana7 G. promjena o!lika, statusne promjene i prestanak drutva7 H. izmjene i dopune statuta. ,movinskopravni odnosi u dru tvu i prema treim licima ,movina i osnovna !lavnica D"". 8snovna glavnica $osnovni kapital% predstavlja imovinu izraenu u novcu koja je utvrena ugovorom o osnivanju, statutom formirana iz uloga osnivaa i podijeljena na udjele. 8snovna glavnica se redovno upisuje u sudski registar i podlijee naelu pu!liciteta. 8!zirom da nema sukcesivnog osnivanja drutva, nema ni mogunosti djeliminog konstituiranja osnovne glavnice. 'oveanje osnovne glavnice moe nastati investiranjem i reinvestiranjem. 'od investiranjem se podrazumije0 va unoenje novi" uloga od strane novi" lanova, a reinvestiranje je poveanje uloga postojei" lanova. Ulozi. )inimalni iznos pojedinanog uloga je ?II9), a u svakom pojedinanom sluaju se ugovorom i statutom odreuje isina uloga pojedinano za svakog ulagaa $ulozi ne moraju !iti jednaki%, s tim to z!ir pojedinani" uloga ne moe !iti ispod zakonskog minimuma osnovne glavnice. Ulozi lanova su imovinska su!jektivna prava $vlasnitvo na stvarima, o!ligaciona prava, udjeli u drugom drutvu, novac%. Ulozi ne mogu !iti u radu. 'ojedinani ulozi se, kao i osnovna glavnica, izraavaju u novcu. (aturalne uloge procjenjuje ovlatena organizacija ili strunjak. U sluaju da se nakon upisa drutva u sudski registar, steaja ili likvidacije ustanovi da je dio uloga precijenjen ili potcijenjen, moe se traiti nji"ovo usklaivanje sa realnom vrijednou. *a"tjev moe podnijeti svaki lan drutva putem tu!e actio pro socio. Sporedne $inid#e $lanova u korist dru tva. Ugovorom o osnivanju drutva mogu se predvidjeti o!aveze lanova na vrenje sporedni" inid!i u korist drutva. Bitno je napomenuti da imovinski efekti takvi" inid!i ne ulaze u osnovnu glavnicu drutva, niti predstavljaju poveanje uloga lanova. &poredne inid!e o!ino imaju imovinski karakter i sastoje se u nekom davanju, a mogu se sastojati i od vrenja neki" radnji u korist drutva, kao i od neinjenja $npr.odricanje od konkurisanja drutvu%. Udjeli i raspola!anje udjelima. 9od 88 se na udjele ne izdaju akcije, ve odgovarajue pisane isprave koje nemaju o!iljeja "artije od vrijednosti. ;nae, ovo drutvo, kao i drutvo personalnog tipa, moe emitirati "artije od vrijednosti kojima se ne stie participacija u upravljanju drutvom $mjenica, ek, o!veznica, komercijalni zapis, certifikat%. akle, kod ovog drutva ne dolazi u o!zir raspolaganje udjelima prenosom "artija od vrijednosti. 9ao i kod personalni" drutava, raspolaganje udjelima vri se putem cesije $ustupanja%, uz pristanak svi" ili odreene veine lanova drutva. Ustupanje se moe vriti unutar drutva, kao i prema treim licima.

2?

Povla$enje *amortizacija+ udjela $lana dru tva. 4eneralno polazite poslovnog prava o trgovakim drutvima jeste da lan drutva ne moe traiti povlaenje $amortizaciju% onoga to je uloio u drutvo. *akon o preduzeima ovu materiju u cjelosti preputa statutu. Ugovorom o osnivanju i statutom tre!alo !i predvidjeti razloge za povlaenje udjela, uslove pod kojima se povlaenje vri, o!like i uslove o!eteenja lana drutva, novi raspored udjela preostali" lanova, te nain donoenja odluke o povlaenju udjela. U$e e u do#iti i ostvarivanju dru!ih imovinskih prava. 'odjela do!iti je u sferi ugovorne autonomije, a ope pravilo je da lanovi uestvuju u podjeli do!iti srazmjerno visini svog uloga. U$e e u sno enju poslovnih rizika i pokrivanju !u#itaka dru tva. &noenje poslovni" rizika se u cjelosti regulie ugovorom o osnivanju i statutom drutva. @izike i gu!itke snose lanovi drutva u visini svoji" uloga koji su ogranieni, pa otuda i ograniena odgovornost. 'ritom se potuje princip jednakog tretmana, svi lanovi drutva snose posljedice srazmjerno visini svoji" uloga u drutvu. Za#rana konkurencije( kon&liktnost interesa i lojalnost dru tvu. *a!rana konkurencije se odnosi samo na lanove koji o!avljaju poslovodnu funkciju. 8ni ne mogu osnovati drugo drutvo koje o!avlja istu poslovnu djelatnost ili u takvom drugom drutvu o!avljati poslovodnu funkciju. *a!rana konkurencije traje za vrijeme o!avljanja poslovodne funkcije u drutvu i 3 godinu nakon prestanka. Ugovorom i statutom se klauzula o za!rani konkurencije moe proiriti. *akonom je lojalnost drutvu predviena kao o!aveza lanova ije se polje djelovanja precizira ugovorom o osnivanju drutva. Fojalnost se u pravno0te"nikom smislu esto odreuje kao za!rana nanoenja tete drutvu. U iroj varijanti, lojalnost ukljuuje za!ranu konkurencije i iskljuenje konfliktnosti interesa. ,movinskopravna od!ovornost dru tva i $lanova. *a svoje o!aveze 88 odgovara cjelokupnom imovinom, i iskljuivo ono moe !iti tueno. 88 moe odgovarati i za o!aveze drugi" drutava, ako je takvu odgovornost preuzelo pose!nim ugovorom. 8na mogu poticati iz osnova zajedniki" ulaganja, konzorcijalnog nastupanja, davanja jemstva, garancija i drugi" pravni" poslova. Jlan drutva ne odgovara za o!aveze drutva. (e moe !iti tuen, niti je aktivno legitimisan za tu!u protiv nekog lica za ispunjenje o!aveze koje to lice ima prema drutvu. 2ko osnivai drutva prije njegove registracije zasnuju odreene o!aveze sa ciljem osnivanja drutva, za nastale o!aveze e odgovarati solidarno, jer u trenutku nastanka o!aveza drutvo nije postojalo. Prestanak $lanstva( promjena o#lika dru tva i prestanak dru tva Prestanak $lanstva moe nastupiti iz voljni" razloga, nevoljni" razloga i smru, odnosno prestankom postojanja samog lana. *akonom o preduzeima ova materija je u cjelini preputena autonomiji osnivaa. Ugovorom i statutom potre!no je regulisati uslove, postupak i pravne posljedice istupanja i iskljuenja lana. ;skljueni, odnosno lan koji je istupio iz drutva, ima pravo na naknadu procijenjene trine vrijednosti svog uloga u trenutku istupanja odnosno iskljuenja. 9ao trenutak istupanja odnosno iskljuenja uzima se dan pravosnanosti odluke koja je o tome donesena. Promjena o#lika D"" moe nastati odlukom lanova, odnosno skuptine ili po sili zakona $ ex lege%. 8dluka se donosi na nain i po postupku koji su utvreni statutom drutva. 'o sili zakona promjene. 88 prestaje kad se !roj lanova svede na jednog. *akon nije odredio rok za o!avljanje ove

'romjena o!lika se upisuje u sudski registar. (ovonastalo drutvo preuzima prava i o!aveze pret"odnog.

26

(a prestanak D"" primjenjuju se opa pravila o prestanku trgovaki" drutava. 4.>. DRU8TVO JEDNOG LICA (DJL< JEDNO9LANO< INOKOSNO DRU8TVO) Pojam( osnivanje i speci&i$nosti <F je drutvo u svojini jednog lica, jedinog vlasnika. &pada u red =zatvoreni"> firmi koje su male ili srednje razvijene. 8no ustvari predstavlja varijantu 88. (jegove karakteristike su slijedee, a% osniva i vlasnik drutva je jedno lice / fiziko ili pravno, domae ili strano7 !% osnivaki i organizaciono0pravni akt drutva je odluka. &tatut nije o!avezan7 c% zakonski minimum osnovne glavnice je 3.III9)7 d% drutvom upravlja vlasnik, a odlukom o osnivanju poslovodstvo moe !iti povjereno jednom licu ili kolektivnom organu7 e% raspolaganje udjelima je slo!odno7 f% za svoje o!aveze drutvo odgovara cjelokupnom imovinom, ali e vlasnik odgovarati solidarno neogranieno ako =pro!ije> pravni su!jektivitet drutva. "snivanje. :ai normativni sistem. 8snivaki akt je odluka o osnivanju koja ima karakter privatno0pravnog akta. 8dluka o!avezno sadri, ime osnivaa, firmu i sjedite drutva, djelatnost, iznos osnovne glavnice, poslovodni organ, unutranju organizaciju, trajanje i prestanak drutva, nain izmjena i dopuna odluke. 'rema sudskoj praksi, osnivaki ulog mora !iti iskljuivo u novcu. ;znos osnovne glavnice mora !iti u cjelosti uplaen prije registracije drutva. Speci&i$nosti imovinskih odnosa kod D45. 8snovnu glavnicu ini jedan ulog i jedan udjel. 'ovlaenje cijelog udjela je nemogue, jer to znai prestanak drutva. o!it u cjelosti pripada vlasniku drutva. ,movinskopravna od!ovornost dru tva i jedino! vlasnika dru tva rutvo za svoje o!aveze odgovara cjelokupnom svojom imovinom. ;movina drutva, osnovna glavnica i kapital steen poslovanjem su odvojeni od line imovine vlasnika. U odreenim sluajevima, odgovornost moe !iti proirena i na jedinog vlasnika drutva. #o vai u sluaju pro!ijanja pravnog su!jektiviteta drutva, koje vlasnik moe uiniti svojim radnjama ili mijeanjem svoje imovine i imovine drutva. (adalje, ako je zloupotrije!io drutvo da !i otetio njegove povjerioce, ako je protivpravno opteretio imovinu drutva za svoje line poslove $jemstvo, "ipoteka itd%, te ako je smanjio imovinu drutva u svoju linu korist. 'roirenje odgovornosti jedinog vlasnika drutva se ogleda u tome to on za o!aveze drutva odgovara neogranieno solidarno. 4.?. AKCIONARSKO (DIONI9KO) DRU8TVO Pojam( zna$aj( karakteristike i pravna priroda 2kcionarsko drutvo je tip trgovakog drutva $poslovne organizacije% koji ugovorom formira najmanje ? lica, ija je osnovna glavnica podijeljena na dijelove koji su reprezentovani akcijama $dionicama% kao "artijama od vrijednosti, a za o!aveze u prometu drutvo odgovara cjelokupnom svojom imovinom. 8snovne karakteristike dionikog drutva su slijedee, a% )inimalni !roj osnivaa je ?, !ilo da se radi o fizikim ili pravnim licima7 !% )inimalni iznos osnovne glavnice je 2I.III 9), od ega najmanje 2?M mora !iti u novcu. *a finansijske institucije taj cenzus je znatno vii, za !anke je minimum ? miliona 9), za dd u osiguranju 3 milion ako su predmet poslovanja poslovi osiguranja ivota, a 2 miliona 9) ako drutvo o!avlja vie vrsta osiguranja ili o!avlja poslove reosiguranja. *a osnivanje drutva za upravljanje fondovima osnovni kapital je najmanje 3 milion 9).

2E

c% 8snovna glavnica podijeljena je na dijelove $jedinice0units% koji su predstavljeni akcijama $dionicama%, a one su investicione "artije od vrijednosti. d% 'romet akcijama je pravilo, a vri se na !erzama, drugim organiziranim tritima kapitala ili u slo!odnoj i neposrednoj pogod!i. e% *akon izriito za"tijeva da se u akcionarskom drutvu formiraju organi upravljanja, kontrole i poslovodstva, !ilo od akcionara ili na profesionalnoj osnovi $ovo drugo je u praksi redovno%. f% *a o!aveze stvorene u pravnom prometu drutvo odgovara cjelokupnom imovinom, a ulagai snose ogranien poslovni rizik / do visine svog uloga. g% Uz osnivaki akt, akcionarsko drutvo o!avezno mora imati statut koji se deponuje kod suda. 'rvi statut donosi osnivaka skuptina, a kasnije skuptina dioniara. Pravna priroda akcionarsko! dru tva. 'o svojoj pravnoj prirodi akcionarsko drutvo je pravno lice i to drutvo kapitala odnosno kapitalni tip drutva. 2kcionari nisu ili ne moraju !iti vezani za drutvo kao to je sluaj kod ostali" tipova7 nain sticanja kapitala emisijom i prodajom vlastiti" akcija karakteristika je samo ovog drutva7 promjena imaoca akcija nema uticaja na poslovanje drutva, pa je promet udjela slo!odan. "snivanje akcionarsko! dru tva "sniva$i mogu !iti domaa i strana fizika i pravna lica. 8sniva je svako lice koje potpie ugovor o osnivanju i otkupi osnivake akcije $dionice%. 2kcionari koji kupe akcije naredni" emisija postaju lanovi drutva, ali nisu osnivai. Uslovi za osnivanje akcionarsko! dru tva. (ae pravo kao osnovni sistem kod osnivanja akcionarskog drutva usvaja normativni sistem, a izuzeci postoje u zakonom odreenim sluajevima $dozvolu za osnivanje poslovne !anke ili za otvaranje organizacijskog dijela strane !anke u zemlji daje 2gencija za !ankarstvo7 odo!renje za rad dionikog drutva za osiguranje daje Ured za nadzor, odnosno )inistarstvo finansija, ako je ulog stranog osnivaa vei od ?IM osnovnog kapitala7 za osnivanje drutva za upravljanje investicionim fondovima i za osnivanje investicioni" fondova odo!renje daje 9omisija za vrijednosne papire%. 'ostoje 1 opa uslova za osnivanje dionikog drutva, zakljuenje pismenog ugovora, o!ez!jeenje osnovne glavnice i upis drutva u registar. 8snivaki ugovor ima karakter privatnopravnog akta. 8!avezni elementi su, 3. imena osnivaa, firma i sjedite drutva7 2. djelatnost drutva7 1. ukupan iznos osnovne glavnice $dio u novcu i naturi%, nain procjene uloga, poveanje i smanjenje osnovne glavnice, uee u osnovnoj glavnici7 5. odred!e o osnivakoj skuptini, ovlatenjima osnivaa do odravanja osnivake skuptine7 ?. trokovi osnivanja, pravne posljedice neupisivanja ili neuplaivanja akcija7 6. sadraj javnog poziva na otkup akcija $prospekta%7 E. uslovi i nain utvrivanja i podjele do!iti7 G. druga pitanja znaajna za osnivanje i poslovanje drutva. 8dred!e o dionicama nisu o!avezni elementi osnivakog akta, ve je to preputeno statutu drutva koji se donosi u roku od 6I dana od dana upisa drutva u sudski registar.

2G

)a$ini osnivanja dd su simultani i sukcesivni. Si!50("+i nain postoji kad osnivai $maksimalno 5I% ili odreeni krug kupaca !ez upuivanja javnog poziva na upis i uplatu akcija preuzmu sve akcije drutva koje se osniva. &matra se da su osnivai svoje akcije preuzeli u trenutku potpisivanja ugovora o osnivanju drutva. 9od simultanog osnivanja nije potre!na pret"odna dozvola 9omisije za vrijednosne papire, jer se radi o emisiji dionica putem zatvorene prodaje. 'rije upisa drutva u registar, osnivai su duni uplatiti ugovorom odreeni iznos osnovne glavnice, koji ne moe !iti manji od 2I.III 9). 'reostali dio iznosa iz ugovora osnivai uplauju u rokovima koji su odreeni u osnivakom aktu drutva, najee u nekoliko rata. &imultani nain osnivanja primjenjuje se pri osnivanju mali" i srednji" firmi. Upravljanje i voenje drutava koja su osnovana na ovaj nain ostaje u krugu osnivaa, to je nepovoljno za lica koja steknu akcije iz kasniji" emisija. 8sim toga, osnivai ne odgovaraju kasnijim lanovima drutva za organizaciju i upravljanje drutvom. S54.%-i/+i nain osnivanja postoji kad osnivai upute izvod iz prospekta i javni poziv za upis i uplatu dionica, uz pret"odno odo!renje 9omisije za vrijednosne papire. 8snovna glavnica drutva konstituira se iz uloga osnivaa i uloga drugi" lica koja su pri"vatila prospekt i javni poziv. *akoni redovno trae da jedan dio akcija o!avezno preuzmu osnivai, tj. ne mogu se sve osnivake akcije ponuditi javnoj prodaji. 9asnije emisije dionica se mogu u cjelini ponuditi javnosti. &ukcesivni nain osnivanja znatno je sloeniji i skuplji. 'ostupak o!u"vata pret"odno do!ivanje odo!renja od 9omisije za vrijednosne papire, a zatim o!javljivanje izvoda iz prospekta i javnog poziva. Uz za"tjev za do!ijanje odo!renja 9omisiji se mora prezentirati, - ugovor o osnivanju drutva7 - nacrt statuta7 - prijedlog prospekta, koji ukljuuje izjavu o investiranju i informacije o riziku i faktorima rizika7 - ispravu o upisu osnivaa u registar 9omisije7 - dokaz o uplati takse za odo!renje emisije. 9omisija u roku od 1I dana po prijemu za"tjeva odluuje da li e odo!riti emisiju ili ne. 'o do!ivanju odo!renja 9omisije, o!javljuje se javni poziv za upis i uplatu dionica u &lu!enim novinama CBi+ i najmanje jednom domaem dnevnom listu. <avni poziv je strogo formalan akt iji sadraj je propisan zakonom. 8n sadri odluku o emisiji odnosno izvod iz ugovora o osnivanju, te podatke o mjestu gdje se moe do!iti prospekt. Uz javni poziv se o!javljuje izvod iz prospekta ili prospekt. Upis akcija vri se potpisivanjem izjave koja se naziva upisnica, neposredno ili preko punomonika. 8!ino sadri, - !roj, vrstu i klasu akcija koje se upisuju, te nji"ove nominalne vrijednosti7 - izjavu upisnika da e cijenu akcija uplatiti u rokovima iz javnog poziva7 - izjavu da e odreeni iznos svake akcije ukljuujui i aggio uplatiti odma", odnosno do upisa drutva u registar. 'o svojoj pravnoj prirodi, javni poziv predstavlja opu, generalnu ponudu za zakljuenje ugovora. Upisnica je ustvari pri"vat ponude. a !i imala karakter pri"vata, ona mora potvrdno odgovoriti na sve elemente ponude. 'redajom upisnice zastupniku osnivaa, zakljuen je ugovor o ortakluku izmeu osnivaa i upisnika akcija. #rajanje tog ortakluka je privremeno, do trenutka registracije drutva. 8!aveze ortaka0osnivaa su da preduzmu sve radnje koje se po zakonu trae za osnivanje drutva, a o!aveze ortaka0upisnika akcija su da do momenta registracije drutva uplate iznose u skladu sa izjavom o upisu akcija. 8rtakluk prestaje registracijom akcionarskog drutva. 'reuzeta prava i o!aveze iz ortakog odnosa prelaze na registrovano drutvo koje ulazi u pravni odnos sa svakim upisnikom akcija.

2H

8dgovornost osnivaa iz ranijeg ortakog odnosa prestaje samo ako osnivaka skuptina u cjelini pri"vati izvjetaj o osnivanju drutva. U suprotnom, drutvu e solidarno neogranieno odgovarati oni osnivai z!og iji" propusta osnivaka skuptina nije pri"vatila izvjetaj u cjelini. U pravnoj teoriji poznat je i tzv.4/"0i@i4)/"+) )-+i/"+$%, koje nije pose!an nain osnivanja, jer i simultani i sukcesivni naini mogu !iti kvalifikovani. 9valifikovano osnivanje drutva postoji ako osnivai ugovore da svi ili neki od upisnika umjesto novcem svoje akcije plate ulogom u naturi $nekretnine, maine, oprema, prava industrijske svojine i sl%. 'o *akonu o preduzeima, na taj nain moe !iti konstituisano najvie N osnovne glavnice. Upis *supskripcija+ akcija vri se kod !anke $depozitara% koju angauju osnivai. ;zmeu osnivaa i !anke sklapa se pose!an ugovorni aranman. Banka moe na se!e preuzeti o!avezu da upie i preuzme preostali dio akcija koje ne !udu upisane. #ime se osnivau garantuje da e drutvo !iti osnovano. *a ovu garanciju !anka naplauje pose!nu $garantnu% proviziju. Upis akcija vri se na mjestima i u vrijeme naznaeno u javnom pozivu. 'o izvrenom upisu, odnosno isteku roka za upis, 9omisiji za vrijednosne papire dostavlja se pismeni izvjetaj. #aj izvjetaj kod zatvorene prodaje sainjavaju osnivai, a kod javne ponude depozitar. 8n sadri !roj upisani" i uplaeni" akcija. 9omisija po prijemu izvjetaja donosi rjeenje kojim proglaava da je javna ponuda uspjela, odnosno proglaava je neuspjelom. <avna ponuda se smatra uspjelom u sluaju kad su upisane sve ponuene akcije, te u sluaju kad je postupak upisa prekinut na legalan nain iako je upisan manji !roj od ponueni" akcija 2. @jeenje se dostavlja @egistru vrijednosni" papira i osnivaima. 8snivai su duni o!javiti izvjetaj o uspjeloj emisiji. Upisane dionice sa uplatama evidentiraju se u @egistru vrijednosni" papira, koji o!avlja i poslove uvanja i odravanja podataka o dionicama, kao i poslove prenosa. Uplata *otkup+ akcija vri se kod !anke kod koje je i o!avljen upis, u rokovima koji su odreeni osnivakim aktom. U odreivanju rokova osnivai su slo!odni, uz ogranienje da prije odravanja osnivake skuptine mora !iti uplaen iznos koji je unaprijed utvren i o!javljen a koji ne moe !iti ispod minimalnog iznosa osnovne glavnice. 2kcije se uplauju ulozima koji mogu !iti u novcu, stvarima i pravima. (ije doputen ulog u izvrenom radu ili uslogama. :rijednost uloga iskazuje se u 9). Uloge u naturi $stvari, prava% procjenjuju specijalizirane organizacije ili strunjaci $ovlateni procjenitelji%, kako ne !i dolo do potcjenjivanja ili precjenjivanja vrijednosti uloga. 8vi ulozi moraju !iti u cjelosti uneseni do trenutka registracije. &matra se da su stvari i prava uneseni u drutvo ako ono moe njima u potpunosti, slo!odno i trajno raspolagati. "stala pravila o uplati *otkupu+ akcija2 a% Uplata novani" uloga vri se na privremeni raun za deponovanje uplata. (iko nema pravo raspolaganja tim iznosima $ni osnivai%, sve do upisa drutva u registar. (akon toga, sredstvima raspolae organ ovlaten od osnivake skuptine7 !% 2ko upisnici ne unesu svoje uloge u roku koji je odreen osnivakim ugovorom, snose odgovarajue imovinske sankcije $odgovornost iz ortake zajednice%7 c% 9od prodaje dionica =iz prve ruke>, dionice se ne mogu prodavati ispod nji"ove nominalne vrijednosti $kako osnivake, tako i dionice naredni" emisija%. (ji"ov vlasnik i" kasnije moe prodavati po cijeni koju sam odredi. d% 2ko zakon i ugovor o osnivanju predviaju, akcionaru se uplata ili unoenje uloga moe odgoditi ili se on moe potpuno oslo!oditi te o!aveze7
2

*akon o vrijednosnim papirima, l.12,11

1I

e% 2ko se akcije prodaju iznad nji"ove nominalne vrijednosti, taj iznos preko nominalne vrijednosti $ aggio% ne ulazi u osnovnu glavnicu drutva, ve u rezerve drutva. f% 2ktom o osnivanju se za dioniare mogu predvidjeti dodatne o!aveze, u vidu novani" davanja. :rijednost takvi" davanja ne ulazi u osnovnu glavnicu drutva, pa time i ne utie na visinu udjela lana drutva. "sniva$ka skup tina se o!avezno saziva u roku od 3? dana od isteka roka koji je ugovorom odreen za upis i uplatu dionica. 9vorum ine akcionari koji su upisali najmanje ?IM osnovne glavnice. 2ko nema kvoruma ponavlja se sazivanje skuptine i nakon toga odluke se donose veinom glasova prisutni". 8snivaka skuptina utvruje da je osnovna glavnica upisana i uplaena u skladu sa ugovorom i javnim prospektom, usvaja izvjetaje o procijenjenim ulozima u naturi i nji"ovom unoenju, zatim izvjetaj o trokovima osnivanja drutva. &kuptina donosi statut drutva, !ira upravni i nadzorni od!or drutva, odo!rava ugovore osnivaa koji se odnose na osnivanje a zakljueni su do dana odravanja osnivake skuptine. 2ko osnivaka skuptina usvoji predloene dokumente, mogu se preduzeti radnje upisa drutva u registar. U suprotnom, vri se provjera i revizija svi" ili dijela dokumenata. Statut akcionarsko! dru tva, koji je usvojila skuptina, deponuje se kod suda u roku od 3? dana nakon odravanja skuptine. ;sto vai i za eventualne kasnije izmjene i dopune. #o je osnovni organizaciono0pravni akt akcionarskog drutva, iji sadraj ima prednost i nad samim osnivakim ugovorom. 'o zakonu, statut o!avezno sadri slijedee elemente, - firma, sjedite i djelatnost drutva7 - iznos osnovne glavnice, uloge, nji"ovo unoenje i procjenu, te pravila o poveanju i smanjenju glavnice7 - dionice / vrsta, klasa, serija, prava pojedini" akcionara, ogranienja u prenosu prava, sopstvene dionice i povlaenje dionica7 - nain i rokovi o!javljivanja javnog poziva za upis i uplatu akcija, posljedice zakanjenja i proputanja uplate7 - podjela do!iti i dividende7 - unutranja organizacija drutva, upravljanje, poslovodni organ, rukovoenje, o!avjetavanje akcionara7 - zatita manjine $minoriteta%7 - participacija zaposleni" u upravljanju7 - statusne promjene drutva7 - osnivanje i rad unutranje ar!itrae7 - nain izmjena i dopuna statuta7 - druga pitanja znaajna za rad i poslovanje drutva. Akcije *dionice+ Pojam i pravne karakteristike. :rijednosni papir je pisana isprava ili elektronski zapis koji sadri prava koja se !ez isti" ne mogu ostvariti ni prenositi. U pravnoj literaturi susreu se 1 znaenja pojma dionica $akcija%, 3. 2kcija kao dio osnovne glavnice kojim akcionar uestvuje u imovinskim interesima drutva7 2. 2kcija kao korporativni papir, tj. papir koji zakonitom imaocu daje odreena prava $imovinska prava, pravo na upravljanje i druga prava u skladu sa statutom drutva%7 1. 2kcija kao vrijednosni papir predstavljen pisanom ispravom ili elektronskim zapisom. P "/+% 4" "4(% i-(i4% &i)+i.% proizilaze iz njene funkcije kao korporativnog papira, a sastoje se u slijedeem,

13

a% ;zdavalac moe !iti iskljuivo registrovano akcionarsko drutvo ili komanditno drutvo na akcije. *a izdavanje akcija potre!no je pret"odno odo!renje 9omisije za vrijednosne papire, koju imenuje 'arlament7 !% 2kcija je dugoroni investicioni papir ija ekonomska funkcija jeste akumulacija kapitala. 2kcionar je investitor u drutvo i na !azi toga akcionarski odnos o!u"vata imovinskopravni odnos i upravljaki odnos. *asnivanjem ti" dvaju odnosa akcionar stie prava nad drutvom kao vlasnik. (a !azi ostali" "artija od vrijednosti $mjenica, o!veznica% zasniva se o!ligacionopravni odnos. ividendna dionica daje samo o!ligaciona prava. c% 2kcija je papir koji nosi varija!ilni pri"od $dividendu, superdividendu%, za razliku od o!veznice koja u principu nosi fiksni pri"od. 'ri"od akcionara zavisi od zarade drutva. d% 2kcija je, pored o!veznice, tipian trgovaki papir. )asovno se izdaje u serijama i ima svoju trinu vrijednost. e% ionica je prenosiv $negocija!ilan% papir kojim se vri mo!ilizacija kapitala. 'renosi se zakljuenjem pravnog posla o prenosu vlasnitva, o emu kupac izvjetava registar. :lasnitvo na dionici se stie danom upisa prenosa vlasnitva u registru dionica emitenta.

f% 2kcija je zamjenjiva "artija od vrijednosti $!itna je vrsta i o!im prava koja sadri, a ne serija i kontrolni !roj%. g% (a za"tjev i o troku imaoca, akcije iste klase izdate u serijama mogu se sjediniti u jednu ili vie, a mogu se i podijeliti u vie primjeraka manje nominalne vrijednosti $spajanje i podjela%7 "% 2kcija je nedjeljiva "artija od vrijednosti. 'rava iz nje se ne mogu dijeliti na vie lica. 2ko vie lica naslijedi akciju, nasljednici moraju odrediti punomonika koji e u nji"ovo ime vriti prava. 6itni sastojci akcije *dionice+ su, 3. 8znaka da se radi o dionici7 2. 8znaka klase, redni !roj emisije, serijski !roj7 1. Cirma i sjedite emitenta7 5. )jesto i datum izdavanja7 ?. (ominalna vrijednost7 6. Cirma, odnosno ime i pre!ivalite vlasnika akcije7 E. atum sticanja7 G. rugi elementi utvreni odlukom o emisiji. "#aveze i prava akcionara *dioni$ara+. S("+&" &+% )*"/%7% akcionara su, 3. Uplata nominalne vrijednosti akcije, pod uslovima utvrenim osnivakim ugovorom ili odlukom o emisiji7 2. Uplata odreenog iznosa prilikom upisa akcija ako se prodaju iznad nominalne vrijednosti $aggio%7 1. Unoenje naturalni" uloga u cjelini, a prije registrovanja drutva7 5. 'rijava sticanja vlasnitva na akcijama u registar vrijednosni" papira7 ?. 'ri"vatanje konverzije, denominacije, spajanja ili podjele dionica ako o tome drutvo donese odluku uz odo!renje 9omisije za vrijednosne papire7 6. Juvanje poslovne tajne / povjerljivi" informacija. &ankcije za sluaj neizvrenja ili neurednog izvrenja mogu se sastojati u plaanju kamata ili ugovorne kazne, kao i naknade tete. S("+&" &+" 1 "/" akcionara mogu se svrstati u 2 grupe / upravljaka i imovinska prava. Upravljaka o!u"vataju,

12

3. 'ravo glasa po principu 3 dionica / 3 glas7 2. Uee u radu skuptine drutva $lino ili putem punomonika%7 1. 'ravo uea u iz!oru upravnogKnadzornog od!ora $aktivno i pasivno%7 5. ;nformisanje o radu i poslovanju drutva i !itnim injenicama o svakom lanu organa upravljanja drutva7 ?. Uvid u isprave i dokumenta drutva o poslovanju7 6. 'o!ijanje odluka skuptine drutva7 E. &ticanje certifikata na dionice u vlasnitvu koje su evidentirane kod registra vrijednosni" papira, te uvid u vlastiti raun dionica. ;movinska prava ukljuuju pravo na dividendu, promet dionicama, te uee u podjeli ostatka steajne ili likvidacione mase u sluaju steaja ili likvidacije. P "/" i7+"& -("+&" &+i3 1 "/" stiu se pod drugaijim uslovima u odnosu na standardna. 'ravni osnov za takva prava moe !iti, postojanje ranije zasnovanog akcionarskog odnosa $vlasnitvo akcija iz ranije emisije%7 status kupca akcije $zaposlenik u tom akcionarskom drutvu, pose!na kategorija investitora%7 dionice koje se prodaju pod stroijim uslovima $npr. plaanje u gotovini, plaanje u cjelosti odma" po upisu i sl%. ijele se na 2 kategorije, prioritetna $preferencijalna prava% i prava zaposlenika. 'rioritetna $preferencijalna% prava imaju akcionari koji posjeduju povlatene akcije / kumulativne ili participativne. 8na se najee sastoje u prvenstvu naplate dividende i pravu na superdividendu, zatim pravo pree kupovine, pravo na gratis dionice, pravo na vie glasova $pluralni votum% itd. 'rava zaposlenika mogu se sastojati u jednostavnijem nainu sticanja dionica putem zatvorene prodaje, sticanje dionica uz popust ili !esplatno, garancija da e drutvo otkupiti njegove dionice po trinoj a najmanje po nominalnoj vrijednosti itd. )eutim, kategorija zaposleni" moe imati ogranienja u pogledu raspolaganja dionicama ili u pogledu prestanka prava po sili zakona. P "/" i-1)& +i/)" -("+&" &+i3 1 "/" / radi se o pravima koja se stiu na osnovu nevotirajue dionice $dividendne dionice%. :lasnici ovi" dionica imaju standardna imovinska prava, a nemaju pravo glasa. Emisija akcija *dionica+. 'ostoje 2 vrste emisije, javna ponuda i zatvorena prodaja. ;z!or vrste vri emitent, zavisno od ciljeva koji se ele postii i lica koja e kupovati dionice. <avna ponuda se o!avlja na osnovu javnog poziva za upis i uplatu akcija koji se upuuje neodreenom krugu lica, uz pret"odno odo!renje 9omisije za vrijednosne papire. *atvorena prodaja je prodaja koja se vri unaprijed odreenom kupcu $investitoru% ili grupi od najvie 5I kupaca. Emisija dionica o!avezno o!u"vata, donoenje odluke o emisiji7 za javnu ponudu pret"odno odo!renje 9omisije za vrijednosne papire, a kod zatvorene prodaje 9omisija se o!avjetava o emisiji7 zakljuenje ugovora izmeu emitenta i @egistra vrijednosni" papira u CBi+, te izmeu emitenta i !anke $depozitara%7 otvaranje privremenog rauna za deponovanje uplata prilikom kupovine dionica7 kod javne ponude o!javljivanje prospekta i javnog poziva za upis i uplatu akcija, te o!javljivanje rezultata javne ponude7

11

upis dionica u registar emitenta kod 9omisije i na raun kupca dionice kod @egistra vrijednosni" papira u CBi+.

8dluku o emisiji donosi skuptina drutva. 8!avezni elementi odluke $odreeni *akonom o vrijednosnim papirima% su, - naziv i sjedite emitenta, te njegova oznaka u registru kod 9omisije7 - naziv organa koji je odluku donio i datum odluke7 - podaci o dionicama, klasa dionica, redni !roj emisije, !roj i nominalna vrijednost, ukupan !roj emitovani" dionica iste klase, prava koja sadri dionica, nain prodaje, mjesto uplate i rok7 - zadravanje prava emitenta na prekid upisa i uplate, ako je predvieno7 - lice ispred emitenta ovlateno za emisiju i druge informacije u skladu sa propisima 9omisije. 9omisija za vrijednosne papire nadlena je za odo!ravanje javne emisije, a na za"tjev emitenta uz koji se o!avezno podnosi, odluka o emisiji, statut ili nacrt statuta drutva, isprava o upisu emitenta u registar kod 9omisije, prijedlog prospekta o dionicama koje se emituju, te dokaz o uplati takse. &adraj prospekta odreen je zakonom. 8n o!avezno sadri podatke o, - dionici kao vrijednosnom papiru $!roj, nominalna vrijednost, prava, mjesto i vrijeme upisa, pravo pree kupovine, ogranienja u kupovini i prometu itd%7 - pravnom statusu i vlasnitvu osnivaa $emitenta dionica%7 - djelatnosti kojom e se drutvo !aviti7 - poslovanju, imovini, zaduenosti, do!iti ili gu!itku te odgovornim licima. 2kcionarsko drutvo o!avezno vodi knjigu dioniara $glavnu matinu knjigu%. U nju se unose podaci o dioniaru, vrijednosti dionica, te procentualnom ueu u ukupnom !roju izdati" dionica i ukupnom !roju dionica sa pravom glasa. Promet dionica. 'ojam prometa dionica o!u"vata, kupovinu, prodaju i davanje u zalog dionica7 konverziju / konverzija je povlaenje svi" dionica jedne klase i nji"ovu zamjenu novim dionicama druge klase. enominacija je operacija kojom se vri povlaenje svi" dionica jedne nominalne vrijednosti i nji"ova zamjena jednakim !rojem novi" dionica iste klase, uz srazmjerno smanjenje nominalne vrijednosti7 spajanje i podjelu &pajanje dionica je operacija zamjene vie postojei" dionica jednom novom dionicom iste klase, ali vie nominalne vrijednosti. 'odjela je suprotna operacija .

'rovoenje navedeni" operacija vri se pod slijedeim uslovima, o!avijetenost / svi dioniari se o!avjetavaju u roku od G dana7 !rzina operacije / zamjena se provodi u roku od 1I do HI dana, raunajui od dana donoenja odluke emitenta7 javnost / o!javljivanje u &lu!enim novinama CBi+ i najmanje jednom dnevnom listu7 ouvanje integriteta osnovnog kapitala i fonda rezervi / ove kategorije se ne mogu mijenjati7 nepromjenjivost prava dioniara / prava dioniara ne mogu !iti umanjena, osim u sluaju spajanja kvotni" dionica7 nemogunost isplate / dionice povuene prilikom provoenja ovi" operacija ne mogu se isplaivati7 dejstva steaja ili likvidacije emitenta / operacije se ne mogu provoditi nakon otvaranja postupka steaja.

15

1lase i serije dionica. 9lase se odreuju prema sadraju prava koja nosi dionica. ionice koje sadre ista prava pripadaju istoj klasi. rutvo uz odo!renje 9omisije odreuje klase svoji" dionica. 8no moe istovremeno imati jednu ili vie klasa dionica. *akon o vrijednosnim papirima nije odredio klase dionica niti kriterije za nji"ovo razvrstavanje. 'rema teoriji anglosaksonskog prava, dionice se dijele na 5 osnovne klase i to, 3. 8!ine ili redovne dionice $common s"ares%7 2. 'referencijalne, odnosno prioritetne dionice $preferred s"ares%7 1. ionice !ez prava glasa ili dividendne $non0voting s"ares%7 5. ionice zaposleni" ili radnike dionice. U okviru klase preferencijalni" dionica, prema vrsti i o!imu preferencija postoje, preferencijalne kumulativne i preferencijalne nekumulativne, zatim preferencijalne participativne i preferencijalne neparticipativne, te dionice sa drugim specifinim pravima. 'referencijalne kumulativne dionice sadre pravo prvenstva u naplati dividende, zaostale i tekue za cijeli fiskalni period. 'referencijalne nekumulativne dionice daju ostala prioritetna prava $specijalna%, a u pogledu naplate dividendi iskljuivo za tekui fiskalni period. 'referencijalne participativne dionice u sutini daju pravo na veu dividendu u odnosu na dionice ostali" klasa $superdividenda ili superprofit%. 'articipativne dionice generalno ne daju prioritete u naplati dividende, pa moe !iti odreeno da se dividenda isplauje istovremeno ili nakon isplate dividende na redovne i kumulativne dionice. Vrste akcija0dionica. 'rema pozitivnom pravu, postoje 2 osnovna kriterija klasifikacije, nain odreivanja vrijednosti dionice i vrsta uloga. 'o nainu odreivanja evidentirane vrijednosti dionica, postoje 2 vrste, dionice sa nominalnom vrijednou i kvotne dionice. ionica sa nominalnom vrijednou sadri upisan novani iznos na koji ona glasi $npr.?I9)%. 8!ino se trgovakim zakonom odredi iznos nominalne vrijednosti dionice. U svijetu je praksa da se dionice emituju sa vrlo niskom nominalnom vrijednou. 9votna dionica ne sadri upisan nominalni iznos, ve iznos uea te dionice u osnovnoj glavnici drutva. #aj se iznos o!ino upisuje u vidu razlomka $npr. 3K3II.III osnovne glavnice%. 8va vrsta akcija nije naroito rasprostranjena, za to postoji nekoliko razloga, porezi kod prometa su vei, jedan !roj !erzi ne dozvoljava zvaninu kotaciju ovi" dionica itd. 'o vrsti uloga dionice se dijele na gotovinske i naturalne. 4otovinske se otkupljuju uplaivanjem novca, a naturalne unoenjem uloga u naturi. Poveanje i smanjenje osnovne !lavnice *osnovno! kapitala+ Poveanje osnovne !lavnice. 8vu materiju je *akon o preduzeima u cjelini prepustio statutarnom ureenju. #eorija i zakonodavstvo poznaju nekoliko naina poveanja osnovne glavnice, a% P)/%A"+$% )-+)/+% ,0"/+i.% +)/i! 50)7i!" # 8vo je standardni nain poveanja. 8dluku o poveanju donosi skuptina drutva veinom koja je odreena zakonom i statutom. 8!ino se trai da za odluku glasaju dioniari u ijem je vlasnitvu najmanje N osnovnog kapitala. *akoni redovno daju prvenstvo upisa novi" akcija postojeim akcionarima $pravo opcije%. #akoe je pravilo da su novi ulozi u novcu. !% U-0)/+) 1)/%A"+$% )-+)/+% ,0"/+i.% # 8!avlja se iskljuivo radi zadovoljenja odreeni" ciljeva koji su najee izriito odreeni zakonom. 8dluku takoe donosi skuptina, a za emisiju je potre!na dozvola 9omisije za vrijednosne papire. 8vaj vid emisije najee ide u o!liku zatvorene prodaje, a ulozi su redovno u novcu.

1?

c% P)/%A"+$% )-+)/+% ,0"/+i.% 1) )-+)/5 )&)* %+), 4"1i("0" # 8dluku donosi nadzorni od!or drutva, na osnovu ovlatenja iz statuta ili odluke skuptine. Uslovi koji se po imperativnim pravilima trae su redovno slijedei, statut ili odluka skuptine daje ovlatenje za poveanje kapitala7 iznos do kojeg se moe poveati osnovna glavnica je unaprijed odreen7 poveanje tre!a izvriti najkasnije u roku od ? godina po osnivanju drutva, a moe !iti najvie do O iznosa osnovne glavnice koji je postojao u trenutku donoenja statuta. d% P)/%A"+$% )-+)/+% ,0"/+i.% i7 4"1i("0" & 5'(/" (4"1i("0+% &)*i(i< %7% /i< +% "-1) %2%+% &)*i(i) # a !i se poveanje osnovnog kapitala moglo vriti iz rezervi, sam zakon predvia koji to najmanji iznos rezerve moraju da dostignu $npr.3K3I ili 3K2I vrijednosti osnovnog kapitala%, te da drutvo nije poslovalo sa gu!itkom. Smanjenje *redukcija+ osnovne !lavnice. *akon o preduzeima je za sluaj smanjenja osnovne glavnice predvidio zatitu povjerilaca i postupanje sa sopstvenim akcijama, dok je ostala pitanja prepustio statutarnom regulisanju. &manjenje osnovne glavnice se upisuje u sudski registar. 'ostoji nekoliko naina redukcije osnovnog kapitala. a% R%&)/+) -!"+$%+$% )-+)/+% ,0"/+i.% # 8dluku donosi skuptina drutva u kvorumu koji je odreen za poveanje osnovne glavnice. 'redvia se javno o!javljivanje odluke o smanjenju osnovne glavnice, uz poziv povjeriocima da prijave potraivanja $dospjela i nedospjela%. rutvo pret"odno mora izvriti isplatu dospjeli" potraivanja, a za nedospjela pruiti odgovarajue garancije, jer u suprotnom sud nee dozvoliti upis smanjenja osnovne glavnice. 2kcionarima se takoe prua o!ez!jeenje, ali nakon o!ez!jeenja povjerilaca. !% P)$%&+)-("/0$%+) -!"+$%+$% )-+)/+% ,0"/+i.% # 'reduzima se ako se smanjenje osnovne glavnice vri u svr"u pokrivanja gu!itka ili prenosa kapitala u rezerve drutva. 8dluka skuptine tre!a da sadri cilj smanjenja kapitala. 2ko se pokrivaju gu!ici, oni se prvo moraju sanirati iz rezervi, iz dijela koji prelazi zakonsku o!aveznu rezervu. #ek ako su rezerve nedovoljne, moe se ii na smanjenje osnovnog kapitala. 9od smanjenja kapitala do!it se ne isplauje akcionarima sve dok se ne pokriju gu!ici i ne namiri zakonski iznos rezervi drutva. c% S!"+$%+$% )-+)/+% ,0"/+i.% 1)/0"B%+$%! "4.i$" # 8vaj nain mogue je koristiti samo ako je u statutu drutva takva nared!a upisana $prinudno smanjenje% ili ako je drutvo steklo sopstvene akcije, pa te akcije nije prodalo u zakonski predvienom roku. ;zuzetno, odlukom akcionara odreene klase se akcije te klase mogu povui iako to nije !ilo predvieno statutom. 9lauzula u statutu o povlaenju akcija tre!a da je upisana $donesena% prije emisije akcija na koje se povlaenje odnosi. Sticanje sopstvenih akcija. 2kcionarsko drutvo moe stei sopstvene dionice, ukupno najvie do 3IM osnovne glavnice, to je praksa u uporednim sistemima. PPPPP 4.C. AKCIONARSKO (DIONI9KO) DRU8TVO 4.D. SPECIFI9NI OBLICI POSLOVNIE SUBJEKATA< DRUGA PRAVNA LICA I UDRUFIVANJE 4avno preduzee i zadru!a 4avno preduzee *kompanija+. U teoriji ne postoji jedinstvena definicija javnog preduzea. 'rema pravu EU, a to u principu vai i za nae pravo, javna preduzea su sva ona preduzea koja se !aziraju na sticanju svojine iz tzv.javne ruke i koja na osnovu finansijskog uea, odluivanja ili davanja saglasnosti, neposredno ili posredno sprovode vladajuu politiku.

16

9ao osnivai javnog preduzea mogu se pojaviti, - dravne organizacije $opina, grad, kanton, CBi+%7 - pravna i fizika lica, domaa ili strana na !azi privatnog kapitala7 - istovremeno o!lici dravne organizacije i privatnopravna lica na !azi mjeovite svojine. 8snivaki akt moe !iti odluka nadlenog organa ili ugovor. <avno preduzee se upisuje u sudski registar kao i svaki su!jekt poslovnog prava, sa statusom pravnog lica. 2ko javno preduzee ima o!lik nekog od trgovaki" drutava, tada u odnosu na visinu osnivakog kapitala vrijede zakonske odred!e o tom o!liku drutva. <avnim preduzeem upravljaju osnivai odnosno lanovi, srazmjerno ueu u kapitalu. U zavisnosti od pravnog o!lika, organi javnog preduzea su skuptina odnosno od!or osnivaa, upravni od!or i direktor. (ji"ova nadlenost je naelno ista kao i u privrednim drutvima opeg tipa. &pecifinost je u tome to se pose!nim propisom ili aktom osnivaa moe predvidjeti davanje saglasnosti ili odo!renja dravnog organa na planove razvoja, osnove poslovne politike, statut, odreene odluke, izvjetaje, statusne promjene i sl. 4eneralno, zakonsko ovlatenje drave postoji u pogledu kontrole ispunjenja javnog cilja $interesa, a distri!ucija nadlenosti dravni" organa prema javnom preduzeu utvruje se zakonom ili osnivakim aktima. *a svoje o!aveze javno preduzee odgovara svojom imovinom koja se formira od uloga osnivaa i po osnovu poslovanja $do!it%. <avna do!ra, prirodna !ogatstva, kao i do!ra u opoj upotre!i koja javno preduzee koristi po zakonu, ne mogu !iti predmet prinudnog izvrenja. Zadru!a je organizacija sa statusom pravnog lica, koja se formira ugovorom fiziki" lica i u kojoj svaki lan uestvuje neposredno i ravnopravno, sa ciljem da na principu uzajamne pomoi unapreuje i zatiti svoj ekonomski i drugi interes i stie do!it. 8pi tip zadruge osniva se ugovorom najmanje 1, a stam!ena zadruga ugovorom najmanje 1I lica. Ugovor se zakljuuje u pisanoj formi i u osnovi sadri sve elemente kao i ugovor o osnivanju trgovakog drutva. (akon zakljuenja ugovora i ulaganja kapitala odrava se osnivaka skuptina zadrugara, a potom vri upis u sudski registar koji ima konstitutivan karakter. )inimum kapitala odreuje se ugovorom. Ulozi mogu !iti u novcu stvarima ili pravima, ali ne i u radu. 'o svojoj pravnoj prirodi, zadruga predstavlja vrstu ortakluka graanskog prava. akle, ako se rjeenje odreeni" pitanja ne moe nai u zakonu ili osnivakom ugovoru, primjenjuju se pravila koja vae za ortakluk. ;movinu zadruge formiraju se iz uloga lanova i lica koji nisu lanovi zadruge, zatim od do!iti zadruni" preduzea iji je ona osniva, te iz osnova poslovanja zadruge. 8rgani zadruge su skuptina, nadzorni od!or i direktor. U pravnom prometu zadruga istupa u vlastito ime, a moe imati zastupnika ili komisiona ovlatenja u zastupanju interesa zadrugara. Lto se tie imovinske odgovornosti zadruge, vae 2 pravila, 3% za svoje o!aveze zadruga odgovara kompletnom imovinom7 2% 'ostoji ograniena solidarna odgovornost lanova zadruge do iznosa utvrenog ugovorom o osnivanju, ali samo za onaj dio o!aveza koji se nije mogao podmiriti iz imovine zadruge. o prestanka zadruge moe doi, odlukom skuptine $dvotreinska veina%, statusnim promjenama, steajem i na druge naine utvrene zakonom i statutom. *adruga se moe javiti kao osniva trgovaki" drutava i drugi" asocijacija i organizacija, to je i praksa u uporednom pravu. Udruivanje poslovnih su#jekata 7 komore i savezi

1E

Privredne komore su neprofitne asocijacije poslovni" su!jekata i drugi" lica koja o!avljaju privredne djelatnosti1. 8!razuju se na teritorijalnom principu kao privredne komore kantona i 'rivredna komora CBi+. Jlanovi komora su trgovaka drutva, institucionalizirani o!lici finansijskog kapitala, statusni o!lici povezivanja drutava, zadruge i individualni trgovci. Jlanovi takoe mogu !iti udruenja graana, fondacije i zadu!ine koje o!avljaju privrednu djelatnost, te drugi su!jekti na osnovu ulanjenja $o!razovne institucije, interesne organizacije itd%. 9omora vodi registar lanova koji ima karakter javne knjige. jelokrug rada komora po pravilu o!u"vata, saradnju sa dravnim organima pri donoenju propisa iz ekonomske o!lasti, kroz davanje miljenja i sugestija, kao i iniciranje mjera od stratekog interesa za privredni razvoj7 aktivnosti na podruju ekonomski" odnosa sa inostranstvom kroz saradnju sa dravnim organima, kao i vlastiti operativni angaman7 o!avljanje poslova javnopravnog karaktera $donoenje uzansi, izdavanje uvjerenja i drugi" isprava potre!ni" u meunarodnim i domaim poslovnim aranmanima lanova itd%7 mjere i aktivnosti na unapreenju i primjeni te"niki" i te"noloki" inovacija, te"niki" i normativni" standarda proizvoda, te zatite domai" proizvoda7 organiziranje edukacije i dokvalifikacija radnika za lanove, odnosno preduzea7 zastupanje interesa poslodavaca prilikom donoenja propisa u o!lasti rada, penzionog i zdravstvenog osiguranja, kao i pri zakljuivanju kolektivnog ugovora.

U okviru komora djeluju sudovi asti, koji postupaju u sluaju povrede poslovni" o!iaja, ugovora, trgovaki" pravila, uzansi i drugi" propisa. (ji"ov sastav, postupak i mjere koje mogu izrei utvruju se statutom komore. 8sim toga, u 'rivrednoj komori CBi+ djeluje stalna ar!itraa, ije odluke imaju snagu izvrnog naslova i o!javljuju se u sredstvima informisanja. 8snovni izvori finansiranja komora su lanarina, kotizacije i drugi izvori neprofitnog karaktera. Strukovne asocijacije. *akonom o privrednim komorama predvieno je da najmanje 1I pravni" lica iz iste ili srodni" djelatnosti mogu formirati strukovne $interesne% asocijacije. 8ne imaju status pravnog lica i registruju se kod suda. U okviru funkcija komora, strukovne asocijacije zastupaju interese svoji" lanova. Zadruni savezi predstavljaju asocijacije zadrugara 0 trgovaki" drutava, individualni" trgovaca, pravni" i fiziki" lica lanova zadruga. 8rganizuju se na teritorijalnom i strukovnom principu. 9antonalni i *adruni savez CBi+ imaju status pravni" lica i registruju se kod suda. 8snovne funkcije zadruni" saveza su, usklaivanje poslovni" i programski" ciljeva lanova, pruanje strune i druge pomoi, te edukacija kadrova.

=. PROMJENE< PRESTANAK< PRAVNI PROMET I REGISTRACIJA

=.1. UNUTRA8NJA ORGANIZACIJA< STTUSNE PROMJENE I PRESTANAK DRU8TVA Unutra nja or!anizacija dru tva Pojam dijelova dru tva. Unutranja struktura drutva kao skup organizacioni" dijelova, odreuje se statutom drutva. U praksi se najee koriste 2 metoda, 3% statutom se izriito utvruju dijelovi7 2% statut samo utvruje osnovne principe na kojima se organiziraju dijelovi, a nadzorni od!or i" svojim aktima formira i odreuje odnose izmeu nji".
1

)aterija regulisana *akonom o privrednim komorama u CBi+, &l.novine CBi+ !r.1?KHG

1G

Pravni status dijelova dru tva karakterizira slijedee, 3. nemaju status pravnog lica i ne mogu tuiti niti !iti tueni7 2. o!avljaju poslove iz domena registrovanog predmeta poslovanja drutva i nemaju svoju samostalnu djelatnost, niti pose!nu imovinu / sredstva kojima o!avljaju poslove dio su imovine drutva7 1. mogu, a ne moraju imati odreena ovlatenja za istupanje u pravnom prometu. U sluaju dileme, tre!a zakljuiti da ta ovlatenja nemaju7 5. su!jekt upisa u sudski registar su samo oni dijelovi drutva koji imaju ovlatenja za istupanje u pravnom prometu. U takvim sluajevima registrovani dio drutva istupa u pravnom prometu pod firmom drutva i svojim nazivom7 ?. nemaju vlastite organe upravljanja. )ogu imati rukovodno oso!lje kao pomona lica poslovodnog organa $uprave% drutva7 6. finansijski rezultati dijelova drutva mogu se odvojeno iskazivati u poslovnim knjigama, ali ulaze u !ilans drutva i iskazuju se kao do!itak ili gu!itak drutva7 E. dijelovi drutva se formiraju, spajaju, pripajaju ili ukidaju odlukama nadzornog od!ora7 G. nadzorni od!or ili unutranja ar!itraa rjeavaju eventualne sporove izmeu dijelova drutva. 8rganizacijski dio drutva $poslovna jedinica% predstavlja organski dio drutva koji je tako pravno statuiran da u cjelosti dijeli njegovu pravnu sud!inu. Statusne promjene Pojam. &tatusne promjene predstavljaju izmjene u ekonomskom i pravnom identitetu su!jekata, to ima odraza u pravnom prometu. 8vim promjenama dolazi do stvaranja vei" ili manji" su!jekata, jer se spajaju odnosno pripajaju, ili se cijepaju imovine postojei" pravni" lica. Zajedni$ke pravne karakteristike statusni" promjena izraavaju se u slijedeem, 3. 8dluke o statusnim promjenama donose ulagai ili skuptine, na nain utvren statutima7 2. onoenju odluka pret"ode o!imne radnje koje se ogledaju u donoenju plana reorganizacije, sastavljanju revizorskog izvjetaja, o!ez!jeenju garancija povjeriocima, zakljuivanju ugovora itd. 1. &pajanje ili pripajanje razliiti" tipova drutava uvijek povlai transformaciju, tj. promjenu o!lika postojeeg drutva i statusnu promjenu7 5. 'rovoenjem statusni" promjena dolazi do univerzalne sukcesije. (e dolazi do likvidacije imovine7 ?. &tatusne promjene za"tijevaju osiguranje i zatitu dioniara, odnosno lanova drutva, kao i drutava za"vaeni" promjenom, ukljuujui i zatitu povjerilaca. 6. 'ravni akti koje donose organi upravljanja drutava za"vaeni" transformacijom nemaju pravna dejstva prema treim licima7 E. &tatusne promjene proizvode pravna dejstva u trenutku upisa u sudski registar, kada se iz registra !riu drutva koja su prestala statusnom promjenom. "snovne vrste statusnih promjena su spajanje, pripajanje i podjela. &pajanjem dolazi do prestanka 2 ili vie drutava, od koji" nastaje jedno novo drutvo. &pojiti se mogu drutva istog ili razliiti" tipova. 8snovna pitanja koja se postavljaju pri ovoj statusnoj promjeni jesu zatita lanova i zatita povjerilaca. Lto se tie zatite lanova, primjenjiva su pravila o zatiti manjine / lan ili dioniar koji je glasao protiv odluke o spajanju imao !i pravo od drutva za"tijevati da otkupi njegov udio po trinoj cijeni. *a zatitu povjerilaca uporedna prava predviaju razliite mjere $pruanje garancija povjeriocima, odvojeno upravljanje aktivom do pruanja garancija da e o!aveze !iti izmirene itd%, dok je u naem pravu ta materija nedovoljno regulisana.

1H

'ripajanje je o!lik fuzije koji je mnogo ei u praksi. #om promjenom se jedno ili vie drutava pripaja nekom drugom drutvu, koje apsor!uje pripojena drutva. 'ripojena drutva prestaju postojati, a nji"ov pravni sljednik je drutvo kome su se pripojila. 'ripojiti se mogu drutva istog ili razliiti" tipova, s tim to u drugom sluaju dolazi u o!zir i primjena pravila o transformaciji. *atita akcionara i povjerilaca ostvaruje se na isti nain kao kod spajanja. 'odjela ili cijepanje je statusna promjena u kojoj od jednog drutva nastaje vie novi" manji" drutava. rutvo koje se dijeli prestaje postojati, a nastala drutva su njegovi univerzalni sukcesori. (ovonastala drutva po zakonu odgovaraju neogranieno solidarno za o!aveze svog pravnog pret"odnika. Prestanak poslovnih su#jekata Pojam i razlozi. U ekonomskom smislu, prestanak znai da je su!jekat prestao o!avljati poslovnu djelatnost. U pravnom smislu prestanak oznaava gu!itak pravnog su!jektiviteta, !ez o!zira na to da li je imovina tog su!jekta i dalje u funkciji ili ne. 8va dva prestanka se po pravilu podudaraju. ;zuzetak su statusne promjene i transformacija organizacijskog o!lika. @azlozi prestanka utvreni su imperativnim normama i mogu se podijeliti u 1 grupe, ekonomski, pravni i te"niki. Ekonomski razlozi se dalje mogu podijeliti u 2 podgrupe, 3. 8!jektivna nemogunost o!avljanja registrovane djelatnosti / nastaje kad prestanu postojati o!jektivni $prirodni i drugi% uslovi za vrenje privredne djelatnosti $rudarstvo, eksploatacija nafte i sl%. 'od pretpostavkom da je aktiva vea od pasive, provodi se postupak likvidacije7 2. Uzroci trine, finansijske i poslovne prirode / postoje u sluaju kad je poslovni su!jekt trajnije nesposo!an za plaanje. #o je naelno onda kad u periodu od 1I dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novane o!aveze / insolventnost. U takvom sluaju provodi se steajni postupak. 'ravni razlozi su pravne injenice ili stanja u koja je doao poslovni su!jekt, kao to su, statusne promjene, nemogunost privatizacije na zakonom predvieni nain, presudom je utvrena nitavost upisa u sudski registar. @azlozi te"nike prirode se svode na nepostojanje odnosno prestanak postojanja potre!ni" uslova $dodatni"% za poslovanje su!jekata. (ajee su ti uslovi utvreni podzakonskim aktima, a ukoliko nisu ispunjeni, administrativnu mjeru za!rane vrenja rada i djelatnosti donosi nadleni dravni organ. Ste$aj8 predstavlja zakonom utvreni postupak po kome se imovina prezaduenog poslovnog su!jekta $steajnog dunika% povjerava pose!nim organima, imenovanim od suda, koji unovavaju imovinu $steajna masa% radi namirenja njegovi" povjerilaca. &teajni postupak se nad dunikom provodi u 2 sluaja, 3. 2ko je trajnije nesposo!an za plaanje / smatra se da nesposo!nost za plaanje postoji ako dunik u periodu od 1I dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novane o!aveze. Jinjenica da dunik izmiruje neke od o!aveza ne znai da je sposo!an za plaanje7 2. 2ko je prezaduen / prezaduenost po zakonu postoji u sluaju kad imovina dunika ne pokriva njegove o!aveze $pasiva vea od aktive%. &teajni postupak provodi kantonalni sud na ijem podruju je sjedite steajnog dunika. 8!avezni organi u postupku su steajno vijee, steajni sudija i steajni upravnik, a fakultativni organ je od!or povjerilaca. (ajvii organ je steajno vijee, koje moe mijenjati odluke steajnog sudije i upravnika ako utvrdi da su one nezakonite.
5

)aterija regulisana *akonom o steaju i likvidaciji, &l.novine CBi+ !r.21KHG

5I

'ostupak se pokree prijedlogom koji mogu podnijeti, povjerioci, sam steajni dunik, te likvidacioni upravnik koji je u toku postupka likvidacije utvrdio da postoje uslovi za provoenje steaja. *a pokretanje steaja !anke, prijedlog moe podnijeti samo 2gencija za !ankarstvo. 'ostupak je "itan, a njegove specifinosti su slijedee, - ne moe se traiti povrat u prijanje stanje niti podnositi prijedlog za ponavljanje postupka7 - nije dozvoljena revizija7 - rokovi su kratki / za al!u po pravilu G dana, a za prigovor 17 - al!a i prigovor naelno ne odlau izvrenje7 - odluke se donose u formi rjeenja ili zakljuka. 9aze ste$ajno! postupka su slijedee, ") P %(3)&+i 1)-(51"4 # cilj pret"odnog postupka je utvrivanje ekonomsko0finansijskog stanja dunika, odnosno da li postoje uslovi za otvaranje steaja. 8va faza se moe zavriti donoenjem rjeenja o otvaranju steaja ili rjeenjem o o!ustavi postupka. (a pose!nom roitu koje zakazuje steajno vijee, moe doi do preuzimanja duga steajnog dunika, ali se prinudno poravnanje u ovoj fazi ne moe zakljuiti. *) O(/" "+$% -(%B"$+), 1)-(514" # &teajno vijee donosi odluku o otvaranju steaja u formi rjeenja koje se o!javljuje u &lu!enim novinama CBi+ i slu!enom glasniku kantona. @jeenje se dostavlja, predlagau, steajnom duniku, instituciji platnog prometa i javnom tuiocu. Jinjenica otvaranja steaja se upisuje u javne knjige, sudski registar, zemljine knjige i registar prava industrijske svojine. 'ovjerioci koji se o!avjetavaju putem javnog oglasa, duni su u roku od 1I dana od dana o!javljivanja oglasa prijaviti svoja potraivanja. 'osljedice otvaranja steajnog postupka su slijedee, 3. 'restaju prava poslovodnog organa i u te funkcije uvodi se steajni upravnik7 2. 'restaju radni odnosi zaposleni", osim oni" koje zadri steajni upravnik7 1. Cormira se steajna masa od ukupne imovine steajnog dunika, osim imovine na kojoj je steeno razluno pravo7 5. 4ase se rauni dunika i otvara novi raun nakoji se prenose sredstva sa ugaeni" rauna7 ?. U firmu dunika dodaje se oznaka =u steaju>7 6. (edospjela potraivanja prema steajnom duniku smatraju se dospjelim7 E. 'ovremena davanja se pretvaraju u jednokratna novana potraivanja7 G. 'restaju tei kamate na potraivanja koja se izmiruju iz steajne mase7 H. 'rekida se zastara potraivanja od steajnog dunika. *astara dunikovi" potraivanja ne tee 3 godinu od dana otvaranja steaja7 3I. 'rotiv steajnog dunika ne moe se izvriti individualna mjera o!ez!jeenja niti prinudnog izvrenja7 33. :ri se prinudna kompenzacija dunikovi" potraivanja sa potraivanjima povjerilaca, osim u sluajevima izriito predvienim zakonom7 32. 'restaju nalozi steajnog dunika koji se odnose na imovinu koja ini steajnu masu7 31. 'restaju ponude izmeu dunika i trei" lica ako nisu pri"vaene do dana otvaranja postupka7 35. 'rodavac ili komisionar mogu za"tijevati povrat ro!e isporuene steajnom duniku koji nije u cjelosti platio cijenu. 8sim navedenog, postoji mogunost po!ijanja pravni" radnji steajnog dunika koje su preduzete u posljednjoj godini prije otvaranja steaja. 2ktivnu legitimaciju imaju povjerioci i steajni upravnik. #u!a se moe podnijeti u roku od 2 godine od dana otvaranja steaja, a najkasnije do zakljuenja steajnog postupka.

53

U steaju se javlja kategorija razluni" i izluni" prava. @azluno pravo je pravo povjerioca ije je potraivanje o!ez!ijeeno najkasnije 6I dana prije otvaranja steajnog postupka. 8!ez!jeenje se sastoji u "ipoteci, zalogu na pokretnim stvarima, potraivanjima, pravu retencije ili pravu prvenstvene naplate. ;z imovine steajnog dunika se formira pose!na steajna masa za namirenje ovi" povjerilaca. ;zluna prava su prava trei" lica da trae izuzimanje odreeni" stvari $ne prava ili novca% iz steajne mase. @adi se o stvarima koje ne pripadaju steajnom duniku, ali su se nale u njegovom posjedu u trenutku otvaranja steaja. .) P i$"/0$i/"+$% i i-1i(i/"+$% 1)( "6i/"+$" - 'ovjerioci svoja potraivanja prijavljuju pismeno, navodei iznos i pravni osnov potraivanja. ;sto vai za razlune i izlune povjerioce, kao i solidarne dunike i jemce. 'rijavljena potraivanja ispituje steajno vijee, uz uee steajnog upravnika, povjerilaca i drugi" lica koja mogu dati relevantne podatke o postojanju i visini prijavljeni" potraivanja. &) K)+/% 7i$" &5,)/" i0i 1 )&"$" -(%B"$+), &56+i4" # (a osnovu procjene i plana konverzije dugova, pret"odno pri!avljene saglasnosti povjerilaca i miljenja steajnog upravnika, vijee moe odluiti da se izvri pretvaranje potraivanja u trajne uloge ili da se dunik kao pravno lice proda. 'rodaja dunika ne moe se izvriti dok se pret"odno povjerioci ne izjasne o konverziji dugova. 'rodaja se inae o!avlja javnom dra!om ili neposrednom pogod!om, a do!ivena sredstva ulaze u steajnu masu. %) U+)/B"/"+$% i!)/i+% moe se vriti pojedinanom prodajom dijelova imovine, po pravilu javnim nadmetanjem. 'rije izlaganja javnoj prodaji, vjetak vri procjenu, a poetna cijena ne moe !iti nia od O procijenjene vrijednosti. 2ko se imovina ne uspije prodati, steajno vijee odo!rava niu cijenu. 2ko se ne proda ni nakon toga, vri se nova procjena. 2ko se ni nakon toga ne proda, imovina se pojedinano prodaje povjeriocima ili se u krajnjoj liniji predaje ulagaima ili zakonom odreenom organu. @) N"!i %+$% 1)/$% i0"." # &teajna masa koja se dijeli povjeriocima naziva se dio!na masa. 8na se do!iva kad se iz steajne mase izdvoje trokovi postupka u koje ulaze i plae zaposleni" koje nisu isplaene do dana otvaranja steajnog postupka. 'otraivanja povjerilaca se isplauju srazmjerno. ;zuzetak je u sluaju steaja ili likvidacije !anke, kada se isplata vri po redoslijedu prioriteta koji je odreen *akonom o !ankama $l.61%. ,) Z"40$5B%+$% -(%B"$+), 1)-(514" i 51i- 5 -5&-4i %,i-(" # (akon glavne dio!e, steajni upravnik podnosi izvjetaj steajnom vijeu, koje donosi rjeenje o zakljuenju steajnog postupka. @jeenje se o!javljuje u &lu!enim novinama CBi+ i slu!enom glasniku kantona, a danom upisa tog rjeenja u sudski registar steajni dunik se !rie iz registra i prestaje postojati. Prinudno poravnanje u ste$aju. 'rinudno poravnanje je zakonom utvreni postupak koji na prijedlog povjerilaca ili dunika provodi steajno vijee u toku trajanja steajnog postupka. 'rijedlog se moe staviti od dana otvaranja postupka do roita za raspravu po nacrtu za glavnu dio!u. Dilj prinudnog poravnanja je da se steajni postupak o!ustavi i steajni dunik ostane, s tim da se povjerilac namiri u odreenom iznosu. akle, cilj je da se insolventni poslovni su!jekt zatiti od propadanja. 'rijedlog za prinudno poravnanje naroito sadri procenat koji se povjeriocima nudi za izmirenje nji"ovi" potraivanja i rokove plaanja. U tom smislu, zakonska pravila su slijedea, a% (ajmanje 1?M iznosa potraivanja, ako je plaanje u roku od 3 godine7 !% (ajmanje ?IM od iznosa potraivanja, ako je plaanje u roku od 2 godine7 c% 2ko je plaanje potraivanja u punom iznosu, rok za isplatu ne moe !iti dui od 1 godine.

52