Tower 6

Tower 6
Upute za rad sa programom
Copyright (c) Radimpex * PLAN B * http:// www.plan-b.hr * e-mail: info@plan-b.hr * Tel. 098-231-415
Sadraj
1. UVOD ......................................................................................................... 1 1.1 1.2 Potrebna konfiguracija raunala ................................................................1 Instalacija programa ...............................................................................9
Pojedinana instalacija programa ................................................................... 9 Mrena instalacija ...................................................................................... 15
1.2.1 1.2.2
1.3 1.4 1.5
De-instalacija programa ........................................................................ 22 Pokretanje programa ............................................................................ 23 Osnovna koncepcija i organizacija programa............................................. 24
2. GRAFIKO SUELJE.................................................................................. 25 2.1 2.2 2.3 2.4 Izgled zaslona ...................................................................................... 25 Raspored i veliina prozora za crtanje...................................................... 27 Rad sa prozorima ................................................................................. 30 Aktiviranje naredbi ............................................................................... 32
Ponavljanje i prekidanje naredbi .................................................................. 33 Izbor podnaredbi sa naredbene linije ............................................................ 33 Transparentne naredbe............................................................................... 34 Rad sa dijalog box-ovima............................................................................ 34
2.4.1 2.4.2 2.4.3 2.4.4
2.5
Izbor toaka ........................................................................................ 43

Slobodan izbor toaka ................................................................................ 46 Ortogonalni i polarni izbor toaka ................................................................. 46 Relativan unos toke zadavanjem jedne koordinate ........................................ 48 Izbor toaka zadavanjem koordinata ............................................................ 49 Izbor toaka preciznim pogaanjem (OSNAP - kriteriji) ................................... 51 Izbor toaka odabiranjem ........................................................................... 54
2.5.1 2.5.2 2.5.3 2.5.4 2.5.5 2.5.6
2.6
Crtanje poligonalne linije ....................................................................... 54

Crtanje proizvoljne poligonalne linije ............................................................ 55 Crtanje pravokutnika.................................................................................. 56 Crtanje kruga............................................................................................ 59 Postavljanje polilinije po obodu iscrtane konture ............................................ 60 Offset ...................................................................................................... 61
2.6.1 2.6.2 2.6.3 2.6.4 2.6.5
2.7
Zoomiranje dijelova crtea..................................................................... 61

Zoom prozor ............................................................................................. 62 Zoom prethodni......................................................................................... 62
2.7.1 2.7.2
2.7.3 2.7.4 2.7.5 2.7.6
Zoom pomakni .......................................................................................... 63 Dinamiki zoom ......................................................................................... 63 Zoom sve ................................................................................................. 64 Dinamiki zum na kotaiu mia .................................................................. 64
2.8 2.9
Odabir elemenata crtea........................................................................ 65 Naredbe za rad sa elementima crtea ...................................................... 71

Brisanje ................................................................................................... 72 Kopiranje.................................................................................................. 72 Kopiranje u nizu (Array) ............................................................................. 72 Ogledalo................................................................................................... 75 Rotacija.................................................................................................... 76 Pomicanje................................................................................................. 76 Skraivanje (Trim) ..................................................................................... 77 Produivanje (Extend) ................................................................................ 77 Razvlaenje (Stretch) ................................................................................. 78
2.9.1 2.9.2 2.9.3 2.9.4 2.9.5 2.9.6 2.9.7 2.9.8 2.9.9
2.9.10 3D Kopiranje u nizu (3D Array).................................................................... 78 2.9.11 3D Ogledalo .............................................................................................. 79 2.9.12 3D Rotacija ............................................................................................... 79 2.9.13 Obnavljanje crtea (Undo/Redo) .................................................................. 80 2.9.14 Spajanje kontura ....................................................................................... 80 2.9.15 Razdvajanje kontura .................................................................................. 81
2.10 Vidljivost ............................................................................................. 82

2.10.1 Podeavanje vidljivosti po tipovima elemenata (Vidljivost) ............................... 82 2.10.2 Podeavanje vidljivosti odabirom (Sakrivanje) ............................................... 93
2.11 Naredbe za rad sa nivoima (menu Nivo) ................................................ 98

2.11.1 Ureivanje nivoa (Edit)............................................................................... 99 2.11.2 Izbor tekueg nivoa ................................................................................. 102 2.11.3 Lokalni koordinatni sustav nivoa ................................................................ 103 2.11.4 Ubacivanje ranije kreirane ploe na nivo (Ubaci) .......................................... 104 2.11.5 Zamjena geometrije ploa (Zamjena) ......................................................... 106 2.11.6 Izvoz sklopova u ravninski model (Izvoz) .................................................... 107 2.11.7 Generiranje prostornog modela (Generiranje) .............................................. 108
2.12 Naredbe za rad sa okvirima (menu Dispozicija) ................................... 110

2.12.1 Kreiranje novog okvira (Novi) .................................................................... 111 2.12.2 Promjena imena okvira (Preimenuj) ........................................................... 112 2.12.3 Izbor tekueg okvira ................................................................................ 114 2.12.4 Lokalni koordinatni sustav okvira ............................................................... 115 2.12.5 Cilindrini okviri....................................................................................... 116
2.12.6 Naredbe za rad sa okvirima ....................................................................... 120 2.12.7 Generiranje okvira ................................................................................... 120
2.13 3D Grafika kontrola (meni 3D pogled) ............................................... 121

2.13.1 Rotacija izometrijskog prikaza (Orbit) ......................................................... 122 2.13.2 Renderirani prikaz modela (Render) ........................................................... 123 2.13.3 Pogled kamerom (Kamera) ....................................................................... 124 2.13.4 Promjena poloaja kamere (Poloaj kamere) ............................................... 125 2.13.5 Ortoganalne projekcije izometrijskog prikaza ............................................... 127 2.13.6 Poloaj tekueg 2D prikaza (Tekui 2D prikaz)........................................... 128 2.13.7 Samo tekui 2D prikaza ............................................................................ 129
2.14 Naredbe za promjenu tekueg prikaza u prozoru 2D pogled (menu 2D pogled) ............................................................................. 129
2.14.1 Definiranje pogleda .................................................................................. 130 2.14.2 Ureivanje liste pogleda ........................................................................... 132 2.14.3 Izbor tekueg pomonog pogleda ............................................................... 135 2.14.4 Izbor pogleda (Ctrl+W) ............................................................................ 137 2.14.5 Izvoz sklopova u ravninski model (Izvoz) .................................................... 138 2.14.6 Projekcije definiranih pogleda .................................................................... 138 2.14.7 Izbor toaka u definiranim pogledima ......................................................... 139 2.14.8 Vidljivost projiciranih ploa........................................................................ 139
3. UNOS PODATAKA ................................................................................... 143 3.1 Konstrukcija ...................................................................................... 143

Ploa/Zid ................................................................................................ 147 Otvori .................................................................................................... 153 Granini uvjeti......................................................................................... 153 Grede .................................................................................................... 162 Oslobaanje utjecaja................................................................................ 208 Mimoilaenje greda .................................................................................. 214 Baza masivnih i tankozidnih presjeka.......................................................... 215 Generiranje nosaa tankozidnog presjeka.................................................... 220 Povrinski leaj ....................................................................................... 223 3.1.1 3.1.2 3.1.3 3.1.4 3.1.5 3.1.6 3.1.7 3.1.8 3.1.9
3.1.10 Linijski leaj............................................................................................ 225 3.1.11 Tokasti leaj .......................................................................................... 229 3.1.12 3D povrine ............................................................................................ 236 3.1.12.1 3.1.12.2 3.1.12.3 Kupola ......................................................................................................................................... 239 Stoac ......................................................................................................................................... 241 Svod ............................................................................................................................................ 241
3.1.12.4 3.1.12.5 3.1.12.6 3.1.13.1 3.1.13.2
Spirala......................................................................................................................................... 241 Postojea povrina ................................................................................................................. 243 Ureivanje povrine............................................................................................................... 243 Definiranje faza graenja .................................................................................................... 251 Promjena faze graenja ....................................................................................................... 253
3.1.13 Faze graenja ......................................................................................... 246
3.2
Optereenje....................................................................................... 265
Definiranje sluajeva optereenja............................................................... 268 Definiranje kombinacija optereenja ........................................................... 271 Povrinsko optereenje............................................................................. 278 Povrinsko optereenje na evaluiranim povrinama ................................................ 285 Linijsko optereenje ................................................................................. 293 Tokasto optereenje ............................................................................... 298 Pomaci leajeva....................................................................................... 300 Temperaturni utjecaji u ploi ..................................................................... 301 Temperaturni utjecaji u gredi .................................................................... 302 Centrino naprezanje ............................................................................... 302
3.2.1 3.2.2 3.2.3 3.2.4 3.2.5 3.2.6 3.2.7 3.2.8 3.2.9
3.2.3.1
3.2.10 Pokretno optereenje ............................................................................... 305 3.2.11 Utjecajna linija ........................................................................................ 317 3.2.12 Prednaprezanje ....................................................................................... 319 3.2.12.1 3.2.12.2 Definiranje krajeva zadane linije prednaprezanja ..................................................... 325 Gubici sile prednaprezanja.................................................................................................. 325
3.2.13 Rezultanta .............................................................................................. 327 3.2.14 Konvertor optereenja .............................................................................. 328
3.3
Promjena i kontrola ranije unesenih podataka......................................... 332

Promjena setova...................................................................................... 332 Promjena lokalnog koordinatnog sustava linijskih elemenata (Promjena L.K.S.) 336 Promjena lokalnog koordinatnog sustava tokastih leajeva ........................... 339 Kontrola setova ....................................................................................... 342 Kontrola uneenih podataka ...................................................................... 348 Kontrola geometrije ................................................................................. 355 Promjena dijagonale povrinskih entiteta .................................................... 360
3.3.1 3.3.2 3.3.3 3.3.4 3.3.5 3.3.6 3.3.7
3.4
Naredbe za unos elemenata crtea koji nisu dio konstrukcije .................... 361
Pomone osi ........................................................................................... 362 Postavljanje osi ....................................................................................................................... 366 Brisanje osi ............................................................................................................................... 367 Promjena rastojanja izmeu osi ....................................................................................... 367 Pomaci osi ................................................................................................................................. 368 3.4.1.1 3.4.1.2 3.4.1.3 3.4.1.4
3.4.1
3.4.1.5 3.4.1.6 3.4.2 3.4.3 3.4.4 3.4.5 3.4.6
Promjena naziva osi .............................................................................................................. 368 Automatsko generiranje osi ............................................................................................... 370
Izbor layer-a za crtanje.......................................................................... 371 Crtanje pomonih linija............................................................................. 371 Ispis tekstova ......................................................................................... 372 Kotiranje crtea ....................................................................................... 374 Oznaka pozicije ....................................................................................... 376 Plan pozicija .............................................................................................................................. 376 Generiranje plana pozicija .................................................................................................. 379
3.4.6.1 3.4.6.2
3.5
Podeavanje parametara koje program koristi u svom radu (meni Setup)................................................................................... 383
Parametri ............................................................................................... 383 Prilagodba .............................................................................................. 393 Ikone ..................................................................................................... 408 Preice ................................................................................................... 413
3.5.1 3.5.2 3.5.3 3.5.4
3.6
Naredbe za rad sa datotekama ............................................................. 415

Otvaranje nove datoteke (Nova) ................................................................ 416 Uitavanje datoteka (Uitaj) ...................................................................... 417 Snimanje izmjena na crteu (Snimi) ........................................................... 418 Snimanje datoteka pod drugim imenom (Snimi kao) ..................................... 418 Uvoz ...................................................................................................... 419 Uitavanje crtea iz AutoCad-a (DXF Uvoz).................................................. 421 Izvoz geometrije u DXF format (DXF Izvoz) ................................................. 424 Podaci o projektu..................................................................................... 425 Kraj rada sa programom ........................................................................... 426
3.6.1 3.6.2 3.6.3 3.6.4 3.6.5 3.6.6 3.6.7 3.6.8 3.6.9
3.7
Prelazak u druge module programa ....................................................... 426
4. FORMIRANJE MREE KONANIH ELEMENATA ........................................ 427 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 Osnovni pojmovi ................................................................................ 427 Generiranje mree konanih elemenata ................................................. 428 Pogreke koje prekidaju proces generiranja............................................ 430 Ocjena kvaliteta izgenerirane mree konanih elemenata ......................... 432 Korekcija izgenerirane mree konanih elemenata................................... 433
Proguivanje mree ................................................................................ 433 Prorjeenje ............................................................................................. 436 Pomicanje vora ...................................................................................... 437
4.5.1 4.5.2 4.5.3
4.6 4.7
Podjela greda koje se nalaze izvan ploa (Podjela greda izvan ploa) ......... 437 Ostale naredbe................................................................................... 439
5. PRORAUN STABILNOSTI ...................................................................... 440 6. MODALNA ANALIZA................................................................................ 445 6.1 6.2 6.3 6.4 6.5 6.6 Proraun ........................................................................................... 445 Pogreke koje prekidaju proces prorauna ............................................. 451 Izbor tekueg tona ............................................................................. 452 Prikaz tekueg tona ............................................................................ 453 Animacija tekueg tona ....................................................................... 453 Kontrola postavljenih masa (Mase) ....................................................... 454
7. PRORAUN MODELA............................................................................... 461 7.1 7.2 7.3 Namjena i opis rada modula................................................................. 461 Pogreke koje prekidaju proces prorauna ............................................. 464 Naini prorauna ................................................................................ 466
Teorija I-og reda ..................................................................................... 467 Teorija II-og reda .................................................................................... 467 Proraun modela sa nelinearnim elementima ............................................... 468 Seizmiki proraun................................................................................... 469 EUROCODE................................................................................................................................ 472 HRN (Ekvivalentno statiko optereenje) ..................................................................... 476 HRN (Multi modalna analiza) ............................................................................................. 480 Ruski propisi (SNIP) .............................................................................................................. 483 vicarski propisi (SIA) .......................................................................................................... 485 Proizvoljna spektralna krivulja .......................................................................................... 489
7.3.1 7.3.2 7.3.3 7.3.4
7.3.4.1 7.3.4.2 7.3.4.3 7.3.4.4 7.3.4.5 7.3.4.6
8. OBRADA REZULTATA PRORAUNA ......................................................... 492 8.1 8.2 Namjena i opis rada modula................................................................. 492 Izbor tekueg sluaja optereenja ......................................................... 497
Kreiranje SRSS kombinacija ...................................................................... 498 Kreiranje kombinacija............................................................................... 500 Anvelope utjecaja .................................................................................... 501
8.2.1 8.2.2 8.2.3
8.3 8.4 8.5
Prikaz deformiranog modela ................................................................. 504 Suma reakcija .................................................................................... 507 Utjecaji u ploi - zidu .......................................................................... 507
Obiljeavanje izolinija (Legenda)................................................................ 521 Utjecaji u proizvoljnom presjeku (Presjek)................................................... 523 Utjecaji u ploi u zadanom LKS .................................................................. 529 Relativni progib ploa ............................................................................... 532
8.5.1 8.5.2 8.5.3 8.5.4
8.6
Utjecaji u gredama ............................................................................. 535

Pojedinani dijagrami ............................................................................... 536 Dijagrami po svim gredama ...................................................................... 544 Dijagrami u poprenom presjeku................................................................ 547 Prikaz utjecaja u gredama putem izolinija (Legenda)..................................... 552
8.6.1 8.6.2 8.6.3 8.6.4
8.7 8.8 8.9
Utjecaji u povrinskim leajevima (tlu) .................................................. 555 Utjecaji u linijskim leajevima .............................................................. 557 Reakcije leajeva................................................................................ 560
8.10 Utjecaji u indirektnim elementima......................................................... 564 8.11 Reduktor ........................................................................................... 568

8.11.1 Kreiranje reduktora.................................................................................. 568 8.11.2 Utjecaji u reduktoru ................................................................................. 570
8.12 Utjecajna linija ................................................................................... 571 8.13 Skaliranje utjecaja.............................................................................. 579 8.14 Skaliranje mjerila dijagrama ................................................................ 580 8.15 Koliine ............................................................................................. 581 8.16 Tekstualni prikaz rezultata statikog prorauna ....................................... 585 8.17 Generiranja izvjetaja za grupe entiteta................................................. 595 8.18 Trenutano uklanjanje prikazanih utjecaja sa zaslona (Reset) ................... 605 8.19 Numeracija vorova sa mree konanih elemenata .................................. 606 8.20 Kontrola setova .................................................................................. 606 8.21 Kreiranje projektne dokumentacije........................................................ 609
8.21.1 Izvoz grafikih blokova ............................................................................. 610 8.21.2 Izvoz blokova iz dijalog box-ova ................................................................ 617 8.21.3 Definiranje formata papira (Format papira).................................................. 617 8.21.4 Struktura grafikog dokumenta.................................................................. 637 8.21.5 Generiranje tekstualnih izvjetaja .............................................................. 640 8.21.6 Naredbe za rad sa blokovima u stablu......................................................... 653 8.21.7 Potpisi grafikih blokova ........................................................................... 666 8.21.8 Naredbe za rad sa listovima papira............................................................. 667 8.21.9 Prijelom strana u projektnoj dokumentaciji.................................................. 670 8.21.10 8.21.11 8.21.12 8.21.13 8.21.14 8.21.15 Naredbe za rad sa grafikim blokovima na papiru ...................................... 670 Uvoz grafikih blokova i tekstualnih izvjetaja iz drugih projekata ................ 676 Snimanje projektne dokumentacije ......................................................... 677 Ispis projektne dokumentacije ................................................................ 678 Izvoz u RTF.......................................................................................... 678 Povratak u modul za obradu rezultata prorauna ....................................... 679
8.21.16 8.21.17 8.21.18 8.21.19 8.21.20 8.21.21 8.21.22
Oporavak oteenih dokumenata ............................................................ 680 Tekui jezik izvjetaja ........................................................................... 680 Izvoz bloka u clipboard .......................................................................... 682 Izvoz vidljivog dijela bloka u clipboard ..................................................... 683 Izvoz bloka u Bitmap ili AutoCAD .DXF..................................................... 683 Izvoz tekstualnih rezultata u datoteku sa nastavkom *.txt ....................... 686 Direktni ispis pojedinanih crtea ............................................................ 687
9. Dimenzioniranje betonskih presjeka ...................................................... 688 9.1 9.2 9.3 Izbor propisa za dimenzioniranje (Propisi) .............................................. 688 Definiranje sheme kombinacija optereenje............................................ 690 Dimenzioniranje ploa ......................................................................... 695
Ulazni podaci .......................................................................................... 695 Ulazni podaci Globalni....................................................................................................... 696 Ulazni podaci Lokalni ......................................................................................................... 699 9.3.1.1 9.3.1.2 9.3.2 9.3.3 9.3.4 9.3.5 9.3.6 9.3.7 9.3.8 9.3.9
9.3.1
Proraun potrebne armature...................................................................... 700 Prikaz rezultata dimenzioniranja ................................................................ 701 Odabir armature ...................................................................................... 713 Automatsko generiranje podruja sa odabranom armaturom u ploama........... 723 Manipulacija sa podrujima armiranja ......................................................... 725 Kreiranje tekstualnog izvjetaja ................................................................. 727 Izvoz odabrane armature u ArmCad ........................................................... 732 Proraun pukotina u ploama .................................................................... 734
9.3.10 Proraun progiba u ploama ...................................................................... 737 9.3.11 Kontrola ploa na proboj ........................................................................... 742
9.4
Dimenzioniranje greda ........................................................................ 752

Ulazni podaci .......................................................................................... 752 Ulazni podaci Globalni....................................................................................................... 753 Ulazni podaci Lokalni ......................................................................................................... 757 9.4.1.1 9.4.1.2
9.4.1
9.4.2 9.4.3 9.4.4 9.4.5 9.4.6 9.4.7 9.4.8 9.4.9
Proraun potrebne armature...................................................................... 764 Prikaz rezultata dimenzioniranja ................................................................ 765 Odabir armature ...................................................................................... 767 Kreiranje tekstualnog izvjetaja ................................................................. 795 Izvoz odabrane armature u Armcad............................................................ 799 Proraun pukotina u gredama .................................................................... 803 Proraun progiba u gredama ..................................................................... 803 Prikaz pukotina i progiba u gredama........................................................... 805
9.5
Dimenzioniranje seizmikih zidova ........................................................ 808
9.6
Proraun presjeka............................................................................... 821
10. Dimenzioniranje elinih presjeka ....................................................... 825 10.1 Izbor propisa za dimenzioniranje .......................................................... 826 10.2 Mjerodavno optereenje ...................................................................... 827 10.3 Kontrola napona ................................................................................. 831 10.4 Ulazni podaci ..................................................................................... 834 10.5 Kontrola stabilnosti ............................................................................. 837 10.6 Prikaz rezultata .................................................................................. 838 10.7 Izvjetaj............................................................................................ 840 10.8 Izvjetaj za jedan presjek .................................................................... 842 10.9 Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa ................................................. 842 11. Dimenzioniranje drvenih konstrukcija ................................................. 844 11.1 Izbor propisa za dimenzioniranje .......................................................... 845 11.2 Mjerodavno optereenje ...................................................................... 849 11.3 Ulazni podaci ..................................................................................... 854 11.4 Kontrola stabilnosti ............................................................................. 860 11.5 Prikaz rezultata .................................................................................. 870 11.6 Izvjetaj............................................................................................ 873 11.7 Izvjetaj za jedan presjek .................................................................... 873 11.8 Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa ................................................. 874
1. UVOD
1.1 Potrebna konfiguracija raunala
Program Tower je potpuno samostalan grafiki program koji radi pod operativnim sustavima: Windows 2000, Windows XP i Windows Vista. Minimalna konfiguracija raunala je praktino odreena minimalnim zahtjevima ovih operativnih sustava, pa e program raditi na svim raunalima na kojima su instalirani i rade ovi operativni sustavi. Meutim, za ozbiljniji rad sa programom, poeljno je imati to vie raspoloive RAM memorije. Prostor na disku Sam program, nakon instalacije, na disku zauzima oko 50 MB prostora, pa je to ujedno i teoretski minimum potrebnog slobodnog prostora. Meutim za sam rad programa bie potrebno znatno vie prostora i njegova veliina zavisi od veliine i broja problema koji e se proraunavati. Veliina slobodnog prostora na disku utjee i na ukupnu raspoloivu virtualnu memoriju raunala o kojoj e biti vie rijei u daljnjem tekstu. Memorija U Windows okruenju, programi za svoj rad koriste tzv. virtualnu memoriju. Virtualnu memoriju sainjavaju RAM (standardna operativna memorija raunala) i tzv. swap file rezervirani prostor na disku. S obzirom na relativno mali kapacitet operativne memorije, Windows automatski rezervira odreeni prostor na disku (swap file) koji fiziki predstavlja poveanje operativne memorije. Te dvije memorije rade zajedno i predstavljaju jednu cjelinu virtualnu memoriju. S obzirom da je RAM memorija izuzetno brza, to se namee zakljuak da e na raunalu sa vie RAM memorije rad sa programom biti bri i lagodniji. Kao to smo ve na poetku ovog uputstva rekli, za ozbiljniji rad sa programom raunalo bi trebalo imati minimum 1 GB RAM memorije, a poeljno bi bilo i vie. Potrebna ukupna koliina virtualne memorije za rad programa, zavisi iskljuivo od sloenosti i veliine problema koji se rjeavaju. Kako je programu najvea koliina slobodne virtualne memorije potrebna pri samom proraunu utjecaja metodom konanih elemenata, moe se dogoditi da po aktiviranju prorauna program da upozorenje da nema dovoljno virtualne memorije. Poto je koliina RAM memorije fiksna, odnosno ima je onoliko koliko je ugraeno na raunalo, to praktino znai da veliina virtualne memorije zavisi iskljuivo od slobodnog prostora na disku. Rjeenje za ovakav problem je u rezerviranju veeg prostora na disku za swap file. Ako disk ima vie particija, ili na raunalu postoji vie diskova, obavezno treba naloiti Windows-u da swap file formira na disku (particiji) sa najvie slobodnog prostora. U daljnjem tekstu emo dati postupak provjere podeenosti veliine prostora na disku za kreiranje swap file. Podeavanje virtualne memorije za Windows 2000 Iz Start menija aktivirajte opciju Settings Control Panel.
U otvorenom prozoru, duplim klikom mia aktivirajte ikonu System, nakon ega e se otvoriti dijalog box System Properties.
Klikom mia preko opcije Advanced, otvorite ovu datoteku,
Aktivirajte naredbeno polje Performance options....
Za promjenu podataka o veliini virtualne memorije, aktivirajte naredbeno polje Change....
U prikazanim edit box-ovima, zadajte podatke kao na slici. Za prihvaanje novih vrijednosti aktivirajte naredbeno polje Set", a nakon toga pomou opcije OK izaite prvo iz ovog, a potom i iz ostalih prozora naredbe System. Podeavanje virtualne memorije - Windows XP Iz Start menija aktivirajte opciju Settings Control Panel System.
Klikom mia preko opcije Advanced, otvorite ovu datoteku,
Aktivirajte naredbeno polje Settings.
Za promjenu podataka o veliini virtualne memorije, aktivirajte naredbeno polje Change....
U prikazanim edit box-ovima, zadajte podatke kao na slici. Za prihvaanje novih vrijednosti aktivirajte naredbeno polje Set", a nakon toga pomou opcije OK izaite prvo iz ovog, a potom i iz ostalih prozora naredbe System. Za proraunavanje izuzetno velikih primjera, samo ogranienje Windows-a po pitanju maksimalne alokacije memorije od 2 GB moe biti prepreka. Ova granica se moe pomjeriti kod operativnog sistema Windows XP, sa 2 GB na 3 GB. Najbolje je napraviti novu konfiguraciju za podizanje Windows XP-a, i onda toj novoj konfiguraciji podesiti parametre. To se radi na slijedei nain: Iz Start menija aktivirajte opciju: Programs Accessories Command Prompt. Na naredbenoj liniji je potrebno zadati slijedeu instrukciju: bootcfg /copy /d "Windows XP - 3GB" /id 1 Na ovaj nain kreirana je jo jedna konfiguracija operativnog sistema koja je zasnovana na konfiguraciji broj 1, ali sa imenom Windows XP - 3GB. Zatim se unese: bootcfg /raw /3gb /id 2 Na ovaj nain smo prethodno kreiranoj konfiguraciji Windows XP - 3GB, dodali opciju za podrku veliine virtualne memorije od 3 GB. Da bi provjerili da je sve uraeno kako treba, treba otkucati bootcfg Nakon ovoga, na zaslonu bi se trebali pojaviti slijedei podaci: Boot Loader Settings -------------------Copyright (c) Radimpex * PLAN B * http:// www.plan-b.hr * e-mail: info@plan-b.hr * Tel. 098-231-415
7 timeout: 30 default: multi(0)disk(0)rdisk(0)partition(1)\WINNT Boot Entries -----------Boot entry ID: 1 Friendly Name: "Microsoft Windows XP Professional" Path: multi(0)disk(0)rdisk(0)partition(1)\WINNT OS Load Options: /fastdetect Boot entry ID: 2 Friendly Name: "Windows XP - 3GB" Path: multi(0)disk(0)rdisk(0)partition(1)\WINNT OS Load Options: /3gb Za povratak u Windows okruenje, sa naredbene linije command prompta otkucajte naredbu: Exit Prilikom slijedeeg starta (boot) Windows-a pojaviti e se dvije konfiguracije. Ako izaberete "Windows XP - 3GB" Tower e moi koristiti 3GB memorije. Na ovaj nain moi ete proraunavati i izuzetno velike primjere. Za detaljnije informacije moete koristiti Help sistem zaWindosXP Grafika kartica Rad programa je podran u svim standardnim rezolucijama koje su predviene za Windows aplikacije. Meutim, kako program u svom radu koristi i renderiran trodimenzionalni prikaz modela, to je neophodno da vaa kartica ima instaliran drajver koji podrava 16-bitne ili 32bitne boje. Ako to nije sluaj, program e nakon starta dati odgovarajue upozorenje.
Provjeru instaliranog drajvera ete dobiti ako iz Start menija aktivirajte opciju Settings Control Panel.
U otvorenom prozoru, duplim klikom mia aktivirajte ikonu Display, nakon ega e se otvoriti dijalog box Display Properties.
Klikom mia preko opcije Settings otvorite ovu datoteku.
Da biste uope mogli pokrenuti program, u listi Colors je potrebno postaviti ili High Color (16 bit) ili True Color (32 bit). Izlazni ureaji Od izlaznih ureaja za ispis program podrava sve ureaje koji su podrani samim Windows operativnim sistemom i instaliranim drajverima.
1.2 Instalacija programa

Za pravilnu instalaciju programa neophodno je imati instalacijski CD i odgovarajui hardlock. Kako postoje i pojedinane i mrene verzije naih programa, a i razliiti tipovi hardlock-ova (pojedinani, mreni, vremenski ogranieni), to morate znati i serijski broj instalacije. Uloga ovog serijskog broja je da s univerzalnog instalacijskog CD-a pripremi instalaciju za Va hardlock. Svaki korisnik ima jedinstven serijski broj instalacije i on odreuje kako tip instalacije tako i reim rada programa. U sluaju da naknadno dokupite neki od modula programa, dobit ete novi serijski broj, pri emu stari vie nee vaiti. Program moete instalirati samo ako posjedujete pravo instaliranja programa, a to znai da morate imati pravo pristupa sustavu Power User ili Administrator ako je na raunalu instaliran Windows 2000, odnosno Administrator ako je na raunalu instaliran Windows XP ili Windows Vista operativni sustav. Za razliku od instalacije, za koritenje programa nema ogranienja. Vano: Kako Windows ima poseban tretman prema USB ureajima, to u sluaju da ste uz program dobili USB hardlock, nemojte ga sami stavljati na raunalo prije nego to, Tower-ov instalacijski program to bude zahtijevao od Vas. Ako to ipak pogrekom uradite, Windows-ovu automatsku proceduru instalaciju drajvera odmah prekinite. Ovo upozorenje se svakako odnosi samo na prvo postavljanje USB hardlock-a na raunalo. Nakon prve instalacije programa Tower, USB hardlock moete slobodno postavljati i skidati sa danog raunala.
1.2.1
Pojedinana instalacija programa
Sa instalacijskog CD-a pokrenete program \Tower6\Setup.exe, nakon ega e program prvo provjeriti da li je ranije ve instaliran drajver za hardlock, i ako nije automatski e ga instalirati. Nakon instalacije drajvera, program e dati slijedeu poruku:
Kako je tijekom instalacije neophodno prisustvo odgovarajueg hardlock-a, ovom porukom, program Vas obavjetava da provjerite prisustvo hardlock-a na raunalu. U zavisnosti od tipa hardlock-a koji posjedujete, moete ga prikljuiti ili na paralelni (LPT), ili pak na USB port Vaeg raunala. Hardlock-ovi za paralelni port, imaju na svojoj zadnjoj strani enski dio, koji omoguava i prikljuenje printera iza njega.
10
Postavljanje LPT hardlock-a na paralelni port raunala U sluaju da imate USB hardlock, i da ste ga pogrekom, prije instalacije programa prikljuili na raunalo, neophodno je da ga prvo izvuete, a odmah zatim ponovo postavite na USB port (resetiranje porta).
Upaljena lampica na USB hardlock-u oznaiti e njegovo ispravno postavljanje Kada ste postavili hardlock, aktivirajte naredbeno polje OK, nakon ega e otpoeti instalacija. U sluaju da se ne radi o prvoj instalaciji programa na dotino raunalo, program e preskoiti prethodno opisanu proceduru i odmah otpoeti sa instalacijom programa. Na zaslonu e se pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
11
Iz zatvorene liste, izaberite jezik instalacije, i nakon toga aktivirajte naredbeno polje OK.
Za nastavak instalacije, aktivirajte naredbeno polje Next.
U centralnom dijelu dijalog box-a, nalazi se ugovor koji propisuje uvjete koritenja programa. Dobro ga prouite, i samo u sluaju da se slaete s njim, postavite na ukljueno stanje prekida Slaem se sa ugovorom. Nakon toga, bit e dostupno i naredbeno polje Next, ijim aktiviranjem e procedura instalacije biti nastavljena.
12
U ovom dijalog box-u, odreuje se da li se radi o pojedinanoj ili pak mrenoj instalaciji programa. Klikom mia na ikonu Pojedinana, postavite ovaj tip instalacije za tekui, i aktivirajte naredbeno polje Next.
U edit box-u Vlasnik licence: upiite toan naziv Vaeg poduzea, obzirom da e se taj podataka ispisivati u dnu svake strane papira Vaeg projekta. Napominjemo da ste se ugovorom prethodno obavezali ispravno napisati ime korisnika licence. Kompletne podatke o projektantu, kao i o korisniku Vaih usluga, moi ete potpuno proizvoljno definirati u zaglavlju projektne dokumentacije (vidi poglavlje 8.21.3). U edit box-u Registracijski broj: paljivo zadajte toan serijski broj instalacije, koji ste dobili od Vaeg distributera. Nakon ovoga, aktivirajte naredbeno polje Next.
13
U ovom dijalog box-u se zadaje mjesto na disku na kojem je potrebno instalirati program. Ako niste zadovoljni ponuenom putanjom, imate mogunost ili da u edit box-u Instalacijski direktorij: zadate potpuno proizvoljno mjesto na disku, ili da klikom na naredbeno polje , koje se nalazi sa desne strane ovog edit box-a, odaberete eljenu putanju. Kad ste odredili mjesto na disku, za nastavak instalacije aktivirajte naredbeno polje Next. U sluaju da je u zadanom direktoriju za instalaciju ve ranije instaliran program, program e dati upozorenje i omoguiti Vam, ili da zadrite postojee datoteke, ili da ih zamijenite s novim.
Da biste se lake odluili za jednu od programom predvienih akcija, navodimo listu datoteka u kojima se uvaju podaci koji su dostupni za promjenu u tijeku rada s programom: Tower.$dis Tower.$vis konfiguracijska datoteka s bojama entiteta koje su postavljene pomou naredbe Parametri konfiguracijska datoteka s podeenim stanjima vidljivosti u okviru naredbe Vidljivost
Tower.$mtr datoteka s bibliotekom materijala koja se koristi pri definiranju karakteristika greda, ploa, zidova i stupova Tower.$prf datoteka s bibliotekom elinih profila koja se koristi pri definiranju karakteristika poprenog presjeka greda i stupova
Tower.$dim01 datoteka s podacima o kvalitetu materijala koje program koristi pri dimenzioniranju betonskih presjeka za sve standarde. Ovi podaci se auriraju pomou naredbe Dimenzioniranje Beton Propisi. Tower.$sk Tower.$vet baza spektralnih krivulja koju moete kreirati opcijom seizmikog prorauna: Proizvoljna spektralna krivulja baza vjetrova koja se moe kreirati u okviru naredbe za zadavanje povrinskog optereenja po zakrivljenim povrinama
14 Tower.$po Tower.$ks Tower.$har Tower.$gig baza definiranih shema pokretnih optereenja datoteka sa konfiguriranom paletom boja koja se koristi u okviru naredbe Kontrola setova. baza tipskih papira koje se koriste pri kreiranju projektne dokumentacije konfiguracije parametara koje se definiraju u okviru naredbe Generiranje izvjetaja za grupe entiteta
Tower.$mtz - baza definiranih masivnih i tankozidnih presjeka Tower.$net Tower.$pec Tower.$pl Tower.$ppz Tower.$tb Tower.$utl biblioteka mrea parametri za seizmiku po propisu EUROCODE definirane konfiguracije legendi za armaturu definirane konfiguracije za generiranje plana pozicija datoteka u kojoj se pamti posljednji koriteni raspored ikona konfiguracije shema pokretnih optereenja koje se definiraju pomou naredbe Utjecajna linija
Ove datoteke se snimaju u direktoriju C:\Documents and Settings\Ime korisnika \Application Data\Radimpex\Tower6. Ako ste tijekom ranijeg rada sa programom sve baze prilagodili svojim potrebama, preporuujemo da aktivirate naredbeno polje Yes, to e dovesti samo do inoviranja izvrnih programa, dok e konfiguracijske datoteke ostati nepromijenjene.
Program sada prikazuje sve parametre koje ste tijekom instalacije postavili. Ako ste njima zadovoljni, kliknite miem na naredbeno polje Next, nakon ega e otpoeti sam proces instalacije programa. Ubrzo, na zaslonu e se pojaviti informacija o uspjeno provedenoj instalaciji.
15
Aktiviranjem naredbenog polja OK, instalacijski program e zavriti svoj rad. U sluaju da hardlock nije prikljuen na raunalo, program e obustaviti postupak instalacije i dati odgovarajue upozorenje.
Ako je pak hardlock prikljuen na raunalo, a pogrijeili ste pri zadavanju registracijskog broja, naredbeno polje Next e biti nedostupno za aktiviranje. U samom dijalog box-u, program e napisati informaciju da je zadan pogrean registracijski broj.
U ovom sluaju Vam preostaje, da se pomou naredbenog polja Back, vratite na dijalog box za zadavanje registracijskog broja, i da ga zadate ispravno.
1.2.2
Mrena instalacija
Da bi program mogao raditi na svim raunalima u mrei, neophodno je da meu njima bude uspostavljen barem jedan od protokola: TCP/IP, NETBIOS ili IPX. Sam postupak mrene instalacije, odvija se u dva koraka. U prvom se na disk servera instalira serverska instalacija, a u drugom se sa diska servera vri klijentska instalacija, na svim terminalima na
16 kojima je potrebno izvravati program. Pored toga, na serveru mora biti stalno podignut (aktivan) HASP License Manager, program koji kontrolira rad mrenog hardlock-a. Kako server slui samo za postavljanje hardlock-a, i smjetanje izvrnih programa, to performanse servera uope ne utjeu na brzinu rada programa. Mnogo je vanije da sama mrea bude dovoljno brza, kako bi se provjera prisustva hardlock-a to bre odvijala. Serverska instalacija na Windows mrei Kako performanse servera ne utjeu na brzinu rada programa, to za server moete proglasiti bilo koji raunalo u mrei. Znai, bitno je da na njemu bude izvrena serverska instalacija programa, prikljuen mreni hardlock i podignut HASP License Manager. S obzirom da pri instalaciji program u Registry upisuje niz podataka koji su neophodni za rad izvrnog programa, to je potrebno da se na server logirate kao Administrator. Na serveru, sa instalacijskog CD-a pokrenite program \Tower6\Setup.exe, i provedite potpuno isti postupak kao i kod pojedinane instalacije (vidi poglavlje 1.2.1). Sve ranije opisano za postavljanje USB hardlock-ova vai i ovdje. Svakako da je u ovom sluaju za tip instalacije potrebno odabrati ikonu Mrena.
U okviru mrene instalacije omoguena je optimizacija komunikacije sa HASP kljuem. Optimizacija se ogleda u omoguavanju breg pronalaenja odgovarajueg HASP kljua i omoguavanju nesmetanog rada vie mrenih HASP kljueva u okviru jedne mree. Da bi se ova optimizacija izvela, potrebno je da raunalo na kojem se izvodi mrena instalacija ima fiksnu IP adresu koju upisujete u polje predvieno za to. Da bi saznali IP adresu raunala postoji vie naina, jedan je iz dijaloga za status mrene konekcije:
17
Ukoliko niste sigurni, ostavite polja za unos IP adrese prazna, jer u sluaju unoenja pogrene adrese klijentska raunala vjerojatno nee biti u mogunosti pronai odgovarajui HASP klju pa e rad s programom biti onemoguen. Instalacija HASP License Manager-a Nakon zavrene serverske instalacije programa, potrebno je na serveru instalirati program HASP License Manager. Sa instalacijskog CD-a pokrenite program \Hasp\LMSETUP.EXE.
Aktiviranjem naredbenog polja Next, otvara se slijedei dijalog box:
18
Ponuena su dva naina instalacije: - Application (nhsrvw32.exe), koja e instalirati HASP License Manager kao Windows aplikaciju - Service (nhsrvice.exe), koja e instalirati HASP License Manager kao Windows servis. Instalacija HASP License Manager-a kao Windows aplikacije Ukoliko izaberete nain instalacije Application (nhsrvw32.exe) i aktivirate naredbeno polje Next, pojaviti e se dijalog box u kojem se moe podesiti (ili prihvatiti predloeni) instalacijski direktorij HASP License Manager-a .
Izborom naredbenog polja Next, otvoriti e se dijalog box u kojem moete izabrati da se program stavi u Startup Folder i automatski starta pri svakom pokretanju Windowsa (a nakon Login-a). Ukoliko se to ne izabere, onda se HASP License Manager mora svaki put startati preko: Start Programs HASP License Manager HASP License Manager.
19
Izborom naredbenog polja Next, u ovom ali i u nekoliko narednih dijalog box-ova, doi ete do kraja instalacije HASP License Manager-a. Instalacija HASP License Manager-a kao Windows servisa Ovaj nain instalacije omoguava automatsko startanje HASP License Manager-a pri svakom podizanju (restartu) raunala i to prije Login procedure. Ovaj nain je naroito pogodan za prave servere jer eliminira potrebu za bilo kakvom administracijom. Rad sa HASP License Manager-om Znak da je HASP License Manager aktivan je postojanje ikone u Taskbar-u:
Crvena ikona oznaava da je HASP License Manager aktivan Duplim klikom mia preko ove ikone, pojaviti e se maksimizirani prozor HASP License Manager-a.
Izborom naredbe Exit, prozor HASP License Manager-a, moete opet minimizirati. U sluaju da ovaj program nije startan na serveru, neete moi pristupiti mrenom hardlock-u ni sa jednog od povezanih raunala u mrei, ime e biti onemoguen i sam rad izvrnog programa. Napominjemo da, ukoliko elite program izvravati i na serveru, morate i na njemu izvriti klijentsku instalaciju programa, na potpuno isti nain kao i na ostalim raunalima na mrei.
20 Klijentska instalacija S raunala na kojem elite raditi s programom potrebno je pozicioniranje na disk servera te iz direktorija gdje je prethodno izvrena serverska instalacija pokrenuti instalacijski program Setup.exe. Dakle, klijentska instalacija se ne vri sa instalacijskog CD-a, ve sa diska servera, i to iz direktorija gdje je izvrena serverska instalacija. Ako niste mijenjali default putanju koju je instalacijski program ponudio pri serverskoj instalaciji, onda se ona nalazi na disku servera u direktoriju C:\Tower 6 Server\.
Za nastavak klijentske instalacije, aktivirajte naredbeno polje Next.
U ovom dijalog box-u se odabire vrsta klijentske instalacije. U sluaju da izaberete Klijentska instalacija bez kopiranja izvrnih datoteka sa servera na radnu stanicu, na klijentu se nee kopirati ni jedan izvrna datoteka. Umjesto toga program e se startati pozivanjem izvrnih datoteka direktno sa servera. Ova varijanta je pogodna za male, brze i slabo optereene mree i prednost joj je u tome to je mogue neusporedivo lake auriranje i instalacija novih verzija programa. Naime, instalacijom nove verzije programa na serveru, svi klijenti automatski dobivaju novu verziju. U sluaju da izaberete Klijentska instalacija sa kopiranjem izvrnih datoteka sa servera na radnu stanicu, tad e se sve izvrne datoteke iskopirati na klijent. Ova varijanta
21 je pogodna za mree sa veim brojem korisnika, mree koje su optereenije ili mree koje imaju manju propusnu mo. Prednost joj je to ne izaziva poveanje mrenog prometa i zaguenje servera pri startanju, a samim tim se program bre starta. Da bi instalirali noviju verziju, potrebno je poslije serverske instalacije ponovo izvriti klijentsku instalaciju na svakom raunalu. Nakon izbora vrste klijentske instalacije, aktivirajte naredbeno polje Next.
U ovom dijalog box-u potrebno je zadati mjesto na disku, gdje e biti instalirana klijentska instalacija, i aktivirati naredbeno polje Next.
Program sada prikazuje sve parametre koje ste tijekom klijentske instalacije postavili, i ako ste zadovoljni njima, miem kliknite na naredbeno polje Next, nakon ega e otpoeti sam proces instalacije programa. Ubrzo, na ekranu e se pojaviti informacija o uspjeno provedenoj klijentskoj instalaciji.
22
Prethodno opisani postupak klijentske instalacije provedite i na ostalim raunalima u mrei, na kojima elite koristiti program.
1.3
De-instalacija programa
Ukoliko elite ponititi instalaciju programa, tada iz Start menija aktivirajte opciju Settings Control Panel.
U otvorenom prozoru, duplim klikom mia aktivirajte ikonu Add/Remove Programs, i otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
23
U prikazanoj listi svih instaliranih programa, odaberite program Tower6, i aktivirajte naredbeno polje Change/Remove. Ukoliko elite ukloniti serversku instalaciju, odaberite program Tower6 Server, a u sluaju klijentske instalacije, program: Tower6 Client. Kako je ovo akcija brisanja, to e program zahtijevati njenu potvrdu.
Aktiviranjem komadnog polja Yes, otpoet e postupak de-instalacije, a na zaslonu e se ubrzo pojaviti informacija o uspjenom deinstaliranju programa.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, program Tower6 e biti definitivno uklonjen sa raunala, a Windows e se vratiti na osnovni izgled dijalog box-a za de-instalaciju ranije instaliranih programa.
1.4
Pokretanje programa
Kako program u svom radu stalno provjerava prisustvo hardlock-a, to ga prije samog pokretanja programa obavezno stavite na LPT, odnosno USB port vaeg raunala. Sam program se pokree iz Start menija izborom opcije: Programs Radimpex Tower6.
24 U sluaju klijentske instalacije, potrebno je odabrati opciju: Programs Radimpex Tower6 Client. U oba sluaju, na zaslonu e se ubrzo pojaviti prvo ulazna maska, a potom i sam izgled programa Tower.
1.5
Osnovna koncepcija i organizacija programa
Program Tower slui za statiku i dinamiku analizu ravninskih i prostornih konstrukcija. Proraun se provodi metodom konanih elemenata, a geometrija modela se definira grafiki, iscrtavanjem samo konture konstruktivnih elemenata i optereenja. Program se sastoji od etiri modula koji su meusobno povezani: Unos podataka Formiranje mree Proraun Obrada rezultata
Nakon starta programa uvijek se ulazi u prvi modul: Unos podataka. Princip rada s programom je da se prvo u modulu Unos podataka zadaju svi ulazni podaci potrebni za definiranje problema. Zatim se prelazi u modul Formiranje mree odakle se, nakon generiranja mree konanih elemenata, bira opcija za proraun. Po zavrenom proraunu se u modulu Obrada rezultata analiziraju proraunati utjecaji, dimenzioniraju elementi konstrukcije i formira projektna dokumentacija. Prelazak iz jednog u drugi modul se odvija izborom odgovarajue opcije u padajuem meniju Moduli. Prije detaljnijeg objanjenja naina rada 3D grafikog izgleda, pojasniti emo osnovne pojmove koji se tiu prostornog modela, a koriste se u programu: Nivo je horizontalna ravnina koja se postavlja na odreenoj visini zadavanjem njene globalne Z koordinate. Konstruktivne elemente koji se postavljaju na nivoe nazivamo Ploama. Okvir je vertikalni dio modela koji moe u sebi sadrati: grede, stupove i zidove. Jedini uvjet je da svi elementi okvira lee u vertikalnoj ravnini iji je poloaj odreen s dvije toke u dispoziciji modela. U sluaju cilindrinih okvira, njihov poloaj je u dispoziciji modela odreen lukom.
25
2. GRAFIKO SUELJE
2.1 Izgled zaslona
U svim modulima programa, izgled zaslona je isti, odnosno podijeljen je ne slijedea podruja: horizontalni menu podruje ikona statusnu liniju naredbenu liniju podruje crtea i listu nivoa
Izgled zaslona u modulu Unos podataka Horizontalni menu je podruje koja se nalazi u drugom redu zaslona odozgo. U ovom podruju su ispisani nazivi odreenih grupacija naredbi. Podruje ikona je prostor sa sliicama (ikonama) koje su smjetene ispod horizontalnog menija i uz desnu ivicu zaslona. Statusna linija se nalazi na samom dnu zaslona i na njoj se ispisuju odreene informacije o statusu programa. Ona je podijeljena na pet polja i u njima se prikazuju slijedee informacije: Podatak o rednom broju i nazivu tekueg sluaja optereenja Podatak o koordinatama koje su odreene trenutanim poloajem mia Podatak o jedinicama mjera koje su trenutano vaee Podruje sa ikonama koje definiraju stanje proraunatosti modela sa kojim se radi. Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na bilo koju od ovih ikona, dobit ete informacije kako o znaenju dane ikone, tako i o njenom stanju. Raspoloive ikone daju slijedee informacije: Da li je mrea konanih elemenata generirana ili ne. Ako je mrea izgenerirana, dobit ete informaciju i o broju vorova na cijelom modelu.
26 Da li je model proraunat ili nije. Ako je, dobit ete i informaciju da li je proraun proveden po teoriji I-og ili II-og reda. Da li je modalna analiza provedena ili ne. Da li je proraun stabilnosti proveden ili ne. - Informacija o autoru programa: Copyright Radimpex Naredbena linija je podruje u visini od jednog reda koja se nalazi odmah iznad statusne linije. Ova linija mijenja svoj sadraj, i postaje naredbena tek kada se aktivira neka naredba. U stanju ekanja, kada nije izabrana ni jedna naredba, na njoj se ispisuje ime modula u kojem se program trenutano nalazi. Ovakav izgled naredbene linije ujedno i oznaava da program oekuje zadavanje neke naredbe. Podruje crtea predstavlja preostali (centralni) dio zaslona. Podruje crtea se sastoji od tri prozora i svaki od njih ima svoj naziv i jasno definiranu namjenu: 3D pogled 2D pogled Dispozicija - ovaj prozor slui za 3D crtanje i u njemu se uvijek prikazuje 3D izgled cijele prostorne konstrukcije - ovaj prozor slui za 2D crtanje i u njemu se prikazuju pojedini ravninski dijelovi prostorne konstrukcije - u ovom prozoru se shematski prikazuje poloaj okvira u tlocrtu objekta
Lista nivoa se nalazi neposredno iznad prozora 3D pogled i slui za rad sa nivoima, odnosno horizontalnim ravninama koje su odreene svojim nazivom i globalnom Z koordinatom koja odreuje njen poloaj u prostoru. Dok je mi u podruju crtea, on ima oblik malog kria, to ujedno oznaava da je to crtai dio zaslona, dok u svim ostalim poloajima ima oblik strelice. Naizmjeninim aktiviranjem funkcijske tipke F4 moe se mijenjati oblik mia u podruju crtea.
Izgled mia kada se aktivira funkcijska tipka F4 Jo jedno aktiviranje funkcijske tipke F4 vratiti e oblik mia na prvobitno stanje.
27 Tijekom rada sa programom, uslijed neke pogreno izvedene radnje, u podruju crtea moe se pojaviti i poruka o pogreki.
Ovakav tip poruka o pogreki e stajati na zaslonu sve dok ne pomaknete mi tako da izae van gabarita prozora sa porukom o pogreki, ili pak ne pritisnete neku od tipki.
2.2
Raspored i veliina prozora za crtanje
Kao to smo ve u prethodnom poglavlju rekli, podruje crtea se sastoji od tri prozora, pri emu svaki od njih ima svoj naziv i jasno definiranu namjenu. U gornjem lijevom kutu svakog od prozora, ispisuje se njegov naziv i u svakom trenutku jedan od prozora je trenutano aktivan. Klikom mia preko podruja sa nazivom prozora, mijenja se fokus, odnosno taj prozor postaje trenutano aktivan. Indikator da je prozor aktivan je nain ispisa njegovog naziva ime se on jasno razlikuje od preostala dva prozora.
Klik mia preko naziva prozora 2D pogled je postavio fokus na ovaj prozor
28 Dupli klik mia preko naziva prozora, dovodi do njegovog maksimalnog uveanja.
Dupli klik mia preko naziva prozora 2D pogled doveo je do njegovog maksimalnog uveanja Ponovni dupli klik mia preko naziva maksimalno uvelianog prozora, dovodi do vraanja na uobiajeni raspored prozora u podruju crtea.
Uobiajeni raspored prozora u podruju crtea Raspored prozora moete lako podeavati prema potrebi izborom odgovarajuih naredbi u padajuem meniju Window. Izbor jedne od naredbi u meniju Window: 2D pogled, 3D pogled ili Dispozicija, dovodi do postavljanja tog prozora u desni dio podruja crtea, pri emu e on biti veih dimenzija od preostala dva. Na primjer, izbor naredbe Window 3D pogled e dovesti do slijedeeg izgleda zaslona:
29
Izbor naredbe 3D pogled iz padajueg menija Window, doveo je do ovakvog rasporeda prozora Naredba Uveaj lijevo radi kao prekida, odnosno njenim izborom se naizmjenino ona postavlja na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Kada je postavljena na ukljueno stanje raspored prozora dobiva takav poloaj da je veliki prozor uz lijevi rub podruja crtea.
Postavljanje naredbe Uveaj lijevo iz padajueg menija Window, na ukljueno stanje, postavio je najvei prozor uz lijevu ivicu zaslona Ponovno aktiviranje ove naredbe dovest e do njenog iskljuivanja i vraanja na default poloaj prozora kada je veliki prozor uz desnu ivicu podruja crtea. Sve naredbe za operacije sa prozorima moete pozivati kao transparentne, odnosno za vrijeme izvravanja neke druge naredbe.
30
2.3
Rad sa prozorima
Sadraj prozora 3D pogled i Dispozicija je uvijek isti. U prozoru 3D pogled, uvijek se prikazuje trodimenzionalni izgled cijelog modela, a u prozoru Dispozicija shematski prikaz poloaja okvira u tlocrtu objekta. Za razliku od ova dva prozora, sadraj prozora 2D pogled se moe mijenjati i u njemu moe biti prikazan ili sadraj trenutano aktivnog nivoa ili pak sadraj trenutano aktivnog okvira. Naziv aktivnog nivoa je ispisan u samoj listi nivoa dok je trenutano aktivan okvir u prozoru dispozicija uvijek jasno naglaen posebnom bojom kako bi se razlikovao od ostalih okvira.
U ovom primjeru je trenutano aktivan nivo koji se zove Temelji i nalazi se na visini [Z=0,00], a trenutano je aktivan krajnji lijevi okvir iji je pravac pruanja u pravcu globalne Y osi Ako se fokus postavi na prozor Dispozicija, onda e u prozoru 2D pogled biti prikazan trenutano aktivni okvir.
Klik mia preko naziva prozora Dispozicija je doveo do prikaza sadraja trenutano aktivnog okvira u prozoru 2D pogled
31 Klik mia preko liste nivoa, dovesti e do prikaza sadraja trenutano aktivnog nivoa u prozoru 2D pogled. Kako fokus ne moe biti na listi nivoa, ve na jednom od tri prozora, to e klik mia preko liste nivoa, automatski za aktivan postaviti prozor 2D pogled.
Klik mia preko liste nivoa dovodi do prikaza sadraja tog nivoa u prozoru 2D pogled i postavlja prozor 2D pogled za aktivni Da bi se jasno vidjelo u svakom trenutku to je trenutano prikazano u prozoru 2D pogled, u produetku naziva ovog prozora se ispisuje ili naziv trenutano aktivnog okvira ili pak naziv nivoa i njegova visinska koordinata, u zavisnosti od toga to je odabrano za prikaz u prozoru 2D pogled.
Komentar Temelji [0.00] jasno pokazuje da je u prozoru 2D pogled prikazan sadraj nivoa koji se zove Temelji i da se on nalazi na visinskoj koti Z=0.00. Napominjemo da se u prozoru 2D pogled pored svih konstruktivnih elemenata koji pripadaju danoj ravnini (horizontalnoj ili vertikalnoj), prikazuju i svi konstruktivni elementi koji dodiruju ili prodiru kroz tu ravninu. Prikaz i ovih elemenata konstrukcije je vrlo znaajan, kako zbog
32 jasnijeg sagledavanja prikazanog dijela prostorne konstrukcije, tako i zbog toga to se ti elementi mogu odabirati pomou OSNAP kriterija za izbor toaka (vidi poglavlje 2.5.5).
Prikazani simboli u prozoru 2D pogled, odreuju poloaj svih greda i linijskih leaja koji prodiru kroz trenutano aktivni okvir Na kraju jo napominjemo da se u prozoru 2D pogled, pored prikaza okvira i nivoa, moe postaviti i ravninski prikaz potpuno proizvoljno odabranog dijela prostornog modela, o emu e biti vie rijei kasnije (vidi poglavlje 2.14).
2.4
Aktiviranje naredbi
Sve naredbe u programu se mogu ravnopravno aktivirati, kako iz horizontalnog menija, tako i izborom ikone koja je predviena za izvrenje dane naredbe. Dok je mi u poloaju da pokazuje na neku od ikona, posle izvjesnog vremena na zaslonu e se otvoriti mali prozor u kojem e biti ispisano znaenje dane ikone.
Dovoenje mia u poziciju da pokazuje na odreenu ikonu, dovesti e do ispisa njenog znaenja na zaslonu
33 Ova opcija e biti od velike pomoi pogotovu na poetku rada sa programom. Obzirom da svaki od prozora ima svoju specifinu namjenu, to se ne mogu sve naredbe u programu izvravati ravnopravno u svim prozorima. Bez obzira na trenutano aktivni prozor, program e ipak dopustiti da pokrenete svaku od naredbi, ali e pri izboru toaka u pojedinim prozorima vriti kontrolu da li je izbor te toke mogu, i po potrebi izdati odgovarajue upozorenje.
Kako se u horizontalnom meniju ne nalaze sve naredbe koje koristi program, to se desnim klikom mia preko naziva svakog od prozora, otvara padajui menu u kojem su sadrane naredbe koje su specifino vezane samo za dani prozor.
Desni klik mia preko naziva prozora Dispozicija je postavio fokus na ovom prozoru i otvorio padajui menu sa naredbama koje su specifino vezane samo za ovaj prozor.
2.4.1
Ponavljanje i prekidanje naredbi
esto se ukazuje potreba za ponovnim izborom naredbe koja je neposredno zavrena. U ovim sluajevima, ne morate ponovo aktivirati istu naredbu, ve je dovoljno pritisnuti tipku Enter ili kliknuti na desni gumb mia. Svaka naredba se moe u tijeku njenog izvravanja prekinuti. Prekid izvrenja bilo koje naredbe se vri pritiskom na tipku Esc, poslije ega e program ponovo biti u stanju ekanja da se izvri neka nova naredba. Prekid naredbi se moe postii i pritiskom na tipku Enter, odnosno desnim klikom mia.
2.4.2
Izbor podnaredbi sa naredbene linije
Veina naredbi u programu ima svoje podnaredbe (opcije), koje omoguavaju da se naredba izvri na vie naina. Korisnik se izborom neke od podnaredbi odluuje za nain na koji e dana naredba biti izvrena. Sve opcije koje sadri neka naredba, nalaze se na naredbenoj liniji. Da bismo lake objasnili organizaciju naredbene linije, posluiti emo se njenim izgledom kada se aktivira naredba Ploa.
34 <-> Prva toka ploe (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set): Na poetku naredbene linije se ispisuje poruka, kojom program oznaava kakva se akcija oekuje od korisnika. U ovom sluaju se od korisnika oekuje da zada poetnu (prvu) toku linije koja odreuje geometriju ploe. Iza ove poruke, u zagradi su ispisane podnaredbe ijim izborom se mijenja daljnji tok izvrenja naredbe (podnaredbe su meusobno razdvojene kosim crtama /). Izbor podnaredbi se vri ili zadavanjem sa tastature znaajnog slova te podnaredbe (veliko slovo u imenu podnaredbe), ili pak klikom mia preko njenog naziva na naredbenoj liniji. Pojedine podopcije na naredbenoj liniji mogu biti ispisane izmeu etvrtastih zagrada, to oznaava da je to podrazumijevana opcija, te e pritisak na tipku Enter, odnosno desni klik mia, dovesti do njenog automatskog aktiviranja. U ovom primjeru to je podopcija <krAj>. U sluaju da pogrekom aktivirate neku od podopcija, pritiskom na tipku Esc, moete se vratiti na prethodni oblik naredbene linije.
2.4.3
Transparentne naredbe
Neke naredbe u programu se mogu pokrenuti za vrijeme izvrenja neke druge naredbe. Ovako pozvane naredbe se nazivaju transparentnim, jer ne prekidaju izvrenje ve aktivirane naredbe. Naime, nakon zavrenog rada transparentne naredbe, program e Vas vratiti na mjesto odakle ste je i aktivirali. U ovu grupu spadaju: - naredbe za zumiranje (Zoom sve, Zoom prozor, Zoom prethodni, Dinamiki zoom, Zoom pomakni), - naredbe za odreivanje stanja vidljivosti pojedinih elemenata crtea (Vidljivost, Sakrivanje), - naredba za izbor referentne toke (Referentna toka), - naredba za ortogonalno crtanje Ortho mod, - naredba za precizno pogaanje toaka sa crtea (Osnap). - sve naredbe koje slue za promjenu sadraja prikaza u prozorima 2D pogled i 3D pogled Svakako da se sve ove naredbe mogu pozvati i samostalno, a ne samo tijekom izvrenja neke druge naredbe.
2.4.4
Rad sa dijalog box-ovima
Dijalog box-ovi slue za udobniji i pregledniji unos raznih tekstualnih i numerikih podataka. U ovom dijelu uputstva emo objasniti samo osnovne principe u radu s njima, a kasnije, tijekom objanjavanja pojedinih naredbi programa, svaki od njih emo detaljno opisati. U dijalog box-ovima su predvieni slijedei naini za zadavanje i izbor podataka. Naredbena polja Polja za unos tekstualnih i numerikih podataka (Edit box-ovi) Liste sa ponuenim opcijama (List box-ovi) Tabelarne liste podataka Polja prekidai (Check box-ovi) Polja prekidai (Radio button-i)
35 Naredbena polja Naredbena polja imaju oblik pravokutnika u kojima je upisana samo po jedna naredba, odnosno radnja koju treba izvriti. Ova polja se aktiviraju jednostavnim klikom mia preko njihovog naziva. U svim dijalog box-ovima postoje uvijek barem dva naredbena polja: OK i Cancel. Sa oba se zavrava rad sa dijalog box-om, pri emu Cancel oznaava odustajanje, a OK prihvaanje, ranije provedenih akcija u dijalog box-u. Polja za unos tekstualnih i numerikih podataka (Edit box-ovi) Polja za upis tekstualnih i numerikih podataka se koriste za unos slovnih i brojanih podataka. Polje ima oblik izduenog pravokutnika visine jednog reda teksta. Ispred Edit box-a je obino ispisan i njegov naziv, koji pokazuje koja vrsta podataka se oekuje za unos. Za unos podataka u Edit box-u, potrebno je prvo miem kliknuti u dati pravokutnik da bi on dobio fokus, i potom sa tastature zadati eljenu vrijednost.
Standardni edit box-ovi za unos numerikih podataka U pojedinim sluajevima, kada je Edit box namijenjen zadavanju numerikih vrijednosti u programski definiranom opsegu, onda se obino koriste Edit box-ovi, koji pored mogunosti zadavanja vrijednosti sa tastature, imaju i mogunost izbora jedne od ponuenih vrijednosti iz liste.
Edit box-a sa ponuenom listom vrijednosti

36 Klikom mia preko strelica, napreduje se ka vrhu, odnosno dnu liste, sa ponuenim vrijednostima. Klik mia unutar samog edit box-a, postaviti e fokus na njemu, i polje e biti spremno za unos eljenog podatka, direktno sa tastature. Liste sa ponuenim opcijama (List box-ovi) Polja sa listom ponuenih opcija se pojavljuju kada se od korisnika oekuje izbor vrijednost nekog parametra koji ima ogranien broj poznatih vrijednosti. U dijalog box-ovima se koriste otvorene i zatvorene liste podataka. Razlika izmeu ove dvije liste je jedino u tome to zatvorena lista koristi manji prostor u dijalog box-u.
Zatvoreni List box Klik na strelicu koja se nalazi sa desne strane zatvorene liste, dovest e do prikaza cijele liste na zaslonu, i tada je potrebno klikom mia odabrati jedan od lanova te liste.
Otvoreni List box Kako otvorene liste podataka mogu biti proizvoljne duine, a na zaslonu je po vertikali predvien ogranien prostor za prikaz njenog sadraja, to se sa desne strane liste nalazi
37 vertikalna traka za skrolovanje (promjenu sadraja) liste. Iznad i ispod ove trake nalaze se dvije strelice koje pokazuju na gore, odnosno na dolje. Klikom na ove strelice vri se napredovanje ka poetku odnosno kraju liste. Izbor aktivnog reda se takoer postie direktnim klikom mia na bilo koji parametar u listi. Tabelarne liste podataka Za razliku od prethodno opisanih List box-ova, tabelarne liste podataka u okviru jednog reda imaju vie kolona, odnosno vie parametara.
Tabelarna lista podataka Pojedini parametri u kolonama nemaju fiksnu vrijednost, ve rade kao Edit-box-ovi. Klikom mia na neki od prikazanih parametara, mogue je promijeniti njegovu vrijednost, na ve opisan nain rada sa Edit box-ovima. U ovakvim listama uvijek je po jedan red trenutano aktivan. Trenutano aktivan red se oznaava posebnom bojom i klikom mia u okviru bilo koje pozicije danog reda, on postaje nadalje aktivan. Po ovakvim tabelama je kretanje omogueno i pomou kursorskih strelica. Polja prekidai (Check box-ovi) Ova vrsta prekidaa se koristi za naredbe koje imaju samo dva mogua stanja, ukljueno, odnosno iskljueno. Oznaka za Check box je prazan mali kvadrat iza koga je obino napisano i samo znaenje danog prekidaa. Uzastopnim klikom preko naziva prekidaa, on naizmjenino postaje postavljen na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Prazan kvadrat oznaava da je parametar postavljen na iskljueno stanje, a postojanje simbola, oznaava da je parametar postavljen na ukljueno stanje.
38
Prikazani check box je postavljen na ukljueno stanje esto se u programu i naredbena polja koriste kao check box-ovi. U ovim sluajevima se ne koristi mali pravokutnik, ve uzastopnim klikom preko naziva ovakvog prekidaa on dobiva udubljeni, odnosno izboeni izgled.
Udubljeni oblik prekidaa oznaava da je on postavljen na ukljueno stanje Polja prekidai (Radio button-i) Ovi prekidai se koriste kao nain za izbor jedne od ponuenih opcija, u sluajevima kada samo jedna od njih moe biti aktivna. Zbog toga su ovi prekidai uvijek grupirani i jasno odvojeni od ostalog dijela dijalog box-a.
39
Ove grupe podataka su i meusobno jasno razdvojene, te samo jedan prekida moe biti izabran (postavljen na ukljueno stanje) Postavljanje na ukljueno stanje ovih prekidaa se takoer vri klikom mia, a indikator da je prekida izabran je zacrnjen mali krug, dok ostali krugovi u okviru te grupe postaju prazni. Organizacija podataka u dijalog box-ovima putem razgrananog stabla Pojedini dijalog box-ovi, su zbog velikog obima podataka koji je potrebno u njima zadati, organizirani putem razgranatog stabla. Na ovaj nain se isti prostor u dijalog box-u koristi za unos razliitih grupa podataka.
U gornjem lijevom kutu ovog dijalog box-a se nalazi stablo razgranate strukture Ispred svakog od naziva, na prvom nivou podjele, nalazi se simbol +, koji oznaava da na danom nivou postoji podpodjela.
40
Klik mia preko simbola +,otvoriti e stablo na dolje U stanju kada je naslov otvoren na dolje, znak + zamjenjuje znak -. I otvoreni podnaslovi mogu imati svoju podpodjelu te se i ispred njih moe nalaziti simbol +. Podnaslovi koji ispred svog naziva u stablu nemaju nikakav simbol, predstavljaju kraj grane na tom dijelu stabla, te se klikom mia preko njihovog naziva u preostalom dijelu dijalog box-a pojavljuju podaci koji su vezani samo za njega.
Klik mia preko grane na stablu koja nema podpodjelu, dovesti e do prikaza njenih parametara u dijalog box-u Klik mia preko simbola -, zatvoriti e danu granu, i ispred naslova te grane, ponovo e se pojaviti simbol +. Efekt otvaranja, odnosno zatvaranja grane stabla, umjesto klikom mia preko odgovarajueg grafikog simbola, moe se postii i duplim klikom mia direktno preko danog naslova.
41 Organizacija podataka u dijalog box-ovima putem datoteka U sluaju potrebe za unosom veeg broja podataka, pored prethodno opisane strukture razgranatog stabla, u pojedinim dijalog box-ovima se primjenjuje i organizacija podataka putem datoteka.
Prikazani dijalog box se sastoji od 11 nezavisnih datoteka Klikom mia preko naziva datoteke, otvara se dio dijalog box-a u kojem su sadrani podaci koji odgovaraju danoj datoteci.
Klik mia preko naziva Jedinice mjera doveo je do otvaranja ove datoteke Kako u dijalog box-u, istovremeno moe biti otvoreno vie datoteka, to se promjena sadraja podataka vri pomou scroll traka.
42
Strelicama su oznaene scroll trake pomou kojih se vri promjena sadraja podataka u dijalog box-u Ponovni klik mia na naziv otvorene datoteke, dovest e do njenog zatvaranja. Grafika kontrola u dijalog box-ovima Zbog lake kontrole unesenih podataka, u veini dijalog box-ova se nalazi prostor predvien za grafiku kontrolu.
Prostor predvien za grafiku kontrolu unesenih podataka Zbog ogranienosti prostora predvienog za crte, i u dijalog box-ovima je omogueno zumiranje crtea. Sama procedura zumiranja se odvija pritiskom na odgovarajui gumb mia dok je pritisnuta tipka Ctrl (vidi poglavlje 2.7).
43
Zumirani dio crtea u dijalog box-u
2.5
Izbor toaka
Programom je predvieno vie naina za izbor toaka, i svi se oni mogu simultano koristiti, odnosno meusobno kombinirati. Sve to budemo opisali u ovom dijelu uputstva, moe se ravnopravno koristiti u svim naredbama u programu, kada se oekuje izbor toaka sa crtea. Izbor toaka se moe vriti na jedan od slijedeih naina: slobodnim klikom mia, preciznim pogaanjem toaka pomou OSNAP kriterija i putem zadavanja apsolutnih i relativnih koordinata sa naredbene linije. Za izbor toaka klikom mia, bez obzira da li se radi o slobodnom izboru toaka ili o preciznom pogaanju pomou OSNAP kriterija, trenutani fokus prozora nije bitan s obzirom da e klik mia u danom prozoru automatski taj prozor postaviti za aktivan. Meutim, pri izboru toaka putem zadavanja apsolutnih i relativnih koordinata sa naredbene linije, jako je vano koji je prozor trenutano aktivan jer e se koordinate odnositi na dani prozor i koordinatni sustav koji u njemu vai. U sluaju da je fokus na prozoru 2D pogled onda je bitno i da li je u njemu prikazan okvir ili pak neki od nivoa, jer ovi prikazi imaju razliite lokalne koordinatne sustave. U daljnjem tekstu navest emo sve specifinosti koje vae za svaki od prozora. Prozor 3D pogled Kako ovaj prozor slui za trodimenzionalni prikaz cijelog modela to se u njemu uvijek vri izbor trodimenzionalnih toaka. Dovoenjem mia u podruje ovog prozora, on umjesto oblika malog kria koji ima na ostalim dijelovima podruja crtea, dobiva oblik kratkih linija u pravcu globalnih koordinatnih osi, to ujedno i oznaava da se u ovom prozoru oekuje izbor 3D toaka.
44
Izgled kursora kada se mi nalazi u podruju prozora 3D pogled Izbor toaka se toaka pomou mogu obzirom miem izvrite upozorenje. vri ili putem zadavanja 3D koordinata sa naredbene linije, ili pak izborom postavljenog OSNAP kriterija. Slobodan izbor toaka u ovom prozoru nije da klik mia u prazno ne moe odrediti poloaj dane toke u prostoru. Ako slobodan izbor toke, program e odbiti ovakav unos i izdati slijedee
U prozoru 3D pogled vai globalni, desno orijentirani koordinatni sustav, i pri izboru toaka sa tastature uvijek se moraju zadati sve tri koordinate meusobno razdvojene zarezom (X,Y,Z). U sluaju da je fokus na prozoru 3D pogled a na naredbenoj liniji zadate samo dvije koordinate, program e odbiti unos ovakve toke i dati slijedeu poruku.
Izbor toaka preciznim pogaanjem pomou OSNAP kriterija je mogu i u specijalno definiranim pogledima prozora 3D pogled (vidi poglavlje 2.13.5). Ako za tekui prikaz postavite recimo pogled sprijeda (opcija Front u padajuem meniju koji se otvara na desni klik mia preko naziva prozora 3D pogled), tada e OSNAP kriterijem biti odabrana uvijek toka koja je najblia definiranom pogledu.
45
Kako se radi o pogledu sprijeda, program je odabrao presjenu toku sa najmanjom Y koordinatom (najblia toka odabranom pogledu) iako po dubini postoje jo dvije takve presjene toke. Prozor Dispozicija Za razliku od prozora 3D pogled i 2D pogled, prozor Dispozicija je pravi crtai prozor jedino kada se aktiviraju naredbe za rad sa okvirima i naredba za postavljanje pomonih osi. U svim ostalim naredbama, izbor toaka u ovom prozoru nee biti mogu i tada e njegova uloga biti jedino u tome da se tijekom crtanja simultano vri promjena tekueg okvira, a samim tim i promjena prikaza u prozoru 2D pogled. Dok je u ovakvom reimu rada, dovoenjem mia u podruje prozora Dispozicija, on e dobiti oblik strelice to e jasno ukazivati da se u ovom prozoru u tom trenutku ne oekuje unos toke ve izbor okvira koji e biti postavljen za tekui. Tijekom izvrenja crtaih naredbi, kada se oekuje izbor toke, klik mia na odabrani okvir nee ostaviti fokus na prozoru Dispozicija ve e program automatski za tekui postaviti ili prozor 2D pogled ili prozor 3D pogled, u ovisnosti od toga koji je bio aktivan prije promjene tekueg okvira. U okviru naredbi za rad sa okvirima, kada prozor Dispozicija postaje pravi crtai prozor, on se ponaa prema svim pravilima ravninskog crtanja u tlocrtu objekta, pri emu vai desno orijentirani globalni koordinatni sustav. Prozor 2D pogled U ovom prozoru se primjenjuje izbor toaka koji u potpunosti odgovara ravninskom crtanju, a lokalni koordinatni sustav se mijenja u zavisnosti od toga da li je za tekui prikaz odabran neki od nivoa ili pak neki od postojeih okvira. Ako se izbor toaka vri miem, tada e odabrane toke pripadati ravnini koju odreuje prikazani nivo odnosno okvir, a ako se izbor toaka vri zadavanjem koordinata sa tastature, tada e vaiti lokalni koordinatni sustav danog nivoa, odnosno okvira. Kada je fokus na prozoru 2D pogled, uobiajeno je zadavanje samo dvije koordinate sa tastature i one e tada predstavljati lokalnu X i Y koordinatu, a za lokalnu Z koordinatu e biti usvojena vrijednost 0. Ovako odabrana toka e svakako pripadati ravnini koja je odreena trenutanim prikazom u prozoru 2D pogled. Meutim, u prozoru 2D pogled je mogue odabrati toku i zadavanjem tri koordinate sa tastature. Prve dvije koordinate e biti protumaene kao lokalna X i Y koordinata, a trea e predstavljati lokalnu Z koordinatu. U tom sluaju, bie odabrana toka, u zavisnosti od lokalnog koordinatnog sustava koji trenutano vai u prozoru 2D pogled.
46
2.5.1
Slobodan izbor toaka
Pod slobodnim izborom se podrazumijeva izbor toaka sa crtea, pomou mia. Pomicanjem mia po podruju prozora 2D pogled, program stalno oitava trenutane koordinate i ispisuje ih na statusnoj liniji. Ovaj nain izbora toaka svakako nee biti esto u upotrebi jer ne omoguava toan, ve priblian izbor toaka sa crtea. Napominjemo da je prilikom slobodnog izbora toaka, neophodno da pokaziva ima oblik praznog kria.
2.5.2
Ortogonalni i polarni izbor toaka
Ortogonalni i polarni izbor toaka se mogu primijeniti samo pri iscrtavanju segmenata poligonalne linije u prozorima 2D pogled i Dispozicija, kada izabrana toka sa prethodno zadanom tokom odreuje geometriju danog segmenta. Kada je ukljueno ortogonalno crtanje mogu se crtati samo horizontalni i vertikalni segmenti polilinije Polarni izbor toaka se razlikuje od ortogonalnog po tome to se mogu definirati segmenti polilinije pod bilo kojim zadanim kutom. Naime oko svakog zadanog kuta postoje uske zone u kojima se mogu izabrati samo toke sa pravca danog kuta, a van tih zona program se ponaa kao pri slobodnom izboru toke. Desnim klikom mia preko ikone, otvara se dijalog box u kojem se definiraju svi potrebni parametri:
Nain izbora toaka, a samim tim i izgled ikone, odreuje se pomou radio button-a Ortogonalni nain i Polarni nain. Kada se izabere Polarni nain za promjenu postaju dostupni i parametri u dijelu dijalog box-a Kutovi polarnog crtanja.
47
Dio dijalog box-a u kojem se definiraju kutovi polarnog crtanja Iz zatvorene liste se za inkrement moe izabrati bilo koji od ponuenih kutova. Ako se npr. izabere kut od 45 mogu se crtati segmenti polilinije pod slijedeim kutovima: 0, 45, 90, 135, 180, 225, 270 i 315. Takoer je omogueno i zadavanje potpuno proizvoljnih kutova, tako to se aktiviranjem Dodaj u listu ubaci novi red u kojem se zatim unosi eljeni kut. naredbenog polja
Zadani su dodatni kutovi od 33 i 50 Pored ovog naina kutove je mogue preuzeti i direktno sa crtea. Pomou naredbenog polja Unos iz 2D pogleda se izlazi na crte i izborom dvije toke definira pravac, iji nagib sa horizontalom odreuje eljeni kut. Ovako preuzeta vrijednost se automatski ubacuje u listu.
48
Kut preuzet sa crtea Brii se odabrani red uklanja iz liste, dok se pomou Aktiviranjem naredbenog polja check box-a Dodatni kutovi odreuje da li e se ovi kutovi koristiti pri polarnom izboru toaka. Check box Aktivan slui za ukljuivanje, odnosno iskljuivanje izabranog nain crtanja. Indikator da je izabrani nain crtanja postavljen na ukljueno stanje je uvuena ikona, a da je iskljuen, izboena ikona. Izabrani nain crtanja se moe aktivirati i lijevim klikom mia preko ikone, kao i pritiskom na funkcijsku tipku F8 .
Zadavanje segmenta polilinije sa koritenjem polarnog naina crtanja
2.5.3 Relativan unos toke zadavanjem jedne koordinate

Relativan unos toke zadavanjem jedne koordinate se moe primijeniti pri iscrtavanju segmenata poligonalne linije u prozorima 2D pogled i Dispozicija. Naime nakon unosa prve toke potrebno je postaviti mia u eljenom pravcu i sa tastature zadati duinu segmenta, ime je njegova geometrija u potpunosti odreena. Ovaj nain izbora toke se najee koristi u kombinaciji sa ortogonalnim ili polarnim nainom crtanja, kada je vrlo jednostavno nacrtati segment polilinije eljene duine pod bilo kojim nagibom.
49
Crtanje segmenta polilinije u pravcu trenutanog poloaja mia, zadavanjem njegove duine
2.5.4
Izbor toaka zadavanjem koordinata
Poloaj toaka se umjesto slobodnim izborom sa crtea, moe tono odrediti zadavanjem njenih koordinata sa tastature. Svakako da e ovaj nain biti ee u primjeni od prethodno opisanog, obzirom da svi elementi crtea, zbog prorauna, moraju imati svoje tone dimenzije. Toke se mogu odrediti zadavanjem apsolutnih (koordinate u odnosu na globalni ili pak lokalni koordinatni sustav) i relativnih koordinata (koordinate u odnosu na referentnu toku). Napominjemo da je referentna toka uvijek posljednja zadana, ukoliko se od programa eksplicitno ne zahtjeva da je promijeni.
Referentna toka je uvijek obiljeena kratkim crticama na lijevoj i donjoj ivici prozora 2D pogled Ove crtice predstavljaju X odnosno Y koordinatu referentne toke, i njihov poloaj se tijekom izvravanja crtaih naredbi automatski postavlja na poloaj posljednje zadane toke. Za promjenu referentne toke je predviena naredba Referentna toka, koja je transparentna, odnosno moe se aktivirati tijekom izvrenja drugih naredbi.
50 Izborom ove naredbe, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite poloaj nove referentne toke: Referentna toka <7.56, 24.14>:_ Izmeu etvrtastih zagrada su ispisane koordinate toke, koja je neposredno prije poziva naredbe bila referentna. Nova referentna toka se takoer moe zadati na bilo koji od naina opisanih u ovom poglavlju: slobodnim izborom sa crtea, zadavanjem njenih koordinata, ili preciznim pogaanjem na crteu pomou OSNAP-kriterija. Relativna koordinata koja se zada nakon promjene referentne toke, bit e proraunata u odnosu na novo postavljenu referentnu toku. I apsolutne i relativne koordinate se mogu zadavati i u pravokutnom i u polarnom koordinatnom sustavu. Koordinate toaka se mogu zadati na jedan od slijedeih naina: Apsolutne pravokutne koordinate Pri izboru toaka putem zadavanja apsolutnih koordinata sa naredbene linije, jako je vano koji je prozor trenutano aktivan, jer e se koordinate odnositi na dani prozor i koordinatni sustav koji u njemu vai. Koordinate se zadaju u pravokutnom koordinatnom sustavu u kojem je stalna referentna toka koordinatni poetak (toka 0,0,0). Koordinate X, Y i Z se unose razdvojene zarezom. Apsolutne polarne koordinate Zadavanjem ovog tipa koordinata, toka se odreuje udaljenjem od lokalnog koordinatnog poetka (0,0) tekueg prikaza u prozoru 2D pogled, i kutom koji to udaljenje zatvara sa pozitivnim smjerom lokalne X-osi. Prema tome ovakav izbor toaka je mogu samo u prozoru 2D pogled. Prvo se zadaje podatak o rastojanju, a zatim o kutu, pri emu oni moraju biti razdvojeni znakom <. Napominjemo da vrijednost kuta raste u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Ako sa tastature zadate na primjer: 5.0<60 , bit e izabrana toka koja ima slijedee pravokutne koordinate: X=5*Cos(60)=2,5 Y=5*Sin(60)=4,33 Relativne pravokutne koordinate Sve to je reeno za apsolutne pravokutne koordinate vai i ovdje, s tim to se ispred koordinata mora zadati i znak @, koji oznaava da se koordinata zadaje u odnosu na trenutano vaeu referentnu toku. Ako je fokus na prozoru 2D pogled i referentna toka ima koordinate X=2, i Y=1, zadavanjem sa tastature relativne koordinate @2.5,-3.0,bit e odabrana toka koja ima slijedee apsolutne koordinate. X=2+2.5=4.5 Y=1-3=-2. Relativne polarne koordinate Kako se i ove koordinate postavljaju u odnosu na aktivnu referentnu toku, i ispred njih se obavezno mora zadati karakter @. Ako referentna toka u tekuem prozoru 2D pogled, ima koordinate X=4,0 i Y=2,0, a Vi zadate: @1.41<45, definirana toka e imati slijedee apsolutne pravokutne koordinate:
51 X=4,0+1.41*Cos(45 )=5,0 Y=2.0+1,41*Sin(45 )=3,0.
2.5.5
Izbor toaka preciznim pogaanjem (OSNAP kriteriji)
Pored prethodno opisanih naina za izbor toaka, veoma vano mjesto u programu zauzima i opcija preciznog pogaanja toaka. Ovaj nain ete sigurno najee koristiti u svom radu. Naredba Osnap radi kao prekida, odnosno njenim izborom se naizmjenino ona postavlja na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Indikator da je naredba postavljena na ukljueno stanje je uvuena ikona, i kursor umjesto oblika praznog kria dobiva oblik niana u vidu kria u ijem centru se nalazi mali pravokutnik. Naredba Osnap se moe aktivirati i pritiskom na funkcijski tipku F3. Nain rada OSNAP kriterija objasniti emo na primjeru presjene toke. Naime, ako je potrebno odabrati ba presjenu toku izmeu dva entiteta, tada treba za aktivan OSNAP kriterij postaviti Presjena toka, i dovesti mi u okolinu eljene toke. U trenutku kada mi doe u poloaj da se dana presjena toka nae unutar niana (mali pravokutnik na kriu pokazivaa), tada e se na zaslonu pojaviti crveni marker X, koji ukazuje da e klik mia u ovom poloaju odabrati ba tu presjenu toku.
Klik mia u poloaju kada se na zaslonu pojavi grafiki marker, odabrati e toku koja odgovara danom OSNAP kriteriju. Kako je programom predvieno sedam OSNAP kriterija, a vie njih moe biti istovremeno postavljeno za aktivne, to precizan izbor toaka sa crtea radi tako, to program pri kretanju mia po podruju crtea stalno analizira koja bi toka mogla biti odabrana za dani poloaj mia, i trenutano aktivne OSNAP kriterije. U sluaju da poloaj mia odgovara jednom od aktivnih OSNAP kriterija, program e na zaslonu prikazati odgovarajui grafiki marker. Prema tome, izbor toke e biti mogu jedino ako danom poloaju mia odgovara jedan od aktivnih OSNAP kriterija, pa je na zaslonu prisutan odgovarajui grafiki marker. U suprotnom, slobodan izbor toke e biti onemoguen, i na zaslonu e se pojaviti odgovarajue upozorenje.
52 Bez obzira to program doputa da vie OSNAP kriterija bude istovremeno aktivno, izbor toaka je jednoznaan, odnosno uvijek se na zaslonu pojavljuje samo jedan grafiki marker. Prema tome, ako je poloaj mia takav da je mogu izbor recimo i najblie i presjene toke, program e uvijek odabrati presjenu toku zato to je to vaniji OSNAP kriterij. Naredba Osnap spada u grupu transparentnih naredbi, to znai da se moe aktivirati u bilo kojem trenutku rada programa. Koje OSNAP kriterije ete postaviti za aktivne, regulira se u dijalog box-u koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Osnap.
Dijalog box za postavljanje OSNAP kriterija Programom je predvieno sedam kriterija i ispred svakog od njih je nacrtan grafiki simbol koji e se pojaviti na zaslonu kada bude odabran dati kriterij. Na raspolaganju su slijedei OSNAP kriteriji: Krajnja toka Ovaj kriterij se primjenjuje kada je potrebno odabrati krajnju toku nekog segmenta linije. Izborom ovog kriterija, u nian treba zahvatiti dio tog segmenta i kliknuti na lijevi gumb mia. U zavisnosti od toga koja polovina segmenta je zahvaena, odabrana toka e biti na jednom ili drugom kraju. Srednja toka Ovaj kriterij radi slino kao i prethodno opisani, s time to program ne vri izbor krajnje, ve srednje toke odabranog segmenta linije. Znai, dovoljno je u nian zahvatiti bilo koji dio segmenta linije i program e automatski izabrati njegovu srednju toku. Centralna toka Izborom ovog kriterija, dovoljno je u nian odabrati bilo koji dio lunog segmenta linije ili kruga, i program e izabrati njegovu centralnu toku. Najblia toka Ovim kriterij se vri odabirom najblie toke sa dijela linije ili luka koji se nalazi u nianu. Ovim kriterijem se moe odabrati i toka koja odreuje poloaj tokastog entiteta. Okomita toka Ovaj kriterij slui za izbor toke sa ravne linije ili luka zahvaene u nian pokazivaa, koja se dobije kada se povue normala iz 'Referentne toke (posljednje zadate) na izabranu liniju ili luk. Tangentna toka
53 Ovaj kriterij ima primjenu kada treba odabrati toku sa luka, koja sa prethodno odabranom tokom formira tangentu na dani luk. Presjena toka Ovaj kriterij se koristi kada treba izabrati toku koja se nalazi u presjeku dva iscrtana objekta. Da bi se ovo ostvarilo, treba nian pokazivaa dovesti u poloaj da u njemu bude zahvaena okolina presjene toke i kliknuti na lijevi gumb mia. Ponueni kriteriji radi kao prekidai i klikom mia preko njihovog naziva oni mogu biti postavljeni na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Uvueni izgled ispisanog naziva kriterija, oznaava da je on postavljen na ukljueno stanje. Izborom naredbenih polja Odaberi sve i Iskljui sve, svi kriteriji e istovremeno biti postavljeni na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. U Tower-u 6 je omoguen unos slobodne toke i kada je ukljuen OSNAP kriterij. Ova opcija Slobodna postaje aktivna kada se u dijalogu za definiranje OSNAP kriterija prekida toka postavi na ukljueno stanje.
Prekida
Slobodna toka
Pri kretanju mia po crteu program stalno analizira da li toke koje se nalaze unutar kvadrata kursora mogu biti odabrane za neki od trenutano aktivnih OSNAP kriterija. Ako to nije sluaj, a ovaj prekida je ukljuen, toka iznad koje se nalazi kursor moe biti izabrana kao slobodna toka. Napomena: U sluaju da nijedan Osnap kriterij nije postavljen za aktivan, postavljanjem naredbe Osnap na ukljueno stanje, kursor e zatraiti oblik praznog kria kao i kod slobodnog izbora toaka. Napomena: Dok je u proceduri izbora toaka, program na statusnoj liniji stalno ispisuje koordinate koje odgovaraju trenutanom poloaju mia. U sluaju da je poloajem mia odabran neki od aktivnih OSNAP kriterija, na statusnoj liniji e biti ispisana koordinata ba te toke.
54
2.5.6
Izbor toaka odabiranjem
U naredbama za unos tokastih entiteta, pored svih prethodno opisanih naina za pojedinaan izbor toaka, programom je omoguen i serijski izbor toaka. Za primjer emo uzeti naredbu Tokasti leaj, ijim aktiviranjem naredbena linija dobiva slijedei oblik: <1> Tokasti leaj (Izbor/<krAj>/Set): Sada se od korisnika oekuje ili da na jedan od prethodno opisanih naina, odabere jednu po jednu toku koja e odrediti poloaj danog tokastog leaja, ili pak da aktiviranjem podopcije Izbor, ue u proceduru serijskog odabira toaka. <0. Odab.> Odabir (Sve/Prozor/pOligon/Deselektiranje/<krAj>): Procedurom odabira e biti obuhvaen poetak i kraj svih linijskih entiteta, sve prijelomne toke sa konture povrinskih entiteta, kao i poloaj svih tokastih entiteta na modelu. Pored toga, selekcijom e biti obuhvaene i sve meusobne presjene toke izmeu entiteta, kao i presjene toke izmeu postavljenih pomonih osi (vidi poglavlje 3.4.1). Ovdje se neemo uputati u sam postupak odabira, s obzirom da e on biti detaljno objanjen u poglavlju 2.8.
2.6
Crtanje poligonalne linije
U osnovi gotovo svih crtaih naredbi u programu, je iscrtavanje potpuno proizvoljne poligonalne linije. Svi principi rada, koje emo u ovom dijelu uputstva iznijeti i detaljno objasniti, odnose se na gotovo sve naredbe u programu. Za demonstraciju i bolju oiglednost svih objanjenja u ovom poglavlju, posluiti emo se naredbom Greda. Aktiviranjem ove naredbe, naredbena linija e dobiti svoj standardan oblik za iscrtavanje proizvoljne poligonalne linije. <-> Prva toka grede (Kontura/Prav./kRu./Offset<krAj>/Set): Sama polilinija se moe sastojati od proizvoljnog broja ravnih i lunih segmenata, te program sa naredbene linije zahtijeva da redom unosite prijelomne toke koje definiraju poetak, odnosno kraj pojedinih segmenata. Svakako da se za izbor toaka moe primijeniti bilo koji od programom predvienih naina koje smo opisali u prethodnom poglavlju. Iza poruke, kojom program ukazuje da se oekuje unos prve toke linije, u zagradi su ispisane podopcije ove naredbe, kojima se ostvaruje iscrtavanje specijalnih tipova polilinije. Podopcija krAj se nalazi izmeu simbola < >, to znai da je ona naredba koja se podrazumijeva i da e se aktivirati kada se pritisne desno dugme mia ili tipku Enter na tastaturi. Da bi se olakalo pozivanje podopcija sa naredbene linije, program Tower 6 pamti koja je podopcija posljednja pokrenuta, i pri novom aktiviranju naredbe nju prikazuje kao podrazumijevanu. Ako naprimjer pokrenemo podopciju za crtanje pravokutnika, pri svakom slijedeem aktiviranju naredbe ona e biti podrazumijevana, sve dok se ne izabere neka druga podopcija. <-> Prva toka grede (Kontura / <Prav.> / kRu. / Offset / krAj / Set): Izbor toaka koje definiraju poligonalnu liniju, moe se simultano vriti u prozorima za 2D i 3D prikaz modela. Tijekom crtanja, u prozoru 2D pogled moete transparentno mijenjati njegov sadraj izborom tekueg okvira u prozoru Dispozicija ili pak tekueg nivoa u listi nivoa. Naime, jednu toku polilinije moete odabrati recimo u prozoru 3D pogled, slijedeu u prozoru 2D pogled u kojem je trenutano prikazan neki od okvira, pa potom opet iz prozora 2D pogled ali sada sa prikazom nekog od nivoa u njemu, i tako redom.
55 Napominjemo da pri crtanju poligonalne linije program uvijek prethodno odabranu toku projicira na trenutanu ravninu prikaza, te je u stanju da ispravno povlai geometriju segmenta koja se trenutano iscrtava.
Za prvu toku polilinije odabrana je prikazana toka sa krajnjeg lijevog okvira
Sada je za tekui postavljen nivo na koti 0,00 i program je prethodno odabranu toku projicirao na ravninu tekueg nivoa [Z=0,00] i prikazao ispravan DRAG mod.
2.6.1
Crtanje proizvoljne poligonalne linije
Kako se proizvoljna poligonalna linija moe sastojati od proizvoljnog broja ravnih i lunih segmenata, to e nakon izbora prve toke, program sa naredbene linije zahtijevati da zadate slijedeu toku. <-> Slijedea toka (lUk/<krAj>/Set):
56 Na naredbenoj liniji je sada ponuena i podopcija lUk, pomou koje je mogue definirati lunu geometriju segmenta poligonalne linije. Znai, ako je prvi segment poligonalne linije ravan, tada treba odabrati toku sa crtea koja e sa prethodno zadanom formirati ravni segment poligonalne linije, a u sluaju da elite da prvi segment bude luni, onda treba aktivirati podopciju lUk. Ako ste se odluili za luni segment, program e promijeniti oblik naredbene linije: Krajnja toka luka: Kako je geometrija lunog segmenta odreena sa tri toke, nakon izbora krajnje toke, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite i toku sa luka. Toka sa luka: U proceduri odreivanja toke sa luka, pomicanjem mia po podruju crtea, program e stalno u DRAG modu iscrtavati geometriju lunog segmenta koja odgovara trenutanom poloaju mia. Bez obzira, da li ste se odluili za lunu ili ravnu geometriju prvog segmenta, nakon definiranja njegovog oblika, na naredbenoj liniji e se pojaviti jo jedna podopcija. <-> Slijedea toka (lUk/Nazad/<krAj>/Set): To je podopcija Nazad, ijim bi aktiviranjem program ponitio definiranje geometrije prethodnog segmenta, i vratio nas jedan korak unazad. Jasno da se ova opcija koristi samo u sluaju kada napravite pogreku, odnosno pogreno izaberete neku toku. Nakon zadavanja geometrije i drugog segmenta poligonalne linije, na naredbenoj liniji se pojavljuje jo jedna podopcija. <-> Slijedea toka (lUk/Nazad/Zatvori/<krAj>/Set): To je podopcija Zatvori, ijim izborom definirana poligonalna linija postaje zatvorena. Znai podopcija Zatvori se pojavljuje na naredbenoj liniji tek nakon zadavanja drugog segmenta poligonalne linije, obzirom da se zatvorena kontura moe definirati od najmanje tri segmenta. Izbor ove podopcije e automatski dovesti i do zavretka procedure definiranja geometrije poligonalne linije. Daljnji postupak je u svemu isti pa program nee mijenjati sadraj naredbene linije, odnosno stalno e zahtijevati unos slijedee toke, sve dok pritiskom na tipku Enter ili pak klikom na desni gumb mia (izbor podrazumijevane podopcije krAj), ne oznaite kraj definiranja poligonalne linije.
2.6.2
Crtanje pravokutnika
Svaki pravokutnik se moe iscrtati pomou procedure za definiranje proizvoljne poligonalne linije, zadavanjem sva etiri njegova tjemena. Meutim, kako je pravokutnik est oblik u graevinarstvu, to je u okviru naredbe za iscrtavanje polilinije predviena posebna podopcija za njihovo konstruiranje. <-> Prva toka grede (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set): Izborom podopcije Prav. ulazi se u proceduru definiranja pravokutnika. <-> Prvi kut (Centar/Traka/Set):
57 Programom je predvieno tri naina za definiranje geometrije pravokutnika. Prvi nain podrazumijeva izbor dvije toke koje odreuju jednu dijagonalu pravokutnika, dok se druga dva naina mogu pokrenuti izborom podopcija Centar i Traka koje se nalaze na naredbenoj liniji, kada se ue u proceduru definiranja pravokutnika. U prvom, podrazumijevanom nainu, program oekuje da zadate toku koja odreuje prvi kut pravokutnika. Nakon izbora ove toke, program e zahtijevati da zadate i suprotan kut pravokutnika: <-> Suprotni kut (Set): Pri pomicanju mia, program e stalno u DRAG-modu iscrtavati pravokutnik ija je dijagonala odreena trenutanim poloajem mia. Izborom drugog tjemena pravokutnika, naredba e biti zavrena.
Izborom toaka 1 i 2 odreena je dijagonala, a samim tim i geometrija pravokutnika Svakako ste primijetili da se nakon izbora podopcije Prav., na naredbenoj liniji pojavljuje i podopcija Centar. Ovo je zgodan nain za definiranje proizvoljnog pravokutnika kada elimo da se njegova srednja toka (presjek dijagonala), nae na odreenom poloaju na crteu. Izborom ove podopcije, program sa naredbene linije prvo zahtjeva da se odredi toka u kojoj e se nalaziti presjek dijagonala pravokutnika. <-> Centar pravokutnika (Set): Nakon izbora toke koja odreuje centar pravokutnika, program e zahtijevati da odredite i jedno njegovo tjeme. <-> Kut (Set): I u ovom sluaju, program u DRAG-modu iscrtava pravokutnik ija geometrija odgovara trenutanom poloaju mia.
58
Izborom centra (toka 1) i jednog tjemena (toka 2), odreenja je geometrija pravokutnika Za crtanje pravokutnika programom je predvien jo jedan nain. Naime, kada se izborom podopcije Prav. sa naredbene linije ue u proceduru crtnja pravokutnika, na naredbenoj liniji se pored podopcije Centar javlja i podopcija Traka. Njenim aktiviranjem program e sa naredbene linije zahtijevati da zadavanjem dvije toke prvo odredite srednju liniju pravokutnika. <-> Prva toka (Set): <-> Druga toka (Set): Kada ste odredili srednju liniju pravokutnika, program e u drag modu iscrtavati pravokutnik ija geometrija odgovara trenutanom poloaju mia, a sa naredbene linije e zahtijevati da izaberete toku na crteu koja odreuje irinu trake. <-> irina (Set):
59
Izborom toaka 1 i 2 odreena je srednja linija pravokutnika, a tokom 3 jedan njegov kut. Napomena: S obzirom da se kroz dvije toke moe postaviti beskonano mnogo ravnina, to pri opciji crtanja pravokutnika, izbor toaka u prozoru 3D pogled nee jednoznano odrediti ravninu kojoj treba pripasti nacrtani pravokutnik. Iz tog razloga, u proceduri crtanja pravokutnika izbor toaka vrite iskljuivo u prozoru 2D pogled koji jednoznano odreuje ravninu kojoj treba pripasti pravokutnik. Izuzetak od ovog pravila je crtanje pravokutnika pomou podopcije Traka, s obzirom da se u ovoj proceduri zadaju tri toke, a one jednoznano odreuju poloaj ravnine u prostoru.
2.6.3
Crtanje kruga
I krug je isto kao i pravokutnik relativno est oblik u graevinarstvu, pa je i za njegovo konstruiranje predviena posebna podopcija u okviru naredbi za iscrtavanje polilinije. <-> Prva toka grede (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set): Izborom podopcije kRu., program e sa naredbene linije traiti da prvo odredite toku koja definira njen centar, a zatim i toku sa krunice (polumjer): <-> Centar krunice (Set):_ <-> Toka sa krunice (Set):_ Prilikom odreivanja toke sa krunice, program e u DRAG-modu iscrtavati krunice ija geometrija odgovara trenutanom poloaju mia.
60
Izborom toke 1 odreen je centar, a tokom 2 polumjer kruga Napomena: Kako se i geometrija kruga zadaje izborom samo dvije toke, koje ne mogu jednoznano odrediti ravninu kojoj krug treba pripasti, to isto kao i kod crtanja pravokutnika, izbor toaka vrite iskljuivo u prozoru 2D pogled. Napomena: Svaki nacrtani krug koji predstavlja linijski element, program automatski razlae na dva luna segmenta koja su meusobno spojena po horizontalnoj liniji koja je provuena kroz centar kruga. Prema tome, kada je potrebno odabrati cijeli linijski entitet koji je krunog oblika, tada je potrebno odabrati oba njegova luna segmenta.
2.6.4
Postavljanje polilinije po obodu iscrtane konture
Izborom podopcije Kontura, koja se javlja u naredbenoj liniji pri aktiviranju naredbi za iscrtavanje poligonalne linije, ostvaruje se njeno automatsko iscrtavanje po obodu odabrane konture. <-> Prva toka grede (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set): Ova opcija ima mnogo primjena, a jedna od njih je kada na primjer treba grede postaviti po obodu ve iscrtane ploe, ili pak kada je potrebno postaviti linijsko optereenje po ranije nacrtanim gredama na modelu. Izborom ove podopcije, naredbena linija dobiva slijedei izgled. <0 odab.> Kontura - odabir (Sve/Prozor/Extras/Deselektiranje/<krAj>Set): Ovo je standardan oblik naredbene linije u proceduri odabira, i u poglavlju 2.8 bit e detaljno opisane sve mogunosti koje program nudi u ovakvom reimu rada. Znai, sada se od korisnika oekuje da odabere jednu ili vie kontura povrinskih, odnosno linijskih entiteta, po kojima e biti postavljena poligonalna linija koja se kreira. Ako je podopcija Kontura pokrenuta u okviru naredbi za kreiranje povrinskih entiteta, tada e u proceduri odabira dostupne biti samo konture ranije kreiranih povrinskih entiteta. Razlog je u tome to se, u opem sluaju odabira i proizvoljno odabranih segmenata linijskih elemenata, ne moe uvijek kreirati zatvorena poligonalna linija, koja je uvjet za odreivanje ispravne geometrije povrinskog entiteta.
61 Ako je pak podopcija Kontura pokrenuta u okviru neke od naredbi za iscrtavanje linijskih entiteta, tada e za odabir biti dostupne i konture povrinskih entiteta i proizvoljno odabrani segmenti ranije kreiranih linijskih entiteta.
2.6.5
Offset
Izborom ove pod-opcije naredbena linija dobiva slijedei izgled.
<0 odab.> Offset Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Naime, sada se oekuje da odaberete entitete ija e geometrija biti ofset-irana. Desni klik mia e oznaiti kraj procedure odabira, nakon ega e program zahtijevati da zadate razmak za koliko e se ofset izvriti. Razmak: Razmak se moe zadati ili sa tipkovnice ili pak izborom dvije toke sa crtea. Na kraju, program e zahtijevati izbor toke koja e odrediti stranu na koju je potrebno izvriti ofset. Toka na strani ofsetiranja: Izborom strane za ofset, ova naredba e biti zavrena a geometrija entiteta koji se postavlja bit e odreena ofest-iranom geometrijom prethodno odabranih entiteta.
Odabirom konture prethodno nacrtane ploe, linijski leajevi su postavljeni ofset-om prema unutra (zadan je razmak od 20 cm)
2.7
Zoomiranje dijelova crtea
esto se tijekom rada programa, ukazuje potreba za uveanjem, odnosno za umanjenjem prikaza dijelova crtea. Zbog toga je u programu razvijen cijeli sustav naredbi koje omoguavaju razne operacije, a sve u cilju dobivanja jasnije slike. Sve ZOOM naredbe su transparentne, odnosno mogu se pozivati i za vrijeme izvrenja drugih naredbi. U sva tri prozora, ZOOM naredbe rade na potpuno isti nain i imaju potpuno istu ulogu.
62 Rad ZOOM naredbi je u osnovi slino radu zoom-a objektiva filmske kamere. Odnosno, one na crteu fiziki nita ne uveavaju ili umanjuju, ve samo dio crtea pribliavaju, odnosno udaljavaju, inei ga prividno veim ili manjim. Pored uveanja odnosno umanjenja pojedinih dijelova crtea, pomou ZOOM-naredbi se mogu dobiti i drugi naini prikaza, pa emo zato svaku od ovih naredbi posebno objasniti. Kako su naredbe za zumiranje dijelova crtea esto u upotrebi, to ih je mogue pokrenuti i pritiskom na specijalno definirane tipke za ovu namjenu. Za brzo aktiviranje naredbi Zoom prozor, Zoom sve i Zoom prethodni, predvien je tipka Ctrl. Pritiskom na ovaj tipku na naredbenoj liniji e se pojaviti poruka kojom program ukazuje koje su akcije u ovom trenutku mogue. CTRL+lijevi gumb mia=Zoom prozor / CTRL+srednji gumb mia=Zoom sve/ CTRL+desno dugme mia=Zoom-prethodni Znai, dok je pritisnuta tipka Ctrl, klik na lijevi gumb mia e odabranu toku protumaiti kao prvi kut pravokutnog podruja kojeg treba uveati, desni klik mia e aktivirati naredbu Zoom prethodni, a klik na srednji gumb mia e aktivirati naredbu Zoom sve. Pored ova tri zuma, esto je u upotrebi i naredba za pomicanje trenutanog prikaza na zaslonu, pa se klikom na srednji gumb mia automatski aktivira naredba Zoom-pomakni
2.7.1
Zoom prozor
Ovom naredbom je mogue uveati proizvoljno podruje na crteu. eljena podruje se definiraju pravokutnim prozorom, nakon ega program njegov sadraj uveava toliko da zauzme itav zaslon.
Izborom naredbe, program sa naredbene linije zahtjeva da definirate pravokutno podruje koju treba uveati: Prvi kut prozora:_ Suprotni kut prozora:_ Naredba Zoom-prozor se moe pokrenuti i bez njenog direktnog izbora iz padajueg menija, odnosno klika mia na njegovu ikonu. Pritisak na tipku Ctrl i lijevi klik mia e automatski pokrenutu ovu naredbu, a zadanu toku miem protumaiti kao prvi kut pravokutnog podruja koje treba zumirati.
2.7.2
Zoom prethodni
Program pamti sve prethodno zadane zoomove, pa je izborom ove naredbe uvijek mogue dobiti prethodni prikaz na zaslonu.
Napominjemo da se ova naredba moete aktivirati i pritiskom na tipku Ctrl i desnim klikom mia.
63
2.7.3
Zoom pomakni
Pomou ove naredbe se na zaslonu mogu prikazivati razliiti dijelovi crtea, ne mijenjajui pritom prethodno odabrano uveanje. Na taj nain se dobiva efekt pomicanja poveala iznad crtea na konstantnom rastojanju. Nakon izbora ove naredbe, pokaziva e promijeniti svoj uobiajeni oblik.
Pokaziva u obliku ruke ukazuje da se oekuje translatorno pomicanje trenutanog prikaza Pritisak na lijevi gumb mia bez otputanja, e translatorno pomaknuti crte u smjeru pomicanja mia sve dok ne otpustite lijevi gumb mia. Pri otputanju lijevog gumba mia naredba nee biti zavrena ve e program i dalje oekivati da na isti nain promijenite tekui prikaz, sve dok pritiskom na tipku Enter ili klikom na desni gumb mia ne oznaite kraj ove naredbe. Ovu naredbu moete direktno pozvati i pritiskom na srednji gumb mia. Ne otputajui ovaj gumb, promjena poloaja mia e odrediti i promjenu trenutanog prikaza. im otpustite srednji gumb mia, ova naredba e biti zavrena i u tome je praktino jedina razlika u radu ove naredbe kada se ona pozove pomou ikone, ili pak ovako, pritiskom na srednji gumb mia.
2.7.4
Dinamiki zoom
Pomou ove naredbe je mogue i uveanje i smanjenje trenutanog prikaza na zaslonu. Nakon izbora ove naredbe pokaziva e promijeniti svoj standardan oblik.
64
Pokaziva u obliku poveala ukazuje, da se program nalazi u naredbi Dinamiki zoom Kretanje miem ka gore, dok je lijevi gumb pritisnut, dovodi do uveanja dijelova crtea, a kretanje na dolje, do smanjenja. Po otputanju lijevog tastera mia, program e i dalje zahtijevati da zadajete novo uveanje odnosno umanjenje, sve dok pritiskom na tipku Enter ili klikom na desni gumb mia ne oznaite kraj ove naredbe.
2.7.5
Zoom sve
Izborom ove naredbe, na zaslonu se dobiva prikaz cijelog crtea. Veliina ovog prikaza se odreuje tako to se na gabarit svih elemenata crtea koji su tom trenutku vidljivi, doda po obodu programski zadani postotak praznog prostora.
Napominjemo da se ova naredba moete aktivirati i pritiskom na tipku Ctrl i klikom na srednji gumb mia. Napomena: Kako se jedino kod naredbi Zoom-sve i Zoom-prethodni ne vri izbor toke, to je jedino za ove dvije naredbe vano na kom se prozoru nalazi fokus, neposredno prije njihovog aktiviranja. U svim ostalim naredbama za zumiranje, izbor toke e ujedno i postaviti fokus na danom prozoru. Prema tome, ako elite zoom-sve recimo u prozoru 3D pogled, a to nije trenutano aktivan prozor, onda prvo morate postaviti fokus na prozor 3D pogled, pa potom aktivirati naredbu Zoom-sve. Isto vai i za naredbu Zoom-prethodni obzirom da svaki od prozora ima svoju listu prethodnih zoomova.
2.7.6
Dinamiki zum na kotaiu mia
U proceduri zumiranja dodana je jo jedna opcija, koja e zbog svoje efikasnosti, vjerojatno biti i najee u upotrebi pri zumiranju. Naime, dinamiko uveanje i umanjenje crtea je omogueno pomakom kotaia na miu. Pomak kotaia na gore dovodi do uveanja, a pomak na dolje do umanjenja crtea, u odnosu na centralnu toku koja je odreena trenutanim poloajem mia.
65
2.8
Odabir elemenata crtea
U mnogim naredbama u programu, a naroito u onima pomou kojih se vri manipulacija sa elementima crtea, potrebno je odabrati jedan ili vie elemenata crtea. Grupi odabranih elemenata se mogu dodavati novi, ali i iz nje uklanjati ranije odabrani elementi. Prilikom odabiranja elemenata crtea, program pomae korisniku tako to sve odabrane elemente obiljeava isprekidanom linijom. Poruka na naredbenoj liniji, kojom program trai izbor nekih elemenata crtea je univerzalna i glasi: <0 odab.> Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/ eXtras/Deselektiranje/ <krAj>): U proceduri odabira, pokaziva dobiva oblik select-box-a (mali kvadrati za odabir), i sada se od korisnika oekuje da primjeni jedan od programom predvienih naina odabira. Nakon izbora nekih od elemenata crtea, procedura se ne prekida, ve program i dalje sa naredbene linije zahtijeva odabir novih elemenata, pri emu se na samom poetku naredbene linije, izmeu etvrtastih zagrada, ispisuje poruka o broju do tada odabranih objekata: <3 odab.> Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/ eXtras/Deselektiranje/ <krAj>): U proceduri odabira, odabiranje je mogue simultano vriti u prozorima za 2D i 3D prikaz modela. Prozor Dispozicija tijekom operacije odabira ima iskljuivu ulogu da omogui promjenu tekueg okvira a samim tim i tekueg prikaza u prozoru 2D pogled (isto vai i za listu nivoa). Dok je program u proceduri odabira, dovoenjem mia u prostor prozora Dispozicija on e imati oblik strelice koji jasno ukazuje da se ne oekuje izbor nekog elemenata ve eventualno samo promjena tekueg okvira. Oblik mia u prozoru 3D pogled je tijekom procedure odabira u obliku kruga to opet ukazuje na to da se oekuje odabir entiteta u prostornom prikazu. Pored toga, odabir je omoguen i u specijalno definiranim pogledima, s tim to se pri ovakvom odabiru vri odabir svih entiteta po dubini.
U trenutanom prikazu prednjeg proelja (opcija Front) odabir krajnjeg desnog stupa dovodi do istovremenog odabira svih sedam stupova po dubini
66
U trenutanom prikazu odozgo (opcija Top), zadavanjem ovakvog pravokutnog podruja, bit e odabrani sve elementi konstrukcije u prednjoj polovini objekta Napominjemo da se u prozoru 2D pogled ne mogu odabirati elementi konstrukcije koji prodiru danu ravninu pogleda i prikazuju se u vidu simbola. Izuzetak je jedino u naredbama Trim i Extend kada se ovakvi simboli mogu odabirati samo kao granice za produavanje odnosno isijecanje entiteta koji pripadaju danoj ravnini pogleda. Procedura odabira se prekida izborom podopcije krAj sa naredbene linije, nakon ega e program nastaviti sa daljnjim tijekom naredbe, u okviru koje je izvreno odabiranje. Operacije koje su predviene aktiviranom naredbom, provest e se samo nad odabranim objektima. Izborom odgovarajuih podopcija sa naredbene linije, program nudi razne naine odabira, koji se mogu simultano kombinirati, i u daljnjem tekstu ovog dijela uputstva prikazati emo sve mogunosti koje program nudi u proceduri odabira. Odabir svih entiteta Izbor podopcije Sve sa naredbene linije, dovest e do automatskog odabira svih trenutano vidljivih entiteta na crteu. to e biti odabrano, ovisi iskljuivo od toga da li je fokus neposredno prije aktiviranja ove podopcije bio na prozoru za 2D ili 3D prikaz modela. Naime, ako je fokus na prozoru 3D pogled i odabere se podopcija Sve tada e biti odabrani svi trenutano vidljivi entiteti na modelu, a ako je pak fokus na prozoru 2D pogled tada e izborom podopcije Sve biti odabrani samo trenutano prikazani elementi u prozoru 2D pogled. Pojedinani odabir Ovo je podrazumijevani nain odabira i odvija se tako to u mali kvadrat na pokazivau treba zahvatiti bilo koji dio eljenog elementa i kliknuti na lijevi gumb mia. Za elemente crtea koji predstavljaju povrine, u kvadrat za odabir treba zahvatiti proizvoljni dio sa njegove konture, nakon ega e cijela povrina biti odabrana.
67
Po konturi odabrane povrine se iscrtava isprekidana linija, a njena unutranjost uvijek postaje prazna Ako se kvadratom za odabir zahvati zajednika toka vie elemenata crtea, tada e program odabrati sve elemente koji polaze iz te toke.
Jednim klikom mia je odabrana i horizontalna i vertikalna greda Pri odabiru tokastih elemenata, kvadratom za odabir (select box) je potrebno zahvatiti ba toku kojom je odreen poloaj tokastog elementa. U sluaju da se klikne na lijevi gumb mia, a select box-om nije zahvaen nijedan objekt, tada e program tu toku protumaiti kao prvi kut prozora, i ui u proceduru odabira prozorom. Suprotni kut: U ovoj proceduri e vaiti sva pravila za odabir prozorom koja emo prikazati u daljnjem tekstu.
68 Odabir pomou prozora Ovaj nain odabira je omoguen aktiviranjem podopcije Prozor, koja se nalazi na naredbenoj liniji. Izborom ove podopcije, program prvo trai da odredite jedno tjeme pravokutnog prozora, a zatim i suprotno po dijagonali: Prvi kut: Suprotni kut: Prilikom odreivanja dijagonalnog tjemena prozora, program u DRAG-modu iscrtava pravokutnik, ija je geometrija odreena trenutanim poloajem mia. U ovisnosti od toga da li se prozor zadaje slijeva na desno, ili pak zdesna na lijevo, procedura odabira radi na dva razliita naina. Ako se odabire slijeva na desno tada e biti odabrani samo elementi koji se svojom kompletnom geometrijom nalaze unutar zadanog pravokutnog podruja, a ako se pak prozor zadaje zdesna na lijevo (crossing) tada e biti odabrani svi elementi crtea koji su barem jednim svojim dijelom zahvaeni zadanim pravokutnim podrujem.
Zadavanjem ovakvog prozora, slijeva na desno, nee biti odabran ni jedan objekt Odabir pomou poligona
Zadavanjem istog takvog prozora, ali sada zdesna na lijevo (crossing), bit e odabrana i ploa i obje grede
Izborom podopcije pOligon, naredbena linija dobiva svoj standardni oblik koji se koristi u naredbama za iscrtavanje polilinije: Prva toka (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>): Postupak iscrtavanja polilinije, u svemu odgovara objanjenjima danim u poglavlju 2.6, s tim to se izborom podopcije krAj, ili pak desnim klikom mia, polilinija automatski zatvara. Kriterij odabira pomou ove opcije je potpuno isti kao i kod odabira prozorom, kada se on zadaje slijeva na desno. Naime, bit e odabrani svi entiteti koji se svojom kompletnom geometrijom nalaze unutar zadanog poligona. Odabir linijom presjeka Pomou ove opcije imate mogunost odabrati sve entitete koje presijeca zadana linija. Izborom podopcije pResjek, program e prvo zahtijevati da odredite prvu, a potom i drugu toku linije presjeka.
69 Prva toka: Druga toka: Odmah nakon izbora druge toke, program e izvriti odabir svih entiteta koji su presjeeni zadanom linijom. Extra odabir Klikom mia preko podopcije eXtras se otvara padajui menu iz koga je mogue odabrati neku od programom predvienih opcija za extra odabir.
Prikazane opcije su prilino egzotine i vjerojatno se nee esto koristiti, ali u nekim sluajevima mogu biti od velike koristi. Na koje e se entitete odnositi djelovanje naredbi iz menija eXtras zavisi od toga da li je neposredno prije aktiviranja neke od ovih naredbi fokus bio na prozoru za 2D ili za 3D prikaz modela. Ako je fokus na prozoru 3D pogled tada e naredba djelovati na sve entitete na modelu, a ako je fokus na prozoru 2D pogled, tada e ona djelovati samo na trenutano prikazane elemente u prozoru 2D pogled. U meniju su na raspolaganju slijedee opcije: Inverzija Da bi ova opcija bila dostupna, potrebno je da prije njenog izbora, barem jedan entitet bude odabran. Izborom ove opcije vri se inverzija odabira, odnosno ono to je odabrano postaje neselektirano, a ono to nije bilo, postaje odabrano. Set Da bi ova opcija bila dostupna mora biti prethodno odabran samo jedan entitet. Nakon njenog aktiviranja, program e automatski odabrati sve entitete tog tipa, koji imaju isti set numerikih podataka. Ako recimo na modelu imamo puno greda razliitih poprenih presjeka, onda odabirom jedne od nje, i izborom ove opcije, program e odabrati sve preostale grede na modelu koje imaju iste geometrijske karakteristike kao prvobitno odabrana greda. Napominjemo da ova opcija moe raditi i sa optereenjima. Ako se nakon odabira nekog optereenja izabere ova opcija, program e odabrati sva optereenja koja su istog tipa i intenziteta kao prethodno odabrano optereenje, a nalaze se u trenutano aktivnom prozoru.
70 Kolinearne Da bi ova opcija bila dostupna neophodno je da prethodno bude odabran samo jedan linijski entitet. U sluaju da je odabrano vie linijskih entiteta, onda e ova opcija biti dostupna samo u sluaju da se svi oni nalaze na istom pravcu, odnosno da su kolinearni. Izborom podopcije Kolinearne, bit e odabrani svi linijski entiteti koji se nalaze na istom pravcu kao i odabrani. Iz iste ravnine Da bi ova opcija bila dostupna neophodno je prethodno odabrati minimalan skup entiteta koji definiraju jednu ravninu. Da bi ravnina bila jednoznano odreena potrebno je odabrati: dva linijska, jedan linijski i jedan tokasti, tri tokasta, ili pak samo jedan povrinski entitet. Njenim izborom program e automatski odabrati i sve ostale entitete koji pripadaju ovako definiranoj ravnini u prostoru. Na istoj krunici Da bi ova opcija bila dostupna, neophodno je da prethodno budu odabrani entiteti koji pripadaju istom luku. Napominjemo da se geometrija luka, pored izbora lunog segmenta povrinskog i linijskog entiteta, moe definirati i izborom tri tokasta entiteta. Izbor ove podopcije dovodi do odabira svih entiteta koji pripadaju krunici koja ima isti polumjer kao prethodno odabrani entiteti. Entitet Da bi ova opcija bila dostupna, neophodno je da bar jedan element crtea bude odabran. Nakon njenog izbora program odabire sve elemente sa crtea koji su istog tipa kao i prethodno odabrani element. Ako je recimo bila odabrana greda, nakon aktiviranja ove opcije bit e odabrane sve grede koje su prikazane u trenutano aktivnom prozoru. Nazad Pomou ove opcije se izlazi iz procedure extra odabira i vraa na osnovni oblik naredbene linije u proceduri odabira. Deselektiranje ranije odabranih objekata Izbor elemenata koji je ve odabran nee dovesti do njegovog deselektiranja, ve e njegov ponovni odabir biti ignoriran. Za deselektiranje ranije odabranih objekata, odnosno uklanjanja iz liste odabranih elemenata, predviena je na naredbenoj liniji podopcija Deselektiranje. Njenim izborom naredbena linija dobiva slijedei izgled: <3 odab.> Deselektiranje (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtas/<krAj>): Na naredbenoj liniji su i dalje prisutne potpuno iste podopcije kao i u proceduri odabira, s time to je na njenom poetku jasno napisano da je program sada u proceduri deselektiranja ranije odabranih entiteta. Nain deselekcije kao i nain rada sa prethodno opisanim podopcijama je potpuno isti a jedina razlika je u tome to deselekcija reagira samo na ranije odabrane objekte, tako to ih izbacuje iz liste odabranih objekata. Po zavrenoj deselekciji, izbor podopcije krAj, odnosno desni klik mia e program vratiti na osnovni oblik naredbene linije u proceduri odabira entiteta. Deselekcija se moe vriti i bez aktiviranja prethodno opisane podopcije sa naredbene linije. Naime, ako drite stalno pritisnutu tipku Shift, pojedinani odabir i odabir pomou prozora e praktino znaiti deselekciju.
71 Napomena: Segment linijskog entiteta je odreen zadavanjem toaka prilikom njegovog crtanja, a ne tokama presjeka sa drugim elementima crtea. Zbog toga e u proceduri odabira uvijek biti odabran cijeli segment linijskog entiteta, onako kako je i nacrtan a ne samo jedan njegov dio koji je odreen presjenim tokama sa drugim entitetima.
U ovom primjeru je odabrana cijela horizontalna greda, iz jednostavnog razloga jer je ona i nacrtana izborom toaka 1 i 2. U sluaju da elite odabrati samo dio segmenta linijskog entiteta koji je odreen presjenim tokama sa drugim entitetima, prethodno morate pomou naredbe Razdvajanje kontura (vidi poglavlje 2.9.15), od prvobitno jednog segmenta linijskog entiteta, napraviti niz novih. Napomena: Elementi crtea koji su iscrtani jedan preko drugog, tako da im se geometrija poklapa djelomino ili potpuno, bit e zajedno odabrani ako se odabir izvri na mjestu preklapanja. Tipian primjer za ovaj sluaj je kada se povrinsko optereenje protee po cijeloj ploi, ili kada se grede i zidovi postavljaju po konturi ploe. U oba sluaja e doi do odabira svih elemenata koji se preklapaju, to moda i ne elite. U ovim sluajevima, prije odabira treba ukinuti vidljivost elemenata koji se ne ele odabrati (vidi poglavlje 2.10).
2.9
Naredbe za rad sa elementima crtea
Pomou ove grupe naredbi su omoguene razne korekcije na ve iscrtanim elementima crtea. Korekcije su omoguene nad apsolutno svim entitetima, bez obzira da li oni predstavljaju dio konstrukcije ili ne. U osnovi svih naredbi iz ove grupe, je da se prvo odaberu elementi crtea, a da se tek onda na njima provedu operacije koje su danom naredbom predviene. S obzirom da je postupak odabira elemenata crtea detaljno objanjen u poglavlju 2.8, u daljnjem prikazu svake od ovih naredbi, neemo se uputati u ponovno objanjavanje ovog postupka.
72
2.9.1
Brisanje
Izborom ove naredbe, omogueno je brisanje proizvoljno odabranih elemenata crtea.
Aktiviranjem naredbe, naredbena linija dobiva svoj standardni oblik, kojim se zahtjeva odabir elemenata: <0 odab.>Brisanje Odabir(Sve/Prozor/pOligon/pResjek/Deselektiranje/eXtras/<krAj>): Nakon izbora, pritisak na tipku Enter ili klik na desni gumb mia e dovesti do brisanja odabranih elemenata. Kod ove naredbe treba biti obazriv, da ne bi dolo do neeljenog gubitka pojedinih elemenata crtea.
2.9.2
Kopiranje
Ova naredba slui za preslikavanje odabranih objekata na bilo koje drugo mjesto na crteu, pri emu original ostaje nepromijenjen. Nakon zavrene selekcije, program e sa naredbene linije traiti da izborom dvije toke zadate vektor koji odreuje pravac, smjer i rastojanje iskopiranih entiteta od originala.
Prva toka vektora kopiranja: Druga toka vektora kopiranja: Nakon odreivanja vektora kopiranja, program e sa naredbene linije zatraiti da zadate broj kopija ili da izaberete podopciju Viestruko: Broj kopija (Viestruko) <1>: Klik na desni gumb mia e oznaiti prihvaanje ponuene vrijednosti broja kopija 1, koja se nalazi u uglastoj zagradi. Svakako da sa tastature moete zadati proizvoljan broj kopija, pri emu e se svaka od njih nalaziti na razmaku koji je odreen zadanim vektorom kopiranja. Pomou podopcije Viestruko imate mogunost kreiranja proizvoljnog broja kopija odabranih objekata zadavanjem razliitih vektora kopiranja. Nakon aktiviranja ove podopcije program na zadatom mjestu crta prvu kopiju i sa naredbene linije trai da izborom druge toke zadate novi vektor kopiranja. Druga toka vektora kopiranja (<krAj>): Ova poruka e stajati na naredbenoj liniji sve dok izborom podopcije krAj ne zavrite naredbu.
2.9.3
Kopiranje u nizu (Array)

Ova naredba ima dvostruko djelovanje, i moe se koristiti ili za istovremeno kopiranje u dva proizvoljno odabrana pravca, ili pak za viestruko kopiranje po luku.
Nakon zavrenog odabira objekata, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite tip niza koji e biti primijenjen pri kopiranju.
73 Tip niza (<Ortogonalni>/Polarni): Pod ortogonalnim nizom se podrazumijeva istovremeno kopiranje odabranih entiteta u dva proizvoljno odabrana pravca, dok se pod polarnim nizom podrazumijeva kopiranje po lunoj putanji. Izbor jedne od dvije ponuene opcije, odredit e daljnji tijek ove naredbe. Ortogonalni tip niza Nakon izbora opcije Ortogonalni, program e sa naredbene linije zahtijevati da zadate broj kolona, odnosno broj kopija u jednom redu. Broj kolona (|||) <1>: Ovdje je koriten termin kolona zato to program za prvi pravac kopiranja podrazumijeva pravac pruanja X osi, koji svakako pri zadavanju vektora kopiranja moete naknadno promijeniti. Nakon zadanog broja kolona, program e zahtijevati da odredite njihov meusobni razmak. Razmak: Ako razmak zadate sa tastature, tada e program podrazumijevati da je zadan horizontalan vektor kopiranja, i pozitivna vrijednost e odrediti smjer vektora u pravcu pozitivne X osi. Umjesto zadavanja sa tastature, razmak moete odrediti i izborom dvije toke sa crtea. Nakon izbora prve toke, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete i drugu toku. Druga toka vektora: Izbor druge toke e odrediti kako razmak, tako i smjer vektora kopiranja. Pomicanjem mia po podruju crtea program e u DRAG modu iscrtavati trenutani poloaj svih zadanih kopija u pravcu koji u programu uvjetno nazivamo red. Prema tome red ne mora oznaavati horizontalan, ve potpuno proizvoljan pravac. Bez obzira da li ste razmak zadali sa tastature ili pak izborom dvije toke sa crtea, program e ponoviti prethodno postavljanu seriju pitanja ali sada za kopiranje u drugom pravcu. Broj redova (...) <1>: Razmak: Isto kao i kod kopiranja u prvom pravcu, razmak izmeu redova moete zadati ili sa tastature, ili pak izborom dvije toke sa crtea. Ako razmak izmeu redova zadate sa tastature, onda e program podrazumijevati da se radi o vektoru kopiranja u pravcu Y osi, i pozitivna vrijednost e odrediti smjer vektora kopiranja u pravcu pozitivne Y osi. Izborom dvije toke sa crtea moete zadati potpuno proizvoljan intenzitet i pravac pruanja vektora kopiranja u drugom pravcu.
74
Prikazani niz je formiran zadavanjem vektora kopiranja 1 i 2 u pravcu globalnih osi (broj kolona =2, broj redova=4) Polarni tip niza
Prikazani niz je formiran zadavanjem vektora kopiranja 1 i 2 u proizvoljnim pravcima (broj kolona =2, broj redova=4)
Nakon izbora opcije Polarni, program e sa naredbene linije prvo zahtijevati da odredite da li se iskopirani entiteti po luku trebaju rotirati u odnosu na zadani centar rotacije ili ne. Sa rotacijom (<Da>/Ne): Zavisno od vaeg odgovara na postavljeno pitanje, mogu nastupiti dva sluaja.
Polarni niz sa rotacijom (broj elemenata u nizu=12, kut za popunjavanje =360)
Polarni niz bez rotacije (broj elemenata u nizu=12, kut za popunjavanje =360)
U sluaju da elite i rotaciju odabranih objekata, onda je problem jednoznano odreen i svest e se na pravu rotaciju entiteta, pri emu e odabrani objekti biti rasporeeni po luku u svom rotiranom poloaju. Ako pak ne elite rotaciju, ve elite da se odabrani entiteti rasporede po luku bez njihovog rotiranja, onda je za potpuno odreivanje problema neophodno da zadate i toku sa crtea koja e biti rotirana. Referentna toka za rotaciju: Tek ovako zadana toka e potpuno odrediti problem koji se sada svodi, prvo na viestruku rotaciju zadane toke, a potom i viestruko translatorno kopiranje u odnosu na zadanu toku.
75 Novoformirani entiteti u lunom nizu e se nalaziti na istom razmaku od zarotirane toke kao i original od izabrane referentne toke za rotaciju. Bez obzira za koji ste se od ova dva naina odluili, dalji tijek naredbe je zajedniki. Naime, program e sada sa naredbene linije traiti da zadate broj kopija u lunom nizu. Broj elemenata u nizu: Napominjemo da broj koji zadate podrazumijeva da je uraunat i objekt koji je odabran. Znai ako elite dobiti, na primjer, jo 3 nova objekta koja e biti iskopirana po zadanom luku, na ovo pitanje trebate odgovoriti zadavanjem broja 4. Sredinja toka niza: Izborom ove toke se praktino odreuje centar rotacije, odnosno centar luka po kojem e biti rasporeeni novoformirani entiteti. Kut za popunjavanje <360>: Kut moete zadati ili sa tipkovnice, pri emu pozitivna vrijednost raste u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, ili pak izborom toke sa crtea. Dok budete pomicali mi po crteu program e u DRAG modu iscrtavati trenutan poloaj svih entiteta u zavisnosti od trenutane vrijednosti kuta odreene poloajem mia i zadanog broja kopija u nizu. Napomena: Kopiranje u polarnom nizu je prava ravninska transformacija, te se svi odabrani objekti i centralna toka niza moraju nalaziti u istoj ravnini. U sluaju da izaberete centralnu toku niza koja ne pripada istoj ravnini kao i odabrani objekti, program e dati odgovarajue upozorenje i prekinuti daljnji tijek naredbe.
Za kreiranje prostornih nizova je predviena naredba 3D Array.
2.9.4
Ogledalo
Ova naredba slui za osno simetrino preslikavanje odabranog dijela crtea.
Nakon zavrenog odabira elemenata crtea, od korisnika se zahtijeva da zada dvije toke koje odreuju poetak, odnosno kraj osi, u odnosu na koju e se izvriti preslikavanje: Prva toka osi simetrije: Druga toka osi simetrije: Na samom kraju ove procedure, korisniku se nude dvije mogunosti: Brisanje starih objekata (<Ne>/Da):
76 Izbor opcije Da e oznaiti potvrdan odgovor, to e dovesti do brisanja elemenata koji su izabrani za preslikavanje, dok e izbor opcije Ne oznaiti negativan, odnosno odabrani elementi e ostati u sastavu crtea.
2.9.5
Rotacija
Ova naredba omoguava mijenjanje kuta rotacije pojedinih dijelova crtea.
Nakon zavrenog odabira objekata koje je potrebno zarotirati, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite prvo centar, a potom i kut rotacije. Centar rotacije: Kut rotacije: Kut rotacije se moe zadati ili sa tastature (Kut se zadaje u stupnjevima i raste u smjeru suprotnom od kazaljke na satu) ili izborom toke sa crtea koja sa ranije zadanim centrom zaklapa eljeni kut. Pri ovom drugom nainu, odabrani elementi se iscrtavaju u DRAG modu, i to tako da trenutani poloaj pokazivaa odreuje kut rotacije. Nakon zadanog kuta, na naredbenoj liniji se pojavljuje poruka iji je smisao isti kao u naredbi Ogledalo. Brisanje starih objekata (<Da>/Ne): Naime, potvrdan odgovor brie odabrane elemente (original), dok ih negativan ostavlja u sastavu crtea. Ovdje e klik na desni gumb mia dovesti do prihvaanja potvrdnog odgovora Da. Napomena: S obzirom da se pomou naredbe Rotacija provodi prava ravninska transformacija, za njeno izvrenje je neophodno da se i odabrani objekti i centar rotacije nalaze u istoj ravnini. Iz tog razloga, odabir objekata u prozoru 3D pogled e biti onemogueno, a pri zadavanju centra rotacije bit e doputen samo izbor toke koja pripada istoj ravnini kao i odabrani objekti. U suprotnom, program e dati odgovarajue upozorenje i odbiti da provede naredbu Rotacija.
Za prostorno rotiranje objekta je predviena naredba 3D Rotacija.
2.9.6
Pomicanje
Ova naredba je jako slina naredbi Kopiranje, s tim to se u ovom sluaju original brie i na taj nain se dobiva efekt pomicanja dijelova crtea sa jednog na drugo mjesto.
Takoer se prvo vri odabir elemenata, a zatim izbor dvije toke na crteu koje odreuju poetak odnosno kraj vektora pomicanja.
77
Prva toka vektora pomaka: Druga toka vektora pomaka:
2.9.7
Skraivanje (Trim)
Pomou ove naredbe je omogueno isijecanje dijelova neke linije izmeu dvije presjene toke sa drugim elementima crtea.
Naredba radi tako to se prvo odaberu elementi crtea koji presijecaju dani linijski entitet i na taj nain prave granice za njegovo isijecanje. <0 odab.> Trim Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/ <krAj>): Procedura odabira je standardna, i grupi odabranih elemenata se mogu pridruiti i povrinski i tokasti entiteti, iako je isijecanje predvieno samo za linijske entitete. Znai, odabrani povrinski i tokasti entiteti se mogu upotrijebiti jedino kao granice u odnosu na koje e se skraivanje linijskih elemenata izvriti. Nakon ovog odabira elemenata, na naredbenoj liniji se pojavljuje poruka, kojom se zahtijeva odabir dijelova polilinije koji se izbacuju (mogu biti i luni), a pokaziva dobiva standardan oblik select-box-a (mali kvadrati). Segment koji se izbacuje (<krAj>): U ovom trenutku je omoguen samo pojedinani odabir, odnosno u select-box treba zahvatiti dio polilinije koji se eli izbaciti i kliknuti na lijevi gumb mia. Segment e trenutano biti izbaen sa crtea, a sa naredbene linije program e zahtijevati odabir novog dijela polilinije, sve dok klikom na desni gumb mia ne zavrite naredbu. Napominjemo da se pomou ove naredbe ne mogu izbaciti cijeli segmenti polilinije, ve samo njeni dijelovi koji su presjeeni drugim odabranim elementima crtea. Za izbacivanje cijelog nepresjeenog segmenta polilinije je predviena naredba Brisanje.
2.9.8
Produivanje (Extend)
Pomou ove naredbe je mogue produiti postojee segmente polilinija do odabranog elementa crtea. Svakako da se segmenti polilinije mogu produiti samo do elemenata crtea sa kojima se moe dobiti presjena toka nakon produenja odabranog segmenta.
Nakon izbora naredbe, prvo je potrebno odabrati elemente crtea do kojih e se kasnije izabrani segmenti polilinije produiti: <0 odab.>Extend - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/ eXtras/Deselektiranje/ <krAj>): Ovoj grupi odabranih elemenata mogue je pridruiti i povrinske i tokaste entitete, koji se u ovoj naredbi mogu koristiti samo kao granice za produivanje. Nakon odabira ove grupe elemenata crtea, program e sa naredbene linije zahtijevati da u select-box zahvatite dio linije koji treba produiti: Segment koji se produuje (<krAj>): Odabrani segment polilinije, program e produiti do najblieg elementa koji je odabran kao granica do koje se produuje. Za produivanje se mogu odabrati i luni segmenti, pri emu se oni produavaju po lunom (krivocrtnom) zakonu.
78
Program e sa naredbene linije stalno zahtijevati odabir novih segmenata polilinije za produivanje, sve dok klikom na desni gumb mia ne oznaite kraj naredbe.
2.9.9
Razvlaenje (Stretch)
Za razliku od naredbe Pomicanje, koja translatorno mijenja poloaj svih toaka na odabranom entitetu, pomou ove naredbe se vri razvlaenje geometrije tako to se za zadani vektor pomicanja translatorno pomiu samo odabrane toke sa konture.
Nakon izbora ove naredbe, procedurom odabira treba odabrati sve toke kojima elimo promijeniti poloaj. Ovdje se pod terminom toka podrazumijevaju sve prijelomne toke sa konture povrinskih i linijskih entiteta, kao i toke koje odreuju poloaj samih tokastih entiteta. <0 odab.> Stretch - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/ eXtras /Deselektiranje/ <krAj>): Napominjemo da je u proceduri odabira prozorom, potrebno zahvatiti samo dio crtea u koji upada eljena toka, jer e odabir svih toaka sa konture jednog entiteta dovesti do istog efekta kao i naredba Pomicanje. Desni klik mia e oznaiti kraj procedure odabira, i program e sa naredbene linije zahtijevati da izborom dvije toke odredite vektor pomicanja. Prva toka vektora pomaka: Druga toka vektora pomaka:
2.9.10 3D Kopiranje u nizu (3D Array)

Isto kao i kod naredbe Array za 2D kopiranje u nizu, nakon izvrenog odabira objekata, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite tip niza.
Tip niza (Ortogonalni/Polarni): Ortogonalni tip niza Kako je ovom naredbom omogueno istovremeno kopiranje samo u pravcu globalnih koordinatnih osi, to program prvo postavlja seriju pitanja o broju elemenata u nizu za svaki od pravaca globalnih koordinatnih osi. Broj kolona (X) <1>: Broj redova (Y) <1>: Broj nivoa (Z) <1>: Uvedeni termini kolona red i nivo predstavljaju elemente u nizu koji se dobivaju kopiranjem u pravcu globalne X, Y, i Z osi, te je u zagradi ispisan naziv odgovarajue osi. Slijedeom serijom pitanja, program zahtjeva da odredite razmak izmeu elemenata u nizu. Razmak kolona (X) : Razmak redova (Y) : Razmak nivoa (Z) :
79
Umjesto zadavanja sa tastature, razmak moete odrediti i izborom dvije toke sa crtea. Nakon izbora prve toke, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete i drugu toku. Druga toka vektora: Polarni tip niza Smisao i tijek ove naredbe je potpuno isti kao i kod naredbe Array, za kreiranje dvodimenzionalnog polarnog niza. Jedina razlika je u tome to se kod naredbe Array, vri kopiranje po luku u odnosu na zadanu toku, pa stoga elementi niza i zadana centralna toka niza moraju biti u jednoj ravnini. U ovoj naredbi se pak, kopiranje po lunom nizu vri u odnosu na proizvoljno zadanu os u prostoru. Stoga e program, umjesto centralne toke niza, sa naredbene linije zahtijevati da izborom dvije toke definirate os oko koje se vri rotacija. Prva toka osi rotacije: Druga toka osi rotacije: Na ovaj nain u proceduri kreiranja polarnog niza moete odabrati i elemente crtea koji ne pripadaju istim ravnima.
2.9.11 3D Ogledalo
Jedina razlika izmeu ove naredbe, i naredbe Ogledalo je u tome to se ovdje radi o preslikavanju u odnosu na zadanu ravninu a ne u odnosu na zadanu os. Iz tog razloga, nakon odabira svih entiteta za preslikavanje, program e zahtijevati da pomou tri nekolinearne toke definirate ravninu preslikavanja. Prva toka ravnine: Druga toka ravnine (Nazad): Trea toka ravnine (Nazad): Podopcija Nazad na naredbenoj liniji nudi mogunost vraanja jednog koraka unazad pri izboru toaka, neto slino kao i u proceduru iscrtavanja poligonalne linije. Nakon zavrene procedure definiranja proizvoljne ravnine u prostoru u odnosu na koje e se izvriti preslikavanje odabranih objekata, program e sa naredbene linije postaviti i posljednje pitanje o brisanju starih objekata. Brisanje starih objekata (<Ne>/Da):
2.9.12 3D Rotacija
I ova naredba je izvedena iz srodne naredbe Rotacija. Jedina razlika izmeu ove dvije naredbe je u tome to se ovdje radi o rotaciji u odnosu na zadanu os a ne u odnosu na zadanu toku. Iz tog razloga, nakon odabira svih entiteta za 3D rotaciju program e zahtijevati da pomou dvije proizvoljno odabrane toke definirate os u odnosu na koju se vri rotacija. Prva toka osi rotacije: Druga toka osi rotacije:
80 Nakon definiranja osi rotacije, daljnji tijek naredbe je potpuno isti kao i kod naredbe za ravninsku rotaciju. Kut rotacije: Brisanje starih objekata (<Da>/Ne):
2.9.13 Obnavljanje crtea (Undo/Redo)

U sluaju uinjenih pogreaka, programom je predvien mehanizam za obnavljanje sadraja crtea i vraanje na stanje neposredno prije uinjene pogreke. Pored toga, predvien je i mehanizam za kretanje unaprijed ako ste pogreno aktivirali naredbu za vraanje unazad. Svaka od uinjenih akcija u programu se pamti za vrijeme njegovog izvrenja, tako da je omogueno kretanje unazad, odnosno unaprijed, za sve provedene akcije u programu od trenutka njegovog pokretanja, i rada sa danom datotekom. Za kretanje unazad predviena je naredba Undo, a za kretanje unaprijed naredba Redo. Naredba za kretanje unazad Undo. Naredba se moe aktivirati istovremenim pritiskom na tipke Ctrl i Z Naredba za kretanje unaprijed Redo. Naredba se moe aktivirati istovremenim pritiskom na tipke Ctrl i Y Napominjemo da se prethodni zoomovi crtea ne mogu obnavljati ovim mehanizmom jer je za tu namjenu predviena naredba Zoom-prethodni.
2.9.14 Spajanje kontura

Pomou naredbe Spajanje kontura, mogu se spojiti dvije istorodne povrine koje imaju zajedniku ivicu dodira, ali samo pod uvjetom da im je pridruen isti set numerikih podataka. Takoer, pomou ove naredbe se mogu spojiti i dva istorodna linijska entiteta koja imaju zajedniku toku dodira i nalaze se na istom pravcu - kolinearni su. Svakako da i za linijske entitete mora biti ispunjen uvjet da im je pridruen isti set numerikih podataka. Ovdje pod terminom istorodni elementi podrazumijevamo: dvije ploe, dvije grede, dva linijska leaja, itd. Izborom ove naredbe, na naredbenoj liniji se javlja poruka kojom se ulazi u standardnu proceduru odabira: <0 odab.> Spajanje kontura Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Sada se od korisnika oekuje da odabere sve entitete kojima je potrebno spojiti konture. Nakon zavrenog odabira, program e provesti ovu operaciju za sve linijske i povrinske elemente koji ispunjavaju predviene uvjete za spajanje njihovih kontura.
81
Pomou naredbe Spajanje kontura, od dvije ploe je napravljena jedna nova
Pomou naredbe Spajanje kontura, od dvije grede je napravljena jedna nova
2.9.15 Razdvajanje kontura

Naredba Razdvajanje kontura djeluje samo na linijskim elementima, i ima suprotno djelovanje od prethodno opisane naredbe za spajanje kontura. Naime, njenim izborom program sa naredbene linije zahtijeva unos toke koja e odrediti mjesto podjele linijskog entiteta na dva nova. Unos toaka za razdvajanje (Izbor/<krAj>): Pored pojedinanog izbora toaka, aktiviranjem podopcije Izbor programom je omoguen i masovni izbor toaka (vidi poglavlje 2.5.6). <0 odab.> Odabir (Sve/Prozor/pOligon/Deselektiranje/<krAj>): Nakon zavrene procedure izbora toka, program e sve linijske entitete na kojima se nalazi zadana toka, podijeliti na nova dva linijska entiteta.
82
Pomou naredbe Razdvajanje kontura, od jedne grede su napravljene tri nove Napomena: Obzirom da e pri proraunu program na svim mjestima presjeka linijskih entiteta sa ostalim dijelovima modela automatski postaviti vorove, to ovu naredbu treba koristiti samo u sluaju kada je potrebno odabrati samo jedan dio linijskog entiteta koji je odreen presjenim tokama sa drugim entitetima. U svim ostalim sluajevima je bolje ne koristiti ovu opciju jer ete dobiti nepotrebno vei broj elemenata na crteu koji samo moe usporiti rad programa.
2.10
Vidljivost
Pomou grupe naredbi opisanih u ovom poglavlju, imate mogunost sakriti elemente crtea koje u odreenom trenutku rada sa programom ne elite vidjeti na ekranu. to e biti vidljivo a to ne, moete zadati ili po tipu elementa crtea (na primjer elite da sve ploe na modelu budu trenutano nevidljive) ili pak odabirom danog entiteta, pri emu samo on postaje nevidljiv. Za reguliranje vidljivosti po tipovima elemenata slui naredba Vidljivost, a za reguliranje vidljivosti samo odabranih elemenata crtea, naredba Sakrivanje. Pri odreivanju kriterija to e biti vidljivo a to ne, jai je kriterij stanja vidljivosti po tipu elemenata crtea. Uzmimo za primjer da na modelu postoje tri grede i da smo pomou naredbe Sakrivanje samo jednoj od njih ukinuli vidljivost. Ako pomou naredbe Vidljivost ukinemo vidljivost svih greda, onda e sve tri grede biti nevidljive, bez obzira to je pomou naredbe Sakrivanje samo jednoj od njih ukinuta vidljivost.
2.10.1 Podeavanje vidljivosti po tipovima elemenata (Vidljivost)

Aktiviranjem prikazane ikone, ili naredbe Vidljivost koja se nalazi u okviru padajueg menija Prikaz, otvara se dijalog box u kojem se regulira vidljivost pojedinih elemenata crtea.
83
Izgled dijalog box-a za podeavanje vidljivosti po tipovima elemenata crtea Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e nestati sa ekrana, a crte e dobiti novi izgled u zavisnosti od postavljenih parametara. Elementi crtea, kojima je ukinuta vidljivost i dalje ostaju u sastavu crtea, ali se ne prikazuju. Za svaki od elemenata crtea postoji poseban dio u okviru ovog dijalog box-a, u kojem se podeava nain njegove vidljivosti.
Dio dijalog box-a rezerviran za podeavanje vidljivosti ploa i zidova Ikona svakog od elementa konstrukcije i optereenja, odreuje da li e dani element crtea biti vidljiv ili ne. Ove ikone rade kao prekidai tako da se uzastopnim klikom mia preko njih, one postavljaju na ukljueno, odnosno na iskljueno stanje. Ako je ikona uvuena to znai da e dati element biti vidljiv, a ako je izboena znai da e biti nevidljiv.
84
Izboena ikona oznaava da je ukinuta vidljivost svih ploa i zidova na modelu U svakom od ovih posebnih dijelova, nalaze se prekidai (Radio button-i), kojima se regulira nain vidljivosti svakog elementa konstrukcije i optereenja posebno. Svakako da je izbor naina vidljivosti elemenata omoguen samo ako je odgovarajua ikona postavljena na ukljueno stanje (uvuena). Ovi parametri su grupirani u vertikalne kolone u okviru kojih samo jedan od parametara moe biti postavljen na ukljueno stanje. Izbor parametara, odnosno njihovo postavljanje na ukljueno stanje, vri se klikom mia preko njegovog naziva. Indikator za izabrani parametar je zacrnjen mali krug, dok su ostali krugovi u okviru te grupe (kolone) prazni.
Grupa prekidaa koja odreuje nain vidljivosti ploa U daljnjem tekstu emo za sve tipove elemenata crtea objasniti mogua stanja vidljivosti. Ploa Kontura Iscrtava se samo kontura ploe, dok njena unutranjost ostaje prazna.
85
rafura Iscrtana kontura ploa se popunjava odgovarajuom rafurom. Set Cijela povrina ploe se rafira brojevima koji odgovaraju rednom broju seta numerikih podataka koji je toj povrini pridruen prilikom njenog iscrtavanja. Izborom ovog naina vidljivosti, lako se kontroliraju setovi numerikih podataka, koji su pridrueni danoj ploi. Dijagonala Prikazuje se dijagonala ploe. Njen poloaj program automatski odreuje tako to od dvije dijagonale gabarita ploe izabere onu koja veom duinom prelazi preko povrine ploe. Poloaj dijagonale moe se naknadno mijenjati pomou naredbe Promjena dijagonale povrinskih entiteta. Ozn. pozicije Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazana oznaka pozicije ploe. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje ploe kojima je dodijeljena oznaka pozicije. Opis Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazan opis ploe.
Set Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazan redni broj seta numerikih podataka koji su pridrueni danoj ploi. Zbog preglednosti broj se ispisuje u zadanoj boji izmeu simbola < i >. Ortotropija Stanje ovog check box-a odreuje da li e se unutar konture ortotropnih ploa prikazati i simbol strelica koji odreuje zadani pravac ortotropije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje ortotropne ploe. Granini uvjeti - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na crteu prikazivati linija postavljenih graninih uvjeta u ploi ili ne. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako su na modelu postavljeni Granini uvjeti. Zidovi Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na zaslonu prikazivati zidovi. Pod pojmom zid se podrazumijevaju sve ploe koje sa horizontalnom ravninom ine kut vei od 45 stupnjeva. Ploe Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na zaslonu prikazivati ploe. Pod pojmom ploa se podrazumijevaju sve ploe koje sa horizontalnom ravninom ine kut koji je manji ili jednak 45 stupnjeva.
Greda Kontura Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji. Set Iscrtava se, isto kao i u gore opisanom nainu vidljivosti, polilinija u odgovarajuoj boji, s tim to se na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje jo i redni broj seta numerikih podataka koji je danoj gredi pridruen. Zbog preglednosti, brojevi se ispisuju odgovarajuim bojama i smjeteni su izmeu simbola velikih zagrada: {1}. Opis
86 Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, na sredini svake od greda e umjesto rednog broja seta numerikih podataka biti ispisana informacija koja ukazuje na oblik poprenog presjeka dane grede. Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e na sredini svake od greda biti prikazane i strelice koje odreuju poloaj njenog lokalnog koordinatnog sustava vorovi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e na modelu biti vidljivi ili ne vorovi koji predstavljaju poetak, odnosno kraj greda. Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e na sredini svake od greda biti prikazana njena oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje grede kojima je dodijeljena oznaka pozicije. Stupovi Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na zaslonu prikazivati stupovi. Pod pojmom stup se podrazumijevaju sve grede koje sa horizontalnom ravninom ine kut vei od 45 stupnjeva. Grede Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na zaslonu prikazivati grede. Pod pojmom greda se podrazumijevaju sve grede koje sa horizontalnom ravninom ine kut koji je manji ili jednak 45 stupnjeva.
Povrinski leaj Kontura Iscrtava se samo kontura povrinskog leaja, dok njegova unutranjost ostaje prazna. rafura Iscrtana kontura povrinskog leaja se popunjava odgovarajuom rafurom. Set Cijela povrina povrinskog leaja se rafira brojevima koji odgovaraju rednom broju seta numerikih podataka koji je toj povrini pridruen prilikom njenog iscrtavanja. Izborom ovog naina vidljivosti lako se kontroliraju setovi numerikih podataka, koji su pridrueni danom povrinskom leaju. Dijagonala Prikazuje se dijagonala povrinskog leaja. Njen poloaj program automatski odreuje, tako to od dvije dijagonale gabarita povrinskog leaja izabere onu koja veom duinom prelazi preko povrine leaja. Poloaj dijagonale moe se naknadno mijenjati pomou naredbe Promjena dijagonale povrinskih entiteta. Ozn. pozicije Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazana oznaka pozicije povrinskog leaja. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje povrinski leajevi kojima je dodijeljena oznaka pozicije. Set Ovaj check box je dostupan samo kada je ukljueno prikazivanje dijagonale. Njegovo stanje odreuje da li e na sredini dijagonale biti prikazan redni broj seta numerikih podataka koji su pridrueni danom povrinskom leaju. Zbog preglednosti broj se ispisuje u zadanoj boji izmeu simbola l i l .
Linijski leajevi Kontura Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji.

87 Set Iscrtava se, isto kao i u gore opisanom nainu vidljivosti, polilinija u odgovarajuoj boji, s tim to se na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje jo i redni broj seta numerikih podataka koji je danom linijskom leaju pridruen. Zbog preglednosti, brojevi se ispisuju odgovarajuim bojama i smjeteni su izmeu simbola srednjih zagrada: [1]. Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog od linijskih leaja prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog sustava Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e na sredini svakog linijskog leaja biti prikazana njegova oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje linijski leajevi kojima je dodijeljena oznaka pozicije.
Tokasti leajevi Kontura Iscrtavaju se samo grafiki simboli koji odreuju poloaj postavljenih tokastih leaja. Set Takoer se iscrtavaju odgovarajui simboli, s tim to se uz njih ispisuje i redni broj seta numerikih podataka koji je danom tokastom leaju pridruen. Zbog preglednosti, i ovdje su redni brojevi setova ispisani izmeu odgovarajuih simbola malih zagrada: (1), Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na mjestu postavljenog tokastog leaja prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog sustava Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e pored svakog tokastog leaja biti prikazana njegova oznaka pozicije. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje tokasti leajevi kojima je dodijeljena oznaka pozicije.
Povrinsko optereenje Kontura Iscrtava se samo kontura povrinskog optereenja, dok njegova unutranjost ostaje prazna. rafura Iscrtana kontura povrinskog optereenja se popunjava odgovarajuom rafurom. Intenzitet Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadanog intenziteta optereenja. Iscrtana povrina se rafira odgovarajuom bojom kao i kod naina vidljivosti rafura, s tim to se u sredini povrine ispisuje jo i intenzitet optereenja. Ako optereenje nije jednako podijeljeno, onda se uz sve toke na konturi, ispisuju zadani intenziteti optereenja.
Linijsko optereenje Kontura Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji. U sluaju da vektor optereenja pripada ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled, tada se du zadane linije iscrtavaju i simboli strelica koje ukazuju na pravac i smjer djelovanja optereenja. Intenzitet Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadanog intenziteta optereenja. Na sredini svakog segmenta polilinije koja oznaava linijsko optereenje, ispisuje se zadani intenzitet raspodijeljenih sila, odnosno momenta. Za sile je uvedena oznaka p, a za momente m.
88 Tokasto optereenje Kontura Iscrtavaju se samo grafiki simboli koji odreuju poloaj postavljenih koncentriranih sila i momenata. Intenzitet Pri izboru ovakvog naina vidljivosti, uz simbole tokastog optereenje, bit e ispisani intenziteti zadanih koncentriranih optereenja. Za koncentrirane sile je usvojena oznaka P=, dok je za momente usvojena oznaka M=.
Temperaturni utjecaji u ploi Kontura Iscrtava se samo kontura povrine po kojoj djeluju temperaturni utjecaji, dok njegova unutranjost ostaje prazna. rafura Iscrtana kontura temperaturnih utjecaja u ploi se popunjava odgovarajuom rafurom. Intenzitet Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadanog intenziteta temperaturnih utjecaja u ploi. Iscrtana povrina se rafira odgovarajuom bojom kao i kod naina vidljivosti rafura, s tim to se u sredini povrine ispisuje jo i intenzitet zadanih temperaturnih utjecaja. Za temperaturnu promjenu je usvojena oznaka to= a za temperaturnu razliku dt=.
Temperaturni utjecaji u gredi Kontura Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji. Intenzitet Ovaj nain vidljivosti slui za prikaz zadanog intenziteta temperaturnih utjecaja u gredi. Na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje se zadani intenzitet temperaturnih utjecaja u gredi. Za temperaturnu promjenu je usvojena oznaka to= a za temperaturnu razliku dt2= i dt3=.
Pomak vorova Kontura Iscrtavaju se samo grafiki simboli koji odreuje poloaj postavljenih pomaka leaja. Intenzitet Pri izboru ovakvog naina vidljivosti, uz simbole, bit e ispisani i intenziteti zadanih pomaka leaja. Za pomake je uvedena oznaka u=, a za rotacije =.
Prednaprezanje Prednaprezanje - Stanje ovog check box-a odreuje da li e linija kablova za prednaprezanje biti vidljiva ili ne. Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog segmenta linije prednaprezanja prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog sustava. Ovaj check box e biti dostupan za promjenu samo ako je prednaprezanje postavljeno za vidljivo.
Pokretno optereenje
89
Pokretno optereenje - Stanje ovog check box-a odreuje da li e zadana linija po kojoj se kree pokretno optereenje biti vidljiva ili ne Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se na sredini svakog segmenta zadane putanje pokretnog optereenja prikazivati i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog sustava. Ovaj check box e biti dostupan za promjenu samo ako je pokretno optereenje postavljeno za vidljivo.
Centrino naprezanje Kontura Iscrtava se samo polilinija u odgovarajuoj boji. Intenzitet Na sredini svakog segmenta polilinije ispisuje se zadani intenzitet centrinog naprezanja. Za intenzitet centrinog naprezanja je usvojena oznaka P=.
Reduktor Reduktor - Stanje ovog check box-a odreuje da li e reduktor biti vidljiv ili ne. Lokalne osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e na sredini svakog reduktora biti prikazane i strelice koje odreuju poloaj njegovog lokalnog koordinatnog sustava. Ovaj check box e biti dostupan za promjenu samo ako je ukljuena vidljivost reduktora.
Indeks pozicija Indeks pozicija - Stanje ovog check box-a odreuje da li e pored oznaka pozicija kolinearnih entiteta biti prikazani i indeksi koji jednoznano odreuju svaki entitet. Indeks se od oznake pozicije odvaja crticom: *-n. Svakako da e ovaj prekida imati smisla jedino ako na modelu postoje kolinearni entiteti kojima je dodijeljena oznaka pozicije sa indeksom.
Simboli u presjeku Ploa - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled prikazivati simboli koji ukazuju na mjesta na kojima ploe prodiru ili pak dodiruju trenutanu ravninu pogleda. Zid - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled prikazivati simboli koji ukazuju na mjesta na kojima zidovi prodiru ili pak dodiruju trenutanu ravninu pogleda. Greda - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled prikazivati simboli koji ukazuju na mjesta na kojima grede prodoru ili pak dodiruju trenutanu ravninu pogleda. Povrinski leaj - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled prikazivati simboli koji ukazuju na mjesta na kojima povrinski leajevi prodiru ili pak dodiruju trenutanu ravninu pogleda. Linijski leaj - Stanje ovog check box-a odreuje da li e se u prozoru 2D pogled prikazivati simboli koji ukazuju na mjesta linijskih leaja koji prodoru ili pak dodiruju trenutanu ravninu pogleda.
90 Reduktor - Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazani simboli koji ukazuju na mjesta na kojima reduktori prodiru ili dodiruju trenutanu ravninu pogleda. Presjek ispred - Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazani simboli na mjestima na kojima konstruktivni elementi koji se nalaze ispred trenutane ravni pogleda dodiruju ili prodiru danu ravninu. Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazane oznake pozicija konstruktivnih elemenata koji se nalaze ispred trenutane ravnine pogleda, a dodiruju ili prodiru danu ravninu. Ovaj check box e biti dostupan za promjenu samo ako je check box Presjek ispred postavljen na ukljueno stanje.
Presjek iza - Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazani simboli na mjestima na kojima konstruktivni elementi koji se nalaze iza trenutane ravnine pogleda dodiruju ili prodiru danu ravninu. Ozn. pozicije Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazane oznake pozicija konstruktivnih elemenata koji se nalaze iza trenutane ravnine pogleda, a dodiruju ili prodiru danu ravninu. Ovaj check box e biti dostupan za promjenu samo ako je check box Presjek iza postavljen na ukljueno stanje.
Pomoni nivo Pomone osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e pomone osi, postavljene pomou naredbe Osi, biti vidljive na ekranu ili ne. Ispis razmaka osi - Stanje ovog check box-a odreuje da li e na zaslonu biti prikazano rastojanje izmeu susjednih osi. Horizontalna rastojanja izmeu postavljenih vertikalnih osi se prikazuju u vrhu podruja crtea, a vertikalna rastojanja izmeu horizontalnih osi uz desnu ivicu podruja crtea.
Mrea 3D povrina - Stanje ovog check box-a odreuje da li e u prozoru 2D pogled biti prikazana pomona mrea, koja ukazuje na oblik i domenu pruanja zadane 3D povrine. Nivoi (Layers) - Stanje ovog check box-a odreuje da li e svi elementi crtea koji su konstruirani pomou naredbi: Linija, Text i Kota biti vidljivi ili ne. Kako je programom predvieno osam layera, to se pomou ovih osam check box-a regulira koji e od pomonih entiteta biti vidljiv u ovisnosti od layera na kojem je nacrtan.
Gran. uvjeti i oslobaanja Statiki Prikazuju se simboli samo statikih graninih uvjeta i statikih oslobaanja utjecaja u odgovarajuim bojama. Seizmiki Prikazuju se simboli samo seizmikih graninih uvjeta i seizmikih oslobaanja utjecaja u odgovarajuim bojama. Statiki i seizmiki Prikazuju se simboli svih graninih uvjeta i svih oslobaanja utjecaja u odgovarajuim bojama.
Vidljivost elemenata crtea iz modula Obrada rezultata prorauna

91
Slijedea grupa check box-ova regulira vidljivost elemenata crtea koji se javljaju samo u modulu za obradu rezultata prorauna. Oni su u okviru naredbe Vidljivost prisutni u svim modulima, meutim njihovo postavljanje na ukljueno odnosno iskljueno stanje e dovesti do promjena na crteu samo u modulu za obradu rezultata prorauna. M.K.E. Stanje ovog check box-a odreuje da li e na ekranu biti vidljiva izgenerirana mrea konanih elemenata ili ne. Br. vorova Stanje ovog check box-a odreuje da li e na ekranu biti ispisani redni brojevi vorova sa mree konanih elemenata ili ne. Ovaj check box e biti dostupan za promjenu samo ako je mrea konanih elemenata postavljena za vidljivu.
Sve vidljivo/Sve nevidljivo U donjem desnom djelu dijalog boksa se nalaze naredbena polja Sve vidljivo i Sve nevidljivo, pomou kojih se vidljivost svih elemenata crtea postavlja na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Rad sa listom stanja vidljivosti Kako ete u radu sa programom esto mijenjati stanja vidljivosti elemenata crtea u zavisnosti od trenutanih potreba, to je u okviru ove naredbe omogueno snimanje pojedinih stanja vidljivosti. Naime, kada podesite neko stanje vidljivosti, za koje smatrate da je relativno tipino i da e Vam esto trebati u radu sa programom, tada aktivirajte naredbu Snimi.
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na postavljeno stanje vidljivosti, i aktivirati naredbeno polje OK. U sluaju da ste zadali ime koje ve postoji u listi tipova vidljivosti, program e dati odgovarajuu poruku.
Zatvorena lista koja se nalazi u donjem lijevom kutu dijalog box-a Vidljivost je predviena za izbor nekog od ranije snimljenih stanja vidljivosti.
92
Zatvorena lista za izbor neke od ranije snimljenih stanja vidljivosti Klikom na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove zatvorene liste se otvara sadraj liste i sada je dovoljno miem kliknuti na red u kojem je opisan sadraj stanja vidljivosti koji se eli postaviti. Napominjemo da se u listi uvijek nalazi i programski definirano stanje vidljivosti Default, koje ne moete obrisati. U svakom od modula programa, Default vidljivost je razliita i odgovara namjeni danog modula. Brii je omogueno brisanje proizvoljno odabranog stanja Pomou naredbenog polja vidljivosti iz liste. Postupak se odvija tako to se prvo miem klikne na stanje vidljivosti u listi Brii . koje se eli obrisati, a potom aktivira naredbeno polje Brzi izbor ranije snimljenih stanja vidljivosti Izbor nekog od ranije snimljenih stanja vidljivosti se moe vriti i bez aktiviranja naredbe Vidljivost. Naime desnim klikom mia preko ikone Vidljivost se automatski otvara lista sa svim ranije snimljenim stanjima vidljivosti.
Izgled dijalog box-a koji se otvara na desni klik mia preko ikone Vidljivost Sada je dovoljno samo kliknuti miem na eljeni red u listi i aktivirati naredbeno polje OK. Nakon toga, na crteu e biti postaviti odabrano stanje vidljivosti. Brzo ukidanje vidljivosti pojedinih elemenata crtea Ukidanje i postavljanje vidljivosti pojedinih elemenata se moe ostvariti i direktnim klikom na desni gumb mia preko odgovarajue ikone. Ako su na primjer grede vidljive, desnim klikom mia preko ikone Greda, one e postati nevidljive. Jo jedan klik na desni gumb mia preko iste ikone, uiniti e iscrtane grede vidljivim.
93
Desni klik mia preko ikone Greda, dovesti e do ukidanja njene vidljivosti na zaslonu Ovakav nain postavljanja i ukidanja vidljivosti je transparentan (isto kao i sama naredba Vidljivost), odnosno moe se pozivati za vrijeme izvrenja drugih naredbi. Desni klik mia, je omoguen preko slijedeih ikona: Ploa, Greda, Povrinski leaj, Linijski leaj, Tokasti leaj, Povrinsko optereenje, Linijsko optereenje, Tokasto optereenje, Granini uvjeti, Pomak leajeva, Temperaturni utjecaji u ploi, Temperaturni utjecaji u gredi, Centrino naprezanje, Pokretno optereenje, Prednaprezanje, Reduktor, Osi, Linija, Tekst i Kota. Desni klik mia preko naredbi Linija, Tekst i Kota e dovesti do ukidanja vidljivosti svih layer-a, odnosno do postavljanja za vidljive svih layer-a. Primjena naredbe Vidljivost ako se eli kontrola unosa samo nekih elemenata, onda se za dobivanje jasnije slike moe iskljuiti vidljivost svih ostalih. kada crte sadri puno razliitih elemenata na malom prostoru, i nije mogu ba komotan izbor pojedinih toaka i elemenata. U ovom sluaju treba ukinuti vidljivost pojedinih elemenata i na taj nain olakati unos. preko ove naredbe se podeava sadraj i izgled crtea za ispis Napominjemo i da se podeavanja vidljivosti koja su u upotrebi pamte za sva tri modula (Unos podataka, Formiranje mree i Obrada rezultata) i postavljaju za tekua pri ponovnom pokretanju programa. Takoer, pri snimanju datoteke snimaju se i trenutana podeavanja vidljivosti za sva tri modula. Na ovaj nain se osigurava da se pri uitavanju dane datoteke za tekue postavi podeavanje vidljivosti koje je bilo u uporabi u trenutku njenog snimanja.
2.10.2 Podeavanje vidljivosti odabirom (Sakrivanje)

Naredba Sakrivanje, ima viestruku primjenu, a najvea je kada se ona koristi da se odreene grupe konstruktivnih elemenata poveu u nezavisne cjeline. Na taj nain, se odreene cjeline modela mogu naizmjenino prikazivati na zaslonu (vidljivi samo stupovi, vidljive samo meukatne konstrukcije, vidljivi samo zidovi, itd.). Ovo je jako zgodno, naroito
94 pri analizi rezultata prorauna, jer se tada analiziraju utjecaji samo u okviru trenutano vidljive grupe entiteta. Izborom naredbe Sakrivanje, ulazi se u standardnu proceduru odabira elemenata crtea. <0 odab.> Sakrivanje-Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Znai, sada se oekuje da odaberete sve elemente crtea koji ne treba da budu vidljivi u okviru ove grupe vidljivosti.
Odabrani su svi entiteti kojima je potrebno ukinuti vidljivost Po zavretku odabira, program e sa naredbene linije zahtijevati da zadate ime danoj grupi sakrivenosti. Naziv grupe <>: Zadavanjem naziva grupe, ona e biti snimljena u bazu, i uvijek ete moi da je postavite za tekuu. Ako pak ne elite da definiranu grupu snimate u bazu, jer Vam ona treba jednokratno, onda pritiskom na taster Enter, ili klikom na desni gumb mia, imate mogunost da joj pridruite programski predvieno ime za privremene grupe vidljivosti: Noname. Ponovno definiranje grupe vidljivosti koju ne elite da sauvate u bazi, unititi e prethodno pridruenu grupu vidljivosti imenu Noname. Znai, sa ovako snimljenim grupama vidljivosti moi ete raditi sve dok ne izaete iz programa ili pak ne definirate novu grupu sakrivenosti pod istim imenom. Bez obzira da li ste zadali naziv grupi sakrivenosti ili ne, naredba e biti zavrena, a na ekranu e biti vidljivi samo entiteti koji pripadaju kreiranoj grupi.
95
U definiranoj grupi vidljivi su samo elementi konstrukcije koji pripadaju krovu Desnim klikom mia preko ikone Sakrivanje, otvara se dijalog box sa listom svih grupa sakrivenosti koje su do tada snimljene u bazu programa.
Dijalog box za rad sa grupama vidljivosti U ovom dijalog box-u se vri izbor jedne grupe ili kombiniranje vie grupa vidljivosti za istovremeni prikaz. Da bi se istovremeno prikazao sadraj vie grupa vidljivosti potrebno je izvriti njihov odabir u listi.
Odabrane su grupe Stupovi i Krov

96 Nakon aktiviranja naredbenog polja OK program zatvara dijalog box i na crteu prikazuje sve entitete koji se nalaze u odabranim grupama.
Entiteti koji pripadaju grupi Krov
Entiteti koji pripadaju grupi Stupovi
Istovremeni prikaz obje grupe Aktiviranjem naredbenog polja Sve otkriveno vri se deselektiranje svih ranije odabranih grupa vidljivosti u listi, a samim tim i otkrivanje svih elemenata crtea koji su bili sakriveni.
97
Izbor naredbenog polja Sve otkriveno, vratio je u sastav crtea sve prethodno sakrivene entitete Izborom naredbe Ureivanje liste sakrivanja, koja se nalazi u okviru padajueg menia Prikaz, otvara se dijalog box za auriranje ranije definiranih grupa sakrivanja.
U listi se pored svih grupa sakrivenosti koje su snimljene u bazu nalaziti i privremena grupa Noname, jasno ako je ona kao takva prethodno definirana. Na ovaj nain imate mogunost da preimenujete grupu Noname, i da je smjestite u bazu da bude ravnopravna sa ostalim grupama. Promjena imena neke od grupa se vri tako to se miem prvo odabere red u kojem je dana grupa prikazana, a potom u edit box-u Novo ime grupe zada novi naziv. Potvrdu unosa e oznaiti ili pritisak na tipku Enter, ili pak na tipku Tab. Brisanje grupe iz baze se vri njenim odabirom u listi, tako da taj red postane jasno markiran, Brii . i izborom naredbenog polja Gore i Dolje imate mogunost promijeniti redoslijed u Pomou naredbenih polja listi. Naime izbor jednog od ovih naredbenih polja trenutano odabranu grupu u listi pomie za jedno mjesto na gore, odnosno na dolje.
98 Postavljanjem check box-a Crtaj sakrivene entitete na ukljueno stanje, imate mogunost da trenutano sakriveni entiteti na crteu ne budu skroz nevidljivi ve da budu tako iscrtani da jasno ukazuju na to da nisu trenutano dostupni za bilo kakav odabir.
Prikazani sakriveni entiteti slue za lake sagledavanje poloaja otkrivenih entiteta u odnosu na preostali dio modela
2.11
Naredbe za rad sa nivoima (menu Nivo)
Desnim klikom mia preko liste nivoa otvara se padajui meni u kojem se nalaze naredbe za rad sa nivoima.
Izgled padajueg menija sa rad sa nivoima Kao to smo ve na poetku ovog uputstva rekli, pod terminom nivo, podrazumijeva se horizontalna ravnina iji je poloaj u prostoru odreen globalnom Z koordinatom. Uloga nivoa je da se ili njegovim izborom u prozoru 2D pogled postavi dana ravnina za crtanje ili pak da se uitavanjem ranije kreirane datoteke, ploa postavi na visinu odreenu danim nivoom.
99
2.11.1 Ureivanje nivoa (Edit)

Pomou ove naredbe se definira poloaj horizontalnih ravnina koje se nalaze na zadanoj visini. Izborom naredbe Edit otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za ureivanje nivoa Pomou ovog dijalog box-a je mogue postavljati nove nivoe, brisati postojee, kao i mijenjati njihove visinske kote. U list box-u se prikazuju svi postavljeni nivoi, a u desnom djelu dijalog box-a se uvijek grafiki prikazuje njihov poloaj u vertikalnom pogledu. Nain rada sa ovom naredbom je jako slian postavljanju pomonih osi (vidi poglavlje 3.4.1). Kako svaki model mora imati definiran barem jedan nivo, to prikazana lista sadri uvijek najmanje jedan red podataka. Svaki od nivoa je odreen svojim nazivom (kolona Naziv), globalnom visinskom koordinatom (kolona Z) i relativnom visinom u odnosi na donji nivo (kolona h). Pored toga, ispred svakog naziva nivoa, u krajnjoj lijevoj koloni prisutna je informacija i da li je dani nivo pun ili prazan, odnosno da li je na toj horizontalnoj ravnini postavljen neki od elemenata ili ne. Postojanje simbola jasno ukazuje da je dani nivo pun, odnosno da se na njemu ve nalaze neki konstruktivni elementi, odnosno optereenja. Postavljanje nivoa Svi nivoi koji se postavljaju, stoje u uzlaznom redoslijedu pri emu prvi nivo ima najniu a posljednji najviu Z koordinatu. Sama procedura postavljanja nivoa se odvija tako to se u edit box-u Naredba: zada odgovarajua instrukcija i unos potvrdi pritiskom na tipku Enter. U ovisnosti od zadane instrukcije postoje etiri naina za postavljanje nivoa: Pojedinanim zadavanjem apsolutne Z koordinate. Ako u edit box-u zadate na primjer vrijednost 5.5 i unos potvrdite pritiskom na tipku Enter, tada e biti postavljen nivo koji ima globalnu visinsku koordinatu 5.5. Pojedinanim zadavanjem relativne Z koordinate u odnosu na referentni nivo. Uvijek je po jedan nivo referentan i taj red je u list box-u posebnom bojom jasno naznaen. Program za referentni nivo automatski proglaava posljednji postavljen, a klikom mia u okviru bilo koje pozicije reda u kojem se nalaze podaci za dani nivo on postaje referentan. Da bi se programu jasno naznailo da se radi o relativnim koordinatama, u edit box-u se ispred odgovarajue koordinate mora zadati karakter @. Ako u edit box-u zadane na primjer vrijednost @5.5, tada e biti postavljen nivo koji se nalazi na rastojanju 5.5 od referentnog nivoa.
100 Serijskim zadavanjem apsolutnih Z koordinata. Broj koji se prvo zadaje predstavlja broj rastojanja, a drugi veliinu rastojanja. Ova dva broja moraju meusobno biti razdvojena znakom *. Ako u edit box-u zadate na primjer 4*3.5, tada e biti postavljena etiri nivoa koji imaju slijedee globalne Z koordinate: 3.5 7.0 10.5 14. Serijskim zadavanjem relativnih Z koordinata. Procedura radi na gotovo isti nain kao i kod serijskog zadavanja apsolutnih koordinata, s tim to se prvi nivo ne postavlja u odnosu na koordinatni poetak, ve u odnosu na referentni nivo. Ako je za referentni nivo postavljen nivo koji se nalazi na rastojanju 10 od koordinatnog poetka, a u edit box-u zadate na primjer @3*2.2, tada e biti postavljena tri nivoa koji se nalaze na slijedeim rastojanjima od koordinatnog poetka: 12.2 14.4 i 16.6. Nivoi se mogu postavljati i izborom toke sa crtea, pri emu e Z koordinata izabrane toke predstavljati i Z koordinatu dodanog nivoa. Za ovu namjenu je predvieno naredbeno polje Preuzmi.
Naredbeno polje za postavljanje nivoa izborom toaka sa crtea Nakon aktiviranja ovog naredbenog polja program zatvara dijalog box i sa naredbene linije trai da sa crtea izaberete toke u kojima elite postaviti nivoe. Unos toaka (Deselektiranje / <krAj>): Ova poruka e stajati na naredbenoj liniji sve dok izborom podopcije Kraj, ili desnim klikom mia ne zavrite proceduru unosa toaka, nakon ega e se dijalog box ponovo otvoriti. U listu e biti dodano onoliko nivoa koliko je odabrano toaka sa razliitim Z koordinatama. Dodaj , pri emu se Postavljanje nivoa se moe ostvariti i aktiviranjem naredbenog polja novi nivo dodaje odmah iznad trenutano aktivnog. Njegovu visinsku koordinatu program sam usvaja, ali se ona svakako moe promijeniti, o emu e biti vie rijei u daljem tekstu. Brisanje nivoa Brii dovodi do uklanjanja referentnog nivoa. Znai prvo je Aktiviranje naredbenog polja potrebno u list box-u odabrati red u kojem se nalaze podaci za dani nivo i potom aktivirati Brii . Kako u svakom modelu mora biti definiran barem jedan nivo, to u naredbeno polje Brii e biti sluaju da se u listi nalazi samo jedan definirani nivo, naredbeno polje nedostupno.
101 Promjena rastojanja izmeu nivoa Promjena rastojanja izmeu bilo koja dva susjedna nivoa se vri direktno u list box-u. Naime, potrebno je samo miem odabrati danu vrijednost u koloni h i sa tastature zadati novu vrijednost. Zadavanjem nove vrijednosti, odabrano rastojanje e biti korigirano, a svi nivoi iznad e biti tako pomicani, da se njihova meusobna rastojanja ne promjene. Napominjemo da vrijednosti u koloni h predstavljaju rastojanja na dolje, te se ta vrijednost ne moe mijenjati za najnii nivo (ta vrijednost je uvijek 0.00). Pomicanje nivoa Promjenom vrijednosti u koloni Z, mogue je promijeniti poloaj bilo kog od ve postavljenih nivoa. Sutinska razlika izmeu ove operacije i operacije promjene rastojanja izmeu dva nivoa je u tome, to se pomicanjem odabranog nivoa na ovaj nain, ne mijenja poloaj ostalih nivoa. Ureivanje naziva nivoa Zadavanjem potpuno proizvoljnog teksta u koloni Naziv, imate mogunost da svakom od nivoa zadate ime (na primjer: Potkrovlje, Prizemlje, I kat, itd). Zadavanje naziva nivoa nije obavezno i njegova jedina uloga je bre snalaenje u pronalaenju eljenog nivoa. Grafiki prikaz nivoa U desnom dijelu dijalog box-a se grafiki prikazuje poloaj svih postavljenih nivoa. U sluaju nepreglednog prikaza, u ovom dijelu prozora je mogue primijeniti jedan od programom predvienih naina za zumiranje: CTRL+lijevi gumb mia = Zoom prozor CTRL+srednji gumb mia = Zoom sve CTRL+desni gumb mia= Zoom-prethodni Srednji gumb mia = Zoom pomakni Aktiviranjem naredbenog polja Cancel se izlazi iz dijalog box-a sa odustajanjem od svih prethodno provedenih akcija u njemu, dok se aktiviranjem naredbenog polja OK prihvaaju sve provedene akcije i vri kontrola da li su eventualno obrisani ili pomicani nivoi sadrali neke od elemenata konstrukcije i optereenja. Naime, brisanje nivoa koji ve sadri entitete istovremeno e znaiti i brisanje tih entiteta. Takoer, i promjena poloaja punog nivoa, znaiti e promjenu poloaja svih entiteta koji su njemu pripadali. Kako ovakve akcije mogu biti destruktivne, to e u ovim sluajevima program dati odgovarajue upozorenje.
Potvrdan odgovor e dovesti do auriranja geometrije modela prema novozadanim podacima, dok e izbor naredbenog polja Cancel znaiti odustajanje i povratak u dijalog box za ureivanje nivoa. Na kraju napominjemo da e za svaki od postavljenih nivoa u ovom dijalog box-u, program na modelu kreirati i odgovarajuu globalnu Z pomonu os (vidi poglavlje 3.4.1). Ove osi e se vidjeti u prozoru 2D pogled kada se u njemu za tekui prikaz postavi bilo koji od okvira.
102 Svakako da obrnuti postupak ne vai, odnosno brisanje neke od globalnih Z pomonih osi ne znai i brisanje nivoa na danoj visini. Napomena: Kako je ploa izuzetno vaan konstruktivni element to je u programu usvojena konvencija da svaka horizontalna ploa na modelu mora pripadati jednom od nivoa. Iz tog razloga e program za svaku novonastalu horizontalnu plou sam kreirati nivo koji odgovara horizontalnoj ravnini u kojoj se dana ploa nalazi. Da bismo bolje objasnili ovakvo ponaanje uzeti emo slijedei primjer. Neka na modelu imamo kreiran samo jedan jedini nivo na koti Z=0,00 i na njemu postavljenu horizontalnu plou. Kopiranjem ove ploe u pravcu globalne Z koordinate na rastojanju recimo od 3m, pored iskopirane ploe na koti Z=3,00, dobijemo automatski kreiran i jedan nivo takoer na koti Z=3,00.
2.11.2 Izbor tekueg nivoa

U listi nivoa je uvijek ispisana informacija o trenutano aktivnom nivou. Za identifikaciju nivoa se koristi njegov naziv (ako je zadan), i obavezno njegova visinska koordinata. Promjena tekueg nivoa se vri tako to se miem klikne na strelicu sa desne strane liste nivoa , nakon ega se otvara padajua lista u kojoj se nalaze svi do tada kreirani nivoi u modelu.
Postavljeni simbol u otvorenoj listi jasno pokazuje, koji je nivo trenutano aktivan Sada je potrebno iz liste odabrati eljeni nivo i on e biti postavljen za tekui.
103
Komentar u produetku naziva prozora 2D pogled: [6.00] jasno ukazuje na trenutani sadraj prozora 2D pogled U sluaju kada je fokus na listi nivoa, odnosno kada je u prozoru 2D pogled prikazan jedan od nivoa, promjena tekueg nivoa se moe postii brzo i pomou slijedeih tipki: Home End pritisak pritisak pritisak pritisak na na na na ovu ovu ovu ovu kursorsku strelicu postavlja prvi nivo iznad tekueg, za aktivan kursorsku strelicu postavlja prvi nivo ispod tekueg, za aktivan tipku postavlja najvii nivo sa za tekui tipku postavlja najnii nivo sa za tekui
2.11.3 Lokalni koordinatni sustav nivoa

Lokalni koordinatni sustav nivoa je takav da se njegove X, Y i Z lokalne osi poklapaju sa pravcem i smjerom globalnih osi, a lokalni koordinatni poetak je translatorno pomaknut u pravcu globalne Z osi za visinsku koordinatu promatranog nivoa.
Prikaz lokalnog koordinatnog sustava nivoa Prema tome ako je fokus na prozoru 2D pogled, a u njemu je prikazan nivo koji ima visinsku koordinatu Z=3 i sa tastature zadamo apsolutne koordinate: 2,4,6 ,tada e biti odabrana toka koja ima slijedee globalne koordinate: X=2; Y=4; Z=3+6=9.
104 Ako pak sa tipkovnice zadamo relativne koordinate: @1,2,3 , a referentna toka na nivou koji je postavljen na visinu Z=3 ima lokalne koordinate X=4; Y=5 , tada e biti odabrana toka koja ima slijedee globalne koordinate: X=4+1=5; Y=5+2=7; Z=3+3=6.
2.11.4 Ubacivanje ranije kreirane ploe na nivo (Ubaci)

Naredbe Ubaci, Zamjena i Generiranje imaju naroitu primjenu kod kreiranja prostornih modela koji predstavljaju zgrade. Naime, kod takvih modela moe biti jako praktino da se u posebnim datotekama analiziraju utjecaji u meukatnim konstrukcijama od vertikalnog optereenja, a da se kasnije od ovako kreiranih posebnih dijelova konstrukcije lako sklopi cijeli prostorni model. Pomou naredbe Ubaci imate mogunost da sadraj bilo koje od prethodno kreiranih datoteka proglasite za plou i ubacite u model na tekui nivo. Kako se pri ubacivanju sadraja odabrane datoteke njen globalni koordinatni poetak translatorno pomie u lokalni koordinatni poetak tekueg nivoa, to je znai jako vano da prije izbora naredbe Ubaci za tekui postavite odgovarajui nivo. Nakon izbora ove naredbe otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za uitavanje ploa Po default-u program prikazuje sve datoteke sa ekstenzijom *.twp, to znai da se bez obzira na njihov sadraj, za uitavanje moe odabrati bilo koja od Tower-ovih datoteka. Svakako da izbor datoteke u kojoj nije definiran sadraj eljene ploe ve proizvoljan prostorni model nee imati mnogo smisla. Za takvo ubacivanje ranije kreiranih modela predviena je naredba "Uvoz" u okviru padajueg menija "Datoteka" (vidi poglavlje 3.6.5). Program nee sprijeiti ubacivanje bilo kojeg modela na tekui nivo ali e pravog smisla imati jedino ubacivanje ploa. Pored Tower-ovih datoteka, za uitavanje se moe odabrati i bilo koja od Planet-ovih datoteka (Planet je naziv naeg starog programa koji je sluio za proraun utjecaja u meukatnim konstrukcijama). U ovom sluaju je potrebno iz zatvorene liste Tip datoteke odabrati za tip datoteke Planet (*.plw) i u tekuem direktoriju e se prikazati sve datoteke sa ekstenzijom *.plw. Kada ste odabrali eljenu plou, kliknite miem na naredbeno polje Uitaj i ubrzo e program otvoriti dijalog box za mapiranje uitanog optereenja.
105
Izgled dijalog box-a za mapiranje optereenja iz uitane ploe Kako pored elemenata konstrukcije, program omoguava i uitavanje optereenja na ploama, to je sada potrebno odrediti koji sluaj optereenja iz uitane ploe treba pridruiti modelu koji se kreira, a koji ne. Prikazana lista ima onoliko redova koliko ima i sluajeva optereenja u ploi koja se uitava. U lijevom dijelu liste su prikazani svi sluajevi iz uitane ploe a u desnom dijelu podaci koji e za svaki od ovih sluajeva optereenja odrediti da li e on biti uitan ili ne. Znai, potrebno je svaki od uitanih sluajeva optereenja smjestiti u odgovarajui sluaj optereenja modela koji se kreira. Postupak se odvija tako to se klikom mia na strelicu , koja se nalazi na kraju svakog reda, otvori padajua lista i iz nje odabere sluaj optereenja na modelu u koji elite da smjestite dani sluaj optereenja iz ploe.
U okviru svakog reda sadraj zatvorenih lista je isti. Na prvom mjestu stoji opcija 0. Nijedan, zatim svi sluajevi optereenja koji postoje u modelu koji se kreira, i na kraju onoliki broj opcija Novi sluaj koliko ima i sluajeva optereenja u ploi koja se uitava. Na ovaj nain su pokrivene sve situacije koje mogu nastupiti. Odnosno, optereenje iz ploe se moe ignorirati, moe se pridruiti ostalim optereenjima u okviru nekog od ve postojeih sluajeva optereenja na modelu i moe se pridruiti potpuno novom sluaju optereenja na modelu. Izbor opcije 0. Nijedan znai da njenim izborom sluaj optereenja iz ploe, koji je prikazan u danom redu, nee biti uitan. Izbor bilo kog drugog podatka iz liste e dovesti do uitavanja
106 danog sluaja optereenja i on e biti pridruen sluaju optereenja na modelu koji je odreen podatkom iz liste. Program po default-u svim uitanim sluajevima optereenja postavlja opciju 0. Nijedan izuzev u sluaju da se naziv uitanog sluaja optereenja tono poklapa sa nazivom nekog od postojeih sluajeva optereenja na modelu. U sluaju da se izabere opcija Novi sluaj tada e program pored svih otereenja koja su uitana, novom sluaju optereenja pridruiti i ime uitanog sluaja optereenja.
2.11.5 Zamjena geometrije ploa (Zamjena)

Pomou naredbe Zamjena imate mogunost da geometriju jedne ploe automatski pridruite bilo kom prethodno kreiranom nivou na modelu. Ova naredba ima naroitu primjenu kada va objekt ima na vie nivoa potpuno isti sadraj. Na taj nain je omogueno da samo jedanput definirate sadraj jednog od nivoa i da ga potom pomou ove naredbe lako umnoite, odnosno pridruite svim ostalim nivoima koji trebaju imati isti sadraj. Isto pravilo vai, bez obzira da li ste sadraj takvog nivoa definirali crtanjem ili pak uitavanjem neke od ranije kreiranih ploa. Ova naredba ima primjenu i kod naknadne promjene sadraja na modelima iji sadraj se ponavlja na vie razliitih nivoa. Tada je dovoljno popraviti pogreku na jednom od tih nivoa i potom njen popravljeni sadraj pridruiti preostalim nivoima. Kako naredba umnoava sadraj tekueg nivoa, to je jako vano da prije njenog izbora za tekui postavite onaj nivo iji sadraj elite kopirati. Izborom naredbe Zamjena otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za zamjenu geometrije ploa U prikazanoj listi ima onoliko redova koliko i kreiranih nivoa na cijelom modelu. Svaki od nivoa je odreen svojim nazivom (kolona Naziv) i globalnom visinskom koordinatom (kolona Z). Red u kojem su prikazani podaci za tekui nivo, naglaen je posebnom bojom i na taj nain jasno odvojen od preostalog dijela liste. Postojanje simbola ne lijevoj strani liste, oznaava da je taj nivo pun, odnosno da su njemu ve ranije pridrueni neki konstruktivni elementi, odnosno optereenja. Sada se oekuje da klikom mia odaberete jedan od nivoa iji sadraj treba biti zamijenjen sa sadrajem tekueg nivoa. Klik mia u okviru nekog od redova e dovesti do odabira tog nivoa i uklanjanje selekcije sa prethodno odabranog nivoa. Znai, na ovaj nain se obinim klikom mia moe odabrati samo jedan od nivoa iz liste. U sluaju da elite da sadraj tekueg nivoa pridruite grupi nivoa, tada za multi-selekciju treba koristiti tipke Shift i Ctrl. Dranje stalo pritisnute tipke Ctrl i klik mia na neki od nivoa e taj nivo odabrati pri emu e prethodno odabrani nivoi ostati i dalje odabrani. U ovoj proceduri, klik mia na ranije odabrani nivo e dovesti do njegovog deselektiranja. Viestruka selekcija nivoa pomou tipke Shift se odvija slino kao i prethodno opisana pomou tipke Ctrl, osim to ovdje klik mia u okviru danog
107 reda ne odabire samo dani red ve i sve ostale redove u listi koji se nalaze izmeu prethodno odabranog i onog koji je neposredno odabran. Izbor naredbenih polja Odaberi sve i Deselektiraj sve dovodi do odabiranja, odnosno deselektiranja svih nivoa u listi. Kada ste odabrali sve nivoe kojima elite da pridruite sadraj trenutano aktivnog nivoa, aktivirajte naredbeno polje OK. Kako se u ovoj proceduri mogu odabrati i nivoi koji su puni, odnosno ve u sebi sadre neke konstruktivne elemente, odnosno optereenja, to ova naredba moe biti i destruktivna. Iz tog razloga, u ovom sluaju program daje odgovarajue upozorenje i zahtjeva ponovnu potvrdu izvrenja ove naredbe.
2.11.6 Izvoz sklopova u ravninski model (Izvoz)

Pomou naredbe Izvoz imate mogunost da trenutani sadraj prozora 2D pogled snimite u posebnu datoteku. Nakon njenog izbora otvara se dijalog box u kojem se definira nain snimanja greda i ploa koje presijeca trenutano prikazana ravnina (indirektni elementi).
Kada je check box Pretvoriti u leajeve one indirektne elemente koji se nalaze ispred/iznad postavljen na ukljueno stanje, na mjestima presjeka trenutano prikazane ravnine sa ploama i stupovima koji se nalaze ispred date ravnine, u novo kreiranoj datoteci e biti postavljeni linijski, odnosno tokasti leajevi. Kada je check box Pretvoriti u leajeve one indirektne elemente koji se nalaze ispod/iza postavljen na ukljueno stanje, na mjestima presjeka trenutano prikazane ravnine sa ploama i stupovima koji se nalaze iza date ravnine, u novo kreiranoj datoteci e biti postavljeni linijski, odnosno tokasti leajevi. Nakon aktiviranja naredbenog polja OK otvara se dijalog box potpuno istog izgleda kao i kod naredbe Snimi kao.
108
Sada je potrebno unijeti ime datoteke, a zatim i izborom naredbenog polja Snimi izvriti njegovo snimanje. U novu datoteku e biti snimljeni svi entiteti koji pripadaju trenutanom pogledu, ukljuujui optereenja i pomone osi. Ova naredba se koristi kada je potrebno da se dijelovi prostorne konstrukcije detaljnije analiziraju kao ravninski model.
2.11.7 Generiranje prostornog modela (Generiranje)

Generiranje u stvari predstavlja zamjenu linijskih i tokastih leaja koji su postavljani na ploe, odgovarajuim vertikalnim zidovima i stupovima. Ovim postupkom se zapravo postie prostorna veza izmeu ploa preko zidova, odnosno stupova. Izborom naredbe Generiranje, otpoinje procedura povezivanja ploa u prostorni model koja se odvija prema slijedeim pravilima. Pri generiranju, program pokuava da svaki od postavljenih tokastih i linijskih leaja zamjeni vertikalnim grednim elementom (stupom), odnosno zidom. Jedini uvjet da tokasti leaj bude zamijenjen stupom, odnosno linijski leaj zidom, je da ispod njega postoji konstruktivni element, na koji e se tako izgenerirani vertikalni element osloniti. Ako ispod tokastog, odnosno linijskog leaja ne postoji ni jedan konstruktivni element na koji bi se izgenerirani vertikalni element oslonio, tada e tokasti, odnosno linijski leaj, ostati pravi leaj. Kako setovi numerikih podataka za tokaste i linijske leajeve sadre praktino duple podatke, odnosno podatke o uvjetima oslanjanja kada su oni leajevi, i podatke o njima kao gredama odnosno zidovima, to izgenerirani stupovi dobivaju set numerikih podataka greda, a izgenerirani zidovi set numerikih podataka zidova. Ako ovi elementi ostanu i u prostornom modelu leajevi, tada e za njih vaiti samo dio podataka koji se odnosi na uvjete oslanjanja. Svi tokasti, odnosno linijski leajevi, koji su u proceduri generiranja prostornog modela zamijenjeni odgovarajuim stupovima, odnosno zidovima, uklanjaju se iz sastava ploa na danom nivou, i vie ne postoje u modelu kao leajevi. Iz svega prethodno reenog, proizlazi zakljuak da je za efikasnost ove naredbe jako vano da geometrija ploa bude izuzetno tono nacrtana, odnosno da svi konstruktivni elementi u
109 vertikalnom smislu zauzmu svoj pravi poloaj. Da bismo bolje shvatili smisao ove reenice pojasniti emo matematiki algoritam generiranja vertikalnih elemenata koji se odvija odozgo na dolje. Ako se radi o tokastom leaju, program kroz toku kojom je odreen njegov poloaj u prostoru, postavlja vertikalnu liniju na dolje i trai prvi prodor te linije sa nekim od konstruktivnih elemenata: ploom, gredom, tokastim ili linijskim leajem. Iz tog razloga uslijed netone geometrije moe doi do sluaja da stup ili uope ne bude generiran, ili pak da bude generiran na pogrenom mjestu.
Uslijed nepoklapanja u visinskom smislu stup nee biti izgeneriran jer nema na to da se osloni
Uslijed nepoklapanja u visinskom smislu stup e biti izgeneriran ali na pogrenom mjestu
Slino se deava i sa linijskim leajevima. Naime, program kroz liniju kojom je odreen poloaj u prostoru danog linijskog leaja postavlja vertikalnu ravninu na dolje i takoer trai njen prvi prodor sa nekim od konstruktivnih elemenata. Ako linijski leaj ne pada cijelom svojom duinom na neki od konstruktivnih elemenata onda se zid kreira samo na dijelu na kojem je vertikalna ravnina nala presjek, a na ostalom dijelu se linijski leaj skrauje i kao takav ostaje.
Poloaj linijskih leaja prije generiranja
Izgled izgeneriranog zida.
I kod linijskih leaja, loa geometrija moe dovesti ili do toga da zid uope ne bude izgeneriran ili pak da bude generiran ali sa loom geometrijom. Ovdje pod loom geometrijom podrazumijevamo neoekivani poloaj entiteta.
110
Poloaj linijskih leaja prije generiranje
Izgled izgeneriranog (nazubljenog) zida
Kada je nepoklapanje geometrije takvo da leaj uope ne bude izgeneriran, takva pogreka se relativno lako uoava vizualnim pregledavanjem poloaja svih tokastih i linijskih leaja na modelu. Meutim, u sluajevima kada se vertikalni elementi ipak generiraju ali na pogrenom mjestu, ili pak sa pogrenom geometrijom, predstavlja jako veliki problem za otkrivanje pogreke. Prvo to nepoklapanje moe biti toliko malo da se tek jako velikim uveanjem tog dijela modela moe uope i uoiti. Ovakve crtae pogreke e se naroito vidjeti pri generiranju mree konanih elemenata i za posljedicu e imati nepotrebno veliki broj konanih elemenata, ili pak mrea konanih elemenata uope nee moi biti izgenerirana. Crtae pogreke mogu nastupiti i pri samom postavljanju tokastih i linijskih leaja u okolini nekog drugog konstruktivnog elementa. U ovakvim sluajevima program e izgenerirati ispravne vertikalne elemente, stupove i zidove, ali e oni u odnosu na druge konstruktivne elemente imati neregularan poloaj koji e kasnije sigurno praviti problem pri generiranju mree konanih elemenata. Kako se korekcija crtaih pogreaka moe lake provesti na modelu koji nije povezan u jednu prostornu cjelinu, to je za preporuku da prije samog generiranja vertikalnih elemenata konstrukcije, pomou naredbe Kontrola geometrije (vidi poglavlje 3.3.6), prekontrolirate kako podudarnost svih tokastih i linijskih leaja u vertikalnom smislu, tako i meusobna rastojanja svih konstruktivnih elemenata na svakom od kreiranih nivoa. Ako u ovakvom reimu program pronae da nema crtaih pogreaka, onda moete slobodno pristupiti generiranju prostornog modela bez bojazni da ete kasnije imati problema pri generiranju mree konanih elemenata.
2.12
Naredbe za rad sa okvirima (menu Dispozicija)
Kao to smo ve na poetku ovog uputstva rekli, prozor Dispozicija slui za definiranje i prikaz poloaja vertikalnih sklopova konstrukcije koje u programu nazivamo okvirima. Poloaj svakog od okvira na modelu je odreen ravnim ili lunim segmentom polilinije, i svojim nazivom. Desnim klikom mia preko naziva prozora Dispozicija, otvara se padajui meni u kojem se nalaze naredbe za rad sa okvirima.
111
Izgled padajueg menija za rad sa okvirima
2.12.1 Kreiranje novog okvira (Novi)

Pomou naredbe Novi imate mogunost da u dispoziciji objekta definirate potpuno proizvoljan poloaj novog okvira. Njenim izborom, ulazi se u proceduru definiranja potpuno proizvoljne polilinije. Prva toka okvira (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>): Sva objanjenja dana u poglavlju 2.6 za crtanje proizvoljne polilinije vae i ovdje. Kako se svaki od okvira na modelu moe predstaviti samo jednim segmentom polilinije (ravnim ili lunim), to e u sluaju da se definira polilinija od vie segmenata, program kreirati isto toliko novih okvira. Svakom od kreiranih okvira e biti pridruen i programski zadan naziv koji se ispisuje na sredini linije kojom je predstavljan njegov poloaj u dispoziciji objekta, i to prema slijedeim pravilima. H_n V_n K_n C_n Programski pridruen naziv svim okvirima iji je poloaj odreen ravnom linijom u pravcu globalne X osi (horizontalni okviri) Programski pridruen naziv svim okvirima iji je poloaj odreen ravnom linijom u pravcu globalne Y osi (vertikalni okviri) Programski pridruen naziv svim okvirima iji je poloaj odreen ravnom linijom iji se pravac ne poklapa ni sa pravcem X, ni sa pravcem Y globalne osi (kosi okviri) Programski pridruen naziv svim okvirima iji je poloaj odreen lukom ili pak punim krugom (cilindrini okviri)
Oznaka n u imenu svakog od programski zadanih naziva predstavlja redni broj okvira u okviru date grupe vertikalnih, horizontalnih, kosih ili pak cilindrinih okvira. Ovako zadani nazivi se mogu naknadno mijenjati, o emu e biti vie rijei u slijedeem poglavlju. Izbor toaka pri odreivanju poloaja okvira u tlocrtu objekta, moe se vriti u sva tri prozora a ne samo u prozoru Dispozicija. Takoer, izborom podopcije Kontura imate mogunost da odaberete konturu bilo kog od ve postojeih linijskih i povrinskih entiteta u prozorima za 2D i 3D prikaz modela. Znai, poloaj novog okvira se moe odrediti crtanjem proizvoljne prostorne polilinije, s tim to e kroz svaki od segmenata takve polilinije biti provuena vertikalna ravnina i njen presjek sa horizontalnom ravninom e odrediti liniju kojom je odreen poloaj tog okvira u tlocrtu objekta.
112 Kako je vertikalna ravnina koja prolazi kroz okvir beskonana, to e zadavanje vie nepovezanih ali kolineranih okvira (okviri iji se poloaj nalazi na istom pravcu u tlocrtu objekta) praktino predstavljati jedan te isti okvir. Isto vai i za lune okvire koji su nepovezani ali lee na istoj krunici. Oni e imati isti naziv, odabiranjem jednog od njih automatski e biti odabrani i ostali koji se nalaze na istom pravcu, odnosno krunici, a u prozoru 2D pogled e uvijek biti prikazan kompletan sadraj cijelog okvira.
Kreirani okvir se sastoji od jednog segmenta
Kreirani okvir se sastoji od dva kolinearna segmenta
Kreirani okvir se sastoji od jednog lunog segmenta
Kreirani okvir se sastoji od tri luna segmenta
U svim prethodno prikazanim sluajevima radi se samo o jednom okviru bez obzira da li je njegov poloaj odreen sa jednim ili sa vie kolinearnih segmenata.
2.12.2 Promjena imena okvira (Preimenuj)

Pomou naredbe Preimenuj, imate mogunost da programski zadane nazive kreiranih okvira naknadno promijenite prema svojoj elji. Nakon njenog izbora naredbena linija dobiva slijedei oblik: <0 odab.> Promjena imena okvira - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj> / stiL / osvjeavanje Indeksa):
113 Kako se u ovoj proceduri oekuje odabir simbola okvira, to e za rad biti dostupan samo prozor Dispozicija. Pored pojedinanog, omoguen je i grupni odabir, pri emu e zadano ime biti pridrueno svim odabranim okvirima. Po zavretku odabira, program e sa naredbene linije traiti da zadate novo ime odabranom okviru. Novi naziv: H_1 Prikazana oznaka H_1 predstavlja stari naziv odabranog okvira, odnosno okvira ukoliko su svi oni imali isti naziv. Ako je odabrano vie okvira koji imaju razliita imena na naredbenoj liniji se nee ispisivati nikakva oznaka. Potreba za ispisivanjem starog imena okvira proizlazi iz injenice da je esto potrebno ve postojeem nazivu pridruiti neku oznaku, to je na ovaj nain znatno ubrzano. Ova naredba je cirkularna, tako da se odabir okvira i promjena njihovih imena moe vriti sve dok se ne izae iz naredbe, izborom podopcije krAj sa naredbene linije. Pomou podopcije stiL imate mogunost da definirate stil oznaavanja okvira. Izborom ove podopcije sa naredbene linije otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za definiranje stila oznaavanja okvira Ukoliko je check box Korisniki definirani prefiksi iskljuen, okvirima e biti dodijeljeni default nazivi (H_n, V_n, K_n, C_n). Postavljanjem istog check box-a na ukljueno stanje, edit box-ovi postaju dostupni za unos i u njima korisnik moe sam definirati prefikse za nazive okvira. Pored svakog edit box-a je ispisan tip okvira na koje se prefiks odnosi (Horizontalni, Vertikalni, Kosi i Cilindrini). Check box Brisanje runo zadanih imena okvira slui za uklanjanje svih runo promijenjenih imena okvira i njihovu zamjenu sa default nazivima, ili nazivima koji su zadani u ovom dijalogu. Naime, kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, a check box Korisniki definirani prefiksi iskljuen, runo zadana imena e biti zamijenjena sa default nazivima. Kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, a check box Korisniki definirani prefiksi ukljuen, runo zadana imena bit e zamijenjena imenima koja su zadana u ovom dijalogu. Ukoliko je check box Brisanje runo zadanih imena okvira iskljuen, promjene stila oznaavanja u ovom dijalogu nee utjecati na runo zadane oznake okvira. Poslije promjena koje naruavaju redoslijed indeksa u imenima okvira (brisanje simbola, dodavanje okvira, promjena imena okvira,...) program ne vri njihovu automatsku preindeksaciju. Ukoliko elite izvriti auriranje indeksa potrebno je da sa naredbene linije izaberete podopciju osvjeavanje Indeksa, i tada e svim okvirima biti pridrueni odgovarajui indeksi u zavisnosti od njihovog poloaja na crteu.
114
Oznake okvira prije auriranja indeksa
Oznake okvira poslije auriranja indeksa
2.12.3 Izbor tekueg okvira

Promjena tekueg okvira se vri jednostavnim klikom mia preko linije kojom je odreen njegov poloaj u dispoziciji objekta. Simbol linije kojim je odreen poloaj danog okvira postaje jasno naznaen, a u prozoru 2D pogled se prikazuje njegov sadraj.
Komentar u produetku naziva prozora 2D pogled: H_2 jasno ukazuje na trenutani sadraj prozora 2D pogled U prozoru Dispozicija je stalno prisutan i marker koji pri promjeni tekueg okvira mijenja svoj poloaj, tako da jasno ukazuje na smjer gledanja tekueg okvira. Kada je fokus na prozoru Dispozicija, tada se promjena tekueg okvira moe vriti i kursorskim strelicama. Pri ovakvoj promjeni tekueg okvira oni su poredani tako da prvo idu horizontalni, zatim vertikalni, potom kosi i na kraju cilindrini. Home End pritisak pritisak pritisak pritisak na na na na ovu kursorsku strelicu postavlja prvi slijedei okvir za tekui ovu kursorsku strelicu postavlja prvi prethodni okvir za tekui ovaj tipku postavlja prvi okvir za tekui ovaj tipku postavlja posljednji okvir za tekui
115
2.12.4 Lokalni koordinatni sustav okvira

Lokalni koordinatni sustav okvira je odreen njegovim pravcem pruanja u dispoziciji. Lokalna X os je u pravcu pruanja okvira, lokalna Y os je uvijek vertikalna (u pravcu globalne Z osi), dok je lokalna Z os usmjerena u pravcu normale na ravninu okvira. Lokalni koordinatni poetak okvira je uvijek na mjestu projekcije globalnog koordinatnog poetka okomito na pravac pruanja okvira.
Prikaz lokalnog koordinatnog sustava okvira u dispoziciji objekta. Pozitivan smjer lokalne X osi je odreen poloajem okvira u dispoziciji i on je uvijek u smjeru jedne od globalnih koordinatnih osi, u zavisnosti od toga koja je projekcija okvira na ove osi dominantna, odnosno dua. U graninom sluaju kada okvir zauzima poloaj u dispoziciji na simetrali izmeu globalnih koordinatnih osi (kut od 45) tada se za pozitivan smjer lokalne X osi usvaja pozitivan smjer globalne X osi. Pozitivan smjer lokalne Y osi je uvijek u smjeru pozitivne globalne Z osi, a pozitivan smjer lokalne Z osi je takav da se uvijek formira desno orijentirani lokalni koordinatni sustav okvira. Kako je u prozoru 2D pogled okvir uvijek tako prikazan da mu je smjer lokalne X osi usmjeren na desno, a pozitivan smjer lokalne Y osi na gore, to je jednoznano odreen i pravac gledanja svakog od okvira u dispoziciji objekta kada se njegov sadraj prikazuje u prozoru 2D pogled.
Prikaz pozitivnih smjerova lokalni X koordinatnih osi okvira i pravca njihovog gledanja za sve mogue poloaje u dispoziciji objekta Iz gore prikazane slike, potujui pravilo desno orijentiranog lokalnog koordinatnog sustava, jasno se vidi da je pozitivan smjer lokalne Z osi svakog od prikazanih okvira u prozoru 2D pogled, uvijek usmjeren ka nama, odnosno izvire iz ekrana ka oku promatraa.
116
2.12.5 Cilindrini okviri

U sluaju da se za tekui, postavi okvir iji je poloaj u dispoziciji odreen lunim segmentom, tada se u prozoru 2D pogled njegov sadraj prikazuje u razvijenom obliku.
U prozoru 2D pogled je prikazan razvijeni oblik tekueg cilindrinog okvira Lokalna X os cilindrinog okvira raste u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, a lokalna Y os je vertikalna, odnosno u pravcu globalne Z osi. Lokalni koordinatni poetak svakog cilindrinog okvira se nalazi u presjeku kruga kojem pripada dani luni okvir i linije koja polazi iz njegovog centra u pravcu pozitivne globalne X osi.
Lokalni koordinatni sustav cilindrinih okvira Znai, lokalna X os je u pravcu tangente, a lokalna Z os je u pravcu normale na tangentu kruga u promatranoj toki. Kako se svi cilindrini okviri u prozoru 2D pogled prikazuju u razvijenom obliku i promatraju od vani ka njegovom centru, to je pozitivan smjer lokalne Z osi uvijek usmjeren ka nama, odnosno izvire iz ekrana ka oku promatraa. Za razliku od obinih okvira, kod kojih je podruje crtanja u prozoru 2D pogled neogranieno, kod cilindrinih je podruje crtanja ogranieno veliinom punog kruga kojem pripada dani luni okvir. Iz tog razloga u prozoru 2D pogled su vertikalnim linijama jasno oznaene granice punog kruga, odnosno granice od 0 - 2.
117 Svaka odabrana toka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan razvijeni oblik cilindrinog okvira, predstavljati e toku sa cilindrine ravnine, bez obzira da li je ona zadana klikom mia ili pak zadavanjem koordinata sa tastature. Jasno, pri zadavanju koordinata sa tastature vaiti e lokalni koordinatni sustav cilindrinog okvira. Prema tome, crtanje bilo koje ravne linije u razvijenom cilindrinom okviru e u prostoru predstavljati zaobljenu liniju izuzev ako je dana linije vertikalna, odnosno u pravcu globalne Z osi (jedino u tom sluaju, prava linija e i u prostornom modelu ostati prava). Kako lijeva i desna granica na razvijenom cilindru (granice 0 i 2) predstavljaju praktino jednu te istu izvodnicu cilindra, a koordinatni poetak cilindrinog okvira je uvijek jasno definiran, to crtanje i prikazivanje entiteta iju geometriju presijeca koordinatni poetak, bi moglo dovesti do problema. Iz tog razloga su granice za crtanje proirene za jo po 2, i u pravcu pozitivne i u pravcu negativne lokalne X osi cilindrinog okvira.
Ukupno doputeno podruje crtanja u pravcu lokalne X osi cilindrinog okvira ide od: 2 do +4 Naime, pri prikazivanju entiteta na cilindrinom okviru vai slijedee pravilo: Svi entiteti iji gabarit ne presijeca koordinatni poetak, iscrtavaju se na svom tonom poloaju u predvienim granicama punog kruga (podruje: 0 - 2), Entiteti iji gabarit presijeca koordinatni poetak, uvijek se svojim veim dijelom prikazuju unutar podruja od 0 - 2, a ostatak gabarita u jednoj od proirenih podruja, u ovisnosti od poloaja entiteta u odnosu na koordinatni poetak.
118
Manji dio zida je prikazan u podruju od 2 do 4
Manji dio zida je prikazan u podruju od -2 do 0
Znai, program se uvijek trudi da vei dio gabarita svakog od entiteta na cilindrinom okviru bude unutar osnovnog podruja crtanja (granica od 0 do 2). Da ne postoje ovako proirena podruja crtanja, entiteti koje presijeca koordinatni poetak cilindrinog okvira bi morali da se prikazuju razdvojeno, iako oni predstavljaju jednu cjelinu.
Izgled zida koga presijeca koordinatni poetak cilindrinog okvira u sluaju da nema proirenog podruja za crtanje Pri crtanju u prozoru 2D pogled kada je u njemu prikazan razvijeni oblik cilindrinog okvira vae slijedea pravila: Izbor toaka se moe vriti samo u predvienim podrujima za crtanje od -2 do +4. Izbor toaka u proirenim podrujima za crtanje (podruje od -2 do 0 i podruje od 2 do +4), takoer e odabrati toku sa cilindrine povrine danog okvira, a njen poloaj e u horizontalnom smislu biti odreen vrijednou lokalne X koordinate. Svaka odabrana toka u proirenom podruju moe se zamijeniti istom takvom u osnovnom podruju crtanja (podruje od 0 do +2). Toke odabrane u desnom proirenom podruju crtanja imaju uveanu lokalnu X koordinatu u odnosu na istu tu toku u osnovnom podruju crtanja za veliinu opsega kruga (2r). Isto tako, odabrane toke u lijevoj proirenom podruju crtanja
119 imaju umanjenu lokalnu X koordinatu za vrijednost opsega kruga (2r) u odnosu na istu tu toku u osnovnom podruju crtanja. Kako program ne doputa da se vei dio gabarita nacrtanog entiteta nalazi u proirenim podrujima, to se po zavretku crtanja provjerava poloaj gabarita nacrtanog entiteta u odnosu na koordinatni poetak cilindrinog okvira. Ako se vei dio gabarita nalazi u proirenom podruju, tada program korigira zadane lokalne X koordinate (poveava ih ili umanjuje za vrijednost opsega kruga: 2r), tako da njihov vei dio postavi u osnovno podruje crtanja (dio od 0 do 2). Takoer u sluaju da se cijeli gabarit objekta nalazi u jednoj od proirenih podruja, program e ga korekcijom lokalnih X koordinata premjestiti u osnovno podruje crtanja. Jasno, pri svim ovim transformacijama poloaj entiteta u prostoru ostaje uvijek isti. Kako je u programu podrano iscrtavanje samo ravnih i lunih segmenata polilinije, to crtanje lunih segmenata polilinije na razvijenom cilindru nije doputeno (luk na cilindrinoj povrini se ne moe predstaviti nijednom u matematici poznatom krivuljom). U tom sluaju, takvi segmenti e biti izbaeni i nee biti prihvaeni od strane programa. Crtanje linija koje su due od obima danog cilindrinog okvira nije doputeno. Ako elite da crtanjem jedne horizontalne linije od granice 0 do 2 nacrtate puni krug, tada e on automatski biti podijeljen na dva luka po sredini. Tako zadana dva luka e formirati u prostoru puni krug. Kada je u prozoru 2D pogled prikazan razvijeni oblik cilindrinog okvira, mogu se prikazivati i postavljati samo globalne Z osi. Jedino ove osi imaju smisla u cilindrinim okvirima jer praktino predstavljaju horizontalne ravnine postavljene na odreenoj visini. Sadraj cilindrinog okvira se moe prikazati u prozoru 2D pogled i pomou naredbe za definiranje proizvoljnih pogleda (vidi poglavlje 2.14.1). Naime, kada se aktivira naredba Definiranje pogleda, i sa naredbene linije odabere podopcija <Odabir>, odabir bilo kojeg entiteta koji pripada cilindrinom okviru e u prozoru 2D pogled postaviti razvijeni obliku danog cilindrinog okvira. I u ovom sluaju e vaiti sva prethodno iznijeta pravila za ureivanje cilindrinih okvira.
Iako u dispoziciji nije kreiran simbol cilindrinog okvira, pomou naredbe za definiranje pomonih pogleda, za tekui prikaz je postavljen sadraj centralnog cilindrinog okvira
120
Kako se cilindrine povrine opisuju praktino nizom ravnih segmenata, to gustoa mree kojom se opisuju cilindrine povrine moe imati dosta vanu ulogu za tonost geometrije. Iz tog razloga se pomou naredbe Ureivanje povrine (vidi poglavlje 3.1.12) za ureivanje mogu odabrati i cilindrini okviri. Svakako da e u ovoj proceduri za promjenu biti dostupni samo parametri koji odreuju gustou mree kojom se aproksimira cilindrina povrina.
Promjenom parametara nr i dH se utjee na gustou mree kojom se aproksimira cilindrina povrina
2.12.6 Naredbe za rad sa okvirima

Kako je simbol okvira u dispoziciji objekta jasno odvojen od sadraja dane vertikalne, odnosno cilindrine ravnine, to na modelu mogu postojati vertikalni i cilindrini sklopovi koji u prozoru Dispozicija nisu predstavljeni svojim simbolom. Simboli okvira u prozoru Dispozicija praktino slue samo za lake snalaenje u prostornom modelu i za brzo postavljanje sadraja tekueg okvira u prozoru 2D pogled. Iz tog razloga, programom su predviene dvije grupe naredbi za rad sa okvirima. U prvu grupu spadaju naredbe koje utjeu kako na entitete koji pripadaju okvirima, tako i na njihove simbole u dispoziciji: Brisanje, Kopiranje, Ogledalo, Pomicanje, Rotacija i Array. Druga grupa naredbi slui samo za manipulaciju sa simbolima okvira bez ikakvog utjecaja na entitete koji pripadaju danom okviru. U ovu grupu spadaju naredbe: Trim simbola, Extend simbola, Brisanje simbola. Rad sa svim ovim naredbama je potpuno isti kao i kod odgovarajuih naredbi iz menija Korekcija (vidi poglavlje 2.9), s time to je kod ovih naredbi u proceduri odabira mogue odabrati samo simbole okvira u prozoru Dispozicija.
2.12.7 Generiranje okvira

Pomou naredbe Generiranje okvira, imate mogunost da automatski kreirate simbole okvira koji e odrediti poloaj vertikalnih i cilindrinih sklopova u tlocrtu objekta. Njenim izborom otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
121
Postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje vri se izbor metode generiranja simbola okvira. Naime, izborom bilo kog od ova dva kriterija, simboli okvira e uvijek biti izgenerirani za vertikalne i cilindrine zidove, dok e kod greda biti primijenjeno jedno od slijedeih pravila: Stupovi spojeni gredama po ovom kriteriju simbol okvira e biti kreiran za sve vertikalne sklopove koji u sebi sadre najmanje dva stupa koja su meusobno povezana gredom. Sve grede po ovom kriteriju se kroz svaku od grede na modelu postavlja vertikalna ravnina i njen presjek sa horizontalom odreuje poloaj simbola okvira u dispoziciji objekta. Znai, pomou ovog kriterija e svaka od greda na modelu pripadati jednom od generiranih simbola okvira. Izborom odgovarajueg kriterija i aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proces generiranja simbola okvira. Na postojee simbole program nee utjecati, ve e u prozoru Dispozicija kreirati samo nove simbole.
2.13
3D Grafika kontrola (meni 3D pogled)
Desnim klikom mia preko naziva prozora 3D pogled, otvara se padajui meni sa naredbama koje omoguavaju laku grafiku kontrolu unesenih podataka.
Izgled padajueg menija sa 3D grafikom kontrolom Sve ove naredbe su transparentne, odnosno mogu se aktivirati i za vrijeme izvravanja nekih drugih naredbi. Prije nego to krenemo sa objanjavanjem naina rada ovih naredbi, prvo
122 emo objasniti kakvi su sve prikazi predvieni u programu. Podrazumijevani prikaz je izometrijski, a predvieno je i etanje po unutranjosti objekta kamerom. Po pitanju dimenzija konstruktivnih elemenata, predvien je iani prikaz (konstruktivni elementi se prikazuju samo obinim linijama) a mogue je zahtijevati i renderirani prikaz, odnosno prikaz realnih dimenzija konstruktivnih elemenata sa prozirnou njihovih materijala.
2.13.1 Rotacija izometrijskog prikaza (Orbit)

Kako je naredba Orbit namijenjena samo rotaciji izometrijskog prikaza, to ona nee biti dostupna za aktiviranje jedino ako je umjesto izometrijskog, postavljen pogled kamerom. Njenim izborom, u prozoru 3D pogled se pojavljuje krug koji dijeli podruje zaslona na vie dijelova i odreuje smjerove rotacije objekta.
Izgled zaslona kada je aktivirana naredba Orbit Rotacija modela se vri tako to se ne otputajui lijevi gumb mia on pomie u smjeru eljene rotacije. Oko koje osi e se vriti rotacija zavisi iskljuivo od poetnog poloaja mia u trenutku pritiska na njegov lijevi gumb. Naime, pomicanjem mia po podruju prozora 3D pogled primijetiti e se da on mijenja svoj oblik, ime jasno ukazuje oko koje osi e se vriti rotacija. Dovoenjem mia u podruje malog kruga sa lijeve i desne strane velikog kruga, on dobiva ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom poloaju, rotacija vriti oko vertikalne osi zaslona. Za ovakvu rotaciju imati e smisla pomicanje mia samo u horizontalnom pravcu. Dovoenjem mia u podruje malog kruga sa gornje i donje strane velikog kruga, on dobiva ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom poloaju, rotacija vriti oko horizontalne osi zaslona. Za ovakvu rotaciju imati e smisla pomicanje mia samo u vertikalnom pravcu. Dovoenjem mia u bilo koji poloaj unutar velikog kruga, on dobiva ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom poloaju, rotacija vriti istovremeno i oko horizontalne i oko vertikalne osi zaslona, u zavisnosti od smjera pomicanja mia. Dovoenjem mia u bilo koji poloaj van velikog kruga, on dobiva ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom poloaju, rotacija vriti oko osi koja je okomita na ravninu zaslona. Za ovakvu rotaciju imati e smisla pomicanje mia
123 samo izvan podruja velikog kruga. Pored rotacija oko osi zaslona, programom je omoguena i rotacija oko globalnih koordinatnih osi. Nain rada je potpuno isti, osim to je za ovakvu vrstu rotacije neophodno da stalno drite pritisnutu tipku Ctrl. Dok je ova tipka pritisnuta, pomicanjem mia po podruju prozora 3D pogled, on dobiva slijedee oblike. Dovoenjem mia u podruje malog kruga sa lijeve i desne strane velikog kruga, on dobiva ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom poloaju, rotacija vriti oko globalne Y osi. Za ovakvu rotaciju imati e smisla pomicanje mia samo u horizontalnom pravcu. Dovoenjem mia u podruje malog kruga sa gornje i donje strane velikog kruga, on dobiva ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom poloaju, rotacija vriti oko globalne X osi. Za ovakvu rotaciju imati e smisla pomicanje mia samo u vertikalnom pravcu. Dovoenjem mia u bilo koji poloaj unutar velikog kruga, on dobiva ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom poloaju, rotacija vriti istovremeno i oko X i oko globalne Y osi, u ovisnosti od smjera pomicanja mia. Dovoenjem mia u bilo koji poloaj van velikog kruga, on dobiva ovakav oblik koji ukazuje da e se pritiskom na lijevi gumb mia u ovom poloaju, rotacija vriti oko globalne Z osi. Za ovakvu rotaciju imati e smisla pomicanje mia samo izvan podruja velikog kruga. Pritisak na tipku Enter, ili pak klik na desni gumb mia e oznaiti kraj ove transparentne naredbe, i novo odabrani poloaj izometrijskog prikaza e stajati na zaslonu sve dok ga ne promijenite, ili opet izborom naredbe Orbit, ili pak izborom naredbe Default. Naredba Default se takoer nalazi u padajuem meniju prozora 3D pogled, i ona uvijek postavlja objekt u programski predvieni poloaj za izometrijski prikaz. Aktiviranje tipke Esc e oznaiti odustajanje od provedene rotacije objekta u prostoru, i vratiti e objekt u poloaj neposredno prije aktiviranja naredbe Orbit.
2.13.2 Renderirani prikaz modela (Render)

Naredbe u okviru padajueg menija Render, rade kao prekidai odnosno samo jedna od ponuene etiri opcije moe biti aktivna. Postojanje simbola ispred naziva jedne od ponuenih opcija u meniju, oznaava koja je od njih postavljena na ukljueno stanje. Programom su predvieni slijedei naini prikaza konstruktivnih elemenata i optereenja: u ovom nainu prikaza svi entiteti se prikazuju tankom linijama, pri emu se povrinski entiteti prikazuju samo konturom linijom. Lite Render i u ovom prikazu se svi entiteti prikazuju tankim linijama ali se povrine popunjavaju bojom koja je definirana za svaki tip povrinskog elementa. Ovaj nain prikaza praktino odgovara punom renderu s tim to se debljine konstruktivnih elemenata ignoriraju. Full Render svi konstruktivni elementi se prikazuju sa svojim realnim dimenzijama i postavljenom prozirnou materijala. Full Render kontrola setova i kod ovog naina se svi konstruktivni elementi prikazuju sa svojim realnim dimenzijama i postavljenom prozirnou materijala, ali se za njihovo prikazivanje koriste boje koje su definirane pomou naredbe Kontrola setova (vidi poglavlje 3.3.4)
iani model
124 Naredbe Lite Render, Full Render i Full Render kontrola setova jednako utjeu i na izometrijski prikaz i na prikaz kamerom, dok se za iani prikaz modela ne moe od programa zahtijevati prikaz kamerom.
2.13.3 Pogled kamerom (Kamera)

I naredba Kamera radi kao prekida, odnosno odreuje da li e u prozoru 3D pogled biti postavljen izometrijski prikaz, ili pak pogled kamerom. Napominjemo da se pogled kamerom ne moe odabrati kada je za tekui nain prikaza postavljen iani model.
Iskljueno stanje naredbe Kamera dovodi do izometrijskog prikaza modela u prozoru 3D pogled
Ukljueno stanje naredbe Kamera dovodi do prikaza modela kamerom u prozoru 3D pogled
Kada je naredba Kamera postavljena na ukljueno stanje tada je prikaz odreen poloajem kamere i pravcem njenog pogleda. Poetno stanje poloaja kamere je programski zadano, a pomou mia i pritiskom na pojedine tipke, moe se vriti promjena poloaja kamere. Kretanje naprijed Kretanje nazad Kretanje lijevo Kretanje desno Kretanje gore Kretanje dolje Rotacija na lijevo - Pomicanje mia na gore dok je stalno pritisnut lijevi gumb mia dovodi do translatornog pomicanja kamere unaprijed po zadanom pravcu. Isto se postie i pritiskom na tipku W. - Pomicanje mia na dolje dok je stalno pritisnut lijevi gumb mia dovodi do translatornog pomicanja kamere unazad po zadanom pravcu. Isto se postie i pritiskom na tipku S - Pomicanje mia udesno dok je stalno pritisnut srednji gumb mia dovodi do translatornog pomicanja kamere na lijevo po zadanom pravcu. Isto se postie i pritiskom na tipku X - Pomicanje mia ulijevo dok je stalno pritisnut srednji gumb mia dovodi do translatornog pomicanja kamere na desno po zadanom pravcu. Isto se postie i pritiskom na tipku Z - Pomicanje mia na dolje dok je stalno pritisnut srednji gumb mia dovodi do translatornog pomicanja kamere na gore po zadanom pravcu. Isto se postie i pritiskom na tipku A - Pomicanje mia na gore dok je stalno pritisnut srednji gumb mia dovodi do translatornog pomicanja kamere na dolje po zadanom pravcu. Isto se postie i pritiskom na tipku Q - Pomicanje mia na desno dok je stalno pritisnut desni gumb mia dovodi do rotacije kamere oko svoje vertikalne osi na lijevo. Isto se postie i pritiskom na tipku P
125 Rotacija na desno Rotacija na gore Rotacija na dolje - Pomicanje mia na lijevo dok je stalno pritisnut desni gumb mia dovodi do rotacije kamere oko svoje vertikalne osi na desno. Isto se postie i pritiskom na tipku O - Pomicanje mia na dolje dok je stalno pritisnut desni gumb mia dovodi do rotacije kamere oko svoje horizontalne osi na gore. Isto se postie i pritiskom na tipku K - Pomicanje mia na gore dok je stalno pritisnut desni gumb mia dovodi do rotacije kamere oko svoje horizontalne osi na dolje. Isto se postie i pritiskom na tipku I
Intenzitet pomicanja u zadanom pravcu je odreen duinom pomicanja mia dok je pri koritenju tipki on zadan programski (inicijalna vrijednost za translatorno pomicanje je postavljena na 1m, dok je za rotaciju kamere usvojena vrijednost od 15). Pritiskom na tipke + i - na numerikom dijelu tipkovnice, moete poveavati odnosno smanjivati programski zadan korak pomicanja. Pritisak na tipku *, na numerikom dijelu tipkovnice, dovodi do resetiranja koraka pomicanja na poetnu vrijednost.
2.13.4 Promjena poloaja kamere (Poloaj kamere)

Pored prethodno opisanog naina za promjenu poloaja i pogleda kamere, etanjem kroz objekt, pomou naredbe Poloaj kamere imate mogunost da se kamerom brzo pozicionirate na eljeno mjesto.
Izgled dijalog box-a za podeavanje poloaja kamere U centralnom dijelu dijalog box-a su prikazana etiri prozora u kojima se prikazuje izgled modela. U donjem lijevom prozoru je prikazan tlocrt (dispozicija) modela, u gornjem lijevom prednje proelje a u gornjem desnom lijevo proelje. Model se uvijek u ova tri prozora prikazuje iano, i u njima se odreuje poloaj kamere. U donjem desnom prozoru se prikazuje pogled koji odgovara trenutanom poloaju kamere. Nain prikaza u ovom prozoru moe biti i iani i renderirani, u ovisnosti od stanja check box-a Full Render. Ako se ovaj check box postavi na ukljueno stanje, u donjem desnom prozoru e iani prikaz biti zamijenjen renderiranim.
126
Stanje check box-a Full Render odreuje nain 3D prikaza modela u dijalogu U prozorima predvienim za prikaz modela u projekcijama (dispozicija, prednje i lijevo proelje), nalaze se strelice koje jednoznano odreuju poloaj kamere u prostoru. Poloaj kamere je odreen poetkom strelice, a pravac njenog pogleda je odreen krajem strelice. U dispoziciji se pored poloaja kamere prikazuje i irina njenog pogleda u horizontalnom smislu. Strelica koja odreuje poloaj i pravac gledanja kamere predstavlja simetralu ovog kuta. Pomou grupe edit box-ova u desnom dijelu dijalog box-a, moe se podesiti niz parametara koji e utjecati na nain renderiranog prikaza: dx = vrijednost koraka pomaka pri translatornoj promjeni poloaja kamere kada se njen poloaj mijenja pomou programski definiranih tipki u okviru prozora 3D pogled xm= maksimalna vrijednost koraka pomaka pri translatornoj promjeni poloaja kamere kada se njen poloaj mijenja pomicanjem mia u okviru prozora 3D pogled d= vrijednost koraka pomaka pri promjeni rotacijskog poloaja kamere, kada se njen poloaj mijenja pomou programski definiranih tipki u okviru prozora 3D pogled
m= maksimalna vrijednost koraka pomaka pri promjeni rotacijskog poloaja kamere kada se njen poloaj mijenja pomicanjem mia u okviru prozora 3D pogled d= vrijednost irine pogleda u horizontalnom smislu
Promjena poloaja kamere se vri pomicanjem njenog poetka. Sama procedura pomicanja se odvija tako to se pokaziva dovede u poloaj da pokazuje na poetak strelice u jednoj od projekcija, i pritisne lijevi gumb mia. Sada ne otputajui gumb mia, pokaziva treba dovesti u eljeni poloaj i tek tada ga otpustiti. Prilikom pomicanja pokazivaa, program e stalno iscrtavati strelicu u DRAG modu, tako da njena geometrija odgovara trenutanom poloaju pokazivaa. Na isti nain se vri i promjena pravca pogleda kamere, s tim to sada miem treba odabrati kraj strelice. Napominjemo da duina strelice nema nikakvu ulogu na sam pogled, jer kraj strelice odreuje samo pravac pogleda. Pored ovakvog naina promjene poloaja i pravca pogleda, razvlaenjem poetka i kraja strelice, programom je omoguena i translatorna promjena poloaja strelice. U ovoj proceduri treba pokaziva dovesti u poloaj da pokazuje na sredinu strelice, pritisnuti lijevi gumb mia, i ne otputajui ga, pokaziva treba dovesti u eljeni poloaj i tek tada otpustiti lijevi gumb mia. I u ovoj proceduri, program strelicu iscrtava u DRAG modu, tako da njen poloaj uvijek odgovara trenutanom poloaju pokazivaa. Promjena poloaja kamere u jednoj projekciji e se automatski odraziti i na ostale dvije projekcije. Postavljanjem prekidaa Full Drag na ukljueno stanje, imate mogunost da se pri pomicanju miem ne povlai samo strelica koja odreuje poloaj kamere ve i trenutani pogled kamerom u 3D prozoru.
127 Kako se model zbog jasnoe prikaza, u prozorima za projekcije iscrtava to je mogue vei, to kameru neete moi uvijek da postavite dovoljno daleko od objekta. Za ovu namjenu je u ova tri prozora mogue primijeniti jedan od programom predvienih naina zumiranja: CTRL+lijevo dugme mia = Zoom prozor CTRL+srednje dugme mia = Zoom sve CTRL+desno dugme mia= Zoom-prethodni Srednji gumb mia = Zoom pomakni Aktiviranjem naredbenog polja OK dijalog box e biti zatvoren, a u prozoru 3D pogled e se pojaviti prikaz koji odgovara definiranom pogledu kamere.
2.13.5 Ortoganalne projekcije izometrijskog prikaza

Pored mogunosti rotacije objekta u izometrijskom prikazu, pomou slijedee grupe naredbi, od programa se moe zahtijevati prikaz programski definiranih pogleda. Front Back Left Right Top Bottom Default - Pogled sprijeda (u pravcu pozitivne globalne Y-osi) - Pogled otpozadi (u pravcu negativne globalne Y-osi) - Pogled slijeva (u pravcu pozitivne globalne X-osi) - Pogled zdesna (u pravcu negativne globalne X-osi - Pogled odozgo (u pravcu negativne globalne Z-osi) - Pogled odozdo (u pravcu pozitivne globalne Z-osi) - Podrazumijevani programom predvieni izometrijski prikaz objekta
Naredbe iz ove grupe rade kao prekidai, odnosno samo jedan od predvienih pogleda moe biti trenutano aktivan. Simbol ispred naziva naredbe u padajuem meniju, ukazuje na trenutano aktivan pogled.
Opcija Front u izometrijskom prikazu modela
128 Ako je umjesto izometrijskog, za tekui postavljen prikaz kamerom, tada e izbor jednog od definiranih pogleda, postaviti kameru u poetni poloaj koji odgovara danom definiranom pogledu. Nadalje, pomou mia ili pak programom definiranih tipki, moete se iz ovog poetnog poloaja kretati u eljenom pravcu.
Opcija Front u prikazu kamerom
2.13.6 Poloaj tekueg 2D prikaza (Tekui 2D prikaz)

Naredba Tekui 2D prikaz takoer radi kao prekida, odnosno moe biti postavljena na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Postojanje simbola ispred njenog naziva u meniju, oznaava da je ona postavljena na ukljueno stanje, to e za posljedicu imati da se svi entiteti koji pripadaju tekuem prikazu u prozoru 2D pogled jasnije iscrtavaju i na taj nain vizualno izdvoje od preostalog dijela prostornog modela.
Svi prikazani entiteti u prozoru 2D pogled su jasno naglaeni u prozoru 3D pogled tako da se jasno moe sagledati poloaj srednjeg uzdunog okvira u odnosu na ostale dijelove konstrukcije
129 Ova opcija je jako zgodna za lake tumaenje to tekui prikaz u prozoru 2D pogled predstavlja, odnosno gdje je ta grupa entiteta locirana u odnosu na ostale dijelove prostornog modela.
2.13.7 Samo tekui 2D prikaza

I naredba Samo tekui 2D prikaz radi kao prekida, odnosno moe biti postavljena na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Postojanje simbola ispred njenog naziva u meniju, oznaava da je ona postavljena na ukljueno stanje, to e za posljedicu imati da se u prozoru 3D pogled prikazuju samo entiteti koji pripadaju tekuem prikazu u prozoru 2D pogled.
U prozoru 3D pogled su vidljivi samo entiteti koji pripadaju tekuem uzdunom okviru Napominjemo da postavljanje ove naredbe na ukljueno stanje automatski iskljuuju naredbu Samo tekui 2D prikaz, i obrnuto. Znai, u jednom trenutku samo jedan od ova dva prikaza moe biti aktivan.
2.14
Naredbe za promjenu tekueg prikaza u prozoru 2D pogled (menu 2D pogled)
U dosadanjem dijelu uputstva, vidjeli smo da se u prozoru 2D pogled moe za tekui prikaz postaviti ili tekui nivo ili pak tekui okvir. Meutim, kako je orijentacija programa da se pri kreiranju sloenih prostornih konstrukcija to vie koristi ravninsko crtanje, to je programom predvien cijeli sustav naredbi za definiranje potpuno proizvoljnih pogleda. Naredbe iz ove grupe se nalaze u meniju koji se otvara na desni klik mia preko naziva prozora 2D pogled.
130
Izgled padajueg menija 2D pogled
2.14.1 Definiranje pogleda

Izborom ove naredbe, ulazi se u proceduru definiranja potpuno proizvoljne ravnine pogleda. <0 to.> Prva toka ravnine (<Odabir>): Program sa naredbene linije zahtjeva da odaberete prvu toku koja definira eljenu ravninu, a izborom podopcije Odabir moete ui u proceduru definiranja ravnina pogleda odabirom postojeih entiteta, koji mogu odrediti poloaj dane ravnine. <0 odab.> Povrina - Odabir (<Izbor toke>): Izbor podopcije Izbor toke e Vas vratiti na prvobitan oblik naredbene linije kada se zahtjeva izbor toke. Znai, programom su predviena dva naina za definiranje eljene ravnine. Prvi je izborom tri nekolinerane toke, a drugi je odabirom postojeih entiteta. Svakako da se ova dva naina mogu meusobno kombinirati, i program e sa naredbene linije stalno zahtijevati izbor nove toke, odnosno odabir entiteta, sve dok se ne ispuni uvjet da je ravnina jednoznano odreena. U sluaju da izvrite takav izbor taaka i entiteta, da se ne moe kreirati ravninu u kojoj se nalaze svi odabrani entiteti, odnosno toke, program e dati odgovarajue upozorenje.
Kada program ustanovi da je zadan dovoljan broj elemenata koji definiraju jednu ravninu, on e je grafiki prikazati, a sa naredbene linije e zahtijevati da odredite naziv danog pogleda. Naziv pogleda <>: Na osnovu prikazane ravnine moete lako zakljuiti da li je ona dobro definirana ili ne. U sluaju da ste pri izboru toaka ili entiteta pogrijeili i definirali pogrenu ravninu, odustanite od naredbe pritiskom na tipku Esc. Ako je na zaslonu prikazana oekivana ravnina, tada imate dvije mogunosti. Zadavanjem naziva pogleda, on e biti snimljen u bazu, i uvijek ete moi da ga postavite za tekui u prozoru 2D pogled. Ako pak ne elite da definirani pogled
131 snimate u bazu, jer Vam on treba jednokratno, onda pritiskom na tipku Enter, ili klikom na desni gumb mia, imate mogunost da mu pridruite programski predvieno ime za privremene poglede: Noname. Ponovno definiranje ravnine pogleda koju ne elite da sauvate u bazi, unititi e prethodno pridrueni pogled imenu Noname. Znai sa ovako snimljenim pogledima ete moi da radite sve dok ne izaete iz programa ili pak ne definirate novi pogled pod istim imenom. Bez obzira da li ste zadali naziv pogledu ili ne, naredbe e biti zavrena, a u prozoru 2D pogled e biti prikazana definirana ravnina pogleda, odnosno svi entiteti koji pripadaju danoj ravnini. U produetku naziva prozora 2D pogled stajati e ispisan ili programski zadan naziva pogleda Noname, ili pak ime pod kojim ste dani pogled snimili u bazu.
Definiran je pogled Noname u ravnini prednje strane dvostrenog krova Napominjemo da je u proceduri definiranja ravnina pogleda omogueno odabiranje i 3D povrina. Izbor bilo kojeg entiteta koji ima evoluator (vidi poglavlje 3.1.10), dovesti e do razvijenog prikaza svih entiteta koji pripadaju istoj toj 3D povrini.
Odabirom kupolaste ploe, dovelo je do njenog razvijenog prikaza u prozoru 2D pogled

132 Takoer, odabirom bilo kog entiteta koji pripada cilindrinom okviru, dovesti e do kreiranja pogleda koji u potpunosti odgovara prikazu koji bi se dobio u prozoru 2D pogled kada bi za tekui bio postavljen dani cilindrian okvir (vidi poglavlje 2.12.5). Na ovaj nain se u prozoru 2D pogled moe dobiti sadraj cilindrinih okvira iako nije kreiran njihov simbol u dispoziciji objekta.
Odabirom jednog od etniteta koji pripada centralnom cilindrinom okviru, definiran je pogled koji u potpunosti odgovara razvijenom obliku danog cilindrinog okvira.
2.14.2 Ureivanje liste pogleda

U Tower-u je omogueno kreiranje sloenih pogleda. Sloeni pogled je unija vie ploa i/ili pomonih pogleda koji se istovremeno prikazuju u prozoru 2D pogled, sa smjerom gledanja odozgo nadolje. Zbog toga se entiteti koji pripadaju pomonim pogledima, u sloenom pogledu ne prikazuju sa svojom pravom geometrijom, ve se vide njihove projekcije na horizontalnu ravninu. Sloeni pogledi se najee koriste pri pregledu rezultata, kada je potrebno da se istovremeno prikau utjecaji u nekoliko uzajamno povezanih sklopova konstrukcije. Na primjer, sloeni pogled se moe sastojati od nekoliko kosih pogleda koji ine stranice krova, ili recimo od sklopova koji ine stepenice sa podestima. Sloeni pogledi se kreiraju pomou naredbe Ureivanje liste pogleda. Izborom ove naredbe, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
133
Izgled dijalog box-a za ureivanje liste pogleda U listi se prikazuju svi pogledi koji su snimljeni u bazu, kao i privremeni pogled Noname, ako je prethodno definiran. Promjena imena nekog pogleda se vri direktno u listi, unoenjem novog imena u koloni Naziv. Ako se preimenuje pogled Noname, on e biti snimljen u bazu pod novim imenom i postat e ravnopravan ostalim pogledima. Brisanje odabranog pogleda iz baze vri se izborom naredbenog polja Brii .
Gore i Dolje imate mogunost promijeniti redoslijed u Pomou naredbenih polja listi definiranih pogleda. Naime, izbor jednog od ovih naredbenih polja pomie trenutano odabrani pogled u listi za jedno mjesto na gore, odnosno na dolje. Aktiviranjem naredbenog polja Novi sloeni, otvara se dijalog box u kojem se kreiraju sloeni pogledi.
Dijalog box za kreiranje sloenih pogleda U listi se sada pored pomonih pogleda koji su snimljeni u bazu prikazuju i svi postavljeni nivoi. Klikom mia preko check box-ova, koji se nalaze u koloni Odabir, vri se izbor pogleda i nivoa koji e ui u sastav sloenog pogleda.
134
Postavljeni simboli u koloni Odabir, jasno ukazuju koji e pomoni pogledi i nivoi ui u sastav sloenog pogleda. U edit box-u Ime pogleda program automatski ispisuje nazive svih odabranih pogleda i nivoa i razdvaja ih pomou simbola +. Ovako kreirano ime sloenog pogleda moete promijeniti unoenjem eljenog teksta u dati edit box. Izborom naredbenog polja OK vri se povratak u glavni dijalog box naredbe, u kojem se sada prikazuje i naziv kreiranog sloenog pogleda.
U listi je prikazan kreirani sloeni pogled U listi je ispred sloenih pogleda postavljena sliica cijelog krova , tako da se oni jasno . razlikuju od pomonih pogleda, ispred kojih je postavljena sliica jedne strane krova Kada je u listi odabran sloeni pogled, dostupno je i naredbeno polje Edit pomou koga se mogu mijenjati parametri danog sloenog pogleda. Njegovim aktiviranjem se otvara potpuno isti dijalog box kao i pri kreiranju novog sloenog pogleda, tako da ga neemo ponovo objanjavati. Nakon izbora naredbenog polja OK dijalog box se zatvara, a u prozoru 2D pogled se prikazuje pogled koji je odabran u listi
135
U prozoru 2D pogled prikazan je sloeni pogled krova Napominjemo da u sloenim pogledima nije mogue unijeti toku, tako da se oni ne mogu koristiti za definiranje geometrije konstruktivnih elemenata. Jedini izuzetak predstavlja naredba Presjek, koja se nalazi u modulu za obradu rezultata, i za koju je doputen unos toaka u sloenim pogledima.
2.14.3 Izbor tekueg pomonog pogleda

Bilo koji od ranije definiranih pogleda se moe potpuno ravnopravno prikazivati u prozoru 2D pogled po potpuno istim pravilima kao i kada se u ovom prozoru za tekui prikaz postavlja tekui nivo, odnosno okvir. Desnim klikom mia preko naziva prozora 2D pogled, treba otvoriti padajui meni i potom aktivirati naredbu Pomoni pogledi .
Otvorena lista sa nazivima definiranih pogleda Sa desne strane ove naredbe otvoriti e se lista sa nazivima svih do tada definiranih pogleda, te jednostavnim klikom mia preko eljenog pogleda, moete u prozoru 2D pogled dobiti njegov sadraj.
136
Za tekui prikaz u prozoru 2D pogled, odabran je pomoni pogled Krov 1
137
2.14.4 Izbor pogleda (Ctrl+W)

Ova naredba je osmiljena da bi se olakao izbor sklopa koji e se prikazivati u 2D pogledu, prvenstveno u situacijama u kojima se sklopovi esto mijenjaju (na pr. pri kontroli dobivenih rezultata). Njenim izborom iz padajueg menija Prikaz ili istovremenim pritiskom na tipke Ctrl i W, otvara se plivajui dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box za izbor pogleda U dijalog box-u je prikazana lista sklopova koji se mogu izabrati za prikazivanje. Desnim klikom mia preko dijalog box-a otvara se padajui meni, pomou koga se odreuje vrsta sklopova koji e se prikazivati u listi.
138
Padajui meni za izbor vrsta sklopova Izbor sklopa se vri klikom mia preko njegovog imena u listi, nakon ega se on prikazuje u prozoru 2D pogled, kao da je izabran pomou neke od standardnih naredbi za izbor sklopova. Dijalog box se moe postaviti na bilo koje mjesto na zaslonu, a mogu se mijenjati i njegove dimenzije. Vano je napomenuti da se bilo koja naredba moe pokrenuti i kada je dijalog box aktivan, odnosno da njegovo prikazivanje na zaslonu ne utjee na rad programa. Takoer, treba rei i da je naredba Izbor pogleda transparentna, to znai da se ona moe pokrenuti i kada je aktivna neka druga naredba.
2.14.5 Izvoz sklopova u ravninski model (Izvoz)

Ova naredba radi na potpuno isti nain kao i istoimena naredba koja je detaljno opisana u poglavlju 2.11.6, tako da je ovdje neemo ponovo objanjavati.
2.14.6 Projekcije definiranih pogleda

Kada je u prozoru 2D pogled za tekui postavljen neki od definiranih pogleda, mogue je umjesto podrazumijevanog prikaza danog pogleda, dobiti i njegovu projekciju na jednu od moguih globalnih ravnina projekcije (naredbe: Front, Right i Top u padajuem meniju prozora 2D pogled). U zavisnosti od ravnine kojom je odreen dani pogled, moe se desiti i sluaj da neka od ovih programom predvienih projekcija nema smisla. Tipian primjer je ako iz bilo kojeg razloga definiramo recimo ravninu pogleda koja je horizontalna, tada nijedna projekcija nee imati smisla. Takoer, ako definiramo za ravninu pogleda vertikalnu ravninu iji je vektor normale recimo u pravcu globalne Y osi, tada projekcije Top i Left nee imati nikakvog smisla jer se nita nee vidjeti, a opcija Front e dati projekciju koja u svemu odgovara definiranom pogledu. Izbor naredbe Default, ponitava prethodno postavljenu projekciju i vraa prikaz u ravninu definiranog pogleda. Sve etiri naredbe: Front, Right, Top, i Default, rade kao prekidai, odnosno uvijek je jedna od njih postavljena na ukljueno stanje. Postavljeni simbol , ispred jedne od ovih naredbi, jasno ukazuje koja je projekcija pogleda trenutano aktivna, odnosno prikazana u prozoru 2D pogled. Ako je u prozoru 2D pogled prikazana neka od projekcija, program e u produetku naziva prozora, pored imena tekueg pogleda u zagradama ispisati i naziv projekcije: (Front), (Right) ili (Top). Napominjemo i da se pri snimanju datoteke pamti i posljednja koritena projekcija tekueg pogleda.
139 Primjenu projekcija definiranih pogleda najbolje emo objasniti na primjeru definiranog pogleda u ravnini nagiba prednje strane dvostrenog krova prikazane hale. Izborom ovog pogleda, on e biti prikazan tako da sva rastojanja izmeu entiteta odgovaraju stvarnim duinama u toj ravnini. Ako pak za ovakav pogled zahtijevamo projekciju odozgo (opcija Top u padajuem meniju), onda e ta rastojanja biti skraena i odgovarati e njihovoj projekciji na horizontalu.
Default prikaz definiranog pogleda Krov1
Projekcija Top definiranog pogleda Krov1
Iz meusobnog rastojanja horizontalnih osi koje su postavljene u pravcu ronjaa, jasno se vidi skraenje u horizontalnoj projekciji danog pogleda.
2.14.7 Izbor toaka u definiranim pogledima

Izbor toaka miem u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan neki od definiranih pogleda, uvijek e odabrati toke koje lee na danoj kosoj ravnini bez obzira da li se radi o njegovom default prikazu ili pak o nekoj od projekcija. Razlika e biti jedino u duinama koje odabrane toke izmeu sebe odreuju. Naime u default prikazu ta rastojanja e predstavljati stvarnu duinu elemenata, a u sluaju projiciranog prikaza njihovu projekciju na danu ravninu pogleda. U sluaju izbora toaka zadavanjem koordinata, vaiti e lokalni koordinatni sustav definiranog pogleda. Ako se radi o default prikazu onda e lokalne X i Y osi leati u ravnini pogleda, a ako se radi o projiciranom prikazu na jednu od globalnih ravnina, tada e lokalne X i Y osi leati u danoj ravnini projekcije. U sluaju da je definiran pogled odreen odabirom entiteta koji ima evoluator (3D povrine), tada e izbor toaka miem u ovako definiranom pogledu uvijek odabrati toke koje pripadaju 3D povrini, a meusobna rastojanja ovako odabranih toaka e predstavljati projekciju njihove stvarne duine na baznu ravninu 3D povrine. O baznoj ravnini, i uope o radu sa 3D povrinama bit e vie rijei u poglavlju 3.1.12.
2.14.8 Vidljivost projiciranih ploa

Ova opcija koju program nudi ima vie primjena. Jedna od osnovnih je kada elite da kreirate geometriju nove ploe na osnovu sadraja neke od ranije kreiranih, ili pak kada elite da provjerite meusobno horizontalno rastojanje izmeu entiteta koji se nalaze na razliitim nivoima (podudarnost u vertikalnom smislu). Za ovu namjenu su predviene dvije naredbe. Pomou jedne se definira to se projicira na trenutano aktivan nivo (naredba: Projicirane ploe), a pomou druge se postavlja, odnosno ukida vidljivost projiciranih entiteta u prozoru 2D pogled (naredba: Vidljivost projiciranih ploa koja radi kao prekida). Obje
140 ove naredbe e biti dostupne za aktiviranje, samo ako je u prozoru 2D pogled prikazan sadraj trenutano aktivnog nivoa ili pomonog pogleda sa ukljuenom opcijom Top (projekcija na horizontalnu ravninu). Izborom naredbe Projicirane ploe otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe Projicirane ploe Izgled i nain rada sa ovim dijalog box-om je jako slian kao i kod naredbe Zamjena (vidi poglavlje 2.11.5). Naime, u ovom dijalog box-u je potrebno odabrati jednu ili vie ploa iji sadraj e biti istovremeno prikazan u prozoru 2D pogled, zajedno sa sadrajem trenutano aktivnog nivoa. Nain odabira i deselektiranja eljenih ploa je potpuno isti kao i kod naredbe Zamjena, pa ga ovdje neemo ponovo objanjavati. Koji e od entiteta sa odabranih nivoa biti projiciran na tekui, odreuje se stanjem ponuenih prekidaa u desnom dijelu dijalog boxa. Naime, programom nije predvieno projiciranje kompletnog sadraja odabranih ploa, ve samo projiciranje slijedeih entiteta: ploa, greda, povrinskih, linijskih i tokastih leajeva. Znai, u ovom dijalog box-u se vri izbor ploa koje e biti projicirane na dati tekui nivo, a takoer se vri i izbor konstruktivnih elemenata koji e biti projicirani. Nakon zavrene selekcije eljenih ploa, i izbora entiteta koje treba projektirati, aktiviranje naredbenog polja OK e dovesti do toga da za tekui nivo bude upamena lista svih odabranih ploa, dok e stanje prekidaa koji odreuju to e biti projicirano sa odabranih nivoa vaiti za cijeli model. Znai, lista odabranih ploa se pamti za svaki tekui nivo posebno, a stanje prekidaa koji odreuju to se projicira vai univerzalno za sve nivoe na modelu. Pored toga, na izbor to e biti projicirano nee utjecati stanje vidljivosti danih konstruktivnih elemenata. Odnosno, iako je neki od konstruktivnih elemenata nevidljiv, on e na zahtjev korisnika biti isprojiciran i prikazan u prozoru 2D pogled. Sadraj projiciranih entiteta iz odabranih ploa e se pojaviti u prozoru 2D pogled tek nakon aktiviranja naredbe Vidljivost projiciranih ploa, i njenog postavljanja na ukljueno stanje (ova naredba radi kao prekida). Postojanje simbola ispred njenog naziva u padajuem meniju, znai da je ona postavljena na ukljueno stanje, te e se tek tada u prozoru 2D pogled pojaviti projicirani entiteti sa svih ploa koje su odabrane za projiciranje na tekui nivo.
141
Vidljivost projiciranih ploa Off
Vidljivost projiciranih ploa On
Na gore prikazanoj slici postavljanje prekidaa Vidljivost projiciranih ploa na ukljueno stanje, dovelo je do toga da se u prozoru 2D pogled, pored sadraja nivoa na koti [4,25], prikau i svi projicirani entiteti sa nivoa na koti [0,00], jer je prethodno pomou naredbe Projicirane ploe samo ta ploa odabrana za projiciranje na nivo [4,25]. Znai, pomou naredbe Projicirane ploe se za tekui nivo definira lista ploa iji odabrani konstruktivni elementi treba da budu isprojicirani na njega, a pomou prekidaa Vidljivost projiciranih ploa se odreuje da li e se projicirani entiteti prikazivati u prozoru 2D pogled ili ne. Prema tome, da bi se u prozoru 2D pogled prikazali projicirani entiteti sa drugih ploa, nije dovoljno da se pomou naredbe Projicirane ploe odaberu ploe za projiciranje na tekui nivo, ve je neophodno i da prekida Vidljivost projiciranih ploa bude postavljen na ukljueno stanje. Takozvani projicirani entiteti se prikazuju pomonim linijama koje se ne mogu odabirati za manipulaciju (brisanje, kopiranje, itd.), ali e biti od velike koristi za izbor toaka pomou OSNAP kriterija. Nain prikaza projiciranih entiteta (boja, tip linije, itd.), za svaki od projiciranih konstruktivnih elemenata se odreuje u konfiguraciji programa, pomou naredbe Parametri (vidi poglavlje 3.5.1). Primjena opcije projiciranih ploa Kao to smo ve na samom poetku ovog dijela uputstva rekli, projiciranje ploa ima vie primjena, ali jedna od osnovnih je kada elimo da sadraj nove ploe kreiramo na osnovu sadraja ranije kreirane koja ima slinu geometriju. U tom sluaju, postaviti emo za tekui nivo onaj na kojem trebamo kreirati novu plou a potom emo pomou naredbe Projicirane ploe iz liste odabrati za projiciranje nivo na kojem se nalazi prethodno kreirana slina ploa. Jasno, da bi se sadraj projiciranih entiteta pojavio u prozoru 2D pogled moramo i prekida Vidljivost projiciranih ploa postaviti na ukljueno stanje. Sada, koritenjem OSNAP kriterija, moemo lako iskoristiti geometriju projiciranih entiteta.
142
Na osnovu geometrije projiciranih entiteta sa prethodno kreirane ploe na nivou [6,00], koritenjem OSNAP kriterija lako moemo kreirati potrebnu geometriju tekueg nivoa na koti [3,00] Projiciranje sadraja ostalih nivoa na tekui e imati naroitu primjenu i kod kontrole geometrije prije generiranja vertikalnih elemenata konstrukcije (vidi poglavlje 2.11.7). Naime nepoklapanje tokastih i linijskih leajeva u vertikalnom smislu, pri njihovoj zamjeni odgovarajuim stupovima, odnosno zidovima, moe izazvati niz problema kako pri samom generiranju vertikalnih entiteta, tako i pri kasnijem generiranju mree konanih elemenata. Iz tog razloga je potrebno za bilo koji od nivoa, pomou naredbe Projicirane ploe odabrati za projiciranje sve preostale ploe u modelu i postaviti prekida Vidljivost projiciranih ploa na ukljueno stanje. Kada je ovakav prikaz postavljen u prozoru 2D pogled, aktiviranjem naredbe Kontrolu geometrije program e oznaiti sva rastojanja manja od zadanih, ime e jasno biti evidentirana sva neeljena nepoklapanja elemenata konstrukcije u vertikalnom smislu. O ovome e biti jo rijei u poglavlju 3.3.6 Kontrola geometrije.
Na nivo [0.00] su isprojicirane sve ostale ploe, tako da e aktiviranje naredbe Kontrola geometrije provjeriti vertikalno poklapanje svih entiteta na cijelom modelu.
143
3. UNOS PODATAKA
3.1 Konstrukcija
Naredbe koje su svrstane u ovu grupu (padajui meni Konstrukcija) slue za unos konstruktivnih elemenata modela. Kako svi ovi elementi utiu na kasniji proraun, to se iscrtanim elementima pridruuju i setovi numerikih podataka kao to su: debljina ploe, kvaliteta materijala, karakteristike poprenih presjeka greda, karakteristike leajeva, itd. Same crtake procedure su zbog jednostavnosti tako organizirane, da postoje samo dva naina za iscrtavanje konstruktivnih elemenata, i to jedan za povrinske i linijske elemente a drugi za tokaste. Procedura iscrtavanja povrinskih i linijskih elemenata se zasniva na postupku iscrtavanja proizvoljne polilinije, koji je detaljno opisan u poglavlju 2.6. Jedina razlika je u tome to za povrinske elemente polilinija mora biti zatvorena, a za linijske moe biti i zatvorena i otvorena. Procedura iscrtavanja tokastih elemenata je potpuno nezavisna i svodi se na izbor toaka (vidi poglavlje 2.5) Pri definiranju poloaja konstruktivnih elemenata treba imati na umu da e pri proraunu svaki povrinski element (ploa) biti zamijenjen mreom konanih elemenata koja se geometrijski nalazi u istoj onoj ravnini u kojoj je nacrtana polilinija koja odreuje njenu konturu. Takoer, i svaki linijski konstruktivni element (greda, linijski leaj, itd.) e biti modeliran linijskim konanim elementom koji se geometrijski potpuno poklapa sa poloajem polilinije kojom je odreena njegova kontura. Znai, mrea konanih elemenata kojom se kreira matematiki model za proraun konstrukcije nema svoju dimenziju upravno na pravac pruanja mree, a njena krutost se opisuje preko setova numerikih podataka koji su pridrueni konstruktivnim elementima. Iz ovoga proizlazi zakljuak da bi poliliniju kojom se odreuje geometrija i poloaj konstruktivnih elemenata u prostoru trebalo postavljati u teite poprenog presjeka danog elementa. Meutim postoji i drugi, mnogo vaniji uvjet, a to je da ukoliko pojedini konstruktivni elementi treba da rade zajedno, onda i njihove mree konanih elemenata moraju biti povezane, odnosno moraju imati zajednike vorove. Prethodno reeno pojasniti emo na jednostavnom primjeru djelovanja ploe i grede u njoj.
Ako bi se u ovakvom sluaju rukovodili pravilom da geometriju i ploe i grede odredimo crtanjem polilinije koja se nalazi u njihovom teitu, dobili bismo mreu koja nije povezana, to svakako nismo eljeli. Prema tome, geometriju povrinskih elemenata (ploa) treba definirati polilinijom u njenoj srednjoj ravnini a poloaj greda ne u njenom teitu, ve u teitu ploe kako bi mrea konanih elementa bila povezana.
144
Pogreno modeliranje
Ispravno modeliranje
Ekscentrian poloaj teita grede u odnosu na liniju kojom je odreen njen poloaj u prostoru, definira se u setu numerikih podataka odstojanjem e. Nain ispravnog odreivanja poloaja konstruktivnih elemenata pojasniti emo na jo jednom primjeru. Uzeti emo za primjer jednu pravokutnu plou po ijem obodu su postavljene grede, oslonjene na etiri kutna stupa.
Za djelovanje ploe i greda i u ovom primjeru vai prethodno izneseno pravilo da geometriju greda treba definirati polilinijom koja se nalazi u srednjoj ravnini ploe. Znai ovdje emo analizirati samo ispravno zadavanje poloaja konstruktivnih elemenata u horizontalnom smislu. Znai pretpostavka je da se polilinije kojom je odreen poloaj ploe i greda nalaze u istoj ravnini. I ovdje bi napravili pogreku, ako bi poloaj konstruktivnih elemenata odredili zadavanjem polilinije u njihovom teitu.
Pogreno modeliranje Pored toga to grede ne bi bile direktno oslonjene na stupove, njihov pomjereni poloaj u odnosu na konturu ploe bi za posljedicu imao bespotrebno veliki broj konanih elemenata. Uope uzevi, istjerivanje tonosti pri crtanju geometrije modela na nivou od 10-20 cm nema nikakvog praktinog smisla, jer bi takvo crtanje iziskivalo bespotrebno veliki broj konanih elemenata koji bi usporavao kako proraun tako i kasniju obradu rezultata prorauna.
145
Ispravno modeliranje to se tie numerikih podataka, oni se zadaju preko dijalog box-ova, pri emu njihov sadraj i oblik zavise od tipa konstruktivnog elementa koji se postavlja. Nain rada sa ovim dijalog box-ovima je manje vie isti za gotovo sve konstruktivne elemente i ovdje emo iznesti osnovna pravila koja vae u radu sa setovima podataka. Pod setom numerikih podataka podrazumijevamo niz podataka koji definiraju karakteristike nekog konstruktivnog elementa. Kako na jednom modelu moete imati vie istih konstruktivnih elemenata razliitih karakteristika, to je omogueno definiranje vie razliitih setova podataka. Svaki od ovih setova je odreen svojim rednim brojem od 1 do n, za dati tip konstruktivnog elementa. Svaki konstruktivni element ima referencu na odreeni redni broj seta podataka, te e se naknadna promjena numerikih podatak u okviru nekog od setova podataka automatski odraziti na sve konstruktivne elemente koji imaju referencu na dati redni broj seta podataka. U okviru svih naredbi za postavljanje konstruktivnih elemenata, na poetku naredbene linije, izmeu uglastih zagrada, ispisuje se redni broj tekueg seta podataka, odnosno seta podataka koji e biti pridruen konstruktivnom elementu koji se iscrtava. Pri prvom pozivu svake od naredbi, izmeu uglastih zagrada e stajati znak <->, koji oznaava da nije definiran ni jedan set numerikih podataka za dati konstruktivni element. Promjena tekueg seta podataka se moe vriti u bilo kom trenutku iscrtavanja konstruktivnog elementa, aktiviranjem podopcije Set koja je stalno prisutna na naredbenoj liniji. Ako se procedura crtanja konstruktivnog elementa zavri a da do tada nije definiran ni jedan set podataka (izmeu uglastih zagrada stoji znak <->), program e sam otvoriti dijalog box za definiranje numerikih podataka. Setovi podataka su odreeni rednim brojem od 1 do n, i njihovi podaci se smjetaju u liste u okviru dijalog box-ova. U prvoj koloni svake od listi nalazi se podatak o rednom broju seta podataka (kolona Set). Podaci u okviru jednog reda u listi odgovaraju jednom setu. Promjena podataka u listi se vri jednostavnim dovoenjem strelice mia u poloaj da pokazuje na postojeu vrijednost i klikom na lijevi gumb mia. Izabrano polje postaje markirano, to oznaava da je program spreman za prihvaanje novih vrijednosti. Ako u dijalog box-u postoje i neki podaci van liste setova, tada oni uvijek odgovaraju aktivnom setu podataka. Aktivan set podataka je red u list box-u koji je naznaen posebnom bojom.
146 Promjena aktivnog seta podataka se vri klikom mia na proizvoljnu poziciju u okviru reda u list box-u u kojem se nalaze njegovi podaci. Crna strelica sa lijeve strane list box-a ukazuje na set podataka koji je bio tekui neposredno prije ulaska u dijalog box za definiranje numerikih podataka. Dodaj i Brii su predviena za dodavanje novih setova podataka, Naredbena polja Dodaj u odnosno za uklanjanje nekih od postojeih. Aktiviranjem naredbenog polja listu se dodaje novi set podataka, sa rednim brojem koji je za jedan vei od do tada posljednjeg u listi. U zavisnosti od stanja check box - a Sa kopiranjem mogu nastupiti dva sluaja. Ako je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje tada e novo dodanom setu podataka biti pridrueni programski definirani default podaci, a ako je on postavljen na ukljueno stanje tada e mu biti pridrueni podaci koji odgovaraju prethodno aktivnom setu podataka (set iji su podaci u listi naglaeni posebnom bojom). Svakako da se ove vrijednosti mogu naknadno mijenjati od strane korisnika. Brii destruktivna, to je omogueno brisanje samo setova koji nisu ranije Kako je naredba pridrueni nekom od ve postavljenih konstruktivnih elemenata na modelu. Ako se za brisanje odabere set podataka koji nije na posljednjem mjestu u listi, tada e doi do prenumeracije rednih brojeva setova koji se u listi nalaze iza njega. Ovakva prenumeracija nee dovesti do nekontroliranih promjena na crteu, jer e i odgovarajui elementi crtea dobiti nove redne brojeve koji odgovaraju karakteristikama ranije pridruenih setova numerikih podataka. Promjena redoslijeda podataka u list je uvijek mogua. Ona se vri pomou komadnih polja Gore i Dolje, ijim aktiviranjem se trenutano aktivan red u listi pomjera za jedno mjesto na gore, odnosno na dole. Ovakva prenumeracija nee dovesti do nekontroliranih promjena na crteu, jer e i odgovarajui elementi crtea dobiti nove redne brojeve setova numerikih podataka. Aktiviranjem naredbenog polja OK, prvo se vri kontrola valjanosti podataka koji su pridrueni svim setovima u listi i u sluaju da neki od podataka nije ispravan izdaje se upozorenje i onemoguuje izlazak iz dijalog box-a. U sluaju da su svi podaci ispravni, dijalog box se zatvara a set koji je bio aktivan neposredno prije aktiviranja naredbenog polja OK (red u listi naglaen posebnom bojom), se proglaava za tekui. Izmeu uglastih zagrada na poetku naredbene linije se ispisuje njegov redni broj, odnosno ti podaci e biti pridrueni elementu koji se iscrtava. Pomou naredbenog polja Cancel se vri odustajanje od svih akcija provedenih u dijalog box-u. Napomena: Redoslijed iscrtavanja konstruktivnih elemenata je potpuno proizvoljan i iskljuivo zavisi od izbora korisnika i njegovih navika. Napomena: Za konstruktivne elemente ne vai princip superpozicije, odnosno u sluaju da se dva istorodna konstruktivna elementa preklapaju potpuno ili djelomino, na mjestu preklapanja e biti usvojene karakteristike posljednje iscrtanog elementa. Ovdje se pod istorodnim elementima podrazumijevaju na primjer dvije ploe, dvije grede, itd.
147 Napomena: Ako linijske elemente konstrukcije nacrtate polilinijom koja se sastoji od vie segmenata, to e znaiti da je unijeto tono toliko linijskih elemenata konstrukcije sa istim setom karakteristika. Drugim rijeima, linijski element koji je iscrtan iz vie segmenata nee biti tretiran kao jedan, ve kao vie njih. Potvrdu ovoga ete dobiti, ako pomou naredbe Vidljivost za dati linijski element konstrukcije postavite prekida Set na ukljueno stanje. Tada e na sredini svakog iscrtanog segmenta stajati isti redni broj seta podataka za cijelu iscrtanu poliliniju. Po istoj analogiji, ako elite da pomou naredbe Brii uklonite cijeli linijski element konstrukcije, morate odabrati sve segmente polilinije pomou koje je on nacrtan.
3.1.1
Ploa/Zid
Izborom ove ikone, ulazi se u proceduru za definiranje potpuno proizvoljne ploe, odnosno zida. Postupak postavljanja ploa i zidova je potpuno isti, pa sve to u ovom djelu uputstva budemo rekli za ploe vaiti e i za zidove. Nakon pokretanja naredbe, naredbena linija e dobiti sljedei izgled:
<-> Prva toka ploe (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set) :_ Sadraj naredbene linije jasno ukazuje na to da se od korisnika oekuje iscrtavanje polilinije koja e definirati potpuno proizvoljnu konturu ploe, odnosno zida. Sam postupak iscrtavanja polilinije je detaljno objanjen u poglavlju 2.6, pa ga ovdje neemo ponavljati. Kako su ploe povrinski elementi to se pri izboru toaka mora voditi rauna da sve odabrane toke pripadaju istoj ravnini, i da se iscrtani segmenti polilinije ne presijecaju meusobno. U protivnom program e izdati odgovarajue upozorenje o greci.
Izborom podopcije Set otvara se dijalog box za izbor seta karakteristika koje e biti pridruene ploi, odnosno zidu koja se iscrtava.
148
Izgled dijalog box-a za definiranje numerikih podataka o ploama Karakteristike ploa se definiraju preko njene debljine (d), ekscentriciteta (e), kvaliteta materijala i naina proraunskog ponaanja. Svi ovi podaci ine jednu cjelinu koja se naziva set podataka. U koloni Set je prikazan redni broj seta podataka, u koloni d [m] podatak o debljini ploe, u koloni e [m] podatak o odstojanju gornje ivice ploe u odnosu na bezdimenzionalnu ravninu kojom je ploa predstavljena na modelu, a u koloni Materijal naziv materijala ije su karakteristike pridruene danom setu podataka. U listi je mogue mijenjati samo podatak o debljini ploe i o njenom ekscentrinom poloaju u odnosu na srednju ravninu ploe. Ekscentrian poloaj ploa Podatak e [m] ne utie na karakteristike ploa pri proraunu, ve on slui za ljepi renderirani prikaz modela, a imat e vanost i pri izvozu usvojene armature iz programa Tower u program za izradu detalja armiranja ArmCad. Znai, bez obzira na zadanu vrijednost ekscentrinog poloaja ploe u odnosu na ravninu kojom je odreen njen poloaj u prostoru, rezultati prorauna e biti isti, ali e zato izvezena armatura u program Armcad biti razliito oblikovana u zavisnosti od tonog poloaja gornje i donje ivice ploe u odnosu na druge konstruktivne elemente. Program po default-u za ovaj podatak usvaja polovinu zadane debljine ploe, to odgovara njenom simetrinom postavljanju u odnosu na zadanu teinu ravninu.
Simetrian poloaj gornje i donje ivice ploe u odnosu na zadanu ravninu (e=d/2) Maksimalna vrijednost koja se moe zadati za parametar e je ukupna debljina date ploe, tako da teina ravnina ne smije izai van gabarita ploe. Zadavanje ekscentrinog poloaja ploa e imati naroitu primjenu kod ploa koje imaju razliite debljine i kojima se modeliraju kapiteli.
149
Simetrian poloaj (e1=d1/2; e2=d2/2))
Izravnata gornja ivica (e1=e2=d1/2)
Kako vrijednost parametra e predstavlja odstojanje gornje ivice ploe od teine ravnini, a gornja ivica ploe je usmjerena ka pozitivnom smjeru lokalne Z osi, to je za njegovo ispravno zadavanje neophodno znati orijentaciju lokalnog koordinatnog sustava ploa. Lokalni koordinatni sustav ploe Lokalna X i Y osa svake od ploa lei u ravnini same ploe, dok je lokalna Z osa u pravcu normale na ravninu ploe. Kako ploa moe imati potpuno proizvoljan poloaj u prostoru, to je zbog jasnoe sagledavanja lokalnog koordinatnog sustava ploa uvedena konvencija da on u potpunosti odgovara lokalnom koordinatnom sistemu za crtanje u prozoru 2D pogled. Prema tome, ako je u prozoru 2D Pogled prikazan tekui nivo onda e lokalni koordinatni sustav ploa koje pripadaju danom nivou u potpunosti odgovarati lokalnom koordinatnom sistemu za izbor toaka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan sadraj tekueg nivoa. Potpuno je ista analogija i kada je u prozoru 2D pogled prikazan tekui okvir, odnosno proizvoljno definiran kosi pogled. U svim ovim sluajevima lokalna Z osa je usmjerena ka oku promatraa, odnosno gornja ivica ploe je blia oku promatraa. Karakteristike materijala Kako su ploe prostorni elementi koji mogu biti napregnuti istovremeno i na savijanje i na ravno stanje napona, to se kvaliteta materijala opisuje zadavanjem karakteristika za oba stanja naprezanja. Odnosno, materijal se moe tako definirati da ima jedne karakteristike kada je napregnut na savijanje a druge kada je napregnut u svojoj ravnini. Kvaliteta materijala se opisuje zadavanjem sljedeih karakteristika u odgovarajuim edit box-ovima: Et Em m Young-ov modul elastinosti za naprezanje okomito na ravninu ploe Poasonov koeficijent za naprezanje okomito na ravninu ploe zapreminska teina koeficijent termikog irenja Young-ov modul elastinosti za naprezanje u ravnini ploe Poasonov koeficijent za naprezanje u ravnini ploe
Svakako da su za uobiajene materijale koji se koriste u graevinarstvu kao to su beton i elik, njihove karakteristike iste i kada su ploe napregnute okomito na svoju ravninu i kada su napregnute u svojoj ravnini. Znai, ovakvo definiranje karakteristika materijala treba shvatiti samo kao mogunost za neke posebne tipove modeliranja konstrukcija. Postupak pridruivanja karakteristika materijala odreenom setu podataka se odvija tako to se prvo miem klikne na proizvoljno mjesto u listi u okviru reda ijem setu podataka elimo da dodijelimo karakteristike materijala (taj red treba da postane markiran posebnom bojom), i aktiviramo naredbeno polje Materijal.
150
Izgled dijalog box-a za izbor materijala U prikazanoj listi, svakom redu odgovaraju podaci koji definiraju karakteristike jednog materijala. U koloni Naziv je zadano ime materijala, u koloni Tip vrsta materijala kojoj on pripada, a u ostalim kolonama, karakteristike koje ga odreuju: E [kN/m2], , [kN/m3], t [1/C], Em [kN/m2] i m. U zaglavlju ovih kolona izmeu srednjih zagrada su ispisane i jedinice mjera u kojima su date vrijednosti zadane. Crna strelica koja se nalazi sa lijeve strane liste ukazuje na materijal koji je bio prethodno pridruen setu za koji sada vrimo promjenu materijala. Dodaj i Brii, omogueno je kako dodavanje, tako i Pomou naredbenih polja Gore i uklanjanje iz liste bilo kog materijala, a pomou naredbenih polja Dolje, mogue je mijenjati redoslijed materijala u listi. Na ovaj nain, korisnik moe po svojoj elji urediti tablicu materijala, koju e program stalno koristiti u svom radu. Napominjemo da je biblioteka materijala univerzalna za cio program, te e se ona pozivati i pri definiranju materijala za ostale elemente konstrukcije. Promjena bilo koje od vrijednosti u tablici se vri klikom mia na nju i zadavanjem sa tipkovnice nove vrijednosti. Izuzetak je jedino podatak u koloni Tip, koji odreuje kom tipu dati materijala pripada. Naime, u ovoj koloni se moe postaviti samo jedan od programom predvienih tipova materijala. Izbor tipa materijala se vri klikom na desni gumb mia u okviru bilo koje pozicije u redu u kojem se nalaze podaci za dati materijal, nakon ega se otvara padajui meni.
Padajui meni za izbor tipa materijala Odreivanje tipa materijala e imati svoju ulogu jednino pri kasnijem dimenzioniranju elemenata konstrukcije. Naime, kako naziv materijala moe biti potpuno proizvoljan, to njegov karakter jedino moe odrediti zadani tip. Znai, jedino u zavisnosti od odabranog tipa materijala, dati konstruktivni element e u proceduri dimenzioniranja biti obraen prema algoritmima koji su programom predvieni za dati tip materijala. U sluaju da materijal ne
151 pripada ni jednom od programom predvienih tipova za dimenzioniranje (beton, elik, drvo, opeka), obavezno mu pridruite tip Ostalo. Naredbeno polje Cancel je predvieno za odustajanje od svih prethodno uinjenih izmjena u ovom dijalog box-u, dok e klik na naredbeno polje OK dovesti do uklanjanja ove liste sa zaslona, a karakteristike aktivnog materijala (red koji je naznaen posebnom bojom), bie pridruene aktivnom setu podataka.
U koloni Materijal se ispisuje naziv odabranog materijala, a iznad edit box-ova u kojima su postavljene preuzete vrijednosti iz biblioteke, ispisuje se tip odabranog materijala. Svakako da preuzete podatke iz biblioteke materijala moete naknadno mijenjati i direktnom promjenom preuzete vrijednosti u odgovarajuem edit box-u. Nain prorauna U programu su ugraena dva tipa ploastih konanih elemenata, koji se primjenjuju u proraunu. Odnosno, program nudi mogunost da se proraun provodi i po teoriji tankih i po teoriji debelih ploa. Jedina razlika izmeu ova dva algoritma je u tome to se po teoriji debelih ploa uzima u obzir i rad transverzalnih sila u ploama. Koju ete teoriju primijeniti, zavisi od stanja radio button-a :Tanke ploe i Debele ploe. Za preporuku je da sve zidove i meukatne konstrukcije proraunavate po teoriji tankih ploa, a temeljne ploe koje imaju znatnu debljinu, po teoriji debelih ploa. Ortotropne ploe Opisani postupak izbora materijala se odnosi na izotropne materijale, odnosno materijale ije su elastine osobine iste u svim pravcima (E=E1=E2; =1=2). Meutim u praksi Vam se moe javiti i potreba za modeliranjem ortotropnih ploa (specijalna sluaj anizotropnih ploa), odnosno ploa koje nemaju iste karakteristike u dva ortogonalna pravca. Stanjem prekidaa Ortotropija, koji je dostupan za promjenu samo kada se radi o teoriji tankih ploa, regulira se da li je danim setom podataka definiran izotropan ili ortotropan materijal.
152
U sluaju kada je prekida Ortotropija postavljen na ukljueno stanje, tada je u edit boxovima E2, G i mogue definirati dodatne parametre koji zajedno sa ranije zadanim parametrima E i (sada je E=E1 i =1) potpuno odreuju karakteristike ortotropnog materijala. E E2 G Young-ov modul elastinosti za glavni pravac 1 (E1) Poason-ov koeficijent za glavni pravac 1 (1) Young-ov modul elastinosti za pravac 2 (E2 E1) Modul klizanja za ortotropan materijal kut koji zatvara glavni pravac 1 sa lokalnom X osi ploe
Vrijednost Poasonovog koeficijenta 2, program sam rauna iz uvjeta: 2*E1=1*E2 Napominjemo da se pod glavnim pravcem 1 podrazumijeva jai pravac, odnosno pravac u kojem ploa ima veu mo nosivosti. Na osnovu zadanih parametara, lanovi matrice kojom se opisuju elastine osobine ortotropnog materijala program proraunava prema sljedeoj shemi.
Za izotropne materijale, kod kojih je E=E1=E2 i =1=2, lanovi iste matrice se proraunavaju prema sljedeoj shemi.
Napominjemo kao vrlo vano, da pri unosu modula klizanja G, za ortotropan materijal ne vai formula koja je primijenjena kod izotropnih materijala. Svaki ortotropan materijal ima razliitu vrijednost modula klizanja.
153
3.1.2
Otvori
Izborom ove ikone se ulazi u naredbu za postavljanje otvora u povrinskim elementima konstrukcije. Naredbena linija dobiva svoj standardni oblik za definiranje proizvoljne polilinije koja odreuje konturu otvora:
Prva toka rupe (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>): Postupak iscrtavanja konture rupe je identian kao i za ostale povrinske konstruktivne elemente. Nakon zatvaranja polilinije, program e napraviti otvore u svim povrinskim elementima koji su u tom trenutku vidljivi. Ovo emo pojasniti na jednom primjeru. Ako imate iscrtanu plou preko koje je postavljeno povrinsko optereenje, pri postavljanju otvora mogu nastupiti dva sluaja u zavisnosti od toga to je vidljivo u tom trenutku. Ako su vidljivi i ploa i povrinsko optereenje, postavljeni otvor e izbuiti obje povrine. Ako prije postavljanja otvora iskljuite vidljivost na primjer ploe, rupa e izbuiti samo povrinsko optereenje koje je vidljivo, dok e ploa ostati u nepromijenjenom obliku. Svakako da ovaj princip vai i za sve ostale povrinske elemente i stanje njihove vidljivosti u trenutku postavljanja otvora. Postavljeni otvori predstavljaju regularne povrinske elemente koji se mogu odabrati za: brisanje, kopiranje, pomicanje itd. Brisanjem otvora, dolazi do vraanja dijelova povrinskih elemenata, koji su izbueni prilikom njihovog postavljanja. U sluaju da se otvor postavlja tako da jednim svojim djelom preklapa neki ranije postavljeni otvor, program pravi uniju ta dva otvora, odnosno konturu koja definira oba otvora. Pomou naredbi za manipulaciju sa iscrtanim objektima, otvor neete moi odabrati jedino u sluaju kada se on postavi tako da sjee konturu povrinskog elementa. U takvim sluajevima otvor se ne tretira kao regularan povrinski element, ve on samo mijenja konturu povrinskog elementa preko koga je postavljen.
3.1.3
Granini uvjeti
esto se u praksi javlja potreba za postavljanjem graninih uvjeta koji djeluju u ploama i zidovima, du zadane linije. Na ovaj nain se mogu lako modelirati zglobne veze ploe i zida, pukotine u ploi, dilatacije, itd. Izborom naredbe Granini uvjeti, koja se nalazi u padajuem meniju Konstrukcija, naredbena linija dobiva svoj standardni oblik za iscrtavanje polilinije.
Prva toka graninih uvjeta (Kontura / Prav. / kRu. / Offset / <krAj> / ploa-Zid / Ortotropne ploe): Po zavretku definiranja geometrije polilinije, klik na desni gumb mia e oznaiti izbor podopcije krAj, i na zaslonu e se pojaviti dijalog box za definiranje graninih uvjeta.
154
Izgled dijaloga za definiranje graninih uvjeta U gornjem lijevom dijelu dijalog box-a je prikazana geometrija nacrtane polilinije, a sa desne strane su u dvije kolone organizirani podaci o utjecajima koje je mogue osloboditi, odnosno postaviti na nulu. Svaka od ovih kolona odgovara izboru utjecaja za ponitavanje sa lijeve, odnosno desne strane nacrtane polilinije. Kako je teko naslutiti to je lijeva a to desna strana polilinije, to je iznad lijeve kolone postavljena zelena, a iznad desne crvena boja. Jednostavnim izborom nekog od utjecaja iz jedne od kolona, na slici e sa odgovarajue strane biti postavljen simbol crtica odgovarajue boje. Na ovaj nain, lako se moe odrediti to je lijevo a to desno, odnosno sa koje strane e biti osloboen odabrani utjecaj.
Postavljene crtice jasno ukazuju na stranu, sa koje e odabrani utjecaj biti osloboen.
155
Pri postavljanju graninih uvjeta, moete odabrati proizvoljnu kombinaciju oslobaanja jednog ili vie utjecaja, i to ili samo sa jedne, ili pak sa obje strane nacrtane polilinije. Svaki segment nacrtane polilinije ima svoj jasno definiran lokalni koordinatni sustav a ponueni utjecaji za ponitavanje nose oznake lokalnih osi.
Lokalni koordinatni sustav graninih uvjeta Lokalna os 1 je uvijek u pravcu zadanog segmenta polilinije, lokalna os 3 je okomita na os 1 i lei u ravnini ploe kojoj pripada dati segment graninih uvjeta, dok je os 2 u pravcu normale na ravninu ploe kojoj nacrtani segment polilinije pripada. Prema tome, ponueni utjecaji za oslobaanje imaju slijedee znaenje: M1 M2 M3 N1 T2 T3 Moment savijanja oko lokalne osi 1 Moment savijanja oko lokalne osi 2 Moment savijanja oko lokalne osi 3 Normalna sila u pravcu lokalne osi 1 Transverzalna sila u pravcu lokalne osi 2 Transverzalna sila u pravcu lokalne osi 3
Nain izbora vrste utjecaja i sa koje strane ih treba osloboditi, najbolje emo objasniti na primjeru modeliranja zglobne veze ploe i zida.
Zglob sa lijeve strane zida
Zglob sa desne strane zida
156
Zglob sa obje strane zida
Zglobna veza sa obodnim zidovima
Na svim prethodno prikazanim slikama osloboen je samo utjecaj M1 i to na strani prema kojoj su usmjerene kratke crtice. Programom je predviena i mogunost postavljanja linije fiktivnog zgloba u ploi/zidu, tako to se izae iz dijaloga bez i jednog osloboenog utjecaja. Utjecaji u ploi/zidu koji se nalaze sa razliitih strana linije fiktivnog zgloba se ne uprosjeuju, to u obradi rezultata omoguava dobivanje skoka u utjecajima na tom mjestu. Linija fiktivnog zgloba se na crteu prikazuje pomou dvije paralelne isprekidane linije. Pomou check box-a Mimoilazan zadaje se mimoilaenje zidova iz razliitih pravaca. Mimoilaenje se na crteu obiljeava trokutiima koji su rasporeeni du zadane linije.
Prikazani trokutii ukazuju da je zadano mimoilaenje Na geometrijskom mjestu spoja zidova ne formira se veza izmeu zidova razliitih pravaca ali prua se mogunost zadravanja veze zida ispred sa zidom iza mjesta geometrijskog spoja. Mogue je podesiti oslobaanja utjecaja na mjestu veze zida ispred sa zidom iza. Na primjer, u sluaju da ni jedan utjecaj nije osloboen dobit e se pun kontinuitet zida ispred i iza ili ako su svi utjecaji osloboeni potpuno razdvajanje zida na dio ispred i na dio iza.
157
Mimoilaenje zidova Radio button-i i zatvorena lista, koji se nalaze u centralnom dijelu dijalog box-a, slue za definiranje prirode zadanih graninih uvjeta. Kada je ukljuen radio button Jedinstven granini uvjet za statiki i seizmiki model, kao to se iz samog naziva vidi, zadani granini uvjeti se koriste i pri statikoj i pri dinamikoj analizi. Razliiti parametri za svaku vrstu prorauna se mogu definirati kada se ukljui radio button Granini uvjet sa razliitim karakteristikama za statiki i seizmiki model. Tada se iz zatvorene liste prvo izabere opcija Karakteristike za statiki model i zadaju se parametri koji e se primjenjivati pri statikoj analizi, a zatim se iz liste izabere opcija Karakteristike za seizmiki model i zadaju parametri koji e se primjenjivati pri dinamikoj analizi.
Sadraj liste pomou koje se definira dvojna priroda graninih uvjeta Uvjeti u poetnoj i krajnjoj toki svake zadane linije definiraju se u dijelu dijalog box-a Uvjeti u tjemenima. Mogu se zadati tri naina ponaanja:
158 - Odrediti automatski - program na osnovu geometrije modela odreuje da li e se zadani granini uvjeti primjenjivati na dano tjeme - Primijeniti - zadani granini uvjeti se primjenjuju na dano teme - Ne primijeniti - zadani granini uvjeti se ne primjenjuju na dano tjeme linije Svaki od tri naina ponaanja na crteu se prikazuje sa posebnim simbolom:
Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e zatvoriti dijalog box, a du nacrtane polilinije bit e postavljene kratke crtice koje odreuju odabranu stranu za oslobaanje utjecaja. Na sredini svakog segmenta polilinije, bit e ispisana i vrsta utjecaja koja je osloboena.
Du zadane linije graninih uvjeta, ispisuje se naziv osloboenog utjecaja Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na kratke crtice du linije po kojoj su postavljeni granini uvjeti, dok je naredba aktivna, otvorit e sa mali prozor u kojem e biti ispisani nazivi svih utjecaja koji su na toj strani linije graninih uvjeta osloboeni. Ako su osloboeni statiki utjecaji ispred naziva utjecaja ispisivat e se tekst ST, ako su osloboeni seizmiki utjecaji ispisivat e se tekst SE, dok e se u sluaju oslobaanja istih utjecaja za obje vrste prorauna ispisivati samo nazivi utjecaja.
159
Osloboeni su samo statiki utjecaji
Osloboeni su samo seizmiki utjecaji
Osloboeni su i statiki i seizmiki utjecaji
Osloboeni su isti utjecaji za obje vrste prorauna
Napominjemo da e ova opcija biti dostupna samo za kretanje mia u oblasti prozora 2D pogled, bez obzira na to koji je dio konstrukcije prikazan u njemu. Da bi se olakalo modeliranje veze izmeu ploa i zidova, pri aktiviranju naredbe Granini uvjeti na naredbenoj liniji je prisutna i podopcija za automatsko modeliranje veze na cijelom modelu. Naime, izborom podopcije ploa-Zid otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za automatsko postavljanje veze izmeu ploa i zidova Postavljanjem jednog od ponuenih prekidaa na ukljueno stanje, vri se izbor veze izmeu ploa i zidova. Na ploama: Zglobna veza samo po obodnim zidovima - program e na spoju ploa i obodnih (vanjskih) zidova automatski postaviti linije graninih uvjeta sa osloboenim momentom oko lokalne osi 1 (M1).
160 Zglobna veza sa svim zidovima - program e na spoju ploa i svih zidova automatski postaviti linije graninih uvjeta sa osloboenim momentom oko lokalne osi 1 (M1). Fiktivan, na spoju sa zidom - program e na spoju ploa i svih zidova automatski postaviti linije fiktivnog zgloba Na zidovima: Fiktivan, na spoju sa ploom - program e na spoju zidova i svih ploa automatski postaviti linije fiktivnog zgloba
Zglobna veza samo po obodnim zidovima
Zglobna veza sa svim zidovima
Fiktivan, na spoju sa zidom
Fiktivan, na spoju sa ploom
Kod velikih modela ovakva mogunost automatskog modeliranja moe utedjeti dosta vremena. Izborom podopcije Ortotropne ploe naredbena linija dobiva novi izgled: <0 odab.> Granini uvjeti za ortotropne ploe - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Sada se oekuje da odaberete sve ortotropne ploe za koje elite da program automatski postavi potrebne granine uvjete. Klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure odabira, nakon ega program na svim prethodno odabranim ploama postavlja potrebne granine uvjete i vraa se na osnovni izgled naredbene linije u okviru ove naredbe.
161
Automatski postavljeni granini uvjeti na svim ortotropnim ploama Kako zadani pravac ortotropije odreuje pravac noenja dane ploe, tada se granini uvjeti postavljaju prema slijedeem pravilu. Strane ploe koje zadani pravac ortotropije moe presjei prenose sve utjecaje osim momenata savijanja, dok se strane paralelne sa pravcem noenja oslobaaju od prenoenja svih utjecaja.
Nain postavljanja graninih uvjeta za ortotropne ploe
162 Napomena: Polilinija kojom se definira mjesto djelovanja postavljenih graninih uvjeta mora jasno pripadati samo jednoj ploi, odnosno zidu. Iz tog razloga, program e po zavretku definiranje njene geometrije prekontrolirati da li je zadana polilinija ispravna, i ako nije dati e odgovarajue upozorenje.
Tipian primjer neispravnog zadavanje polilinije je ako recimo pomou podopcije Kontura sa naredbene linije, odaberete vie ploa na razliitim nivoima. U sluaju da liniju graninih uvjeta postavite tono na spoju ploe i zida ostati e dilema da li ona pripada ploi ili zidu. U tom sluaju program kontrolira da li je jedan od ova dva entiteta trenutano prikazan u prozoru 2D pogled, i ako jeste onda postavljenu liniju graninih uvjeta pridruuje tom entitetu. Meutim, ako je linija graninih uvjeta nacrtana u prozoru 3D pogled, tono na spoju ploe i zida, a nijedan od tih entiteta nije trenutano prikazan u prostoru 2D pogled, onda e program sa naredbene linije zahtijevati da odredite ravninu kojoj on pripada. <0 odab.> Odaberite ravninu - Odabir (Prozor/pOligon/pResjek/<Kraj>): Sada je potrebno da odaberete jedan od entiteta na ijem spoju je postavljena linija graninih uvjeta.
3.1.4
Grede
Izborom ove ikone, ulazi se u proceduru za postavljanje greda, a naredbena linija dobiva svoj standardan oblik za iscrtavanje proizvoljne polilinije:
<-> Prva toka grede (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set): Aktiviranjem podopcije Set koja je stalno prisutna u naredbenoj liniji, otvara se dijalog box za definiranje numerikih podataka koji e biti pridrueni gredi koja se iscrtava.
163
Osnovni izgled dijalog box-a za definiranje setova greda Svaki set greda se opisuje sljedeim parametrima: - kvalitetom materijala (E, , , t) - geometrijskim karakteristikama poprenog presjeka (A1, A2, A3, I1, I2, I3) Parametri kojima se definira kvaliteta materijala imaju isto znaenje kao i kod ploa. I ovdje je mogue aktiviranjem naredbenog polja Materijal otvoriti dijalog box sa tablicom materijala i preuzeti karakteristike koje su ponuene za razliite materijale.
Biblioteka materijala Svakako da pri proraunu grednih elemenata, ovdje definirani podaci: Em i m za ravno stanje napona, nee biti razmatrani. Geometrija poprenog presjeka je odreena sa est geometrijskih karakteristika, koje se odnose na lokalni koordinatni sustav grede.
164
Lokalni koordinatni sustav grede Iscrtana linija na crteu kojom je odreen poloaj grede predstavlja lokalnu os 1 grede, lokalna os 2 je okomita na lokalnu os 1 tako da zajedno sa njom formira vertikalnu ravninu, a lokalna os 3 je u pravcu normale na vertikalnu ravninu koju formiraju lokalne osi 1 i 2.
Bez obzira na potpuno proizvoljan poloaj grede u prostoru, postavljajui se u poloaj da gredu promatrate u pravcu njene lokalne osi 1, i to u smjeru od njenog poetka ka kraju, program e postaviti lokalni sustav grede tako da e uvijek imati poloaj kao na ovoj slici.
Poloaj lokalnog koordinatnog sustava svake od greda postavljene na model, je veoma vano znati jer e se i rezultati prorauna prikazivati putem presijenih sila koje djeluju u pravcu lokalnih osa svake od greda. Ovdje jo samo napominjemo da se poloaj lokalnog koordinatnog sustava moe promijeniti (zarotirati) pomou naredbe Promjena L.K.S., a o tome e biti vie rijei u poglavlju 3.3.2.. Geometrijske karakteristike poprenog presjeka grede imaju sljedee znaenje: A1 - Povrina poprenog presjeka grede koja se suprotstavlja sili koja djeluje u osi 1 (stvarana povrina poprenog presjeka) A2 - Povrina poprenog presjeka grede koja se suprotstavlja sili koja djeluje u osi 2 (smiua povrina presjeka za pravac lokalne osi 2) A3 - Povrina poprenog presjeka grede koja se suprotstavlja sili koja djeluje u osi 3 (smiua povrina presjeka za pravac lokalne osi 3) I1 - Moment inercije presjeka koji se suprotstavlja obrtanju oko lokalne osi 1 moment inercije) I2 - Moment inercije presjeka koji se suprotstavlja obrtanju oko lokalne (moment inercije na savijanje oko lokalne osi 2) I3 - Moment inercije presjeka koji se suprotstavlja obrtanju oko lokalne (moment inercije na savijanje oko lokalne osi 3) Nelinearni tapovi Pored prethodno opisanih est geometrijskih karakteristika, u jedan set podataka ulazi i podatak o karakteru grednog elementa. Naime, po default-u program podrazumijeva gredni element koji je napregnut na sloeno savijanje, meutim moe se definirati i specijalan tip grednog elementa koji moe primiti samo centrine sile vlaka i tlaka. Desnim klikom mia preko polja u koloni T/V otvara se padajui meni iz koga se moe izabrati jedna od ponuenih opcija:
pravcu lokalne pravcu lokalne pravcu lokalne grede (torzioni osi 2 grede osi 3 grede
165
Padajui meni koji se otvara desnim klikom mia preko polja u koloni T/V Standardni tap - podrazumijevani gredni element koji je napregnut na sloeno savijanje (T) Jednostavani, nelinearan tap tlani - Reetkasti tap koji moe da primi samo centrinu silu tlaka. (V) Jednostavni, nelinearan tap vlani - Reetkasti tap koji moe da primi samo centrinu sili vlaka (sajle). (T/V) Jednostavni tap - Reetkasti tap koji moe da primi samo centrinu silu tlaka, odnosno vlaka. Gredne elemente koji primaju i tlak i vlak (T/V) treba koristiti uvijek kod reetkastih tipova konstrukcija, dok grede koje primaju samo tlak (T) ili pak samo vlak (V), u sluajevima modeliranja specijalnih tipova konstrukcija. Sam uvjet da neki od grednih elemenata ne smije da primi silu vlaka, odnosno silu tlaka, trai iterativni nain prorauna, koji za velike modele moe potrajati. O ovome e biti vie rijei kasnije, u poglavlju u kojem se opisuju opcije prorauna.
166 Ofset greda Za svaki set se posebno definira da li e se grede proraunavati sa ofsetom. Ovaj podatak se primjenjuje i u statikoj i u modalnoj analizi.
Check box-ovi za definiranje ofseta za svaki set greda Postavljanjem check box-a Offset greda na ukljueno stanje, imate mogunost da od programa zahtijevate, da krajeve greda koji ulaze u druge elemente konstrukcije (grede i ploe) ,modelira veom (realnom) krutou. Ovim postupkom se, na dijelu izmeu presjenih toaka sa ostalim konstruktivnim elementima (svijetli otvor), gredi pridruuju zadane karakteristike, a du linije presjeka ona dobiva veu krutost, u zavisnosti od dimenzija elemenata sa kojima se presijeca. Pri ovakvom nainu prorauna, rezultati se prikazuju samo u svijetlim otvorima greda.
Offset greda - OFF
Offset greda - ON
Napominjemo da se pri proraunu svijetlih otvora, u obzir uzima i eventualno zadan ekscentrian poloaj konstruktivnih elemenata, u odnosu na sistemsku os. Fiktivna ekscentrinost Nain prorauna ekscentrino postavljenih greda definira se za svaki set greda posebno. Omogueno je ukljuivanje fiktivne ekscentrinosti i za grede promjenljivog poprenog presjeka.
167
Check box-ovi Fiktivna ekscentrinost, pomou kojih se odreuje nain prorauna ekscentrino postavljenih greda Ponaanje programa sa ukljuenim i iskljuenim check box-ovima Fiktivna ekscentrinost bit e detaljno objanjeno u daljnjem tekstu uputstva. Oblikovanje poprenih presjeka Da bi se izbjeglo mukotrpno preraunavanje geometrijskih karakteristika poprenog presjeka, programom je omogueno i automatsko izraunavanje ovih vrijednosti za gotovo sve oblike poprenih presjeka. Aktiviranjem naredbenog polja Presjek, otvara se dijalog box sljedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za oblikovanje poprenog presjeka grede Prije nego to krenemo sa objanjavanjem kako se radi sa ovim dijalog box-om, napominjemo da on pored uloge izraunavanja geometrijskih karakteristika poprenog presjeka, ima ulogu i da tono definira sve neophodne podatke za dimenzioniranje u modulu za obradu rezultata prorauna.
168 Takoer napominjemo da je pored oblika presjeka koji se najee koriste za betonske konstrukcije, omogueno definiranje jednodijelnih i viedijelnih presjeka od elika, kao i izbor i ureivanje nekog od ranije kreiranih masivnih ili tankozidnih presjeka (vidi poglavlje 3.1.7). U gornjem lijevom kutu ovog dijalog box-a se nalazi prozor u kojem se vri izbor tipa presjeka. Tipove presjeka moemo razdvojiti u dvije grupe, i to na presjeke koji se definiraju zadavanjem njihovih dimenzija, i presjeke koji se definiraju izborom iz biblioteke profila, odnosno izborom iz biblioteke masivnih i tankozidnih presjeka. Prvih deset tipova (pravokutni, T-presjek, I-presjek, trapezni, trokutni, kruni, cjevasti, sanduasti, otvoreni i nesimetrian I-presjek) spadaju u prvu grupu presjeka. Izbor nekog od ovih presjeka se vri jednostavnim klikom mia preko njihovog imena, nakon ega se u prozoru sa desne strane liste pojavljuje njegova slika na kojoj su jasno obiljeena znaenja dimenzija koje treba zadati u edit box-ovima.
Odabran je T-presjek koji se definira zadavanjem njegovih dimenzija Izbor presjeka koji se nalaze u biblioteci profila se vri tako to se miem klikne na mali kvadrat u kojem se ispred naziva Profili, nalazi znak +. Nakon toga e se otvoriti podjela na drugom nivou.
169
Otvorena lista profila Sigurno ste primijetili da se sada u prethodno odabranom kvadratu umjesto znaka + pojavio znak -, koji ukazuje na to da je podpodjela otvorena (klik mia preko kvadrata u kojem se nalazi znak - e dovesti do suprotnog djelovanja, odnosno do zatvaranja ranije otvorene podpodjele). Ispred novo otvorenih podnaslova (I profili, IPE profili, ...), takoer se nalaze mali kvadrati koji oznaavaju da i ovi podnaslovi imaju svoje podnaslove. Ako na primjer miem kliknete na kvadrat ispred podnaslova I profili, otvorit e se i trei nivo podjele u kojem su sada prikazani svi profili za koje postoje podaci u biblioteci.
Otvorena baza I profila Izbor profila na treem nivou podjele se vri jednostavnim klikom mia preko njihovog imena nakon ega e se u prozoru sa desne strane ove liste pojaviti izgled odabranog profila sa iskotiranim svim potrebnim podacima.
170
Odabran je jedan profil iz baze I profila Na potpuno isti nain se vri i izbor masivnih i tankozidnih presjeka iz baze masivnih i tankozidnih presjeka.
Odabran je jedan masivni presjek iz baze Uredi se i iz ovog dijalog box-a mogu mijenjati parametri Pomou naredbenog polja odabranog masivnog, odnosno tankozidnog presjeka, na potpuno isti nain kao i kod naredbe Baza masivnih i tankozidnih presjeka (vidi poglavlje 3.1.7.) Ureivanje biblioteke profila Biblioteka profila koje se isporuuje uz program, moe se ureivati od strane korisnika. Aktiviranjem naredbenog polja Profili otvara se dijalog box za ureivanje baze profila.
171
Izgled dijalog box-a za ureivanje biblioteke profila Kako je programom omogueno postojanje vie baza profila, to se u zaglavlju ovog dijalog box-a ispisuje i naziv trenutano aktivne baze: Tower. Za kreiranje nove baze profila Snimi kao kreirate kopiju postojee baze. potrebno je da prvo pomou naredbenog polja
U edit box-u Ime datoteke zadajte novo ime baze i aktivirajte naredbeno polje Snimi. Po povratku u osnovni dijalog box za ureivanje baze profila, izvrite sve potrebne izmjene i dobit Uitaj otvara se dijalog box za ete eljeni sadraj nove baze. Pomou naredbenog polja uitavanje neke od ranije kreiranih baza profila.
172
Postavljenu tekuu bazu profila program e potovati u svom radu, te e u listama za izbor profila u ponudi biti svi profili iz postavljene tekue baze.
U gornjem lijevom uglu dijalog box-a, prikazana je lista svih tipova profila koji postoje u trenutano aktivnoj bazi. Odabiranjem jednog od njih, u donjem djelu dijalog box-a e se pojaviti tabela sa numerikim podacima o svim profilima odabranog tipa.
173
Za odabrani tip profila iz liste, u donjem djelu dijalog box-a se prikazuje odgovarajua tablica profila U prikazanoj tablici svakom od redova odgovaraju karakteristike jednog od profila. Napominjemo da se ove tabele meusobno razlikuju, u zavisnosti od odabranog tipa profila za ureivanje. Svaki od profila je odreen svojom oznakom i nizom numerikih podataka koji se zadaju u odgovarajuim kolonama. U zaglavlju kolona je ispisana oznaka podataka a u zagradi jedinica mjere u kojoj se on izraava. Da bi znaenje podataka koji se odnose na dimenzije profila bilo jasnije, na slici u gornjem desnom uglu dijalog box-a su shematski iskotirane sve potrebne vrijednosti za dati profil. Kako je broj numerikih podataka koji odreuje jedan profil prilino veliki (zadaju se i sve vrijednosti koje su potrebne za dimenzioniranje), to se u dnu liste nalazi i horizontalna scroll traka pomou koje je mogue pozicionirati se i na desni kraj liste. Jasno je da se svi podaci u tabelama mogu mijenjati. Znaenje podataka koji se odnose na dimenzije je jasno iz slike, dok je znaenje veliina: A1, A2, A3, I1, I2 i I3 potpuno isto kao i u glavnom dijalog box-u za definiranje setova grede. Jedina razlika je kod L i HOPL profila, kod kojih je umjesto momenata inercije u odnosu na lokalne osi 1 i 2 potrebno zadati momente inercije u odnosu na glavne osi 1 i 2 (nagib glavnih osa je odreen uglom , odnosno podatkom tan u tablici). Bez obzira to biblioteke sadre gotovo sve vrste profila, pomou grupe naredbenih polja u donjem djelu dijalog box-a moete sami prema svojoj elji ureivati tablice profila za svaki odabrani tip iz liste.
174
Grupa naredbi za ureivanje odabrane tablice profila Dodaj omogueno je dodavanje novog profila u tablicu (uloga Pomou naredbenog polja check box-a Sa kopiranjem je potpuno ista kao i u ostalim dijalog box-ovima). Novo dodati profil e biti smjeten na kraj liste i sada je potrebno u svim kolonama zadati mu Brii se iz biblioteke moe ukloniti odgovarajue podatke. Pomou naredbenog polja Gore i Dolje imate mogunost proizvoljno odabrani profil, a pomou komadnih polja da po svojoj elji uredite redoslijed profila u tablici. Pored toga to se za svaki od tipova profila iz liste moe urediti njegova tablica, programom je pomou grupe naredbenih polja sa desne strane liste tipova profila, omogueno i ureivanje same liste tipova profila.
Grupa naredbi za ureivanje liste tipova profila Dodaj, otvara se dijalog box za definiranje naziva i tipa profila Izborom komadnog polja koji e biti dodat u listu profila.
175
Naziv grupe profila se moe zadati potpuno proizvoljno, pod uvjetom da on ve ne postoji u listi, dok se izbor tipa profila vri iz zatvorene liste. Na osnovu odabranog tipa iz liste, svaki od profila iz te grupe e biti tretiran prema predvienom ponaanju za njega, i to kako pri crtanju tako i pri eventualnom dimenzioniranju u modulu za obradu rezultata prorauna. Nakon izbora komadnog polja OK, program e se vratiti na osnovni dijalog box za ureivanje baze profila, a na kraju liste e biti smjetena novo dodana grupa profila.
Na kraju liste je dodana nova grupa profila Dodaj, na ukljueno stanje postavite U sluaju da prije aktiviranja naredbenog polja check box: Sa kopiranjem, to e znaiti da elite napraviti kopiju od trenutano odabrane grupe profila pod drugim imenom.
U ovom sluaju moi ete mijenjati samo naziv grupe profila, dok e tip profila ve biti odreen. Brii, Gore i Dole je ista kao i u radu sa tablicom profila, Uloga komadnih polja s tim to se sada ona odnose na ureivanje liste tipova profila. Kada ste zavrili ureivanje baze profila, aktiviranjem naredbenog polja OK, program e Vas vratiti na osnovni izgled dijalog box-a za oblikovanje poprenih presjeka. U listi profila, program e potovati sadraj baze profila koja je trenutano postavljena za tekuu.
176 Ubacivanje presjeka u listu U dosadanjem djelu ovog uputstva objasnili smo kako se vri izbor presjeka iz biblioteke profila, i kako se definiraju presjeci za koje je potrebno zadati njihove dimenzije. Da bi se bilo koji od ovih presjeka pridruio tekuem setu podataka, neophodno je u odgovarajuim edit Dodaj. Nakon ove box-ovima zadati njegove dimenzije i aktivirati naredbeno polje operacije, u listi koja se nalazi u donjem lijevom uglu dijalog box-a, pojaviti e se ime odabranog presjeka, a na slici koja se nalazi u donjem desnom djelu dijalog box-a i njegov izgled.
U listu presjeka je ubaen odabrani pravokutni presjek b/d=20/40 cm Kada se odabrani presjek, na ovaj nain pridrui tekuem setu podataka grede, njegovo se teite automatski postavlja u koordinatni poetak koji je odreen presjekom lokalne osi 2 i 3 date grede. Meutim, zadavanjem vrijednosti u kolonama 3 (rastojanje teita presjeka od lokalnog koordinatnog poetka u pravcu lokalne osi 3) i 2 (rastojanje teita presjeka od lokalnog koordinatnog poetka u pravcu lokalne osi 2), presjek se moe translatorno pomjeriti u odnosu na lokalni koordinatni sustav grede. Zadavanjem vrijednosti u koloni , presjek se moe zarotirati za zadani kut (pozitivan smjer ugla raste u pravcu suprotnom od smjera kazaljke na satu). Pored ove dvije transformacije, postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Ogled. (uzastopni klik mia na ovu kolonu e dovesti do naizmjeninog postavljanja i uklanjanja simbola ), moe se dobiti i slika u ogledalu odabranog presjeka (preslikavanje se vri oko lokalne osi 2 presjeka). U sluaju da treba definirati viedijelni presjek, prethodno opisani postupak treba ponoviti onoliko puta, koliko je i samostalnih elemenata sadrano u viedijelnom presjeku. Znai u gornjem djelu dijalog box-a se odabere sljedei presjek, i ponovo aktivira naredbeno polje Dodaj. Kako je i teite novo dodanog presjeka postavljeno u lokalni koordinatni poetak, zadavanjem odgovarajuih vrijednosti u kolonama 3, 2, , i eventualnim postavljanjem check box-a Ogled. na ukljueno stanje, presjek ete postaviti na pravo mjesto. Na slici koja se nalazi u donjem desnom djelu dijalog box-a, uvijek je crvenom bojom naznaen tekui presjek (tekui presjek je onaj iji su podaci u listi naznaeni posebnom bojom). Pomou Brii se iz liste presjeka moe ukloniti tekui presjek. naredbenog polja Za uobiajene oblike viedijelnih presjeka, koji se sastoje od [ i L profila, program nudi mogunost njihovog jednovremenog ubacivanja u listu presjeka. Naime, kada je iz baze profila, odabran neki od profila koji po svom tipu pripada grupi [ ili L profila, u desnom djelu dijalog box-a se nude dodatne mogunosti.
177
Za odabrani [ profil, program nudi i opciju automatskog kreiranja viedijelnog presjeka Po default-u program na ukljueno stanje postavlja prekida Jednodijelni, to odgovara prethodno opisanom postupku pojedinanog ubacivanja u listu odabranog presjeka. Postavljanjem na ukljueno stanje, nekog drugog od ponuenih prekidaa, na slici e se pojaviti odabrani oblik viedijelnog presjeka sa iskotiranim znaenjem rastojanja koja odreuju njihov meusobni poloaj.
Odabrana je kombinacija dva [ profila Zadavanjem vrijednosti u edit box-u a= i aktiviranjem naredbenog polja listu presjeka e na ovaj nain, istovremeno biti ubaena oba [ profila. Dodaj, u
178
U listu presjeka je jednovremeno ubaen odabrani viedijelni presjek Na osnovu zadanog meusobnog rastojanja profila, program je za svaki od ubaenih profila, u kolonama 3 i 2odredio toan poloaj njihovih teita u odnosu na lokalni koordinatni sustav grede. Sve prethodno reeno vai i kada se iz baze odabere neki od profila koji pripada grupi L profila.
I za odabrane L profile, program nudi opciju automatskog kreiranja viedijelnih presjeka Znai postupak je potpuno isti, s tim to za L profile program nudi mnogo vei asortiman moguih oblika viedijelnih presjeka. Promjena podataka o ve ubaenim presjecima u listu U sluaju da ste prilikom ubacivanja presjeka u listu napravili pogreku, program e Vam omoguiti i da je popravite. Postupak popravljanja pogreke se odvija tako, to klikom mia u
179 okvir liste presjeka, postavite za aktivan presjek, kod koga je potrebno izvriti izmjene (taj red u listi presjeka treba da postane naznaen posebnom bojom).
U listi je odabran presjek za promjenu ranije zadanih podataka Nakon odabiranja, na slici koja se nalazi u gornjem djelu dijalog box-a, pojavit e se izgled odabranog presjeka, a u edit box-ovima sa desne strane ove slike, pojavit e se i sve numerike vrijednosti koje su ranije zadane. Sada treba u edit box-ovima zadati nove podatke, nakon ega e geometrija odabranog presjeka biti odmah promijenjena.
Promijenjene dimenzije ranije ubaenog presjeka u listu Ravnanje presjeka Kao to smo ve ranije rekli, sam poloaj presjeka u odnosu na liniju kojom je odreen njen poloaj na crteu, regulira se zadavanjem vrijednosti u kolonama 3 i 2. Kako ove vrijednosti predstavljaju rastojanje teita svakog od ubaenih presjeka u listu, u odnosu na lokalni koordinatni sustav grede, to za odreene oblike poprenih presjeka ovakvo raunanje
180 rastojanja moe biti mukotrpno. Iz tog razloga, programom je predviena posebna opcija za tono odreivanje poloaja presjeka, u koju se ulazi izborom komadnog polja Ravnanje.
Izgled dijalog box-a za ravnanje presjeka Naime, osnovna ideja je da se toan poloaj presjeka u odnosu na lokalni koordinatni sustav grede ne odreuje zadavanjem udaljenja teita, ve neke od gabaritnih toaka. Ova procedura radi tako to se u edit box-u e= prvo zada poznato rastojanje, a potom se aktivira jedna od ponuenih naredbi za ravnanje: Vrh nakon izbora ove naredbe presjek e biti tako pomjeren da se njegov vrh nalazi na zadanom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sustava grede Dno - nakon izbora ove naredbe presjek e biti tako pomjeren da se njegovo dno nalazi na zadanom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sustava grede Lijevo - nakon izbora ove naredbe presjek e biti tako pomjeren da se njegova lijeva ivica nalazi na zadanom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sustava grede Desno - nakon izbora ove naredbe presjek e biti tako pomjeren da se njegova desna ivica nalazi na zadanom rastojanju e od lokalnog koordinatnog sustava grede Uzet emo za primjer gredu u ploi. Ako gornja ivica pravokutnog presjeka grede b/d=20/40 treba biti poravnata sa gornjom ivicom ploe ija je debljina d=16, tada je u edit box-u e=potrebno zadati polovinu debljine ploe (e=8), i aktivirati naredbeno polje Vrh.
Zadano je rastojanje e=8 i aktivirano naredbeno polje Vrh Na crteu koji se nalazi u desnom djelu dijalog box-a, program uvijek kotira rastojanje lokalnog koordinatnog sustava grede od sve etiri gabaritne toke presjeka, tako da moete imati potpun uvid u tonost izvrene akcije. Napominjemo da se ravnanje presjeka moe vriti
181 u vie koraka, odnosno svako aktiviranje jednog od ponuenih komadnih polja za ravnanje, ne ponitava prethodno zadano ravnanje.
Zadano je rastojanje e=0 i aktivirano naredbeno polje Lijevo Novo zadano ravnanje u horizontalnom smislu nije naruilo prethodno zadano ravnanje presjeka u vertikalnom smislu. Naredbeno polje Postavi u teite slui za ponitavanje prethodno zadanih ravnanja, i teite presjeka postavlja u default poloaj, tako da se poklapa sa lokalnim koordinatnim sistemom grede. Trenutano postavljena vrijednost u edit box-u e=, ne utie na aktiviranje ovog naredbenog polja.
Aktiviranje komadnog polja Postavi u teite, postavilo je presjek u default poloaj U sluaju da se za ravnanje odabere viedijelni popreni presjek, tada e za koritenje biti dostupan i prekida Cijeli presjek.
182
Za ravnanje je odabran viedijelni presjek Procedura ravnanja viedijelnog presjeka se odvija na potpuno isti nain kao i za jednodijelne, s tim to ovdje stanje prekidaa Cijeli presjek odreuje, da li e se sprovedena akcija ravnanja odnositi samo na tekui presjek (tekui presjek je naznaen crvenom bojom na crteu), ili pak na cijeli presjek. Znai, ako je prekida Cijeli presjek postavljen na ukljueno stanje tada e program pomjeriti sve pojedinane dijelove viedijelnog presjeka, tako da se zadovolje postavljeni kriteriju za ravnanje.
Ako je prekida Cijeli presjek postavljen na ukljueno stanje, tada e na crteu biti iskotirane gabaritne toke cijelog viedijelnog presjeka Pomou edit box-a presjek se moe zarotirati za zadani kut (pozitivan smjer kuta raste u pravcu suprotnom od smjera kazaljke na satu).
Edit box za rotiranje poprenog presjeka

183 Ova opcija ima naroitu primjenu kada je potrebno cijeli viedijelni presjek zarotirati za eljeni kut. U takvim sluajevima je svakako potrebno da prethodno na ukljueno stanje postavite i check box Cijeli presjek.
Zadavanjem kuta rotacije od 90, cijeli presjek je doveden u eljeni poloaj Nakon zavrene procedure ravnanja i viedijelnog i jednodijelnog presjeka, aktiviranjem komadnog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren i program e Vas vratiti na osnovni izgled dijalog box-a za definiranje oblika poprenog presjeka grede.
Sve zadane podatke o ravnanju, program e uvaiti, i u kolonama 3 i 2 postaviti vrijednosti koje odgovaraju zahtijevanom ravnanju. Napominjemo da e ekscentrino postavljanje poprenog presjeka u odnosu na lokalnu osu grede uticati i na rezultate samog prorauna. Pridruivanje definiranih podataka o poprenom presjeku, tekuem setu podataka za grede Kada su u listu ubaeni svi potrebni presjeci (u sluaju jednodijelnih presjeka lista e sadrati samo jedan red podataka), tada je potrebno aktivirati naredbeno polje OK, nakon ega e dijalog box za oblikovanje poprenih presjeka biti zatvoren, a na zaslonu e se pojaviti sadraj osnovnog dijalog box-a za definiranje setova greda.
184
Tekuem setu podataka je pridruen pravokutni oblik poprenog presjeka U edit box-ovima A1, A2, A3, I1, I2 i I3, bie smjetene sve proraunate geometrijske karakteristike oblikovanog presjeka. U sluaju da naknadno sa tipkovnice neku od ovih proraunatih vrijednosti promijenite, program e u gornjem lijevom uglu slike postaviti simbol *, koji e ukazivati da je ovakva intervencija izvrena od strane korisnika, i da zadani podaci ne odgovaraju u potpunosti slici.
Simbol * na slici, ukazuje da zadani torzioni moment inercije ne odgovara prikazanom presjeku. Svakom setu greda program na osnovu geometrije zadanog poprenog presjeka generira opis i prikazuje ga u koloni Presjek. Ovaj opis u svakom trenutku moete promijeniti, tako to klikom mia obiljeite dano polje i sa tastature unesete eljeni tekst.
185
Setu greda pod rednim brojem 2 je zadan novi opis presjeka Opis seta greda se ispisuje u veini tekstualnih izvjetaja, a moe se zadati i njegovo prikazivanje na crteu, odnosno u grafikim blokovima koji se izvoze u projektnu dokumentaciju. Na ovaj nain se u svakom trenutku moe vidjeti kojoj grupi neka greda pripada. Grede promjenljivog poprenog presjeka Programom je predviena i opcija modeliranja greda promjenljivog poprenog presjeka. Ova opcija e biti dostupna samo za jednodijelne poprene presjeke i to iz grupe presjeka koji se mogu definirati zadavanjem njihovih dimenzija (pravokutni, T-presjek, I-presjek, trapezni, trokutni, kruni, cjevasti, sanduasti, otvoreni i nesimetrian I-presjek) . Znai, prvo se pomou naredbe Presjek odabere osnovni oblik poprenog presjeka, a potom se aktivira naredbeno polje Promjenljiv presjek.
Izgled dijalog box-a za definiranje promjenljivog poprenog presjeka grede U gornjem lijevom djelu dijalog box-a je shematski nacrtan osnovni izgled poprenog presjeka, a sa njegove desne strane u edit box-ovima su prikazane dimenzije presjeka koje su zadane u dijalog box-u za oblikovanje poprenog presjeka. U desnom djelu dijalog box-a se nalazi 3D slika cijele grede, a ispod nje tri prekidaa Top, Left i Front, pomou kojih se moe
186 zahtijevati jedan od programski definiranih pogleda. Ovakvi specijalno definirani pogledi slue za lake sagledavanje zadane promjene poprenog presjeka du grede.
Pomou prekidaa Front zahtjevan je izgled grede sa prednje strane Sama promjena dimenzija poprenog presjeka du grede, zadaje se od presjeka do presjeka u karakteristinim tokama. U listi presjeka koja se nalazi u donjem lijevom djelu dijalog box-a, Dodaj, imate mogunost da pored presjeka na poetku i kraju pomou komadnog polja grede, dodate proizvoljan broj meu presjeka u kojima se odvija promjena dimenzija.
Lista karakteristinih presjeka du grede U koloni Presjek, poetak i kraj grede se oznaavaju slovima S i E, a svaki novo dodati meupresjek svojim rednim brojem. Poloaj meupresjeka se definira podatkom u koloni dL, i to ili svojim relativnim odstojanjem od poetka grede, ili pak apsolutnim rastojanjem u odnosu ne prethodni presjek iz liste. Nain definiranja poloaja presjeka se odreuje stanjem ponuenih prekidaa sa desne strane liste presjeka Relativno i Apsolutno.
187
Stanje prekidaa Relativno i Apsolutno odreuje nain na koji se odreuje poloaj meupresjeka Prebacivanje iz jednog sustava definiranja poloaja presjeka u drugi, bie dostupno samo ako u listu nije ubaen nijedan meupresjek, dok e u suprotnom program izdati odgovarajue upozorenje.
Aktiviranjem komadnog polja OK, program e unititi prethodno zadane podatke o poloaju i dimenzijama presjeka i postaviti odabrani prekida na ukljueno stanje. U sluaju da se poloaj presjeka odreuje relativno u odnosu na duinu grede, tada e u kolni dL za svaki od presjeka u listi biti ispisano njegovo relativno udaljenje od poetka grede. Tada podaci iz ove kolone moraju stajati u uzlaznom redoslijedu, i mogu se mijenjati samo za meu presjeke, dok e presjeci na poeku i kraju grede imati konstantnu vrijednost 0, odnosno 1. Ako se pak odluite za definiranje poloaja meupresjeka apsolutnim odstojanjima, tada se u koloni dL zadaje rastojanje danog presjeka u odnosu ne prethodni (gornji) iz liste, i to u jedinicama koje su napisane u zaglavlju te kolone.
188
Postavljenjem na ukljueno stanje prekidaa Apsolutno, poloaj meupresjeka se odreuje u duinskim jedinicama Kako se jedan isti set grede moe pridruiti gredama razliitih duina, to barem jedan presjek u listi mora imati nepoznato rastojanje od prethodnog. Oznaka za nepoznate udaljenje je ispisana oznaka ?, u koloni dL. Svakako da u listi presjeka moe samo jedno rastojanje biti nepoznato, jer se u protivnom ne moe proraunati poloaj presjeka za proizvoljnu duinu grede kojoj je pridruen ovaj set podataka. U svakom trenutku, u listi presjeka je uvijek jedan presjek trenutano aktivan i podaci o dimenzijama presjeka u edit box-u sa desne strane slike se odnose na dimenzije grede u danom presjeku. Trenutano aktivan presjek je u listi naznaen posebnom bojom, a na 3D crteu crvenom linijom po obodu poprenog presjeka.
Trenutano je aktivan presjek 1 koji je postavljen na sredini grede Prema tome, Promjena dimenzija poprenog presjeka se vri tako to se za karakteristine presjeke u odgovarajuim edit box-ovima zadaju nove vrijednosti dimenzijama, koje se mijenjaju.
189
Zadavanjem vrijednosti d=100 na sredini presjeka, oblikovan je promjenljiv popreni presjek grede Program podrazumijeva linearnu promjenu dimenziju izmeu dva susjedna presjeka. Meutim, postavljanjem prekidaa Luna Promjena na ukljueno stanje, moe se od program zahtijevati u Promjena po krivolinijskom zakonu.
Postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Luna Promjena, definirana je krivolinijska Promjena presjeka du grede Kako se luna Promjena odreuje tako to se kroz tri toke provlai luk, to e ovaj prekida biti dostupan samo u sluaju da je Promjena du grede definirana samo u tri presjeka. U svim ostalim sluajevima luna Promjena nee biti mogua. Podaci u kolonama 3 i 2 u listi presjeka, imaju isto znaenje kao i kod oblikovanja poprenih presjeka greda, s tim to oni ovdje odreuju rastojanje teita danog presjeka u odnosu na lokalnu osu kojom je odreen poloaj grede na modelu. Takoer, i uloga komadnog polje Ravnanje je ista, odnosno ona nudi mogunost da se umjesto rastojanja teita presjeka, zada poznato udaljenje jedne od gabaritnih toaka u odnosu na lokalni koordinatni sustav grede.
190
Dijalog box za ravnanje promjenljivog poprenog presjeka Ako je prekida Cijeli presjek postavljen na iskljueno stanje, tada e se sprovedena akcija ravnanja odnositi samo na tekui presjek u listi presjeka, a ako je pak postavljen na ukljueno stanje, tada e svi presjeci du grede biti tako pomjereni da zadovolje zadano ravnanje.
Zadano je ravnanje gornje ivice svih presjeka tako da budu udaljeni na 10 cm od lokalnog koordinatnog sustava. Aktiviranjem komadnog polja OK, u kolonama 3 i 2 e za sve presjeke u listi biti postavljene vrijednosti koje odgovaraju zadanom ravnanju.
Poravnata je gornja ivica po cijeloj duini grede

191 Iznad 3D prikaza cijele grede nalazi se naredbeno polje Promjena orijentacije tapa.
Naredbeno polje za mijenjanje orijentacije tapa Aktiviranjem ovog naredbenog polja obre se funkcija promjene tapa, tako da ono to je bilo na poetku ide na kraj i obrnuto. Na ovaj nain se postie isti efekt kao da je svaka greda danog seta zarotirana za 180 oko svoje srednje toke, u ravni u kojoj se nalaze lokalne osi 1 i 3.
Promijenjena orijentacija tapa U edit box-u = imate mogunost da sve poprene presjeke u listi zarotirate oko lokalne osi 1 za zadani kut, a pomou prekidaa Ogledalo ih moete osno preslikati oko lokalne osi 2. Aktiviranjem komadnog polja OK program e provjeriti valjanost zadanih podataka, i u sluaju uinjenih pogreaka izdati odgovarajue upozorenje. U sluaju ispravno zadanih podataka, ovaj dijalog box e biti zatvoren a na zaslonu e se pojaviti osnovni izgled dijalog box-a za definiranje setova greda.
192
Tekuem setu greda je pridruena krivolinijska promjena poprenog presjeka Za ovako definirani set podataka, u koloni Presjek e stajati komentar Promjenljiv, a na slici u desnom djelu dijalog box-a e umjesto izgleda poprenog presjeka grede stajati njena 3D slika. Popreni presjeci od razliitih materijala Naredbeno polje Spregnuti materijali e biti dostupno za aktiviranje samo u sluaju da je za tekui set podataka definiran viedijelni popreni presjek. Njegovim izborom otvara se dijalog box sljedeeg izgleda.
Dijalog box za definiranje spregnutih materijala U listi koja se nalazi u lijevom djelu dijalog box-a, ima onoliko redova koliko i samostalnih dijelova u okviru danog viedijelnog poprenog presjeka. Za svaki od njih, u kolni Presjek se ispisuje naziv danog presjeka, a u koloni Materijal naziv materijala ije su mu karakteristike pridruene. U desnom djelu dijalog box-a se u edit box-ovima prikazuju karakteristike za tekui presjek u listi (tekui presjek u listi je naznaen posebnom bojom, a na crteu je jasno naglaen crvenom bojom). Znai, potrebno je odabrati presjek u listi, za koji elimo promijeniti materijal (taj red treba da postane naznaen posebnom bojom), i potom aktivirati komadno polje Materijal. Postupak izbora materijala iz biblioteke je potpuno isti kao i ranije, a jedina razlika je u tome to se karakteristike odabranog materijala pridruuju tekuem poprenom presjeku.
193
Prikazani viedijelni presjek predstavlja kombinaciju dva elina profila i betonske ploe Kako je u najeim sluajevima u praksi, sistemsku liniju kojom je odreen poloaj grede u prostoru, potrebno postaviti u teite idealnog presjeka, to postavljanjem prekidaa Postavi u teite idealiziranog presjeka na ukljueno stanje, imate mogunost da to program automatski uradi. Nakon aktiviranja komadnog polja OK, program e se vratiti na osnovni izgled dijalog box-a za definiranje setova greda, a u koloni Materijal e za dati set podataka stajati komentar Spregnuti materijal.
Tekuem setu greda je pridruen viedijelni presjek od spregnutih materijala vorovi greda Ako nacrtana greda sjee neku ranije iscrtanu gredu, ili pak konturu nekog drugog konstruktivnog elementa, tada e pri proraunu ona automatski biti podijeljena na dvije nove grede, odnosno na mjestu presjene toke bie ubaen meu-vor. Meutim, kako bi stalno pronalaenje presjenih toaka grede sa ostalim konstruktivnim elementima znatno usporilo rad programa, to je na crteu poetak i kraj svake grede odreen izborom toaka pri njenom crtanju. Postavljajui na ukljueno stanje prekidae Set i vorovi, u okviru naredbe Vidljivost, na crteu e jasno biti naznaeni poetak i kraj svake od greda.
194
Poetak i kraj greda na crteu
Poetak i kraj greda pri proraunu
Ako biste eljeli da i na crteu imate isto stanje kao i pri proraunu onda to moete lako postii pomou naredbe Razdvajanje kontura (vidi poglavlje 2.9.15). Potreba za razdvajanjem kontura moe nastati kada elite da odaberete samo jedan segment nacrtane grede izmeu presijenih toaka sa ostalim dijelovima konstrukcije.
Kako je donji pojas nacrtan zadavanjem toaka 1 i 2, to se automatski odabere kompletan donji pojas Sve prethodno reeno jedino ne vai za mimoilazne grede, odnosno grede kojima se na izriit zahtjev korisnika zadaje osobina da sa ostalim dijelovima modela budu povezani samo u zadanim krajnjim tokama svakog segmenta grede (o ovome e biti vie rijei u poglavlju 3.1.6). Kako se setovi greda promjenljivog poprenog presjeka odnose na proizvoljnu duinu grede koja je odreena njenom poetnom i krajnjom tokom, to u sluaju da se grede promjenljivog poprenog presjeka sijeku sa nekim drugim konstruktivnim elementom, opcija razdvajanja kontura moete pokvariti njene zadane karakteristike.
195
Izgled grede promjenljivog poprenog presjeka prije razdvajanja kontura
Izgled grede promjenljivog poprenog presjeka posle razdvajanja kontura
Napominjemo da e pri proraunu program voditi rauna o gredama promjenljivog poprenog presjeka koje dobivaju meuvorove na presjeku sa ostalim konstruktivnim elementima. U tim sluajevima novo formirane grede e dobiti takve karakteristike da u potpunosti odgovaraju eljenom izgledu, odnosno bie proraunate sa karakteristikama koje odgovaraju njihovom renderiranom prikazu na zaslonu. Iz svega prethodno reenog proizlazi zakljuak da opciju razdvajanja kontura treba koristiti samo u sluajevima kada je zaista potrebno da se odabere samo jedan dio nacrtane grede izmeu njenih presijenih toaka sa ostalim dijelovima konstrukcije, ili pak dati meuvor. U svim ostalim sluajevima je bolje da ne koristite ovu opciju jer ete dobiti nepotrebno vei broj elemenata na crteu koji samo moe usporiti rad programa. Lokalni koordinatni sustav greda Postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Lokalne osi, u okviru naredbe Vidljivost, imate mogunost da na sredini svake od postavljenih greda vidite i orijentaciju njenog lokalnog koordinatnog sustava.
Prikaz lokalnog koordinatnog sustava konzolnog stupa skokovitog poprenog presjeka Pri odabiranju greda za manipulaciju u okviru naredbi iz menija Korekcija, zadana transformacija e se odnositi kako na samu geometriju greda, tako i na njihov lokalni
196 koordinatni sustav. Izuzetak su jedino naredbe Ogledalo i 3D Ogledalo, jer se osnim, odnosno ravninskim preslikavanjem sve tri osi, na novo kreiranim gredama ne bi mogao dobiti regularan, desno orijentirani koordinatni sustav. Kako je poloaj lokalne osi 1 uvijek jednoznano odreene, to se pri ovim transformacijama favorizira dobivanje slike u ogledalu jedne od preostale dvije lokalne osi, dok poloaj tree proizlazi iz jedinog mogueg poloaja za dobivanje regularnog desno orijentiranog lokalnog koordinatnog sustava. Primjenom naredbe Ogledalo na prikazanom konzolnom stupu, novo kreirani stup nee dobiti oekivani oblik slike u ogledalu, po pitanju njegove skokovite promjene poprenog presjeka.
Osnim preslikavanjem se ne moe dobiti slika u ogledalu odabranog stupa skokovitog poprenog presjeka Ukoliko elite da i skokovita promjena poprenog presjeka bude zadana kao slika u ogledalu, onda preostaje da pomou naredbe Promjena L.K.S., lokalnu os 2 desnog stupa usmjerite ka unutra.
Naknadnom promjenom smjera lokalne osi 2, dobivena je slika u ogledalu po pitanju oblika skokovite promjene poprenog presjeka Isti efekt bi ste postigli i da ste pomou naredbe 3D Rotacija, lijevi stup zarotirali za 180. Na taj nain bi lokalna os novo kreiranog stupa bila usmjerena ka unutra, to bi dovelo do eljenog prikaza skokovite promjene poprenog presjeka, kao slike u ogledalu.
197 Reetkasti tapovi Pri modeliranju reetkastih konstrukcija esto e se koristiti opcija (T/V) Jednostavni tap, pomou koje e dani set greda biti proglaen za reetkasti tip tapa.
Primjer reetke koja je modelirana reetkastim tipom tapova Pri proraunu e na krajevima svih reetkastih tapova biti osloboeni momenti savijanja, tako da e dijagram momenata savijanja uvijek imati vrijednost nula na njihovom poetku, odnosno kraju.
Dijagram momenata savijanja M3 u reetkastim tipovima tapova Lokalni momenti savijanja koji su dobiveni du reetkastih tapova, proistekli su iz vlastite teine koja je zadana da djeluje istovremeno sa zadanim koncentriranim optereenjem. Isti efekt bi se dobio, i da dati set greda niste proglasili za reetkasti tip tapa, ve da ste naknadno, pomou naredbe Oslobaanje utjecaja, na svim krajevima greda oslobodili moment savijanja M3 (vidi poglavlje 3.1.5).
198
Modeliranja reetkaste konstrukcije sa grednim elementima na ijim krajevima su postavljeni zglobovi Za preporuku je da uvijek koristite opciju reetkastih tapova, pogotovu kod prostornih reetki jer je postupak mnogo jednostavniji i oigledniji od opcije oslobaanja utjecaja na njenim krajevima. Modeliranje greda u ploi (podvlake) Popreni presjek grede koja radi zajedno sa ploom (podvlaka), potrebno je postaviti ekscentrino u odnosu na liniju kojom je odreen njen poloaj u prostoru. Znai, pomou opcije Ravnanje, potrebno je poravnati gornju ivicu grede i ploe.
Zadavanjem vrijednosti e=8 i aktiviranje naredbenog polja Vrh bie poravnata gornja ivica grede i ploe ija je debljina d=16 cm Pored toga, potrebno je i proraunatu vrijednost torzionog momenta inercije I1, smanjiti na dovoljno malu vrijednost (1E-009), kako se u gredama u ploi ne bi javili nerealno veliki utjecaji od momenata torzije.
199
Simbolom * na crteu, program jasno ukazuje da zadan torzioni moment inercije ne odgovara zadanim dimenzijama presjeka Ovakvim modeliranjem, e utjecaji od torzije u gredama biti predati savijanju ploa, to je zaista i realno ponaanje za ovakav tip konstrukcije. to se tie samog prorauna ekscentrino postavljenih greda, sada se nude dvije mogunosti. Ili da one u mrei konanih elemenata zaista budu ekscentrino postavljene u odnosu na liniju kojom je odreen njihov poloaj u prostoru, ili pak da bez obzira na njihov zadan ekscentrian poloaj, one u proraun odu centrino postavljene. Na koji nain e ekscentrino postavljene grede biti proraunate, odreuje stanje prekidaa Fiktivna ekscentrinost.
Prekida Fiktivna ekscentrinost, pomou koga se odreuje nain prorauna ekscentrino postavljenih greda Ako je check box Fiktivna ekscentrinost postavljen na ukljueno stanje, tada e greda biti postavljena centrino u odnosu na liniju kojom je zadan njen poloaj u prostoru, a njen ekscentrian poloaj e biti opisan uveanjem momenta inercije u odnosu na os za koju je teite presjeka postavljeno ekscentrino. Na ovaj nain, ekscentrino ponaanje grede se opisuju priblino, ali e se ovako dobiveni rezultati odnositi na cijelu gredu, te e biti odmah upotrebljivi i za opciju automatskog dimenzioniranje greda. Ovakav nain prorauna ekscentrino postavljenih greda preporuamo, s obzirom da on daje dovoljnu tonost za
200 uobiajene sluajeve u praksi, a pri tome moete direktno primijeniti i automatsko dimenzioniranje greda i ploa. Ako je check box Fiktivna ekscentrinost postavljen na iskljueno stanje, tada e greda zaista biti ekscentrino postavljena, a proraunati utjecaji u gredi e odgovarati samo utjecaju u rebru odgovarajueg T-presjeka, koji se formira pri zajednikom radu ploe i grede. Naime, program e na osnovu krutosti grede i ploa sam odrediti tonu pripadajuu irinu ploe, koja sudjeluje sa zadanom ekscentrinom gredom. U ovako postavljenim ekscentrinim gredama, uslijed vertikalnog optereenja e se pored momenata savijanja pojaviti i normalne sile pritiska odnosno zatezanja. Kako ovakav proraun podrazumijeva da se pri dimenzioniranju ploa vodi rauna i o normalnim silama, koje se u njima javljaju, ili pak da se pripadajui utjecaji iz ploe reduciraju na teite zamjenjujueg T-presjeka, to ga preporuujemo samo naprednijim korisnicima za tonije analize sudjelovanja greda i ploa. Sve prethodno reeno, pokazati emo na primjeru jednostavnog modela koji se sastoji od ploe, greda, zida i stupova. Model je optereen jednakopodijeljenim optereenjem po ploi i koncentriranim silama na kraju konzola.
Grede su poprenih presjeka definiranih setovima 1 i 2, pri emu je set 1 greda koja je centrino postavljena u odnosu na referentnu os, dok je set 2 greda ekscentrino postavljena u odnosu na referentnu os.
201
Poloaji poprenih presjeka grede u odnosu na plou. Greda presjeka definiranog u Set-1 je definirana teko da joj se teite poklapa sa referentnom osi, dok je greda presjeka definiranog Set-om 2 , ekscentrino postavljena u odnosu na referentnu os. U programu u strukturnim elementima utjecaji se nalaze u odnosu na teinu, odnosno centralnu liniju grede (na slici oznaenu sa Cen.Lin). Greda Set-a 2 u sudjelovanju sa ploom gradi T presjek i u klasinoj analizi imala bi znatno vei moment inercije u odnosu na gredu Set-a 1, kojoj je ploa na polovini visine. Otuda deformacije nee biti identine na obje grede. Odnosno zbog realno vee krutosti ova greda e navui vee utjecaje od vlastite teine ploe na konzoli. Statiki utjecaji koje prikazuje program u gredi Set-a 2 su utjecaji koje u T presjeku prima vertikalno rebro, odnosno to je samo dio ukupnih statikih utjecaja koje prima cjelokupni T presjek. Ukupni utjecaji u gredi T presjeka e se odrediti ako promatramo rezultantu utjecaja u rebru (odreenih kao utjecaji u gredi Set-a 2) i ploi (tonije, na sudjelujuoj irini ploe). Problem odabira Sudjelujue irine ploe kod T presjeka je analiziran u literaturi i prikazuju se empirijskim izrazima kojima se utvruje ova vrijednost: b= br + 20 d = 0.2 + 20 x 0.2 =4.2 m b= br + 0.25 lo = br + 0.25 x ( 0.75 x 5 ) = 0.2 + 0.25 x 0.75 x 5 = 1.1375m Ove vrijednosti su dobivene analizom rezultata napona u ploi, i samo su pribline vrijednosti, dok su mogunosti programa Tower da se ista analiza moe jednostavno provesti i dobiti tone vrijednosti za krutost sistema. Analiza utjecaja u gredi T presjeka (koja se sastoji od grede Set-a 2) i djela ploe e prikazati statike utjecaje koji e zavisiti od vlastite sudjelujue irine b . Analizu sudjelujue irine moemo provesti na konkretnom primjeru.
Greda set-a 2 i sudjelujua irina ploe
202 Na slici je prikazan dijagram naprezanja u ploi Ny. Opcijom presjek , izborom krajnjih toaka na poetku i kraju grede i odabirom irine od 1.125 , opcijom povrina, dobivena je vrijednost ekvivalentne normalne sile u sudjelujuoj irini.
Dijagram normalnih sila u ploi Ny i rezultirajuih utjecaja po presjeku zadane irine
203
Dijagram momenata savijanja u ploi My i rezultirajuih utjecaja po presjeku zadane irine
Dijagram normalne sile i momenata savijanja u gredi set-a 2 Rezultirajui utjecaji u gredi T presjeka na mjestu oslanjanja na zid, reduciranih na os ploe e biti: M= Ms + M2 + N2 x 0.3 = -34.68 250.23 + (-418.59 ) x 0.3 = 410.87 kNm Ovaj moment je vei od momenta u gredi Set-a 1 ( koji je samo pravokutni presjek ) i zbog manje krutosti iznosi: -345.18 kNm. Ovi utjecaji se meutim zbog odsustva simetrije ne mogu direktno usporediti ve se samo moe usporediti ukupni moment u ploi i gredama na ivici iznad zida na koji se konzola oslanja.
204 Usporediti emo rezultantu utjecaja iznad zida (nalazi se kao rezultanta utjecaja momenata i normalnih sila reduciranih na sredinu ploe) : Ukupni moment iznad zida treba biti: od aktivnog optereenja (dvije sile po 200 kN) 200x2x2 = od vlastite teine elemenata: Teina greda u konzolama: 2x2x0.8x0.2x25 = Teina ploe 5x0.2x2x25x1 = Ukupno: 800 kNm 16kNm 50 kNm 866kNm
Iz programa Tower rezultate dobivamo u odnosu na teine ( centralne linije ) prikazane na slici:
Rezultirajui utjecaji iz programa - reducirani su na centralne linije
205
Dijagram normalnih sila Ny i momenata savijanja My u ploi i rezultirajuih utjecaja po presjeku (po sredini) i irinom od 5m ( cjelokupna povrina ploe ), opcijom povrina , dobivamo ukupnu normalnu silu i moment savijanja u ploi. Oitane vrijednosti iz Tower-a su prikazane u slijedeoj tabeli. Oitane vrijednosti utjecaja u gredama i ploi su: MP M1 N2 M2 Utjecaj -250.23 -151.13 -345.18 -418.59 Rezultirajui utjecaj u ravnini osi ploe su: M = MP + M1 + M2 + N2 x 0.3 = ( -151.13 ) + ( -345.18 ) + ( - 250.23 ) + ( -418.59 ) x 0.3 = -872.117 kNm Negativan predznak je prema orijentaciji vektora momenata na slici, pokazuje da je moment suprotnog smjera od prikazanog na slici odnosno da zatee gornje vlakno. Usporedbom sa teorijskom vrijednou od 866 dobivamo relativnu pogreku u intenzitetu momenata od: ( 872.117 866 ) /866 = 0.00706 , odnosno od 0.7%. Na prethodnom primjeru smo pokazali da program Tower daje mogunosti analize sudjelujue irine, da je tonost rezultata zadovoljavajua ( 0.7% ) ali i da se u analizi rezultata mora voditi rauna o specifinostima sistema grede spregnute sa ploom. Nain prorauna ekscentrino postavljenih greda Tretman ekscentrino postavljenih greda, u odnosu na liniju kojom je odreen njihov poloaj u prostoru, objasniti emo na dva jednostavna primjera. NP 431.59 N1 -8.74
206
Primjer normalno pritisnutog konzolnog stupa skokovitog poprenog presjeka. Gornji dio stupa je dimenzija b/d=40/40cm i postavljen je u teite linije kojom je odreen njegov poloaj u prostoru. Donji dio stupa je dimenzija b/d=80/40 i postavljen je ekscentrino, tako da mu desna ivica bude poravnata sa ivicom gornjeg stupa (zadano je e=80/2-40/2=20 cm). Pri proraunu, normalna sila je ostala konstantna po cijeloj visini stupa N1=10 KN, ali je na donjem djelu stupa uslijed njegovog ekscentrinog poloaja, dobiven moment savijanja M3 = 10 x 0.2 = 2.0 kNm.
Dijagram momenata savijanja M2 Naime, kako se utjecaji prikazuju u teitu presjeka, a zadano je da sila djeluje u pravcu linije kojom je odreen poloaj stupa, to je uslijed ekscentrinog poloaja donjeg djela stupa i sile pritiska, dobiven odgovarajui moment savijanja. Ovaj efekt emo prikazati i na primjeru proste grede sa dva nepokretna leaja.
207
Primjer ekscentrino postavljene proste grede optereene na savijanje Greda je konstantnog poprenog presjeka b/d=20/40 cm, ali je postavljena ekscentrino u odnosu na liniju kojom je odreen njen poloaj u prostoru (zadano je e=10 cm). Da greda nije ekscentrino postavljena, moment savijanja bi iznosio: M3 = q x l2 / 8 = -8 x 102 / 8 = 100 kNm. Meutim, uslijed ekscentrinog poloaja grede, du nje e djelovati konstantna sila vlaka, to e dovesti do podizanja momentne linije u teitu presjeka grede.
Dijagram momenata savijanja M3 Uzrok ovakvom ponaanju je injenica da je teina linija grede pomjerena ekscentrino u odnosu na postavljene leajeve i liniju du koje djeluje optereenje. U sluaju da je jedan od leajeva horizontalno pomian, ovakav efekt se ne bi javio, obzirom da se normalna sila vlaka ne bi mogla javiti u takvom modelu.
208 Ekscentrino postavljanje greda e imati naroitu primjenu pri modeliranju podvlaka u ploi. U svim ostalim sluajevima budite obazrivi, i imajte na umu da e se rezultati prorauna prikazivati, u teitu greda.
3.1.5
Oslobaanje utjecaja
Kako se pri iscrtavanju greda, na njenim krajevima uvijek automatski postavljaju kruti kutovi, to se pomou naredbe Oslobaanje utjecaja, koja se nalazi u okviru padajueg menija Konstrukcija, mogu postaviti proizvoljni rubni uvjeti na krajevima ranije iscrtanih greda. Izborom ove naredbe, na zaslonu e se pojaviti dijalog box, a naredbena linija e dobiti sljedei oblik: <0 odab.> Oslobaanje utjecaja Odabir (Sve/Prozor/<krAj>): Sada se od korisnika oekuje da prvo u dijalog box-u odabere jedan ili vie utjecaja za oslobaanje, a da potom u select box zahvati dio grede za koji eli da promjeni uvjete na njenom kraju. U zavisnosti od mjesta na kojem je odabrana greda, uvjeti koji su odreeni trenutanim stanjem prekidaa u dijalog box-u, bie postavljeni na bliem kraju grede. Pored ovakvog pojedinanog odabira, jednog od krajeva greda, programom je omoguena i masovna selekcija greda pri emu e biti odabrana oba kraja svih odabranih greda. Procedura masovnog odabiranja se odvija na potpuno isti nain kao i kod ostalih naredbi (vidi poglavlja 2.8). est ikona koje se nalaze u dijalog box-u rade kao prekidai, odnosno mogu biti postavljene ili na ukljueno ili na iskljueno stanje.
Uzastopnim klikom mia preko ovih ikona, one se naizmjenino postavljaju na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Uvuena ikona oznaava da je postavljena na ukljueno stanje, odnosno dani utjecaj e biti osloboen, a izboena na iskljueno. Ikone imaju sljedea znaenja: M1 - Oslobaanje torzionog momenta oko lokalne osi 1 grede M2 - Oslobaanje momenta savijanja oko lokalne osi 2 grede M3 - Oslobaanje momenta savijanja oko lokalne osi 3 grede N1 - Oslobaanje uzdune sile u pravcu lokalne osi 1 grede T2 - Oslobaanje poprene sile u pravcu lokalne osi 2 grede T3 - Oslobaanje poprene sile u pravcu lokalne osi 3 grede U prozoru 3D pogled, program e simbolom malog kruga oznaiti sve vorove koji pripadaju osloboenim krajevima greda, to e dani samo grubu informaciju o tome da je neto osloboeno u danom voru. Meutim, u prozoru 2D pogled se moe dobiti prava informacija, za sve osloboene krajeve greda. Naime, u zavisnosti od odabranog utjecaja za oslobaanje, na odabranom kraju grede e biti postavljen odgovarajui simbol. Kako bi postavljanje specijalnog simbola za svaki od moguih est utjecaja za oslobaanje, dovelo do pretrpanog sadraja crtea, to smo se odluili da jedino momentima savijanja M2 i M3 posvetimo posebnu panju. Znai, jedino u sluaju kada osloboeni momenti savijanja djeluju
209 u trenutanoj ravnini prikaza prozora 2D pogled, oni e biti oznaeni simbolom malog kruga. Svi ostali osloboeni utjecaji, ukljuujui i momente savijanja koji ne djeluju u trenutanoj ravnini prikaza prozora 2D pogled, uvijek e biti oznaeni istim simbolom u obliku dva osno preslikana trokuta. Simbol kruga se postavlja samo u sluaju da je na danom kraju grede osloboen moment koji djeluje u trenutanoj ravnini prikaza prozora 2D pogled. Simbol dva trokuta e biti postavljen na svim krajevima grede na kojima postoji osloboen barem jedan utjecaj koji ne odgovara osloboenom momentu u trenutanoj ravnini prikaza. Prema tome, na kraju grede moe biti postavljen ili samo jedan od predviena dva simbola, ili pak oba simbola istovremeno. Istovremeno postojanje oba simbola oznaava da je na danom kraju grede osloboen i moment savijanja u trenutanoj ravnini prikaza i barem jo jedan drugi utjecaj.
Prikaz osloboenih utjecaja na krajevima greda Na osnovu postavljenih simbola se vidi, da je na gornjem kraju stupa osloboen samo moment savijanja koji djeluje u trenutanoj ravnini prikaza, da je na kraju prvog tapa gornjeg pojasa pored momenta savijanja u trenutanoj ravnini prikaza osloboen jo neki od utjecaja, a da je na donjem kraju prve vertikale osloboen neki od utjecaja, pri emu nijedan od njih ne predstavlja moment savijanja u trenutanoj ravnini prikaza. Dok je program u tijeku izvravanja naredbe Oslobaanje utjecaja, dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na osloboeni kraj neke grede, pojaviti e se mali prozor u kojem e biti ispisani nazivi svih osloboenih utjecaja.
210
Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na kraj prvog tapa gornjeg pojasa, jasno se vidi da su na tom kraju osloboeni utjecaji M3 i T2 Kako se oslobaanje utjecaja vri u odnosu na lokalne osi greda, to e pri oslobaanju utjecaja biti korisno da pomou naredbe Vidljivost, u djelu dijalog box-a u kojem se regulira nain vidljivosti greda, postavite na ukljueno stanje prekida Lokalne osi. Sve prethodno reeno, najbolje emo objasniti na primjeru oslobaanja utjecaja u krajnjem lijevom kutnom stupu, koji istovremeno pripada i horizontalnom i vertikalnom okviru.
Obiljeeni ivini stup pripada i uzdunom i poprenom okviru Kako je ivini stup tako orijentiran da njegova lokalna os 3 lei okomito na ravninu poprenog okvira (u pravcu globalne X osi), to e oslobaanje momenta savijanja M3 na njegovom gornjem kraju, znaiti oslobaanje momenta savijanja u ravnini poprenog okvira.
211
Postavljeni simbol kruga jasno oznaava da osloboeni moment savijanja M3 djeluje u ravnini prikazanog poprenog okvira
Postavljeni simbol dva trokuta jasno oznaava da osloboeni moment savijanja M3 ne djeluje u ravnini prikazanog uzdunog okvira
Ako u jedan vor ulazi vie greda na ijim svim krajevima je osloboen moment savijanja u trenutanoj ravnini prikaza, tada e program u samom voru postaviti simbol malog kruga koji oznaava puni zglob u danom voru.
Simbol malog kruga u samom voru, oznaava da je na krajevima svih greda koje ulaze u njega, osloboen moment savijanja u trenutanoj ravnini prikaza U sluaju uinjene pogreke, ponitavanje pogreno osloboenog utjecaja se vri tako to se u dijalog box-u na iskljueno stanje postave svi prekidai i odabere dani kraj grede. Na odabranom kraju grede tada nee biti postavljen nijedan simbol to e oznaiti da je on sa ostalim djelom konstrukcije vezan kruto. Ako je potrebno osloboditi neki od utjecaja u voru koji se nalazi unutar grede, tada je potrebno prvo pomou naredbe Razdvajanje kontura (vidi poglavlje 2.9.15), na eljenom mjestu postaviti meuvor koji e od jedne, napraviti dvije nove grede. Odabirom za oslobaanje jednog od krajeva novo formiranih greda, imati ete mogunost da oslobodite proizvoljno odabrani utjecaj u danom voru.
212 Opciju razdvajanja kontura treba koristiti i kada je potrebno da oslobodite neki od utjecaja unutar grednog elementa u presjenim tokama sa ostalim dijelovima modela.
Ako je greda donjeg pojasa nacrtana izborom toaka 1 i 2, tada se ona vodi kao jedna cjelina Oslobaanje utjecaja u gredi donjeg pojasa, na mjestu presjenih toaka sa dijagonalama i vertikalama prikazane reetkaste konstrukcije, nee biti mogue ako je prethodno pomou naredbe Razdvajanje kontura ne podijelite na niz malih greda. U Tower-u je omogueno definiranje dvojne prirode oslobaanja utjecaja na kraju grede jedne za statiku a druge za dinamiku analizu. U dijalog box-u ove naredbe se nalaze dva check box-a pomou kojih se odreuje priroda oslobaanja utjecaja.
Ako je ukljuen samo check box Statiki, zadano oslobaanje utjecaja e se primijeniti samo pri statikom proraunu, a ako je ukljuen samo check box Seizmiki primijenit e se pri dinamikoj analizi. Kada su ukljuena oba check box-a, zadano oslobaanje utjecaja e se primijeniti i za statiku i za dinamiku analizu. Simboli kojima se obiljeavaju zadana oslobaanja mogu se iscrtavati razliitom bojom i debljinom za dvojno (osloboeni su razliiti utjecaji za statiku i dinamiku analizu) i obino oslobaanje utjecaja (osloboeni su isti utjecaji). Ova podeavanja se definiraju pomou naredbe Parametri.
213
Simboli dvojnog oslobaanja utjecaja su prikazani crvenom bojom, a simboli obinog oslobaanja crnom bojom Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na osloboeni kraj neke grede, pojavit e se mali prozor u kojem su ispisani nazivi svih osloboenih utjecaja:
Osloboeni su samo statiki utjecaji
Osloboeni su samo seizmiki utjecaji
Osloboeni su i statiki i seizmiki utjecaji
214 Napomena: U sluaju modeliranja reetkastih konstrukcija, nema potrebe da se koristite naredbom za oslobaanje utjecaja, s obzirom da je mnogo lake da u setu podataka dane grede, na ukljueno stanje postavite prekida T/V. Na ovaj nain, mnogo bre ete definirati reetkasti tip grede koja moe primati samo osna naprezanja.
3.1.6
Mimoilaenje greda
Kao to smo ve ranije napomenuli u poglavlju 3.1.4, ako nacrtana greda sijee neku ranije iscrtanu gredu, ili pak konturu nekog drugog konstruktivnog elementa, tada e pri proraunu ona automatski biti podijeljena na dvije nove grede, odnosno na mjestu presjene toke bie ubaen meu-vor. Kako se u praksi mogu javiti i sluajevi kada je potrebno da greda bude povezana sa ostalim elementima konstrukcije, samo na svom poetku i kraju, to je za ovu namjenu predviena naredba Mimoilaenje. Njenim aktiviranjem, ulazi se u standardnu proceduru odabiranja. <0 sel.> Mimoilaenje Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/ Deselektiranje/<krAj>): Sada se od korisnika oekuje da odabere sve grede kojima je potrebno pridruiti karakteristiku da su mimoilazne, odnosno da su sa ostalim djelom konstrukcije povezane samo u svojoj poetnoj i krajnjoj toki. Izbor podopcije Kraj, ili pak klik na desni gumb mia, oznaiti e kraj procedure odabiranja, i na naredbenoj liniji e se pojaviti slijedei sadraj. Mimoilazne grede (<Da>/Ne): Izbor podrazumijevane podopcije Da, e sve odabrane grede proglasiti za mimoilazne, dok podopcija Ne slui za ponitavanje ranije pridruene karakteristike mimoilaenja, odabranim gredama. U oba sluaja, naredba e biti zavrena a sve mimoilazne grede e na crteu biti posebno naglaene. Najea primjena mimoilaznih greda je u elinim reetkastim konstrukcijama, kada se dijagonale mimoilaze u prostoru.
Crtkanim linijama, jasno su naglaene mimoilazne grede
215
3.1.7
Baza masivnih i tankozidnih presjeka
U Tower-u 6 je omogueno definiranje poprenih presjeka proizvoljne geometrije. Predviene su dvije vrste presjeka - masivni i tankozidni. Obje vrste se mogu koristiti u grednim elementima, ali glavna namjena tankozidnih presjeka je za generiranje nosaa pomou naredbe Generiranje nosaa tankozidnog presjeka, koja e biti posebno objanjena. Geometrija masivnih i tankozidnih presjeka se definira crtanjem. Masivni presjeci se crtaju pomou neke od naredbi za kreiranje povrinskih entiteta (Ploa ili Povrinski leaj), dok se tankozidni presjeci crtaju pomou neke od naredbi za kreiranje linijskih entiteta (Greda ili Linijski leaj).
Geometrija masivnog presjeka je zadana pomou naredbe Ploa, dok je geometrija tankozidnog zadana pomou naredbe Greda Da bi se kreirani popreni presjek mogao koristiti neophodno je da bude ubaen u bazu masivnih i tankozidnih presjeka. Aktiviranjem naredbe Baza masivnih i tankozidnih presjeka, koja se nalazi u padajuem meniju Konstrukcija, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
216
Izgled dijalog box-a Baza masivnih i tankozidnih presjeka U centralnom dijelu dijalog boxa prikazani su svi masivni popreni presjeci koji se trenutano nalaze u bazi, dok se u desnom dijelu nalaze naredbe za rad sa njima. Lijevo i Desno se odabranom poprenom presjeku vri Pomou naredbenih polja promjena poloaja u bazi, pomakom u lijevo, odnosno u desno. Dodaj , tako to Ubacivanje novog presjeka u bazu se vri pomou naredbenog polja nakon njegovog aktiviranja program izlazi na crte i sa naredbene linije zahtijeva odabir poprenog presjeka. <0 odab.> Povrinski entitet Odabir (<krAj>): Odabrani popreni presjek se ubacuje u bazu na prvo slobodno mjesto.
U bazu je ubaen novi presjek pomou naredbenog polja
Dodaj
Kopiraj program u bazu presjeka ubacuje novi presjek Izborom naredbenog polja kopiranjem geometrije trenutano odabranog presjeka.
217 Dvostrukim klikom mia preko nekog poprenog presjeka, ili aktiviranjem naredbenog polja Edit, program otvara dijalog box za definiranje dodatnih parametara odabranog presjeka.
Izgled dijalog box-a za definiranje parametara masivnog poprenog presjeka U lijevom dijelu dijalog box-a se prikazuje geometrija odabranog presjeka. U svim prijelomnim tokama poprenog presjeka program postavlja mreu horizontalnih i vertikalnih linija i kotira njihova meusobna rastojanja. Klikom mia preko bilo koje od ovih duina ona postaje odabrana (obiljeena crvenom bojom), a njena vrijednost se prikazuje u edit box-u Duina polja. Zadavanjem nove vrijednosti u edit box-u moete promijeniti bilo koju odabranu duinu.
Edit box za promjenu odabrane duine polja U edit box-u Naziv, imate mogunost da odabranom poprenom presjeku zadate proizvoljan naziv. Pri kreiranju seta greda od danog poprenog presjeka kao njegov opis e se ispisivati zadani naziv, a ako nije zadan ispisivat e se tekst Masivni. Programom je omogueno i dimenzioniranje betonskih greda koje su kreirane od masivnog poprenog presjeka. Obzirom da geometrija presjeka moe biti potpuno proizvoljna, neophodno je da se definira armatura koja se postavlja uz svaki segment konture presjeka. Odabrani segment konture je obiljeen crvenom bojom, a njegovi parametri se prikazuju u dijelu dijalog box-a Armatura po segmentima konture. Radi lakeg zadavanja parametara program svakom segmentu konture dodjeljuje broj koji se za tekui segment ispisuje zajedno sa ukupnim brojem segmenata.
218
Redni broj tekueg segmenta konture Izborom iz zatvorene liste tekuem segmentu se moe dodijeliti armatura Aa1, Aa2, Aa3 ili Aa4, dok se pomou opcije Bez armature definira da se uz tekui segment armatura ne postavlja. Pomou check box-ova Pripada ipka na poetku i Pripada ipka na kraju se odreuje da li granine ipke pripadaju tekuem ili njemu susjednim segmentima. Napominjemo da je za pravac segmenata usvojen pravac suprotan kretanju kazaljke na satu. Aktiviranjem naredbenog polja OK zadane promjene se prihvaaju, a program se vraa u glavni dijalog box ove naredbe. Brii se trenutano odabrani popreni presjek uklanja iz Aktiviranjem naredbenog polja baze, dok se pomou naredbenih polja i vri promjena tekue strane, odnosno listanje gore i dolje, u sluaju da se svi popreni presjeci ne mogu istovremeno prikazati. Pomou radio button-a Masivni presjeci i Tankozidni presjeci se odreuje vrsta presjeka koja se trenutano prikazuje.
Radio buttoni za izbor grupe presjeka koja se trenutano prikazuje Sve naredbe u ovom dijalog box-u funkcioniraju na isti nain i za tankozidne presjeke. Jedino se pri ureivanju tankozidnih presjeka otvara neto drugaiji dijalog box:
219
Izgled dijalog box-a za definiranje parametara tankozidnog poprenog presjeka U edit box-u Debljina se zadaje debljina tekueg segmenta, a debljina svih segmenata se moe zadati u edit box-u Debljina svih segmenata. Ostali parametri imaju isto znaenje kao kod masivnog presjeka. Napominjemo da dimenzioniranje greda koje su kreirane od tankozidnih presjeka nije mogue, ali to i nije njihova glavna namjena. Svi masivni i tankozidni presjeci koji se nalaze u bazi bit e dostupni za izbor u dijalogu za definiranje poprenog presjeka grede.
Izbor masivnih i tankozidnih presjeka iz liste Edit se i iz ovog dijaloga mogu mijenjati parametri odabranog Pomou naredbenog polja masivnog, odnosno tankozidnog presjeka.
220
3.1.8
Generiranje nosaa tankozidnog presjeka

Pomou ove naredbe se od izabranog tankozidnog presjeka moe generirati cijeli nosa, pravolinijske ili lune putanje, tako to program od svakog segmenta danog presjeka kreira plou odgovarajue geometrije. Nakon aktiviranja naredbe, program sa naredbene linije zahtijeva unoenje prve toke osi nosaa:
Prva toka osi: Nakon izbora prve toke osi, naredbena linija dobiva slijedei izgled: Druga toka (Luk): Sada se od korisnika oekuje da zada drugu toku osi nosaa ili da izabere podopciju Luk, ime se ulazi u proceduru definiranja lune putanje. Bez obzira da li je zadana pravolinijska ili luna putanja otvorit e se dijalog box istog izgleda:
Izgled dijalog box-a u kojem se definiraju parametri za generiranje nosaa tankozidnog presjeka U gornjem dijelu dijalog box-a su prikazani tankozidni presjeci koji se nalaze u bazi. Istovremeno su prikazana etiri presjeka, a prelazak na slijedeu grupu, odnosno povratak na i , koja se nalaze u gornjem desnom kutu prethodnu vri se pomou naredbenih polja dijalog box-a. Odabrani presjek je uokviren crvenom bojom i prikazuje se u centralnom dijelu dijalog box-a.
221
Dio dijaloga u kojem je prikazan odabrani presjek Edit otvara se dijalog box u kojem se mogu promijeniti Aktiviranjem naredbenog polja karakteristike odabranog tankozidnog presjeka.
Izgled dijalog box-a za definiranje parametara tankozidnog poprenog presjeka Rad sa ovim dijalog box-om je isti kao i kod naredbe Baza masivnih i tankozidnih presjeka, tako da ga neemo ponovo objanjavati. Nakon aktiviranja naredbenog polja Ravnanje otvara se dijalog box u kojem se moe definirati toan poloaja presjeka u odnosu na lokalni koordinatni sustav nosaa.
222
Izgled dijalog box-a za ravnanje presjeka Ovaj dijalog box radi na isti nain kao da je pozvan u okviru naredbe za definiranje poprenog presjeka grede. U edit box-ovima, koji su postavljeni uz desnu ivicu dijalog box-a, prikazane su karakteristike materijala od koga se kreira nosa. Ove karakteristike se mogu promijeniti unoenjem novih vrijednosti, dok se pomou naredbenog polja Materijal moe izabrati neki drugi materijal. Kada je check box Automatski generirati i reduktor postavljen na ukljueno stanje, program e du osi nosaa postaviti reduktor za sve generirane ploe. Lokalni koordinatni sustav nosaa se moe promijeniti pomou naredbenog polja Promjena LKS. Nakon njegovog aktiviranja program izlazi na crte i sa naredbene linije zahtijeva da zadate toku, koja e odrediti kako ravnina u kojoj lee lokalne osi 1 i 2, tako i usmjerenje lokalne osi 2. Promjena L.K.S. (Toka koja odreuje os 2 / <krAj>): Kako je u nekim sluajevima lake odrediti ravninu u kojoj lee osi 1 i 3, klik mia preko podopcije Toka koja odreuje os 2, dovest e do promjene sadraja naredbene linije. Promjena L.K.S. (Toka koja odreuje os 3 / <krAj>): Sad e odabrana toka odrediti ravninu u kojoj lee lokalne osi 1 i 3. Ponovni klik preko ove podopcije, vratit e nas na prvobitni oblik naredbene linije. Nakon izbora eljene toke, program se vraa u dijalog box naredbe. U prozoru, koji se nalazi uz lijevu ivicu dijalog box-a, je prikazano kako e nosa izgledati na crteu sa trenutanim stanjem parametara. Naredbena polja, koja se nalaze ispod ovog prozora, slue za promjenu trenutanog prikaza. Ona rade kao prekidai i imaju potpuno istu ulogu kao i istoimene naredbe u padajuem meniju prozora 3D pogled. Kada se aktivira naredbeno polje OK program zatvara dijalog box i generira nosa od izabranog tankozidnog presjeka, a u skladu sa zadanim parametrima.
223
Nosa koji je generiran pomou naredbe Generiranje nosaa tankozidnog presjeka
3.1.9
Povrinski leaj
Izborom ove ikone se ulazi u naredbu za postavljanje povrinskih leajeva. Povrinski leajevi se najee koriste, pri modeliranju tla, odnosno pri proraunu temeljnih ploa na elastinoj podlozi.
Naredbena linija dobiva standardan oblik za iscrtavanje potpuno proizvoljne poligonalne linije: <-> Prva toka povrinskog leaja (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set): Postupak unosa je u svemu isti kao za ploe, a jedina razlika je u izgledu dijalog box-a koji se pojavljuje na zaslonu pri aktiviranju podopcije Set sa naredbene linije.
Izgled dijalog box-a za definiranje setova numerikih podataka Jedan set povrinskih leajeva je odreen sa tri parametra u list box-u koji odreuju da li je sprijeen ili ne pomak leaja u pravcu njegovih lokalnih osi. R1 - sprijeen je pomak u pravcu lokalne osi 1 povrinskog leaja, odnosno omogueno je dobivanje reakcije leaja u pravcu njegove lokalne osi 1.
224 R2 - sprijeen je pomak u pravcu lokalne osi 2 povrinskog leaja, odnosno omogueno je dobivanje reakcije leaja u pravcu njegove lokalne osi 2. R3 - sprijeen je pomak u pravcu lokalne osi 3 povrinskog leaja, odnosno omogueno je dobivanje reakcije leaja u pravcu njegove lokalne osi 3. Ova tri parametra rade kao prekidai, odnosno mogu imati ili sprijeen ili slobodan pomak. Ako je u odgovarajuem polju ispisan znak , on oznaava da je taj pomak sprijeen. Uzastopnim klikom mia preko ovih polja, naizmjenino se postavlja i uklanja indikator . Pored ova tri parametra, jedan set podataka odreuju i tri vrijednosti u edit box-ovima koje se nalaze sa desne strane list box-a: K,R1, K,R2 i K,R3. Upravo se sa ove tri vrijednosti odreuje krutost leajeva na pomak u pravcu njegovih lokalnih osi. Program ove krutosti po default-u postavlja na dovoljno veliku vrijednost (1E+10) koja simulira apsolutnu krutost. Svakako da za krutost pomaka moete zadani proizvoljnu vrijednost, jasno pod uvjetom da je dani pomak sprijeen postavljanjem indikatora u list box-u. U suprotnom, dani edit box e biti zamrznut. Lokalni koordinatni sustav povrinskog leaja u potpunosti odgovara ranije opisanom lokalnom koordinatnom sustavu ploa i zidova (vidi poglavlje 3.1.1). Svakako da ete ovu naredbu koristiti najee kada budete modelirali tlo ispod temeljne ploe. U tom sluaju, potrebno je za vrijednost parametra K,R3 zadani koeficijent posteljice. Ovaj podatak zavisi od vrste tla i dobiva se iz geomehanikog elaborata. U nedostatku ovog parametra, kao orijentacijska vrijednost se moe uzeti: K,R3=,stv./ s,stv ,stv. - stvarni (oekivani) napon u tlu s,stv - stvarno (oekivano) slijeganje tla Ako je na primjer ,stv=200 KN/m2, a s,stv=0,02 m, koeficijent posteljice e imati orijentacijsku vrijednost: K,R3=200/0.02=10000 KN/m3. to se tie vrijednosti koeficijenata KR1 i KR2, kojima se sprjeava pomak u pravcu lokalne osi 1, odnosno 2, i za njih je potrebno zadani istu, ako ne i manju krutost od one koja je definirana za pomak u pravcu lokalne osi 3. Pri pripremi podataka za proraun, program e za svaki vor mree konanih elemenata proraunati pripadajuu povrinu i dodijeliti mu odgovarajuu krutost. Na ovaj nain e biti modelirano elastino ponaanje tla po Vinkler-ovom modelu.
225 U Tower-u je omogueno da se u setu povrinskog leaja zada nelinearno ponaanje, odnosno da se sprijei pomak samo jednog znaka u pravcu bilo koje lokalne osi leaja.
Lista iz koje se vri izbor ponaanja leaja u pravcu date lokalne osi +/NL+ NLU pravcu date lokalne osi sprijeeni su pomaci u oba smjera. Ovo je default ponaanje Sprijeen je pomak u smjeru koji je suprotan smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo pozitivna reakcija Sprijeen je pomak u smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo negativna reakcija
Napomena: Povrinske leajeve nemojte postavljati van gabarita ploe, jer e takav model biti neregularan za proraun. U sluajevima kada proraunavate temelje koji se sastoje samo od greda (temeljni rotilji, temeljne grede, itd.), tlo nemojte modelirati povrinskim ve linijskim leajem, jer za takav model program nee moi odrediti pripadajuu krutost leajeva u vorovima sa mree konanih elemenata.
3.1.10 Linijski leaj

Ova naredba slui za postavljanje linijskih leajeva na modelu. Izborom naredbe, naredbena linija dobiva ve poznat oblik za iscrtavanje proizvoljne polilinije: <-> Prva toka linijskog leaja (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>/Set): Logika unosa je identina kao i kod greda (isto je linijski element), s tim to se izborom podopcije Set, dobiva drugi izgled dijalog box-a za definiranje setova numerikih podataka.
226
Izgled dijalog box-a za definiranje setova numerikih podataka Kako je programom omogueno, da se linijski leajevi pomou naredbe Generiranje naknadno pretvore u zidove (vidi poglavlje 2.11.7), to je jedan set numerikih podataka za linijske leajeve podijeljen na dva ravnopravna dijela. Na jedan kada su oni u modelu zaista leajevi (podaci u lijevom djelu dijalog box-a) i drugi koji se pridruuju eventualno generiranom zidu (podaci u desnom djelu dijalog box-a). Prema tome, u zavisnosti od uloge linijskog leaja, program e uzimati u obzir samo dio podataka koji odgovara njegovoj namjeni u modelu. Drugim rijeima, ako e dani linijski leaj kasnije biti pretvoren u zid, onda e podaci u lijevom djelu dijalog box-a biti potpuno ignorirani od strane programa. Svakako da vai i obrnuto pravilo. Ako dani linijski leaj u modelu zaista ima ulogu leaja, onda je potpuno svejedno koja je debljina i kvaliteta materijala zadana za zid. Karakteristike leajeva
Dio dijalog box-a predvien za definiranje karakteristika leajeva Jedan set linijskih leajeva je odreen sa etiri parametra u list box-u, koji odreuju da li je sprijeen ili ne pomak, odnosno rotacija leaja, u pravcu njegovih lokalnih osi. R1 - sprijeen je pomak u pravcu lokalne osi 1 linijskog leaja, odnosno omogueno je dobivanje reakcije leaja u pravcu njegove lokalne osi 1.
227 R2 - sprijeen je pomak u pravcu lokalne osi 2 linijskog leaja, odnosno omogueno je dobivanje reakcije leaja u pravcu njegove lokalne osi 2. R3 - sprijeen je pomak u pravcu lokalne osi 3 linijskog leaja, odnosno omogueno je dobivanje reakcije leaja u pravcu njegove lokalne osi 3. M1 - sprijeeno je okretanje oko lokalne osi 1 linijskog leaja, odnosno omogueno je dobivanje momenta upetosti leaja u pravcu njegove lokalne osi 1. Ova etiri parametra rade kao prekidai, odnosno mogu imati ili sprijeen ili slobodan pomak, odnosno rotaciju. Pored ova etiri parametra, jedan set podataka odreuju i etiri vrijednosti u edit box-ovima koje se nalaze sa desne strane list box-a: K,R1, K,R2, K,R3 i K,M1. Upravo se sa ove etiri vrijednosti odreuje krutost leajeva na pomak i rotaciju u pravcu njegovih lokalnih osi. Program ove krutosti po default-u postavlja na dovoljno veliku vrijednost (1E+10) koja simulira apsolutnu krutost. Lokalni koordinatni sustav linijskog leaja u potpunosti odgovara ranije opisanom lokalnom koordinatnom sustavu greda (vidi poglavlje 3.1.4), te se i on pomou naredbe Promjena L.K.S. moe naknadno mijenjati. Zbog lakeg snalaenja, u samom dijalog box-u je shematski prikazan default poloaj lokalnog koordinatnog sustava za horizontalni poloaj linijskog leaja na modelu. Pomou naredbe Vidljivost, postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Lokalne osi, u dijelu gdje se odreuje nain vidljivosti linijskih leajeva, od programa se moe zahtijevati prikaz lokalnih osi na samom crteu. U sluajevima prorauna temeljnih rotilja i temeljnih greda, pomou linijskih leajeva se moe modelirati tlo. Tada se linijski leajevi postavljaju ispod temeljnih greda, a parametru koji odreuje krutost vertikalnog pomaka (po default-u to je parametar K,R2), potrebno je dodijeliti vrijednost koeficijenta posteljice, po istim pravilima kako je to objanjeno za povrinske leajeve: K,R2=,stv./ s,stv Takoer, potrebno je i prekida Tlo postaviti na ukljueno stanje, a u edit box-u b= zadani stvarnu irinu trake, odnosno irinu grede ispod koje je postavljen linijski leaj. Zadana irine trake utie na zadanu vrijednost koeficijenta posteljice tako to e pri proraunu biti linearno pomnoena sa njim. Na taj nain, zadani koeficijent posteljice e pri proraunu biti ispravno korigiran, a zadani podatak o irini trake e biti koriten i u modulu za obradu rezultata prorauna. ;Naime, kada budete od programa zahtijevali prikaz napona u tlu ispod postavljenih linijskih leajeva, raunski dobiveni napon u tlu e automatski biti podijeljen sa pripadajuom irinom trake, te e se dobiti realne vrijednosti napona u tlu.
228 U Tower-u je omogueno da se u setu linijskog leaja zada nelinearno ponaanje, odnosno da se sprijei pomak samo jednog znaka u pravcu bilo koje lokalne osi leaja.
Lista iz koje se vri izbor ponaanja leaja u pravcu date lokalne osi +/NL+ NLU pravcu date lokalne osi sprijeen je pomak u oba smjera. Ovo je default ponaanje Sprijeen je pomak u smjeru koji je suprotan smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo pozitivna reakcija Sprijeen je pomak u smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo negativna reakcija
Karakteristike zida
Dio dijalog box-a predvien za definiranje karakteristika zida koji e eventualno biti izgeneriran U desnom djelu dijalog box-a se nalaze podaci kojima se opisuju karakteristike zida koji e eventualno biti izgeneriran u proceduri generiranja vertikalnih entiteta. U edit box-u d=, zadaje se debljina izgeneriranog zida, a u ostalim edit box-ovima karakteristike njegovog materijala. Uloga naredbenog polja Materijal, kao i znaenje podataka koji definiraju karakteristike materijala je potpuno isto kao i u dijalog box-u za definiranje setova ploa.
229 Nakon procedure generiranja vertikalnih entiteta, za izgenerirane zidove e biti kreirani novi setovi numerikih podataka, koji e biti pridrueni ostalim setovima ploa i zidova na modelu,
3.1.11 Tokasti leaj

Ova naredba slui za postavljanje tokastih leajeva na model. Kako se poloaj tokastih leajeva odreuje unosom toke, to e i naredbena linija nakon izbora ove naredbe dobiti oblik koji ne odgovara obliku za unos polilinije, ve za unos toke: <_> Tokasti leaj (Izbor/Deselektiranje/<krAj>/Set): U osnovi postoje dva naina za postavljanje tokastih leajeva. Prvi je kada se oni postavljaju pojedinano, odnosno bira se jedna po jedna toka sa crtea, i drugi nain je kada se oni postavljaju serijski. Serijsko postavljanje tokastih leajeva je omogueno aktiviranje podopcije Izbor sa naredbene linije (vidi poglavlje 2.5.6.). <0 odab.> Odabir (Sve/Prozor/pOligon/Deselektiranje/<krAj>): Sada se od korisnika oekuje da izvri selekciju svih vorova u kojima je potrebno postaviti tokaste leajeve. Procedura odabiranja i deselektiranja je potpuno ista kao i kada se odabiru cijeli objekti u drugim naredbama (vidi poglavlje 2.8). Razlika je jedino u tome to se sada ne odabiru entiteti ve njihove presjene toke. Izbor podopcije krAj ili pak klik na desni gumb mia, e program vratiti na osnovni oblik naredbene linije za pojedinaan izbor toaka. Sve odabrane toke, bez obzira da li su odabrane pojedinano ili serijski, program e privremeno na crteu obiljeiti malim krugom.
Simbolom malog kruga, oznaena su sva odabrana mjesta na kojima je potrebno postaviti tokaste leajeve istih karakteristika Nakon zavrenog izbora poloaja svih toka, u kojima je potrebno postaviti tokaste leajeve istih karakteristika, izborom podopcije Set sa naredbene linije, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
230
Izgled dijalog box-a za definiranje numerikih podataka Kako je programom omogueno, da se tokasti leajevi pomou naredbe Generiranje naknadno pretvore u stupove (vidi poglavlje 2.11.7), to je jedan set numerikih podataka za tokaste leajeve, takoer podijeljen na dva ravnopravna dijela. Na jedan kada su oni u modelu zaista leajevi (podaci u lijevom djelu dijalog box-a), i drugi koji se pridruuju eventualno generiranom stupu (podaci u desnom djelu dijalog box-a). Prema tome, u zavisnosti od uloge tokastog leaja, program e uzimati u obzir samo dio podataka koji odgovara njegovoj namjeni u modelu. Karakteristike leajeva
Dio dijalog box-a predvien za definiranje karakteristika leajeva Jedan set tokastih leajeva je odreen sa est parametra u list box-u koji odreuju da li je sprijeen ili ne pomak, odnosno rotacija leaja, u pravcu njegovih lokalnih osi. R1 - sprijeen je pomak u pravcu lokalne osi 1 tokastog leaja, odnosno omogueno je dobivanje reakcije leaja u pravcu njegove lokalne osi 1.
231 R2 - sprijeen je pomak u pravcu lokalne osi 2 tokastog leaja, odnosno omogueno je dobivanje reakcije leaja u pravcu njegove lokalne osi 2. R3 - sprijeen je pomak u pravcu lokalne osi 3 tokastog leaja, odnosno omogueno je dobivanje reakcije leaja u pravcu njegove lokalne osi 3. M1 - sprijeeno je okretanje oko lokalne osi 1 tokastog leaja, odnosno omogueno je dobivanje momenta upetosti leaja u pravcu njegove lokalne osi 1. M2 - sprijeeno je okretanje oko lokalne osi 2 tokastog leaja, odnosno omogueno je dobivanje momenta upetosti leaja u pravcu njegove lokalne osi 2. M3 - sprijeeno je okretanje oko lokalne osi 3 tokastog leaja, odnosno omogueno je dobivanje momenta upetosti leaja u pravcu njegove lokalne osi 3. Ovih est parametra rade kao prekidai, odnosno mogu imati ili sprijeen ili slobodan pomak, odnosno rotaciju. Pored toga, jedan set podataka odreuju i est vrijednosti u edit box-ovima koje se nalaze sa desne strane list box-a: K,R1, K,R2, K,R3, K,M1, K,M2 i K,M3. Upravo se sa ovih est vrijednosti odreuje krutost leajeva na pomak i rotaciju u pravcu njegovih lokalnih osi. Program ove krutosti po default-u postavlja na dovoljno veliku vrijednost (1E+10) koja simulira apsolutnu krutost. U Tower-u je omogueno da se u setu tokastog leaja zada nelinearno ponaanje, odnosno da se sprijei pomak samo jednog znaka u pravcu bilo koje lokalne osi leaja. Klikom mia preko jedne od ikona, koje se nalaze pored edit box-ova za definiranje krutosti, otvara se lista iz koje se vri izbor ponaanja leaja u pravcu date lokalne osi.
Lista iz koje se vri izbor ponaanja leaja u pravcu date lokalne osi +/NL+ NLU pravcu date lokalne osi sprijeen je pomak u oba smjera. Ovo je default ponaanje Sprijeen je pomak u smjeru koji je suprotan smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo pozitivna reakcija Sprijeen je pomak u smjeru date lokalne osi - moe se dobiti samo negativna reakcija
Razliku izmeu nelinearnog i default ponaanja pokazat emo na primjeru kontinuirane grede koja je optereena jednom koncentriranom silom.
232
Deformirani model grede sa standardnim tokastim leajevima
Deformirani model grede. U pravcu lokalne osi 3 leaja sprijeen je samo pomak suprotnog smjera od smjera osi (NL+) U zavisnosti od toga koja su pomaci i rotacije sprijeene, odnosno koje reakcije i momenti upetosti se mogu dobiti proraunom, na slici u sredini dijalog box-a, prikazuje se njihov 3D poloaj.
233
Prostor predvien za vizualni pregled poloaja moguih reakcija leajeva i momenata upetosti Pomou grupe prekidaa, koja se nalazi ispod ove slike, moete dobiti jedan od programski definiranih pogleda: Top Left Front Default pogled odozgo (prikaz o ravnini XY) pogled slijeva (prikaz u ravnini YZ) pogled spreda (prikaz u ravnini XZ) podrazumijevani 3D prikaz
2D prikaz prikaz u ravnini koja je odreena trenutanim sadrajem prozora 2D pogled, neposredno prije otvaranja ovog dijalog box-a Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a na mjestu postavljenih tokastih leajeva e se pojaviti odgovarajui grafiki simboli.
234
U prozoru 3D pogled, postavljeni trakasti leajevi se uvijek prikazuju simbolom u obliku male piramide. Pomou naredbe Vidljivost, postavljenjem na ukljueno stanje prekidaa Lokalne osi, moe se od programa zahtijevati prikaz pravaca reakcija, za sve sprijeene pomake, odnosno rotacije.
Prikazane strelice nedvosmisleno ukazuju na pravac sprijeenih pomaka i rotacije to se tie grafikih simbola, koji se prikazuju na mjestu postavljenih tokastih leajeva, u prozoru 2D pogled mogu nastupiti dva sluaja. Naime, kada je za tekui prikaz u prozoru 2D pogled postavljen nivo, onda se oni uvijek prikazuju simbolom malog kvadrata. Simbol tokastog leaja, kada je u prozoru 2D pogled prikazan tekui nivo.
Ako je pak, za tekui prikaz u prozoru 2D pogled, prikazan okvir, tada se u njemu postavlja simbol koji ukazuje i na sam karakter tokastog leaja.
235 Ovaj simbol ukazuje na sprijeeno okretanje i oba pomaka u ravnini prikazanog tekueg okvira. Ovaj simbol se postavlja i kada lokalne osi tokastog leaja ne lee u ravnini prikaza tekueg okvira, ali samo pod uvjetom da su sprijeena sva tri pomaka i sve tri rotacije.
Ovaj simbol ukazuje na sprijeeno okretanje i samo jedno pomak u ravnini prikazanog tekueg okvira.
Ovaj simbol ukazuje na sprijeeno samo okretanje u ravnini prikazanog tekueg okvira.
Ovaj simbol ukazuje na sprijeena oba pomaka u ravnini prikazanog tekueg okvira, dok je okretanje doputeno.
Ovaj simbol ukazuje na sprijeen samo jedno pomak u ravnini prikazanog tekueg okvira, dok je okretanje doputeno.
Ovaj simbol ukazuje da danom leaju nisu sprijeeni svi pomaci i sve rotacije, i da pri tome ni jedna njegova lokalna os ne lei u ravnini prikazanog tekueg okvira
Napomena: U Tower-u lokalni koordinatni sustav tokastog leaja ne pripada setu, ve svakom pojedinanom leaju koji je postavljen u modelu. Po default-u, program lokalni koordinatni sustav leaja postavlja u pravcu globalnog koordinatnog sustava cijelog modela, a njegov poloaj se moe promijeniti pomou naredbe Promjena L.K.S..
236 Karakteristike stupova
Dio dijalog box-a predvien za definiranje karakteristika stupa koji e eventualno biti izgeneriran U desnom djelu dijalog box-a se nalaze podaci kojima se opisuju karakteristike stupova koji e eventualno biti izgenerirani u proceduri generiranja vertikalnih entiteta. Kako e nakon procedure generiranja vertikalnih entiteta, za izgenerirane stupove biti kreirani novi setovi numerikih podataka, to su ovi podaci potpuno usuglaeni sa podacima koji se zadaju pri definiranju setova greda. Jedina razlika je u tome, to se ovdje ne mogu definirati stupovi promjenljivog poprenog presjeka, viedijelni presjeci od razliitih materijala kao i reetkasti tipovi tapova. Svakako da se ovakve osobine mogu naknadno pridruiti izgeneriranim stupovima, kada oni zaista postanu gredni elementi konstrukcije.
3.1.12 3D povrine
3D povrine slue za postavljanje zakrivljenih konstruktivnih elemenata i optereenja na model. Znai, 3D povrine nisu dio ni konstrukcije ni optereenja, ve one slue iskljuivo da odrede zakrivljenost entiteta na modelu. Svaka od 3D povrina je odreena svojim projiciranim oblikom na baznu ravninu i visinom u odnosu na zadanu baznu ravninu. Programom su predvieni slijedei tipovi 3D povrina: kupola, stoac, svod i spirala
Projicirani oblik kupole na baznu ravninu je pun krug
Projicirani oblik stoca na baznu ravninu je pun krug
237
Projicirani oblik svoda na baznu ravninu je pravokutnik
Projicirani oblik spirale na baznu ravninu je polukruni prsten
Svaka od programom predvienih 3D povrina ne mora stajati uvijek uspravno, ve moe zauzeti potpuno proizvoljan poloaj u prostoru. Poloaj 3D povrine u prostoru je odreen nagibom njene bazne ravnini u prostoru i orijentacijom njene visine.
Bazna ravnina kupole je postavljena koso u prostoru
Bazna ravnina kupole je horizontalna ali je visina zadana u negativnom smjeru u odnosu na baznu ravninu
Postupak kreiranja zakrivljenih dijelova konstrukcije i optereenja, odvija se na potpuno isti nain za sve tipove 3D povrina: - Prvo se dani element konstrukcije, odnosno optereenje, nacrta u svom projiciranom obliku na baznu ravninu figure, iju e zakrivljenost kasnije preuzeti. - Pomou odgovarajue naredbe definira se geometrija dane 3D povrine. - Na kraju, odabiru se svi entiteti koji treba da preuzmu zakrivljenost prethodno definirane 3D povrine. Po zavretku prethodno opisane procedure, svi odabrani entiteti e dobiti takvu prostornu transformaciju da svojom kompletnom geometrijom pripadaju 3D povrini kojoj su pridrueni. Ovako transformirane entitete nazivamo evaluirani. Evaluirani entiteti ne moraju popunjavati cijelu 3D povrinu, ve samo jedan njen dio. Pri tome, projicirani oblik evaluiranih entiteta na baznu ravninu 3D povrine moe biti potpuno proizvoljan. Jedini uvjet, da bi neki od entiteta bio evoluiran, je da se on cijelom svojom geometrijom nalazi unutar gabarita bazne ravnini dane 3D povrine.
238
Evoluirana pravokutna ploa na kupoli dobila je prikazani oblik
Istovremeno su evoluirane i radijalno postavljene grede i prstenasta ploa
Kako je programom omogueno da se za tekui prikaz u prozoru 2D pogled postavi i razvijeni oblik prethodno definirane 3D povrine (vidi poglavlja 2.14.1 i 2.14.7), to u nekim sluajevima moe biti lake da prvo definirate geometriju 3D povrine a da potom izborom toaka u prozoru 2D pogled, odmah definirate i krivolinijsku geometriju danog konstruktivnog elementa, odnosno optereenja. Obzirom da program pri definiranju geometrije 3D povrine zahtjeva obavezno i odabiranje entiteta za evoluiranje, to neete moi da kreirate potpuno praznu 3D povrinu. U tom sluaju, u baznoj ravnini 3D povrine nacrtajte jedan pomoni povrinski ili linijski entitet koji e biti evoluiran, a kasnije kada njegovim odabiranjem definirate pomoni pogled dane razvijene 3D povrine, slobodno ga obriite.
Odabirom evaluirane pomone ploe, definiran je pogled razvijenog oblika 3D povrine
Brisanjem prethodno evaluirane pomone ploe, dobivena je prazna 3D povrina
Kada je za tekui prikaz u prozoru 2D pogled postavljen razvijeni oblik neke od prethodno definiranih 3D povrina, tada se u ovom prozoru, prikazuje i pomona mrea, koja jasno ukazuje na zadani oblik i domenu rasprostiranja dane 3D povrine. Izbor toaka miem u ovako definiranom pogledu, uvijek e odabrati toke koje pripadaju danoj 3D povrini, a meusobna rastojanja ovako odabranih toaka e predstavljati projekciju njihove stvarne duine na baznu ravninu 3D povrine. Pri izboru toaka zadavanjem koordinata, vaiti e lokalni koordinatni sustav, u kojem lokalna X i Y os lee u baznoj ravnini dane 3D povrine dok je lokalna Z os u pravcu normale na baznu ravninu.
239
Pri izboru toaka u prozoru 2D pogled, vaiti e pravilo da se mogu odabrati samo toke koje se nalaze unutar domena rasprostiranja 3D povrine, odnosno unutar postavljene mree pomonih linija. U suprotnom program e dati odgovarajue upozorenje.
Naglasiti emo da mrea pomonih linija nema nikakve veze sa mreom konanih elemenata koja e biti izgenerirana prije prorauna. Ona praktino slui samo za orijentaciju u prostoru gdje se nalazi, i dokle se prostire dana 3D povrina. Pored toga, ova mrea moe posluiti za precizan izbor toaka pomou OSNAP kriterija, a njena gustoa e odrediti i preciznost definiranja koordinata evaluiranih entiteta. Program pri kreiranju 3D povrine, gustou mree pomonih linija postavlja sam po default-u, a Vi je moete naknadno mijenjati, pomou naredbe Ureivanje povrine (vidi poglavlje 3.1.12.6).
3.1.12.1
Kupola
Izborom naredbe 3D povrine -> Kupola, ulazi se u proceduru definiranja geometrije ove 3D povrine, u njenoj baznoj ravnini. Kako je oblik kupole u osnovi krug, to e program sa naredbene linije zahtijevati da prvo odredite centar kruga, a potom i njegov polumjer. Centar tlocrta kupole: Toka sa tlocrta kupole: Izbor ove dvije toke, ujedno e odrediti i nagib bazne ravnini u prostoru. Da bi geometrija kupole bila potpuno odreena, preostalo je jo da zadamo i njenu visinu u pravcu normale na baznu ravninu. Visina kupole (hmax=3.0000) <3.0000>: Visina kupole se moe odrediti ili izborom proizvoljne toke u prostoru ili pak zadavanjem njene numerike vrijednosti sa tipkovnice. Klik na desni gumb mia dovesti e do prihvaanja ponuene default vrijednosti, koja odgovara zadanom polumjeru kupole. Zadana pozitivna vrijednost e odrediti orijentaciju kupole u pravcu pozitivnog vektora normale na njenu baznu ravninu, a negativna u suprotnom smjeru. Kako je sada geometrija 3D povrine potpuno odreena, to program ulazi u proceduru odabiranja entiteta koji treba da preuzmu zakrivljenost prethodno zadane 3D povrine. <0 odab.> 3D povrine Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/ Deselektiranje/<krAj>):
240 Procedura odabiranja se odvija na potpuno siti nain kao i u ostalim naredbama u programu (vidi poglavlja 2.8). Klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure odabiranja, nakon ega e naredba biti zavrena, a prethodno odabrani entiteti, koji ispunjavaju uvjet za evaluiranje, bie zakrivljeni. Naime, uvjet je da se isprojicirana geometrija odabranih entiteta, na baznu ravninu 3D povrine, svojom cijelom geometrijom nalazi unutar gabarita bazne ravnine.
Odabrana horizontalna grede nee biti evaluirana jer ne upada cijelom svojom geometrijom u gabarit bazne ravnine Svakako da se entiteti za evaluiranje ne moraju nalaziti samo u baznoj ravnini 3D povrine, ve bilo gdje u prostoru. Jedini uvjet je da se njihova projekcija na baznu ravninu 3D povrine, nalazi unutar gabarita bazne ravnini.
Krajnji primjer je kada se za evaluiranje odabere ploa koja se nalazi iznad zadane kupole, ali je njena projekcija ipak unutar gabarita bazne ravnini 3D povrine.
241
3.1.12.2
Stoac
Naredba Stoac radi na potpuno isti nain kao i prethodno opisana naredba za kreiranje kupole. Jedina razlika je kod odreivanja visine stoca, jer se za ovu figuru moe zadani potpuno proizvoljna visina, dok je ona kod kupole bila ograniena njenim polumjerom.
3.1.12.3
Svod
Kako je projicirani oblik svoda na baznu ravninu pravokutnog oblika, to se izborom naredbe Svod ulazi u proceduru definiranja pravokutnika. Prva toka srednje linije svoda: Nain iscrtavanja pravokutne projekcije svoda na baznu ravninu, u potpunosti odgovara crtanju pravokutnika, kada se sa naredbene linije izabere podopcija Traka (vidi poglavlje 2.6.2). Druga toka srednje linije svoda: irina tlocrta svoda: irina svoda se moe odrediti ili izborom proizvoljne toke u prostoru, ili pak zadavanjem njene numerike vrijednosti sa tipkovnice. U oba sluaja, izbor ove tri toke e ujedno odrediti i nagib bazne ravnini u prostoru. Da bi geometrija svoda bila potpuno odreena, preostalo je jo da zadamo i njegovu visinu u pravcu normale na baznu ravninu. Visina svoda (hmax=3.0000) <3.0000>: Visina svoda se moe odrediti ili izborom proizvoljne toke u prostoru ili pak zadavanjem njene numerike vrijednosti sa tipkovnice. Klik na desni gumb mia, dovesti e do prihvaanja ponuene default vrijednosti, koja odgovara polovini zadane irine svoda. Zadana pozitivna vrijednost e odrediti orijentaciju svoda u pravcu pozitivnog vektora normale na njegovu baznu ravninu, a negativna u suprotnom smjeru. Kako je sada geometrija svoda potpuno odreena, to je dalji postupak odabiranja entiteta koji treba da zauzmu njegovu zakrivljenost, potpuno isti kao i kod ostalih 3D povrina.
3.1.12.4
Spirala
Kako je projicirani izgled spirale na baznu ravninu, oblika polukrunog prstena, to se izborom naredbe Spirala ulazi u proceduru definiranja ovakve geometrije.
242
Na crteu su obiljeene tri toke, koje je potrebno zadati pri odreivanju projicirane geometrije spirale na baznu ravninu Centar tlocrta spirale: Nakon izbora centra spirale (toka 1), program e traiti da se zada toka koja odreuje vanjski polumjer (toka 2) Poetna toka na vanjskoj krunici (Inverzno): Ovdje se pod poetnom tokom podrazumijeva ona toka od koje poinje da raste, odnosno pada, visina spirale. Kako se ovdje zadaje polukrug, to je na naredbenoj liniji prisutna i podopcija Inverzno. Uzastopnim izborom ove podopcije, naizmjenino se odluujete za postavljanje jednog od mogua dva polukruga, u odnosu na liniju koja je odreena poloajem toaka 1 i 2. Kada ste odabrali poetnu toku na vanjskoj krunici, program e traiti da odredite i toku sa unutarnjeg polukruga (toka 3). Toka sa unutarnje krunice (Inverzno): Na naredbenoj liniji je i dalje prisutna podopcija Inverzno, te njenim izborom moete i u ovom trenutku dobiti sliku u ogledalu definiranog polukruga. Izbor ove tri toke, ujedno e odrediti i nagib bazne ravnini u prostoru. Kut (<180.0>): Sada je potrebno odrediti centralni kut koji spirala zahvaa u tlocrtu. Podrazumijevana vrijednost je centralni kut od 180, koju svakako po potrebi moete promijeniti. Da bi geometrija spirale bila potpuno odreena, preostalo je jo da zadamo i njenu visinu u pravcu normale na baznu ravninu. Visina spirale: Za visinu spirale se moe zadani proizvoljna vrijednost, nakon ega e program ui u proceduru odabiranja entiteta koji treba da preuzmu njenu zakrivljenost, na potpuno isti nain kao i kod ostalih 3D povrine.
243
3.1.12.5
Postojea povrina
Pomou ove naredbe imate mogunost da odabranim entitetima pridruite zakrivljenost neke od ranije kreiranih 3D povrina. Izborom naredbe Postojea povrina, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete entitet koji ima evaluator, odnosno entitet koji je ve ranije zakrivljen. <0 odab.> Kriva povrina - Odabir: Procedura odabiranja je pojedinana, odnosno moe se odabrati samo jedan od evaluiranih entiteta. Nakon zavrene selekcije evaluiranog entiteta, program e preuzeti geometriju njegove 3D povrine. Sada ste praktino doli u istu situaciju, kao i da ste pomou odgovarajue naredbe, ponovo kreirali geometriju iste te 3D povrine. <0 odab.> 3D povrine Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/ Deselektiranje/<krAj>): Znai, sada je potrebno, na potpuno isti nain kao i kod kreiranja novih 3D povrine, odabrati sve entitete koji treba da preuzmu zakrivljenost dane 3D povrine. Ova naredba ima naroitu primjenu, kada se pri prvom kreiranju 3D povrine, pogrekom ne odabiru svi entiteti koji treba da preuzmu njenu zakrivljenost.
3.1.12.6
Ureivanje povrine
Pomou naredbe Ureivanje povrine, imate mogunost da proizvoljno odabranoj 3D povrini promijenite neki od parametara koji definira njenu geometriju. Sa naredbene linije, program e zahtijevati da odaberete jedan od evaluiranih entiteta, iju 3D povrinu elite da uredite. <0 odab.> 3D povri - Odabir: Nakon zavrene pojedinane selekcije, program e otvoriti dijalog box iji izgled e zavisiti od tipa 3D povrine iju zakrivljenost je preuzeo odabrani entitet.
Izgled dijalog box-a za ureivanje kupole U desnom djelu dijalog box-a se prikazuje shematski izgled dane 3D povrine, i to kako u baznoj ravnini, tako i u presjeku. Napominjemo da, ukoliko je bazna ravnina 3D povrine
244 postavljena koso u prostoru, ona e u ovom dijalog box-u biti prikazana kao da je horizontalna. U lijevom djelu dijalog box-a, se nalaze podaci koji odreuju danu 3D povrinu. Klikom mia na jedan od edit box-ova, u dnu dijalog box-a se ispisuje i znaenje danog parametra i opseg vrijednosti koji se moe zadati. Geometrija 3D povrine Geometrija kupole je odreena polumjerom u njenoj baznoj ravnini ( r =) i ovo je jedini podatak koji se ne moe mijenjati u ovom dijalog box-u. Podaci o visini kupole ( h =) i polumjeru cijele kupole ( R = ) su povezani te promjena jednog od njih utie na vrijednost drugog. Zadavanje visine kupole, koja je manja od njenog polumjera u zadanoj baznoj ravnini, praktino znai da se srednja ravnina cijele kupole ne nalazi u baznoj ravnini nego negdje ispod nje. Isto vai i kada se za polumjer cijele kupole zada vrijednost koja je vea od njenog polumjera u zadanoj baznoj ravnini Podaci o mrei pomonih linija Jo jednom emo naglasiti da mrea pomonih linija nema nikakve veze sa mreom konanih elemenata koja e biti izgenerirana prije prorauna. Pomou slijedee grupe podataka se utie na izgled ove pomone mree. nr broj radijalnih podjela, odnosno broj na koliko e krunih isjeaka biti podijeljena kupola nh broj tangencijalnih podjela, odnosno koliko e koncentrinih krugova biti postavljeno na kupoli Postavljanje check box-a Ekvidistantna mrea na ukljueno stanje, dovodi do jednakih razmaka podjele mree u prostoru, dok njegovo iskljueno stanje oznaava da e razmak mree biti jednak u njegovoj projekciji na baznu ravninu. U sluaju da je vie entiteta na crteu evoluirano danom 3D povrinom, tada pomou check box-a Pridrui svima imate mogunost da, izvrene promjene u ovom dijalog box-u pridruite ili svim entitetima, ili pak samo odabranom. U sluaju da na crteu postoji samo jedan entitet koji pripada danoj 3D povrini, ovaj check box e biti neaktivan. Naime, kako se u okviru ove naredbe odabere samo jedan od evaluiranih entiteta, to postavljanjem ovog check box-a na ukljueno stanje, izvrene promjene e biti pridruene svim entitetima dane 3D povrine. Meutim, u sluaju da je on postavljen na iskljueno stanje, tada e po izlasku iz dijalog box-a biti kreirana nova 3D povrina, prema zadanim podacima u ovom dijalog box-u. Odabrani entitet e biti evaluiran prema novo zadatim podacima, a svi ostali e zadrati geometriju prethodno definirane 3D povrine. Sva prethodno dana objanjenja za ureivanje kupole, vae i za ostale tipove 3D povrina. U daljnjem tekstu iznijeti emo samo razlike i specifinosti za svaku od programom predvienih 3D povrina.
245
Izgled dijalog box-a za ureivanje stoca Geometrija stoca je odreena polumjerom u njegovoj baznoj ravnini ( r =), i podatkom o visini stoca ( h = ). Polumjer se ne moe mijenjati, dok se za visinu moe zadani potpuno proizvoljna vrijednost.
Izgled dijalog box-a za ureivanje svoda Uloga parametara koji definiraju njegovu geometriju je ista kao i kod kupole, s tim to je znaenje parametara koji odreuju gustou pomone mree drugaije. dL razmak koncentrinih polukrugova u uzdunom smislu. Ovaj podatak se zadaje u jedinicama za duinu (m). nr broj radijalnih podjela, odnosno broj na koliko e dijelova biti podijeljen polukrug koji odreuje geometriju svoda u poprenom smislu.
246
Izgled dijalog box-a za ureivanje spirale Geometrija spirale je odreena sa vanjskim i unutarnjim polumjerom u njenoj baznoj ravnini (R1= i R2=) i podatkom o visini spirale (h=). Program za polumjere nee prihvatiti unos vrijednosti koje bi izmijenile geometriju konstruktivnih elemenata koji se nalaze na spirali, dok se za visinu spirale moe zadati potpuno proizvoljna vrijednost. Napomena: Nemojte zadavati previe gustu mreu pomonih linija, jer ona moe znatno usporiti rad programa. Default postavljena gustoa je za veinu sluajeva sasvim dovoljna. Napomena: Napominjemo da se pomou naredbe Ureivanje povrine, moe odabrati i cilindrian okvir (vidi poglavlje 2.12.5).
3.1.13 Faze graenja

Pomou naredbi koje emo opisati u ovom poglavlju, imate mogunost da opiete fazno graenje konstrukcije. Ove naredbe e imati naroitu primjenu kod montanih i spregnutih konstrukcija. Faze graenja treba shvatiti kao mogunost da u jednoj datoteci definirate podatke za niz nezavisnih modela. U okviru jednog modela moete definirati proizvoljan broj faza. Postavljanjem jedne od njih za tekuu, na crteu se prikazuju samo entiteti koji njoj pripadaju, dok entiteti iz drugih faza postaju trenutano nevidljivi. Otvaranje novih faza, i postavljanje tekue faze, vri se pomou naredbe Faze graenja. Konstrukcija U faznom graenju je pored mogunosti dodavanja novih elemenata koji nisu postojali u prethodnoj fazi, neophodno osigurati i uklanjanje entiteta koji su postojali u prethodnoj fazi. Ovo emo pojasniti na primjeru montae jednokatnog okvira.
247
Faza 1: Montaa stupova
Faza 2: Montaa grede sa postavljenim podupiraem
248
Faza 3: Skidanje podupiraa Pored toga, kod spregnutih konstrukcija je gotovo redovan sluaj, da jedan isti entitet u razliitim fazama, dobiva kako razliite oblike poprenog presjeka, tako i razliite karakteristike materijala. Ovo emo pojasniti na primjeru proste grede spregnutog poprenog presjeka.
Faza 1: Popreni presjek grede se sastoji samo od elinog profila
249
Faza 2: Popreni presjek grede se sastoji od elinog profila i betonske ploe
Faza 3: Popreni presjek grede se sastoji od elinog profila i betonske ploe, ali sada smanjenog modula elastinosti, zbog analize utjecaja od teenja betona Da bi se osiguralo, ovakvo fleksibilno ponaanje modela u razliitim fazama, u programu je usvojena koncepcija da je baza entiteta jedinstvena na nivou cijelog modela, odnosno vai u svim definiranim fazama graenja. Znai, za svaki od entiteta, bez obzira da li on predstavlja dio konstrukcije, ili pak optereenja, vodi se lista podataka koja govori o tome u kojoj fazi se on pojavljuje, a u kojoj ne. To praktino znai da e brisanjem nekog entiteta on biti izbaen iz modela, te se nee pojaviti ni u jednoj od definiranih faza. Isto vai i za listu setova numerikih podataka, koja je takoer jedinstvena za cijeli model. Naime, promjena numerikih podataka e se odnositi na sve entitete kojima je ona pridruena, bez obzira na fazu u okviru koje se dani entitet pojavljuje. Za promjenu parametara koji govore, u kojim se sve fazama on pojavljuje, predviena je naredba Promjena faze graenja. Sve prethodno reeno, pojasniti emo na ranije prikazanom primjeru jednokatnog okvira i proste grede spregnutog poprenog presjeka. Za uklanjanje podupiraa u fazi 3, ne smije se koristiti naredba Brisanje, ve je potrebno stupovima i njegovim leajevima definirati da se
250 pojavljuju u sve tri faze, gredi da se pojavljuje u fazi 2 i 3, dok je za podupira i njegov leaj potrebno zadati da se pojavljuje samo u fazi 2. U primjeru proste grede spregnutog poprenog presjeka, u svakoj od faza je potrebno definirati novu gredu koja se samo u njoj pojavljuje, i svakoj od njih pridruiti novi set numerikih podataka. Znai, gredi koja se pojavljuje samo u fazi 1 potrebno je pridruiti redni broj seta 1, gredi koja se pojavljuje samo u fazi 2 redni broj seta 2, a gredi koja se pojavljuje samo u fazi 3, redni broj seta 3. Pri tome, setu numerikih podataka 1 su pridruene karakteristike elinog I profila, setu podataka 2 karakteristike spregnutog poprenog presjeka koji se sastoji od elinog profila i betonske ploe, a redni set podataka 3 je potpuno isti kao i set 2, s tim to je sada, zbog analize utjecaja od teenja betona, modul elastinosti betonske ploe smanjen na potrebnu vrijednost. Optereenje Lista sluajeva optereenja je jedinstvena za cijelio model, odnosno isti sluajevi optereenja vae u svim definiranim fazama graenja. to se tie entiteta koji predstavljaju optereenje, za njih vae potpuno ista pravila kao i kod elemenata konstrukcije. Znai, za svaki entitet optereenja se vodi lista podataka koja ukazuje, u kojim se sva fazama on pojavljuje. Prema tome, uklanjanje optereenja iz neke od faza, ne radi se pomou naredbe Brisanje, jer e to izazvati njegovo uklanjanje i iz faza u kojoj je potrebno da ono djeluje, ve se pomou naredbe Promjena faze graenja odabranom entitetu optereenja zadaje u kojim sve fazama treba da je prisutan. Kao to smo ve na poetku ovog poglavlja rekli, svaku od definiranih faza graenja, treba shvatiti kao poseban model, pri emu svi oni imaju zajedniku listu definiranih sluajeva optereenja. Znai u okviru prorauna cijelog modela, bit e provedeno onoliko posebnih prorauna, koliko ima i definiranih faza graenja. Pri proraunu svake od faza, u okviru svakog od sluajeva optereenja, na model se nanose sva optereenje koja pripadaju danoj fazi, kao i optereenja zadana u okviru prethodne faze, ali sa negativnim predznakom (suprotnog smjera djelovanja). Dobivenim rezultatima prorauna iz svake od faza, dodaju se i odgovarajui utjecaji proraunati iz prethodne faze. Prema tome, u svakoj od faza se zadaje ukupno optereenje koje u njoj djeluje, odnosno potrebno je akumulirati optereenje iz svih prethodnih faza. Na ovaj nain, pri proraunu e svaka od faza biti optereena samo razlikom optereenja koja djeluje u okviru nje, a rezultati e odgovarati realnom ponaanju konstrukcije. Ovakva koncepcija omoguava znatno laki rad pri zadavanju potrebnog optereenja po fazama. Sve prethodno reeno pojasniti emo na primjeru jedne proste jednakopodijeljeno optereenje iz faze u fazu poveava za po 2 kN/m. grede ije se
251 Iako ovaj primjer nema mnogo smisla u inenjerskoj praksi, odabrali smo ga, da bi to slikovitije objasnili nain rada programa. Pri proraunu e se dobiti slijedei rezultati. I-va Faza: M1 = q1 * l2 / 8 = (- 3) * 82 / 8 = -24 kNm II-ga Faza: III-ca Faza: M2 = (q2 - q1) * l2 / 8 + M1 = [- 5 ( -3)] * 82 / 8 + (-24) = -40 kNm M3 = (q3 q2) * l2 / 8 + M2 = [- 7 ( -5)] * 82 / 8 + (-40) = -56 kNm
Isto vai i za utjecaje od vl. teine. Naime, kako je programom omogueno automatsko izraunavanje optereenja od djelovanja vl. teine (vidi poglavlje 3.2.1), a lista sluajeva optereenja je zajednika za sve faze graenja, to ovakva koncepcija nee dovesti do njenog viestrukog rada u okviru svake od faza. Uzeti emo opet za primjer prikazanu prostu gredu, pravokutnog poprenog presjeka od betona, b/d=20/40cm. Zahtjev za automatsko izraunavanja optereenja od vlastite teine, u okviru istog sluaja optereenja, praktino e znaiti da je u okviru svake od faza, greda optereena jednakopodijeljenim optereenjem g = 0,2 * 0,4 * 25 = 2 kN/m. I-va Faza: M1 = g1 * l2 / 8 = (- 2) * 82 / 8 = -16 kNm II-ga Faza: III-ca Faza: M2 = (g2 - g1) * l2 / 8 + M1 = [- 2 ( -2)] * 82 / 8 + (-16) = -16 kNm M3 = (g3 g2) * l2 / 8 + M2 = [- 2 ( -2)] * 82 / 8 + (-16) = -16 kNm
Znai, u okviru svake od faza, vlastita teina e djelovati samo jedanput.
3.1.13.1
Definiranje faza graenja
Izborom naredbe Faze graenja, koja se nalazi u okviru padajueg menija Konstrukcija, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje faza graenja U prikazanoj listi, koja se nalazi u lijevom djelu dijalog box-a, svaka od definiranih faza je odreena svojim rednim brojem (kolona N) i nazivom (kolona Faze graenja). Naziv faze graenja se zadaje jednostavnim klikom mia na dano polje i unosom eljenog sadraja sa tipkovnice
252 Pomou naredbenog polja Dodaj se vri ubacivanje u listu nove faze, sa rednim brojem koji je za jedan vei od do tada posljednjeg u listi. Pri dodavanju nove faze moe se iskoristiti i mogunost kreiranja nove faze koja ima potpuno iste sadraj kao i neka od ranije definiranih. Naime, ako check box Sa kopiranjem postavite na ukljueno stanje (u malom kvadratu treba da je postavljen simbol ), tada e novo dodana faza imati potpuno isti sadraj kao i faza koji je bila aktivna, neposredno prije aktiviranja naredbenog polja Dodaj. Check box Sa kopiranjem je po default-u postavljen na ukljueno stanje, obzirom da u najeim sluajevima u praksi, nova faza graenja pored novih, sadri i sve elemente iz prethodne faze. U sluaju kada je check box Sa kopiranjem iskljuen, naredbeno polje Dodaj e raditi kao i u ostalim dijalog box-ovima, odnosno bit e otvorena nova (prazna) faza graenja. Naredbeno polje Brii radi kao i u ostalim dijalog box-ovima, pri emu u sluaju da za brisanje odaberete fazu sa entitetima koji se pojavljuju samo u njoj, program e dati odgovarajue upozorenje.
Izbor naredbenog polja OK e dovesti do brisanja odabrane faze, pri emu e iz modela biti uklonjeni svi entiteti koji se pojavljuju samo u toj fazi. Naredbeno polje Cancel je predvieno za odustajanje od brisanja. Pomou naredbenih polja Gore i Dole omoguena je promjena redoslijeda faza u listi. Postupak se odvija tako to se prvo klikne u okviru reda u kojem se nalazi faza kojoj je potrebno promijeniti poloaj u listi, i potom aktivira odgovarajui gumb. Izbor tekue faze se vri jednostavnim klikom mia na bilo koju poziciju list box-a, u okviru tog reda. Taj red postaje naznaen posebnom bojom, i na taj nain se oznaava koja je faza aktivna. Klikom na naredbeno polje OK, dijalog box nestaje sa zaslona, a na modelu se (ako postoje) postavljaju svi entiteti koji su pridrueni danoj fazi graenja. Svi entiteti koji se nadalje budu iscrtavali, bez obzira da li oni predstavljaju dio konstrukcije ili pak optereenja, bie pridruivani postavljenoj tekuoj fazi graenja.
Ikona za promjenu faze graenja

253 Na ikoni, pomou koje se aktivira naredba Promjena faze graenja, uvijek je ispisan i redni broj tekue faze graenja. Brza promjena tekue faze graenja, moe se postii i izborom iz zatvorene liste koja se otvara klikom mia preko strelice, koja se nalazi sa desne strane prikazane ikone.
Lista za brzu promjenu tekue faze graenja
3.1.13.2
Promjena faze graenja

Pomou naredbe Promjena faze graenja, imate mogunost da za proizvoljno odabrane entitete promijenite podatke koji ukazuju na njihovu pripadnosti pojedinim fazama. Izborom ove naredbe, ulazi se u standardnu proceduru odabiranja.
<0 odab.> Promjena Deselektiranje/<krAj>):
faze
graenja
Odabir
(Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/
Nakon zavrene selekcije, desni klik mia e oznaiti izbor podopcije krAj, nakon ega e se pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
254
Izgled dijalog box-a za definiranje podataka o pripadnosti odabranih entiteta pojedinim fazama Prikazani dijalog box ima isti izgleda kao i dijalog box za definiranje faza graenja. U ovom dijalog box-u se ne mogu dodavati i uklanjati faze, i on sadri onoliko redova, koliko je i definirano faza graenja. Postojanje simbola u koloni , ukazuje da li se odabrani entiteti nalaze u okviru dane faze ili ne. Uzastopni klik mia u okviru bilo koje pozicije reda, u kojoj su prikazani podaci za danu fazu, dovesti e do naizmjeninog postavljanja i uklanjanja indikatora . Postojanje indikatora oznaava da odabrani entiteti pripadaju danoj fazi. U sluaju da neki od odabranih entiteta pripada danoj fazi, a neki ne, tada e simbol imati sivi izgled .. Upravo ovakav izgled simbola ukazuje da se u danoj fazi ne nalaze svi odabrani entiteti, ve samo neki od njih. Ako klikom mia ne promijenite ovakav izgled simbola, to e znaiti da odabrani entiteti treba da zadre podatke o pripadnosti danoj fazi, kao i prije aktiviranja ove naredbe. Kada ste izvrili sve potrebne izmjene, aktivirajte komadno polja OK, nakon ega e dijalog box biti zatvoren, a program e za sve odabrane entitet aurirati podatke koji govore o njihovoj pripadnosti pojedinim fazama. Nain rada sa naredbama za definiranje faza graenja, objasniti emo na slijedea dva primjera. Primjer jednokatnog okvira Na praznom crteu, postaviti emo oba stupa i njegove leajeve.
255
U okviru tekue faze 1, postavljeni su stupovi i leajevi Sada emo pomou naredbe Faze graenja, prvo zadati ime fazi 1, a potom emo pomou naredbenog polja Dodaj dodati novu fazu.
Nova faza je dodana koritenjem opcije Sa kopiranjem Kako je check box Sa kopiranjem bio postavljen na ukljueno stanje, to e se u sastavu IIge faze nai svi prethodno postavljeni elementi iz faze 1.
256
Poetno stanje faze 2, u potpunosti odgovara sadraju faze 1 Docrtati emo gredu, podupira i njegov leaj.
Kako je tekua faza 2, to su postavljeni elementi konstrukcije pridrueni samo njoj. Pomou naredbe Faze graenja, dodati emo i treu fazu.
257
I trea faza je dodana koritenjem opcije Sa kopiranjem
Poetno stanje faze 3, u potpunosti odgovara sadraju faze 2 Kako je samo u okviru faze 3, potrebno ukloniti podupira i njegov leaj, to ga ne smijemo obrisati pomou naredbe Brisanje, jer bi na taj nain ovi elementi bili uklonjeni i iz faze 2. Zbog toga emo aktivirati naredbu Promjena faze graenja, i odabrati samo ova dva elementa konstrukcije. Nakon toga, otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
258
Na osnovu postavljenih simbola , jasno se vidi da oba odabrana entiteta pripadaju i fazi 2 i fazi 3. Znai, sada je potrebno prethodno odabrani podupira i njegov leaj, izbaciti samo iz faze 3
Jednostavnim klikom mia, u okviru bilo koje pozicije treeg reda, iz kolone e biti uklonjen simbol Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a na crteu emo imati eljeno stanje za tekuu fazu 3.
259
Definitivan izgled konstrukcije u treoj fazi Primjer proste grede spregnutog poprenog presjeka Na praznom crteu, postaviti emo gredu i njene leajeve. U okviru seta grede 1, definirati emo da je njen popreni presjek odreen geometrijom I profila, a da je materijal elik.
U okviru tekue faze 1, postavljena je elina greda I presjeka, i oba leaja Sada emo pomou naredbe Faze graenja, prvo zadani ime fazi 1, a potom emo pomou naredbenog polja Dodaj dodati novu fazu.
260
Nova faza je dodana koritenjem opcije Sa kopiranjem Kako je check box Sa kopiranjem bio postavljen na ukljueno stanje, to e se u sastavu IIge faze nai svi prethodno postavljeni elementi iz faze 1.
Poetno stanje faze 2, u potpunosti odgovara sadraju faze 1 Kako je sada potrebno promijeniti popreni presjek grede, tako da on postane spregnut samo u fazi 2, to ga ne smijemo promijeniti pomou naredbe Promjena setova (vidi poglavlje 3.3.1), jer bi na taj nain greda i u fazi 1 bila spregnuta, to svakako ne elimo. Takoer, ni brisanje postojee grede u fazi 2 ne bi rijeilo problem, jer bi u tom sluaju greda bila izbaena i iz faze 1. Zbog toga je potrebno aktivirati naredbu Promjena faze graenja, i odabrati samo gredu. Nakon toga, otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
261
Na osnovu postavljenih simbola , jasno se vidi da odabrana greda pripada i fazi 1 i fazi 2. Znai sada je potrebno odabranu gredu izbaciti samo iz faze 2.
Jednostavnim klikom mia, u okviru bilo koje pozicije drugog reda, iz kolone e biti uklonjen simbol Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a na crteu e se pojaviti samo leajevi koji pripadaju i I-oj i II-oj fazi.
262
U okviru faze 2, sada postoje samo leajevi Sada emo docrtati novu gredu, ali emo joj dodati novi set numerikih podataka. U okviru dodanog seta numerikih podataka broj 2, definirati emo spregnuti popreni presjek, koji se sastoji od elinog I profila i betonske ploe.
Kako je tekua faza 2, to je postavljena greda spregnutog poprenog presjeka pridruena samo njoj. Pomou naredbe Faze graenja, dodati emo i treu fazu.
263
I trea faza je dodana koritenjem opcije Sa kopiranjem
Poetno stanje faze 3 u potpunosti odgovara sadraju faze 2 Kako je sada potrebno promijeniti popreni presjek grede, tako da se betonskom djelu spregnutog presjeka smanji modul elastinosti, to emo ponovo aktivirati naredbu Promjena faze graenja, i odabrati samo gredu. Nakon toga, otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
264
Na osnovu postavljenih simbola , jasno se vidi da odabrana greda pripada i fazi 2 i fazi 3. Znai, sada je potrebno odabranu gredu izbaciti samo iz faze 3
Jednostavnim klikom mia, u okviru bilo koje pozicije treeg reda, iz kolone e biti uklonjen simbol Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a na crteu e se pojaviti samo leajevi koji pripadaju I-oj, II-oj i III-oj fazi.
265
U okviru faze 3, sada postoje samo leajevi Sada emo docrtati novu gredu, ali emo joj dodati novi set numerikih podataka. U okviru dodanog seta numerikih podataka broj 3, definirati emo spregnuti popreni presjek, koji u potpunosti odgovara setu broj 2, ali emo betonskoj ploi smanjiti modul elastinosti na potrebnu vrijednost.
Kako je tekua faza 3, to je postavljena greda spregnutog poprenog presjeka, sa smanjenim modulom elastinosti betona, pridruena samo njoj.
3.2
Optereenje
Sva optereenja, koja se u programu zadaju pomou naredbi iz padajueg menija Optereenje, pridruuju se tekuem sluaju optereenja. Pod sluajem optereenja se podrazumijeva stanje na modelu u kojem u jednom trenutku djeluje proizvoljan broj optereenja. Na statusnoj liniji, u donjem lijevom kutu zaslona, stalno je ispisana informacija o rednom broju i nazivu tekueg sluaja optereenja. Kako se u praksi esto ukazuje potreba za posebnim proraunom utjecaja uslijed djelovanja razliitih sluajeva optereenja (stalno,
266 korisno, izuzetno, itd.), to je u programu omogueno definiranje razliitih sluajeva optereenja. Od ovako definiranih osnovnih sluajeva optereenja, kasnije je mogue praviti proizvoljne kombinacije njihovog jednovremenog djelovanja. Za razliku od konstruktivnih elemenata, numeriki podaci o optereenjima se ne vode preko lista setova ve se svakom nacrtanom optereenju direktno pridruuje niz potrebnih numerikih podataka. Kako se optereenja u programu pamte preko intenziteta i pravca zadanog vektora djelovanja, to ovakva organizacija uvanja podataka omoguava da se u okviru naredbi za manipulaciju sa elementima crtea (kopiranje, ogledalo, rotacija, itd.), pored poloaja djelovanja optereenja, transformira i sam vektor koji odreuje smjer djelovanja optereenja.
Osno preslikavanje zadanog optereenja na lijevom kraju okvira, pomou naredbe Ogledalo, dovelo je do slike u zrcalu i samih vektora djelovanja optereenja Za sva optereenja vai princip superpozicije, odnosno istorodna optereenja se mogu meusobno preklapati pod uvjetom da im se ne poklapa pravac djelovanja vektora optereenja. Pod istorodnim optereenjem podrazumijevamo dva povrinska, dva linijska ili pak dva tokasta optereenja.
Superpozicijom dva tokasta optereenja, omogueno je istovremeno djelovanje i horizontalne i vertikalne sile u istom voru
267 U sluaju da se pored poloaja zadanog optereenja, poklapa i pravac vektora njihovog djelovanja, nee doi do superpozicije optereenja, ve e postojee optereenje biti zamijenjeno novozadanim.
Zadavanje novog optereenja preko postojeeg, koje ima isti pravac vektora djelovanja, dovelo je do zamjene na tom djelu postojeeg, sa novo zadanim optereenjem. Pored standardnih optereenja silama i momentima, koji mogu djelovati na povrinama, du zadane linije, ili pak u zadanoj toki na modelu, programom se mogu analizirati i temperaturni utjecaji u ploastim i grednim elementima, utjecaji od pokretnog optereenja, pomaci leajeva, i utjecaji od prednaprezanja. Napomena: Povrinska, linijska i tokasta optereenja se na crteu prikazuju odgovarajuim grafikim simbolima, u vidu strelica. Veliinu ovih strelica moete sami podeavati pomou slijedeih funkcijskih tipki: F9 Uzastopni klik mia na ovaj funkcijski gumb dovodi do poveanja strelica kojima je na crteu predstavljeno tokasto optereenja. F10 Uzastopni klik mia na ovaj funkcijski gumb dovodi do poveanja strelica kojima je na crteu predstavljeno linijsko optereenja. F11 Uzastopni klik mia na ovaj funkcijski gumb dovodi do poveanja strelica kojima je na crteu predstavljeno povrinsko optereenja. Jednovremeni pritisak na gumb Alt, i jedan od gore navedenih funkcijskih gumba, dovodi do suprotnog efekta, odnosno do smanjenja simbola strelica za dani tip optereenja. Funkcijski gumb F12 je predvien za ponitavanje prethodno provedenih skaliranja, i povratak na programski definiranu default veliinu strelica.
268
3.2.1
Definiranje sluajeva optereenja
Izborom naredbe Sluajevi optereenja koja se nalazi u okviru padajueg menija Optereenje, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Osnovni izgled dijalog box-a za definiranje sluajeva optereenja U prikazanoj listi, svaki od definiranih sluajeva optereenja je odreen svojim rednim brojem (kolona N), nazivom (kolona Naziv) i indikatorom (kolona g), koji ukazuje na to da li e u zadani sluaj optereenja biti ukljuena i vlastita teina ili ne. Ime optereenja se zadaje jednostavnim klikom mia na dano polje i unosom eljenog naziva sa tipkovnice. Uzastopni klik mia na polje u okviru kolone g e dovesti do naizmjeninog postavljanja i uklanjanja indikatora . Postojanje indikatora oznaava da e za dani sluaj optereenja biti unijeta i vlastita teina modela. Vlastita teina ploa i zidova se rauna kao umnoak zadane specifine teine pridruenog materijala, i njene debljine: g = * d, dok se za grede rauna iz izraza: g = * A1 , gdje je A1-povrina poprenog presjeka grede. Ako se za specifinu teinu nekog elementa zada vrijednost nula, vlastita teina tog elementa nee biti uraunata bez obzira na postojanje indikatora . Pomou naredbenog polja Dodaj se vri ubacivanje u listu novog sluaja optereenja, sa rednim brojem koji je za jedan vei od do tada posljednjeg u listi. Pri dodavanju novog sluaja optereenja se moe iskoristiti i mogunost kreiranja novog sluaja optereenja koji ima potpuno iste podatke kao i neki od ranije definiranih. Naime, ako check box Sa kopiranjem postavite na ukljueno stanje (u malom kvadratu treba biti postavljen simbol ), tada e novo dodati sluaj optereenja imati potpuno iste podatke kao i sluaj optereenja koji je bio aktivan, neposredno prije aktiviranja naredbenog polja Dodaj. Pored naziva, i stanja parametra g, novo dodanom sluaju optereenja e na crteu biti pridruena i sva optereenja koja su definirana u okviru ranije kreiranog sluaja optereenja. Ovakva mogunost dodavanja novih sluajeva optereenja, preslikavanjem postojeih, ima primjenu kada je malim izmjenama na postojeem sluaju optereenja mogue lako kreirati novi. U sluaju kada je check box Sa kopiranjem iskljuen, naredbeno polje Dodaj e raditi kao i u ostalim dijalog box-ovima, odnosno bie otvoren novi (prazan) sluaj optereenja. Naredbeno polje Brii radi kao i u ostalim dijalog box-ovima, pri emu u sluaju da za brisanje odaberete neki sluaj optereenja koji nije prazan (postojanje markera u koloni oznaava da dani sluaj na crteu ima pridruena i neka od optereenja), program e dati upozorenje:
269
Izbor naredbenog polja Yes e dovesti do brisanja odabranog sluaja optereenja, pri emu e i sa crtea biti uklonjena sva optereenja koja su mu ranije pridruena, dok je naredbeno polje No predvieno za odustajanje od brisanja. Pomou naredbenih polja Gore i Dolje omoguena je promjena redoslijeda optereenja u listi. Postupak se odvija tako to se prvo klikne u okviru reda u kojem se nalazi optereenje kojem je potrebno promijeniti poloaj u listi, i potom aktivira odgovarajui gumb. Izbor aktivnog (tekueg) sluaja optereenja se vri jednostavnim klikom mia na bilo koju poziciju list box-a u okviru tog reda. Taj red postaje naznaen posebnom bojom, i na taj nain se oznaava koji je sluaj optereenja aktivan. Klikom na naredbeno polje OK, dijalog box nestaje sa zaslona, na statusnoj liniji se ispisuje redni broj i naziv tekueg sluaja optereenja, a na modelu se (ako postoje) iscrtavaju optereenja koja su pridruena danom sluaju optereenja. Sva optereenja koja se nadalje budu iscrtavala, bie pridruivana postavljenom tekuem sluaju optereenja.
Promjena tekueg sluaja optereenja se moe vriti i iz zatvorene liste, koja se nalazi u prostoru predvienom za ikone. Promjena tekueg sluaja optereenja preko ove liste, moe se vriti transparentno, odnosno za vrijeme izvravanja drugih naredbi. Ako se promjena tekueg sluaja optereenja vri tijekom procedure postavljanja nekog od optereenja, tada e dano optereenje biti pridrueno sluaju optereenja koji je bio tekui neposredno prije njegovog postavljanja. U prikazanoj listi koja se otvara klikom mia na strelicu sa njene desne strane, pored svih definiranih sluajeva optereenja, na prvom mjestu nalaziti e se i stavka 0. Ukupno optereenje.
270
Postavljanjem za tekui sluaj ukupno optereenje, na crteu e biti prikazana sva optereenja koja su definirana na modelu Kada je za tekui sluaj postavljeno ukupno optereenje, neete moi da definirate nova optereenja jer se ne bi znalo kom sluaju optereenja treba da budu pridruena. Uloga postavljanja ukupnog optereenja za tekue je da se prekontroliraju svi zadani podaci o optereenju i da se eventualno promjene. Promjena sluaja optereenja se moe vriti i pomou ikona, koje su u toolbaru postavljene sa desne strane liste za izbor sluaja optereenja.
Ikone za promjenu sluaja optereenja Klikom mia preko ove ikone se bira slijedei sluaj optereenja sluaj optereenja koji se u listi nalazi iza tekueg sluaja Klikom mia preko ove ikone se bira prethodni sluaj optereenja sluaj optereenja koji se u listi nalazi ispred tekueg sluaja
271 Ova opcija se najee koristi kada se u modulu za obradu rezultata vri kontrola utjecaja po sluajevima optereenja.
3.2.2
Definiranje kombinacija optereenja
Ako kreirani model elite da proraunavate po teoriji II-og reda, u modulu za obradu rezultata neete moi praviti linearne kombinacije od rezultata dobivenih za osnovne sluajeve optereenja, koji su izraunati po teoriji II-og reda. Zbog toga je i u ovom modulu napravljena naredba za definiranje kombinacija jednovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja. U sluaju da zahtijevate proraun modela po teoriji I-og reda, sve eventualno zadane kombinacije u ovom modulu, e pri proraunu biti ignorirane, odnosno proraun e biti proveden samo za zadane osnovne sluajeve optereenja, a definirane kombinacije e biti samo prenete u modul za obradu rezultata prorauna. Izborom naredbe Kombinacije optereenja, koja se nalazi u okviru padajueg menija Optereenje, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje kombinacija optereenja U donjem list box-u, su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, koji su do trenutka ulaska u dijalog box kreirani. Iz ovoga proizlazi zakljuak, da ovu naredbu treba aktivirati tek kada se definiraju svi osnovni sluajevi optereenja. Uloga donjeg list box-a e biti objanjena malo kasnije, kada budemo objanjavali nain automatskog kreiranja moguih kombinacija, dok gornji list box slui za pojedinano definiranje kombinacija. Pojedinano definiranje kombinacija Gornji list box sadri onoliko kolona, koliko je i osnovnih sluajeva optereenja do tada zadano. Naredbeno polje Dodaj slui za dodavanje nove kombinacije u listu, i radi po istom principu kao i u ostalim dijalog box-ovima, dok je pomou naredbenog polja Brii omogueno izbacivanje iz liste odabrane kombinacije. Naredbena polja Gore i Dolje slue za promjenu poloaja trenutano odabrane kombinacije u listi.
272
Dio dijalog box-a predvien za prikaz kreiranih kombinacija Kombinacija jednovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja se definira u okviru jednog reda i to tako to se u kolonama uz osnovne sluajeve optereenja, koji ulaze u kombinaciju, zadaju vrijednosti multiplikatora (multiplikator se ne moe zadati jedino za sluajeve optereenja rezervirane za konstruiranje utjecajne linije, jer se oni ne mogu ukljuiti ni u jednu kombinaciju). Naime, u kombinaciju e ui sva osnovna optereenja za koja su zadani multiplikatori, i to tako to e intenziteti svih optereenja u okviru izabranih osnovnih sluajeva, biti pomnoena zadanim multiplikatorima. Na osnovu zadanih vrijednosti multiplikatora program sam generira naziv kombinacije ali ga Vi svakako moete naknadno promijeniti ureivanjem postavljene vrijednosti u koloni Naziv.
Na osnovu zadanih multiplikatora, program je sam generirao naziv kombinacije U sluajevima kada ima veliki broj osnovnih sluajeva optereenja, list box e biti uzak da jednovremeno prikae sve kolone koje odgovaraju svim zadanim osnovnim sluajevima optereenja. Tada se pomou horizontalne scroll trake, koja se nalazi u dnu ovog list box-a, moe mijenjati tekui prikaz kolona u horizontalnom smislu.
273 Automatsko definiranje kombinacija Kako u realnim sluajevima u praksi, broj osnovnih sluajeva optereenja moe biti jako veliki, samim tim i broj svih potrebnih kombinacija njihovog jednovremenog djelovanja, moe biti takav da je za njihovo pojedinano definiranje potrebno puno vremena. Da bi Vam to je mogue vie olakali posao, razvili smo postupak kojim se prilino jednostavno mogu automatski definirati sve potrebne kombinacije. U donjem list box-u, su za svaki od osnovnih sluajeva optereenja, predviene i tri kolone u kojima se zadaju parametri koji e odrediti dalji tok automatskog definiranja kombinacija. U koloni St (Status), klikom mia se u okviru svakog od redova, naizmjenino postavlja i uklanja simbol . Ako je u koloni St postavljen simbol , to znai da e dano optereenje ui u sve kombinacije koje se budu automatski kreirale. Ako je polje prazno, to znai da e dano optereenje ui samo u odreene kombinacije, prema uvjetima koje mu korisnik bude zadao. Status neete moi da mijenjate jedino za sluajeve optereenja rezervirane za konstruiranje utjecajne linije (za ovakva optereenja e cio red podataka biti zamrznut, odnosno neaktivan za rad). U koloni A. (Alternativno) se definira karakter svakog sluaja optereenja. Naime, ako je u ovoj koloni postavljen simbol , to znai da je dano optereenje alternativnog karaktera i da e se pri generiranju kombinacija uzimati i sa pozitivnim i sa negativnim znakom. S obzirom da se na ovaj nain poveava broj moguih kombinacija, programom je uvedeno ogranienje da se za maksimalno 10 sluajeva optereenja moe zadati alternativno djelovanje. Ispod ovog list box-a se ispisuje informacija o ukupnom broju kombinacija koje je u tom trenutku mogue kreirati.
Zadavanjem uvjeta da prvi sluaj treba ui u sve kombinacije, broj moguih kombinacija je smanjen sa 31 na 16 Ovaj broj kombinacija zavisi od broja osnovnih sluajeva optereenja, i prije postavljanja bilo kakvih uvjeta, on e biti izuzetno veliki, jer je proiziao iz kombinacije svaki sa svakim. Meutim, kako optereenja, koja se koriste pri analizi graevinskih konstrukcija, imaju i odreeni logiki smisao, odnosno odgovaraju i odreenim prirodnim pojavama, to se lako moe zakljuiti koja optereenja mogu da istovremeno djeluju, a koja ne. Ako na primjer u jednom sluaju optereenja analiziramo utjecaje od vjetra kada djeluje s lijeva na desno, a u drugom s desna na lijevo, jasno da ova dva optereenja ne mogu djelovati istovremeno. Ovakvih primjera ima mnogo u praksi, i oni ponekad proizlaze i iz samih standarda za analizu optereenja.
274 Iz svega prethodno reenog, proizlazi da bi bilo potrebno da svakom od osnovnih sluajeva optereenja jasno naznaimo, koja ostala optereenja ne mogu istovremeno djelovati sa njim, i tako smanjimo broj moguih kombinacija. Ovi uvjeti se postavljaju tako to se prvo klikom mia u okviru reda u kojem se nalazi sluaj optereenja za koji elimo da postavimo uvjete, on postavi za trenutano aktivan, a potom aktivira naredbeno polje Ne kombiniraj sa.
Izgled dijalog box-a za postavljanje uvjeta pri kombiniranju Da bi se uope otvorio ovaj dijalog box, uvjet je da za dano optereenje nije u okviru kolone St postavljen simbol , koji oznaava da dano optereenje ulazi u sve kombinacije. U listi su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, pri emu su zelenim simbolom sa lijeve strane liste, posebno markirani oni sluajevi kojima je u koloni St postavljen simbol . Ovako postavljeni simboli jasno ukazuju da ta optereenja ulaze u sve kombinacije, te ne mogu biti obuhvaena ovim uvjetima. Posebnim uvjetima za kombiniranje, nee biti mogue obuhvatiti ni sluaj optereenja za koji je otvoren dijalog box za postavljanje uvjeta (ispred reda u kojem je sadrano ovo optereenje e stajati strelica ), a takoer i sluaj optereenja rezerviran za konstruiranje utjecajne linije. Za sva ostala optereenja, (optereenja koja nisu markirana sa lijeve strane liste ni jednim od prethodno opisanih simbola), moete postavljati uvjete, odnosno moete odabrati, koja od njih ne mogu djelovati istovremeno sa optereenjem za koje se postavljaju uvjeti. Klikom mia preko optereenja u listi, koje ne moe djelovati jednovremeno sa optereenjem za koje se definira ovaj tip podataka, bie postavljen simbol . Deselektiranje ranije odabranog sluaja optereenja, vri se ponovnim klikom mia preko njegovog imena, nakon ega e biti uklonjen simbol ..
275
Simbol oznaava da se ne moe kreirati kombinacija jednovremenog djelovanja etvrtog i petog sluaja optereenja. Kada ste odabrali sva optereenja koja ne mogu djelovati istovremeno sa optereenjem za koje se postavljaju uvjeti, aktivirajte naredbeno polje OK, nakon ega e ovaj dijalog box biti zatvoren, a u osnovnom dijalog box-u ove naredbe, e biti ispisan novi broj moguih kombinacija, koji sada odgovara novo postavljenim uvjetima.
Na osnovu postavljenih uvjeta za kombiniranje, dobiven je novi broj moguih kombinacija (12) esto se deava da se optereenja koja uvijek djeluju istovremeno analiziraju u razliitim sluajevima. Da bi se smanjio broj kombinacija pri generiranju, omogueno je da se za svaki sluaju optereenja definira sa kojim optereenjima uvijek djeluje istovremeno, odnosno sa kojim optereenjima uvijek ulazi u kombinacije. Ovi uvjeti se postavljaju u okviru dijalog box-a koji se otvara aktiviranjem naredbenog polja Uvijek kombiniraj sa. Napominjemo da je prije aktiviranja ovog naredbenog polja neophodno da se klikom mia preko odgovarajueg reda u listi, za tekui postavi sluaj optereenja za koji se zadaju uvjeti.
276
Izgled dijalog box-a za postavljanje uvjeta pri kombiniranju U listi su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, pri emu je tekui sluaj (sluaj optereenja za koji se definiraju uvjeti) obiljeen strelicom . Klikom mia preko optereenja u listi, vri se izbor onih optereenja koja djeluju istovremeno sa tekuim i ispred njihovog imena e biti postavljen odgovarajui simbol . Istim simbolom su obiljeena i optereenja kojima je ranije zadano da ulaze u sve kombinacije, to ukazuje da se tekui sluaj ne moe nai u kombinaciji bez ovih optereenja. Deselektiranje optereenja se vri ponovnim klikom mia, to dovodi do uklanjanja simbola, s tim to se ne mogu deselektirati optereenja koja ulaze u sve kombinacije.
Simbol ukazuje da drugi i trei sluaj optereenja uvijek djeluju istovremeno Aktiviranjem naredbenog polja OK tekui dijalog box se zatvara, a u osnovnom dijalog boxu ove naredbe se ispisuje novi broj moguih kombinacija, koji odgovara postavljenim uvjetima.
277
Na osnovu postavljenih uvjeta dobiven je novi broj moguih kombinacija Prije nego to od programa budete zahtijevali, da prema postavljenim uvjetima za kombiniranje, automatski kreira kombinacije, potrebno je i da zadate odgovarajue multiplikatore u koloni Koef (Koeficijent). Program, po default-u, svim osnovnim sluajevima optereenja, za vrijednost ovih koeficijenata usvaja vrijednost 1.0, ali svakako da je potrebno da za svaki od osnovnih sluajeva optereenja zadate stvarnu vrijednost multiplikatora sa kojim e ono ui u kombinacije. U sluaju da za neko od optereenja zadane vrijednost multiplikatora 0, to e znaiti da ono ne ulazi ni u jednu kombinaciju bez obzira na to da li ste ih izuzeli ili ne, uvjetima u okviru drugih optereenja. Za sam postupak automatskog kreiranja svih moguih kombinacija, potrebno je aktivirati naredbeno polje Generiranje kombinacija, nakon ega e program automatski popuniti gornji list box sa svim trenutano moguim kombinacijama, potujui pri tom sve prethodno postavljene uvjete. Pri ovakvom automatskom kreiranju, program e i svakoj od kombinacija programski odrediti naziv u kojem su sadrani redni brojevi svih osnovnih sluajeva optereenja koja ulaze u danu kombinaciju, kao i intenziteti zadanih multiplikatora. Sve ovako kreirane kombinacije e biti potpuno ravnopravne sa pojedinano kreiranim, odnosno u okviru svake od njih ete moi izvriti korekciju bilo kog od podataka. U sluaju da u gornjem list box-u ve postoje prethodno kreirane kombinacije, program e dati upozorenje i zahtijevati da odredite dalji tok ove naredbe.
Izbor naredbenog polje Zamjeni e dovesti do zamjene postojeih, sa novo kreiranim kombinacijama, naredbeno polje Dodaj e sauvati stare kombinacije i na kraj liste dodati novo kreirane, dok e komadno polje Cancel oznaiti odustajanje od akcije automatskog kreiranja kombinacija.
278
Izgled dijalog box-a sa automatski kreiranim kombinacijama
3.2.3
Povrinsko optereenje
Aktiviranjem naredbe Povrinsko optereenje, ulazi se u standardnu proceduru iscrtavanja proizvoljne polilinije, koja e odrediti konturu povrine na kojoj djeluje optereenje.
Prva toka povrinskog optereenja (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>): Napominjemo da se pri iscrtavanju polilinije moe zadati i zakrivljena (evoluirana) povrina po kojoj djeluje optereenje. To se moe postii, ili izborom toaka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan razvijeni oblik neke od 3D povrine, ili pak ako se pomou podopcije Kontura, odabere kontura neke od 3D povrine na modelu. Nakon unosa polilinije koja odreuje konturu ravne ili 3D povrine, program e automatski otvoriti dijalog box za definiranje numerikih podataka o povrinskom optereenju.
279
Izgled dijalog box-a za definiranje numerikih podataka o povrinskom optereenju Intenzitet optereenja Numeriki podaci o povrinskom optereenju su odreeni intenzitetom i pravcem vektora njegovog djelovanja. Kako optereenje u opem sluaju ne mora biti jednako podijeljeno, ve proizvoljno trapezno, to se njegov intenzitet definira putem ordinata u tri nekolinerane toke sa zadane konture. U gornjem lijevom kutu dijalog box-a, u tri edit box-a u koloni T, moe se vriti izbor toaka sa konture, a u tri edit box-a u koloni q, zadaju se intenziteti optereenja u tim tokama.
Dio rezerviran za definiranje intenziteta u tri nekolinearne toke sa zadane konture
280 Postavljanjem check box-a 2D prikaz na ukljueno stanje, u centralnom djelu dijalog box-a, 3D prikaz cijelog modela e biti zamijenjen crteom zadane konture na kojoj djeluje povrinsko optereenje.
Na crteu se sada jasno vidi numeracija toaka, sa zadane konture Nakon zadavanja intenziteta u tri proizvoljno odabrane nekolinearne toke sa konture, postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa 3D prikaz, umjesto konture, opet ete na crteu dobiti prikaz prostornog modela konstrukcije.
Iz sadraja crtea, jasno se vidi zadana trokutna promjena intenziteta optereenja U najeim sluajevima u praksi kada je potrebno zadati jednako podijeljeno optereenje, tada ne morate voditi rauna o postavljenim podacima u koloni T, ve je dovoljno samo u
281 prvom edit box-u, u koloni q, zadani eljenu vrijednost. Nakon toga, program e automatski i ostalim tokama na konturi pridruiti istu vrijednost.
Zadavanje vrijednosti u prvom edit box-u, u koloni q, dovelo je do definiranja jednako podijeljenog optereenja Pravac djelovanja vektora optereenja Podaci o pravcu djelovanja vektora optereenja e biti dostupni za promjenu tek nakon zadavanja intenziteta optereenja. Zadani intenzitet optereenja, program po default-u usmjerava u pravcu lokalne Z osi, a nizom podataka koji se nalaze u lijevom djelu dijalog boxa, moete zadani potpuno proizvoljan pravac djelovanja vektora optereenja.
Dio dijalog box-a rezerviran za odreivanje pravca vektora djelovanja optereenja

282 Nain na koji ete zadati pravac vektora djelovanja optereenja odreen je postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje. Lokalni koordinatni sustav Vektor djelovanja optereenja se postavlja u pravcu jedne od lokalnih osi zadane povrine po kojoj djeluje optereenje. Kada je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada su za promjenu dostupna i tri prekidaa X, Y i Z kojima se odreuje, u pravcu koje lokalne osi e biti usmjeren vektor optereenja. Lokalni kooridnatni sustav povrinskog optereenja je potpuno isti kao i za ostale povrinske elemente u programu, odnosno on u potpunosti odgovara lokalnom koordinatnom sistemu za izbor toaka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazana dana ravnina. Znai, lokalna X i Y os svake od povrine lei u ravnini same povrine, dok je lokalna Z os u pravcu normale na ravninu povrine. Globalni koordinatni sustav Vektor djelovanja optereenja se postavlja u pravcu jedne od globalnih osi cijelog modela. Kada je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada su za promjenu dostupna i tri prekidaa X, Y i Z kojima se odreuje, u pravcu koje globalne osi e biti usmjeren vektor optereenja. Proizvoljni vektor Vektor djelovanja optereenja se postavlja u pravcu proizvoljno usmjerenog vektora. Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, imate mogunost da aktivirate naredbeno polje Vektor, i da izborom dvije proizvoljne toke sa crtea odredite smjer djelovanja vektora optereenja. Aktiviranjem ovog naredbenog polja, program e privremeno zatvoriti dijalog box i sa naredbene linije zahtijevati da odredite prvo poloaj poetne, a potom i krajnje toke vektora djelovanja optereenja. Prva toka: Druga toka: Nakon izbora druge toke, program e se vratiti u dijalog box za definiranje numerikih podataka o optereenju, i u edit box-ovima X=, Y= i Z= ispisati normirane vrijednosti zadanog vektora.
283
Dio predvien za ispis vrijednosti normiranog vektora optereenja Prikazani podaci o normiranom vektoru se ne mogu direktno mijenjati u dijalog box-u, ve oni slue samo kao informacija o zadanom pravcu vektora optereenja. Wizard Pored svih prethodno opisanih mogunosti, program nudi i mogunost lakog definiranja optereenja prouzroenog raznim fizikim pojavama kao to su: snijeg, voda, tlak, itd. Ova opcija e imati naroitu primjenu u sluaju zadavanja evaluirane, ili pak cilindrine povrine, po kojoj djeluje optereenje. Ako prekida Wizard postavite na ukljueno stanje, tada imate mogunost da izborom naredbenog polja otvorite poseban dijalog box za definiranje nekih uobiajenih optereenja.
Dijalog box za definiranje standardnih optereenja na ravnim povrinama

284 Procedura zadavanja optereenja je ista kao i na evaluiranim povrinama, o emu e biti vie rijei u slijedeem poglavlju. Jedina razlika je u tome to se na ravnim povrinama ne moe zadati optereenje od vjetra. Tipovi optereenja koji se mogu definirati na ravnim povrinama su: teina konstrukcije, optereenje od snijega, tlak plina, tlak vode i tlak zemlje. Grafika kontrola Desni dio dijalog box-a, rezerviran je za kontrolu unesenih podataka o povrinskom optereenju.
Dio dijalog box-a predvien za grafiku kontrolu zadanih podataka Sa tri naredbena polja koja se nalaze ispod prostora predvienog za crte, imate mogunost da utiete na sadraj crtea. Oni rade kao prekidai, odnosno mogu biti postavljeni na ukljueno odnosno iskljueno stanje. Komadna polja 2D prikaz i 3D prikaz, rade kao dva vezana prekidaa, i izborom jednog od njih se dobiva ili 3D crte, ili pak ravninski prikaz konture zadanog povrinskog optereenja, sa obiljeenim tokama sa konture. Naredbeno polje Konstrukcija je dostupno za promjenu samo ako je na ukljueno stanje postavljeno naredbeno polje 3D prikaz. Ako je ovaj prekida postavljen na iskljueno stanje tada e na crteu biti prikazano samo optereenje koje se trenutano postavlja, a ako je postavljan na ukljueno stanje na crteu e biti prikazani i svi konstruktivni elementi modela.
285
Postavljanje prekidaa Konstrukcija, na iskljueno stanje, dovelo je do uklanjanja konstrukcije sa crtea Naredbena polja uz desnu ivicu dijalog box-a e takoer biti dostupna samo ako je prekida 3D prikaz postavljen na ukljueno stanje. Ona rade kao prekidai i imaju potpuno isti smisao i ulogu kao i istoimene naredbe u padajuem meniju prozora 3D pogled. Aktiviranjem komadnog polja OK naredba e biti zavrena, a zadani numeriki podaci e biti pridrueni nacrtanoj povrine po kojoj djeluje optereenje. Grafiki simboli na crteu U prozoru 3D pogled, zadano povrinsko optereenje se prikazuje u stvarnom izgledu sa pravim poloajem i smjerom strelica. Kako je razmak strelica odreen rastojanjem u milimetrima (vidi poglavlje 3.5.1), to se moe desiti da iscrtavanje povrinskog optereenja u prozoru 3D pogled traje dugo, ukoliko je tekue mjerilo malo (vidi poglavlje 3.5.2), a povrina po kojoj djeluje optereenje velika. U takvim sluajevima je potrebno ili pomou naredbe Parametri poveati razmak strelica, ili pak pomou naredbe Funkcionalnost poveati tekue mjerilo. Napominjemo da je u proceduri odabiranja, pored konture, mogue odabrati i same simbole strelica. U prozoru 2D pogled, povrinsko optereenje se uvijek predstavlja samo rafiranom konturom zadane povrine po kojoj djeluje. Postavljanjem prekidaa Intenzitet na ukljueno stanje, u okviru naredbe Vidljivost, imate mogunost da u prozoru 2D pogled, vizualno sagledate zadani intenzitet povrinskog optereenja. Napomena: Ako pri zadavanju povrinskog optereenja, pomou podopcije Kontura sa naredbene linije, odabere vie kontura, tada ete u dijalog box-u moi da svim odabranim konturama dodijelite samo jednako podijeljeno optereenje.
3.2.3.1 Povrinsko optereenje na evaluiranim povrinama

Sva prethodno iznesena objanjena vae kako za ravne, tako i za evaluirane povrine. Jedina razlika je u tome, da li e napadne toke zadanog povrinskog optereenja
286 djelovati po ravnoj ili zakrivljenoj povrini. Pored svih prethodno opisanih mogunosti, program nudi i mogunost lakog definiranja optereenja na evaluiranim povrinama, uslijed raznih fizikih pojava kao to su: snijeg, voda, tlak, itd.
Prekida Wizard je predvien za generiranje optereenja uslijed raznih fizikih pojava Prekida Wizard nee biti aktivan samo ako ste za povrinu po kojoj djeluje optereenje, zadali spiralnu zakrivljenu povrinu, za koju zbog njene specifine geometrije nije mogue automatski generirati optereenja, uslijed raznih fizikih pojava. Ako prekida Wizard postavite na ukljueno stanje, tada imate mogunost da izborom naredbenog polja otvorite poseban dijalog box za definiranje nekih uobiajenih optereenja na zakrivljene povrine.
287
Dijalog box za definiranje standardnih optereenja na evoluiranim povrinama U zavisnosti od oblika 3D povrine, i odabranog tipa optereenja, program ima mogunost da sam izgenerira optereenje na zadanoj 3D povrini. Podaci o zadanom optereenju se definiraju uvijek u odnosu na cijelu figuru dane 3D povrine, bez obzira na to to se zadana 3D povrina po kojoj djeluje optereenje moe nalaziti samo na jednom djelu cijele figure.
Ulazni podaci o zadanom optereenju, definiraju se u odnosu na cijelu figuru dane 3D povrine, bez obzira na to to e ono djelovati samo na zadanom djelu povrine. Izbor jednog od programom predvienih optereenja se vri u lijevom djelu dijalog box-a, postavljanjem na ukljueno stanje odgovarajueg prekidaa. U zavisnosti od izabranog tipa povrine, na slici u desnom djelu dijalog box-a se prikazuje izgled cijele 3D povrine i priroda odabranog tipa optereenja. Oblik 3D povrine se prikazuje shematski i ima uvijek isti oblik bez obzira na eventualno zarotirani poloaj zadane 3D povrine u prostoru. Programom su predvieni slijedei tipovi optereenja:
288 Teina konstrukcije Ovaj tip optereenja se moe zadani za: kupolu, stoac i svod. Optereenje se definira zadavanjem samo jednog podatka g=. Vektor djeluje u pravcu negativne globalne Z osi i ima konstantnu vrijednost u svim tokama zadane povrine. Ovo optereenje u potpunosti odgovara zadanom optereenju u glavnom dijalog box-u kada se zada jednako podijeljeno optereenje u pravcu globalne Z osi.
Kupola Snijeg
Stoac
Svod
Ovaj tip optereenja se moe zadati za: kupolu, stoac i svod. Optereenje se definira zadavanjem samo jednog podatka s=. Vektor djeluje u pravcu negativne globalne Z osi i u svakoj toki na povrine ima razliiti intenzitet koji se proraunava iz zadane vrijednosti optereenja po projekciji, i nagiba dane toke na povrine.
Kupola Tlak
Stoac
Svod
Ovaj tip optereenja se moe zadati za: kupolu, stoac i svod. Optereenje se definira zadavanjem samo jednog podatka t=. Vektor djeluje u pravcu normale na 3D povrinu i ima konstantnu vrijednost u svim tokama zadane povrine. Ovo optereenje u potpunosti odgovara zadanom optereenju u glavnom dijalog box-u, kada se zada jednako podijeljeno optereenje u pravcu lokalne Z osi.
Kupola Voda
Stoac
Svod
Pritisak vode se moe zadati na: kupoli, stocu, svodu i cilindru. Ovo optereenje uvjetno zovemo optereenje vodom, ali se ono svakako moe primijeniti i na bilo koju drugu tekuinu. Optereenje se definira zadavanjem podatka h= koji predstavlja globalnu Z koordinatu na
289 kojoj se nalazi gornji nivo tekuine i podatka = koji predstavlja specifinu teinu tekuine. Vektor optereenja djeluje u pravcu normale na 3D povrinu, i njegov intenzitet je odreen zadanom specifinom teinom tekuine i visinom vodenog stupca u promatranoj toki.
Kupola
Stoac
Svod
Cilindar
Naglasiti emo da je nivo tekuine odreen podatkom h= koji predstavlja globalnu Z koordinatu, te u sluaju da je nivo tekuine ispod dane 3D povrine, onda na njoj nee biti generirano nikakvo optereenje. Kako 3D povrina ne mora stajati uvijek uspravno kao na slici, ve moe imati potpuno proizvoljan poloaj u prostoru, to pomou prekidaa Djeluje iznutra odreujete da li se voda nalazi unutar ili van dane 3D povrine.
Djeluje iznutra - OFF Zemlja
Djeluje iznutra - ON
Pritisak zemlje se moe zadani na: kupoli, kupi, svodu i cilindru. Optereenje zemljom se definira zadavanjem podatka h= koji predstavlja globalnu Z koordinatu na kojoj se nalazi gornja kota tla, podatka = koji predstavlja specifinu teinu zemlje i podatke = koji predstavlja kut unutarnjeg trenja zemlje. Vektor optereenja ima svoju radijalnu i tangencijalnu komponentu, koje su izraene u funkciji od visine gornjeg nivoa zemlje u odnosu na promatranu toku, specifine teine zemlje i kuta unutarnjeg trenja. U sluaju da se za kut unutarnjeg trenja zada vrijednost nula, tada e postojati samo radijalna komponenta to e u potpunosti odgovarati karakteru prethodno opisanog optereenja vodom.
Kupola
Stoac
Svod
Cilindar
Naglasiti emo da je i nivo zemlje odreen podatkom h= koji predstavlja globalnu Z koordinatu, te u sluaju da je nivo zemlje ispod dane 3D povrine, onda na njoj nee biti generirano nikakvo optereenje. Uloga prekidaa Djeluje iznutra ima potpuno isti smisao kao i kod optereenja vodom.
290 Na osnovu zadanih ulaznih podataka program generira optereenje po Rankine-ovoj teoriji za aktivni pritisak tla.
Vjetar Optereenje vjetrom se moe zadati da djeluje na: kupolu, stoac, svod i cilindar. Kako se svi ulazni podaci o djelovanju vjetra, zadaju u odnosu na baznu ravninu cijele figure, to e zbog same prirode djelovanja vjetra, izgenerirano optereenje odgovarati realnom stanju, jedino u sluaju kada je bazna ravninu figure na koju djeluje vjetar, horizontalna. U svim ostalim sluajevima, program e izgenerirati optereenje tono na osnovu zadanih ulaznih podataka, ali ono svakako nee odgovarati prirodi horizontalnog djelovanja vjetra. Vektor izgeneriranog optereenja, u svakoj toki povrine je uvijek okomit na nju, a odreen je intenzitetom osnovnog djelovanja vjetra (w=), kutom pod kojim djeluje vjetar u baznoj ravnini 3D povrine (=) i koeficijentima oblika za danu 3D povrinu. Kut pod kojim djeluje vjetar, zadaje se u odnosu na isprojicirani poloaj globalne X osi u centar bazne ravnini, i raste u smjeru suprotnom od kazaljke na satu (ovaj kut se ne zadaje jedino za svod, obzirom da je programski usvojeno da vjetar uvijek djeluje okomito na pravac pruanja svoda.
Kupola
Stoac
Svod
Cilindar
Koeficijenti oblika zavise od tipa 3D povrine i uvijek se definiraju za cijelu figuru. Koeficijenti oblika su definirani sa dvije funkcije. Jednom, koja opisuje promjenu optereenja u baznoj ravnini 3D povrine, i drugom koja odreuje promjenu optereenja po visini 3D povrine. Izuzetak je 3D povrina koju u programu nazivamo svod, jer se kod nje definira samo funkcija promjene intenziteta optereenja vjetra po visini svoda. Ovi podaci se zadaju u listama u donjem djelu dijalog box-a.
291
Liste u kojima se definiraju koeficijenti oblika djelovanja optereenja Rad sa ovim listama je identian kao i ostalim dijalog box-ovima u programu. Naime, pomou naredbenih polja Dodaj i Brii se dodaje novi, odnosno uklanja trenutano selektirani red podataka. U listama se ne mogu brisati jedno podaci o poetnom i krajnjem poloaju koeficijenata oblika. Aktiviranje naredbenog polja Reset e dovesti do pranjenja obje liste koeficijenata oblika, pri emu e one sadrati samo poetnu i krajnju vrijednost. Kako liste sa koeficijentima oblika zavise od propisa po kojima se proraun provodi, a mogu sadrati i veliki broj podataka, to imate mogunost da kreirate bazu koeficijenta oblika i da je po potrebi koristite u razliitim modelima.
Dio dijalog box-a rezerviran za rad sa bazom koeficijenata oblika djelovanja vjetra
292 Aktiviranjem komadnog polja Snimi, otvara se dijalog box u kojem moete zadati proizvoljno ime pod kojim e dane liste koeficijenta oblika biti snimljene u bazi.
Zatvorena lista je predviena za izbor neke od ranije snimljenih lista koeficijenata oblika, a naredbeno polje Brii za uklanjanje trenutano aktivne liste koeficijenata oblika iz baze. Za kupolu, stoac i cilindar, koeficijenti oblika djelovanja optereenja u baznoj ravnini se zadaju u tablici koja sadri kolone: i x (). Kako je projicirani oblik ovih 3D povrine na baznu ravninu krug, to se u koloni , u proizvoljno odabranom broju intervala zadaju vrijednosti ovog centralnog kuta u opsegu od 0 do 180, dok se za drugu polovinu kruga podrazumijevaju simetrine vrijednosti. U koloni x () se za svaki poloaj toke na krugu, koji je odreen vrijednou centralnog kuta , zadaje ordinata optereenja u radijalnom smjeru x (). Vrijednost kuta =0 odgovara poetnom poloaju koji je odreen zadanim kutom , pod kojim djeluje optereenje vjetrom. Kut raste u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu i svaka tablica mora sadrati barem poetnu vrijednost od 0, i krajnju od 180. Oblik djelovanja optereenja po visini kupole i svoda se definira u tablici koja sadri kolone i y (). Kako je vertikalan presjek ovih 3D povrine polovina kruga, to se u koloni , u proizvoljno odabranom broju intervala, zadaje vrijednost ovog vertikalnog kuta u opsegu od 0 do 90, dok se za preostali dio polukruga podrazumijevaju simetrine vrijednosti. U koloni y () se za svaki poloaj toke na krugu, koji je odreen vrijednou vertikalnog kuta , zadaje ordinata optereenja u radijalnom smjeru. Za stoac i cilindar se oblik djelovanja optereenja po visini zadaje u tablici koja sadri kolone h i y (h). U koloni h se u proizvoljno odabranom broju intervala zadaje globalna Z koordinata, a u koloni y(h) intenzitet optereenja na danoj visinskoj koordinati. Promjena koeficijenta oblika izmeu dvije susjedne toke po visini je linearna, a sve ordinate iznad prve i posljednje visine u listi su konstantne. Znai, ako u ovoj listi ima samo jedan red podataka, bez obzira na zadanu globalnu visinsku koordinatu, intenzitet e po visini 3D povrine uvijek biti konstantan. Aktiviranje naredbenog polja OK e dovesti do povratka na osnovni dijalog box za definiranje povrinskog optereenja, a na slici e se pojaviti stvarni izgled zadanog optereenja.
293
Stvarni izgled zadanog optereenja pomou opcije Wizard Gustoa postavljenih strelica na evoluiranoj povrine, zavisiti e od gustoe pomone mree koja je pridruena danoj 3D povrini (vidi poglavlje 3.1.12.6).
3.2.4
Linijsko optereenje
Aktiviranjem naredbe Linijsko optereenje, ulazi se u standardnu proceduru iscrtavanja proizvoljne polilinije, koja e odrediti mjesto djelovanja linijskih sila, odnosno momenata.
Prva toka linijskog optereenja (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>): Nakon unosa polilinije, program e automatski otvoriti dijalog box za definiranje numerikih podataka o linijskom optereenju.
294
Izgled dijalog box-a za definiranje numerikih podataka o linijskom optereenju U sluaju da se zadana polilinija sastoji od vie segmenata, ili pak da je izborom podopcije Kontura sa naredbene linije odabrano vie segmenata polilinije, to e zadani numeriki podaci u ovom dijalog box-u biti zajedniki za sve segmente polilinije. Kako se pomou ove naredbe mogu zadavati i linijske sile i linijski momenti, to se postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuenih prekidaa, vri izbor koji tip optereenja se zadaje.
Izborom odgovarajueg prekidaa, unijeti podaci e predstavljati ili sile ili momente
295 U sluaju da po istoj liniji istovremeno djeluju i sile i momenti, tada se ovakvo optereenje mora zadati u dva koraka. Prvo se zada recimo linijska sila, a ponovnim aktiviranjem ove naredbe, preko iste polilinije i linijski moment. Numeriki podaci o intenzitetu i pravcu djelovanja vektora optereenja imaju isto znaenje i za sile i za momente. Sva objanjenja koja budemo dali u ovom djelu uputa za sile, vaiti e i za momente. Intenzitet optereenja Numeriki podaci o linijskom optereenju su odreeni intenzitetom i pravcem vektora njegovog djelovanja. Kako optereenje u opem sluaju moe biti proizvoljno trapezno, to se njegov intenzitet definira zadavanjem vrijednosti na poetku (p1=) i na kraju (p2=), svakog segmenta zadane polilinije. U najeim sluajevima u praksi, kada je potrebno zadati jednako podijeljeno optereenje, tada je dovoljno samo u prvom edit box-u p1= zadani eljenu vrijednost, a program e automatski istu vrijednost postaviti i u edit box-u p2=. Pravac djelovanja vektora optereenja Podaci o pravcu djelovanja vektora optereenja e biti dostupni za promjenu tek nakon zadavanja intenziteta optereenja. Zadani intenzitet optereenja, program po default-u usmjerava u pravcu globalne Z osi, a nizom podataka koji se nalaze u lijevom djelu dijalog box-a, moete zadani potpuno proizvoljan pravac djelovanja vektora optereenja.
Dio dijalog box-a rezerviran za odreivanje pravca vektora djelovanja optereenja Nain na koji ete zadati pravac vektora djelovanja optereenja odreen je postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje. Lokalni koord. sustav Vektor djelovanja optereenja se postavlja u pravcu jedne od lokalnih osi zadane linije, po kojoj djeluje optereenje. Ovaj prekida e biti dostupan samo u sluaju kada svi zadani segmenti polilinije pripadaju ravnini koja je prikazana u prozoru 2D pogled,
296 neposredno prije ulaska u ovaj dijalog box. Kada je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada su za promjenu dostupna i tri prekidaa X, Y i Z kojima se odreuje, u pravcu koje lokalne osi e biti usmjeren vektor optereenja. Nacrtani segment polilinije, kojim je odreen poloaj djelovanja optereenja, predstavlja lokalnu X os. Lokalna Y os je okomita na lokalnu X os tako da zajedno sa njom formira ravninu koja odgovara tekuem prikazu u prozoru 2D pogled, a lokalna Z os je u pravcu normale na ravninu prikaza u prozoru 2D pogled. U sluaju da je zadan luni segment polilinije, tada e lokalna X os predstavljati tangencijalnu, a lokalna Y os radijalnu komponentu optereenja po luku. Globalni koord. sustav Vektor djelovanja optereenja se postavlja u pravcu jedne od globalnih osi cijelog modela. Kada je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada su za promjenu dostupna i tri prekidaa X, Y i Z kojima se odreuje, u pravcu koje globalne osi e biti usmjeren vektor optereenja. Proizvoljni vektor Vektor djelovanja optereenja se postavlja u pravcu proizvoljno usmjerenog vektora. Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, imate mogunost da aktivirate naredbeno polje Vektor, i da izborom dvije proizvoljne toke sa crtea odredite smjer djelovanja vektora optereenja. Aktiviranjem ovog naredbenog polja, program e privremeno zatvoriti dijalog box, i sa naredbene linije zahtijevati da odredite prvo poloaj poetne, a potom i krajnje toke vektora djelovanja optereenja. Prva toka: Druga toka: Nakon izbora druge toke, program e se vratiti u dijalog box za definiranje numerikih podataka o optereenju, i u edit box-ovima X=, Y= i Z= ispisati normirane vrijednosti zadanog vektora.
Dio predvien za ispis vrijednosti normiranog vektora optereenja Prikazani podaci o normiranom vektoru se ne mogu direktno mijenjati u dijalog box-u, ve oni slue samo kao informacija o zadanom pravcu vektora optereenja.
297 Grafika kontrola Desni dio dijalog box-a, rezerviran je za kontrolu unesenih podataka o linijskom optereenju. Sve prethodno reeno za grafiku kontrolu povrinskog optereenja vai i ovdje, s tim to je uloga naredbenog polja 2D prikaz drugaija. Naime njegovim izborom se na crteu dobiva trenutani sadraj prozora 2D pogled neposredno prije otvaranja ovog dijalog box-a.
Izborom komadnog polja 2D prikaz, na crteu se dobiva trenutani sadraj prozora 2D pogled Ova opcija je jako zgodna za kontrolu unesenog optereenja, kada ono pripada ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled. Aktiviranjem komadnog polja OK naredba e biti zavrena, a zadani numeriki podaci e biti pridrueni svim nacrtanim segmentima polilinije. Grafiki simboli na crteu U prozoru 3D pogled, zadano linijsko optereenje se uvijek prikazuje u stvarnom izgledu sa pravim poloajem i smjerom strelica, dok u prozoru 2D pogled mogu nastupiti dva sluaja. Ako vektor zadanog optereenja pripada ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled, tada e ono biti prikazano strelicama, a ako ne pripada, tada e ono biti predstavljano samo linijom po kojoj djeluje zadano optereenje.
298
Optereenje pripada ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled
Optereenje ne pripada ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled
Napomena: Napominjemo da je u proceduri odabiranja, pored linije po kojoj djeluje optereenje, mogue odabrati i same simbole strelica.
3.2.5
Tokasto optereenje
Aktiviranjem naredbe Tokasto optereenje, ulazi se u standardnu proceduru izbora toaka sa crtea, koje e odrediti mjesto djelovanja koncentriranih sila, odnosno momenata.
Tokasto optereenje (Izbor/ Deselektiranje/<krAj>): Nakon izbora svih toaka u kojima djeluju koncentrirane sile, odnosno momenti, istog intenziteta i pravca djelovanja, program e automatski otvoriti dijalog box za definiranje numerikih podataka o tokastom optereenju.
299
Izgled dijalog box-a za definiranje numerikih podataka o tokastom optereenju Sve izneseno u prethodnom poglavlju za linijska optereenja vai i ovdje, s tim to u ovom sluaju optereenje ne djeluje du zadane linije ve na mjestima odabranih toaka sa modela. Grafiki simboli na crteu U prozoru 3D pogled, zadano tokasto optereenje se uvijek prikazuje u stvarnom izgledu sa pravim poloajem i smjerom strelica, dok u prozoru 2D pogled mogu nastupiti dva sluaja. Ako vektor zadanog optereenja pripada ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled tada e ono biti prikazano strelicama, a ako ne pripada, tada e ono biti predstavljano samo malim krugom, koji odreuje mjesto djelovanja optereenja. Za koncentrirani moment postoji i trei specijalni sluaj kada je vektor momenta u pravcu normale na trenutanu ravninu prikaza. Tada se on prikazuje grafikim simbolom lunog oblika, koji jasno ukazuje na smjer rotacije. Simbol koncentrirane sile kada je vektor optereenja u ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled. Simbol koncentrirane sile kada je vektor optereenja van ravnine tekueg prikaza u prozoru 2D pogled. Simbol koncentriranog momenta kada je vektor optereenja u ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled. Simbol koncentriranog momenta kada je vektor optereenja okomit na ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled. Simbol koncentriranog momenta kada je vektor optereenja van ravnine tekueg prikaza u prozoru 2D pogled. Napomena: Napominjemo da je u proceduri odabiranja, pored toke u kojoj djeluje optereenje, mogue odabrati i same simbole strelica.
300
3.2.6
Pomaci leajeva
Pomou naredbe Pomak leajeva, kao optereenje se moe zadati pomak bilo kog od postavljenih tokastih leajeva na modelu. Naredbena linija dobiva svoj standardan oblik za odabiranje: <0 odab.> Pomak leajeva Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/ Deselektiranje/<krAj>): Sada se oekuje da odaberete sve tokaste leajeve kojima e biti pridrueno isto pomak, odnosno rotacija. Nakon zavrene selekcije, izbor podopcije krAj sa naredbene linije, otvoriti e dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje numerikih podataka o pomacima leajeva Pomaci i rotacije se zadaju u pravcu lokalnih osi danog tokastog leaja, i moe se zadati samo u pravcu sprijeenog pomaka, odnosno rotacije. Programom su predvieni slijedei pomaci i rotacije: u1 u2 u3 1 2 3 Pomaci leaja u pravcu njegove lokalne osi 1 Pomaci leaja u pravcu njegove lokalne osi 2 Pomaci leaja u pravcu njegove lokalne osi 3 Okretanje leaja oko njegove lokalne osi 1 Okretanje leaja oko njegove lokalne osi 2 Okretanje leaja oko njegove lokalne osi 3
Kako se pomaci leajeva zadaju u pravcu lokalnih osi tokastog leaja, to e naknadna promjena orijentacije lokalnog koordinatnog sustava tokastog leaja dovesti i do promjene pravca ranije zadanog pomaka odnosno rotacije. U sluaju da se pomak leajeva zada u pravcu nesprijeenog pomaka, odnosno rotacije, program nee odmah reagirati, ali e neposredno pred proraun, u okviru kontrole unesenih podataka, ovako zadano pomak leajeva detektirati kao pogreku u ulaznim podacima. Grafiki simboli na crteu U prozoru 3D pogled se zadani pomak leajeva uvijek prikazuje pomou strelica koje ukazuju na toan pravac zadanog pomaka, odnosno rotacije, dok u prozoru 2D pogled mogu nastupiti dva sluaja. U sluaju da se svi zadani pomaci, odnosno rotacije, za dani tokasti leaj, nalaze u ravnini tekueg prikaza, u prozoru 2D pogled, tada se ona prikazuju putem strelica, a ako barem jedno zadano pomak ili rotacija ne pripada danoj ravnini, tada se ono predstavlja jedinstvenim grafikim simbolom u obliku romba.
301 Simbol zadanog pomaka leaja, kada se njegov vektor nalazi u ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled. Simbol zadane rotacije leaja, kada se njegov vektor nalazi u ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled. Simbol zadanog pomaka leaja, kada se barem jedno zadano optereenje, ili rotacija, ne nalazi u ravnini tekueg prikaza u prozoru 2D pogled. Napomena: Napominjemo da je u proceduri odabiranja, mogue odabrati i same simbole strelica.
3.2.7
Temperaturni utjecaji u ploi
Pomou ove naredbe se tekuem sluaju optereenja mogu pridruiti i temperaturni utjecaji u ploi, odnosno zidu. Nakon aktiviranja ove naredbe, naredbena linija dobiva svoj standardan oblik za iscrtavanje proizvoljne polilinije koja e odrediti konturu povrine po kojoj djeluju temperaturni utjecaji u ploi, odnosno zidu. Prva toka temp. utjecaja u ploi (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>): Nakon unosa polilinije koja odreuje konturu povrine po kojoj djeluju temperaturni utjecaji, program e automatski otvoriti dijalog box za definiranje numerikih podataka.
Izgled dijalog box-a za definiranje numerikih podataka o temperaturnim utjecajima u ploi, odnosno zidu Temperaturni utjecaji su odreeni sa dva parametra, koja imaju slijedee znaenje: todtveliina ovog parametra odreuje zagrijavanja u srednjoj ravnini ploe temperaturnu promjenu odnosno utjecaje od
zadavanjem ove vrijednosti se odreuje temperaturna razlika na gornjoj i donjoj strani ploe (pozitivna vrijednost oznaava da je vea temperatura na donjoj ivici ploe)
Pri zadavanju temperaturnih utjecaja u ploi, odnosno zidu, svakako da je vano da parametar t, u okviru materijala koji je pridruen danoj ploi, odnosno zidu, ima stvarnu vrijednost. Napomena: Pri zadavanju konture povrine po kojoj djeluju temperaturni ogranienja. Meutim, kontrola unesenih podataka, koja se generiranje mree konanih elemenata, odnosno pred proraun, zadana kontura ne nalazi cijelim svojim gabaritom unutar ploe, 3.3.5).
utjecaji, nee biti nikakvog automatski provodi pred dati e pogreku ukoliko se odnosno zida (vidi poglavlje
302
3.2.8
Temperaturni utjecaji u gredi
Pomou naredbe Temperaturni utjecaji u gredi, kao optereenje se mogu zadani temperaturni utjecaji u bilo kojoj od postavljenih greda na modelu. Naredbena linija dobiva svoj standardan oblik za odabiranje: <0 odab.>Temp. utjecaji u gredi Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/ Deselektiranje/<krAj>): Sada se oekuje da odaberete sve grede kojima e biti pridrueni isti temperaturni utjecaji. Nakon zavrene selekcije, izbor podopcije krAj sa naredbene linije, otvoriti e dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje numerikih podataka o temperaturnim utjecajima u gredama Znaenje ponuenih parametara je potpuno isto kao i kod temperaturnih utjecaja u ploi, s tim to je ovdje mogue zadani temperaturnu promjenu u pravcu obje poprene lokalne osi grede. toveliina ovog parametra odreuje zagrijavanja du teine osi grede temperaturnu promjenu odnosno utjecaje od
dt2- zadavanjem ove vrijednosti se odreuje temperaturna razlika na stranama poprenog presjeka grede u pravcu njene lokalne osi 2 dt3- zadavanjem ove vrijednosti se odreuje temperaturna razlika na stranama poprenog presjeka grede u pravcu njene lokalne osi 3 Za tonu analizu utjecaja uslijed temperaturnih utjecaja, pored ispravno zadanog podataka t, na nivou materijala koji je pridruen danoj gredi, neophodno je i da dimenzije greda budu ispravno zadane, obzirom da se one koriste pri proraunu temperaturnih promjena. Napomena: U sluaju da naknadno obriete gredu u kojoj ste zadali da djeluju temperaturni utjecaji, program nee reagirati. Meutim, kontrola unesenih podataka, koja se automatski provodi pred generiranje mree konanih elemenata, odnosno pred proraun, dati e pogreku ukoliko zadani temperaturni utjecaji, ne djeluju cijelim svojim gabaritom du neke od greda. (vidi poglavlje 3.3.5).
3.2.9
Centrino naprezanje
Naredba Centrino naprezanje se nalazi u okviru padajueg menija Optereenje i pomou nje se odabranim gredama moe zadati centrina sila tlaka ili vlaka. Analogija za ovu vrstu optereivanja je zadavanje temperaturne promjene u osi tapa. Intenzitet sile koji se zadaje, odnosi se na nedeformirani tap. Uslijed deformacije modela (razmicanja ili udaljavanja vorova u kojima je
303 tap vezan za konstrukciju) kao rezultirajua vrijednost centrine sile u tom tapu e se dobiti neka druga vrijednost. Aktiviranjem naredbe ulazi se u proceduru odabira greda: <0 odab.> Centrino naprezanje - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Ako su odabrane grede koje imaju razliit broj presjeka, program e neke od njih izbaciti iz selekcije (ostat e odabrane grede sa najmanjim brojem presjeka) uz odgovarajuu obavijest:
Kada su sve odabrane grede istog poprenog presjeka otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box u kojem se zadaje centrino naprezanje U desnom dijelu dijaloga je prikazan izgled poprenog presjeka odabranih greda, dok se u lijevom nalazi lista koja ima onoliko redova koliko ima samostalnih dijelova u okviru danog poprenog presjeka. Za svaki od njih se ispisuju opis i materijal, dok se u koloni Sila zadaje eljeno centrino naprezanje. Ako odabrane grede nemaju isti popreni presjek desni dio dijalog box-a bit e prazan, a umjesto opisa presjeka pisat e Razliiti presjeci.
Izgled dijalog box-a kad su odabrane grede sa razliitim poprenim presjekom
304 Naredba Centrino naprezanje ima naroitu primjenu kod elemenata konstrukcije koje nazivamo zatege. Primjenu ove naredbe emo pokazati na jednostavnom primjeru postavljanje zatege sa zadanom silom (5kN) na kraj konzole. Model se formira kao i u realnosti prvo se fiziki nanese sila na kraj konzole (faza I), a onda se kraj konzole zakvai za zategu, koja je zategnuta zadavanjem centrinog naprezanja (faza II).
Model u fazi I
Model u fazi II Nakon prorauna, u fazi II emo dobiti zadanu silu u zatezi i odgovarajue sile u konzoli.
305
Dijagram reznih sila N1 u fazi II
Dijagram reznih sila M3 u fazi II Zatege koje bi se naknadno dodavale takoer bi se zadavale kroz dvije faze faza u kojoj se na model nanose koncentrirane sile i faza u kojoj se umjesto koncentriranih sila postavlja zatega sa unesenim centrinim naprezanjem. Znai, ako bi na modelu imali dvije zatege koje se ne zateu istovremeno, morali bi imati etiri faze. Ostalo optereenje se nanosi na konstrukciju u kasnijim fazama.
3.2.10 Pokretno optereenje

Nakon aktiviranja naredbe Pokretno optereenje, ulazi se u standardnu proceduru iscrtavanja polilinije, koja e odrediti putanju po kojoj se kree pokretno optereenje. Prva toka pokretnog optereenja (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>:
306 Nakon definiranja polilinije koja odreuje putanju pokretnog optereenja, program e automatski otvoriti dijalog box za definiranje numerikih podataka o pokretnom optereenju.
Izgled dijalog box-a za definiranje numerikih podataka o pokretnom optereenju Zadanoj putanji pokretnog optereenja se pridruuju numeriki podaci koji odreuju shemu optereenja, i korak pomicanja optereenja du zadane putanje. Podatak o koraku pomicanja sheme optereenja se zadaje u edit box-u L=, i on praktino odreuje sve mogue poloaje sheme pokretnog optereenja du zadane putanje. Napominjemo da e na lunim dijelovima zadane putanje kretanja optereenja, ovaj korak predstavljati duinu luka, a u svakom od tih poloaja, optereenje e mijenjati i svoj poloaj u zavisnosti od nagiba tangente u danoj toki luka. Shema pokretnog optereenja se moe sastojati od: povrinskog, linijskog i tokastog optereenja. Ovi podaci se zadaju u lijevom djelu dijalog box-a u odgovarajuim datotekama. Nain rada sa dijalog box-ovima u kojima se koriste datoteke moete vidjeti u poglavlju 2.4.4. Tokasto optereenje
Klik mia preko naziva datoteke Tokasto optereenje, doveo je do prikaza sadraja tog dijela dijalog box-a
307 Podaci o tokastom optereenju se zadaju u okviru prikazane tabele, pri emu podaci u svakom od redova odgovaraju jednoj koncentriranoj sili. Poloaj i intenzitet koncentrirane sile je odreen zadanim numerikim podacima u odgovarajuim kolonama: Pintenzitet sile
X1 - koordinata toke u kojoj djeluje koncentrirana sila u pravcu lokalne osi 1, trase po kojoj se kree pokretno optereenje. Y1 - koordinata toke u kojoj djeluje koncentrirana sila u pravcu lokalne osi 3, trase po kojoj se kree pokretno optereenje. Koordinate koje odreuju poloaj sila, zadaju se u odnosu na referentnu toku. Ovdje pod referentnom tokom podrazumijevamo sve zadane poloaje u kojima se moe nai zadana shema pokretnog optereenja. Konvencija o lokalnom koordinatnom sustavu trase po kojoj se kree pokretno optereenje je potpuno ista kao i kod greda (vidi poglavlje :3.1.4.). Lokalni koordinatni sustav trase po kojoj se kree pokretno optereenje, moe se naknadno promijeniti pomou naredbe Promjena L.K.S. (vidi poglavlje 3.3.2) Uloga naredbenih polja Dodaj i Brii je ista kao i u ostalim dijalog box-ovima, odnosno pomou njih se dodaje novi red podataka, odnosno brie trenutano odabrani. Program po default-u zadane sile usmjerava u pravcu globalne Z osi cijelog modela. Ispod ove tablice se u tri edit box-a X=, Y= i Z= ispisuje vrijednost normiranog vektora sile za tekui red podataka, te pravac djelovanja vektora moete zadani ili direktnom promjenom ovih vrijednosti u edit box-ovima, ili pak aktiviranjem komadnog polja Vektor. Njegovim aktiviranjem, program e privremeno zatvoriti dijalog box i sa naredbene linije zahtijevati da odredite prvo poloaj poetne, a potom i krajnje toke vektora djelovanja koncentrirane sile. Prva toka: Druga toka: Nakon izbor druge toke, program e se vratiti u dijalog box i u edit box-ovima X=, Y= i Z= ispisati normirane vrijednosti zadanog vektora. Naglasiti emo da se u ovim edit boxovima prikazuju normirane vrijednosti vektora za silu iji su podaci prikazani u trenutano aktivnom redu. Znai, u opem sluaju, svaka od sila moe imati drugaiji pravac djelovanja vektora optereenja.
308 Linijsko optereenje
Klik mia preko naziva datoteke Linijsko optereenje, doveo je do prikaza sadraja tog dijela dijalog box-a Programom je predvieno zadavanje samo jednako podijeljenog optereenja, koje djeluje po pravom segmentu. Podaci o linijskom optereenju se zadaju u tabeli koja sadri slijedee kolone: pintenzitet linijskog jednako podijeljenog optereenja
X1 - koordinata poetne toke linije po kojoj djeluje jednakopodijeljeno linijsko optereenje, u pravcu lokalne osi 1 trase, po kojoj se kree pokretno optereenje. Y1 - koordinata poetne toke linije po kojoj djeluje jednakopodijeljeno linijsko optereenje, u pravcu lokalne osi 3 trase, po kojoj se kree pokretno optereenje. X2 - koordinata krajnje toke linije po kojoj djeluje jednakopodijeljeno linijsko optereenje, u pravcu lokalne osi 1 trase, po kojoj se kree pokretno optereenje. Y2 - koordinata krajnje toke linije po kojoj djeluje jednakopodijeljeno linijsko optereenje, u pravcu lokalne osi 3 trase, po kojoj se kree pokretno optereenje. Sve prethodno reeno o lokalnom koordinatnom sustavu trase po kojoj se kree pokretno optereenje, i o pravcu vektora djelovanja tokastog optereenja, vai i ovdje. Znai, program po default-u usmjerava vektor djelovanja linijskog optereenja u pravcu negativne globalne Z osi cijelog modela, s tim to za svako linijsko optereenje zadano u tabeli moete naknadno promijeniti ovaj podatak.
309 Povrinsko optereenje
Klik mia preko naziva datoteke Povrinsko optereenje, doveo je do prikaza sadraja tog dijela dijalog box-a Programom je predvieno samo zadavanje jednako podijeljenog optereenja koje djeluje po pravokutnoj povrine. Podaci o povrinskom optereenju se zadaju u tabeli koja sadri slijedee kolone: qIntenzitet povrinskog jednako podijeljenog optereenja
X1 - koordinata poetne toke dijagonale povrine, po kojoj djeluje povrinsko optereenje, u pravcu lokalne osi 1 trase, po kojoj se kree pokretno optereenje. Y1 - koordinata poetne toke dijagonale povrine, po kojoj djeluje povrinsko optereenje, u pravcu lokalne osi 3 trase, po kojoj se kree pokretno optereenje. X2 - koordinata suprotne toke dijagonale povrine, po kojoj djeluje povrinsko optereenje, u pravcu lokalne osi 1 trase, po kojoj se kree pokretno optereenje. Y2 - koordinata suprotne toke dijagonale povrine, po kojoj djeluje povrinsko optereenje, u pravcu lokalne osi 3 trase, po kojoj se kree pokretno optereenje. I ovdje vai ista konvencija o lokalnom koordinatnom sustavu i pravcu vektora djelovanja optereenja. Grafika kontrola Sva zadana optereenja u tabelama, grafiki se prikazuju u desnom djelu dijalog box-a. Zbog lake kontrole unesenih podataka u tabelama, optereenje iji su podaci sadrani u tekuem redu dane tabele, na crteu se prikazuju posebnom bojom. Pored toga, na poloaju referentne toke postavljena je uta strelica u pravcu lokalne osi 1, koja ujedno oznaava i smjer kretanja sheme optereenja.
310
Prostor predvien za grafiku kontrolu zadane sheme pokretnog optereenja Pomou naredbenih polja koja su postavljena sa desne strane prostora predvienog za grafiku kontrolu zadane sheme optereenja, imate mogunost da 3D prikaz zamijenite jednim od programom predvienih specijalno definiranih pogleda. Biblioteka shema optereenja Kako definiranje sheme optereenja moe biti veliki posao, a u praksi se esto primjenjuju iste sheme na razliitim konstrukcijama, to je programom predvieno da kreirane sheme snimite u bazu i po potrebi ih naknadno pozivate.
Dio dijalog box-a rezerviran za rad sa bibliotekom shema optereenja Kada ste definirali eljenu shemu pokretnog optereenja, aktiviranjem komadnog polja Snimi imate mogunost da je trajno zapamtite.
311
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem komadnog polja OK, svi zadani podaci e biti snimljeni u biblioteku shema pokretnih optereenja. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadani naziv i njegovim izborom e svi ranije zadani podaci biti preuzeti. Naredbeno polje Brii je predvieno za brisanje odabrane sheme koja je ranije smjetena u bazu, a pomou komadnog polja Reset imate mogunost da odjednom uklonite sve prethodno definirane podatke o tekuoj shemi optereenja. Grafiki simboli na crteu Nakon aktiviranja naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren i naredba zavrena. Na crteu e na osnovu zadanog podataka o koraku pomaka pokretnog optereenja, du zadane linije biti postavljeni simboli koji odreuju sve mogue poloaje zadane sheme pokretnog optereenja.
Postavljeni simbol x du zadane trase, odreuje sve mogue poloaje sheme pokretnog optereenja. Napominjemo da program doputa da linija du koje se kree pokretno optereenje bude izvan konstrukcije. Ovo je veoma korisna opcija, s obzirom da se jedino tako mogu analizirati sluajevi u kojima optereenje tek nailazi na konstrukciju. Kontrola pokretnog optereenja Kako u okviru jednog sluaja optereenja moete zadani vie putanja kretanja pokretnih optereenja, pri emu svaka od njih moe imati i drugaiju shemu pokretnog optereenja, to pomou naredbe Kontrola pokretnog optereenja imate mogunost da vizualno prekontrolirate, kako izgled zadane sheme optereenja, tako i sve njene mogue poloaje du zadane putanje. Izborom ove naredbe, na crteu e biti prikazana zadana shema pokretnog
312 optereenja na poloaju poetne toke putanje po kojoj se kree, a naredbena linija e dobiti slijedei oblik: Kontrola pokretnog optereenja (Play/Naprijed/naZad/pRvi/pOsljednji/poDeavanje/ <krAj>):
Na crteu je prikazana zadana shema pokretnog optereenja, na poloaju poetne toke putanje po kojoj se kree. Izborom podopcije Play, program pravi animaciju kretanja zadane sheme pokretnog optereenja, postavljajui je redom u sve zadane poloaje du zadane putanja kretanja. Naredbena linija sada dobiva novi oblik: Kontrola pokretnog optereenja (<Stop>): Izbor podopcije Stop e prekinuti animaciju, i vratiti program na osnovni oblik naredbene linije u okviru ove naredbe. Napominjemo da e u sluaju postojanja vie putanja kretanja pokretnog optereenja, one biti sortirane po svom poloaju, i predstavljati e jednu cjelinu. Odnosno, iz krajnjeg poloaja jedne putanje, optereenje e prei na poetni poloaj u okviru slijedee putanje. Da bi se imao laki uvid u ispravnost zadanih podataka o pokretnom optereenju, tijekom animacije moete pokretati sve transparentne naredbe. Pored toga, moete transparentno mijenjati i sadraj u prozoru 2D pogled postavljajui u njemu prikaz bilo kog dijela modela. Pomou podopcije poDeavanje imate mogunost da u otvorenom dijalog box-u podesite parametre koji utiu na animaciju kretanja pokretnog optereenja.
313
Izgled i dijalog box-a za podeavanje parametara animacije Zadavanjem podatka u edit box-u Timer, moete uticati na brzinu kretanja sheme pokretnog optereenja (zadavanje manjeg broja dovodi do manje pauze odnosno do breg kretanja), a promjenom poloaja klizaa u donjem djelu dijalog box-a moete promijeniti tekui poloaj sheme pokretnog optereenja. Ostale podopcije na naredbenoj liniji slue za promjenu poloaja pokretnog optereenja: Naprijed naZad pRvi pokretno optereenje se pomie za jedan korak naprijed pokretno optereenje se pomie za jedan korak unazad pokretno optereenje se postavlja u poetni poloaj
pOsljednji pokretno optereenje se postavlja u krajnji poloaj Napomena: Tijekom izvrenja ove naredbe, optereenje zadano o okviru sheme pokretnog optereenja e uvijek biti vidljivo, bez obzira na stanje postavljene vidljivosti danog tipa optereenja pomou naredbe Vidljivost. Ova opcija je jako zgodna ako u okviru istog sluaja optereenja pored pokretnog imate i neko drugo optereenje koje istovremeno djeluje sa njim. Tada e ukidanje vidljivosti povrinskom, linijskom i tokastom optereenju dovesti do jasnijeg prikaza, jer e na modelu biti vidljivo samo pokretno optereenje. Napomena: U sluaju da u nekom od zadanih poloaja, optereenja djeluju van konstrukcije, to nee izazvati pogreku pri kontroli unesenih podataka pred proraun, ve jednostavno ta optereenja nee biti uzeta u obzir (vidi poglavlje 3.3.5). Na ovaj nain imate mogunost, da mnogo lake zadajete, kako trasu, tako i same sheme pokretnog optereenja. Nain prorauna Pokretno optereenje ima poseban tretman u programu, te se sluaj optereenja, u kojem postoji barem jedno pokretno optereenje, posebno obrauje. Naime, pri proraunu e od danog sluaja optereenja, interno biti napravljeno onoliko sluajeva optereenja, koliko ima i zadanih poloaja sheme pokretnog optereenja. Znai, za svaki zadani poloaj sheme pokretnog optereenja, bie kreiran novi sluaj optereenja, koji e biti posebno proraunat. Od svih ovih proraunatih internih sluajeva optereenja, pamti se anvelopa ekstremnih i njima odgovarajuih utjecaja. Prema tome, u modulu za obradu rezultata neete vidjeti interno kreirane sluajeve optereenja, ve ete za sluaj optereenja u kojem postoji barem jedno pokretno optereenje, umjesto obinih rezultata, dobiti anvelopu ekstremnih utjecaja. Ostalo optereenje koje istovremeno djeluje sa zadanim pokretnim, takoer se posebno obrauje. Naime, kada se prorauna anvelopa za sve zadane poloaje pokretnog optereenja, tada se za dani sluaj optereenja opet kreira niz internih sluajeva optereenja, i u svakom od
314 njih se nanosi jedno po jedno optereenje koje djeluje istovremeno sa pokretnim. U svakoj toki modela, tada se analizira da li dano optereenje poveava dobivenu anvelopu utjecaja, i u sluaju da je uveava, onda se prethodno proraunata anvelopa uveava za vrijednost dodanog utjecaja. Znai, od sluaja optereenja koji u sebi sadri barem jedno pokretno optereenje, kreira se onoliko internih sluajeva optereenja koliko ima i moguih poloaja pokretnog optereenja, uveanih za broj nanesenih optereenja koja ne predstavljaju pokretno optereenje. Tipian primjer primjene ovakvog naina prorauna je kada u okviru istog sluaja optereenja, pored pokretnog optereenja zadajete i pjeaku navalu koja se nalazi ispred i iza vozila. Sve prethodno reeno, pojasniti emo na jednom jednostavnom primjeru kontinuiranog nosaa. U okviru istog sluaja optereenja analizirati emo utjecaj pokretnog optereenja i pjeake navale koja se nalazi ispred i iza vozila.
Ulazni podaci Kako se ovaj problem svodi na konstruiranje utjecajne linije, i pronalaenje kritinog poloaja sheme pokretnog optereenja za sve utjecaje i sve presjeke du nosaa, to emo prvo prikazati rezultate dobivene konstruiranjem utjecajne linije i pronalaenjem kritinog poloaja zadane sheme pokretnog optereenja. Za usporeivanje rezultata analizirati emo momente savijanja iznad srednjeg leaja, i u sredini cijelog nosaa, koji su dobiveni konstruiranjem utjecajne linije.
Konstruiranjem utjecajne linije za leajni moment, dani kritini poloaj pokretnog optereenja je izazvao ekstremnu vrijednost Mz= -43.94 KNm
315
Konstruiranjem utjecajne linije za moment u polju, dani kritini poloaj pokretnog optereenja je izazvao ekstremnu vrijednost Mz= 31.4 KNm Sada emo problem rijeiti pomou pokretnog optereenja, i analizirati emo dobivene rezultate za razliite ulazne podatke. Kako se za svaki mogui poloaj pokretnog optereenje i pjeake navale, kreira niz internih sluajeva optereenja koji se posebno proraunavaju, to se u okviru zadane sheme pokretnog optereenja mora ispod gabarita vozila zadani i negativno optereenja od pjeake navale. Na ovaj nain, imamo mogunost da optereenje od pjeake navale zadamo po cijelom nosau, a da pri tome u svakom poloaju pokretnog optereenja ono bude poniteno ispod vozila.
Izgled zadane sheme pokretnog optereenja. Koliki korak za pomake sheme optereenja ete zadani, zavisi od geometrije konstrukcije i vaeg osjeaja za oekivanu tonost dobivenih rezultata. Isto vai i za pjeaku navalu, odnosno na koliko ete dijelova izdijeliti optereenje od pjeake navale po cijeloj duini nosaa. Ovdje svakako ne treba pretjerivati, jer e suvie mali korak pomaka sheme optereenja, i gusta podjela optereenja od pjeake navale, dovesti do velikog broja internih sluajeva optereenja, a samim tim i usporiti proraun modela. U ovom primjeru je za korak pomaka sheme pokretnog optereenja usvojena vrijednost L= 1 m, to e obzirom na duinu nosaa od 30 m, dovesti do kreiranja 30 internih sluajeva
316 optereenja. Podjelu optereenje od pjeake navele du cijelog nosaa emo varirati i na taj nain prikazati kako ona utjee na rezultate prorauna.
Postavljeno je samo jedno optereenje od pjeake navale du cijelog nosaa Za ovakve ulazne podatke, dobiven je interni broj sluajeva optereenja 30 + 1 = 31. Ovakvo zadavanje optereenja pjeakom navalom, dovelo je do velikog odstupanja od tonih rezultata dobivenih konstruiranjem utjecajne linije, naroito za moment savijanja u sredini nosaa.
U svakom od polja, postavljeno je posebno optereenje od pjeake navale Za ovakve ulazne podatke, dobiven je interni broj sluajeva optereenja 30 + 3 = 33. Rezultati su vie nego zadovoljavajui.
317
Optereenje od pjeake navale, izdijeljeno je na svaki metar duine nosaa Za ovakve ulazne podatke, dobiven je interni broj sluajeva optereenja 30 + 30 = 60. Dobivena je ista tonost kao i kod prethodnog sluaja, te je bespotrebno povean broj internih sluajeva optereenja. Na osnovu prethodno reenog, proizlazi zakljuak da optereenje od pjeake navale, ne treba izdijeliti na preveliki, ve dovoljan broj dijelova, i ova podjela najee treba da prati geometriju konstrukcije. Ovo je naroito bitno kod sloenih konstrukcija kod kojih preveliki broj internih sluajeva optereenja moe znatno usporiti proraun. Upotreba pokretnog optereenja, svakako je mnogo praktinija od konstruiranja utjecajne linije, jer se istovremeno dobivaju ekstremne i njima odgovarajue vrijednosti svih utjecaja, u svim presjecima nosaa. Ovako dobiveni rezultati, mogu se upotrijebiti i za direktno dimenzioniranje konstrukcije.
3.2.11 Utjecajna linija

Izborom naredbe Utjecajna linija, ulazi se u proceduru definiranja poloaja i vrste utjecaja, za koji je potrebno konstruirati utjecajnu liniju.
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja, za koji je potrebno konstruirati utjecajnu liniju
318 U prikazanom dijalog box-u, postavljanjem na ukljueno stanje odgovarajueg prekidaa, odabere se utjecaj za koji se eli konstruiranje utjecajne linije. Iz samog naziva prekidaa, jasno se vidi da se moe odabrati, kako bilo koji od utjecaja na gredi, tako i bilo koja reakcija tokastog leaja. Odabrani utjecaji e se svakako odnositi na lokalni koordinatni sustav grede, odnosno leaja. Kada ste odabrali eljeni utjecaj i aktivirali naredbeno polje OK, program e zatvoriti dijalog box, i sa naredbene linije zahtijevati da odredite mjesto za koje se trai utjecajna linija. Ako je odabran utjecaj koji se odnosi na presjene sile i pomaci na gredi, na naredbenoj linije e se javiti poruka: <0 odab.> Greda na kojoj se trai utjecajna linija Odabir (<krAj>): Sada se od korisnika oekuje da prvo odabere gredu, a potom i samo mjesto utjecajne linije na odabranoj gredi. Mjesto utjecajne linije: Pri izboru mjesta utjecajne linije, obavezno koristite OSNAP kriterije za precizno pogaanje toaka, obzirom da e program prihvatiti samo toku koja pripada prethodno odabranoj gredi. Na odabranom mjestu, program e postaviti odgovarajui simbol, i ispisati naziv odabranog utjecaja.
Zadano je konstruiranje utjecajne linije za moment savijanja M3, u sredini cijelog nosaa Ako ste za konstruiranje utjecajne linije odabrali neku od reakcija, tada e program na naredbenoj liniji dati poruku, na koju treba odgovoriti izborom tokastog leaja, za iju reakciju se trai konstruiranje utjecajne linije. <0 odab.> Tokasti leaj na kojem se trai utjecajna linija Odabir (<krAj>): Na odabranom leaju, program e postaviti simbol za utjecajnu liniju i ispisati e naziv odabrane reakcije.
319
Zadano je konstruiranje utjecajne linije za vertikalnu reakciju R3, krajnjeg lijevog leaja Program u ovoj proceduri ne provodi kontrolu da li je na odabranom leaju sprijeen pomak odnosno rotacija koja odgovara odabranoj reakciji za konstruiranje utjecajne linije, ali e ovakve pogreke svakako otkriti neposredno prije zahtjeva za proraunom, u okviru naredbe Kontrola unesenih podataka (vidi poglavlje 3.3.5). Bez obzira da li ste zahtijevali konstruiranje utjecajne linije za neki od utjecaja na gredi, ili za neku od reakcija tokastog leaja, program e po zavretku naredbe automatski otvoriti novi sluaj optereenja, koji je rezerviran samo za konstruiranje utjecajne linije. U okviru ovog sluaja optereenja je onemogueno zadavanje bilo kakvog drugog optereenja, i ono e imati poseban tretman u naredbama za definiranje osnovnih sluajeva optereenja i kombinacija njihovog jednovremenog djelovanja. Brisanje postavljene utjecajne linije nije mogue pomou naredbe Brisanje, ve se pomou naredbe Sluajevi optereenja mora zahtijevati brisanje sluaja optereenja koji je rezerviran za konstruiranje utjecajne linije.
3.2.12 Prednaprezanje
Pomou naredbe Prednaprezanje, na model se postavljaju kablovi kojima se mogu prednaprezati: ploe, zidovi i grede. Prednaprezanje se moe zadani u okviru jednog, ili u okviru vie sluajeva optereenja. Ovakva koncepcija omoguava da u sluaju prednaprezanju sa vie trasa kablova, u okviru posebnih sluajeva optereenja, analizirate utjecaje prednaprezanja svakog od kablova posebno. Iako je programom omogueno da okviru istog sluaja optereenja, zadate i prednaprezanje i neko drugo optereenje, za preporuku je da utjecaje od prednaprezanja analizirate u posebnim sluajevima optereenja. Na ovaj nain ete kasnijim kreiranjem kombinacija jednovremenog djelovanja razliitih sluajeva optereenja, imati mogunost da analizirate utjecaje u konstrukciji sa prednaprezanjem i bez njega. Nakon izbora naredbe Prednaprezanje, naredbena linija dobiva standardan oblik koji odgovara proceduri iscrtavanja proizvoljne polilinije. Prva toka prednaprezanja (Kontura/Prav./kRu./Offset/<krAj>):
320 U sluaju da elite da prednapreete grede, tada zadana linija prednaprezanja mora svojom kompletnom geometrijom pripadati liniji kojom je odreen poloaj dane grede na modelu. Isto tako, ako prednapreete plou ili zid, tada zadana linija prednaprezanja mora svojom kompletnom geometrijom pripadati ravnini kojom je odreen poloaj ploe, odnosno zida, u prostoru. Zadana linja prednaprezanja ima svoj lokalni koordinatni sustav ija je konvencija potpuno ista kao i za grede (vidi poglavlje 3.1.4). Znai, lokalna os 1 je u pravcu zadane linije prednaprezanja, lokalna os 2 je okomita na lokalnu os 1 tako da zajedno sa njom formira vertikalnu ravninu, a lokalna os 3 je u pravcu normale na ravninu koju formiraju lokalne osi 1 i 2. Lokalni koordinatni sustav linije prednaprezanja se takoer moe naknadno promijeniti pomou naredbe "Promjena L.K.S. (vidi poglavlje 3.3.2). Nakon unosa polilinije, program e otvoriti dijalog box za definiranje numerikih podataka o prednaprezanju.
Izgled dijalog box-a za definiranje numerikih podataka o prednaprezanju Ako se zadana polilinija sastoji od vie segmenata, tada e se numeriki podaci zadani u ovom dijalog box-u, odnositi na svaki nacrtani segment posebno. Ekscentrinost trase kablova u pravcu lokalne osi 2, zadaje se od presjeka do presjeka, u karakteristinim tokama du zadane linije prednaprezanja. U listi presjeka, koja se nalazi u gornjem lijevom kutu dijalog box-a, pomou komadnog polja Dodaj, imate mogunost da pored presjeka na poetku i kraju linije prednaprezanja, dodate proizvoljan broj meupresjeka u kojima se odvija promjena poloaja trase kablova.
321
Lista karakteristinih presjeka U koloni Presjek, poetak i kraj linije prednaprezanja se oznaava slovima S i E, a svaki novo dodati meupresjek svojim rednim brojem. Poloaj meupresjeka se definira podatkom u koloni dL, i to svojim relativnim odstojanjem od poetka linije predanprezanja, u pravcu lokalne osi 1. U koloni e2 se za svaki od presjeka u listi zadaje odstojanje trase kablova u odnosu na lokalnu os 1 a u pravcu lokalne osi 2. Da bi se imao laki uvid u tonost unesenih podataka, u donjem djelu dijalog box-a, grafiki se iscrtava zadani oblik trase kablova. Pored toga, tekui presjek u listi se oznaava crvenom tokom. Oblik trase kablova izmeu dva susjedna presjeka se odreuje stanjem ponuenih prekidaa sa desne strane liste presjeka Krivocrtna i Pravocrtna.
322
Prekidai koji odreuju oblik trase kablova, izmeu dva susjedna presjeka Izborom naredbenog polja Generator presjeka, koje se nalazi ispod prostora predvienog za prikaz zadanog oblika trase kablova, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Naime, sada imate mogunost da na osnovu zadanog oblika trase kablova izgenerirate jedan ili vie meupresjeka, iji e podaci o ekscentrinom poloaju odgovarati trenutanom obliku trase kablova. Ako je prekida Generiraj samo jedan presjek postavljen na ukljueno stanje, tada e u listu presjeka biti ubaen samo jedan meupresjek, i to na relativnom rastojanju od poetka linije prednaprezanja, koje odgovara zadanoj vrijednosti u edit box-u : dL= Ako je prekida Generiraj samo jedan presjek postavljen na iskljueno stanje, tada e zadana vrijednost u edit box-u dL= predstavljati ekvidistantno rastojanje izmeu svih meupresjeka koji e biti kreirani u ovoj proceduri (ako se zada vrijednost 0.1, to znai da e zadana linija prednaprezanja biti podijeljena na 10 jednakih dijelova, a u listi presjeka e biti ubaeno 9 meupresjeka). Nakon aktiviranja komadnog polja OK, program e prvo provjeriti da li u listi presjeka ve postoje meupresjeci, i ako postoje dati e slijedee upozorenje:
323
Izborom odgovarajueg komadnog polja, moete odabrati jednu od programom predvienih akcija: Yes No svi ranije zadani meupresjeci u listi presjeka e biti uklonjeni a na njihovo mjesto e doi novokreirani. u listi presjeka e biti zadrani stari meupresjeci a novokreirani e biti dodani
Cancel - izbor ovog naredbenog polja dovodi do odustajanja od generiranja meupresjeka i povratak na osnovni izgled dijalog box-a u ovoj naredbi. Ova opcija je jako zgodna kada elite da krivolinijsku trasu kablova, definiranu u par karakteristinih presjeka, aproksimirate odgovarajuom pravolinijskom. U takvom sluaju, svakako morate zadati generiranje dovoljnog broja meupresjeka.
Parabolina trasa kablova je aproksimirana odgovarajuom pravocrtnom Oba naredba ima primjenu i kada nakon uvida u rezultate prorauna, elite da naknadno promijenite trasu kablova ba u odreenom poloaju meupresjeka. U edit box-u N=, zadaje se intenzitet sile prednaprezanja, a u edit box-ovima e3,p= i e3,k= imate mogunost da translatorno pomaknete cijelu trasu kablova u pravcu lokalne osi 3. U edit box-u e3,p = zadaje se ekscentricitet kablova u pravcu lokalne osi 3 na poetku, dok se u edit box-u e3,k = zadaje ekscentricitet u pravcu lokalne osi 3 na kraju linije prednaprezanja. Ovakvo translatorno pomicanje cijele trase kablova ima naroitu primjenu kod
324 prednaprezanja greda sanduastog poprenog presjeka, kod kojih se trase kablova nalaze u rebrima. Napominjemo da e optereenje uslijed prednaprezanja, pri proraunu biti naneseno na konstrukciju du zadane linije prednaprezanja, a ekscentrian oblik trase kablova u pravcu lokalnih osi, samo e odrediti intenzitet i pravac djelovanja sila prednaprezanja. Grupa edit box-ova u desnom djelu dijalog box-a, slui za definiranje podataka koji e uticati na gubitak sile prednaprezanja du zadane trase. = = ln= Es= As= Koeficijent trenja Dodatni koeficijent trenja po duini Proklizavanje klina Modul elastinosti elika od koga je napravljen kabl Povrina poprenog presjeka kabla
Programom je pored gubitka sile prednaprezanja uslijed trenja i pomaka kabla, obuhvaen i proraun gubitka sile prednaprezanja uslijed proklizavanja klina. U poglavlju 3.2.12.2, detaljno e biti iznesen postupak prorauna gubitaka. Nakon izbora komadnog polja OK, naredba e biti zavrena a na krajevima svakog zadanog segmenta polilinije, na crteu e biti postavljen simbol koji oznaava mjesto unosa sile prednaprezanja du svih zadanih segmenata.
Simbolima malog trokuta, oznaeni su poetak i kraj zadane linije prednaprezanja Naime, program po default-u pretpostavlja da svaki zadani segment polilinije predstavlja posebnu trasu prednaprezanja, i da se radi o istovremenom zatezanju kablova sa oba kraja, svakog od segmenata.
325 Napomena: U sluaju kada se prenaprezanje vri sa vie trasa kablova, pri emu se njihova lokalna os 1 potpuno poklapa u prostoru, tada ih ne moete zadani u okviru istog sluaja optereenja. Tipian primjer je ako se ista trasa kablova postavlja u rebrima sanduastog poprenog presjeka greda. Tada je potrebno, u jednom sluaju optereenja zadani trasu kablova u jednom rebru, a u drugom sluaju optereenja u drugom rebru. U okviru svakog od ovih optereenja, trase kablova moraju biti translatorno pomaknute u pravcu lokalne osi 3, za vrijednost rastojanja rebra od sistemske linije, kojom je odreen poloaj grede na modelu. Kasnijim kombiniranjem rezultata iz ova dva sluaja optereenja, moete dobiti utjecaje od ukupnog prednaprezanja u danoj gredi.
3.2.12.1
Definiranje krajeva zadane linije prednaprezanja
Pomou naredbe Kotve, imate mogunost da vie zadanih segmenata linije prednaprezanja, po potrebi spojite u jednu cjelinu. Pored toga, imate mogunost i da kraj zadane linije prednaprezanja oznaite kao mjesto na kojem se nalazi anker (zatezanje samo sa jednog kraja), a ne podrazumijevano mjesto gdje se unosi sila prednaprezanja. Izborom ove naredbe, naredbena linija dobiva slijedei oblik: <0 odab.> Kotva Odabir (Sve/Prozor/<krAj>/Sila): Na kraju naredbene linije, nalazi se podopcija Sila iji naziv ukazuje na nain na koji e biti definiran odabrani kraj linije prednaprezanja. Uzastopnim izborom ove podopcije, ona mijenja svoj naziv tako da moe dobiti jedan od mogua tri oblika: Sila kada je na naredbenoj liniji postavljen ovaj naziv podopcije, to znai da e odabrani kraj linije predanprezanja biti oznaen kao mjesto gdje se unosi sila prednaprezanja. Nakon selekcije, na danom kraju e biti postavljen simbol |> kada je na naredbenoj liniji postavljen ovaj naziv podopcije, to znai da e odabrani kraj linije predanprezanja biti oznaen kao mjesto gdje se postavlja anker. Nakon selekcije, na danom kraju e biti postavljen simbol ||
Anker
Nastavak kada je na naredbenoj liniji postavljen ovaj naziv podopcije, to znai da e odabrani kraj linije predanprezanja biti oznaen kao mjesto gdje se nastavljaju dva segmenta trase kablova. Nakon selekcije, na danom kraju nee biti postavljen nijedan simbol. Znai, od korisnika se oekuje da prvo na naredbenoj liniji postavi odgovarajui naziv posljednje podopcije, i da potom u select box zahvati dio linije prednaprezanja na ijem kraju e biti postavljen odabrani uvjet. U zavisnosti od mjesta na kojem je odabrana linija prednaprezanja, uvjet koji je odreen nazivom posljednje podopcije na naredbenoj liniji, bie postavljen na bliem kraju. Ova naredba radi na potpuno isti nain kao i naredba za oslobaanje utjecaja na krajevima greda (vidi poglavlje 3.1.5.), s tim to se uvjeti koji se postavljaju na odabranom kraju linije, ne podeavaju u dijalog box-u, ve stanjem podopcije na naredbenoj liniji.
3.2.12.2
Gubici sile prednaprezanja
Pomou ove naredbe imate mogunost da vizualno sagledate gubitak sile prenaprezanja du zadane trase kablova. Njenim izborom, naredbena linija dobiva slijedei oblik: <0 odab.> Gubitak sile prednaprezanja Odabir (Prozor/<krAl>):
326 Sada je potrebno odabrati jedan segment postavljene trase kablova, nakon ega e program prvo prekontrolirati da li je ona ispravno zadana, i ako nije dati odgovarajue upozorenje.
Naime, krajevi zadane linije prednaprezanja moraju biti oznaeni ili kao mjesto unoenja sile prednaprezanja ili kao mjesto ankera (svakako da postavljanje dva ankera na krajevima linije prednaprezanja, nije mogue). U sluaju da je kraj linije prednaprezanja oznaen kao nastavak, tada se njegov kraj mora poklopiti sa poetkom drugog segmenta linije prednaprezanja, a poloaj kabla se na mjestu nastavka mora nalaziti na istom mjestu u prostoru. Prema tome, vie segmenata prednaprezanja koji su meusobno povezani, tako to su njihovi krajevi oznaeni kao Nastavak, analiziraju se kao jedna cjelina. Ako odabrana trasa kablova ispuni formalne uvjete za ispravnost, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled i dijalog box-a za prikaz gubitaka sile prednaprezanja U lijevom djelu dijalog box-a se u dva odvojena grafikona prikazuje zadani oblik trase kablova i dijagram promjene intenziteta sile predanprezanja du zadane trase kablova. U sluaju gubitka sile od proklizavanja klina, na kraju na kojem se unosi sila prednaprezanja, ovaj dio dijagrama e biti rafiran. Gubitak sile prednaprezanja uslijed trenja i pomaka kabla, proraunava se iz slijedee formule:
N,x = N e
- ,x - l,x
Upotrijebljene oznake u formuli imaju slijedee znaenje: N,x N ,x l,x Intenzitet sile predanprezanja u promatranom presjeku du zadane trase kablova Zadana sila predanprezanja Zadani koeficijent trenja Suma skretnih kutova trase kablova do promatranog presjeka Dodatni koeficijent trenja po duini Rastojanje promatranog presjeka od poetka trase kablova
327 Proraun gubitka sile predanprezanja uslijed proklizavanja klina, provodi se u dva koraka. Prvo se iterativnim rjeavanjem slijedee jednadbe, izraunava duina do koje se rasprostire pad sile uslijed proklizavanja klina.
Upotrijebljene oznake u formuli imaju slijedee znaenje: le ln Es As N Nepoznata duina na kojoj se rasprostire gubitak sile predanprezanja uslijed proklizavanja klina Zadano proklizavanje klina Zadani modul elastinosti elika od koga je napravljen kabl Zadana povrina poprenog presjeka kabla Zadana sila predanprezanja Zadani koeficijent trenja Prosjeni skretni kut do promatranog mjesta Zadani dodatni koeficijent trenja po duini
Na osnovu proraunate duine le, iz slijedee formule se proraunava umanjeni intenzitet sile na mjestu njenog nanoenja na model.
Ne = N [1 x ( + )]
Upotrijebljene oznake u formuli imaju slijedee znaenje: Ne N xUmanjeni intenzitet sile na mjestu unoenje sile na model Zadana sila predanprezanja Udaljenost do promatranog mjesta Zadani koeficijent trenja Prosjeni skretni kut do promatranog mjesta Zadani dodatni koeficijent trenja po duini
U gornjem desnom kutu dijalog box-a prikazani su svi zadani ulazni podaci o odabranoj trasi predanprezanja, a u prikazanoj listi presjeka se u proizvoljno odabranim meupresjecima moe dobiti informacija kako o ekscentrinom poloaju kablova, tako i o intenzitetu sile predanprezanja u danom presjeku. Nain rada sa listom presjeka je potpuno isti kao i u dijalog box-a za unos numerikih podataka o prednaprezanju, s tim to ovdje poloaj meupresjeka nije odreen svojim relativnim rastojanjem od poetka trase kablova, ve tonim rastojanjem u duinskim jedinicama. I u sluaju da ne analizirate utjecaje od gubitka sile prednaprezanja, ova naredba e biti od pomoi da odredite visinsku koordinatu svih toaka u kojima je potrebno pridrati kablove na gradilitu. Izborom ove naredbe u okviru modula za obradu rezultat prorauna, imati ete mogunost da ispiete sve prikazane podate iz ovog dijalog box-a.
3.2.13 Rezultanta
Naredba Rezultanta slui za kontrolu tonosti unesenih podataka o intenzitetu optereenja. Njenim aktiviranjem, program sa naredbene linije zahtjeva odabir svih optereenja za koja elite dobiti informaciju o intenzitetu i poloaju rezultante.
328 <0 sel.> Optereenja Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Nakon zavrene procedure odabira, program e otvoriti dijalog box sa informacijom o intenzitetu i poloaju rezultante svih prethodno odabranih optereenja.
Svakako da e u okviru ove naredbe, za odabir biti dostupna samo povrinska, linijska i tokasta optereenja. Procjenom ispravnosti prikazanih rezultata, moete lako otkriti eventualno pogreno zadane podatke o optereenju. U sluaju da sva odabrana optereenja nemaju isti pravac djelovanja, tada program nee biti u stanju da izrauna i poloaj rezultante.
3.2.14 Konvertor optereenja

Ova naredba ima ulogu da olaka unos linijskog i koncentriranog optereenja du grednih elemenata konstrukcije, koji se nalaze van ploa, odnosno zidova. Naime, kako veina optereenja koja djeluju na konstrukcije ima povrinski karakter (snijeg, vjetar, teina krovnog pokrivaa, teina podova, itd.), to pri nanoenju optereenja na gredne elemente konstrukcije koji ne pripadaju ploama, odnosno zidovima, morate runo proraunavati intenzitet optereenja, koje pripada svakom od tih grednih elemenata. Iz tog razloga, programom je predviena slijedea procedura unosa podatka, koju emo prikazati na primjeru djelovanja vjetra na kosoj krovnoj konstrukciji.
329
Prednja strana krova po kojoj treba zadati pritisak vjetra odozgo Iako se krovna konstrukcija sastoji samo od grednih elemenata, prvo emo zadati povrinsko optereenje koje predstavlja pritisak vjetra okomito na prednju stranu krova.
Zadano povrinsko optereenje na prednjoj strani krova koje simulira djelovanje vjetra. Izborom naredbe Konvertor optereenja, program e zahtijevati da odaberete sva povrinska optereenja koja je potrebno zamijeniti odgovarajuim linijskim ili pak tokastim optereenjem. <0 odab.> Povrinska optereenja Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Nakon zavrenog odabira povrinskog optereenja, program e zahtijevati da odaberete sve gredne elemente koje elite opteretiti zamjenjujuim linijskim, odnosno koncentriranim silama. <0 odab.> Grede Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
330 Kako se u sastavu prednje strane krova nalaze i glavni i sekundarni nosai, kao i spregovi za vjetar, to je sada potrebno odabrati samo one grede koje e preuzeti optereenje od vjetra. U naem primjeru, odabrati emo sve uzdune grede koje su postavljene u pravcu globalne X osi.
Odabrane su sve grede koje trebaju dobiti ekvivalentno optereenje Nakon zavrenog odabira uzdunih greda, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe Konvertor optereenja Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa, odluujete se za konvertiranje povrinskog optereenja ili u jednako podijeljeno, ili pak u koncentrirano. U sluaju da se odluite za opciju konvertiranja u koncentrirane sile, tada e za unos podataka biti dostupan i edit box, u kojem se zadaje meusobna udaljenost koncentriranih sila koje e biti izgenerirane.
Edit box za definiranje udaljenosti izmeu koncentriranih sila
331 Svakako da e ovdje zadana udaljenost odrediti i tonost rasporeda sila, mada ne treba pretjerivati, s obzirom da e se tada u sastavu modela nai preveliki broj entiteta koji moe usporavati rad samog programa. Preporuka je da, kada god je to mogue, odaberete konvertiranje u jednako podijeljeno linijsko optereenje, jer e ono u veini sluajeva dovesti do zadovoljavajue tonosti. Izborom naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a prethodno odabrano povrinsko optereenje e biti uklonjeno i zamijenjeno odgovarajuim linijskim, odnosno tokastim optereenjem. Svakako da e optereenje biti naneseno samo na grede koje su odabrane u okviru ove naredbe, i to samo pod uvjetom da one pripadaju istoj ravnini kojoj pripada i odabrano povrinsko optereenje.
Prikaz izgeneriranog linijskog optereenja
Prikaz izgeneriranog tokastog optereenja Svakako da se na ovaj nain moe prenijeti i povrinsko djelovanje vjetra samo na stupove koji se nalaze na prednjoj i zadnjoj strani ovdje prikazane hale.
332 Ova naredba ima primjenu i u mnogim drugim sluajevima. Navesti emo jo samo jedan primjer, kada se modeliraju objekti sa montanim meukatnim konstrukcijama. S obzirom da nas u tim sluajevima, po pravilu ne zanimaju utjecaji u montanim ploama, tada ih nije potrebno ni unositi u model samo zbog prenoenja povrinskog optereenja na ostale dijelove konstrukcije. Znai, i ovdje je potrebno prvo zadati povrinsko optereenje na mjestu gdje bi stajala dana montana ploa (u prazno), a potom to optereenje konvertirati u zamjenjujue linijsko ili tokasto optereenje, na gredama koje su postavljene u pravcu nosivosti dane ploe. Na ovaj nain se ubrzava unos geometrije modela, a pored toga e i sam model imati znatno manji broj vorova na mrei konanih elemenata. Napomena: U Tower-u je omogueno konvertiranje povrinskog optereenja, koje je zadano na nekoj krivoj povrini, u niz koncentriranih sila du odabranih grednih elemenata konstrukcije. Sama procedura konvertiranja je ista kao i na ravnim povrinama. Jedino je u dijalog box-u, koji se otvara nakon zavrene selekcije greda, opcija Ravnomjerna optereenja nedostupna, s obzirom da se zbog sloenosti problema povrinsko optereenje u opem sluaju ne moe prikazati pomou linijskih.
3.3
3.3.1
Promjena i kontrola ranije unesenih podataka

Promjena setova
Pomou naredbe Promjena setova, koja se nalazi u okviru padajueg menija Korekcija, omoguena je naknadna promjena numerikih podataka za proizvoljno odabrane elemente crtea. Aktiviranjem ove naredbe, ulazi se u standardnu proceduru odabiranja.
<0 odab.> Promjena setova Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/ eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Nain rada naredbe je potpuno isti, bez obzira da li odabrani elementi predstavljaju dio konstrukcije, ili pak optereenje. Kako svakom tipu elementa crtea, odgovara samo odreeni tip numerikih podataka, to se u ovoj proceduri ne mogu istovremeno odabrati raznorodni tipovi entiteta. Ovdje pod raznorodnim tipovima elemenata podrazumijevamo: ploe, grede, linijsko optereenje, povrinsko optereenje, itd. Znai, mogua je masovna promjena podataka za vie odabranih elemenata, ali svi oni moraju pripadati istom tipu elemenata. U sluaju da se u prvom koraku selekcije, jednovremeno odabiru raznorodni elementi, program e od svih odabranih zadrati samo elemente jednog tipa, dok e sve ostale izbaciti iz selekcije. Isto vai i kada se odabere element crtea na mjestu na kojem se njegova geometrija poklapa sa nekim drugim entitetima. I tada e program sam odabrati element za koji e ui u proceduru mijenjanja podataka. U ovakvim sluajevima treba ukinuti vidljivost svih elemenata crtea ija se geometrija poklapa sa geometrijom elementa za koji je potrebno izvriti promjenu numerikih podataka. Prema tome, najlake je prvo pojedinano odabrati jedan od elemenata danog tipa, a da tek u slijedeem koraku koriste metode grupnog odabiranja. Tada e, svi tipovi elemenata koji ne odgovaraju tipu prvog odabranog, automatski biti odbaeni. Desni klik mia e oznaiti kraj procedure odabiranja, te e se u zavisnosti od tipa elementa koji je izabran, otvoriti odgovarajui dijalog box, u kojem se mogu izvriti eljene izmjene.
333
Odabrano je vie ploa istog seta numerikih podataka Sada ovdje mogu nastupiti dva sluaja. Ako svi odabrani entiteti imaju isti set numerikih podataka, tada e sa lijeve strane liste, crnom strelicom , jasno biti naznaeno koji je to redni broj seta. Meutim, ako se istovremeno odabere vie elemenata razliitih setova, tada e ispred liste, u okviru svih setova koji su pridrueni odabranim elementima, stajati simboli crnih strelica .
334
Odabrano je vie ploa razliitog seta numerikih podataka Pored toga, svi podaci u listi e biti ispisani kao neaktivni, a svi edit box-ovi prazni. Ovakvo stanje e biti, sve dok klikom mia u okviru liste, svim odabranim entitetima ne pridruite isti set podataka. Nakon izvrenih izmjena u dijalog box-u, klikom na naredbeno polje OK, novo zadani podaci e biti pridrueni izabranim elementima crtea, a program e sa naredbene linije i dalje zahtijevati odabiranje elementa za koje se eli promjena numerikih podataka. Klik na desi gumb mia, oznaiti e kraj ove naredbe. Isto vai i kada se za promjenu podataka odabiru elementi crtea koji predstavljaju optereenje. Ako sva odabrana optereenja imaju iste numerike podatke, tada e u dijalog box-u biti ispisani svi prethodno zadani parametri.
335
Odabrana su dva povrinska optereenja, potpuno istog intenziteta i pravca djelovanja Meutim, ako se odabere vie optereenja razliitog intenziteta, ili pravca djelovanja, tada e podaci u dijalog box-u biti prazni, sve dok ih ponovo ne zadane. Na taj nain ete, svim prethodno odabranim optereenjima, pridruiti novo zadane podatke.
Odabrana su dva povrinska optereenja, istog pravca djelovanja, ali razliitog intenziteta Promjena podataka je omoguena i za elemente crtea koji nisu dio konstrukcije. To su razne pomone linije i tekstovi, postavljeni pomou naredbi: Linija, Tekst i Kota (vidi oglavlje 3.4). Za linije i kote je mogue promijeniti layer na kojem su ovi entiteti nacrtani, a za tekstove je omoguena promjena svih podataka koji su ranije zadani: sadraj teksta, layer, ravnanje, font, itd. Kako je programom omogueno postavljanje ovih pomonih elemenata
336 crtea i u prozoru Dispozicija, to pomou ove naredbe neete moi da vrite njihovu promjenu podataka. To proizlazi iz osnovne funkcije prozora Dispozicija, da se u njemu vri promjena tekueg okvira, te e klik mia u okviru ovog prozora, dok je aktivna naredba Promjena setova, biti protumaen kao zahtjev za promjenu tekueg okvira. Prema tome, za promjenu podataka o pomonim entitetima koji su postavljeni u prozoru Dispozicija, morate koristiti posebnu naredbu Preimenuj (vidi poglavlje 2.12.2). Naime, u sluaju da se pomou ove naredbe umjesto simbola okvira, odabere neki od pomonih entiteta u prozoru Dispozicija, tada e ona raditi potpuno isto kao i naredba Promjena setova.
3.3.2
Promjena lokalnog koordinatnog sustava linijskih elemenata (Promjena L.K.S.)
Kako program po default-u odreuje orijentaciju lokalnog koordinatnog sustava linijskih elemenata modela, to pomou naredbe Promjena L.K.S., koja se nalazi u okviru padajueg menija Korekcija, imate mogunost da ga naknadno promijenite. Njenim izborom, ulazi se u standardnu proceduru odabiranja. <0 odab.> Promjena L.K.S. Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/ Deselektiranje/<krAj>): Procedurom selekcije e biti obuhvaeni samo linijski elementi, nad kojima ova naredba ima djelovanje: grede, linijski leajevi, pokretno optereenje i prednaprezanje. Nakon zavrene selekcije, program e sa naredbene linije zahtijevati da zadane toku sa crtea, koja e odrediti kako ravninu u kojoj lee lokalne osi 1 i 2, tako i usmjerenje lokalne osi 2. Promjena L.K.S. (Toka koja odreuje os 2/<krAj>): Naime, kako je pravac i smjer lokalne osi 1 potpuno odreen poetkom i krajem linije kojom je zadan poloaj danog linijskog elementa u prostoru, a kroz jedan pravac je mogue postaviti beskonano ravnina, to e izbor ove toke jednoznano odrediti kako ravninu u kojoj lee ove dvije lokalne osi, tako i smjer pruanja lokalne osi 2. Lokalna os 3 e tada biti postavljena automatski, tako da zadovolji pravilo desno orijentiranog koordinatnog sustava. Kako u nekim sluajevima, moe biti lake odrediti ravninu u kojoj lee osi 1 i 3, uzastopni klik mia preko podopcije Toka koja odreuje os 2, dovesti e do promjene sadraja naredbene linije. Promjena L.K.S. (Toka koja odreuje os 3/<krAj>): Naime, sada e odabrana toka odrediti ravninu u kojoj lee lokalne osi 1 i 3. Ponovni klik preko ove podopcije, vratie nas na prvobitni oblik naredbene linije. Nakon izbora eljene toke, naredba e biti zavrena. U sluaju viestruke selekcije, vodite rauna da izbor toke pravilno odredi, kako ravninu, tako i usmjerenje lokalnih osi, svim odabranim elementima. Ovo emo ilustrirati na primjeru jednovremene promjene orijentacije lokalnog koordinatnog sustava svih stupova jednog okvira.
337
Lokalne osi 1 i 2 svih stupova postavljene su u vertikalnoj ravnini X-Z. Ako elimo promijeniti orijentaciju lokalnog koordinatnog sustava stupova, tako da njihove lokalne osi 1 i 2 lee u vertikalnoj ravnini Y-Z, tada e postavljenjem podopcije Toka koja odreuje os 3 za tekuu, i izbor bilo koje toke u okviru ravnini prikazanog okvira, dovesti do eljenog efekta. Meutim, u zavisnosti od poloaja odabrane toke, orijentacija lokalne osi 3 odabranih stupova, nee biti ista.
Izborom toke 1, lokalna os 3 svih stupova, bit e usmjerena na desno
338
Izborom toke 1, lokalna os 3 svih stupova, bit e usmjerena na lijevo
Izborom toke 1, lokalna os 3 lijevog stupa, bit e usmjerena na desno, a druga dva na lijevo
339
Izborom toke 1, lokalna os 3 desnog stupa, bit e usmjerena na lijevo, a druga dva na desno Znai, smjer lokalne osi 2, odnosno lokalne osi 3, odreen je relativnim poloajem odabrane toke, u odnosu na lokalnu osu 1, danog linijskog elementa. Napominjemo da se smjer lokalne osi 1 ne moe naknadno promijeniti, i on se uvijek postavlja tako da ide od poetka ka kraju linije, kojom je odreen poloaj danog linijskog elementa u prostoru. Primjena naredbe Orijentacija lokalnog koordinatnog sustava je neobino vana za sve elemente konstrukcije. Kod greda, ona je viestruko vana, obzirom da se u pravcu postavljenih lokalnih osi, prikazuju rezultati prorauna, definiraju dimenzije poprenog presjeka i oslobaaju utjecaji na njenim krajevima. Kod linijskih leajeva se u pravcu postavljenih lokalnih osi, sprjeavaju pomaci i rotacije, tako da e i proraunate reakcije leajeva, djelovati u njihovom pravcu. Kod pokretnog optereenja, orijentacija lokalnog koordinatnog sustava definira ravninu po kojoj ono djeluje, a kod prednaprezanja, nagib ravnini u kojoj se nalazi trasa kablova (kablovi za prednaprezanje se postavljaju uvijek u ravnini koju odreuju poloaj lokalne osi 1 i 2). Napomena: Tijekom izvrenja ove naredbe, za preporuku je da pomou naredbe Vidljivost, postavite za vidljive lokalne osi elemenata konstrukcije, za koji se vri promjena lokalnog koordinatnog sustava. Na taj nain, imati ete laki uvid u tonost provedenih izmjena.
3.3.3
Promjena lokalnog koordinatnog sustava tokastih leajeva
Pored promjene lokalnog koordinatnog sustava linijskih elemenata, pomou naredbe Promjena L.K.S. moe se mijenjati i orijentacija lokalnog koordinatnog sustava tokastih leajeva. Njenim izborom iz padajueg menija Korekcija, ulazi se u standardnu proceduru odabira. <0 odab.> Promjena L.K.S - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>):
340 U ovoj proceduri ne mogu se istovremeno odabrati i tokasti leajevi i linijski entiteti. Kada se koriste opcije grupnog odabira program nasumino odreuje koji e entiteti ui u selekciju, tako da je najbolje da se u prvom koraku odabere jedan entitet, tokasti leaj ili neki linijski element, ime se odreuje koji e entiteti ui u grupnu selekciju. Ako su odabrani tokasti leajevi, program e sa naredbene linije zahtijevati da zadate toku sa crtea koja e odrediti pravac i smjer lokalne osi 3: Promjena L.K.S (Toka koja odreuje os 3 / Radijalno / <krAj>): Napominjemo da u sluaju odabira samo jednog tokastog leaje, na naredbenoj liniji nee biti prisutna podopcija Radijalno. Izbor podopcije Toka koja odreuje os 3 dovest e do promjene osi ije e usmjerenje odrediti toka koja se zadaje. Jedan klik mia mijenja na lokalnu os 2, drugi na lokalnu os 1 dok trei klik mia vraa prvobitno stanje naredbene linije. Pravac i smjer izabrane lokalne osi (pretpostaviti emo da je izabrana osi 3) moe se odrediti na dva naina radijalno i paralelno. Kod radijalnog odreivanja, lokalne osi 3 svih odabranih entiteta bit e usmjerene prema zadanoj toki.
Radijalno odreivanje usmjerenja lokalnih osi Kod paralelnog odreivanja zadana toka odreuje usmjerenje lokalne osi 3 jednog (referentnog) tokastog leaja, dok su lokalne osi ostalih odabranih oslonaca paralelne sa njom i imaju isti smjer. Za referentni tokasti leaj program usvaja onaj koji je prvi odabran.
341
Paralelno odreivanje usmjerenja lokalnih osi Izabrani nain odreivanja ispisuje se na naredbenoj liniji kao ime podopcije. Znai ako se na naredbenoj liniji nalazi podopcija Radijalno to znai i da se usmjerenje lokalne osi 3 odreuje radijalno. Promjena na paralelno odreivanje vri se aktiviranjem ove podopcije. Nakon izbora toke koja odreuje usmjerenje lokalne osi 3, program e sa naredbene linije zahtijevati da zadate toku koja odreuje ravninu u kojoj se os 3 nalazi. Promjena L.K.S (Toka koja odreuje ravninu 2-3 / <krAj>): Naziv podopcije Toka koja odreuje ravninu 2-3 ukazuje da e izabrana toka odrediti ravninu u kojoj se nalaze lokalne osi 2 i 3. Izborom ove podopcije naredbena linija e dobiti novi izgled, odnosno toka koja se zadaje odredit e ravninu u kojoj se nalaze lokalne osi 1 i 3. Promjena L.K.S (Toka koja odreuje ravninu 1-3 / <krAj>): Naravno, da je na poetku ove procedure izabrana neka druga os, pomou ove podopcije bi se vrio izbor ravni koje njoj odgovaraju. Nakon izbora traene toke naredba se zavrava, a lokalni koordinatni sustavi svih odabranih leajeva dobivaju zadanu orijentaciju.
342
L.K.S. svih tokastih leajeva je promijenjen tako to su lokalne osi 2 usmjerene prema centru kruga, a lokalne osi 3 su normalne na prikazanu ravninu
3.3.4
Kontrola setova
Posebno vanu opciju u programu predstavlja i vizualno sagledavanje tonosti unesenih numerikih podataka, odnosno mogunost da se vizualno prekontrolira da li su svim elementima konstrukcije pridrueni toni setovi numerikih podataka. Za tu namjenu je razvijena naredba Kontrola setova, u okviru padajueg menija koji se otvara desnim klikom mia preko naziva prozora 3D pogled. Aktiviranjem ove naredbe, program e za dani tip konstruktivnog elementa (ploe, grede, itd.), sve entitete istog seta numerikih podataka, obojiti istom bojom.
U prozoru 3D pogled, program je istom bojom obojio, sve ploe i zidove kojima je pridruen isti set numerikih podataka Naredbena linija je dobila slijedei sadraj.
343 <Sve> Kontrola setova Ploa/Zid (Promjena setova/Izbor/<krAj>): Za koju vrstu konstruktivnih elemenata se vri kontrola unesenih numerikih podataka, i koji redni brojevi setova e biti bojani a koje ne, odreuje se u dijalog box-u koji se otvara aktiviranjem podopcije Izbor.
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe Kontrola setova Korisniku je sada omogueno da, osim za razliite tipove konstruktivnih elemenata, vri kontrolu unesenih podataka i za tri vrste optereenja - povrinsko, linijsko i tokasto. U lijevom dijelu dijalog box-a nalazi se lista svih entiteta (konstruktivnih elemenata i optereenja) za koje se moe uraditi kontrola unesenih podataka. Svakako da e za izbor biti dostupni samo oni entiteti koji se nalaze u modelu. Za odabrani entitet, u desnom dijelu dijalog box-a, prikazuje se lista sa svim setovima podataka koji su do tada kreirani.
Odabrana je kontrola setova za grede U koloni Naziv je prikazan opis svakog seta, dok je u koloni Boja za svaki od setova postavljena boja kojom e elementi tog seta biti obojani u modelu. Boje program sam generira po kriteriju da one za svaki od setova budu to razliitije, ali je omogueno i da za svaki od setova sami odaberete boju po elji.
344
Klik mia preko strelice sa desne strane color box-a, otvorio je dijalog box za izbor proizvoljne boje Ako se za kontrolu unesenih podataka izabere optereenje, obzirom da se optereenja grupiraju prema intenzitetu, u koloni Naziv e se umjesto opisa prikazivati intenzitet optereenja za svaki set.
Odabrana je kontrola unesenih podataka za povrinsko optereenje Generiranje palete boja Pored runog odreivanja svake od boja, izborom komadnog polja Generiraj boje imate mogunost da zadane programu iz koje palete e boje biti generirane.
Dijalog box za generiranje palete boja Nakon aktiviranja naredbenog polja OK, program e se vratiti na osnovni izgled dijaloga, a u listi e za sve setove biti izgenerirane nove boje iz zadane palete.
345 U dijalogu se nalazi i check box Nijansiraj boje. Ukoliko je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, svim setovima e biti pridruene razliite nijanse boje koja je izabrana za poetnu.
Svim setovima su pridruene razliite nijanse boje koja je izabrana za poetnu Rad sa listom konfiguracija boja Program doputa i da odabrane boje za setove numerikih podataka snimite u bazu i po potrebi ih naknadno koristite. Izborom komadnog polja Snimi otvara se dijalog box za snimanje trenutano odabranih boja u bazu.
Sada je u edit box-u potrebno zadani tekstualni opis koji e Vas asocirati na odabrane boje, i aktivirati naredbeno polje OK. Zatvorena lista koja se nalazi u donjem lijevom kutu ovog dijalog box-a je predviena za izbor neke od ranije snimljenih konfiguracija boja.
346
Zatvorena lista za izbor neke od ranije snimljenih konfiguracija boja Klikom na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove zatvorene liste, otvara se sadraj liste, i sada je dovoljno miem kliknuti na red u kojem je opisan sadraj stanja boja koje se ele postaviti. Napominjemo da se u listi uvijek nalazi i programski definirano stanje boja Default, koje ne moete obrisati. Pomou naredbenog polja Brii je omogueno brisanje proizvoljno odabrane konfiguracije boja iz liste. Uvid u tablice setova numerikih podataka U sluaju da elite vidjeti koji su podaci definirani za koji set numerikih podataka, izborom komadnog polja Set, otvara se dijalog box-a za definiranje setova numerikih podataka za odabrani konstruktivni element.
Dijalog box za definiranje setova numerikih podataka o gredama Ovi dijalog box-ovi u potpunosti odgovaraju dijalog box-ovima koji se koriste pri postavljanju danih elemenata konstrukcije na model, te je i ovdje mogue, po potrebi vriti naknadne korekcije u prethodno zadanim ulaznim podacima. Izbor setova koji e biti prikazani Na kraju svakog reda, u okviru liste setova, nalazi se i check box koji regulira da li e dani set konstruktivnog elementa biti obojan ili ne.
347
Check box-ovi, koji odreuju da li e dani set biti obojan na crteu ili ne Pomou naredbenih polja Odaberi sve i Deselektiraj sve, imate mogunost da odaberete, odnosno deselektirate za prikaz sve setove danog konstruktivnog elementa. Nakon izbora naredbenog polje OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na zaslonu e odabrani setovi danog konstruktivnog elementa biti obojani odgovarajuim bojama.
Iz sadraj naredbene linije se vidi, da su za bojanje odabrani setovi greda: 2, i 4 Promjena setova U sluaju uinjenih pogreaka, odnosno u sluaju da ste nekom od konstruktivnih elemenata pridruili pogrean set numerikih podataka, programom je omoguena promjena setova i u okviru ove naredbe. Naime, izborom podopcije Promjena setova, na naredbenoj linija se javlja slijedea poruka: <0 sel.> Promjena setova Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/ eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
348 Nain rada sa ovom podopcijom je potpuno isti kao i kada se istoimena naredba pozove samostalno (vidi poglavlje 3.3.1). Jedina razlika je u tome to e kraj ove naredbe dovesti do povratka na osnovni oblik naredbene linije u okviru naredbe "Kontrola setova", a boje greda e automatski biti aurirane prema novo nastalom stanju. Opcije 2D prikaza
Pomou check box-a Prikai indirektne elemente se definira nain prikazivanja indirektnih elemenata u prozoru 2D pogled. Ako je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, simboli indirektnih elemenata e se iscrtavati s bojama koje su zadane u ovom dijalog box-u, a ako je postavljen na iskljueno stanje iscrtavat e se s bojom koja je predviena za neaktivne elemente.
Simboli ploa u presjeku su prikazani sa bojama iz kontrole setova
3.3.5
Kontrola uneenih podataka
Izborom naredbe Kontrola uneenih podataka, koja se nalazi u okviru padajueg menija Pomone funkcije, vri se osnovno testiranje ispravnosti kreiranog modela. Obzirom da je program u svom radu toliko fleksibilan, te doputa kreiranje potpuno
349 proizvoljnih konstrukcija, svakako da ovo testiranje treba shvatiti samo uvjetno, jer je gotovo nemogue otkriti ba sve eventualno uinjene pogreke. Zbog toga budite obazrivi pri kreiranju modela, jer e program labilnost sustava moi pouzdano da otkrije, tek u proraunskom modulu, pri rjeavanju sustava jednadbi. Ipak ova naredba moe biti od koristi za otkrivanje nekih oiglednih pogreaka. Nakon aktiviranja naredbe, program odmah otpoinje sa testiranjem unesenih podataka. Kontrola konstruktivnih elemenata Program prvo kontrolira da li model uope sadri minimum konstruktivnih elemenata, odnosno da bi proveo daljnju kontrolu, neophodno je da na modelu postoji barem jedna ploa ili jedna greda, i barem jedan leaj (povrinski, linijski ili tokasti). U sluaju da je na modelu definirano vie faza graenja, tada e ovaj uvjet vaiti za svaku od faza posebno. Ako ovaj minimalni uvjet nije ispunjen, dalja kontrola se ne provodi i program e u otvorenom dijalog box-u dati upozorenje da je model nekompletan.
Upozorenje da je model nekompletan Aktiviranjem komadnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, i sada Vam preostaje da prvo popravite pogreke, a da potom opet pokrenete naredbu za kontrolu unesenih podataka. Ako je ovaj prvi uvjet ispunjen, program nee dati nikakvo upozorenje o nekompletnosti modela, i otpoeti e sa testiranjem svakog od elemenata konstrukcije posebno. Napominjemo da se kontrola provodi za sve postavljene konstruktivne elemente na modelu, bez obzira na njihovo trenutano stanje vidljivosti. Navesti emo kriterije koji se provjeravaju za svaki od konstruktivnih elemenata posebno: Ploa/Zid za ispravnost ploa i zidova ne postoji kriterij, odnosno sve ploe, i svi zidovi postavljeni na model, su uvijek ispravni.
Granini uvjeti moraju svojim kompletnom geometrijom pripadati ploi, odnosno zidu. Greda za ispravnost postavljenih greda konstantnog poprenog presjeka ne postoji kriterij, odnosno sve grede konstantnog poprenog presjeka, postavljene na model, formalno su uvijek ispravne. Lokalna nestabilnost tapa po pitanju neregularnog oslobaanja utjecaja na njihovim krajevima, moe se otkriti jedino pri samom proraunu. Izuzetak su reetkasti tipovi tapova kod kojih e program detektirati pogreku, ako je na njegovom kraju osloboen neki od utjecaja. Meutim, kod greda promjenljivog poprenog presjeka, provjerava se da li je promjena dimenzija poprenog presjeka ispravno zadana. U sluaju linearne promjene, kod koje je poloaj meupresjeka zadan apsolutnim odstojanjem od poetka grede, provjerava se da li se zadani meupresjek nalazi unutar dane grede. Ako se nalazi van grede, onda takva greda ima pogreno pridruen set numerikih podataka. U sluaju
350 greda sa definiranom lunom promjenom, kontrolira se da li je mogue primijeniti zadanu luna promjenu. Naime, u sluaju da je zadan takav poloaj meupresjeka i dimenzija presjeka u njima, da luk koji se postavlja kroz zadane tri toke izaziva negativne dimenzije, tada je takvoj gredi takoer pridruen pogrean set numerikih podataka.
Ovako zadana luna promjena visine grede, dovela bi do negativne visine na sredini nosaa. Povrinski leaj - mora svojom kompletnom geometrijom biti ispod ploe, odnosno zida. Linijski leaj Tokasti leaj 3D povrine nema kriterija, odnosno uvijek je formalno ispravan. nema kriterija, odnosno uvijek je formalno ispravan. nema kriterija, odnosno uvijek su formalno ispravne
Ako svi konstruktivni elementi zadovolje postavljene kriterije, program e otpoeti kontrolu zadanog optereenja. Meutim, u sluaju da na modelu postoje neregularni konstruktivni elementi, program e otvoriti dijalog box u kojem e jasno biti naznaeni svi elementi konstrukcije koji ne zadovoljavaju postavljene kriterije. U sluaju da je definirano vie faza graenja, tada e biti naznaeno i kojoj fazi pripadaju elementi konstrukcije sa pogrekom.
Upozorenje o neispravnim konstruktivnim elementima Na kraju svakog od redova sa tumaenjem pogreke, program izmeu zagrada ispisuje i mjesto gdje se dani konstruktivni element nalazi, odnosno kom sklopu pripada. Izmeu zagrada moe biti ispisan naziv nivoa, okvira ili pak pomonog pogleda, u zavisnosti od toga kom od ovih sklopova dani konstruktivni element pripada. Ako pogrean konstruktivni element ne pripada ni jednom od sklopova, onda se izmeu zagrada ispisuje komentar 3D. Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e nestati sa zaslona, a program e na crteu jasno markirati sve neregularne konstruktivne elemente,
351
Specijalnim simbolima, program jasno oznaava koji konstruktivni elementi ne zadovoljavaju provedenu kontrolu. U sluaju da na modelu postoji vie definiranih faza graenja, tada e markeri pogreaka biti postavljeni samo na entitetima koji pripadaju tekuoj fazi. Kada ste popravili sve otkrivene pogreke, ponovo aktivirajte ovu naredbu, i u sluaju da vie nema pogreaka u konstrukciji, program e otpoeti kontrolu zadanog optereenja. Ako program opet otkrije pogreku u konstrukciji, onda ovaj postupak morate ponavljati sve dok ih potpuno ne otklonite. Kontrola optereenja Tek kada svi konstruktivni elementi zadovolje postavljene kriterije, otpoeti e testiranje zadanog optereenja, pri emu se svaki od zadanih sluajeva optereenja, testira posebno. Isto kao i kod konstrukcije, prvo se kontrolira da li u okviru danog sluaja optereenja postoji zadano barem jedno optereenje. Ako je definiran prazan sluaj optereenja, odnosno nije mu pridrueno ni jedno konkretno optereenje (nije ukljuena ak ni vlastita teina), program e dati upozorenje.
Upozorenje o praznim sluajevima optereenja Izuzetak je, ako se u danom modelu analiziraju utjecaji kroz definirane faze graenja. U takvim sluajevima, u okviru pojedinih faza je doputeno postojanje praznih optereenja.
352 Aktiviranjem komadnog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, i sada Vam preostaje da prvo popravite pogreke, a da potom opet pokrenete naredbu za kontrolu unesenih podataka. Ako je ovaj prvi uvjet ispunjen, program nee dati nikakvo upozorenje o praznim sluajevima optereenja, i poeti e sa testiranjem svakog od optereenja posebno, prema slijedeim kriterijima: Povrinsko optereenje Linijsko optereenje Tokasto optereenje Pomaci leajeva Temperaturni utjecaji u ploi Temperaturni utjecaji u gredi mora svojom kompletnom geometrijom pripadati ploi ili zidu. mora svojom kompletnom geometrijom pripadati ploi, zidu, ili gredi. mora svojom kompletnom geometrijom pripadati ploi, zidu, ili gredi. mora biti zadano na tokastom leaju koji ima sprijeen pomak (rotaciju), u pravcu zadanog pomaka (rotacije). moraju svojom kompletnom geometrijom biti unutar ploe, odnosno zida. moraju svojom kompletnom geometrijom biti unutar grede. U sluaju da je zadano djelovanje temperaturne razlike, dana greda mora imati definirane dimenzije poprenog presjeka. Gredi, iji je popreni presjek definiran kao Proizvoljan, nije doputeno zadavanje temperaturne razlika. mora svojom kompletnom geometrijom pripadati ploi, odnosno gredi. U zavisnosti od duine trase, i zadanog pomaka sheme pokretnog optereenja, kontrolira se potreban broj internih sluajeva optereenja za konstruiranje anvelope utjecaja. Program e uvijek dati upozorenje o potrebnom broju internih sluajeva optereenja, ali to nee smatrati za pogreku. Znai na vama je da procijenite, da li je broj internih sluajeva prevelik, u zavisnosti od veliine i sloenosti konstrukcije. Ovakvo upozorenje ete dobiti i pri zahtjevu za proraun modela. Razlog je vie nego jasan, obzirom da kod velikih modela, proraun moe trajati predugo, a moe se desiti, i da se uope ne moe provesti. U okviru sluaja optereenja, u kojem je zadano pokretno optereenje, istovremeno sa njim moe djelovati samo povrinsko, linijsko i tokasto optereenje. U protivnom, program e dati pogreku za svaki tip, ovako zadanog optereenja. U sluaju da je na modelu definirano vie faza graenja, tada se pokretno optereenje, u okviru istog sluaja optereenja, moe zadani samo unutar jedne od faza. zadano mjesto za konstruiranje utjecajne linije, mora se nalaziti ili na gredi, ili na tokastom leaju. Ako se nalazi na gredi, tada i odabrana vrsta utjecaja mora odgovarati utjecajima koji se mogu dobiti u gredi. Ako se utjecajna linija nalazi na tokastom leaju, tada on mora imati sprijeen pomak (rotaciju) koja odgovara traenom utjecaju. sistemska linija prednaprezanja, mora svojom kompletnom geometrijom biti unutar grede, ili ploe. Za svaki zadani segment linije prednaprezanja, kontrolira se da li ona na
Pokretno optereenje -
Utjecajna linija
Prednaprezanje
353 svojim krajevima ima postavljene dobre uvjete (sila/anker/nastavak). Ako je zadan proraun gubitaka sile prednaprezanja, tada se kontrolira da sluajno nije cijela sila prednaprezanja anulirana uslijed gubitaka. Ako sva optereenja zadovolje postavljene kriterije, program e dati poruku o uspjeno provedenoj kontroli unesenih podataka.
Informacija o uspjeno provedenoj kontroli uneenih podataka Meutim, u sluaju da na modelu postoje neregularna optereenja, program e otvoriti dijalog box u kojem e jasno biti naznaena sva optereenja koja ne zadovoljavaju postavljene kriterije. U sluaju da je definirano vie faza graenja, tada e pored sluaja optereenja, biti naznaeno i kojoj fazi pripadaju elementi optereenja sa pogrekom.
Upozorenje o neispravnim optereenjima Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e nestati sa zaslona, a program e na crteu jasno markirati sva neregularna optereenja.
354
Specijalnim simbolima, program jasno oznaava koja optereenja ne zadovoljavaju provedenu kontrolu. U sluaju da na modelu postoji vie definiranih faza graenja, tada e markeri pogreaka biti postavljeni samo na optereenjima koji pripadaju tekuoj fazi. Takoer, markeri pogreaka e se prikazivati samo na optereenjima koja pripadaju tekuem sluaju optereenja. Kada ste popravili sve otkrivene pogreke, ponovo aktivirajte ovu naredbu, i u sluaju da vie nema pogreaka u optereenju, program e dati poruku o uspjeno provedenoj kontroli unesenih podataka.
Informacija o uspjeno provedenoj kontroli uneenih podataka Ako program opet otkrije pogreku u optereenju, onda ovaj postupak morate ponavljati sve dok ih potpuno ne otklonite. Napomena: Postupak kontrole unesenih podataka se automatski provodi i pri zahtjevu za generiranje mree konanih elemenata. U sluaju kada na modelu nema povrinskih elemenata konstrukcije, pa se generiranje mree konanih elemenata ne provodi, tada e kontrola unesenih podataka biti provedena neposredno pred proraun. U sluaju otkrivene pogreke, program e dati odgovarajue upozorenje i zaustaviti e daljnji tok generiranja mree konanih elemenata, odnosno proraun.
355
3.3.6
Kontrola geometrije
Obzirom da je program grafiki orijentiran, i da mu je osnovna uloga proraun statikih utjecaja, to je svakako vano da geometrija modela bude precizno iscrtana. U sluaju da neprecizno crtate, imati ete velike probleme pri kasnijem formiranju mree konanih elemenata, a i rezultati prorauna, ako uope i doete do njih, mogu biti pogreni. Crtake pogreke se najee ne mogu vidjeti golim okom, pa ih je mogue otkriti jedino izborom naredbe Kontrola geometrije, koja se nalazi u okviru padajueg menija Pomone funkcije. Prema tome, prije nego to krenete u generiranje mree konanih elemenata, ili sam proraun modela, obavezno aktivirajte ovu naredbu.
U edit box-u Tolerancija udaljenosti treba zadani vrijednost sa kojom e se usporeivati sva meusobna rastojanja izmeu elemenata na crteu. Drugim rijeima, od programa zahtijevamo da na crteu markira sva rastojanja izmeu entiteta koja su manja od zadanog. Koju ete vrijednost zadani za ovaj parametar, zavisi od same geometrije modela, odnosno od preciznosti sa kojom ste eljeli da kreirate model. Ako na primjer, znate da na crteu ne treba da postoji ni jedno rastojanje koje je manje od 0.5 m, tada ete zadani: Tolerancija udaljenosti =0.5. Parametar Tolerancija kutova, se odnosi na odstupanje linija na crteu od horizontalnog i vertikalnog pravca, odnosno trai se od programa da markira sve linije koje odstupaju od horizontalnog, odnosno vertikalnog pravca za kut koji je manji od zadanog (ako se za ovaj parametar zada vrijednost 0, program e ignorirati sve linije na crteu koje odstupaju od horizontalnog, odnosno vertikalnog pravca). Nakon zadavanja ova dva parametra, i klika na naredbeno polje OK, program e analizirati geometriju modela, i u sluaju da nisu pronaene crtake pogreke dati e odgovarajue upozorenje.
U sluaju da se otkriju crtake pogreke, program e dati upozorenje o otkrivenim pogrekama.
356
Pored toga, program e na crteu posebnim markerima obiljeiti sva rastojanja koja su manja od zadanog, i linije koje odstupaju od horizontale, odnosno vertikale, za kut manji od zadanog.
Posebnim markerima, program je oznaio sva mjesta na kojima postoje crtake pogreke Segmente linija koji odstupaju od vertikalnog, odnosno horizontalnog poloaja, program boja posebnom bojom. Rastojanja koja su manja od zadanog, program oznaava tako to markira toke koje odreuju dano rastojanje. U zavisnosti od toga to dana toka predstavlja, program pri markiranju toaka upotrebljava slijedee simbole: - Simbolom malog kvadrata se oznaavaju sve toke koje predstavljaju tokasti entitet, ili pak poetnu, odnosno krajnju, toku danog segmenta linije. - Simbolom malog trokuta, program oznaava sve toke koje se nalaze na konturi linijskih i povrinskih entiteta, ali nisu njene krajnje toke. Znai, ove toke se nalaze unutar segmenta linije kojom je odreena kontura danog linijskog, odnosno povrinskog elementa. - Simbolom malog kruga, program oznaava toku koja se nalazi unutar neke od povrine (toka pripada ravnini povrinskog entiteta ali nije na njegovoj konturi). Tijekom procedure kontrole geometrije, program moe otkriti i mjesta koja eventualno mogu biti posljedica crtake pogreke. Naime, radi se u segmentima linija ija rastojanja nisu manja od zadane tolerancije, ali njihova geometrija ukazuje na to, da postoji entitet za koji vjerojatno niste eljeli da ima, ba takvu geometriju. I ovakve segmente, program e naznaiti posebnom bojom koja je definirana za upozorenja. Upozorenja, e program dati za slijedee sluajeve: - Ako na modelu postoji vie lunih segmenata koji su povezani, a iji se centri krunice nalaze na malom rastojanju. Kako ste vjerojatno eljeli da ti lukovi pripadaju istoj krunici, to je mogue da se ovdje radi o crtakoj greci.
357 - Ako na modelu postoji luk sa suvie malim polumjerom. Ovakvo upozorenje se daje jer e pri generiranju mree konanih elemenata ovakav luk sigurno izazvati veliki broj konanih elemenata. - Ako na modelu postoji evoluirani linijski entitet, koji je tako postavljen na 3D povrinu, da njegova geometrija ne predstavlja regularnu 3D duinu, odnosno 3D luk. Tipian primjer je ako na sfernu 3D povrinu postavite segment linije koji malo odstupa od njenog radijalnog pravca. Kako ste vjerojatno eljeli da on bude ba u radijalnom pravcu, to se i ovdje radi o vjerojatnoj crtakoj greci. Sa ovako markiranim rastojanjima i pravcima, mogue je lako sagledati eventualne pogreke nastale pri nepreciznom crtanju. Postavljeni markeri e stajati na crteu sve dok crtake pogreke ne uklonite i ponovo ne aktivirate ovu naredbu. Ako pak smatrate da otkrivene crtake pogreke nisu bitne, onda postavljene markere pogreaka moete ukloniti i izborom komadnog polja Cancel, u okviru ove naredbe. Pomou dva prekidaa, koja se nalaze u vrhu dijalog box-a za kontrolu geometrije, mogue je programu zadati, koji e sve elementi crtea ui u testiranje. Samo u 2D pogledu Kontrolom geometrije e biti obuhvaeni samo entiteti koji pripadaju sadraju prozora 2D pogled, neposredno prije aktiviranja ove naredbe. Da li e u testiranje geometrije ui samo trenutano vidljivi entiteti iz ovog prozora, ili pak svi koji mu pripadaju, odreuje stanje prekidaa Samo vidljivi entiteti. Kontrolom geometrije e biti obuhvaeni svi entiteti koji su prikazani u prozoru 3D pogled, neposredno prije aktiviranja ove naredbe. Da li e u testiranje geometrije ui samo trenutano vidljivi entiteti iz ovog prozora, ili pak svi elementi modela, odreuje stanje prekidaa Samo vidljivi entiteti.
Samo u 2D pogledu
Samo vidljivi entiteti Kontrolom geometrije nee biti obuhvaeni entiteti koji nisu trenutano prikazani u odabranom prozoru. Naime, svi entiteti koji su proglaeni za nevidljive, bilo pomou naredbe Vidljivost, bilo pomou naredbe Sakrivanje, bie izuzeti iz kontrole geometrije. Pored toga, kontrola geomerije za entitete optereenja, vriti e se samo u okviru tekueg sluaja optereenja. Samo vidljivi entiteti Kontrolom geometrije e biti obuhvaeni svi entiteti koji pripadaju odabranom prozoru, bez obzira na trenutano stanje njihove vidljivosti. Pored toga, kontrola geometrija e se provesti i nad entitetima optereenja, koja nisu sadrana u tekuem sluaju optereenja.
Znai, pomou prekidaa Samo u 2D pogledu, odluujete da li e u kontrolu geometrije ui sadraj prozora za 2D, ili za 3D prikaz modela, a pomou prekidaa Samo vidljivi entiteti, da li e u okviru odabranog prozora, u testiranje ui svi entiteti koji mu pripadaju, ili pak samo oni koji su trenutano prikazani u njemu. Napominjemo da se indirektni elementi, koji su prikazani u okviru prozora 2D pogled, ne tretiraju u okviru kontrole geometrije, obzirom da oni nisu entiteti, ve predstavljaju presjek danog elementa konstrukcije sa trenutano prikazanom ravnini pogleda u prozoru 2D pogled. U donjem djelu dijalog box-a, nalazi se i prekida Popravi to moe, ijim postavljenjem na ukljueno stanje moete od program zahtijevati da popravi otkrivene crtake pogreke. Pri koritenju ove opcije budite obazrivi, obzirom da program nee moi uvijek da popravi sve
358 napravljene crtake pogreke. Pored toga, u proceduri pomaka toaka, popravka jedne crtake pogreke moe izazvati nekontrolirani niz novih pogreaka. Problemi koje program ne moe da rijei, najee su javljaju kod povrinskih elemenata, kada je za popravku crtake pogreke, potrebno pomaknuti jednu toku sa njene konture, u poloaj koji bi cijelu ravninu povrinskog elementa izveo iz njene prvobitne ravnine. Isto vai i za evoluirane povrine i lune segmente linijskih entiteta. Takav nain rjeavanja problema bi zahtijevao vjetaku inteligenciju, to je nemogue automatski rijeiti. Prema tome, za preporuku je da crtake pogreke sami otklonite, jednu po jednu. Da li ete to provesti brisanjem, po ponovnim iscrtavanjem danog entiteta, ili ete pak pomaknuti njihov poloaj, iskljuivo zavisi od Vas i Vaih navika. U svakoj sluaju, najlake je da pri samom kreiranju modela precizno crtate. Analiza geometrijskih greaka U sluaju da postavljeni markeri pogreaka ne ukazuju dovoljno jasno u emu se sastoji pogreka, programom je predviena naredba Analiza geometrijskih greaka. Njenim aktiviranjem, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete postavljeni marker pogreke, ili pak segment naznaen kao upozorenje. Marker greke Odabir (<krAj>): Ako odaberete marker za toku, tada e program posebnom bojom naznaiti i odabrani i susjedni marker, koji odreuju rastojanje manje od zadanog. Pored toga, posebnom bojom e biti naznaena i kontura entiteta kojoj pripada susjedni marker. Na ovaj nain moete lako sagledati u odnosu na koji entitet se odabrana toka nalazi na manjem rastojanju od zadanog. U sluaju da odaberete neki od segmenata koji je markiran kao upozorenje, tada e se otvoriti dijalog box sa znaenjem upozorenja.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box sa upozorenjem e biti zatvoren, a program e sa naredbene linije i dalje zahtijevati odabiranje postavljenih markera, sve dok izborom podopcije krAj, ne oznaite kraj ove naredbe. Postavljeni simboli e i po zavretku ove naredbe stajati na crteu, sve dok ne otklonite sve crtake pogreke. Napominjemo jo jednom, da se postavljeni simboli pogreaka mogu ukloniti sa crtea i pozivom naredbe Kontrola geometrije, i aktiviranjem naredbenog polja Cancel. Primjena naredbe Kako je neobino vano da geometrija i konstrukcije i optereenja bude precizno nacrtana, to je za preporuku da tijekom kreiranja modela, s vremena na vrijeme, pomou naredbe Kontrola geometrije, prekontrolirate tonost unesenih podataka. U sluaju da konstrukciju kreirate generiranjem njenih vertikalnih entiteta, pomou naredbe Generiranje (vidi poglavlje 2.11.7), onda je vano da prije same procedure generiranja, prekontrolirate podudarnost svih konstruktivnih elemenata i u vertikalnom smislu. U takvim sluajevima, je najbolje, krenuti od vrha objekta, i pomou naredbe Projicirane ploe (vidi poglavlje 2.14.8), u prozoru 2D pogled postavite za vidljiv samo nivo koji se nalazi iznad tekueg.
359
Za projiciranje na tekui nivo odaberite samo linijske i tokaste leajeve, obzirom da e u proceduri generiranja vertikalnih elemenata, samo oni biti zamijenjeni odgovarajuim stupovima i zidovima. Sada aktivirajte naredbu Kontrola geometrije i postavite na ukljueno stanje prekidae Samo u 2D pogledu i Samo vidljivi entiteti.
Ako u ovakvom reimu, program otkrije da nema crtakih pogreaka, onda moete za tekui nivo postaviti prvi ispod, i ponoviti prethodno opisani postupak, sve do najnieg nivoa na modelu. Ako program otkrije crtake pogreke, onda prvo popravite otkrivene crtake pogreke, pa tek onda preite na slijedei nivo ispod. Tek nakon provedenog prethodno opisanog postupka za sve nivoe na modelu, odozgo na dolje, moete slobodno pristupiti generiranju prostornog modela. Bez obzira na koji ste nain kreirali geometriju konstrukcije, obavezno prije zadavanja bilo kakvog optereenja, prvo prekontrolirajte ispravnost geometrije konstrukcije, po pitanju crtakih pogreaka. Isti postupak ponovite i kada ste nanesli sva optereenja, odnosno prije prelaska u modul za formiranje mree konanih elemenata. Pri prvom aktiviranju naredbe, sve prekidae postavite na iskljueno stanje, kako bi ustanovili da li na cijelom modelu uope postoje crtake pogreke ili ne. Ako ne postoje, program e dati odgovarajui komentar, a ako postoje, na crteu e biti markirani svi neregularni entiteti. Prije nego to krenete u otklanjanje crtakih pogreaka, morate prvo otkriti izmeu kojih entiteta je markirano rastojanje manje od zadanog. Ovo je najlake otkriti selektivnim ukidanjem vidljivosti pojedinih elemenata crtea. Ponovnim aktiviranjem naredbe Kontrola geometrije, ali sada postavljanjem odgovarajuih prekidaa na ukljueno stanje, lako ete otkriti izmeu kojih entiteta je markirano rastojanje manje od zadanog. Svakako da e ovdje od velike pomoi biti i naredba Analiza geometrijskih pogreaka.
360 Napomena: Naredba Kontrola geometrije se automatski provodi i u okviru naredbe za generiranje mree konanih elemenata. U sluaju da na crteu otkrije takve crtake pogreke, koje za posljedicu imaju da mrea konanih elemenata ne moe biti izgenerirana, program e obustaviti postupak generiranja, i dati odgovarajue upozorenje. Naglasiti emo da sve otkrivene crtake pogreke ne moraju po pravilu praviti probleme pri generiranju mree. Neke od njih program moe i sam rijeiti. U svakom sluaju, najbolje je da ih nema. Napomena: U sluaju da je marker toke postavljen na unutranjosti lunog segmenta (simbol malog trokuta), tada Vam se pri velikom zumiranju moe uiniti da dani simbol ne pripada luku. Razlog ovome je to se marker uvijek prikazuje na svom pravom poloaju, a luk se uvijek aproksimira nizom pravih segmenata. Znai, markirana toka sigurno pripada luku.
3.3.7
Promjena dijagonale povrinskih entiteta
Pomou naredbe Vidljivost moe se ukljuiti prikazivanje dijagonale u svakom povrinskom konstruktivnom elementu (ploe i povrinski leajevi) modela. Njen poloaj program automatski odreuje, tako to od dvije dijagonale gabarita elementa izabere onu koja veom duinom prelazi preko povrine tog konstruktivnog elementa.
Ukljueno je prikazivanje dijagonale ploe Automatski odreeni poloaj moe se promijeniti pomou naredbe Promjena dijagonale povrinskih entiteta. Izborom ove naredbe iz padajueg menija Pomoni nivo, ili klikom mia preko prikazane ikone, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete dijagonalu kojoj elite promijeniti poloaj. <0 odab.> Promjena dijagonale povrinskih entiteta Odabir (Prozor / <krAj>): Nakon odabira, potrebno je da izborom dvije toke sa crtea zadate novi poloaj dijagonale. Prva toka: Druga toka: Program e ostati u proceduri odabira sve dok izborom podopcije Kraj ne zavrite naredbu.
361
Izborom dvije toke sa crtea promijenjen je poloaj dijagonale ploe
3.4
Naredbe za unos elemenata crtea koji nisu dio konstrukcije
U ovu grupu naredbi spadaju naredbe pomou kojih se kreiraju elementi crtea koji nisu dio konstrukcije, pa samim tim i ne utiu na proraun modela. Pomou ovih naredbi, koje se nalaze u okviru padajueg menija Pomoni nivo, mogu se postavljati pomone osi, iscrtavati proizvoljne linije, ispisivati tekstovi i kotirati crtei. Svi ovi entiteti, mogu se ravnopravno postavljati i u prozoru Dispozicija, i u prozoru 2D pogled, bez obzira na to, koji je dio modela trenutano prikazan u njemu. Pomone linije, tekstovi i kote, mogu se postavljati i na specijalno definiranim pomonim pogledima, koji se dobivaju odabiranjem evoluiranih elemenata konstrukcije (vidi poglavlje 3.1.12). U tim sluajevima, ovi entiteti se mogu nalaziti i van domena prostiranja dane 3D povrine.
U sklopu pomonog pogleda Kupola, postavljena je kota i naslov
362 Ovako postavljeni entiteti se ne mogu odabrati u okviru danog pomonog pogleda, ve iskljuivo u baznoj ravnini dane 3D povrine. Znai, ukoliko elite da pomaknete, ili pak promijenite sadraj ovako postavljenih entiteta, morate za tekui prikaz u prozoru 2D pogled, postaviti baznu ravninu dane 3D povrine.
U prozoru 2D pogled je prikazana bazna ravnina kupole Postavljeni entiteti, nalaze se u baznoj ravnini 3D povrine, a programom je samo omogueno njihovo prikazivanje u sklopu definiranog pomonog pogleda.
3.4.1
Pomone osi
U poglavlju 2.5 smo detaljno objasnili naine na koje se moe vriti izbor toaka sa crtea. Jedan od svakako najpraktinijih je biranje toaka pomou OSNAP kriterija (vidi poglavlje 2.5.5). Kako se prilikom projektiranja, konstruktivni elementi gotovo uvijek postavljaju u pravcu nekih osi, to bi izuzetno praktino bilo da na crteu imamo tako iscrtane pomone osi koje e pratiti geometriju konstruktivnih elemenata. Za ovu namjenu je i napravljen cio sustav naredbi, u koji se ulazi aktiviranjem naredbe Osi. Iako pretpostavljamo da Vam je ve poznato, naglasiti emo jo jednom da ove horizontalne i vertikalne osi nemaju nikakve veze sa mreom konanih elemenata, ve one treba samo da prate geometriju konstrukcije radi kasnijeg lakeg definiranja njene geometrije. Izborom naredbe Osi, na podruju crtea se pojavljuju po jedna horizontalna i vertikalna os koje prolaze kroz koordinatni poetak (toka 0,0,0), a naredbena linija dobiva slijedei oblik. Vertikalne osi (Oznake/Pomjeri/Brisanje/proMjena/Ref.os/Gen./<krAj>/Drugi pravac): Izborom naredbe, osi automatski postaju vidljive bez obzira na stanje parametra Pomone osi u dijalog boksu naredbe Vidljivost. Na naredbenoj liniji su u zagradi ispisane podopcije ove naredbe, a ako se ne izabere ni jedna od njih, od korisnika se oekuje unos nove osi. Kako se u jednom trenutku moe raditi samo sa horizontalnim ili vertikalnim osama, na poetku naredbene linije se ispisuje koje su osi trenutano aktivne, odnosno na koje e se osi odnositi sve dalje operacije. Promjena aktivnih osi se vri klikom mia preko posljednje
363 prikazane podopcije na naredbenoj liniji Drugi pravac. Naime, svaki klik mia preko ove podopcije e naizmjenino postavljati za aktivne Horizontalne osi ili Vertikalne osi. Pomone osi se mogu ravnopravno postavljati i u prozoru Dispozicija i u prozoru 2D pogled, bez obzira koji je trenutano definirani pogled u njemu. Iz tog razloga, u programu razlikujemo takozvane globalne i lokalne pomone osi. Naime, globalne pomone osi su one koje se pruaju u pravcu globalnih koordinatnih osi i one su jedinstvene (zajednike) za cijeli prostorni model. To znai, ako u prozoru 2D pogled, kada je za tekui postavljen neki od nivoa, postavite pomone X i Y osi, one e istovremeno vaiti i za sve ostale horizontalne ravnini, na nekom drugom nivou. Iste te osi bie prikazane i u prozoru Dispozicija.
Postavljene pomone osi u pravcu globalne X i Y osi, zajednike su i za prozor 2D pogled, i za prozor Dispozicija Takoer, u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan neki od okvira, iji se pravac pruanja u dispoziciji objekta poklapa sa pravcem pruanja globalne X i Y osi, takoer e biti prikazane odgovarajue globalne pomone osi.
364
Prikazane vertikalne osi u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan popreni okvir, praktino predstavljaju postavljene pomone osi u pravcu globalne X osi.
Prikazane vertikalne osi u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan uzduni okvir, praktino predstavljaju postavljene pomone osi u pravcu globalne Y osi. I postavljene globalne Z pomone osi e vaiti za sve vertikalne ravnine koje se prikau u prozoru 2D pogled. Znai postavljanjem za tekui, bilo kog od okvira u dispoziciji objekta, bez obzira da li je njihov pravac pruanja u pravcu globalnih koordinatnih osi ili ne, prikazane X osi e odgovarati globalnim Z pomonim osima.
365
Prikazane X osi u prozoru 2D pogled, zajednike su za sve okvire, bez obzira na njihov pravac pruanja u dispoziciji objekta. Prema tome, globalne pomone osi su zajednike za cijeli model, i prikazuju se u svim ravninama pogleda iji je vektor normale takav da se zadani razmak globalnih osi moe prikazati u pravoj veliini bez ikakvih transformacija. Kako je programom predvieno da se pomone osi mogu uvijek zadavati u prozoru 2D pogled, bez obzira na ravninu tekueg prikaza, to u sluaju da se osi zadaju u ravnini prikaza u kojoj se ne vide odgovarajue globalne osi, zadane osi program e proglasiti lokalnim za danu ravninu pogleda. Tipian primjer je zadavanje Y osi u prozoru 2D pogled kada je za tekui postavljen neki od okvira koji u dispoziciji zauzima kosi poloaj u odnosu na globalne koordinatne osi.
Postavljene lokalne Y osi, nee se vidjeti ni u jednom drugom 2D prikazu, osim u onom koji ima isti vektor normale kao i prikazani okvir u dispoziciji objekta. I ovdje vai pravilo, kao i kod globalnih pomonih osi, da se zadana meusobna rastojanja izmeu lokalnih osi moraju ouvati u svim prikazima. Znai postavljene lokalne pomone osi se
366 veu za ravninu u kojoj su zadane, i bie prikazane samo u ravninama pogleda koji imaju isti vektor normale kao i ravninu u kojoj lee zadane lokalne pomone osi.
3.4.1.1 Postavljanje osi

Kao to smo ve napomenuli, ako se ne izabere ni jedna od ponuenih opcija, od korisnika se oekuje postavljanje osi, horizontalne ili vertikalne, u zavisnosti od toga to je ispisano na kraju naredbene linije. U zavisnosti od toga, koji je prozor trenutano aktivan, osi e biti postavljene u njemu. Buditi obazrivi, naroiti pri postavljanju pomonih osi putem zadavanja koordinata, obzirom da e se zadane koordinate odnositi na trenutano aktivan prozor. Sve osi koje se postavljaju, numeriraju se brojevima od 0 do n, i to posebno za X, a posebno za Y pravac (numeracija osi se sortira po rastuim koordinatama). Osi obiljeene sa brojem 0, program sam postavlja i one prolaze kroz koordinatni poetak (toka 0,0). Redni broj horizontalnih osi se ispisuje uz lijevu, a brojevi vertikalnih uz donju ivicu podruja crtea. Programski postavljene nazive osi moete promijeniti na nain kako e to biti opisano u poglavlju 3.4.1.5 I za vertikalne i za horizontalne osi vae isti principi, i one se mogu postavljati na jedan od slijedeih naina: izborom slobodne toke na crteu ili preciznim pogaanjem toaka pomou OSNAP kriterija. Klik mia e dovesti do postavljanja X ili Y-osi ba kroz izabranu toku. Kako je postavljenje pomonih osi omogueno i u prozoru Dispozicija, za vrijeme izvravanja ove naredbe neete moi transparentno da vrite promjenu tekueg okvira, jer e svaki klik u okviru prozora Dispozicija biti protumaen kao zahtjev za postavljenjem nove osi. pojedinanim zadavanjem apsolutnih koordinata, odnosno X ili Y koordinata u zavisnosti od toga da li se postavljaju horizontalne (zadaje se Y koordinata) ili vertikalne osi (zadaje se X koordinata). Ako sa tipkovnice zadane na primjer vrijednost: 5.5, tada e, u sluaju da su aktivne Y-osi program postaviti vertikalnu osu koja se nalazi na rastojanju 5.5 od koordinatnog poetka. U sluaju da su aktivne X-osi, bie postavljena horizontalna os na rastojanju 5.5 od koordinatnog poetka. pojedinanim zadavanjem relativnih koordinata u odnosu na referentnu os. Uvijek je po jedna horizontalna i vertikalna os referentna, i one su jasno naznaene kratkom podebljanom linijom na poetku dane osi. Program za referentnu os automatski proglaava posljednju postavljenu, a pomou podopcije Ref. os, korisnik moe sam postaviti proizvoljnu os za referentnu. Izborom ove podopcije, na naredbenoj liniji se ispisuje poruka: Referentna linija vertikalne osi (<krAj>): Pokaziva dobiva oblik select-box-a, u koji sada treba zahvatiti bilo koji dio osi koja se eli postaviti za referentnu. Svakako da se ne moe za referentnu os postaviti horizontalna os ako su vertikalne aktivne i obrnuto. Nakon odabiranja osi, program e se vratiti na osnovni oblik naredbene linije i marker postaviti na poetku novo postavljene referentne osi. Da bi se programu jasno naznailo da se radi o relativnim koordinatama, ispred odgovarajue koordinate se mora zadani karakter @. Ako sa tipkovnice zadane na primjer: @5.5, program e, ako su aktivne Y-osi, postaviti vertikalnu os koja se nalazi na rastojanju 5,5 od referentne vertikalne osi. Ako su aktivne X-osi, onda e biti postavljena horizontalna os koja se nalazi na rastojanju 5.5 od referentne horizontalne osi.
367 serijskim zadavanjem apsolutnih koordinata. Broj koji se prvo zadaje predstavlja broj rastojanja, a drugi veliinu rastojanja. Ova dva broja moraju meusobno biti razdvojena znakom *. Ako sa tipkovnice zadane na primjer: 4*3.5, to e biti postavljene etiri horizontalne, odnosno vertikalne osi, koje imaju slijedee apsolutne koordinate: 3.5, 7.0, 10.5 i 14. serijskim zadavanjem relativnih koordinata. Procedura radi na gotovo isti nain kao i kod serijskog zadavanja apsolutnih koordinata, s tim to se prva os ne postavlja u odnosu na koordinatni poetak, ve u odnosu na referentnu os. Ako je za referentnu os postavljena os koja se nalazi na rastojanju 10 od koordinatnog poetka, a sa tipkovnice zadane na primjer @3*2.2, to e biti postavljene tri osi koje se nalaze na slijedeim rastojanjima od koordinatnog poetka: 12.2, 14.4 i 16.6.
3.4.1.2 Brisanje osi

Pored postavljanja, izborom naredbe Osi, mogue je vriti i razne manipulacije sa postavljenim osima. I ovdje e se isto kao i kod postavljanja, sve operacije odnositi na trenutano aktivne osi (horizontalne X ili vertikalne Y). Izborom podopcije Brisanje, pokaziva dobiva oblik select box-a, a na naredbenoj liniji se javlja poruka: <0 odab.> Brisanje vertikalnih osi (<krAj>): Sada se od korisnika oekuje da odabere vertikalne ili horizontalne osi za brisanje, u zavisnosti od toga koje su postavljene za aktivne. Princip odabiranja je standardan, te je i ovdje omogueno pojedinano i grupno odabiranje. Za pojedinano odabiranje treba u mali kvadrati zahvatiti bilo koji dio osi koja se eli brisati. U sluaju da se select box dovede u poloaj da ne sijee ni jednu od osi, klik na lijevi gumb mia e biti protumaen kao zadavanje prvog kuta pravokutne podruja, te e sa naredbene linije program zahtijevati da se zada i suprotni: Suprotni kut:_ Sve osi, horizontalne ili vertikalne, koje prolaze kroz ovako definiranu pravokutnu oblast, bie odabrane. Pored ovog klasinog odabiranja miem, omogueno je i odabiranje sa tipkovnice, zadavanjem rednog broja osi koja se eli obrisati. Ako na poruku sa naredbene linije, kojom se zahtjeva odabiranje osi za brisanje, zadane na primjer: <0 odab.> Brisanje vertikalnih osi (<krAj>): 2 Tada e os broj 2 biti odabrana za brisanje, pod uvjetom da postoji na crteu.
3.4.1.3 Promjena rastojanja izmeu osi

Izborom podopcije proMjena, korisniku je omogueno da pogreke promjeni rastojanje izmeu bilo koje dvije susjedne osi na kontrole tonosti unesenih podataka o poloaju osi, horizontalna postavljenih vertikalnih osi se ispisuju u vrhu podruja crtea, a horizontalnih osi, uz desnu ivicu podruja crtea. u sluaju uinjene crteu. Zbog lake rastojanja izmeu vertikalna izmeu
Izborom podopcije proMjena, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete rastojanje izmeu dvije susjedne horizontalne ili vertikalne osi: Izaberite udaljenost izmeu vertikalnih osi (<krAj>):_
368 Odabir eljenog rastojanja se vri jednostavnim klikom mia na podruje crtea izmeu dvije susjedne osi (horizontalne ili vertikalne), ili zadavanjem sa tipkovnice veeg broja linije koja to rastojanje definira. U oba sluaja, susjedne osi koje definiraju izabrano rastojanje e biti markirane, a na naredbenoj liniji e se pojaviti poruka kojom se od korisnika oekuje zadavanje nove vrijednosti: Nova udaljenost izmeu vertikalnih osi <6.74>: Izmeu kutnih zagrada je ispisana informacija o trenutanom stanju izabranog razmaka, a nova vrijednost se moe zadani ili sa tipkovnice ili izborom toke sa crtea koja e odrediti novi poloaj markirane osi sa veim rednim brojem. Zadavanjem nove vrijednosti, odabrano rastojanje e biti promijenjeno, a sve osi sa veim rednim brojevima e tako biti pomaknute, da se njihova meusobna rastojanja ne promjene.
3.4.1.4 Pomaci osi

Izborom podopcije Pomjeri sa naredbene linije, mogue je bilo kojoj odabranoj osi promijeniti poloaj. Sutinska razlika izmeu ove opcije i opcije kojom se vri promjena rastojanja izmeu dvije osi, je u tome to se pomakom odabrane osi na ovaj nain, ne mijenja poloaj ostalih osi. Izborom podopcije Pomakni, program na naredbenoj liniji daje poruku kojom se oekuje od korisnika da odabere os kojoj eli da promjeni poloaj: Pomicanje vertikalne osi (<krAj>):_ U ovoj proceduri je omogueno odabiranje samo jedne horizontalne ili vertikalne osi, dovoenjem mia u poloaj da select-box presijeca eljenu os. Odabir osi se moe postii i zadavanjem sa tipkovnice njenog rednog broja. Odabrana os e biti markirana, a program e sada sa naredbene linije zahtijevati da zadane njen novi poloaj (n oznaava redni broj izabrane osi). Novo mjesto vertikalne osi n (<krAj>):_ Njen poloaj se moe zadani bilo kojim od ranije opisanih postupaka za izbor toaka (izbor toke sa crtea, apsolutne koordinate, relativne, itd.).
3.4.1.5 Promjena naziva osi

Izborom podopcije Oznake sa naredbene linije, moete promijeniti zadani naziv bilo koje od postavljenih osi na crteu: Oznaka vertikalne osi (Stil / <krAj>): Sada se oekuje da odaberete os kojoj elite promjeni ime, ili da izaberete podopciju Stil. Nakon izbora osi na naredbenoj liniji e se pojaviti nova poruka: Oznaka vertikalne osi n: 1 Prikazana oznaka n oznaava redni broj odabrane osi, a 1 njen stari naziv. Zadavanjem novog naziva za odabranu os i pritiskom na tipku Enter, novo ime e biti prihvaeno a program e se vratiti na prethodni oblik naredbene linije. Odabir osi i promjena njihovih naziva se moe vriti sve dok se izborom podopcije krAj sa naredbene linije ne izae iz naredbe. Izborom podopcije Stil sa naredbene linije otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
369
Dijalog box u kojem se definira stil obiljeavanja osi Sve pomone osi koje se pruaju u pravcu globalne Y ili u pravcu globalne Z osi pripadaju nekoj od YOZ ravnina. Program svakoj od ovih ravnina dodjeljuje oznaku i sa njom se na zaslonu obiljeavaju sve osi koje predstavljaju presjek dane YOZ ravnine i trenutane ravnine prikaza. Na ovaj nain je osigurano da pomone osi koje se pruaju u pravcu globalne Y osi i koje pripadaju istoj YOZ ravnini, a nalaze se na razliitim nivoima, imaju istu oznaku. Istu oznaku e imati i sve pomone osi koje se pruaju u pravcu globalne Z osi, a pripadaju danoj YOZ ravnini i razliitim okvirima koji se pruaju u pravcu globalne X osi. Objanjenje za XOZ i XOY ravnine je analogno objanjenju za YOZ ravninu. Stil oznaavanja danih ravnina se definira izborom jednog od ponuenih stilova iz istoimenih zatvorenih listi, dok se iz zatvorene liste Lokalne osi vri izbor stila obiljeavanja pomonih osi.
Sadraj jedne liste za izbor stila oznaavanja
370
Zadano je da se YOZ ravnine obiljeavaju rimskim brojevima, a XOZ ravnine velikim slovima abecede Izborom stila Vrijednost od programa se moe traiti da pored svake pomone osi ispie njeno rastojanje od osi koja prolazi kroz koordinatni poetak tekue ravnine prikaza. Ovaj stil se najee koristi za obiljeavanje XOY ravnine, odnosno horizontalnih pomonih osi kod okvira, s obzirom da te vrijednosti predstavljaju visinske koordinate izabranih osi.
Obiljeavanje XOY ravnine pomou stila Vrijednosti Pomou check box-a Brisanje postojeih oznaka osi briu se sve runo zadane oznake, a umjesto njih se ispisuju izabrane oznake osi. Ako je ovaj check box iskljuen, promjene stila oznaavanja u ovom dijalog box-u nee utjecati na runo zadane oznake osi.
3.4.1.6 Automatsko generiranje osi

Pored poznatih naina postavljanja pomonih osi, omogueno je i automatsko generiranje osi na osnovu geometrije modela. Automatsko generiranje osi vri se izborom podopcije Gen sa naredbene linije, i tada program u svim prijelomnim tokama kontura konstruktivnih elemenata modela postavlja pomone osi za trenutano aktivni pravac.
371 Promjenom aktivnih osi, a zatim ponovnim izborom podopcije Gen, automatski e biti generirane osi u drugom pravcu. Automatsko generiranje se moe vriti u prozorima 2D pogled i Dispozicija.
3.4.2
Izbor layer-a za crtanje
U okviru naredbi za postavljanje pomonih linija, tekstova i kota, na naredbenoj liniji je uvijek prisutna i podopcija Layer. Njenim aktiviranjem otvara se dijalog box za izbor tekueg layer-a za crtanje.
Izgled dijalog box-a za izbor tekueg layer-a Programom su predviena osam layer-a na kojima se mogu iscrtavati elementi crtea koji nisu dio konstrukcije. Za svaki od ovih layer-a, predviena je po jedna boja, koja e na crteu tono odreivati kojem layer-a pripadaju pojedini entiteti, konstruirani pomou ovih naredbi. Izbor tekueg layer-a za crtanje, vri se jednostavnim klikom mia preko njegovog imena, tako da mali krui ispred odabranog nivoa postane zacrnjen. Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na poetku naredbene linije, pojaviti e se krug popunjen bojom, koja odgovara layer-u koji je postavljen za tekui. Svi elementi crtea koji se budu nadalje iscrtavali, bie iscrtani u boji tekueg layer-a, kojem e i pripadati. Ovakva organizacija u programu Vam omoguava da pojedine tekstove, linije i kote postavljate po elji na razliite nivoe. Kako je pomou naredbe Vidljivost mogue postavljanje i ukidanje vidljivosti za svaki od layer-a posebno, to je vie nego jasna jedna od osnovnih primjena ovakvog naina crtanja. Osim toga i pri ispisu moete pored boje, za svaki od layer-a definirati drugaiji tip linije i njenu debljinu (vidi poglavlje 3.5.1). Desnim klikom mia preko bilo koje od ikona, kojima se aktiviraju naredbe Linija, Tekst i Kotiranje, naizmjenino sa svi layer-i postavljaju za vidljive, odnosno nevidljive. Selektivno definiranje vidljivosti svakog od layer-a posebno, postie se u okviru naredbe Vidljivost.
3.4.3
Crtanje pomonih linija

Izborom ove ikone ulazi se u naredbu Linija pomou koje se mogu iscrtavati proizvoljne linije na crteu, a koje nee uticati na proraun modela.
372 Nain rada sa ovom naredbom je detaljno opisan u poglavlju 2.6, pa ga ovdje neemo ponavljati. Linije se iscrtavaju u boji koja odgovara tekuem layer-u. Ova naredba ima primjenu naroito kod sloenijih modela kada je za definiranje njihove geometrije neophodno iscrtati i razne pomone linije. Napomena: U sluaju da pomone linije elite da postavite u prozoru Dispozicija, tada morate poetnu toku linije odabrati u ovom prozoru. Svakako da tada svi segmenti polilinije moraju pripadati ovom prozoru. U sluaju da poetna toku linije odaberete u prozoru za 2D ili 3D prikaz modela, tada e klik mia u okviru prozora Dispozicija biti protumaen kao zahtjev za promjenu tekueg okvira.
3.4.4
Ispis tekstova
Naredba Tekst slui za ispis raznih naslova i komentara na crteu. Izborom ove ikone, naredbena linija dobiva slijedei izgled:
Referentna toka (Font <2 mm>/Kut<0>/Ravnanje<LD>/Layer/<krAj>):_ Naime, program od korisnika oekuje da unese referentnu toku teksta. Ova toka odreuje poloaj teksta na crteu, odnosno u odnosu na nju e se uneseni tekst ravnati u zavisnosti od tekuih uvjeta ravnanja. Nain izbora uvjeta ravnanja emo objasniti malo kasnije. Kada se miem klikne na referentnu toku, na naredbenoj liniji se ispisuje poruka: Tekst:_ Program sada oekuje od korisnika da sa tipkovnice unese eljeni sadraj teksta. Dok se unosi tekst, program ga u DRAG modu ispisuje na crteu, pa je na taj nain smanjena mogunost pogrenog unosa. Zavretak unosa teksta se oznaava pritiskom na gumb Enter, nakon ega e unesti sadraj teksta biti ispisan na crteu u boji koja odgovara tekuem layer-u (na poetku naredbene linije se nalazi simbol kruga ija boja ukazuje na postavljeni tekui layer), i poravnat u odnosu na referentnu toku prema tekuim uvjetima ravnanja. Veliina slova na crteu, kut pod kojim se tekst ispisuje, uvjeti ravnanja i font, e odgovarati tekuem stanju parametara koji to regulira. Tekue vrijednosti ovih parametara su ispisane izmeu etvrtastih zagrada uz svaku od podopcija na naredbenoj liniji. Postavljanje parametara se vri prije izbora referentne toke i to pomou podopcija koje se nalaze na naredbenoj liniji pri pozivu naredbe Tekst. Referentna toka (Font <2 mm>/Kut<0>/Ravnanje<LD>/Layer/<krAj>):_ Tekue vrijednosti ovih parametara program pamti i koristi ih u svom radu sve do njihove slijedee promjene od strane korisnika. Font i veliina slova Izbor veliine slova i fonta se postie aktiviranjem podopcije Font, nakon ega se otvara dijalog box slijedeeg izgleda.
373
Izgled dijalog box-a za izbor fonta Izbor fonta se vri iz zatvorene liste koja se nalazi u lijevom djelu dijalog box-a. Svakako da e u listi fontova biti prikazani svi fontovi koji su instalirani u okviru Vaih Windows-a. Zadavanjem eljenih vrijednosti u edit box-ovima: Veliina i Faktor irine imate mogunost da utie na veliinu fonta i na odnos njegove irine prema zadanoj visini. Visina slova se zadaje u milimetrima, na osnovu ega e program sam proraunati odgovarajuu veliinu u crtakim jedinicama. Nain prorauna veze izmeu zadanih veliina slova u milimetrima na papiru i crtakih jedinica na zaslonu, bit e detaljno objanjen u poglavlju 3.5.2 kada budemo objanjavali nain postavljanja tekueg mjerila. Za sada neka ostane na tome da treba zadati veliinu slova u milimetrima. Pomou prekidaa: B , I i _ , imate mogunost da definirate jedan od stilova odabranog fonta: bold, italic i underline fontove. Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren a odabrani font e biti postavljen za tekui. Na naredbenoj liniji e izmeu etvrtastih zagrada, u okviru podopcije Font, biti ispisana i odabrana veliina fonta u milimetrima. Kut ispisa teksta Izbor kuta pod kojim e tekst biti ispisan na crteu se ostvaruje izborom podopcije Kut. Na naredbenoj liniji se tada pojavljuje poruka: Kut <0>: Od korisnika se sada zahtjeva zadavanje kuta u stupnjevima (izmeu etvrtastih zagrada je ispisana tekua vrijednost, a kut raste u smjeru suprotnom od kazaljke na satu). Kut se pored zadavanja sa tipkovnice moe odrediti i izborom dvije toke sa crtea, pri emu e program oitati sa crtea kut dui koja spaja te dvije toke. Izborom prve toke sa crtea, program e sa naredbene linije zahtijevati i unos druge toke. Druga toka: Zadanu vrijednost kuta, program e usvojiti kao tekuu i vratiti se na osnovni oblik naredbene linije u okviru naredbe Tekst. Ravnanje teksta Izbor naina ravnanja teksta u odnosu na referentnu toku se postie aktiviranjem podopcije Ravnanje sa naredbene linije. Ravnanje se moe vriti i po horizontali i po vertikali. Po horizontali je mogue da se tekst ravna u odnosu na lijevu ili desnu marginu, ili da se centrira. Ravnanje po vertikali je mogue u odnosu na vrh, dno ili centar. Na samoj naredbenoj liniji, u okviru ove podopcije, je izmeu etvrtastih zagrada ispisan tekui uvjet ravnanja. On se oznaava sa dva poetna slova, i prvo se odnosi na ravnanje u horizontalnom smislu, a drugo na ravnanje u vertikalnom smislu. Izborom podopcije Ravnanje, na naredbenoj liniji e biti ispisana poruka:
374 Horizontalno (<Lijevo>/Centar/Desno):_ Sada se od korisnika oekuje izbor ravnanja u horizontalnom smislu (pod horizontalnim se ovdje ne smatra kut od 0 ve pravac pod kojim se ispisuje tekst). Klikom mia preko jedne od ponuenih podopcija u naredbenoj liniji, bie izabran nain ravnanja po horizontali, a na naredbenoj liniji e se pojaviti nova poruka sa opcijama, ijim se izborom vri ravnanje po vertikali (pravac okomit na pravac pisanja). Vertikalno (Gore/Sredina/<Dolje>):_ Izborom novog uvjeta ravnanja, program e se vratiti na osnovni oblik naredbene linije za izbor referentne toke, a izmeu etvrtastih zagrada e biti ispisani novo postavljeni uvjeti ravnanja.
3.4.5
Kotiranje crtea
S obzirom da je program Tower grafiki orijentiran, i da omoguava formiranje kompletne grafike dokumentacije, to je svakako zbog preglednosti ulaznih podataka neophodno i iskotirati nacrtanu geometriju modela. Sam postupak kotiranja je veoma jednostavan i postie se izborom naredbe Kotiranje, nakon ega se na naredbenoj liniji pojavljuje poruka: Unos toke za kotiranje (Izbor/Deselektiranje/<krAj>/Layer): Sada se od korisnika oekuje da izvri izbor svih toaka, ije je meusobno rastojanje potrebno iskotirati. Pored pojedinanog izbora toaka, pomou podopcije Izbor, imate mogunost i da odabiranjem odaberete sve eljene toke. <0 odab.> Odabir (Sve/Prozor/pOligon/Deselektiranje/<krAj>): Procedura za izbor toka je detaljno opisana u poglavlju 2.5. Kada su odabrane sve toke sa crtea, izbor podopcije krAj e oznaiti kraj procedure izbora toaka, i program e sa naredbene linije sada zahtijevati da odrediti poloaj kote. Poloaj automatske kote (Unos toaka/Horizontalna/Vertikalna /Kosa/Layer): Iz sadraja naredbene linije, vidi se da u stvari postoje etiri nezavisne procedure, i to za postavljanje: automatske, horizontalne, vertikalne i kose kote (podopcija Unos toaka je predviena za povratak na proceduru izbora toaka). Po default-u, program uvijek nudi postavljanje automatske kote, dok se izborom ostalih podopcija sa naredbene linije, moe ui u proceduru za postavljanje horizontalne, vertikalne, odnosno kose kote. Postavljanje automatske kote podrazumijeva, da e poloaj mia u odnosu na odabrane toke za kotiranje, odrediti da li e biti postavljena horizontalna, ili vertikalna kota. Program, u DRAG modu stalno iscrtavati horizontalnu, odnosno vertikalnu kotu, u zavisnosti od trenutanog poloaja mia.
375
Poloaj mia u odnosu na odabrane toke za kotiranje, odredio je postavljanje horizontalne kote.
Poloaj mia u odnosu na odabrane toke za kotiranje, odredio je postavljanje vertikalne kote. Klik mia e dovesti do kraja procedure kotiranja, i na odabranom mjestu e biti postavljena horizontalna, odnosno vertikalna kota. U sluaju da u DRAG modu, ne moete lako odabrati eljeni tip kote, tada izborom odgovarajue podopcije, ulazite u proceduru eksplicitnog postavljanja horizontalne, odnosno vertikalne kote. Izbor podopcije Horizontalna, dovesti e do slijedeeg izgleda naredbene linije. Poloaj horizontalne kote (Unos toaka/Automatska/Vertikalna /Kosa/Layer): U ovom sluaju, program e u DRAG modu uvijek iscrtavati horizontalnu kotu, bez obzira na relativan poloaj mia u odnosu na odabrane toke za kotiranje. Isto vai i za eksplicitno postavljanje vertikalne kote, pomou podopcije Vertikalna. Izbor toke sa crtea, uvijek e postaviti vertikalnu kotu.
376 Za postavljanje kosih kota, treba sa naredbene linije izabrati podopciju Kosa, nakon ega e se pojaviti poruka kojom se od korisnika zahtjeva da zada kut nagiba kotne linije. Kut kose kote (<0>/Unos toaka/Automatska/Horizontalna/Vertikalna /Layer): Ovaj kut se moe zadani ili sa tipkovnice u stupnjevima (pozitivan kut raste u smjeru suprotnom od kazaljke na satu) ili izborom dvije toke sa crtea. Ako se izabere toka sa crtea, na naredbenoj liniji e se pojaviti poruka: Druga toka:_ Izborom i druge toke sa crtea, bie odreen kut nagiba kose kote, a dalji postupak je identian kao kod horizontalnog i vertikalnog kotiranja. Poloaj kose kote:_ Naime, izbor toke sa crtea, odrediti e poloaj kose kote, a sva meusobna rastojanja odabranih toka za kotiranje, bie projicirana na zadani kosi pravac. Napomena: Izbor fonta, broj decimala u kotama, tip strelica i njihova veliina vri se u okviru naredbe Parametri (vidi poglavlje 3.5.1).
3.4.6
Oznaka pozicije
Svim konstruktivnim elementima (ploa/zid, greda/stup i svi leajevi) moe se zadati tekstualno-numeriki identifikator - oznaka pozicije. Ovaj identifikator se ispisuje u svim tekstualnim izvjetajima. Takoer se moe zahtijevati i njegovo prikazivanje na zaslonu, a samim tim i u grafikim blokovima koji se izvoze u projektnu dokumentaciju. Oznaka pozicije predstavlja ime elementa kojem je pridruena i znatno olakava rad kako pri crtanju modela, tako i pri kreiranju projektne dokumentacije. Pri pozicioniranju, redoslijed entiteta program odreuje prema koordinatama njihovog teita. Prvo se porede Z, zatim Y i na kraju X koordinate. Recimo da se pozicioniraju sve grede jednog modela: prvo se pronau sve grede ije teite pripada ravnini sa najmanjom Z koordinatom, zatim se meu njima pronau sve grede ije teite pripada pravcu sa najmanjom Y koordinatom i izvri se njihovo pozicioniranje, poevi od grede ije teite ima najmanju X koordinatu. Vano je napomenuti da prednost imaju entiteti koji pripadaju zadanim nivoima modela i oni se pozicioniraju prvi, a zatim se prelazi na pozicioniranje ostalih entiteta. Naredbe za rad sa oznakama pozicija nalaze se u padajuem meniju Pomoni nivo.
3.4.6.1 Plan pozicija

Pomou ove naredbe se oznake pozicija dodjeljuju entitetima koji su odabrani sa crtea, tako da nakon njenog aktiviranja komandna linija dobiva slijedei izgled: <0 odab.> Promjena oznake pozicija - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / Deselektiranje / <krAj> / osvjeavanje Indeksa / Brisanje svih oznaka): Napominjemo da se istovremeno mogu odabrati samo entiteti istog tipa, na pr. samo grede ili samo ploe. Po zavretku odabira otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
377
Izgled dijalog box-a za dodjeljivanje oznaka pozicija U edit box-u Opis pozicije se zadaje oznaka koja e biti dodijeljena svim odabranim entitetima. Pomou check box-a Numerirati pozicije definira se da li e program pored oznake, svakom entitetu pridruiti i redni broj. Kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, za promjenu postaju dostupni i ostali parametri u ovom dijelu dijalog box-a. U edit box-u Poetni broj se zadaje broj od koga kree numeriranje pozicija. Ako je zadani broj 0 numeriranje se nee izvriti, odnosno program se ponaa kao da je check box Numerirati pozicije iskljuen. Postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Grupirati kolinearne od programa se zahtijeva da kolinearne entitete numerira sa istim brojem. Napominjemo i da program automatski, svim entitetima koji imaju istu oznaku pozicije i isti redni broj dodjeljuje indekse koji ih jednoznano odreuju. Ovi indeksi su od oznaka pozicija odvojeni crticom (*-n), a njihovo prikazivanje se definira u dijalog box-u naredbe Vidljivost. Komandno polje Brisanje oznake pozicije slui za uklanjanje oznaka pozicija koje su ranije dodijeljene odabranim entitetima. Aktiviranjem komandnog polja OK dijalog box se zatvara, a program svim odabranim entitetima pridruuje zadane oznake pozicija. Prikazivanje oznaka pozicija definira se u dijalog box-u naredbe Vidljivost, pojedinano za svaki entitet.
378
Pomou naredbe Plan pozicija svim odabranim gredama su dodijeljene oznake pozicija Pomou naredbe Plan pozicija mogu se promijeniti oznake pozicija koje su ranije dodijeljene konstruktivnim elementima. Ako su svi odabrani entiteti pozicionirani sa istim parametrima, program e ih prikazati u dijalog box-u:
Svi odabrani entiteti imaju iste parametre Parametri koji nisu isti za sve odabrane entitete bit e posebno oznaeni:
Parametri Opis pozicijei Numerirati pozicije nisu isti za sve odabrane entitete
379 Poruka kojom se zahtijeva odabir entiteta e stajati na komandnoj liniji sve dok se izborom podopcije krAj naredba ne zavri. <0 odab.> Promjena oznake pozicija - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / Deselektiranje / <krAj> / osvjeavanje Indeksa / Brisanje svih oznaka): Izborom podopcije osvjeavanje Indeksa sa komandne linije, vri se auriranje oznaka pozicija. Ovo je vrlo korisna opcija, s obzirom da se redoslijed rednih brojeva i indeksa moe lako naruiti (naprimjer brisanjem i dodavanjem novih entiteta, brisanjem zadanih oznaka pozicija itd.). Pomou podopcije Brisanje svih oznaka uklanjaju se oznake pozicija svih elemenata modela.
3.4.6.2 Generiranje plana pozicija

Pomou naredbe Generiranje plana pozicija se istovremeno mogu dodijeliti oznake pozicija svim konstruktivnim elementima modela. Nakon njenog aktiviranja otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za generiranje plana pozicija U gornjem dijelu dijalog box-a nalazi se lista svih nivoa koji su definirani za dati model. U koloni Naziv nivoa ispisana su njihova imena, dok su u koloni Z ispisane njihove Z koordinate. Desni dio liste je podijeljen na dva dijela: Greda i Ploa. U kolonama Opis zadaju se oznake pozicija koje e biti pridruene svim ploama/gredama danog nivoa, a u kolonama Broj se za svaki nivo zadaje redni broj od koga poinje numeriranje. Desnim klikom mia preko zadane oznake pozicije otvara se padajui meni sa dvije ponuene opcije: Dodijeli svima - dana oznaka pozicije se dodjeljuje ploama/gredama na svim nivoima Ukloni svima - uklanjaju se oznake pozicija koje su zadane za ploe/grede na bilo kojem nivou
380
Padajui meni koji se otvara desnim klikom mia preko oznake pozicije Pomou check box-ova, koji se nalaze u koloni Nast., moe se zahtijevati da numeriranje greda pone od prvog slobodnog broja koji je ostao poslije numeriranja ploa. Recimo da je zadani poetni broj za numeriranje ploa na nekom nivou 101 i da se na tom nivou nalaze 3 ploe. Ako je ukljuen check box u koloni Nast., numeriranje greda e poeti od broja 104. Kada su ovi check box-ovi ukljueni, odgovarajua polja za definiranje poetnog broja numeriranja greda bit e nedostupna za ureivanje. Pomou check box-ova, koji se nalaze u koloni Poz., definira se da li se ploe/grede na tom nivou pozicioniraju. Desnim klikom mia preko bilo kog od ovih check box-ova otvara se meni sa dvije ponuene opcije: Ukljui sve - ukljuuju se svi check box-ovi u danoj koloni Iskljui sve - iskljuuju se svi check box-ovi u danoj koloni
381
Padajui meni koji se otvara desnim klikom mia preko bilo kog check box-a U donjem dijelu dijalog box-a nalaze se parametri za definiranje naina pozicioniranja ostalih entiteta.
Grupa parametara za definiranje naina pozicioniranja zidova Za svaki od ovih entiteta se u odgovarajuem edit box-u Opis zadaje oznaka pozicije, u edit box-u Broj poetni broj za numeriranje, dok se pomou check box-a Pozicionirati odreuje da li e se izvriti njihovo pozicioniranje. Kada je check box Grupirati kolinearne postavljen na ukljueno stanje, program e svim kolinearnim entitetima istog tipa (npr. svim gredama), koji imaju istu oznaku pozicije, dodijeliti isti redni broj. Takoer, svim entitetima sa istom oznakom i istim rednim brojem dodjeljuju se indeksi koji ih jednoznano odreuju.
382
Trenutano stanje parametara se moe snimiti u bazu konfiguracija pod eljenim imenom. Za , ijim se aktiviranjem otvara slijedei dijalog ovu namjenu je predvieno komandno polje box:
U edit box-u se zadaje ime konfiguracije, dok se aktiviranjem komandnog polja OK vri njeno snimanje u bazu. Ime konfiguracije se moe definirati i izborom iz liste neke od ranije snimljenih konfiguracija. U tom sluaju e prethodna konfiguracija biti prepisana, a program e pri izlasku iz dijaloga izbaciti odgovarajue upozorenje:
Sve snimljene konfiguracije se nalaze u zatvorenoj listi, i pomou nje se mogu u bilo kojem trenutku uitati. Komandno polje se koristi za brisanje tekue konfiguracije iz baze.
Dio dijalog box-a za rad sa konfiguracijama Nakon aktiviranja komandnog polja OK program zatvara dijalog box i pozicionira sve elemente modela u skladu sa zadanim parametrima.
383
Svim entitetima u modelu su pridruene oznake pozicija pomou naredbe Generiranje plana pozicija
3.5
Podeavanje parametara koje program koristi u svom radu (meni Setup)
Izborom naredbi iz ove grupe, podeavaju se globalni parametri koje program koristi u svom radu. Vrijednosti ovako postavljenih parametara se pamte, sve do njihove slijedee promjene pozivom jedne od ovih naredbi.
3.5.1
Parametri
Izborom naredbe Parametri, koja se nalazi u okviru padajueg menija Setup, otvara se dijalog box za definiranje parametara koje program koristi u svom radu, a kojima se odreuje nain prikaza crtea, kako na zaslonu, tako i na papiru nakon ispisa.
384
Izgled dijalog box-a za podeavanje parametara boja i debljina linija Kako je u ovom dijalog box-u potrebno prikazati veliki broj podataka, to je on organiziran putem razgrananog stabla (vidi poglavlje 2.4.4). Izborom jedne od ponuenih opcija u stablu i njihovih podopcija, vri se promjena sredinjeg sadraja dijalog box-a. Donji dio dijalog box-a je zajedniki za sve dijelove podataka u stablu, i radi na potpuno isti nain bez obzira na to koji je od njih trenutano aktivan. S obzirom da se u dijalog box-u ove naredbe zadaje veliki broj podataka, da bi se olakao rad sa njima i smanjila mogunost pogreke, u Tower-u 6 je omogueno istovremeno prikazivanje parametara za Zaslon i Papir.
385
Izgled dijalog box-a za podeavanje parametara Stanje svih parametara, koji se mogu postavljati u ovom dijalog box-u, se moe trajno zapamtiti i snimiti pod proizvoljno zadanim imenom. Znai kada postavite parametre po svojoj elji, aktivirajte naredbeno polje Snimi, nakon ega e se otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda:
Sada u edit box-u treba zadati eljeno ime i aktivirati naredbeno polje OK. U sluaju da zadano ime ve postoji u listi parametara, program e dani odgovarajue upozorenje.
Potvrdan odgovor e dovesti do gubitka stanja parametara koji su prethodno bili pridrueni odabranom imenu, dok e negativan odgovor dovesti do odustajanja od naredbe snimanja. U zatvorenoj listi, koja se nalazi sa lijeve strane naredbenog polja Snimi, nalaze se sve snimljene konfiguracije.
386
Zatvorena lista za izbor neke od ranije snimljenih konfiguracija Pored konfiguracija koje ste sami kreirali, u listi e uvijek stajati i konfiguracija koja se isporuuje uz program i koja se vodi pod imenom Default. Promjena tekue konfiguracije se vri tako to se klikom mia na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove liste, prvo lista otvori, a zatim miem u otvorenoj listi odabere jedna od ponuenih konfiguracija. Pomou naredbenog polja Brii se vri brisanje konfiguracije koja je postavljena za tekuu. Znai, konfiguraciju koju elite da trajno uklonite iz konfiguracijske datoteke, prvo morate postaviti za tekuu a potom aktivirati naredbeno polje Brii. Poto je ova naredba destruktivna, program e zatraiti potvrdu ove radnje, i tek nakon potvrdnog odgovora obrisati odabranu konfiguraciju. Takoer, omogueno je preuzimanje parametara prikaza iz konfiguracijske datoteke drugog Uvoz, ijim se aktiviranjem korisnika. Za ovu namjenu je predvieno naredbeno polje otvara novi dijalog box:
Dijalog box za uvoz konfiguracija parametara
387 Konfiguracije parametara se prilikom snimanja smjetaju u datoteku Tower.$dis. Sada je potrebno eljenu datoteku pronai i pomou naredbenog polja Uitaj izvriti preuzimanje konfiguracija. Sve konfiguracije, koje su se nalazile u izabranoj datoteci, bit e snimljene u istoimenu datoteku koju Tower koristi pri svom radu, i bit e dostupne za izbor iz zatvorene liste. Ako neke od preuzetih konfiguracija imaju isto ime kao ve postojee konfiguracije, dodat e im se simbol zvjezdice *. Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a tekuu konfiguraciju program e koristiti u svom radu sve dok ponovnim izborom naredbe Parametri, za tekuu ne postavite neku drugu konfiguraciju. Ako mijenjate stanje parametara u datotekama ovog dijalog box-a, a ne provedete prethodno opisanu akciju snimanja podataka u konfiguracijsku datoteku, po izlasku iz ovog dijalog box-a, aktiviranjem naredbenog polja OK, program e potovati postavljene parametre, ali pri ponovnom pokretanju programa e oni biti trajno izgubljeni. Izgled zaslona U ovom dijelu stabla, mogue je mijenjati parametre koji definiraju izgled samog programa. Na taj nain, lako moete, prema svojoj elji, podesiti najprijatnije okruenje za rad.
Dio dijalog box-a rezerviran za podeavanje izgleda zaslona Da bi ste imali bolji uvid u znaenje ponuenih parametara, u desnom dijelu dijalog box-a, prikazuje se izgled podeenih parametara za tekuu stavku u stablu. U sluaju da Vam znaenje nekog od parametra nije jasno, promjenom njegove boje u neku drugu, lako ete protumaiti njegovo znaenje. Promjena boje, bilo kog od ponuenih parametara, postie se klikom mia na odgovarajue naredbeno polje sa bojom koja je trenutano vaea za njega.
388
Padajui meni koji slui za izbor boje pozadine zaslona U ovom dijelu dijalog box-a, pored boja mogu se podeavati i tip i debljina linija pojedinih entiteta koji se prikazuju na zaslonu. Tip linije se odreuje klikom na strelicu sa desne strane ovog naredbenog polja, nakon ega se otvara padajui meni za izbor jednog od programom predvienih tipova linija.
Padajui meni koji slui za izbor tipa linije Debljina linije se zadaje u pixelima, i ona se postie zadavanjem eljene vrijednosti u odgovarajuem edit box-u.
389
Edit box za izbor debljine linije na zaslonu I veliina simbola se takoer odreuje u pixelima, zadavanjem eljene vrijednosti u odgovarajuem edit box-u.
Edit box za izbor veliine simbola na zaslonu
390 Konstrukcija U ovom dijelu stabla, nalaze se parametri koji utiu na nain iscrtavanja konstruktivnih elemenata, kako na zaslonu, tako i na papiru prilikom ispisa.
Dio dijalog box-a rezerviran za podeavanje parametra o konstruktivnim elementima Za sve parametre se dre dupli podaci, odnosno svaki parametar moe imati jednu vrijednost na zaslonu a drugi pri ispisu. Napominjemo da se debljina linija na zaslonu zadaje u pixelima, a na papiru u milimetrima. U ovoj datoteci se pored prethodno opisanih parametara zadaju i podaci u vrsti fonta kojom se ispisuju pojedini tekstovi na crteu.
391
Dio dijalog box-a rezerviran za izbor tipa i veliine fonta Pored svake grupe parametara, kojima se definira ispisivanje tekstova na crteu, dodano je naredbeno polje tekstovima. pomou koga se zadani parametri mogu dodijeliti svim ostalim
Naredbeno polje za brzu promjenu parametara Aktiviranjem ovog naredbenog polja otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
392
Pomou prikazanih check box-ova vri se izbor parametara, dok se aktiviranjem naredbenog polja OK njihovo trenutano stanje pridruuje svim ostalim tekstovima. Napominjemo da se dodjeljivanje parametara pomou ove naredbe vri odvojeno za zaslon i papir. Takoer, parametri za tekstove ija se veliina zadaje u mm nee se dodijeliti tekstovima ija se veliina zadaje u pikselima, i obrnuto. U dijalog boxu se u zagradama, pored naziva grupe parametara Font, ispisuje na koje e se tekstove zadane izmjene odnositi. Za povrinske elemente konstrukcije, omoguen je i izbor tipa rafure.
Padajui meni koji slui za izbor tipa rafure Pored tipa, svaka od rafira je odreena i bojom rafure i bojom njene podloge. Postavljanjem prekidaa Prozirna, na ukljueno stanje, imate mogunost da se rafura ne postavlja preko podloge ve da bude prozirna (tada e zadata boja podloge biti ignorirana). Sve prethodno reeno za konstrukciju, vai i za sve ostale elemente crtea, te se vie neemo baviti ovim dijalog box-om.
393
3.5.2
Prilagodba
Izborom naredbe Prilagodba, imate mogunost da podesite grupu parametara koja utie na nain rada programa.
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe Prilagodba Zbog velike koliine raznorodnih podataka, ovaj dijalog box je organiziran putem datoteka (vidi poglavlje 2.4.4.). Svaka od ponuenih datoteka predstavlja cjelinu za sebe i ovdje emo ih detaljno opisati.
394 Jedinice mjera
Izgled datoteke Jedinice mjera U okviru ove datoteke imate mogunost da podesite mjerni sustav u kojem elite raditi. Naime, izborom jedne od ponuenih vrijednosti u zatvorenim listama, birate jedinice mjera za: duinu, sile i temperaturu. Jedinice mjera ne moraju uope biti meusobno usuglaene, te moete odabrati za duinu recimo ft (stope), a za sile kN. Pored toga, u bilo kom trenutku rada sa programom moete potpuno slobodno mijenjati tekue jedinice mjera. Na primjer, moete model kreirati u jednom, a rezultate gledati u drugom mjernom sistemu. Ovakva fleksibilnost je omoguena zbog toga, to se sve vrijednosti zadane u programu, interno pamte u metarskom mjernom sistemu (m, Kn, Celzijus), te se promjenom podataka u ovom dijalog box-u one trenutano preraunavaju i konvertiraju u odabrani mjerni sustav. Na statusnoj liniji, uvijek se ispisuje trenutano aktivan mjerni sustav.
395
Dio statusne linije rezerviran za prikaz tekuih jedinica mjera Izborom iz svake od ponuene tri zatvorene liste, moete odabrati jednu od programom predvienih jedinica mjera.
Lista za izbor jedinica mjera za duinu U okviru svake od ponuenih duinskih jedinica mjera, na prvom mjestu se ispisuje osnovna jedinica, a u zagradi njeni manji dijelovi. Manji dijelovi osnovne duinske jedinice mjera, koriste se jedino pri zadavanju geometrije poprenih presjeka greda. Ako za duinske jedinice odaberete m [cm, mm], to znai da e se cijela geometrija modela izraavati u metrima, a jedino e kod zadavanja dimenzija poprenog presjeka greda biti koriteni centimetri. Ako pak za duinske jedinice odaberete cm [mm], to znai da e se cijela geometrija modela,
396 izraavati u centimetrima, a jedino e kod zadavanja dimenzija poprenog presjeka greda biti koriteni milimetri. Na kraju napominjemo i to, da e promjena duinskih jedinica mjera dovesti i do automatskog prepravljanja sadraja eventualno postavljenih kota na crteu. Na taj nain, one e uvijek odgovarati trenutano postavljenim jedinicama mjera za duinu. Jezik
Izgled datoteke Jezik U okviru ove datoteke, nalaze se dvije zatvorene liste iz kojih moete odabrati jedan od programom predvienih jezika. Iz zatvorene liste Jezik programa, vri se izbor jezika koji e program koristiti pri samom radu. Znai, samo okruenje programa e biti na odabranom jeziku. Koji e sve jezici biti podrani u ovoj listi, zavisi iskljuivo od licence kupljenog programa. Naime, kako cijena programa nije ista u svim zemljama u kojima se on prodaje, to e kupljena licenca odrediti i sadraj ove liste. Nakon promjene jezika aplikacije, i aktiviranjem naredbenog polja OK, program e dani odgovarajuu poruku.
Iz sadraja prikazane poruke, jasno se vidi da je za prihvaanje novog jezika, neophodno da prvo izaete iz programa, i da ga potom ponovo pokrenete.
397 Kako Vam se u praksi moe desiti i sluaj da projekt radite za inozemno trite, to bi svakako bilo dobro da i projektna dokumentacija bude na danom jeziku. Izborom eljenog jezika, iz zatvorene liste Jezik izvjetaja, svi nadalje generirani tekstovi na papiru, bit e ispisivani na odabranom jeziku. Znai, sam izgled programa i dalje ostaje na istom jeziku, ali tekstualni izvjetaji, kao i potpisi svih blokova crtea se kreiraju na jednom od ponuenih jezika. U ovoj listi nema ogranienja po pitanju kupljene licence, te e na raspolaganju uvijek biti svi programom predvieni jezici. Osvjetljenje 3D scene
U okviru ove kartoteke imate mogunost da iz zatvorene liste izaberete jedan od 3 naina prikazivanja renderiranog modela: Svjetlija scena, Normalno osvijetljena i Tamnija scena. Ove konfiguracije se razlikuju u kontrastu, otrini i osvijetljenosti modela.
398 Animacija
Izgled datoteke Animacija Pomou pet klizaa, koji su prikazani u ovoj datoteci, imate mogunost da utiete na nain animacije koju program vri pri prikazivanju formi osciliranja, i deformiranog modela konstrukcije. Na vrijednost ovih parametara utiete tako to svaki od klizaa postavljate u eljeni poloaj, od manje ka veoj vrijednosti. Za vraanje klizaa u programski definiran poloaj, predvieno je naredbeno polje Default.
399 Izvoz u ArmCAD
Izbor jednog od ponuena dva prekidaa, odrediti e format datoteke u koju se izvozi odabrana armatura u program ArmCAD. Stanje ovih prekidaa, program e potivati u okviru naredbi za izvoz odabrane armature u ArmCAD (vidi poglavlja 9.3.8 i 9.4.6).
400 Automatsko snimanje
U okviru ove kartoteke imate mogunost podesiti automatsko snimanje datoteke sa ulaznim podacima (ekstenzija *.twp), kao i datoteke sa kreiranom projektnom dokumentacijom (ekstenzija *.twp_d). Program e automatski snimiti ove datoteke samo ako je check box Ukljueno automatsko snimanje postavljen na ukljueno stanje. U edit box-u Period snimanja se zadaje vremenski interval automatskog snimanja, dok se u edit box-u, koji se nalazi ispod njega, zadaje putanja do neke ve postojee mape, u kojoj e se snimati ove datoteke. Izbor mape se moe izvriti i pomou dijalog box-a, koji se otvara aktiviranjem naredbenog polja, koje se nalazi u produetku edit box-a.
Dijalog box za izbor mape Bilo koja od automatski snimljenih datoteka se moe u svakom trenutku oporaviti, odnosno snimiti na eljenom mjestu radi daljeg koritenja. Za oporavak datoteka sa ulaznim podacima
401 je predvieno naredbeno polje Popravak datoteka. Nakon aktiviranja ovog naredbenog polja otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za oporavak automatski snimljenih datoteka U centralnom dijelu dijalog box-a se nalazi lista sa automatski snimljenim datotekama. Pamti se maksimalno 10 datoteka, a ista datoteka se moe pojaviti u listi proizvoljan broj puta sa razliitim vremenima snimanja. Program datoteku snima na prvoj praznoj poziciji u listi. Ako su svih 10 pozicija popunjene, traiti e one na kojima je ve snimljena tekua datoteka i presnimiti e najstariju kopiju. Ako u listi nema kopija tekue datoteke, presnimiti e generalno najstariju kopiju. U koloni Projekt su prikazana imena datoteka, dok su u koloni Vrijeme za svaku datoteku ispisani datum i vrijeme snimanja. Ako dati projekt prije automatskog snimanja nije bio snimljen dodijelit e mu se ime Noname. Trenutano odabrana datoteka je u listi obiljeena posebnom bojom, a samo odabir se vri klikom mia preko imena eljene datoteke. Da bi se izvrio oporavak odabrane datoteke potrebno je aktivirati naredbeno polje Popravi datoteku, nakon ega se otvara novi dijalog box:
Dijalog box za snimanje datoteka Ovo je standardni dijalog box za snimanje datoteka i pomou njega se oporavljena datoteka snima na eljeno mjesto na disku radi daljeg koritenja. Ako oporavljenu datoteku sa ulaznim podacima snimite preko datoteke od koje je kreirana, program e izbrisati sve datoteke sa rezultatima koje su istog imena (naravno, ako postoje).
402
Pomou naredbenog polja Brii se odabrana kopija datoteke uklanja iz liste. Za oporavak datoteka sa projektnom dokumentacijom je predvieno naredbeno polje Popravak izvjetaja. Nakon aktiviranja ovog naredbenog polja otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Rad sa ovim dijalog box-om je isti kao i sa dijalog box-om za oporavak datoteka sa ulaznim podacima. Napominjemo da je neophodno oporavljenu datoteku snimiti preko datoteke od koje je kreirana, odnosno sa istim imenom i u istoj mapi u kojoj se nalaze sve ostale datoteke danog projekta, kako bi se mogla koristiti u daljnjem radu sa projektom.
Mjerilo
403
Izgled datoteke Mjerilo Da bismo objasnili ulogu ove datoteke, moramo prvo pojasniti osnovnu koncepciju programa u vezi sa mjerilima crtanja i ispisa. Da bi se izbjeglo mukotrpno preraunavanje mjerila u kojoj se crta, u programu je usvojeno da se sve crta u 1:1. Odnosno, , ako je za tekuu duinsku jedinicu odabran metar, onda jednoj crtakoj jedinici odgovara 1 m. Iz ovoga proizlazi da zadavanje bilo kojeg mjerila crtea nee promijeniti zaslonski prikaz crtea po pitanju geometrije modela i optereenja. Meutim, to nije sluaj sa tekstovima, obzirom da se njihova veliina, iz razloga itljivosti, zadaje u milimetrima. Zbog toga je i potrebno zadati mjerilo, koja e odrediti veliinu svih tekstova na zaslonu u crtakim jedinicama. Ovo se odnosi na sve tekstove koji se ispisuju pomou naredbi Tekst i Kota, a takoer i na tekstove koji predstavljaju redne brojeve setova konstruktivnih elemenata, intenzitete optereenja, itd. Pored tekstova, ovo preraunavanje se odnosi i na sve simbole ija se veliina takoer zadaje u milimetrima (simbol za tokasti leaj, tokasto optereenje, simbol ortotropije, itd.). Pri izboru mjerila imate mogunost ili da iz liste, koja se otvara klikom mia na strelicu sa desne strane edit box-a, odaberete jednu od ponuenih vrijednosti, ili da u samom edit box-u zadane eljenu vrijednost. Nakon zadavanja novog mjerila i aktiviranja naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a program e na osnovu trenutanih gabarita crtea, odrediti veliinu tekstova i simbola na zaslonu u crtakim jedinicama. Kako je ispis tako organiziran, da se bez obzira na postavljeno mjerilo pri izvozu grafikih blokova, zadata veliina tekstova i simbola u milimetrima na papiru uvijek potivat, to e promjena mjerila imati utjecaja samo na zaslonski prikaz. Obzirom da e Vam promjena mjerila relativno esto trebati u radu sa programom, to imate mogunost da ovaj combo box, pomou naredbe Ikone (vidi poglavlje 3.5.3), postavite i u prostor predvien za prikaz ikona na zaslonu. Znai, promjenu mjerila moete vriti i bez ulaska u ovaj dijalog box. Podjela
404
Izgled datoteke Podjela Kako se lukovi u programu aproksimiraju kao niz pravih segmenata, to se pomou etiri prikazana klizaa odreuje finoa njihove podjele, i to kada su oni luni segmenti linijskih entiteta (lukovi), kada su dio 3D cilindra, 3D povrine, ili pak kada je lukom odreena luna promjena grede, promjenljivog poprenog presjeka. Vodite rauna da e pretjerana finoa lukova usporiti rad programa te je za preporuku da ove vrijednosti ne mijenjate ve da koristite default postavljene vrijednosti. Postavljanjem check box-a Izolinije sa obje strane na ukljueno stanje, zahtjeva se od programa da u prozoru za 3D prikaz modela, u modulu za obradu rezultata prorauna, izolinije iscrtava sa obje strane povrinskih elemenata konstrukcije. Naime, ako je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje, moe se desiti da pune izolinije ne budu vidljive na svim dijelovima, jer ih zaklanja poleina danog povrinskog elementa.
- OFF
Izolinije sa obje stane - ON
Za vraanje klizaa, i svih ostalih parametara u ovoj datoteci, na programski definirane vrijednosti, predvieno je naredbeno polje Deafult.
405
Preklapanje
Izgled datoteke Preklapanje Obzirom da kod konstruktivnih elemenata ne vai princip superpozicije, to se u okviru svih naredbi za manipulaciju sa elementima crtea (kopiranje, pomicanje, itd), provjerava preklapanje istorodnih elemenata. U sluaju potpunog ili djelominog preklapanja, na mjestu preklapanja se usvajaju karakteristike posljednje iscrtanog elemenata, i na taj nain se izbacuju nepotrebni elementi crtea. Kako ova stalna provjera moe znatno usporiti rad programa, to smo jedino za grede dopustili da se one mogu privrjemeno preklapati na crteu. Da li e duplikati greda biti automatski izbacivani ili ne, regulira se stanjem check box-a Izbaci preklopljene grede. U oba sluaja, model e ui ispravan u proceduru generiranja mree konanih elemenata, i sam proraun modela. Naime, kako se kontrola unesenih podataka automatski poziva i pred generiranje mree konanih elemenata i pred proraun, to e u sluaju postojanja preklopljenih greda program sam izbaciti duplikate. Ipak, za preporuku je da ovaj check box bude uvijek postavljen na ukljueno stanje.
Rezultati
406
U okviru ove kartoteke se mogu podesiti odreeni parametri koji utjeu na nain prikazivanja rezultata: Prikaz ekstrema povrinskih entiteta - pomou ovog check box-a se definira da li e se pri prikazivanju utjecaja u povrinskim entitetima, u tokama u kojima se nalaze ekstremi, ispisivati vrijednosti utjecaja i odgovarajui simboli Kotiranje linijskih u 3D - pomou ovog check box-a se definira da li e se u prozoru 3D pogled ispisivati numerike vrijednosti na dijagramima prikazanih utjecaja u linijskim entitetima Dvije boje za izolinije i legende - pomou ovog check box-a se moe zahtijevati prikazivanje svih rezultata sa samo dvije boje jedne za pozitivne, a druge za negativne vrijednosti Poetni broj podjela za povrinske - u ovom edit box-u se zadaje poetni broj podjela za prikazivanje rezultata u povrinskim entitetima. To znai da e se neki utjecaj u povrinskim entitetima prikazivati sa ovim brojem podjela sve dok se u okviru naredbe za njegovo prikazivanje ne zada neka druga vrijednost Poetni broj podjela za beton - u ovom edit box-u se zadaje poetni broj podjela za prikazivanje rezultata dimenzioniranja betonskih ploa
Proraun
407
U okviru ove kartoteke definira se nain prorauna modela. Detaljna objanjenja ponuenih opcija nalaze se u poglavlju 7.1.
Ponitavanje automatskih odgovora

408
Naredbeno polje za ponitavanje automatskih odgovora U dijalog box-ovima nekih upozorenja, koja program tijekom rada prikazuje, se moe zahtijevati da se oni vie ne pojavljuju i da se posljednji dati odgovor koristi ubudue. Aktiviranjem ovog naredbenog polja se takva podeavanja ponitavaju u svim dijalog boxovima u kojima su zadana.
3.5.3
Ikone
Pomou naredbe Ikone imate mogunost sami odrediti raspored ikona na zaslonu. Nakon njenog aktiviranja otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
409
Dijalog box za odreivanje rasporeda ikona na zaslonu U ovom dijalog box-u se radi sa pojedinanim ikonama koje se grupiraju u logike cjeline, a zatim se ovim grupama zadaje poloaj unutar izabranog toolbara. Izbor toolbara se vri iz zatvorene liste, koja se nalazi u gornjem lijevom uglu dijalog box-a.
Iz zatvorene liste je izabran toolbar koji se nalazi uz gornju ivicu zaslona Sve grupe ikona koje pripadaju izabranom toolbaru su prikazane u listi. Redoslijed grupa ikona u listi ujedno odreuje i njihov poloaj na zaslonu.
410
Grupe ikona koje pripadaju gornjem toolbaru Poloaj odabrane grupe ikona u listi, a samim tim i na zaslonu, se moe promijeniti pomou (na gore) i (na dolje). Pored imena svake grupe u listi nalazi se check naredbenih polja box, ije stanje odreuje da li e se data grupa ikona prikazivati na zaslonu. Dodaj se u listu ubacuje nova grupa, dok se pomou Pomou naredbenog polja Brii odabrana grupa uklanja iz liste. S obzirom da se mogu brisati naredbenog polja samo prazne grupe, program e pri pokuaju brisanja grupe koja nije prazna izbaciti odgovarajuu obavijest:
Sve ikone koje pripadaju odabranoj grupi se prikazuju u donjem lijevom dijelu dijalog box-a, istim redoslijedom kojim e se prikazivati na zaslonu:
411
Ikone koje pripadaju odabranoj grupi Datoteka Poloaj odabrane ikone u grupi, a samim tim i na zaslonu, se moe promijeniti pomou (na gore) i (na dolje). naredbenih polja , dok se pomou Odabrana ikona se moe ukloniti iz grupe aktiviranjem naredbenog polja grupi moe pridruiti bilo koja nerasporeena ikona (nerasporeene ikone naredbenog polja su prikazane u desnom dijelu dijalog box-a).
Naredbena polja za ubacivanje i izbacivanje ikona
412 Napominjemo da je u ovom dijalogu doputen viestruki odabir, tako da se istovremeno moe ubacivati/izbacivati vie ikona. Iz zatvorene liste, koja se nalazi iznad nerasporeenih ikona, se bira modul programa za koji se odreuje raspored ikona na zaslonu. Od izabranog modula zavisi koje e se ikone pojaviti u dijalogu, s obzirom da se neke naredbe ne pojavljuju u svim modulima.
Iz zatvorene liste je izabran modul Unos podataka Pri rasporeivanju grupa ikona na zaslonu, imate potpunu slobodu, s tim to se grupe Sluajevi optereenja, Faze graenja, Mjerilo, kao i grupa Izbor utjecaja (koja se pojavljuje u modulu za obradu podataka) mogu postaviti samo uz gornju ivicu zaslona, s obzirom da se u njima ne nalaze ikone, ve combo box-ovi, koji fiziki ne mogu stati uz desnu ivicu zaslona. Ove grupe se ne mogu izbrisati iz gornjeg toolbara, pa je naredbeno polje Brii onemogueno kad je neka od njih odabrana. Kad se aktivira naredbeno polje OK program zatvara dijalog box i na zaslonu prikazuje raspored ikona koji je u njemu definiran. Ako postoji neka prazna grupa ikona izlazak iz dijalog box-a nee biti doputen, a program e izdati odgovarajuu obavijest.
413
3.5.4
Preice
Pomou naredbe Preice, bilo kojoj naredbi u programu moe se dodijeliti kombinacija tipki koja e se koristiti za njeno pokretanje. Ova naredba se nalazi u padajuem meniju Setup, a njenim izborom otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za definiranje preica U donjem dijelu dijalog box-a su prikazane sve naredbe kojima se mogu dodijeliti preice. Izbor naredbe se vri klikom mia preko njenog imena, nakon ega se ona obiljeava posebnom bojom. S obzirom da se u listi nalazi veliki broj naredbi, omogueno je i njihovo pronalaenje pomou tipkovnice. U ovoj proceduri se klikom mia obiljei bilo koja naredba, a zatim se sa tipkovnice unese prvo ili nekoliko poetnih slova imena eljene naredbe. Da bi se odabranoj naredbi dodijelila preica potrebno je da se klikom mia, ili pomou tipke Tab sa tipkovnice, postavi fokus na edit box Unos preice i u njemu zada eljena kombinacija tipki.
414
Naredbi Snimi je dodijeljena preica Ctrl+S Postavi ova procedura se zavrava, a u gornjem dijelu Aktiviranjem naredbenog polja dijalog box-a se ispisuju naziv naredbe i preica koja joj je dodijeljena.
U listi se prikazuje naziv naredbe i preica koja joj je dodijeljena
415 Kao preice se mogu zadati sva slova i svi brojevi, kao i njihove kombinacije sa tipkama Ctrl i Shift. Ako se pokua zadavanje preice koja je ve u uporabi program e izbaciti odgovarajue obavjetenje.
Napominjemo i da se preice za transparentne naredbe mogu zadati samo u kombinaciji sa tipkom Ctrl. Ako se pokua zadavanje neke druge kombinacije program e dati odgovarajue obavjetenje.
Uklanjanje preice se vri tako to se u gornjoj listi odabere naredba kojoj je dodijeljena, a Brii . zatim se aktivira naredbeno polje
Naredbeno polje za brisanje odabrane preice
3.6
Naredbe za rad sa datotekama
Svi podaci o jednom crteu (modelu), uvaju se u datotekama koje se snimaju na tvrdi disk raunala. U samom vrhu zaslona, u prvom redu odozgo, iza imena programa, izmeu etvrtastih zagrada ispisano je ime datoteke sa kojom se trenutano radi. Pri svakom novom
416 pokretanju programa, automatski se otvara prazan crte kojem se programski zadaje privrjemeno ime Untitled. Pod ovim imenom e se voditi svi elementi koje budete crtali, sve dok ne izaete iz programa ili ne aktivirate neku od naredbi: Nova, Uitaj, Snimi. Nakon izbora jedne od ovih naredbi, program e Vas automatski ubaciti u proceduru naredbe Snimi kao, i svi podaci o do tada kreiranom crteu e biti snimljeni pod imenom koje Vi zadane. Imena datoteka, korisnik zadaje sam po svojoj volji, dok se ekstenzije odreuju programski. Kako se u datotekama pored ulaznih podataka i mree konanih elemenata uvaju i rezultati prorauna, to svaki model moe imati vie datoteka. Sve one imaju zajedniko ime, dok programski zadane ekstenzije odreuju koji se podaci u njima nalaze: *.TWP uvaju se podaci o samom crteu (modelu) kreirani u modulu Unos podataka, i podaci o izgeneriranoj mrei konanih elemenata u modulu Formiranje mree
*TWP_M - uvaju se podaci o rezultatima prorauna modalne analize koji su kreirani u modulu Formiranje mree. *TWP_0 - uvaju se podaci o rezultatima prorauna koji su kreirani u modulu Proraun modela. *TWP_D - uvaju se podaci o grafikom dokumentu koji se kreira u modulu Obrada rezultata.
3.6.1
Otvaranje nove datoteke (Nova)
U sluaju kada ste radili sa nekom starom datotekom i elite da kreirate potpuno novi model, potrebno je da aktivirate naredbu Nova koja se nalazi u okviru padajueg menija Datoteka. Kada se izabere ova naredba, program prvo analizira stanje crtea sa kojim se do tog trenutka radilo, i ispituje da li su na njemu izvrene neke izmjene. U sluaju izvrenih izmjena, otvara se dijalog box u kojem se daje opis izvrenih izmjena i nudi izbor jedne od moguih akcija.
Sada moe nastupiti vie sluajeva, u zavisnosti od toga da li je za dani model izgenerirana mrea konanih elemenata, da li postoje rezultati prorauna, i da li uinjene izmjene utiu na njih. U svim ovim sluajevima, program e Vas obavijestiti svojom porukom, a izborom nekog od ponuenih naredbenih polja mogu se provesti slijedee radnje: Yes promjene se snimaju u datoteku pod tekuim imenom, a u sluaju da uinjene izmjene utiu na ranije formiranu mreu konanih elemenata i eventualno postojee rezultate prorauna, ti podaci e biti uniteni (datoteka *.TWP_O e biti obrisana sa diska raunala). Razlog ovome je vie nego jasan, jer podaci o mrei konanih elemenata i rezultatima prorauna, moraju odgovarati sadraju crtea ulaznih podataka. sve promjene na crteu e biti ignorirane, odnosno nee biti zapamene.
No -
Cancel - izborom ovog naredbenog polja se odustaje od otvaranja nove datoteke.
417 Ovakvu kontrolu program provodi i pri aktiviranju naredbi Uitaj i Snimi, koje se takoer nalaze u okviru padajueg menija Datoteka, kao i pri izlasku iz programa ili pri prelasku u druge module programa. U sluaju izbora naredbenog polja Yes ili No, aktivirana naredba Nova e biti nastavljena i program e otvoriti prazan crte, kojem e zadati privrjemeno ime Untitled. Sada na ovako praznom crteu moete kreirati svoj model, a slijedeim aktiviranjem neke od naredbi koje mijenjaju tekui crte, program e Vas automatski ubaciti u proceduru naredbe Snimi kao, gdje ete imati mogunost da kreirani crte snimite pod imenom koje Vi zadane.
3.6.2
Uitavanje datoteka (Uitaj)
Pomou naredbe Uitaj, omogueno je uitavanje neke od ranije formiranih datoteka. Kada se izabere ova naredba, program prvo analizira stanje crtea sa kojim se do tog trenutka radilo, i provodi kontrolu o eventualno izvrenim izmjenama, onako kako je to objanjeno u prethodnom poglavlju. Nakon toga se otvara dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za uitavanje datoteka U vrhu dijalog box-a, u zatvorenoj listi Lokacija:, nalazi se ime tekueg direktorija, a u centralnom dijelu dijalog box-a su prikazani sve Tower-ove ulazne datoteke (*.twp), koji se nalaze u tekuem direktoriju. Ispred imena Tower-ovih ulaznih datoteka, kao i ispred imena poddirektorija nalaze se odgovarajui simboli: simbol koji oznaava Tower-ovu ulaznu datoteku simbol koji oznaava poddirektorij Za lake pronalaenje datoteke koju elite da uitate, programom je predvieno da se nakon njenog selektiranja, u prozoru koji se nalazi u desnom dijelu dijalog box-a, pojavi sadraj crtea, a ispod njega i svi opisni podaci koji su pridrueni modelu pomou naredbe Podaci o projektu (vidi poglavlje 3.6.8). Takoer, iznad prozora predvienog za prikaz sadraja crtea, ispisuje se verzija programa sa kojom je selektiran model kreiran, kao i status modela po pitanju rezultata prorauna. Samo uitavanje datoteke se odvija tako to se ona miem odabere i aktivira naredbeno polje Uitaj. Naredbeno polje Cancel je predvieno za odustajanje od procedure uitavanja datoteke.
418 Uitavanje datoteka starog formata U sluaju da elite da radite sa nekom od datoteka koje su ranije kreirane, pomou naih starih programa Tower i Planet, potrebno je da kliknete miem preko strelice koja se nalazi sa desne strane zatvorene liste Tip datoteke:, i za aktivne postavite datoteke koji imaju staru ekstenziju: *.twr ili *.plw. Nakon ove operacije, u centralnom prozoru dijalog box-a za uitavanje datoteka, pojavi e se sve datoteke koje imaju odabranu ekstenziju, odnosno koje su kreirane pomou jednog od naih starih programa. Obzirom da se nova verzija programa znaajno razlikuje od starih programa, to ete za uitane stare datoteke, morati ponovo da izgenerirate mreu konanih elemenata i ponovo provedete proraun. Nakon selektiranja eljene datoteke starog formata i aktiviranja naredbenog polja Uitaj, u podruju crtea e se pojaviti sadraj danog modela, sa kojim se sada moe nastaviti rad. U vrhu zaslona e stajati privremeno zadano ime Untitled. Samo kreiranje datoteke novog formata *.twp moete provesti pomou naredbe Snimi ili Snimi kao. Nakon uitavanja datoteka koje su kreirane sa starim verzijama programa, obavezno aktivirajte naredbu Kontrola geometrije, obzirom da pri konvertiranju starih datoteka mogu nastupiti odreeni problemi, koji proizlaze iz injenice da je stara verzija programa radila sa tonou 1E-04, a nova u tonosti 1E-07. Iz ovog razloga moe nastupiti i situacija da kontrola geometrije u staroj verziji programa pokae da nema crtakih pogreaka, a da nova verzija programa otkrije pogreke. Napomena: Uitavanje datoteka se moe vriti i bez aktiviranja naredbe Uitaj. Naime program pamti nazive posljednje etiri datoteke sa kojima ste radili i njihova imena ispisuje u padajuem meniju Datoteka. Jednostavnim klikom mia preko jednog od ponuenih imena, eljena datoteka e biti otvorena.
3.6.3
Snimanje izmjena na crteu (Snimi)
Naredba Snimi, ima osnovnu ulogu da trenutano stanje crtea sa kojim se radi, snimi u datoteku pod istim imenom pod kojim je i uitana u program. U sluaju da za dani model postoji izgenerirana mrea konanih elemenata, i eventualno rezultati prorauna, program provodi kontrolu o tipu uinjenih izmjena, i u sluaju da one utiu na ove podatke izdaje odgovarajue upozorenje, kao to je to ve objanjeno u poglavlju 3.6.1. Napomena: Ovu naredbu treba s vremena na vrijeme aktivirati, kako bi se sprijeio gubitak veeg broja podataka uslijed nestanka elektrine energije ili nekog drugog nepredvienog dogaaja.
3.6.4
Snimanje datoteka pod drugim imenom (Snimi kao)
Pomou naredbe Snimi kao, trenutani sadraj crtea se snima u novu datoteku pod potpuno novim imenom, a postojea ostaje nepromijenjena. Ova opcija se najee koristi kada se pravi vie varijanti rjeenja za jedan isti model, ili kada se malim izmjenama na postojeem moe kreirati potpuno novi model. Aktiviranjem ove naredbe, otvara se potpuno isti dijalog box kao i kod naredbe Uitaj.
419
Novo ime datoteke se zadaje u edit box-u Ime datoteke: koji se nalazi u donjem dijelu dijalog box-a. Zadavanjem novog imena, i aktiviranjem naredbenog polja Snimi, ovaj dijalog box se zatvara, a novoformirana datoteka u okviru tekueg direktorija postaje aktivna, odnosno sve dalje operacije e se odnositi na novu datoteku. Ako je postojala i mrea konanih elemenata i eventualno rezultati prorauna, a trenutano stanje crtea je bilo takvo da im je odgovaralo, onda e biti kreirana i datoteka *.twp_o, pod novozadanim imenom. U suprotnom sluaju, trenutani sadraj crtea e biti snimljen samo u datoteci sa ekstenzijom *.twp. Ako se za novo ime datoteke zada neko koje ve postoji, program e Vas o tome obavijestiti svojom porukom:
Izborom naredbenog polja Yes, stari podaci koji su uvani u datoteci pod izabranim imenom e biti uniteni, odnosno sada e im biti pridrueni podaci o trenutanom stanju crtea, dok e izbor naredbenog polja No oznaiti odustajanje od ove operacije i povratak na osnovni izgled dijalog box-a naredbe Snimi kao.
3.6.5
Uvoz
Pomou naredbe Uvoz, imate mogunost da u sastav crtea ubacite sadraj bilo koje od ranije kreiranih datoteka. Izborom ove naredbe, otvara se potpuno isti dijalog box kao i kod naredbe Ubaci, koja se nalazi u okviru padajueg menija Nivo (vidi poglavlje 2.11.4).
420
Izgled dijalog box-a za uvozi proizvoljno selektirane datoteke Pored toga, i sam tok naredbe je potpuno isti kao i kod naredbe Ubaci. Jedina razlika je u tome to se kod naredbe Ubaci, sadraj selektirane datoteke ubacuje na tekui nivo, dok se kod ove naredbe sadraj selektirane datoteke ubacuje na proizvoljno odabrano mjesto na crteu. Pored toga, sadraj uvezene datoteke moe se postaviti u potpuno proizvoljan nagnuti poloaj, u odnosu na globalni koordinatni sustav tekueg modela. Nakon selektiranja datoteke za ubacivanje, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite poloaj globalnog koordinatnog poetka datoteke, koja je selektirana za uvoz. Poloaj koordinatnog poetka (Ref. toka/<0, 0, 0>): Znai, sada je potrebno odabrati toku sa crtea, u koju e biti smjeten koordinatni poetak modela koji se ubacuje. Svakako da e poloaj svih entiteta, iz datoteke koja se ubacuje, biti odreen njihovim udaljenjem od ovako postavljenog koordinatnog poetka. Kako definiranje poloaja koordinatnog poetka ne mora biti uvijek najzgodnije rjeenje, to program omoguava da se izborom proizvoljne toke sa crtea, odredi poloaj referentne toke uvezenog modela. Naime, izborom podopcije Ref. toka, komadna linija e promijeniti sadraj, te se sada od korisnika oekuje da odredi poloaj referentne toke uvezenog modela. Poloaj referentne toke (Koord. poetak/<0, 0, 0>): Ovakav nain odreivanja poloaja uvezenih entiteta, podrazumijeva da ste prethodno u modelu koji se uvozi, za referentnu toku odabrali i snimili onu koja e lako odrediti poloaj uvezenih elemenata, u odnosu na elemente tekueg crtea. Napominjemo da se poloaj referentne toke modela postavlja pomou naredbe Referentna toka (vidi poglavlje 2.5.4). Umjesto izbora toke sa crtea, desni klik mia e u oba sluaja dovesti do prihvaanja podrazumijevane opcije da se koordinatni poetak, odnosno referenta toka, smjesti u koordinatni poetak tekueg modela. Na ovaj nain se cijeli uvezeni model translatorno pomie tako da koordinatni poetak, odnosno referentna toka, zauzme poloaj odabrane toke. Eventualno zaokrenuti poloaj uvezenog modela, u odnosu na globalni koordinatni sustav tekueg modela, odreuje se izborom toke koja e sa prethodno zadanom, odrediti pravac globalne X koordinatne osi uvezenog modela. Toka sa X osi ubaenog modela (<Globalna X Os>):
421 U sluaju da model nije potrebno zarotirati, klik na desni gumb mia e uvezenu globalnu X os postaviti u pravcu globalne X osi tekueg modela. Kako se kroz prethodno zadane dvije toke moe postaviti beskonano mnogo ravnina, to da bi poloaj uvezenih entiteta bio potpuno odreen program zahtjeva da odaberete toku koja e sa prethodno zadane dvije toke odrediti ravninu koju formiraju globalne X i Y osi uvezenog modela. Toka iz XOY ravnine ubaenog modela (<Globalna XOY ravnina>): U sluaju da model nije potrebno zarotirati, klik na desni gumb mia e uvezenu XOY ravninu postaviti u XOY ravninu tekueg modela. Obzirom da je izborom i posljednje toke poloaj svih uvezenih entiteta potpuno odreen u prostoru, program e otvoriti dijalog box za mapiranje osnovnih sluajeva optereenja.
Izgled dijalog box-a za mapiranje uvezenih sluajeva optereenja Smisao i nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i kod naredbe Ubaci (vidi poglavlje 2.11.4), te ga ovdje neemo ponavljati. Primjena ove naredbe je velika kada se pojedini dijelovi kreirane konstrukcije mogu primijeniti i na nekom drugom modelu. Znai, tada je potrebno ukloniti suvine elemente konstrukcije i pomou naredbe Snimi kao, snimiti sadraj samo modela koji se eli kasnije uvoziti u neki drugi model. Ovakva logika, gotovo u potpunosti odgovara AutoCad-ovom nainu rada sa blokovima crtea.
3.6.6
Uitavanje crtea iz AutoCad-a (DXF Uvoz)
Bez obzira na svu lakou iscrtavanja modela u programu Tower, ova opcija moe biti zgodna ako crte modela imate ve ranije kreiran u programu AutoCad (arhitektonska podloga). Napominjemo da pored ravninskih crtea, program podrava uvoz i 3D geometrije modela. Kako je format DXF datoteke univerzalan, to preko njega moete uvesti geometriju
422 modela i iz ostalih crtaih programa koji podravaju ovaj format datoteka. Da biste ovu opciju pravilno koristili, navesti emo neka od pravila koja se moraju potivati prilikom kreiranja DXF datoteka: obavezno eksplodirajte sve blokove na crteu ukinite vidljivost svih nivoa (Layer-a) koji Vam nisu potrebni, ukinite vidljivost svih rafura, jer se pri uitavanju u Tower moe pretjerano opteretiti crte. crte skalirajte tako da jedna crtaa jedinica u AutoCad-u odgovara odabranoj jedinici mjera za duinu u programu Tower (naredba Funkcionalnost -> Jedinice mjera). ako je poloaj entiteta u AutoCad-ovom crteu predstavljen sa velikim koordinatama, prije izvoza u DXF, sve ih translatorno pomaknite u okolinu koordinatnog poetka (0,0,0), kako velike koordinate ne bi izazvale tolerancijske probleme u Tower-u. ako sadraj DXF datoteke elite ubaciti na odreeno mjesto u ve postojei model, prethodno u AutoCad-u sve entitete pomaknite tako da njihove koordinate dobiju eljene vrijednosti. vodite rauna da linijske entitete predstavite samo sa jednom linijom a ne sa duplim linijama (zidovi, grede, itd). Izborom naredbe DXF Uvoz, koja se nalazi u okviru padajueg menija Datoteka, otvara se dijalog box koji je identian dijalogu koji se otvara pri izboru naredbe Uitaj.
Izgled dijalog box-a za uitavanje DXF datoteka Jedina razlika je u tome, to se sada u listi prikazuju samo datoteke sa ekstenzijom *.DXF. Nakon izbora eljene DXF datoteke, program e analizirati stanje u odabranoj datoteci i otvoriti novi dijalog box.
423
Izgled dijalog box-a za mapiranje layer-a, odnosno boja Kako program omoguava da se geometrija svakog od layera-a, pretvori u drugi tip entiteta, to je sada potrebno odrediti koji od layer-a e biti uitan, a koji ne. Prikazana lista ima onoliko redova koliko ima i layer-a u datoteci koja se uitava. U lijevom djelu liste su prikazani svi layer-i iz uitane DXF datoteke, a u desnom dijelu podaci koji e za svaki od ovih layer-a odrediti da li e oni biti uitani ili ne. Postupak se odvija tako to se klikom mia na strelicu , koja se nalazi na kraju svakog reda, otvori padajua lista i iz nje odabere tip entiteta koji elite da preuzme geometriju iz danog layer-a.
Padajua lista za izbor tipa entiteta U okviru svakog reda, sadraj zatvorenih lista je isti. Na prvom mjestu stoji opcija Nita, a zatim spisak svih entiteta za koje je predvieno da mogu preuzeti geometriju danog layer-a: ploa, greda, povrinski leaj, linijski leaj, tokasti leaj, layer 1, layer 2, layer 3, layer 4, layer 5, layer 6, layer 7 i layer 8. Izbor opcije Nita znai da njenim izborom sadraj layera, koji je prikazan u danom redu, nee biti uitan. Izbor bilo kog drugog podatka iz liste, dovesti e do uitavanja sadraja danog layer-a i njegova geometrija e biti pridruena odabranom tipu entiteta. Napominjemo da se pri odreivanju poloaja tokastih leaja pored toaka moe preuzeti i teite zatvorenog lika, kojom je on predstavljen u DXF datoteci (kvadrat, krug, pravokutnik, itd.). Pored mapiranja layer-a, program podrava i razlikovanje tipa entiteta po bojama. Naime, postavljanjem prekidaa Boja na ukljueno stanje, u listi e se pojaviti onoliko redova koliko ima i definiranih boja u datoteci koja se uitava.
424
Postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Boja, od programa je zahtijevano mapiranje entiteta po bojama Nain rada je ista kao i kada se mapiraju layer-i. Znai, za svaku od boja se moe odrediti da li e biti uitana ili ne, i ako se uitava, koji tip entiteta e preuzeti njenu geometriju. Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e nestati sa zaslona, i otpoeti e proces uitavanja entiteta iz DXF datoteke. Jasno da e program uitati samo entitete sa vidljivih i nezamrznutih layer-a. Ubrzo, na zaslonu e se pojaviti sadraj DXF datoteke, pretvoren u Tower-ove entitete, na nain kako je to zadano u prethodnom dijalog box-u. Svim konstruktivnim elementima bie pridruen tekui set podataka, te pomou naredbe Promjena setova, moete naknadno svim entitetima lako pridruiti eljeni set numerikih podataka. Napominjemo da je pomou ove naredbe mogue uitavati i zakrivljene dijelove modela.
3.6.7
Izvoz geometrije u DXF format (DXF Izvoz)
Pomou ove naredbe moete izvesti geometriju cijelog modela u DXF format. Ovaj format je univerzalan i podrava ga veina crtakih programa (npr. AutoCAD). Naredba se nalazi u padajuem meniju Datoteka i njenim aktiviranjem otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
425
Dijalog box za izvoz u DXF format U edit box-u se zadaju ime datoteke, kao i njen poloaj na disku. Ovi podaci se mogu zadati i pomou standardnog Windows-ovog dijalog box-a za snimanje datoteka, koji se otvara . aktiviranjem naredbenog polja Iz zatvorene liste se vri izbor mjernih jedinica koje e se koristiti pri izvozu modela. Napominjemo da se izvoze samo konstruktivni elementi koji su trenutano vidljivi. Svaki tip elemenata se izvozi u poseban layer. Ploe se izvoze u layer PLATE, grede u BEAM, a povrinski, linijski i tokasti leajevi redom u layer-e AREASUPPORT, LINEARSUPPORT i POINTSUPPORT. Ploe i povrinski leajevi na krivim povrinama se izvoze u posebne layere, PLATEMESH i AREASUPPORTMESH, gdje je njihova zakrivljenost predstavljena pomou linija.
3.6.8
Podaci o projektu
Izborom naredbe Podaci o projektu, omogueno je zadavanje raznih tekstualnih podataka koji e biti snimljeni u datoteku *.twp, zajedno sa svim ostalim podacima o crteu.
Izgled dijalog box-a za zadavanje podataka o projektu Znaenje podataka koje treba zadati u odgovarajuim edit box-ovima je vie nego jasno, i oni imaju prije svega ulogu da budu od pomoi pri kasnijem uitavanju datoteka u program. Pored samog prikaza crtea, i ovi podaci e jasno ukazivati na sadraj dane datoteke. Kako se u program mogu uitavati i datoteke kreirane sa starim verzijama programima, koje su radile u tonosti 1E-04, to se u donjem dijelu dijalog box-a programski ispisuje informacija o tolerancijskoj tonosti sa kojom je datoteka kreirana.
426
3.6.9
Kraj rada sa programom
Izlaz iz programa se moe postii ili izborom naredbe Kraj u okviru padajueg menija Datoteka ili istovremenim pritiskom na gumbe Alt i F4. U oba sluaja, prije izlaska iz programa analizira se trenutano stanje crtea, i u sluaju da ono ne odgovara sadraju datoteke (*.twp), pojavljuje se dijalog box sa odgovarajuim upozorenjem, kako je to ve objanjeno u poglavlju 3.6.1.
3.7
Prelazak u druge module programa
Kao to smo ve na poetku ovog uputstva rekli, program se sastoji iz vie modula, pa je izborom jedne od ponuenih opcija u okviru padajueg menija Moduli, omoguen prelazak u te module. U ovom meniju jedino nije omoguen direktan prelazak u modul Proraun modela, obzirom da se on moe aktivirati jedino iz modula Formiranje mree. Pri izboru bilo koje od ponuenih opcija, analizira se trenutano stanje crtea i po potrebi otvara dijalog box sa upozorenjem o vrsti uinjenih izmjena, identian kao i kod naredbe Uitaj. Ako je kreiran novi model, logian potez je prelazak u modul za formiranje mree konanih elemenata.
427
4. FORMIRANJE MREE KONANIH ELEMENATA

4.1 Osnovni pojmovi
Obzirom da se proraun vri metodom konanih elemenata, jedna od kljunih operacija u pripremi modela za proraun je generiranje mree konanih elemenata. Sutina metode konanih elemenata je u tome da se svi konstruktivni elementi predstave skupom odgovarajuih manjih elemenata. Programom su predviena tri tipa konanih elemenata: - ploasti - gredni i - granini (leajni). Ploasti elementi mogu biti trokutastog i etvrtastog oblika, pa samim tim i cjelokupnu plou proizvoljne geometrije treba predstaviti skupom malih trokuta i etverokuta. Oni se moraju dodirivati samo po cijelim stranicama, a njihove dimenzije treba da su to ujednaenije, odnosno mrea treba biti to homogenija. U samom proraunu, bolji rezultati se dobivaju za etverokutni nego za trokutni element, pri emu se najbolji dobivaju za kvadratni. Iz ovoga proizlazi da trokutne i etverokutne elemente treba koristiti samo na mjestima gdje je geometriju nemogue opisati kvadratnim elementima. Broj ploastih elemenata sa kojima predstavljamo neku plou ili zid, moe biti u veoma velikom opsegu, i on naravno zavisi od veliine same ploe, odnosno zida, i sloenosti njihovih kontura. Manji broj konanih elemenata znai krae vrijeme prorauna ali i loije opisivanje modela, pa samim tim i nepreciznije rezultate. Sa druge strane, sa veim brojem elemenata vjernije opisujemo model, ali zato vrijeme prorauna raste. Prema tome, optimalno rjeenje je negdje u sredini: dovoljno veliki broj elemenata da bi se opisao model, ali ne preveliki jer je posle odreene granice dobitak u tonosti izuzetno mali u odnosu na vrijeme prorauna. Tokom rada sa programom, vrlo brzo ete stei iskustvo i osjeaj za procjenu optimalne mjere po pitanju broja konanih elemenata. Gredni elementi mogu biti samo pravi, to znai da se lune grede na modelu zamjenjuju nizom pravih greda. Gustoa mree kod grednih elemenata koji se nalaze unutar ploe utie kako na kvalitetu opisivanja lukova, tako i na kvalitetu dijagrama utjecaja u gredama, koji se mogu dobiti u modulu Obrada rezultata prorauna (dijagrami se iscrtavanju na osnovu proraunatih utjecaja na krajevima izgeneriranih grednih elemenata). Za gredne elemente koji se nalaze izvan gabarita ploe ovo pravilo ne vai i za njih nije potrebno generirati mreu konanih elemenata. Prema tome, mrea konanih elemenata se ne mora generirati za modele koji u sebi ne sadre ploe (gredne konstrukcije). Granini elementi se rasporeuju na mjestima gdje su predvieni tokasti, linijski i povrinski leajevi. Sa graninim elementima se modeliraju kako kruti tako i elastini leajevi. Kod linijskih i povrinskih leajeva, koji se nalaze unutar konture ploe, gustoa mree e takoer uticati na kvalitetu opisivanja modela. Iz svega naprijed reenog proizlazi, da nije ba lak posao napraviti korektnu mreu konanih elemenata. Da bismo Vam u tome pomogli, razvili smo naredbu pomou koje se moe automatski generirati mrea konanih elemenata.
428
4.2
Generiranje mree konanih elemenata

Naredba Generiranje e biti dostupna za aktiviranje samo u sluajevima kada na modelu postoji barem jedan povrinski element konstrukcije (ploa, odnosno zid). U protivnom, ova naredba e biti neaktivna, te moete odmah aktivirati naredbu za proraun, bez prethodnog generiranja mree konanih elemenata.
Nakon izbora naredbe za generiranje mree konanih elemenata, program prvo ispituje regularnost modela, odnosno automatski provodi testiranje kao kod naredbe Kontrola unesenih podataka (vidi poglavlje 3.3.5). Konstrukcija mora biti stabilna i optereena, i ako ne postoje ni teoretski uvjeti da ona bude proraunata, nee se dopustiti formiranje mree konanih elemenata, a korisnik e biti upozoren.
Upozorenje o neispravnosti modela po pitanju zadanih ulaznih podataka Ako doe do ovog sluaja, pomou naredbe Kontrola uneenih podataka, otkrijte sve pogreke koje e program markirati na crteu, i popravite ih u modulu Unos podataka. Ako su ispunjeni formalni uvjeti da mrea konanih elemenata moe biti generirana, program analizira geometriju modela i otvara dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za generiranje mree konanih elemenata Za odreivanje gustoe mree konanih elemenata, imate dvije mogunosti. Ili da kao ulazni podatak zadane ukupan broj vorova na modelu, ili da zadane prosjenu veliinu jednog konanog elementa. Koji e od ova dva podatka biti zadan kao ulazni, zavisi iskljuivo od volje korisnika i njegovih navika. Ovi podaci se zadaju u odgovarajuim edit box-ovima, koji rade simultano. Naime, zadavanjem vrijednosti u jednom edit box-u, automatski se proraunava i prikazuje odgovarajua vrijednost u drugom, tako da je potpuno sve jedno koji se od podatka zadaje kao ulazni.
429 Default vrijednosti koje program nudi u edit box-ovima, nalaze se unutar intervala moguih vrijednosti. Do njih je program doao analizom veliine i sloenosti modela, kao i na osnovu samog ogranienja programa, po pitanju teorijskog maksimalnog broja vorova (300000). Napominjemo da postavljeno teorijsko ogranienje od 300000 vorova ne znai i da model sa ovolikim brojem vorova moe biti proraunat. To jednostavno zavisi od sloenosti modela i ne moe se eksplicitno rei. Pored toga, izgeneriranu mreu od 300000 vorova moete opcijom prorjeenja svesti na puno manji broj elemenata koji je mogue proraunati. Default vrijednosti program postavlja po slijedeem pravilu. Prvo ispituje da li se prosjena veliina jednog konanog elementa od 1m nalazi unutar postavljenog intervala, i ako je to sluaj, tada se ova vrijednost, i njoj odgovarajui broj vorova, usvaja za default. Ako se sa veliinom elementa od 1 m ne moe izgenerirati regularna mrea konanih elemenata (nalazi se izvan postavljenih intervala), tada se za ovaj parametar kao default vrijednost nudi vea, odnosno manja vrijednost. Broj vorova koji program preporuuje treba uzeti sa velikom rezervom, obzirom da se prije samog procesa generiranja mree konanih elemenata, ne moe dobiti pouzdana informacija o potrebnom broju vorova. Prema tome, moe se desiti i sluaj da program ponudi mreu od 300000 vorova, a da ipak uspijete da je izgenerirate sa recimo 250000 vorova. Znai u sluajevima, kada se nudi maksimalna broj vorova, za preporuku je da pokuate da izgenerirate mreu sa manjim brojem vorova. Pored mogunosti zadavanje prosjene veliine jednog konanog elementa, odnosno ukupnog broja vorova na modelu, postavljanjem check box-a Minimalna mrea na ukljueno stanje, imate mogunost da od programa zahtijevate da izgenerira mreu sa najmanjim moguim brojem vorova. Nakon zadavanja parametara kojima se definira gustoa mree konanih elemenata, potrebno je aktivirati naredbeno polje OK, nakon ega e otpoeti proces generiranja mree prema zadanim kriterijima. Tijekom samog generiranja, na zaslonu e stajati dijalog box, koji pokazuje da se odvija neki proces.
Dijalog box za praenje procesa generiranja mree konanih elemenata Ako se sa zadanom prosjenom veliinom elementa ne moe izgenerirati regularna mrea konanih elemenata, program e ovu vrijednost smanjivati sve dok se ne uspije da izgenerira regularnu mreu konanih elemenata. Poslije izvjesnog vremena, na zaslonu e se pojaviti poruka o uspjeno provedenom postupku generiranja mree konanih elemenata, i informacija o broju izgeneriranih vorova.
430
Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na zaslonu e se pojaviti izgenerirana mrea konanih elementa.
Izgenerirana mrea konanih elemenata Napominjemo da broj vorova na izgeneriranoj mrei konanih elemenata, nee u potpunosti odgovarati zadanom, ali e mu biti to je mogue blii. Ova nemogunost apsolutno tonog procjenjivanja, proizlazi iz uvjeta da konani elementi treba da budu to homogenijih dimenzija, a pri tome model moe biti potpuno proizvoljne geometrije. Informacija o broju izgeneriranih vorova na mrei konanih elemenata je stalno prisutna na poetku statusne linije. Ako niste zadovoljni gustoom i oblikom mree konanih elemenata, postupak generiranja moete ponavljati zadavanjem novih ulaznih parametara, sve dok ne dobijete zadovoljavajuu mreu. Za uobiajene konstrukcije sa kojima se moete sresti u praksi, prosjena veliina jednog konanog elementa trebalo bi da se nalazi u granicama od 0.5m - 1.0 m. to se tie ukupnog broja vorova na modelu, on ne bi trebao biti vei od 50000 i za vrlo sloene i velike modele.
4.3
Pogreke koje prekidaju proces generiranja
U sluaju da ste neprecizno crtali, moe se javiti i sluaj da program ne moe uope da izgenerira mreu konanih elemenata, jer je geometrija modela takva da je za generiranje mree potreban preveliki broj vorova. Ako program doe do ovakvog zakljuka, dani e odgovarajue upozorenje.
431
Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj prozor e nestati sa zaslona, a program e automatski pozvati naredbu Kontrola geometrije (vidi poglavlje 3.3.6). U okviru ove procedure, parametre: Samo u 2D pogledu i Samo vidljivi entiteti, program postavlja na iskljueno stanje, to odgovara 3D kontroli geometrije. Sada mogu nastupiti dva sluaja, Ako 3D kontrola geometrije otkrije crtake pogreke, na zaslonu e se pojaviti upozorenje u okviru naredbe Kontrola geometrije.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na modelu e biti markirane sve crtake pogreke.
Provedena 3D kontrola geometrije, markirala je sve crtake pogreke Sada je potrebno da preete u modul Unos podataka, i popravite sve markirane crtake pogreke. Ako je tip crtake pogreke takav, da ga 3D kontrola geometrije ne moe otkriti, program daje slijedee upozorenje.
432
Upozorenje da u okviru sklopa Nivo: [18.00m] [-11.6024,1.60373,18] postoji crtaka pogreka Na osnovu sadraja upozorenja jasno se vidi u kom sklopu je problem. Sada je potrebno prei u modul za unos podataka i postaviti za tekui 2D pogled, navedeni sklop. Pokretanjem naredbe Kontrola geometrije i postavljanjem prekidaa Samo u 2D pogledu, na ukljueno stanje, program e sada biti u stanju da markira crtake pogreke. Napomena: Da bi se izbjegle pogreke koje e onemoguiti formiranje mree konanih elemenata, a samim tim i proraun modela, pored preciznog crtanja, neophodno je i pravilno modelirati konstrukciju. Odnosno, uvijek kada je to mogue, treba arhitektonski crte svesti na to pravilniji oblik. Istjerivanje tonosti na nivou od 10 ili 20 centimetara nema nikakvog smisla u cilju poboljanja rezultata prorauna.
4.4
Ocjena kvaliteta izgenerirane mree konanih elemenata
to se tie same procjene, da li je s izgeneriranom mreom konanih elemenata model dobro opisan ili ne, ne postoje jasni kriteriji, pa je na korisniku da sam da procjenu. Usporeivanjem dobivenih rezultata prorauna s oekivanim, sami ete uoiti da li je mreom konanih elemenata model dobro opisan ili ne. Svakako da ete vremenom stei iskustvo i dobiti osjeaj za bre postavljanje ovakvog kriterija. U principu, ova ocjena se dobiva vizualnim sagledavanjem mree, i ona treba da zadovolji slijedee uvjete: mrea treba da sadri to je mogue vie kvadratnih elemenata istih dimenzija. Dobra - homogena mrea Loa - nehomogena mrea
broj konanih elemenata treba biti dovoljan da se funkcija promjene utjecaja moe dovoljno dobro opisati
433 Dobra - dovoljno gusta mrea Loa - rijetka mrea
treba izbjegavati etverokutni konani element ije stranice formiraju kut blizak 180, kao i trokutni jako izdueni element. Lo etverokutni element Lo trokutni element
Kako e program uvijek izgenerirati mreu sa formalno regularnim konanim elementima (nee se nikad javiti neregularni peterokutni elementi), to se na pojedinim vorovima sa mree konanih elementa mogu pojaviti markeri upozorenja koji signaliziraju da te dijelove modela treba vizualno prekontrolirati (boju ovih markera moete podesiti pomou naredbe Parametri). U sluaju da postoje neki elementi ne ba pravilnog oblika, tu zonu modela treba ili progustiti na nain kako e to biti opisano u slijedeem poglavlju, ili ponovo izgenerirati mreu konanih elemenata, ali sada sa veim brojem vorova.
4.5
Korekcija izgenerirane mree konanih elemenata
U sluaju da Vam izgenerirana mrea ne odgovara u potpunosti, programom je predvien niz naredbi, koje emo opisati u ovom poglavlju, a pomou kojih se moe vriti korekcija izgenerirane mree. Ako niste ba mnogo iskusni po pitanju procjene valjanosti mree konanih elemenata, najbolje je da ne koristite ni jednu od ovih naredbi, ve osnovno izgeneriranu, dovoljno gustu mreu konanih elemenata.
4.5.1
Proguivanje mree
U prethodnom tekstu je spomenuto da gustoa mree utie na tonost rezultata. Na mjestima djelovanja koncentriranih sila javljaju se nagli skokovi utjecaja koji kod krupne mree mogu biti loe obraeni, s obzirom da se tone vrijednosti utjecaja dovijaju samo u vorovima i sredinama konanih elemenata. Zato, smanjenjem veliine konanih elemenata na tim mjestima, smanjujemo rastojanje izmeu toaka u kojima se utjecaji proraunavaju i poveavamo kvalitetu rezultata prorauna. Ovim se osigurava da se ne poveava gustoa cijele mree, to bi uticalo na poveanje vrjemena prorauna, ve samo nekih dijelova mree pri emu se tonost poveava.
434 Koritenje proguenja nije obavezno i na korisniku je da prema svom iskustvu i osjeaju koristi fino podeavanje gustoe mree. Za proguivanje mree predvieno je sedam shema. Odnose se na etverokutne ploaste elemente, a kod trokutnih, koje moemo smatrati polovinama etverokuta, proguava se samo ta polovina. Sheme proguenja dijele jedan etverokut : na dva dijela jednom vertikalom na dva dijela jednom horizontalom
na etiri dijela, i sa vertikalom i sa horizontalom na dva dijela sa lijevom dijagonalom
na dva dijela dijagonalom
sa
desnom
na etiri dijela sa obje dijagonale
Sedma shema proguenja je proguenje Kapitel, koje poveava gustou okolnih elementa koji imaju zajedniki vor. Ovo proguenje se preporuuje na mjestima stupova - tokastih leajeva ili na mjestima djelovanja koncentriranih sila. Sva proguenja se mogu kombinirati. Proguenja se postavljaju na ve gotovu, regularnu mreu konanih elemenata na slijedei nain: prvo se aktivira ikona koja predstavlja izabranu shemu proguenja i tada e se od korisnika zahtijevati da na mrei konanih elemenata obiljei zonu koja e biti proguena. Prva toka proguenja (Kontura/Prav./kRu./<krAj>): Ovaj postupak u potpunosti odgovara proceduri iscrtavanja proizvoljne zatvorene poligonalne linije (vidi poglavlje 2.6). Svi konani elementi koji se nalaze unutar zadane zone, bit e progueni izabranom shemom proguenja.
435
pri koritenju proguenja za kapitele, poslije aktiviranja odgovarajue ikone, potrebno je selektirati jedan vor osnovne mree (ne mogu se selektirati vorovi koji su dobiveni nekim od proguenja), tako to e se on uhvatiti u mali pravokutnik na pokazivau. Proguenje za kapitel: Nakon selekcije, oko tog vora bit e postavljeno navedeno proguenje.
Nakon postavljanja svakog od proguenja, program e na statusnoj liniji ispisivati informaciju o novom broju vorova na mrei konanih elemenata. Proguivanje ve proguenih dijelova modela nije mogue, odnosno uzastopnim proguivanjem sa istom shemom, nee se dobivati manji konani elementi.
436 Napomena: Proguivanje mree treba koristiti samo na modelima gdje je to zaista i potrebno. U ostalim sluajevima e se dobiti bolji rezultati za homogenu mreu. Naroito treba izbjegavati proguenja sa dijagonalama, jer kao to smo na samom poetku ovog dijela uputstva rekli, bolji rezultati se dobivaju za pravokutne nego za trokutne elemente. Dijagonalama je poeljno proguivati samo jako razvedene etverokutne elemente.
4.5.2
Prorjeenje
U sluaju da izgenerirana mrea konanih elemenata ima veliki broj vorova, i da elite da ubrzate proces prorauna, pri tom ne utiui mnogo na samu tonost, program e Vam omoguiti da prorijedite mreu na proizvoljno odabranim dijelovima modela. Izborom naredbe Prorjeenje, koja se nalazi u padajuem meniju Korekcija, na naredbenoj liniji se javlja poruka, kojom se od korisnika zahtjeva da na mrei konanih elemenata obiljei zonu koja e biti prorijeena. Prva toka prorjeenja (Kontura/Prav./kRu./<krAj>/Dubina <1>): Na kraju naredbene linije nalazi se podopcija Dubina <1>, pomou koje je mogue zadati, do kog stupnja (dubine) je potrebno izvriti prorjeenje. Uzastopnim klikom mia preko ove podopcije, ona mijenja svoj naziv iz koga se moe jasno vidjeti koji je stupanj prorjeenja odabran. Stupanj prorjeenja ide od 1-5, odnosno od manjeg ka veem prorjeenju. Kada ste odabrali stupanj prorjeenja, sam postupak definiranja podruja je potpuno isti kao i u naredbama za proguenje mree. Znai, zadaje se proizvoljna zatvorena poligonalna linija. Svi konani elementi koji se nalaze unutar zadane zone bit e prorijeeni tako to e im, gdje god je to mogue, biti izbaeni nepotrebni vorovi (konani elementi, na ovaj nain dobivaju izgled rombova).
Prorijeena mrea konanih elemenata do zadanog stupnja prorijeenja 1 Koju zonu ete odabrati za prorjeenje zavisi iskljuivo od Vaeg osjeaja to je to dobra mrea konanih elemenata, a to ne. Obino se za zone prorjeenja biraju dijelovi modela koji u svojoj okolini ne sadre leajeve i koncentrirana optereenja koja mogu uzrokovati nagle promjene (skokove) u uticanjima.
437 Svakako da je mogue i za cijeli model zahtijevati prorjeenje, ukoliko je osnovna izgenerirana mrea, sama po sebi, ve dovoljno homogena. Napomena: Napominjemo da sa zadavanjem veeg stupnja prorjeenja ne moe dobiti homogena mrea, te ovu mogunost treba koristiti samo u sluajevima kada modeli imaju izuzetno veliki broj vorova, a tonost rezultata Vas ne interesira na svim njegovim dijelovima. Tipian primjer ovakve primjene je kod velikih zgrada, kada Vas ne interesiraju utjecaji u meukatnim konstrukcijama, ve samo u temeljima ili pak vertikalnim sklopovima od horizontalnog optereenja. U takvim sluajevima, utjecaji u meukatnim konstrukcijama od vertikalnog optereenja, mogu se proraunati u odvojenim datotekama, a utjecaji na prostornom modelu sa maksimalno prorijeenom mreom u meukatnim konstrukcijama. Tada je potrebno, pomou podopcije Kontura, za maksimalno prorjeenje selektirati sve meukatne konstrukcije. Na ovaj nain, uveliko ete smanjiti broj vorova na mrei konanih elemenata, a rezultati dobiveni proraunom, bit e sasvim dobri za utjecaje u vertikalnim dijelovima konstrukcije i temeljima.
4.5.3
Pomicanje vora
Pomou naredbe Pomak vora, koja se takoer nalazi u okviru padajueg menija Korekcija, imate mogunost da pomicanjem pojedinih vorova sa mree, promijenite geometriju elemenata koji imaju nepoeljan (kritian) oblik (vidi poglavlje 4.4). Nakon izbora ove naredbe, naredbena linija dobiva slijedei oblik. Izaberite vor sa mree (<krAj>): Sada se od korisnika zahtjeva da select box-om zahvati vor koji eli da pomakne. U ovoj proceduri nije mogue selektirati vorove iji je poloaj fiksiran samom geometrijom konstruktivnih elemenata i optereenja. Nakon selekcije vora iji poloaj nije fiksiran, na naredbenoj liniji e se pojaviti nova poruka. Novi poloaj (<krAj>): Pomiui mia po crteu, program e u DRAG modu iscrtavati geometriju okolnih elemenata iji je selektirani vor zajedniki, sve dok mu klikom mia ne odredite novi poloaj. Program e kontrolirati valjanost novog poloaja, i u sluaju da se sa njim ne bi dobili regularni konani elementi, nee dopustiti ovu operaciju.
4.6
Podjela greda koje se nalaze izvan ploa (Podjela greda izvan ploa)
Kako se procedurom generiranja mree konanih elemenata, ne moe uticati na podjelu linijskih elemenata koji se nalaze izvan ploa, to je programom predviena naredba Podjela greda izvan ploa. Njenim aktiviranjem, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
438 Izgled dijalog box-a za podeavanje gustoe vorova na gredama koje se nalaze izvan ploe U edit box-u Veliina segmenta, definira se duina segmenta, na koje e biti izdijeljene grede koje se nalaze izvan ploa, a stanje ponuenih prekidaa odreuje, da li e ba sve grede izvan ploa biti ovako podijeljene, ili samo one za koje je ovakva podjela neophodna. Podjela greda izvan ploa je neophodna samo za oslonake grede (grede ispod kojih se nalaze linijski leajevi), lune grede, i grede spregnutog poprenog presjeka. Na ovaj nain, du danih linijskih elemenata, ubacuju se meu vorovi, te e njihova gustoa odrediti i tonost rezultata u ovim linijskim elementima konstrukcije. Naglasiti emo da se ovaj parametar ne odnosi na grede i linijske leajeve koji se nalaze unutar ploe, jer e u tom sluaju njihovu podjelu odreivati sama gustoa mree konanih elemenata. Kako podjela i ostalih greda, koje se nalaze izvan ploa nije neophodna, to program po defult-u, na ukljueno stanje postavlja prekida Samo neophodne. Ovo je uraeno zbog toga to bi podjela svih ostalih greda samo bespotrebno poveala broj vorova na mrei konanih elemenata, bez ikakvog utjecaja na tonost prorauna po teoriji I-og reda. Ali, kako je programom predvien i proraun stabilnosti, proraun po teoriji II-og reda, a i postupak modalne analize, to kod nekih modela moe biti od interesa da sve grede izvan ploa budu podijeljene na niz manjih dijelova. To se naroito odnosi na linijske konstrukcije kod kojih bi ovakva, sitnija podjela, dovela do poboljanja tonosti pri proraunu stabilnosti i proraunu po teoriji II-og reda. Pored toga, pri modalnoj analizi, ovakva podjela e kod linijskih konstrukcija dovesti do mnogo preciznijeg prorauna pripadajuih masa u svakom novo dodanom voru du greda koje se nalaze izvan ploe (vidi poglavlje 6.1). Znai kod ovakvih modela, za preporuku je da na ukljueno stanje postavite prekida Sve grede. Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a program e pri kasnijem proraunu potivati ovdje postavljeni parametar podjele. U sluaju da rezultati prorauna ve postoje, a parametar podjele je promijenjen, program e dani odgovarajue upozorenje.
Izbor naredbenog polja Yes, dovesti e do gubitka postojeih rezultata prorauna, dok e izbor naredbenog polja No oznaiti povratak na dijalog box za definiranja parametara podjele. Da li ete podjelu vriti za sve grede koje se nalaze izvan ploa, ili samo za one za koje je to neophodno, zavisi iskljuivo od Vas, i Vaeg osjeaja za oekivanu tonost rezultata prorauna. U nastavku, iznijeti emo neka osnovna pravila koja Vam mogu biti od pomoi pri donoenju odluke da li ete na ukljueno stanje postavite prekida Sve grede. - Ako se proraun provodi samo po teoriji I-og reda, podjela svih greda izvan ploa nee imati nikakvu ulogu na tonost prorauna. - Zahtjev za podjelom greda, tamo gdje to nije neophodno, nee izazvati nikakve tetne posljedice na samu tonost prorauna, ve e samo proraun biti sporiji, obzirom da je na ovaj nain, dobiven bespotrebno vei broj vorova. Prema tome, ako niste sigurni da li je podjelu potrebno izvriti za sve grede izvan ploa ili ne, a model nema preveliki broj vorova, iskoristite ovu mogunost.
439 - Kod modalne analize, zahtjev za podjelom svih greda zavisi iskljuivo od vrste konstrukcije koju model predstavlja. Kod modela koji predstavljaju zgrade, grede koje se nalaze izvan ploe uglavnom predstavljaju stupove. Kako je njima pripadajua masa znatno manja od masa koje su koncentrirane u meukatnim konstrukcijama, to finija podjela stupova nee dovesti do znaajnijeg poboljanja rezultata prorauna. Za linijske konstrukcije, za preporuku je podijeliti sve grede, jer su ovo ionako mali modeli koji se brzo proraunavaju. - Kod prorauna stabilnosti i prorauna po teoriji II-og reda, za preporuku je da zadane parametra podjele na svim gredama jer ete dobiti tonije rezultate prorauna. Napomena: Kako se zadani parametar podjele greda, odnosi na sve grede izvan ploa, to u sluaju da elite da ova podjela bude razliita na pojedinim gredama, onda nemojte podjelu zadavati pomou ove naredbe, ve pri samom odreivanju poloaj greda na modelu, eljene grede nacrtajte iz vie kolineranih segmenata. Ovako postavljene krajeve manjih greda, program e morati da potivat i pri rasporeivanju masa a i pri samom proraunu.
4.7
Ostale naredbe
Izborom naredbe Reset, koja se nalazi u okviru padajueg menija Korekcija, sva postavljenja proguenja i prorjeenja se automatski uklanjaju sa modela.
Naredbe Undo i Redo, rade na potpuno isti nain kao i modulu za unos podataka, s tim to se vraanje korak unazad, odnosno unaprijed, ovdje odnosi iskljuivo na mreu konanih elemenata. Ostale naredbe, koje su prisutne u ovom modulu, ve su ranije opisane u poglavlju 2.. Nain rada sa njima je identian ranije opisanom postupku.
440
5. PRORAUN STABILNOSTI
U okviru padajueg menija Stabilnost, u modulu za formiranje mree konanih elemenata, nalazi se grupa naredbi za proraun i prikaz rezultata, za ovu vrstu analize konstrukcije.
Padajui meni sa naredbama za proraun i prikaz rezultata stabilnosti Kako se proraun stabilnosti provodi tako to se intenzitet definiranog promjenljivog optereenja varira, sve dok se ne pronae prva nulta vrijednost determinante postavljenog sistema jednadbi po teoriji II-og reda, to e za ovakav proraun vaiti ista ogranienja kao i kod zahtjeva za proraunom po teoriji II-og reda. Znai, pomou naredbe Proraun koja se nalazi u okviru padajueg menija Stabilnost, od programa moete zahtijevati proraun kritinih sila i duina izvijanja za sve grede na modelu. Kako se proraun stabilnosti vri samo za zadane kombinacije u modulu Unos podataka, to e ova naredba biti dostupna samo u sluaju da su prethodno zadane i kombinacije optereenja. U protivnom program e dati odgovarajue upozorenje.
Pod uvjetom da postoje kreirane kombinacije, nakon izbora naredbe Stabilnost => Proraun, otvoriti e se dijalog box u kojem se vri izbor kombinacija za koje treba provesti proraun stabilnosti.
441
Izgled dijalog box-a za definiranje ulaznih podataka o proraunu stabilnosti Kako za vee modele proraun stabilnosti moe trajati prilino dugo, to u desnom list box-u imate mogunost da odaberete samo neke od kombinacija za koje elite proraun stabilnosti. Uzastopnim klikom mia na kolonu u njoj se postavlja, odnosno ukida simbol . Postojanje simbola u koloni oznaava da je dana kombinacija selektirana za proraun stabilnosti.
Postavljeni simboli u koloni St., ukazuju da je proraun stabilnosti zahtjevan samo za drugu i etvrtu kombinaciju U lijevom list box-u, prikazani su svi zadani osnovni sluajevi optereenja. Kako se kritina sila dobiva iz izraza: N,kr = N,stalno + N,promjenljivo, to je jasno da se pri proraunu stabilnosti varira samo intenzitet promjenljivih optereenja, dok intenzitet stalnog optereenja ostaje nepromijenjen. Iz tog razloga, u koloni je potrebno odrediti status svakog od osnovnih sluajeva optereenja po pitanju njegovog promjenljivog, odnosno stalnog karaktera.
442 Postojanje simbola u koloni oznaava da dani osnovni sluaj optereenja ima stalni karakter, odnosno da se njegov intenzitet nee varirati pri proraunu stabilnosti. U koloni Koef moete svakom od optereenja za koje je definirano da ima stalni karakter, zadati multiplikator sa kojim e dano osnovno optereenje ui u kombinaciju pri proraunu stabilnosti (multiplikatori zadani pri kreiranju samih kombinacija nemaju nikakvu ulogu pri proraunu stabilnosti, jer oni uglavnom predstavljaju koeficijente sigurnosti pri proraun utjecaja po teoriji I-og, odnosno II-og reda).
Postavljeni simboli u koloni , ukazuju da e pri proraunu stabilnosti samo prvi sluaj imati karakter stalnog optereenja Svakako da u okviru odabranih kombinacija za proraun stabilnosti, ne mogu sva sadrana optereenja imati stalni karakter, odnosno barem jedno od njih mora biti varijabilno. U sluaju da je za proraun stabilnosti odabrana kombinacija u kojoj su sadrana samo fiksna optereenja, program e dati odgovarajue upozorenje.
U donjem dijelu ovog dijalog box-a, nalaze se i dva edit box-a pomou kojih moete zadavanjem drugaijih vrijednosti od ponuenih, uticati na duinu i tonost samog postupka prorauna stabilnosti. Interval u kojem se trai vrijednost koeficijenta - kako se problem stabilnosti rjeava iterativno, pronalaenjem nula funkcije u nepoznatom intervalu, to u sluaju da znate maksimalni koeficijent, ijim mnoenjem e promjenljivo optereenje dovesti do sloma konstrukcije, moete znatno ubrzati sam tok prorauna. Dovoljna tonost izraunatog koeficijenta - Ovaj parametar praktino odreuje kada e iterativni proraun biti prekinut, odnosno kada e kriterij za dovoljnu tonost prorauna biti ispunjen. Svakako da i vrijednost ovog parametra utie na duinu prorauna.
443 Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proraun stabilnosti i po njegovom zavretku, pojaviti e se dijalog box sa informacijom o uspjenom provedenom postupku proraunan stabilnosti.
Promjena tekue kombinacije za koju je proveden proraun stabilnosti, vri se pomou naredbe Kritino optereenje,koja se takoer nalazi u okviru padajueg menija Stabilnost. Izborom ove naredbe, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Dijalog box koji se otvara u okviru naredbe Kritino optereenje U prikazanoj listi ima onoliko redova, koliko i kombinacija za koje je proveden proraun stabilnosti. U svakom od prikazanih redova, nalaze se numeriki podatak o vrijednosti parametra koji predstavlja kritian faktor optereenja, pri kojem dolazi do naruavanja stabilnosti sistema za danu kombinaciju, Klikom mia na proizvoljnu poziciju u okviru jednog od redova, taj red postaje naznaen posebnom bojom, to znai da e nakon aktiviranja naredbenog polja OK ta kombinacija postati tekua. Naredba Prikaz rezultata, u okviru padajueg menija Stabilnost, radi kao prekida, odnosno moe biti postavljena ili na ukljueno ili na iskljueno stanje. Kada je postavljena na ukljueno stanje, na zaslonu e na sredini svake od greda biti ispisana vrijednost normalne sile pri kritinoj vrijednosti optereenja N,kr, a u zagradi podatak o koeficijentu izvijanja za kritino optereenje sistema. Ove vrijednosti se izraunavaju po slijedeim formulama:
= l0/l = /l (EI/N,kr)1/2 N,kr = N,stalno + N,prom

Upotrjebljene oznake u prethodnim formulama imaju slijedea znaenja: lo lEI N,kr N,stalno koeficijent izvijanja za kritino optereenje sistema duina izvijanja grede stvarna duina grede krutost grede normalna sila u gredi pri kritinoj vrijednosti optereenja normalna sila u gredi od optereenja iji se intenzitet ne varira
444 N,prom normalna sila u gredi od optereenja iji se intenzitet varira kritian faktor optereenja pri kojem dolazi do naruavanja stabilnosti sistema
Prikaz duina izvijanja i kritinih sila u tlanim grednim elementima konstrukcije U ovakvom reimu rada, program na poetku statusne linije, sada ispisuje i informaciju o trenutano postavljenoj kombinaciji, za koju su na zaslonu prikazani rezultati prorauna stabilnosti.
445
6. MODALNA ANALIZA
6.1 Proraun
Modalna analiza slui za proraun vlastitih vrijednosti i oblika osciliranja konstrukcije. Ovako dobiveni rezultati, koriste se kao ulazni podaci pri kasnijem seizmikom proraunu konstrukcija. Pri modalnoj analizi, konstrukcija se opisuje sa njenom krutou i rasporedom masa koje djeluju na njoj. Da bi uope moglo da se pristupi proraunu modalne analize, neophodno je da model bude kreiran i da bude formirana mrea konanih elemenata (jasno da za modele koji se sastoje iskljuivo od linijskih elementa, formiranje mree konanih elemenata nije neophodno). Kako su nakon formiranja mree konanih elemenata, poznati svi podaci koji opisuju geometriju i krutost modela, to je za provoenje modalne analize potrebno jo zadati poloaj i intenzitet svih masa koje djeluju na objektu. Sam proraun, kako intenziteta masa tako i odreivanja njihovog teita, bio bi dugotrajan i mukotrpan posao, te smo zbog toga razvili potpuno automatiziran postupak za odreivanja pripadajuih masa svakom od izgeneriranih vorova sa mree konanih elemenata. Izborom naredbe Proraun, u okviru padajueg menija Modalna analiza, program prvo ispituje da li ve postoje rezultati prorauna, i ako postoje, otvara dijalog box slijedeeg izgleda.
Naredbeno polje No je predvieno za odustajanje, dok e aktiviranje naredbenog polja Yes dovesti do ponovnog prorauna. U sluaju da rezultati prorauna ne postoje, a konstrukcija se sastoji samo od linijskih elemenata, te za nju nije potrebno prethodno generiranje mree konanih elemenata, program prvo ispituje regularnost modela, odnosno automatski provodi testiranje kao kod naredbe Kontrola unesenih podataka (vidi poglavlje 3.3.5). Konstrukcija mora biti stabilna i optereena, i ako ne postoje ni teoretski uvjeti da ona bude proraunata, nee se dopustiti proraun, a korisnik e biti upozoren.
Upozorenje o neispravnosti modela po pitanju zadatih ulaznih podataka U ovom sluaju, pomou naredbe Kontrola uneenih podataka, otkrijte sve pogreke koje e program markirati na crteu, i popravite ih u modulu Unos podataka.
446 Ako je model ispravan po pitanju kontrole unesenih podataka, program e samo za linijske konstrukcije provjeriti, da li ste pomou naredbe Podjela greda izvan ploa, zahtijevali podjelu svih greda na manje segmente (vidi poglavlje 4.6). Ako to nije sluaj, program e dani slijedee upozorenje.
Ovo upozorenje ne predstavlja pogreku ve slui kao podsjetnik da je za ovakvu vrstu konstrukcija, pri modalnoj analizi preporuljivo sve grede izdijeliti na manje segmente. Naredbeno polje No je predvieno za odustajanje, dok e izbor naredbenog polja Yes dovesti do nastavka naredbe za dinamiki proraun. Potrebu za podjelom svih greda, prikazati emo na jednostavnom primjeru konzole koja je optereena vlastitom teinom. Konzola je od betona, pravokutnog poprenog presjeka b/d=40/40 cm, i visoka je 10 m. Kako se mase postavljaju na poetku i kraju svake od greda na modelu, to u sluaju da nije izvrena podjela greda na manje segmente, mase e biti postavljene samo na njenom vrhu i na dnu. Na ovaj nain, u proraun e ui samo 50% od njene stvarne mase, a proraunate forme osciliranja nee dobiti realne vrijednosti. Ako se pak zada podjela greda, recimo na svaki metar, tada e mase biti postavljene na svaki metar njene duine, a forme osciliranja e dobiti tone vrijednosti.
Podjela greda - OFF
Podjela greda - ON
Ako su ispunjeni svi formalni uvjeti da proraun moe biti proveden, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
447
Izgled dijalog box-a za proraun modalne analize U listi koja se nalazi u gornjem dijelu dijalog box-a, nalazi se onoliko redova koliko ima i osnovnih sluajeva optereenja. Sada je potrebno u koloni Koef. zadati multiplikator, kojim e se mnoiti sva zadana optereenja u okviru danog osnovnog sluaja optereenja pri proraunu masa. Na ovaj nain imate mogunost prilagoditi se pojedinim seizmikim propisima koji tono definiraju koja optereenja treba uzeti u obzir pri proraunu teine objekta (na primjer: 100% stalnog tereta, 100% optereenja od snijega i 50% od projektiranog korisnog optereenja). to se tie vlastite teine konstrukcije, ona e biti uzeta u obzir jedino ako je zadana u okviru nekog od osnovnih sluajeva optereenja. Pomou check box-ova Sprijeiti osciliranje u X, Y ili Z pravcu utjee se na stupnjeve slobode osciliranja konstrukcije, odnosno omoguava se filtriranje dobivenih formi osciliranja. Na primjer, ukoliko se sprijei osciliranje u Z pravcu, forme osciliranja nee sadrati vertikalne oscilacije, a ukoliko se sprijee osciliranja u X i Y pravcu, forme osciliranja sadravat e samo vertikalne oscilacije. U edit box-u Broj tonova zadaje se eljeni broj tonova, koji ne moe biti vei od 128 (ogranienje programa). Naredbeno polje Napredne opcije seizmikog prorauna otvara dijalog box u kojem se mogu definirati napredne opcije seizmikog prorauna.
448
Izgled dijalog box-a u kojem se definiraju napredne opcije seizmikog prorauna Nain grupiranja masa u modelu moe biti: Realni raspored masa - masa se nalazi u svakom voru konstrukcije, a veliina svake mase je sraunata na osnovu vertikalne komponente optereenja koja djeluje u tom voru. Ovo je podrazumijevani nain grupiranja masa i ekvivalentan je grupiranju masa u programu Tower 5 Mase grupirane u nivoima izabranih ploa - kod ovog naina korisnik bira horizontalne nivoe (nivoe ploa) u kojima e koncentrirati mase.
Za grupiranje masa su izabrani svi nivoi osim nivoa 0.00
449 Ovim nainom grupiranja, mase iz vertikalnih elemenata konstrukcije (zidova, stupova) bit e dodijeljene ploama i to e program izvesti automatski. Izbor nivoa u kojima e se grupirati mase vri se ukljuivanjem check box-ova u listi ploa (nivoa). Ostale napredne opcije seizmikog prorauna slue za utjecanje na karakteristike modela koje se pri seizmikoj analizi (modalnoj analizi i proraunu utjecaja u seizmikim sluajevima optereenja) razlikuju od karakteristika modela za statiku analizu. Faktor krutosti horizontalnih ploa na savijanje pomou ovog parametra moe se smanjiti krutost horizontalnih ploa na savijanje pri seizmikom proraunu. Opseg za ovaj faktor je od 1.0 do 0.001, pri emu za faktor 1.0 karakteristike ploa ostaju neizmijenjene, a za faktor 0.001 krutost na savijanje se smanjuje 1000 puta. Ovo smanjivanje krutosti nee se primjenjivati na temeljne ploe ploe ispod kojih se nalazi povrinski leaj. Faktor krutosti greda u horizontalnim ploama na savijanje pomou ovog parametra moe se smanjiti krutost na savijanje greda u horizontalnim ploama. Opseg za ovaj faktor je od 1.0 do 0.001, pri emu za faktor 1.0 karakteristike greda ostaju neizmijenjene, a za faktor 0.001 krutost na savijanje oko pravaca 2 i 3, kao i torziona krutost se smanjuju 1000 puta. Ovo smanjenje krutosti greda nee se primjenjivati na gredama koje se nalaze u temeljnim ploama a to su ploe ispod kojih se nalazi povrinski leaj. Faktor krutosti vertikalnih zidova na savijanje pomou ovog parametra moe se smanjiti krutost na savijanje vertikalnih zidova pri seizmikom proraunu. Opseg za ovaj faktor je od 1.0 do 0.001, a znaenje je isto kao i kod faktora za krutost ploa. Multiplikator krutosti leajeva pomou ovog parametra se moe poveati krutost svih oslonaca u seizmikom proraunu. Djelovanje zida sa zidom u okomitom pravcu omogueno je definiranje sudjelujue zone zida iz drugog pravca koji utie na poveanje krutosti zida. irina sudjelujue zone (sa jedne strane) zadaje se kao multiplikator (n) debljine promatranog zida (d).
Definiranje sudjelujue zone zida Zadane opcije seizmikog prorauna se ispisuju i u glavnom dijalog box-u naredbe.
450
Dio dijalog box-a u kojem se prikazuju zadane napredne opcije seizmikog prorauna Za modele sa nelinearnim elementima proraun modalne analize izvrit e sa zanemarivanjem nelinearnosti, o emu e se i dobiti odgovarajua obavijest.
Po zavrenom proraunu, program nudi i grafiku i numeriku obradu rezultata provedene modalne analize za trenutano postavljeni tekui ton. Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na odgovarajuu ikonu na statusnoj liniji, pojavljuje se mali prozor u kojem se ispisuje informacija o trenutano postavljenom tekuem tonu.
451
Informacija o periodu osciliranja konstrukcije za tekui ton Napomena: Ako je geometrija modela takva da svi elementi konstrukcije pripadaju istoj ravnini, i pri tome optereenje djeluje ili u istoj, ili pak u okomitoj ravnini, program e ovakav model pri proraunu proglasiti za ravninski. To e za posljedicu imati da e pri proraunu biti ukinuti svi nepotrebni stupnjevi slobode, te e i sam proraun biti mnogo bri. Meutim, u sluaju da elite provesti prostorni proraun za ravninski model, neophodno je da program prevarite, tako to ete dodati poseban sluaj optereenja u okviru koga ete na ravninskom modelu zadati jednu koncentriranu silu iji vektor ne smije pripadati ni ravnini konstrukcije ni ravnini koja je okomita na nju. Svakako da ete ovaj sluaj optereenja ignorirati pri obradi rezultata. Tipian primjer primjene prostornog prorauna je kada elite da dobijete forme osciliranja i izvan ravnine kojoj pripada model. Napomena: U sluaju da model sadri vie faza graenja, tada e se proraun modalne analize odnositi uvijek na posljednju fazu.
6.2
Pogreke koje prekidaju proces prorauna
Tijekom prorauna velikih modela, moe Vam se desiti sluaj da na raunalu nema dovoljno raspoloive virtualne memorije. U donjem dijelu dijalog box-a za praenja procesa prorauna, program stalno ispisuje informaciju o trenutanoj koliini raspoloive virtualne memorije.
Prostor predvien za prikaz trenutano raspoloive virtualne memorije raunala
452 U sluaju da tijekom prorauna ponestane slobodne virtualne memorije, proces prorauna e biti prekinut, a na zaslonu e se pojaviti slijedee upozorenje.
Sada Vam preostaje da, na nain kako je to opisano u poglavlju 1.1, osigurate dovoljno raspoloive virtualne memorije, za proraun modela. Iako program prije samog procesa prorauna vri kontrolu ulaznih podataka, zbog njegove fleksibilnosti u definiranju potpuno proizvoljnih konstrukcija, eventualno uinjene pogreke, koje izazivaju labilnost sistema, pouzdano se mogu otkriti jedino u samom postupku rjeavanja sistema jednadbi. U ovom sluaju, program e prekinuti proces rjeavanja i dani odgovarajue upozorenje.
Sada se morate vratiti u modul za unos podataka i otkloniti sve pogreno zadane podatke. Pri otklanjanju ovakvog tipa pogreaka, naredba Kontrola unesenih podataka Vam nee biti od pomoi jer se ne radi o oiglednoj greci, koju je program mogao sam da otkrije, a sustav je ipak labilan.
6.3
Izbor tekueg tona
Promjena tekueg tona, vri se pomou naredbe Izbor tekueg tona koja se nalazi u okviru padajueg menija Modalna analiza. Izborom ove naredbe, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za promjenu tekueg tona U prikazanoj listi ima onoliko kolona koliko i proraunatih formi osciliranja. U svakom od prikazanih redova, nalaze se numeriki rezultati prorauna za dani ton, i to podatak o periodu osciliranja konstrukcije i o frekvenciji. Klikom mia na proizvoljnu poziciju u okviru jednog od redova, taj red postaje naznaen posebnom bojom, to znai da e nakon aktiviranja naredbenog polja OK taj ton postati tekui.
453
6.4
Prikaz tekueg tona
Naredba Prikaz tekueg tona radi kao prekida, odnosno moe biti postavljena ili na ukljueno ili na iskljueno stanje. Kada je postavljena na ukljueno stanje, tada se u prozoru 3D Pogled iscrtava deformirana mrea konanih elemenata prema formi osciliranja za tekui ton.
Prikaz forme osciliranja za tekui ton U ovakvom reimu rada, program na poetku statusne linije sada ispisuje informaciju o trenutano postavljenom tekuem tonu i vrijednost njegovog perioda osciliranja, odnosno frekvencije.
6.5
Animacija tekueg tona
Nakon izbora naredbe Animacija tekueg tona, program e neko vrijeme utroiti na kreiranje AVI datoteke i na zaslonu e se ubrzo pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
454
Izgled dijalog box-a za animaciju tekueg tona U otvorenom dijalog box-u, prikazuje se animacija osciliranja konstrukcije za tekui ton. Pomou naredbe Funkcionalnost (datoteka Animacija), moete uticati na parametre koji odreuju nain kreiranja animacije (vidi poglavlje 3.5.2). Naredbena polja Play i Stop slue za pokretanje i zaustavljanje animacije, dok izborom naredbenog polja Snimi imate mogunost da kreiranu animaciju sauvate na disku raunala kao AVI datoteku koju moete kasnije, izvan okruenja programa Tower, putati kao posebnu animaciju pomou Windows-ovog programa Media Player. Naredbeno polje Izlaz je predvieno za izlazak iz dijalog box-a i prekid animacije tekueg tona.
6.6
Kontrola postavljenih masa (Mase)
Kako je postupak prorauna i postavljanja masa potpuno automatiziran, to pomou naredbe Mase imate mogunost da prekontrolirate ispravnost njihovog postavljanja. Izborom ove naredbe, na modelu e svaka od izgeneriranih masa biti oznaena simbolom malog kruga.
455
Uz svaki od postavljenih simbola, ispisuje se i intenzitet dane mase. Nakon aktiviranja ove naredbe, program e ui u standardnu proceduru selektiranja, a za selektiranje e biti dostupni samo postavljeni simboli masa. <0 odab.> (Sve/Prozor/pOligon/Deselektiranje/Izvjetaj/<krAj>): Kada ste odabrali sve mase za koje Vas interesira zbirna vrijednost, klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure selektiranja, a na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa eljenom informacijom.
Naime, na ovaj nain moete dobiti informaciju koliki je ukupan zbir proizvoljno odabranih masa. Izborom podopcije Izvjetaj sa naredbene linije, otvara se dijalog box u kojem je mogue sumirati mase po nivoima (horizontalnim ravninama).
456
Izgled dijalog box-a u okviru podopcije Izvjetaj Ovaj dijalog box gotovo u potpunosti odgovara dijalog box-u za ureivanje nivoa (vidi poglavlje 2.11.1). Jedina razlika je u tome, to se na slici za svaki od postavljenih nivoa, pored njegove visinske koordinate i naziva, ispisuje i njemu pripadajua masa.
Za svaki od postavljenih nivoa, ispisuje se i njemu pripadajua masa Algoritam prorauna pripadajuih masa odvija se tako, to u masu promatranog nivoa, pored svih masa koje imaju istu visinsku Z koordinatu kao i sam nivo, ulaze i sve mase koje se nalaze izmeu horizontalnih ravnina koje su postavljene na polovini visinske razlike sa susjednim nivoima. Ako iznad promatranog nivoa nema ni jedan drugi nivo, tada e u masu tog nivoa ui i sve mase koje imaju veu visinu koordinatu od promatranog nivoa. Ista logika vai i ako ispod promatranog nivoa nema ni jednog drugog nivoa. Prema tome, ako na modelu postoji samo jedan nivo, njemu pripadajua masa e odgovarati ukupnoj masi cijelog modela.
457
Ispod crtea nivoa, uvijek se ispisuje i informacija o ukupnoj masi cijelog modela Pri prvom pozivu ove naredbe, program po deafult-u postavlja sve nivoe koji su ranije kreirani pomou naredbe za ureivanje nivoa. Meutim, kako ovi nivoi nemaju nikakve veze sa prethodno postavljenim nivoima na modelu, to poloaj ovih nivoa moete potpuno slobodno ureivati, dodavanjem novih, ili pak brisanjem postojeih. Na ovaj nain imate potpunu slobodu da po svojoj elji sumirate mase u odnosu na proizvoljno postavljene horizontalne ravnine. Kako se kompletan padajui meni Modalna analiza, nalazi i u modulu za obradu rezultata prorauna, to ete imati mogunost da sve podatke o provedenoj modalnoj analizi priloite i u projekt. Izvozom grafikih blokova tijekom izvrenja naredbe Mase, imati ete mogunost da u projekt ubacite crtee sa oznaenim poloajem i intenzitetom masa. Pored toga, u projekt moete priloiti i sliku svih kreiranih nivoa sa informacijom o pripadajuim masama. O nainu kreiranja projektne dokumentacije bit e vie rijei u poglavlju koje se odnosi na modul za obradu rezultata prorauna.
458
Izgled dijalog box-a Mase po nivoima U ovom dijalogu se moe podesiti nain prikaza masa u modelu. Pri ukljuenom stanju check box-a Prikaz - jedan nivo jedna masa (u teitu nivoa), umjesto prikazivanja mase u svakom voru modela prikazuje se simbol samo jedne jedine mase u teitu svakog nivoa. Mase elemenata koji ne lee u ravnini nivoa preraspodjeljuju se najbliim nivoima.
Prikazivanje mase u svakom voru modela
Prikaz - jedan nivo jedna masa (u teitu nivoa)
Kada se ovaj dijalog pokrene u modulu za obradu podataka dostupne su i opcije za prikazivanje centara krutosti i kreiranje izvjetaja.
459
Izgled dijalog box-a Mase po nivoima u modulu za obradu rezultata Pri ukljuenom stanju check box-a Prikaz krutosti nivoa, program prikazuje poloaj centra krutosti u svakom nivou. Centar krutosti se odreuje na osnovu rasporeda i krutosti indirektnih elemenata (stupova i zidova) za svaki nivo.
Prikaz centra krutosti u svakom nivou Aktiviranjem naredbenog polja Parametri za centar krutosti otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
460
Dijalog box za definiranje parametara prorauna centra krutosti U edit box-u Postotak uea zidova moe se definirati postotak sa kojim se u obzir uzima krutost zidova pri odreivanju centra krutosti. Ukoliko se za ovaj podatak unese vrijednost 0, zidovi se nee uzeti u obzir. U edit box-u Postotak uea stupova moe se definirati postotak sa kojim se u obzir uzima krutost stupova pri odreivanju centra krutosti. Ukoliko se za ovaj podatak unese vrijednost 0, stupovi se nee uzeti u obzir. Check box Zanemariti krutost zidova na savijanje omoguava da se zanemari krutost zida na savijanje oko slabije osi. Pomou naredbenih polja za kreiranje izvjetaja mogu se tabelarno prikazati podaci o veliini mase na svakom nivou, koordinate teita mase na svakom nivou, kao i koordinate centra krutosti na svakom nivou. - Naredbeno polje pomou koga se izvjetaj generira i smjeta u projektnu dokumentaciju - Naredbeno polje pomou koga se izvjetaj generira i alje na ispis
461
7. PRORAUN MODELA
7.1 Namjena i opis rada modula
Modul za proraun, metodom konanih elemenata odreuje utjecaje u ploastim, grednim i graninim elementima. Sam postupak se odvija tako to se prvo vri priprema podataka, odnosno sadraj crtea sa definiranim podacima o konstrukciji i optereenju se numeriki obrauje. Na osnovu pripremljenih podataka, formira se globalna matrica krutosti sistema sa odgovarajuim slobodnim lanovima, i za ovako formiran sustav linearnih jednadbi, provodi se prvo prenumeracija, a potom i sam postupak rjeavanja (dekompozicija sistema jednadbi). Iz dobivenih rjeenja, program prvo izraunava pomake, a potom iz njih i sve potrebne presjene sile u modelu. Kako konstrukcije mogu biti proizvoljne geometrije i sloenosti, to sustav jednadbi koji se formira moe imati veliki broj nepoznanica. Kod ravninskih problema, u svakom voru sa mree konanih elemenata, javljaju se tri nepoznata pomaka, dok se kod prostornih konstrukcija u svakom voru javljaju nepoznatih est pomaka. Za efikasan proraun, naroito velikih modela, neophodno da imate dovoljno raspoloive, kako virtualne tako i OKVIR memorije. Nain podeavanja ovih parametara, detaljno je opisan u poglavlju 1.1 Potrebna konfiguracija raunala. Program Tower raspolae sa dva proraunska modula (solvera). Prvi, takozvani standardni solver je isti solver koji se koristi i u programu Tower 5. To je direktni in-core solver, velike brzine prorauna. In-core oznaava da se cijeli sustav jednadbi rjeava odjednom, to dovodi do ogranienja kapaciteta. Drugi, takozvani solver velikog kapaciteta je novi solver. To je direktni, out-of-core solver. Out-of-core oznaava da se sustav jednadbi rjeava tako to se dijeli u niz manjih sustava jednadbi (blokova) koji se zasebno raunaju, a za pamenje rezultata faktorizacije i dekompozicije ovih blokova se koriste privremene datoteke na disku. Ovaj solver ima daleko vei kapacitet nego in-core solver, ali zbog sloenijeg postupka koji se uz to sastoji od vie faza, brzina vrenja prorauna je manja. Korisnik moe izabrati solver sa kojim eli vriti proraun modela u dijalog box-u naredbe Prilagodba, u poglavlju Proraun.
462
Dio dijalog box-a Prilagodba u kojem se definiraju parametri prorauna modela Ukoliko je izabran solver velikog kapaciteta, moe se ograniiti njegova upotreba samo na velike modele, odnosno na modele koji mogu biti preveliki za standardni solver. Izborom check box-a Koristi samo za modele sa vie od 40000 vorova, modeli sa manje od 40000 vorova rjeavat e se standardnim solverom. Rjeavanje sustava jednadbi veoma intenzivno koristi resurse raunala. Podeavanjem nivoa prioriteta prorauna odreuje se njegov prioritet pri koritenju procesora i ostalih resursa raunala u odnosu na druge procese koji su istovremeno aktivni. Predviena su tri nivoa: Normalan prioritet - proraun se provodi najveom moguom brzinom uz maksimalno mogue iskoritenje (zauzetost) procesora Manji prioritet - srednji nivo angairanja procesora Najmanji prioritet - najmanji nivo angairanja procesora Pri normalnom prioritetu, vrijeme trajanja prorauna je najkrae, a kada je prioritet najmanji, tijekom prorauna mogue je raunalo koristiti i za rad u nekim drugim programima. Tijekom rada, solver velikog kapaciteta snima velike koliine podataka na disk u obliku velikih datoteka, tako da mu je potrebno dosta slobodnog prostora na disku, reda veliine nekoliko gigabajta. Nakon prorauna, te datoteke se briu te ne zauzimaju prostor na disku. Program za pohranu privremenih datoteka koristi direktorij koji je operativni sustav (Windows) predvidio za tu namjenu. Taj direktorij se nalazi na istoj particiji (disku) na kojem je instaliran Windows. U sluaju da na toj particiji nema dovoljno prostora, omogueno je da korisnik sam definira direktorij (a samim tim i particiju, odnosno disk) za smjetanje ovih velikih privremenih datoteka. Kada se check box Korisnik sam definira mapu gdje e se praviti velike privremene datoteke postavi na ukljueno stanje, u edit box-u ispod njega se moe unijeti putanja do nekog ve postojee mape. Izborom naredbe Proraun, u okviru padajueg menija Moduli, program prvo ispituje da li ve postoje rezultati prorauna, i ako postoje, otvara dijalog box slijedeeg izgleda.
463
Naredbeno polje No je predvieno za odustajanje, dok e aktiviranje naredbenog polja Yes dovesti do ponovnog prorauna. U sluaju da rezultati prorauna ne postoje, a konstrukcija se sastoji samo od linijskih elementa, te za nju nije potrebno prethodno generiranje mree konanih elemenata, program prvo ispituje regularnost modela, odnosno automatski provodi testiranje kao kod naredbe Kontrola uneenih podataka (vidi poglavlje 3.3.5). Konstrukcija mora biti stabilna i optereena, i ako ne postoje ni teoretski uvjeti da ona bude proraunata, nee se dopustiti proraun, a korisnik e biti upozoren.
Upozorenje o neispravnosti modela po pitanju zadanih ulaznih podataka Ako doe do ovog sluaja, pomou naredbe Kontrola uneenih podataka, otkrijte sve pogreke koje e program markirati na crteu, i popravite ih u modulu Unos podataka. Ako su ispunjeni formalni uvjeti da proraun moe biti proveden, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe za proraun modela U ovom dijalog box-u se nizom ponuenih parametara odreuje nain i vrsta prorauna. O znaenju ovih parametara, bit e vie rijei u narednim poglavljima ovog dijela uputstva. Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e odabrani nain prorauna. Tijekom samog prorauna, na zaslonu e stalno stajati dijalog box u kojem se prikazuje kako napreduje proces rjeavanja.
464
U ovom dijalog box-u je prisutno i naredbeno polje Cancel ijim izborom moete odustati od zapoetog prorauna. Nakon zavrenog prorauna, program na disku raunala kreira odgovarajuu datoteku sa rezultatima prorauna (*.TWP_O), i automatski prelazi u modul za obradu rezultata prorauna. Napomena: Ako je geometrija modela takva da svi elementi konstrukcije pripadaju istoj ravnini, i pri tome optereenje djeluje ili u istoj, ili pak u okomitoj ravnini, program e ovakav model pri proraunu proglasiti za ravninski. To e za posljedicu imati da e pri proraunu biti ukinuti svi nepotrebni stupnjevi slobode, te e i sam proraun biti mnogo bri. Meutim, u sluaju da elite provesti prostorni proraun za ravninski model, neophodno je da program prevarite, tako to ete dodati poseban sluaj optereenja u okviru koga ete na ravninskom modelu zadati jednu koncentriranu silu iji vektor ne smije pripadati ni ravnini konstrukcije ni ravnini koja je okomita na nju. Svakako da ete ovaj sluaj optereenja ignorirati pri obradi rezultata.
7.2
Pogreke koje prekidaju proces prorauna
Tijekom prorauna velikih modela, moe Vam se desiti sluaj da na raunalu nema dovoljno raspoloive virtualne memorije. U donjem dijelu dijalog box-a za praenja procesa prorauna, program stalno ispisuje informaciju o trenutanoj koliini raspoloive virtualne memorije.
Prostor predvien za prikaz trenutano raspoloive virtualne memorije raunala U sluaju da tijekom prorauna ponestane slobodne virtualne memorije, proces prorauna e biti prekinut, a na zaslonu e se pojaviti slijedee upozorenje.
Sada Vam preostaje da, na nain kako je to opisano u poglavlju 1.1, osigurate dovoljno raspoloive virtualne memorije, za proraun modela.
465 Iako program prije samog procesa prorauna vri kontrolu ulaznih podataka, zbog njegove fleksibilnosti u definiranju potpuno proizvoljnih konstrukcija, eventualno uinjene pogreke, koje izazivaju labilnost sistema, pouzdano se mogu otkriti jedino u samom postupku rjeavanja sistema jednadbi. U ovom sluaju, program e prekinuti proces rjeavanja i dani odgovarajue upozorenje. Program moe konstatirati labilnost modela u dva sluaja: 1. Kada ne moe doi do reenja sustava jednadbi zbog toga to je matrica krutosti singularna U ovom sluaju program prekida proraun i izdaje odgovarajue upozorenje.
Na osnovu podatka o tome koja jednadba je uzrok singularnosti matrice, moe se dobiti informacija o poloaju vora i njegovom stupnju slobode koji je uzrok labilnosti. Program na modelu obiljeava labilan vor i ispisuje oznaku danog stupnja slobode (Xp, Yp, Zp, Xr, Yr i Zr).
Labilan je vor na desnom kraju grede, a uzrok labilnosti je stupanj slobode Xr Simbol labilnog vora ostaje vidljiv i u modulu za unos podataka kako bi se lake mogao otkloniti uzrok labilnosti. Ovaj simbol e nestati sa modela pri ponovnom pokretanju prorauna ili aktiviranjem naredbe Reset u modulu za obradu rezultata. 2. Ako su deformacije prevelike U ovom sluaju, program je rijeio sustav jednadbi, ali u modelu su za pojedine sluajeve optereenja pronaeni vorovi sa prevelikom deformacijom, koja je oigledno posljedica pogreke. Kontrola postojanja prevelikih deformacija vri se nakon prorauna, prilikom
466 inicijalizacije rezultata u modulu za obradu rezultata, i tom prilikom program izdaje odgovarajuu obavijest.
Mogue je da vie vorova ima velike deformacije, ali samo e prvih 5-6 biti navedeno i obiljeeno na crteu. Granica za prevelike deformacije je ono pomicanje vora koje je vee od gabarita modela ili ona rotacija vora koja je vea od 90 stupnjeva.
Velike deformacije imaju vorovi na poetku (Yr), sredini (Zp) i kraju (Yr) grede Simboli labilnih vorova e se ukloniti sa crtea aktiviranjem naredbe Reset u modulu za obradu rezultata.
7.3
Naini prorauna
Kao to smo ve na poetku ovog dijela uputstva rekli, postavljanjem ponuenih parametara, u okviru dijalog box-a naredbe Proraun, od programa se mogu zahtijevati razliiti naini prorauna.
467
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe za proraun modela U dijelu dijalog box-a Teorija, postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje, vri se izbor teorije po kojoj e se provesti proraun. Na raspolaganju su teorija I-og i II-og reda. Omogueno je iskljuivanje (redukcija) torzionih utjecaja u gredama koje se nalaze u horizontalnim ploama. Ukoliko se izabere ova opcija, program e automatski, u dovoljnom stupnju reducirati torzionu krutost to e dovesti do znaajnog smanjenja momenata torzije u tim gredama.
7.3.1
Teorija I-og reda
Proraun po teoriji I-og reda se provodi za sve zadane osnovne sluajeve optereenja, a eventualno zadane kombinacije istovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja e biti samo prenete u modul za obradu rezultata prorauna.
7.3.2
Teorija II-og reda
Proraun po teoriji II-og reda se odvija u dva koraka. U prvom se vri proraun po teoriji I-og reda, a u drugom se proraun provodi sa korigiranom matricom krutosti sistema uslijed izraunatih deformacija i normalnih sila u grednim elementima. Rezultati dobiveni u drugom koraku prorauna sada odgovaraju utjecajima po teoriji II-og reda. Zbog svoje specifinosti, proraun po teoriji II-og reda, bit e dostupan samo za uobiajene konstrukcije, dok e za egzotine mogunosti koje program nudi, biti nedostupan. Tu se prije svega misli na modele koji u sebi sadre faze graenja, zadano pokretno optereenja, zahtjev za konstruiranje utjecajne linije, pomicanje leajeva i temperaturne utjecaje. Proraun po teoriji II-og reda nee biti mogu ni za modele koji u sebi ne sadre ni jedan gredni element. Ako u modelu postoji barem jedna greda koja se nalazi izvan ploe, a prethodno niste pomou naredbe Podjela greda izvan ploa, zahtijevali podjelu svih greda na manje segmente (vidi poglavlje 4.6), program e nakon zahtjeva za proraun, dani slijedee upozorenje.
Ovo upozorenje ne predstavlja pogreku ve slui kao podsjetnik da je za ovakvu vrstu prorauna preporuljivo da sve grede koje se nalaze izvan ploa izdijeliti na manje segmente. Naredbeno polje No je predvieno za odustajanje, dok e izbor naredbenog polja Yes
468 dovesti do nastavka prorauna po teoriji II-og reda. Ovakvo upozorenje ete dobiti i pred proraun stabilnosti, obzirom da se i on zasniva na proraunu po teoriji II-og reda. Napominjemo da je za proraun po teoriji II-og reda neophodno da sve potrebne kombinacije zadane u modulu Unos podataka, jer se od rezultata prorauna po teoriji II-og reda ne mogu naknadno praviti linearne kombinacije, u modulu za obradu rezultata prorauna.
7.3.3
Proraun modela sa nelinearnim elementima
U sluaju da model sadri neki element sa nelinearnim ponaanjem (tap, leaj), aktiviranjem naredbe Proraun otvorit e se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za proraun modela sa nelinearnim elementima Gornji dio dijaloga identian je dijalogu koji se otvara pri pokretanju prorauna modela bez nelinearnih elemenata. Omoguen je proraun po teoriji II reda za modele sa nelinearnim elementima i to tako to se iterativni nelinearni proraun vri po teoriji I reda dok se posljednja, konana iteracija vri po teoriji II reda. Omoguen je i seizmiki proraun za modele sa nelinearnim elementima. Svaki seizmiki sluaj optereenja e se proraunavati dva puta, za pozitivan i za negativan pravac djelovanja seizmikih sila. Kao rezultat, dobit e se rezultati za dvostruko vei broj seizmikih sluajeva optereenja. U dijelu dijaloga Parametri nelinearnog prorauna mogu se zadati: Maksimalni broj iteracija moe utjecati na duinu prorauna, a ukoliko se unese nedovoljno veliki broj, moe se dogoditi da ne dobijete rjeenje Koeficijent redukcije za jednu iteraciju utjee na korak degradacije karakteristika elementa koji je u odreenoj iteraciji napregnut utjecajima koje ne moe primiti. Vrijednost 0.05 oznaava da e se karakteristike (krutost) elementa reducirati 20 puta (na 5% od vrijednosti u prethodnoj iteraciji). Utjee na potreban broj iteracija.
469 Doputeno prekoraenje napona u tapovima zadaje se maksimalna vrijednost napona neodgovarajueg znaka (za tap koji moe primiti samo zatezanje, ovo je maksimalna vrijednost napona pritiska koji taj tap moe primiti, a dovoljno mali da se moe ignorirati). Veoma mala vrijednost utjecat e na duinu prorauna i ukupan broj iteracija.
- Doputeno prekoraenje napona u tlu zadaje se maksimalna vrijednost napona neodgovarajueg znaka (za povrinski leaj koji moe primiti samo reakciju pritiska, ovo je maksimalni napon zatezanja koji tlo moe primiti, a dovoljno mali se moe ignorirati.). Veoma mala vrijednost utjecat e na produenje trajanja prorauna i ukupan broj iteracija.
7.3.4
Seizmiki proraun
U ovom dijelu uputstva, objasniti emo nain rada programa pri analizi utjecaja u konstrukciji uslijed djelovanja seizmikih sila. Programom su predvieni seizmiki prorauni za razliite standarde. Programom je omogueno zadavanje potpuno proizvoljnih pravaca djelovanja potresa, te e nakon provedenog seizmikog prorauna, uz ostale sluajeve optereenja biti dodano onoliko novih sluajeva optereenja, koliko je i zadano pravaca djelovanja potresa. Ovako zadati seizmiki sluajevi optereenja bit e potpuno ravnopravni sa ostalim sluajevima optereenja, koji su kreirani u modulu za unos podataka. Odnosno, u modulu za obradu rezultata, mogue je praviti i kombinacije istovremenog djelovanja seizmikih i ostalih sluajeva optereenja. Svi ponueni standardi za seizmiki proraun, baziraju se ili na multi modalnoj analizi, ili na metodi ekvivalentnog statikog optereenja. Multi modalna analiza predstavlja toniji postupak, ali su za razliku od metode ekvivalentnog statikog otereenja, njeni rezultati dosta nepregledni obzirom da su dobiveni nekom od statistikih metoda, te su uvijek istog znaka, odnosno uvijek imaju pozitivnu vrijednost. Metoda ekvivalentnog statikog optereenja Ova metoda ne uzima u obzir utjecaje od viih tonova osciliranja konstrukcije. Kao ulazni podatak, zadaje se period osciliranja konstrukcije iz prvog tona koji odgovara translatornom pomaku u zadanom pravcu djelovanja potresa. Na osnovu ovog ulaznog podataka, i ostalih koje definira dani standard, proraunavaju se zamjenjujue statike sile koja na cijelom modelu djeluju u pravcu zadanog potresa. Na taj nain dobivaju se seizmiki sluajevi optereenja koji po karakteru u potpunosti odgovaraju bilo kom drugom zadanom optereenju na modelu. Velika prednost ove metoda je u tome to proraunate presjene sile imaju odgovarajui predznak te svi dijagrami presjenih sila dobivaju oekivani oblik. Kako se za period osciliranja konstrukcije moe zadati potpuno proizvoljna vrijednost, to ovakav tip prorauna ne zahtjeva prethodno provedenu modalnu analizu. Tada se svakako podrazumijeva da ste na neki drugi nain doli do podatka o periodu osciliranja konstrukcije. Ipak, za preporuku je da, i prije ovakvog naina seizmikog prorauna, prethodno provedete modalnu analizu i dobijete toan podatak o periodu osciliranja konstrukcije u pravcu zadanog potresa. Multimodalna analiza Sam postupak se moe grubo podijeliti na dva dijela. I to na dio u kojem se vri modalna analiza, i dio u kojem se vri proraun odgovarajuih seizmikih sila, na osnovu rezultata prethodno provedene modalne analize. Prema tome, prije samog seizmikog prorauna obavezno je provesti modalnu analizu (vidi poglavlje 6). Na osnovu perioda i formi osciliranja, za sve prethodno sraunate tonove osciliranja, i na osnovu ulaznih podataka vezanih za dani standard, program za svaku od masa na modelu izraunava odgovarajuu
470 inercijalnu silu. Svaka od ovako proraunatih inercijalnih sila djeluje u pravcu osciliranja konstrukcije u okviru danog tona. Kako se veliine projektnih seizmikih sila izraunavaju posebno za svaki oblik vlastitih oscilacija objekta, to program interno provodi analizu za n nezavisnih sluajeva optereenja, pri emu broj sluajeva optereenja n odgovara proizvodu zadatih pravaca djelovanja potresa i broju proraunatih vlastitih vrijednosti osciliranja konstrukcije. Po zavrenom proraunu program sada sve ove interne sluajeve optereenja reducira na onoliko sluajeva optereenja koliko je i zadano pravaca djelovanja potresa. Mjerodavne rezne sile za svaki od zadanih pravac djelovanja potresa, dobivaju se jednom od statistikih metoda - CQC ili SRSS. CQC metoda modalnog kombiniranja Ova metoda modalnog kombiniranja (Complete Quadratic Combination) je uopenija metoda od do sada primjenjivane SRSS (Square Root of the Sum of the Squares) Ekstremna vrijednost oekivanog utjecaja izraunava se na slijedei nain:
F=
f
n n m
nm m
gdje je f n modalna sila koja se odnosi na ton n Koeficijenti korelacije
nm
za CQC metod sa konstantnim priguenjem su:
nm =
8 2 (1 + r )r 3 / 2 (1 r 2 ) 2 + 4 2 r (1 + r ) 2
gdje je r = n / m i mora biti manje ili jednako 1.0, a U sluaju da nema priguenja
je priguenje.
= 0,
svi vandijagonalni koeficijenti
nm su
nula, a dijagonalni
su jednaki 1.0 pa se ova metoda modalnog kombiniranja transformira u SRSS metodu.
F=
Izbor standarda
f
n
2 n
Postavljanjem check box-a Seizmiki proraun na ukljueno stanje, od programa moete zahtijevati i seizmiki proraun konstrukcije.
471 Zatvorena lista, pomou koje se vri izbor propisa po kojima e se izraunavati seizmike sile, bit e dostupna tek nakon postavljanja prekidaa Seizmiki proraun na ukljueno stanje. Ako prethodno nije provedena modalna analiza, tada ete seizmiki proraun moi da provedete jedino za standarde koji se zasnivaju na metodi ekvivalentnih statikih sila. Nakon aktiviranja naredbenog polja OK, u zavisnosti od odabranog standarda, otvoriti e se odgovarajui dijalog box za definiranje ulaznih podataka koji su neophodni za odabrani propis. Napredne opcije seizmikog prorauna Propisi u kojima se seizmiki proraun vri metodom multimodalne analize (EUROCODE, SNIP, SIA262, HRN multimodalna, proizvoljna spektralna krivulja) Za ove propise neophodno je izvriti modalnu analizu prije provoenja seizmikog prorauna. Napredne opcije seizmikog prorauna koje su izabrane pri modalnoj analizi, vait e i pri proraunu seizmikih sluajeva optereenja. Propisi u kojima se seizmiki proraun vri metodom ekvivalentnog statikog optereenja (HRN, HRN-N, SIA) Za ove propise provedena modalna analiza nije neophodan uvjet za proraun, pa se napredne opcije seizmikog prorauna mogu zadavati i na ovom mjestu, neposredno pred seizmiki proraun.
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun po HRN-u (metoda ekvivalentnih statikih sila) Naredbeno polje Napredne opcije seizmikog prorauna aktivira dijalog u kojem se mogu definirati napredne opcije seizmikog prorauna.
472
Izgled dijalog box-a u kojem se definiraju napredne opcije seizmikog prorauna Rad sa ovim dijalogom je detaljno objanjen u poglavlju 6. MODALNA ANALIZA. Ukoliko je modalna analiza ve provedena, u dijalogu e biti prikazani parametri koji su zadani za proraun modalne analize. Preporuljivo je, ali nije neophodno, da se modalna analiza i seizmiki proraun provode sa istim parametrima. Ako to nije sluaj, program e pri izlasku iz dijalog box-a izdati odgovarajue upozorenje.
7.3.4.1 EUROCODE
Seizmiki proraun po EUROCOD-u, zasniva se na multimodalnoj analizi konstrukcije, pri emu se u obzir uzima utjecaj svih proraunatih tonova iz modalne analize. Izborom ove opcije seizmikog prorauna, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
473
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun po EuroCod-u U gornjem dijelu dijalog box-a se zadaju parametri koji definiraju vrstu tla, tip konstrukcije, intenzitet seizmikog djelovanja, itd., a u listi koja se nalazi u donjem dijelu dijalog box-a, definira se pravac djelovanja potresa. Eurocode 8 EN 1998-1 definira se Horizontalni elastini spektar odgovora kao:
gdje Se(T) je ordinata elastinog spektra odgovora T ag TB Tc TD S je period osciliranje linijskog sistema sa jednim stupnjem slobode je projektirano ubrzanje tla donja granica za period osciliranja za granu sa konstantnim spektralnim ubrzanjem gornja granica za period osciliranja za granu sa konstantnim spektralnim ubrzanjem vrijednost koja definira poetak podruja spektra sa konstantnim pomakom parametar tla, veliina direktno ovisna od kategorije tla. korekcijski faktor ovisan od priguenja, sa referentnom vrijednou od 1.0 za viskozno priguenje od 5%
Napomena: Vrijednosti karakteristinih perioda osciliranja (TB,TC,TD) mogu biti definirane Nacionalnim Aneksom.
474 Eurocode 8 EN 1998-1 preporuuje uporabu dva tipa spektra: Tip 1 i Tip 2 koji su definirani za tipove tla A,B,C,D i E. Koji e se od ova dva tipa spektra izabrati ovisi od karakteristike najvjerojatnijeg potresa. Nacionalnim Aneksom mogu biti predvieni razliiti spektri odgovora. Eurocode 8 EN 1998-1 definira kategorije tla kao: A B C D E stijena ili neke druge stjenolike geoloke formacije ukljuujui najvie 5m slabijeg materijala na povrini krute naslage pijeska, ljunka ili prekonsolidirane gline, najmanje debljine nekoliko desetina metara sa karakteristikom postepenog poveanja mehanikih osobina sa dubinom duboke naslage srednje gustog pijeska, ljunka ili srednje krutih glina sa debljinom od nekoliko desetina do mnogo stotina metara naslage rastresitog tla bez kohezije (sa ili bez izvjesnih mekih kohezivnih slojeva) tlo koje se sastoji od naslaga tla tipa C i D sa debljinom koja varira izmeu 5 i 20 m, ispod kojeg se nalazi vri materijal.
Kategorija znaaja Eurocode 8 EN 1998-1 definira kategorije znaaja objekta kao: I II III IV Graevine iji je integritet za vrijeme potresa od vitalnog znaaja za zatitu puanstva, npr. bolnice, vatrogasne stanice, elektrine centrale itd. (faktor znaaja = 1.4) Graevine ija je seizmika otpornost znaajna sa gledita posljedica nastalih zbog njihovog ruenja, npr. kole, dvorane, kulturna dobra... (faktor znaaja = 1.2) Obine graevine, koje ne pripadaju niti jednoj drugoj kategoriji (faktor znaaja = 1.0) Graevine sa minimalnim znaajem za drutvenu sigurnost, npr. poljoprivredni objekti itd. (faktor znaaja = 0.8)
Napomena: Nacionalnim Aneksom mogu se definirati drugaije vrijednosti faktora znaaja. Da bi se izbjegla eksplicitna nelinearna analiza, uzimajui u obzir kapacitet konstrukcije za disipaciju energije kroz prvenstveno duktilno ponaanje njenih elemenata, vri se linearna analiza zasnovana na spektru odgovora koji je reduciran u odnosu na elastini spektar. Taj reducirani spektar se naziva Projektni spektar. Eurocode 8 EN 1998-1 definira Projektni spektar za linearnu analizu kao:
gdje su
475 q faktor ponaanja donja granica elastinog spektra, preporuena vrijednost je 0.2 Faktor ponaanja Faktor ponaanja je uveden kao mjera disipacije energije i izraunava se prema slijedeem izrazu: q = q0 x kD x kR x kW 1.5 Upotrjebljene oznake imaju slijedee znaenje: q0 kD kR kW osnovna vrijednost faktora ponaanja faktor koji uzima u obzir klasu duktilnosti faktor koji uzima u obzir pravilnost konstrukcije po visini faktor koji uzima u obzir preovlaujuu vrstu loma konstruktivnih sistema sa zidovima
Osnovna vrijednost faktora ponaanja (q0) zavisi od vrste konstruktivnog sistema: Okvirni sustav => Dvojni sustav - sa dominantnim okvirima => Dvojni sustav - sa dominantnim zidovima, sa povezanim zidovima => Dvojni sustav - sa dominantnim zidovima, sa nepovezanim zidovima => Sustav zidova - sa povezanim zidovima => Sustav zidova - sa nepovezanim zidovima => Sustav sa jezgrom => Sustav obrnutog klatna => q0=5.0 q0=5.0 q0=5.0 q0=4.5 q0=5.0 q0=4.0 q0=3.5 q0=2.0
Faktor koji uzima u obzir klasu duktilnosti (kD) treba usvojiti prema slijedeem: kD = 1,00 za DC H kD = 0,75 za DC M kD = 0,50 za DC L Faktor koji uzima u obzir pravilnost konstrukcije po visini (kR) ima slijedee vrijednosti: kR = 1,00 za pravilne konstrukcije kR = 0,80 za nepravilne konstrukcije Faktor koji uzima u obzir prevladavajuu vrstu loma konstruktivnih sistema sa zidovima (kW) usvaja se prema slijedeem: kW = 1,00 za okvirni i dvojni dominantno okvirni sustav
kW = 1 / (2,5 - 0,5 a0) 1 za sustav zidova, dvojni sistem sa dominantnim zidovima i sistem sa jezgrom (a0 je prevladavajui odnos dimenzija zidova konstruktivnog sistema - odnos visine prema duini zida) Odnos ag/g Odnos ag/g je odnos projektiranog ubrzanja tla i gravitacijske konstante. To je u stvari koeficijent seizmikog intenziteta (Ks) koji je propisan na osnovu seizmike zone u kojoj se objekt nalazi.
476 Donja granica elastinog spektra U ovom polju se zadaje vrijednost za donju granicu elastinog spektra . Preporuena vrijednost je 0.2 ali se Nacionalnim Aneksom moe predvidjeti i druga vrijednost. Tip spektra Osim dva podrazumijevana tipa spektra (Tip 1 i Tip 2) za koje se automatski postavljaju vrijednosti parametara S, Tb(S), Tc(S) i Td(S) za sve kategorije tla (A,B,C,D,E), programom je omogueno definiranje novih elastinih spektara ubrzanja suglasnih sa Nacionalnim Aneksima. Edit box-ovi omoguavaju definiranje sva etiri parametra sa kojim se definira neka spektralna krivulja. Nakon unoenja parametara koji definiraju novu spektralnu krivulju, ukoliko elite istu . Naredbeno polje je da trajno zapamtite, aktivirajte naredbeno polje za snimanje predvieno za brisanje neke ranije definirane spektralne krivulje. Postotak viskoznog priguenja (CQC) Postotak viskoznog priguenja je ulazni podatak za CQC statistiku metodu kombiniranja. Ukoliko se unese vrijednost 0, CQC postaje ekvivalentna SRSS metodi kombiniranja. Pravac djelovanja potresa U listi koja se nalazi u donjem dijelu dijalog box-a imate mogunost da zadane proizvoljan broj pravaca mogueg djelovanja potresa (ova lista radi na potpuno isti nain kao i ostale liste u programu). Pored pravca potresa, koji se definira zadavanjem odgovarajuih koeficijenata u kolonama kx, ky i kz, u koloni Naziv moete danom pravcu djelovanja potresa pridruiti i proizvoljan naziv.
7.3.4.2 HRN (Ekvivalentno statiko optereenje)

Kako se ovaj standard bazira na metodi ekvivalentnih statikih sila, to za njega nije neophodno prethodno provesti modalnu analizu. Izborom ovog standarda, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
477
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun po HRN-u (metoda ekvivalentnih statikih sila) Prema vaeem pravilniku za objekte visokogradnje, ukupna seizmika sila se proraunava prema slijedeoj formuli: S = Ko x Ks x Kd x Kp x G U gornjem dijelu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla (ovaj parametar zajedno sa zadanim periodom osciliranja konstrukcije odreuje vrijednost koeficijenta dinaminosti Kd), seizmike zone (=> Ks), kategorije objekta (=> Ko) i vrste konstrukcije (=> Kp), te e program na osnovu tih podataka usvojiti odgovarajue koeficijente koji se koriste u formuli za proraun ukupne seizmike sile koja djeluje na objekt. Kategorija objekta - I kategorija (Ko=1.50) Zgrade sa prostorijama predvienim za vee skupove ljudi (kino dvorane, kazalita, sportske, izlobene i sline dvorane), fakulteti, kole, zdravstveni objekti, zgrade vatrogasne slube, objekti veze koji nisu uvrteni u prethodnu kategoriju (HT, RTV i drugi), industrijske zgrade sa skupocjenom opremom, svi energetski objekti instalirane snage do 40MW, zgrade koje sadre predmete izuzetne kulturne i umjetnike vrijednosti i druge zgrade u kojima se vre aktivnosti od posebnog interesa. - II kategorija (Ko=1.00) Stambene zgrade, hoteli, restorani, javne zgrade koje nisu svrstane u prvu kategoriju, industrijske zgrade koje nisu svrstane u prvu kategoriju - III kategorija (Ko=0.75) Pomono-proizvodne zgrade, poljoprivredni objekti Seizmika zona - VII seizmika zona - VIII seizmika zona - IX seizmika zona => Ks=0.025 => Ks=0.050 => Ks=0.100
478
U sluaju da objekt nije lociran ni na jednoj od ponuenih seizmikih zona, imate u mogunost da u edit box-u Ks= zadane proizvoljnu vrijednost koeficijenta seizminosti. Kategorija tla - I kategorija tla - II kategorija tla - III kategorija tla Vrsta konstrukcije - 1. (Kp=1.00) Sve suvremene konstrukcije od armiranog betona, sve eline konstrukcije osim konstrukcija navedenih u toki 2 ovog lana, sve suvremene drvene konstrukcije osim konstrukcija definiranih u toki 3 ovog lana. - 2. (Kp=1.30) Konstrukcije od armiranih zidova i eline konstrukcije sa dijagonalama. - 3. (Kp=2.00) Konstrukcije sa fleksibilnim prizemljem ili katom, odnosno naglom promjenom krutosti, kao i konstrukcije od obinih zidova. Kako se za objekte do 5 katova raspored seizmikih sila po visini objekta vri prema priblinom obrascu: Si = S x (Gi x Hi) / (Gi x Hi) gdje je: Si Gi Hi - seizmika horizontalna sila u i-toj masi - teina i-te mase -visina i-te mase od gornjeg ruba temelja => Kd=0.5/T (1.00 Kd 0.33) => Kd=0.7/T (1.00 Kd 0.47) => Kd=0.9/T (1.00 Kd 0.60)
to je neophodno u edit box-u Zd= zadati visinsku kotu u odnosu na koju se raunaju visine rasporeenih masa (program po default-u za ovu vrijednost usvaja visinsku koordinatu najnie postavljenog nivoa u objektu). Sve mase koje se nalaze ispod zadane visine svakako nee ui u proraun seizmikih sila. Prekida 15% sile, odnosi se na lan 31, koji regulira da se za objekte preko 5 katova, prema prethodno navedenoj formuli rasporeuje samo 85% ukupne seizmike sile koja djeluje na objekt, a da se preostalih 15% sile zadaje da djeluje kao koncentrirana sila u vrhu objekta. Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, aktivan e postati i edit box Zg= u kojem treba zadati referentnu visinu koja odreuje vrh objekta (program po default-u za ovu vrijednost usvaja najvii postavljeni nivo u objektu). Naime, svim masama koje se nalaze na toj i veoj visinskoj koordinati, program e razmjerno njihovim intenzitetima raspodijeliti 15% ukupne seizmike sile kao koncentrirane sile. Pravac djelovanja potresa U listi koja se nalazi u donjem dijelu dijalog box-a imate mogunost da zadane proizvoljan broj pravaca mogueg djelovanja potresa (ova lista radi na potpuno isti nain kao i ostale liste u programu). Pored pravca potresa, koji se definira zadavanjem kuta u koloni () (kutu od 0 odgovara pravac globalne X osi), potrebno je u koloni T zadati i period osciliranja konstrukcije za taj pravac, a u koloni Naziv moete danom pravcu djelovanja potresa pridruiti i proizvoljan naziv. Ako ste prethodno proveli i modalnu analizu, tada e se na desni
479 klik mia, kada je on u poziciji da pokazuje na kolonu T, otvoriti i lista sa proraunatim periodima osciliranja konstrukcije za sve zahtijevane tonove.
Klik na desni gumb mia u okviru kolone T otvara padajui meni za izbor proraunatih perioda osciliranja Jednostavnim klikom mia u okviru eljenog reda, ta numerika vrijednost e biti upisana u koloni T. Ovdje kao veoma vanu stvar napominjemo da period osciliranja konstrukcije mora odgovarati tonu u kojem je dominantna translatorna oscilacija u danom pravcu, i ako ima vie tonova u kojima je dominanto pomicanje u tom pravcu, tada od svih tih vrijednosti treba za period osciliranja odabrati najveu (utjecaj prvog tona za dani pravac). U uvodnom dijelu ovog dijela uputstva, rekli smo da se metoda ekvivalentnog statikog optereenja moe primijeniti i bez prethodno izvrene modalne analize. Zbog toga je predviena mogunost zadavanja potpuno proizvoljne vrijednosti u koloni T. Ovakav nain seizmikog prorauna ima vie primjena. Prvi i osnovni je kod izuzetno velikih konstrukcija. Tada imate mogunost da prvo napravite jednostavniji model koji e dovoljno dobro opisati ponaanje konstrukcije u modalnoj analizi, i da tako izraunate periode osciliranja, unesete kao ulazni podatak za proraun ekvivalentnih seizmikih sila na stvarnom modelu. Drugi razlog moe biti i u tome da uope nemate potrebu za provoenjem modalne analize ve elite da za vrijednost koeficijenta dinaminosti Kd umjesto stvarne vrijednosti usvojite maksimalnu pravilnikom doputenu vrijednost (Kd=1.0). U takvim sluajevima ete za period osciliranja konstrukcije, u svim zadanim pravcima djelovanja potresa, zadati dovoljno malu vrijednost, recimo T=0.1. Svakako da ovaj nain ne preporuujemo, ali je injenica da i ovaj postupak daje rjeenje, koje za mnoge objekte moe biti zadovoljavajue. Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proraun konstrukcije u kojem e sada pored svih zadatih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodano jo onoliko sluajeva optereenja koliko ste i zadali pravaca u kojima djeluje potres. U sluaju da prethodno nije provedena modalna analiza, programu e nedostajati podaci o teini objekta, na osnovu koje se proraunavaju seizmike sile. U takvim sluajevima, aktiviranjem naredbenog polja OK, nee odmah otpoeti seizmiki proraun, ve e program
480 otvoriti jo jedna dijalog box, u kojem je sada potrebno odrediti nain na koji e biti izvren proraun teine objekta.
Izgled dijalog box-a za definiranje teine objekta U listi koja se nalazi u gornjem dijelu dijalog box-a, nalazi se onoliko redova koliko ima i osnovnih sluajeva optereenja. Sada je potrebno u koloni Koef. zadati multiplikator, kojim e se mnoiti sva zadana optereenja u okviru danog osnovnog sluaja optereenja pri proraunu teine objekta. Na ovaj nain imate mogunost da se prilagodite propisu koji tono definira koja optereenja treba uzeti u obzir pri proraunu teine objekta. Aktiviranjem komadnog polja OK, otpoeti e seizmiki proraun.
7.3.4.3 HRN (Multi modalna analiza)

Izbor ovog standarda e biti mogu jedino ako je prethodno provedena modalna analiza. Algoritam koji se nudi u ovoj opciji, zasniva se na pravilniku o tehnikim normativima za projektiranje i proraun inenjerskih objekata u seizmikim podrujima. Pravilnik jo nije usvojen, ali ga u programu nudimo kao opciju zbog toga to se oslanja na potpune rezultate modalne analize i teoriju dinamike konstrukcije, a pored toga dosta je slian i ostalim standardima koji se primjenjuju u svijetu.
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun po HRN-u (spektralna analiza)
481 U gornjem dijelu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla, seizmike zone i kategorije objekta, na osnovu ega e program usvojiti odgovarajue koeficijente koji se koriste u formulama za proraun seizmikih sila, a u listi koja se nalazi u donjem dijelu dijalog box-a imate mogunost da zadane proizvoljan broj pravaca mogueg djelovanja potresa. Veliina projektnih seizmikih sila za svaku od masa postavljenih na konstrukciju, izraunava se prema slijedeem izrazu: Sik = Ks x i x ik x x Gk Vrijednost koeficijenta seizmikog intenziteta (Ks), odreuje se prema formuli: Ks = Xmax / p gdje je vrijednost maksimalnog ubrzanja tla (Xmax) odreena u zavisnosti od seizmike zone, a faktor duktilnosti konstrukcije p je odreen u zavisnosti od vrste konstrukcije i ugraenih materijala. VII seizmika zona => Xmax = 0.10 VIII seizmika zona => Xmax = 0.20 IX seizmika zona => Xmax = 0.40 Vrsta Vrsta Vrsta Vrsta Vrsta konstrukcije konstrukcije konstrukcije konstrukcije konstrukcije 1 => 2 => 3 => 4 => 5 => p p p p p = = = = = 4.00 4.00 3.00 2.50 2.00
Konstrukcije su klasificirane prema slijedeem: 1. 2. 3. 4. 5. Nadzemne eline i armiranobetonske konstrukcije; okvirnih, lunih i grednih sistema Nadzemne betonske i armiranobetonske konstrukcije sa nosivim zidovima Nasuti objekti - konstrukcije od zemlje i kamena Djelomino ukopani objekti; objekti izloeni zemljinom pritisku Podzemni objekti
U sluaju da objekt nije lociran ni na jednoj od ponuenih seizmikih zona, imate u mogunost da u edit box-u Ks= zadane proizvoljnu vrijednost za koeficijent seizminosti. Koeficijent dinaminosti (i), proraunava se prema slijedeim obrascima: Za 0 < Ti < To => za To Ti Ts => za Ti > Ts => Parametri a, To i Ts zavise od kategorije tla, i vrijednosti se usvajaju prema slijedeoj tabeli: I kategorija tla II kategorija tla III kategorija tla => => => a=0.20; a=0.25; a=0.30; To=0.10; To=0.15; To=0.20; Ts=0.35 Ts=0.55 Ts=0.85
482 Koeficijent priguenja zavisi od vrste konstrukcije i ima slijedee vrijednosti: Vrsta Vrsta Vrsta Vrsta Vrsta konstrukcije konstrukcije konstrukcije konstrukcije konstrukcije 1 2 3 4 5 => => => => => = = = = = 0.05 0.07 0.10 0.15 0.20
Koeficijent (ik) zavisi od oblika vlastitih oscilacija konstrukcije, te se za svaki pojedini oblik osciliranja (i=1,2,3,4,...) komponentalne vrijednosti (ikj) odreuju prema slijedeem izrazu:
gdje je: Uikj projekcija normaliziranog vektora (Uik) i-tog tona osciliranja u toki k na tri ortogonalne koordinatne osi X, Y, i Z (j=1,2,3)
Cos(ikj) - kosinus kuta izmeu vektora seizmikog djelovanja i projekcije normaliziranog vektora i-tog tona osciliranja u toki k (Uikj), j=1,2,3. Gk teina mase u kojoj se proraunava intenzitet seizmike sile.
Posljednji koeficijent koji stoji u izrazu za odreivanje seizmike sile je koeficijent redukcije (), koji zavisi od vrste konstrukcije i ima slijedee vrijednosti: Vrsta Vrsta Vrsta Vrsta Vrsta konstrukcije konstrukcije konstrukcije konstrukcije konstrukcije 1 2 3 4 5 => => => => => = = = = = 0.60 0.65 0.70 0.75 0.80
Postotak viskoznog priguenja (CQC) Postotak viskoznog priguenja je ulazni podatak za CQC statistiku metodu kombiniranje. Ukoliko se unese vrijednost 0, CQC postaje ekvivalentna SRSS metodi kombiniranja. Pravac djelovanja potresa U donjem dijelu dijalog box-a se u prikazanoj listi zadaje proizvoljan broj pravaca djelovanja potresa, a zadavanjem vrijednosti koeficijenata u kolonama: Kx, Ky i Kz, odreuje se smjer djelovanja potresa. Kx - koeficijent djelovanja u pravcu globalne X osi Ky - koeficijent djelovanja u pravcu globalne Y osi Kz - koeficijent djelovanja u pravcu globalne Z osi Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proraun konstrukcije u kojem e sada pored svih zadanih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodano jo onoliko sluajeva optereenja koliko ste i zadali pravaca u kojima djeluje potres.
483
7.3.4.4 Ruski propisi (SNIP)

Proraun seizmikih sila po Ruskim standardima, takoer se zasniva na multi modalnoj analizi.
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun po Ruskim propisima (SNIP) U gornjem dijelu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla, seizmike zone, i zadaju se vrijednosti koeficijenata K1 i K, a u listi u donjem dijalog box-u se zadaje proizvoljan broj pravaca djelovanja potresa. U daljnjem tekstu emo ukratko iznijeti formule po kojima se proraunavaju projektirane seizmike sile. Proraunsko seizmiko optereenje Sik u odabranom pravcu, postavljeno u toki k, koje odgovara i-tom tonu vlastitih vibracija konstrukcije, odreuje se po formuli: Sik=K1 x Soik K1 Soik koeficijent koji obuhvata doputena oteenja objekata vrijednost seizmikog optereenja za i-ti ton vlastitih oscilacija konstrukcije, koji se odreuje prema pretpostavci elastinih deformacija konstrukcije.
Vrijednosti koeficijenata K1 se odreuju prema slijedeoj tabeli: Doputena oteenja zgrada i objekata Zgrade i objekti sa konstrukcijom kod kojih se ne doputaju neelastine deformacije i oteenja. Zgrade i objekti sa konstrukcijom kod kojih se doputaju neelastine deformacije i oteenja, koja ometaju normalnu funkciju, ali osiguravaju bezopasnost po ivote ljudi i neoteivanje opreme a koji su izgraeni: - iz armirano betonskih krupno panelnih ili monolitnih konstrukcija - iz okvira od elika bez vertikalnih dijafragmi ili veza - iz okvira od elika sa vertikalnim dijafragmama ili vezama - iz okvira od armiranog betona bez vertikalnih dijafragmi ili veza - iz okvira od armiranog betona sa vertikalnim dijafragmama ili vezama - iz blokova od opeke ili kamena Zgrade i objekti sa konstrukcijom gdje mogu da se dopuste znaajnije ne elastine deformacije, pukotine, oteenja sekundarnih elemenata, njihovo pomicanje, privremeno obustavljanje funkcije objekta pri osiguranju bezopasnosti po ljude. K1 K1=1.00
K1=0.22 K1=0.25 K1=0.22 K1=0.35 K1=0.25 K1=0.35 K1=0.12
484 Vrijednost seizmikog optereenja za i-ti ton vlastitih osciliranja konstrukcije se izraunava prema slijedeoj formuli: Soik = A x i x ik x K x Gk Vrijednost koeficijenta A se VII seizmika zona => A = VIII seizmika zona => A = IX seizmika zona => A = usvaja u zavisnosti od seizmike zone: 0.10 0.20 0.40
Koeficijent dinaminosti (i) koji odgovara i-tom tonu vlastitih oscilacija konstrukcije, zavisi od odabrane kategorije tla i izraunava se prema slijedeim izrazima: I-va i II-ga kategorija tla: za Ti <= 0,1 sec => i=1+15Ti za 0,1 sec < Ti < 0,4 sec => i = 2,5 za Ti >= 0,4 sec => i = 2,5(0,4/ Ti)0,5 III kategoriju tla: za Ti <= 0,1 sec => i=1+15Ti za 0,1 sec < Ti < 0,8 sec => i=2,5 za Ti >= 0,8 sec => i = 2,5(0,8/ Ti)0,5 gdje je Ti period vlastitih oscilacija konstrukcije za i-ti ton osciliranja. U svim sluajevima, koeficijent i ne smije biti manji od 0.8 Koeficijent (ik) zavisi od oblika vlastitih oscilacija konstrukcije i izraunava se prema slijedeoj formuli:
gdje je: Xi(Xk) i Xi(Xj) - pomicanje konstrukcije prilikom vlastitih oscilacija po i-tom tonu u promatranoj toki k i u svim tokama j, a Qj - teina mase u toki j. Vrijednost koeficijenta K se usvaja po slijedeoj tabeli: Karakteristike konstrukcija 1. Visoki objekti sa malom tlocrtnom veliinom (tornjevi, jarboli, dimnjaci, odvojeni liftovski ahtovi i sl). Objekti sa stupovima u prizemnom katu, sa odnosom krutosti prizemlja i viih katova jednakim 0.25 i veim. 2. Objekti iz okvira, kod kojih ispuna po katovima ne utie na deformabilnost objekta. 3. Zgrade i objekti koji ne pripadaju pod toke 1. i 2., izuzev hidrotehnikih objekata. K K=1.50 K=1.30 K=1.00
Postotak viskoznog priguenja (CQC) Postotak viskoznog priguenja je ulazni podatak za CQC statistiku metodu kombiniranja. Ukoliko se unese vrijednost 0, CQC postaje ekvivalentna SRSS metodi kombiniranja.
Pravac djelovanja potresa

485
U donjem dijelu dijalog box-a se u prikazanoj listi zadaje proizvoljan broj pravaca djelovanja potresa, a zadavanjem vrijednosti koeficijenata u kolonoma: Kx, Ky i Kz, odreuje se smjer djelovanja potresa. Kx - koeficijent djelovanja u pravcu globalne X osi Ky - koeficijent djelovanja u pravcu globalne Y osi Kz - koeficijent djelovanja u pravcu globalne Z osi Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoet e proraun konstrukcije u kojem e sada pored svih zadanih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodano jo onoliko sluajeva optereenja koliko ste i zadali pravaca u kojima djeluje potres.
7.3.4.5 vicarski propisi (SIA)

Kako se ovaj standard bazira na metodi ekvivalentnih statikih sila, to za njega nije neophodno prethodno provesti modalnu analizu. Izborom ovog standarda, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun po vicarskim propisima (SIA) Ukupna seizmika sila se proraunava prema slijedeoj formuli: S = Ck x Sk(T) x G U gornjem dijelu dijalog box-a, vri se izbor kategorije tla, seizmike zone, kategorije objekta i vrste konstrukcije, te e program na osnovu tih podataka usvojiti odgovarajue koeficijente koji se koriste u formuli za proraun ukupne seizmike sile koja djeluje na objekt. Koeficijent Ck se izraunava iz izraza Ck = 0.65 / K, pri emu vrijednost koeficijenta K zavisi od kategorije objekta i vrste konstrukcije. Vrsta konstrukcije Vrsta konstrukcije 1 Vrsta konstrukcije 2 Kategorija objekta I K = 2.5 K = 2.0 Kategorija objekta II K = 2.0 K = 1.7 Kategorija objekta III K = 1.4 K = 1.3
486 Vrsta Vrsta Vrsta Vrsta Vrsta konstrukcije konstrukcije konstrukcije konstrukcije konstrukcije 3 4 5 6 7 K = 1.7 K = 1.2 K K K K K = = = = = 1.4 1.1 2.5 2.2 1.0 K K K K K = = = = = 1.2 1.0 1.5 1.4 1.0
Kategorija objekta Karakteristike nema veih okupljanja ljudi robe i oprema bez naroite vrijednosti nema opasnosti po okolinu vjerojatna vea okupljanja ljudi objekt sa vrijednom opremom i robom vana infrastrukturna funkcija objekta veliki stupanj ugroenosti okoline ivotno vana infrastrukturna funkcija veliki stupanj ugroenosti okoline Normirana oteenja - mogua vea oteenja na nosivom sustavu, ali bez ruenja objekta - srednja oteenja Dokazi - nosivosti
II
- nosivosti - u izuzetnim sluajevima i upotrebljivosti
III
- manja oteenja bez ugroavanja funkcionalnosti objekta
- nosivost - upotrebljivost
Vrsta konstrukcije 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. elini i betonski okviri Betonski nosei zidovi sa armaturom, eline konstrukcije Drvene konstrukcije Zidane konstrukcije bez armature Gredni mostovi (leajevi, nosai) Luni i prednapregnuti mostovi Nepomini leajevi mostova
Na osnovu odabrane seizmike zone i kategorije tla, propisom je definirano osam oblika spektralne krivulje. Seizmika zona seizmika seizmika seizmika seizmika zona zona zona zona 1 2 3a 3b
Kategorija tla - tvrdo tlo - srednje tvrdo tlo
487
Spektralne krivulje prema vicarskim propisima Vrijednost koeficijenta Sk(T) odgovara ordinati odgovarajue spektralne krivulje za zadani period osciliranja konstrukcije. Kako se raspored seizmikih sila po visini objekta vri prema priblinom obrascu: Si = S x (Gi x Hi) / (Gi x Hi) gdje je: Si - seizmika horizontalna sila u i-toj masi Gi - teina i-te mase Hi -visina i-te mase od gornjeg ruba temelja to je neophodno u edit box-u Zd= zadati visinsku kotu u odnosu na koju se raunaju visine rasporeenih masa (program po default-u za ovu vrijednost usvaja visinsku koordinatu najnie postavljenog nivoa u objektu). Sve mase koje se nalaze ispod zadane visine svakako nee ui u proraun seizmikih sila. Pravac djelovanja potresa U listi koja se nalazi u donjem dijelu dijalog box-a imate mogunost da zadane proizvoljan broj pravaca mogueg djelovanja potresa (ova lista radi na potpuno isti nain kao i ostale liste u programu). Pored pravca potresa, koji se definira zadavanjem kuta u koloni () (kutu od 0 odgovara pravac globalne X osi), potrebno je u koloni T zadati i period osciliranja konstrukcije za taj pravac, a u koloni Naziv moete danom pravcu djelovanja potresa pridruiti i proizvoljan naziv. Ako ste prethodno proveli i modalnu analizu, tada e se na desni klik mia, kada je on u poziciji da pokazuje na kolonu T, otvoriti i lista sa proraunatim periodima osciliranja konstrukcije za sve zahtijevane tonove.
488
Klik na desni gumb mia u okviru kolone T otvara padajui meni za izbor proraunatih perioda osciliranja. Jednostavnim klikom mia u okviru eljenog reda, ta numerika vrijednost e biti upisana u koloni T. Ovdje kao veoma vanu stvar napominjemo da period osciliranja konstrukcije mora odgovarati tonu u kojem je dominantna translatorna oscilacija u danom pravcu, i ako ima vie tonova u kojima je dominanto pomicanje u tom pravcu, tada od svih tih vrijednosti treba za period osciliranja odabrati najveu (utjecaj prvog tona za dani pravac). U uvodnom dijelu ovog dijela uputstva, rekli smo da se metoda ekvivalentnog statikog optereenja moe primijeniti i bez prethodno izvrene modalne analize. Zbog toga je predviena mogunost zadavanja potpuno proizvoljne vrijednosti u koloni T. Ovakav nain seizmikog prorauna ima vie primjena. Prvi i osnovni je kod izuzetno velikih konstrukcija. Tada imate mogunost da prvo napravite jednostavniji model koji e dovoljno dobro opisati ponaanje konstrukcije u modalnoj analizi, i da tako izraunate periode osciliranja, unesete kao ulazni podatak za proraun ekvivalentnih seizmikih sila na stvarnom modelu. Svakako da ovaj nain ne preporuujemo, ali je injenica da i ovaj postupak daje rjeenje, koje za mnoge objekte moe biti zadovoljavajue. Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proraun konstrukcije u kojem e sada pored svih zadanih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodano jo onoliko sluajeva optereenja koliko ste i zadali pravaca u kojima djeluje potres. U sluaju da prethodno nije provedena modalna analiza, programu e nedostajati podaci o teini objekta, na osnovu koje se proraunavaju seizmike sile. U takvim sluajevima, aktiviranjem naredbenog polja OK, nee odmah otpoeti seizmiki proraun, ve e program otvoriti jo jedna dijalog box, u kojem je sada potrebno odrediti nain na koji e biti izvren proraun teine objekta.
489
Izgled dijalog box-a za definiranje teine objekta U listi koja se nalazi u gornjem dijelu dijalog box-a, nalazi se onoliko redova koliko ima i osnovnih sluajeva optereenja. Sada je potrebno u koloni Koef. zadati multiplikator, kojim e se mnoiti sva zadana optereenja u okviru danog osnovnog sluaja optereenja pri proraunu teine objekta. Na ovaj nain imate mogunost da se prilagodite propisu koji tono definira koja optereenja treba uzeti u obzir pri proraunu teine objekta. Aktiviranjem komadnog polja OK, otpoeti e seizmiki proraun.
7.3.4.6 Proizvoljna spektralna krivulja

Pored svih prethodno opisanih mogunosti seizmikog prorauna po odreenim standardima, program doputa i opciju kreiranja proizvoljne spektralne krivulje. Pomou ove opcije imate mogunost da sami definirate spektralnu krivulju i tako provedete seizmiki proraun prema proizvoljnom standardu. Ovakav nain seizmikog prorauna se zasniva na multi modalnoj analizi.
Izgled dijalog box-a za seizmiki proraun, kreiranjem proizvoljne spektralne krivulje U donjem dijelu dijalog box-a se u prikazanoj listi zadaje proizvoljan broj pravaca djelovanja potresa, a zadavanjem vrijednosti koeficijenata u kolonoma: Kx, Ky i Kz, odreuje se smjer djelovanja potresa.
490 Kx - koeficijent djelovanja u pravcu globalne X osi Ky - koeficijent djelovanja u pravcu globalne Y osi Kz - koeficijent djelovanja u pravcu globalne Z osi Izborom naredbenog polja Biblioteka ulazi se u proceduru definiranja nove, ili izbor neke od ranije kreiranih spektralnih krivulja.
Izgled dijalog box-a za definiranje proizvoljne spektralne krivulje U desnom dijelu ovog dijalog box-a, nalazi se lista sa svim do tada kreiranim spektralnim krivuljama, a sa njene lijeve strane grafika interpretacija trenutano aktivne krivulje iz liste. Svaka spektralna krivulja je odreena svojim nazivom i nizom ordinata u odabranom intervalu perioda osciliranja. Pomou naredbenih polja Dodaj i Brii, koja se nalaze ispod ove liste, moete ureivati svoju bazu spektralnih krivulja. Uloga check box-a Sa kopiranjem je potpuno ista kao i u ostalim naredbama u programu, odnosno postavljanjem ovog check box-a na ukljueno stanje imate mogunost napraviti kopiju spektralne krivulje koja je bila trenutano aktivna neposredno prije aktiviranja naredbenog polja Dodaj. U donjem lijevom kutu dijalog box-a, nalazi se lista u kojoj se definira sam izgled krivulje. Njen izgled se definira zadavanjem vrijednosti ordinata (podatak u koloni m/s2) za proizvoljno odabrani broj toaka na apscisi, koja predstavlja period osciliranja konstrukcije (podatak u koloni T (s). Pomou naredbenih polja Dodaj i Brii dodajete, odnosno uklanjate par podataka koji definira oblik spektralne krivulje. Kako je veza izmeu dvije susjedne toke linearna, to na zaobljenim dijelovima spektra morate definirati ordinate u vie meutoaka, dok je na ravnim dijelovima dovoljno definirati ordinate samo na poetku i kraju. Izborom naredbenog polja OK program e se vratiti u osnovni dijalog box i preuzeti sve definirane podatke za odabranu spektralnu krivulju iz baze.
491
Dio dijalog box-a rezerviran za naziv odabrane spektralne krivulje U edit box-u K=, potrebno je zadati vrijednost koeficijenta sa kojim e biti linearno pomnoene vrijednosti ordinata na definiranoj spektralnoj krivulji. Znai, vrijednost ovog koeficijenta predstavlja umnoak svih koeficijenata koji su odreeni danim standardom u zavisnosti od sezimike zone, kategorije objekta, itd. Postotak viskoznog priguenja (CQC) Postotak viskoznog priguenja je ulazni podatak za CQC statistiku metodu kombiniranja. Ukoliko se unese vrijednost 0, CQC postaje ekvivalentna SRSS metodi kombiniranja. Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proraun konstrukcije u kojem e sada pored svih zadanih osnovnih sluajeva optereenja, biti dodano jo onoliko sluajeva optereenja koliko ste i zadali pravaca u kojima djeluje potres.
492
8. OBRADA REZULTATA PRORAUNA

8.1 Namjena i opis rada modula
Modul za obradu rezultata omoguava sveobuhvatnu analizu rezultata prorauna i priprema grafike i tekstualne izvjetaje za formiranje kvalitetne projektne dokumentacije. Rezultati prorauna se mogu dobiti za sve konstruktivne elemente, i prikazuju se putem izolinija, dijagrama presjenih sila, ...itd. Na osnovu sraunatih utjecaja i odabranog standarda, programom je predvieno i automatsko dimenzioniranje betonskih, elinih i drvenih konstrukcija. Rezultati prorauna se prikazuju u prozoru 2D pogled. Kako se u okviru prozora 2D pogled, za tekui prikaz mogu postavljati proizvoljno odabrani dijelovi konstrukcije (okviri, nivoi, pomoni pogledi), to e prikazani rezultati u ovom prozoru biti vie nego pregledni. Nain prikazivanja utjecaja je isti za sve entitete. Utjecaji se prikazuju odmah nakon pokretanja odgovarajue naredbe. Ako su za dani entitet tijekom rada sa programom prikazivani utjecaji, program e prikazati onaj koji je izabran posljednji, u suprotnom e se prikazati default utjecaj za taj entitet (Mx za ploe, M3 za grede itd.). Utjecaji koji se prikau pri pokretanju naredbe, mogu se naknadno mijenjati pomou liste za brzi izbor utjecaja ili pomou opcija sa naredbene linije. U toolbaru, koji je postavljen uz gornju ivicu zaslona, nalazi se zatvorena lista pomou koje se moe vriti brza promjena utjecaja.
Lista za brzi izbor utjecaja Ova lista se moe koristiti tijekom prikazivanja svih vrsta utjecaja: statikih utjecaja u svim elementima konstrukcije, utjecaja u reduktoru, rezultata dimenzioniranja betonskih ploa i betonskih greda. Sadraj liste zavisi od utjecaja i entiteta za koji se on prikazuje. Ako je recimo prikazan moment savijanja Mx, iz liste se moe izabrati neki drugi statiki utjecaj u ploi.
493
Sadraj liste kada se prikazuju statiki utjecaji u ploi S obzirom da se za neke entitete moe prikazati veliki broj utjecaja, u samo oni koji se najee koriste. Ostali utjecaji se mogu izabrati otvara izborom opcije Ostali. Naime, izborom ove opcije za svaki dijalog box koji bi se otvorio pomou naredbe za prikazivanje utjecaja zatvorenoj listi se nalaze iz dijalog box-a koji se entitet e se otvoriti isti u danom entitetu.
Pomou naredbe Rezultati, koja je dodana u okviru padajueg menija prozora 3D pogled, rezultati se mogu dobiti i u prozoru 3D pogled. Ova naredba radi kao prekida, odnosno moe biti postavljena ili na ukljueno ili na iskljueno stanje. Kada je ova naredba postavljena na ukljueno stanje, (ispred njenog naziva je postavljen simbol ), tada e rezultati, za odabranu vrstu utjecaja, biti prikazani na cijelom modelu.
Pomou naredbe Rezultati, od programa je zahtjevan prikaz rezultata i u prozoru 3D pogled Prikazani rezultati u prozoru 3D pogled mogu biti znatno pregledniji aktiviranjem naredbe Samo tekui 2D prikaz koja se nalazi u okviru padajueg menija 3D pogled (vidi poglavlje 2.13.7).
494
Postavljenje prekidaa Samo tekui 2D prikaz na ukljueno stanje, dovelo je do prikaza rezultata u prozoru 3D pogled samo za tekui nivo temelja U Tower-u je omogueno ispisivanje numerikih vrijednosti utjecaja na dijagramima linijskih entiteta koji se prikazuju u prozoru 3D pogled. Prikazivanje ovih vrijednosti definira se pomou check box-a Kotiranje linijskih u 3D, koji se nalazi u dijalog box-u naredbe Prilagodba, u kartoteci Rezultati (poglavlje 3.5.2 Prilagodba).
U prozoru 3D pogled prikazane su numerike vrijednosti utjecaja u gredi Kako se rezultati za odabrani utjecaj prikazuju samo na trenutano vidljivim elementima konstrukcije, to pomou naredbe Sakrivanje imate mogunost da grupirate pojedine dijelove modela u cjeline (vidi poglavlje 2.10.2). Na ovaj nain moete lako pronalaziti ekstremne vrijednosti i jasnije prikazivati rezultate u srodnim dijelovima konstrukcije: u stupovima, meukatnim gredama, zidovima, meukatnim ploama, itd.
495
Za trenutano vidljivu grupu Stupovi, rezultati prorauna postaju jo pregledniji Ukidanje vidljivosti po tipovima entiteta, postie se isto kao i u modulu za unos podataka, ili pomou naredbe Vidljivost, ili pak desnim klikom mia na odgovarajuu ikonu (vidi poglavlje 2.10.1).
Desni klik mia preko jedne od prvih 5 ikona, dovodi do ukidanja vidljivosti odgovarajueg konstruktivnog elementa Gotovo sve naredbe opisane u poglavlju 2. Grafiko suelje, nalaze se i ovom modulu programa. Izuzetak su jedino naredbe pomou kojih se mijenja geometrija konstrukcije i zadano optereenje. Iz tog razloga, iz menija Nivo su izbaene sve naredbe osim naredbe Edit (vidi poglavlje 2.11). Ova naredba radi na potpuno isti nain, s tim to je u modulu za obradu rezultata zabranjeno brisanje i pomicanje nivoa koji u sebi sadre konstruktivne elemente. U sluaju da pokuate ovakvu akciju program e dani odgovarajue upozorenje.
496
I iz menija Dispozicija, izbaene su sve naredbe koje utiu na geometriju konstrukcije: Brisanje, Kopiranje, Ogledalo, Pomicanje, Rotacija i Array (vidi poglavlje 2.12). Naredbe za rad sa simbolima okvira su ostavljene, tako da i u modulu za obradu rezultata imate mogunost da briete i postavljate nove simbole. Sve naredbe iz padajuih menija prozora 2D pogled i prozora 3D pogled, postoje i u modulu za obradu rezultata prorauna, te ih moete aktivirati na potpuno isti nain kao i u modulu za unos podataka. Naredbe za manipulaciju sa elementima crtea, prisutne su u meniju Korekcija (vidi poglavlje 2.9). Meutim, u proceduri selektiranja nee biti mogue selektirati elemente konstrukcije i optereenja, obzirom da bi to dovelo do gubitka postojeih rezultata prorauna. Ova grupa naredbi je predviena za manipulaciju sa entitetima koji se kreiraju u modulu za obradu rezultata (zone postavljene armature u ploama, zadata linije presjeka za iscrtavanje dijagrama presjenih sila, itd.). Kako naredbe iz padajueg menija Pomoni nivo ne utiu na geometriju modela, to su one prisutne i u modulu za obradu rezultata prorauna (vidi poglavlje 3.4). S obzirom da se projektna dokumentacija pravi samo u modulu za obradu rezultata prorauna, to su u ovom modulu prisutne i naredbe za obradu rezultata provedene modalne analize i prorauna stabilnosti. U okviru padajueg menija Utjecaji, nalazi se kompletan meni Modalna analiza i meni Stabilnost koji su prisutni i u modulu za formiranje mree konanih elemenata (vidi poglavlja 5 i 6). Pokretanjem ovih naredbi, u okviru modula za obradu rezultata prorauna, imate mogunost da u projekt priloite i rezultate modalne analize i prorauna stabilnosti. Isto vai i za naredbe Rezultanta, Gubitak sile prednaprezanja i Kontrola pokretnog optereenja, koje su preuzeta iz modula za unos podataka. Na kraju, napominjemo jo i to da se naredba za promjenu tekue faze graenja ne nalazi u meniju, ve se moe aktivirati jedino preko odgovarajue ikone (vidi poglavlje 3.1.13.2).
497
Ikona za promjenu tekue faze graenja
8.2
Izbor tekueg sluaja optereenja
Nakon zavrenog prorauna, program automatski prelazi u modul za obradu rezultata prorauna i za aktivan postavlja sluaj optereenja koji je bio tekui u modulu za unos podataka. U modul za obradu rezultata prorauna, moe se ui i kada se radi sa modelom koji nije proraunat. Jasno da se u ovom sluaju ne mogu analizirati nepostojei rezultati prorauna, ve se mogu eventualno samo pripremiti ulazni podaci za ispis. Izborom naredbe Sluajevi optereenja koja se nalazi u okviru padajueg menija Utjecaji, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za postavljanje tekueg sluaja optereenja
498 U listi su prikazani svi zadati osnovni sluajevi optereenja. Crna strelica sa lijeve strane list box-a pokazuje koji je sluaj optereenja bio tekui neposredno prije aktiviranja ove naredbe. Promjena tekueg sluaja optereenja se vri jednostavnim klikom mia preko njegovog imena, nakon ega taj red postaje naznaen posebnom bojom. Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a program e biti spreman da prikae rezultate prorauna za novo postavljeni tekui sluaj optereenja.
Izbor tekueg sluaja optereenja, moe se vriti i iz zatvorene liste, koja se nalazi u prostoru predvienom za ikone.
8.2.1
Kreiranje SRSS kombinacija
U okviru naredbe Sluajevi optereenja, omogueno je i kreiranje SRSS kombinacija optereenja. Izborom naredbenog polja SRSS kombinacije, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za kreiranje SRSS kombinacija U donjem lijevom dijelu dijalog box-a, nalazi se lista u kojoj su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja koji su do tada zadani, dok se u gornjem dijelu dijalog box-a nalazi lista sa Dodaj u listu se ubacuje kreiranim SRSS kombinacijama. Aktiviranjem naredbenog polja
499 novi red, koji ima onoliko kolona koliko je i osnovnih sluajeva optereenja. SRSS kombinacija se definira tako to se u kolonama koje imaju isti redni broj kao i osnovni sluajevi optereenja koji ulaze u kombinaciju zada multiplikator.
Zadavanjem multiplikatora treem i etvrtom osnovnom sluaju optereenja, kreirana je SRSS kombinacija Bilo koji utjecaj za SRSS kombinaciju se rauna po slijedeoj formuli:
E=
gdje je: E utjecaj k multiplikator i redni broj osnovnog sluaja optereenja
Ei2
SRSS kombinacije se u programu tretiraju na isti nain kao i osnovni sluajevi optereenja, tako da e svaka promjena u ovom dijalog box-u dovesti do brisanja rezultata dimenzioniranja, ukoliko oni postoje. Iz tog razloga, ako su vam SRSS kombinacije potrebne, najbolje je da prije bilo kakvog rada u modulu za obradu podataka izvrite njihovo definiranje. S obzirom da ova naredba moe biti destruktivna, u dijalog box-u se prikazuje i odgovarajue obavjetenje. Brii je predvieno za uklanjanje odabrane SRSS kombinacije iz liste, Naredbeno polje Gore i Dolje trenutano odabranoj kombinaciji vri dok se pomou naredbenih polja promjena poloaja u listi na gore, odnosno na dolje. Nakon aktiviranjem naredbenog polja OK program zatvara tekui dijalog box, uz prihvaanje svih unesenih izmjena, i vraa se na osnovni izgled dijalog box-a naredbe Sluajevi optereenja. Obzirom da se SRSS kombinacije tretiraju kao osnovni sluajevi optereenja, prikazivati e se u ovom dijalog box-u potpuno ravnopravno sa ostalim osnovnim sluajevima i bie dostupne za kreiranje anvelopa utjecaja i obinih kombinacija optereenja.
500
Kreirana SRSS kombinacija je prikazana u dijalog box-u Sluajevi optereenja ravnopravno sa ostalim osnovnim sluajevima optereenja
8.2.2
Kreiranje kombinacija
Pored izbora tekueg sluaja optereenja, u okviru naredbe Sluajevi optereenja, omogueno je i kreiranje proizvoljnih kombinacija njihovog istovremenog djelovanja. Izborom naredbenog polja Kombinacije, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za kreiranje kombinacija Nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i sa naredbom Kombinacije optereenja u modulu za unos podataka, pa sve reeno u poglavlje 3.2.2, vai i ovdje. Napominjemo da kreiranje kombinacija u modulu za obradu rezultata prorauna, nee biti mogue jedino u sluaju da je proraun proveden po teoriji II-og reda, i u sluaju da se svi postavljeni sluajevi optereenja odnose na konstruiranje utjecajne linije.
501
8.2.3
Anvelope utjecaja
Pored prikaza rezultata za tekui sluaj optereenja, odnosno kreiranu kombinaciju, od programa se moe zahtijevati i prikaz anvelopa ekstremnih utjecaja. U ovom sluaju treba check box Anvelope postaviti na ukljueno stanje, a zatim klikom mia na kolonu u list box-u, oznaiti sve osnovne sluajeve optereenja i kombinacije koje e ui u obzir pri proraunu anvelopa ekstremnih utjecaja. Uzastopnim klikom mia preko polja u koloni , pojavljivat e se i uklanjati simbol . Postojanje simbola oznaava da e taj sluaj optereenja, odnosno kombinacija, ui u proraun anvelopa.
Postavljeni simboli, u okviru kolone , jasno ukazuju od kojih sluajeva optereenja i kombinacija je zahtijevana anvelopa utjecaja U edit box-u, koji se nalazi ispod check box-a Anvelope, su prikazani redni brojevi svih sluajeva optereenja i kombinacija od kojih je zahtijevana anvelopa utjecaja.
502
Redni brojevi svih sluajeva optereenja i kombinacija od kojih je zahtijevana anvelopa utjecaja Izbor sluajeva optereenja i kombinacija za proraun anvelope utjecaja se moe vriti i direktno u ovom edit box-u unoenjem njihovih rednih brojeva ili intervala koji obuhvaa eljene redne brojeve. Ako je npr. potrebno odabrati sluaj optereenja sa rednim brojem 1 u edit box treba unijeti string 1, a kada je potrebno izabrati sluajeve optereenja sa rednim brojevima 1, 2 i 3, u edit box treba unijeti string 1-3. Uneseni redni brojevi/intervali se moraju razdvajati zarezima. Kreirani anvelopski sluaj optereenja se moe trajno zapamtiti u modelu. Za ovu namjenu je Snimi , ijim se izborom otvara dijalog box slijedeeg predvieno naredbeno polje izgleda:
U edit box-u se zadaje eljeni naziv, dok se aktiviranjem naredbenog polja OK vri snimanje. Od tog trenutka, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadani naziv, a njegovim izborom se u bilo kojem trenutku mogu uitati svi podaci koji su mu pridrueni.
503
Zatvorena lista iz koje se vri izbor ranije snimljenih anvelopskih sluajeva optereenja Pomou naredbenog polja Brii se tekui anvelopski sluaj optereenja uklanja iz liste.
Izborom naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a u zatvorenoj listi za izbor sluajeva optereenja nalazit e se svi snimljeni anvelopski sluajevi optereenja, sa svojim nazivom i rednim brojevima sluajeva optereenja koji su odabrani za proraun anvelopa ekstremnih utjecaja. Ukoliko definirani anvelopski sluaj optereenja nije snimljen, nakon aktiviranja naredbenog polja OK, u zatvorenoj listi za izbor sluajeva optereenja umjesto imena pojavit e se tekst Anv:.
Na osnovu sadraja zatvorene liste, jasno se vidi da je za tekui sluaj postavljena anvelopa ekstremnih utjecaja.
504 Svi rezultati koji se od ovog trenutka budu prikazivali u okviru pojedinih naredbi, u ovom sluaju e predstavljati anvelope ekstremnih utjecaja. Ponovnim ulaskom u dijalog box ove naredbe, i postavljanjem check box-a Anvelope na iskljueno stanje, moete umjesto prikaza anvelopa, ponovo zahtijevati prikaz rezultata za bilo koji od osnovnih sluajeva optereenja ili proizvoljno kreiranu kombinaciju. Moe se desiti da se tijekom rada sa modelom izbriu neki sluajevi optereenja ili kombinacije, tako da ne postoje redni brojevi koji su zadani pri kreiranju anvelopa. U zatvorenoj listi za izbor sluajeva optereenja e se ispred danih anvelopa ispisivati znak pitanja (?), a pri pokuaju njihovog izbora program e izbaciti odgovarajuu obavijest.
Ako se takva anvelopa izabere iz zatvorene liste u dijalogu Sluajevi optereenja, program e ponuditi mogunost njenog brisanja, kao i mogunost brisanja svih ostalih neregularnih anvelopa.
8.3
Prikaz deformiranog modela
Naredba Prikaz deformiranog modela, koja se nalazi u okviru padajueg menija Utjecaji, radi kao prekida, odnosno moe biti postavljena ili na ukljueno ili na iskljueno stanje. Kada je naredba postavljena na ukljueno stanje (ispred njenog naziva postavljen je simbol ), tada se pored trenutano vidljivih konstruktivnih elemenata i optereenja, u prozoru 3D pogled, prikazuje i prostorni izgled deformirane mree konanih elemenata za postavljeni tekui sluaj optereenja.
505
Deformirani model se prikazuje samo u prozoru 3D pogled U sluaju da elite da pogledate deformirani oblik samo odreenog dijela modela, tada je potrebno da prvo sadraj tog dijela konstrukcije postavite za tekui prikaz u okviru prozora 2D pogled. Nakon toga, postavljanjem naredbe Samo tekui 2D prikaz, na ukljueno stanje, u prozoru 3D pogled e biti prikazan deformirani oblik samo odabranog dijela modela (vidi poglavlje 2.13.7).
Pomou naredbe Samo tekui 2D prikaz, od programa je zahtjevan prikaz samo deformiranog oblika temelja Ako elite da u prozoru 3D pogled bude prikazana samo deformirana mrea konanih elemenata, tada pomou naredbenog polja Sve nevidljivo, u okviru naredbe Vidljivost, moete ukinuti vidljivost svih elemenata, crtea.
506
Iskljuivanje vidljivosti svim entitetima na crteu, dobiva se prikaz samo deformirane mree konanih elemenata Na kraju jo napominjemo da se prikaz deformirane mree konanih elemenata ne moe dobiti ako je umjesto tekueg sluaja optereenja, od programa zahtjevan prikaz anvelopa ekstremnih utjecaja. Isto vai i ako je u okviru tekueg sluaja optereenja zadano pokretno optereenja, obzirom da se i u tom sluaju rezultati prikazuju putem anvelopa ekstremnih utjecaja za razliite poloaje pokretnog optereenja. Nakon izbora naredbe Animacija deformiranog modela, program e neko vrijeme utroiti na kreiranje AVI datoteke i na zaslonu e se ubrzo pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za animaciju deformiranog modela U otvorenom dijalog box-u, prikazuje se animacija deformiranog modela za tekui sluaj optereenja. Pomou naredbe Funkcionalnost (kartoteka Animacija), moete utjecati na parametre koji odreuju nain kreiranja animacije (vidi poglavlje 3.5.2).
507 Naredbena polja Play i Stop slue za pokretanje i zaustavljanje animacije, dok izborom naredbenog polja Snimi imate mogunost da kreiranu animaciju sauvate na disku raunala kao AVI datoteka koju moete kasnije, van okruenja programa Tower, putati kao posebnu animaciju pomou Windows-ovog programa Media Player. Naredbeno polje Izlaz je predvieno za izlazak iz dijalog box-a i prekid animacije tekueg tona.
8.4
Suma reakcija
Za kontrolu tonosti intenziteta zadanog optereenja, predviena je naredba Sume reakcija, koja se nalazi u okviru padajueg menija Utjecaji. Njenim izborom, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
U lijevom dijelu dijalog box-a, prikazuje se sume zadanog optereenja u pravcu globalnih koordinatnih osi, a u desnom dijelu odgovarajue sume reaktivnog optereenja za postavljeni tekui sluaj optereenja. Svakako da, u sluaju ispravno provedenog prorauna, aktivno i reaktivno optereenje moraju stajati u ravnotei. Naredba za dobivanje sume reakcija, bit e neaktivna u slijedeim sluajevima: - ako je umjesto tekueg sluaja optereenja, od programa zahtjevan prikaz anvelopa ekstremnih utjecaja. - ako je u okviru tekueg sluaja optereenja zadano pokretno optereenje, obzirom da se i u tom sluaju rezultati prikazuju putem anvelopa ekstremnih utjecaja za razliite poloaje pokretnog optereenja. - ako tekui sluaj optereenja predstavlja seizmiko optereenje koje je proraunato metodom multi modalne analize. Prikazivanje sume reakcija u ovakvim sluajevima nema nikakvog smisla, obzirom da su sve reakcije leajeva dobivene nekom od statistikih metoda, te uvijek imaju pozitivnu vrijednost.
8.5
Utjecaji u ploi - zidu

Izborom naredbe Ploa, koja se nalazi u okviru padajueg menija Utjecaji, program odmah u prozoru 2D prikaz prikazuje rezultate prorauna u ploastim elementima za tekui sluaj optereenja.
U toolbaru, koji je postavljen uz gornji rub zaslona, nalazi se zatvorena lista pomou koje se moe vriti brza promjena vrste utjecaja.
508
Lista za brzi izbor utjecaja U zatvorenoj listi se nalaze samo oni utjecaji koji se najee koriste. Ostali utjecaji se mogu izabrati iz dijalog box-a koji se otvara izborom opcije Ostali u toolbaru, ili pak izborom podopcije Prikaz sa naredbene linije.
Izgled i dijalog box-a za izbor utjecaja u ploama i zidovima U lijevom dijelu ovog dijalog box-a se nalazi podruje u kojoj se vri izbor utjecaja koji e biti prikazani na zaslonu. Kako se pomou programa Tower, pored ravninskih, mogu rjeavati i prostorni modeli, to je mogue zahtijevati prikaz bilo kog od utjecaja koji se javljaju pri sloenom naprezanju ploe. Na slijedeoj slici su prikazane sve presjene sile koje se mogu javiti na jednom konanom ploastom elementu.
509
Na lijevoj slici su prikazane presjene sile koje odgovaraju savijanju ploe (naprezanje okomito na ravninu ploe), a na desnoj presjene sile koje odgovaraju membranskom naprezanju (naprezanju u ravnini ploe). Iz slike se jasno vidi i usvojena konvencija o pozitivnim smjerovima presjenih sila. Vrsta utjecaja Izbor utjecaja se vri postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje. Na raspolaganju su: Mx - moment savijanja u pravcu lokalne X osi My - moment savijanja u pravcu lokalne Y osi Mxy - torzioni moment Nx - normalna sila u pravcu lokalne X osi Ny - normalna sila u pravcu lokalne Y osi Nxy - posmina sila u ravnini ploe Tz,x - transverzalna sila u pravcu lokalne Z osi (djeluje u ravnini koja je definirana poloajem lokalne Z i X osi) Tz,y - transverzalna sila u pravcu lokalne Z osi (djeluje u ravnini koja je definirana poloajem lokalne Z i Y osi) Lokalna X i Y os svake od ploa lei u ravnini same ploe, dok je lokalna Z os u pravcu normale na ravninu ploe. Kako ploa moe imati potpuno proizvoljan poloaj u prostoru, to je zbog jasnoe sagledavanja lokalnog koordinatnog sistema ploa uvedena konvencija da on u potpunosti odgovara lokalnom koordinatnom sistemu za crtanje u prozoru 2D pogled. Prema tome, ako je u prozoru 2D Pogled prikazan tekui nivo onda e lokalni koordinatni sustav ploa koje pripadaju danom nivou u potpunosti odgovarati lokalnom koordinatnom sistemu za izbor toaka u prozoru 2D pogled, kada je u njemu prikazan sadraj tekueg nivoa. Potpuno je ista analogija i kada je u prozoru 2D pogled prikazan tekui okvir, odnosno proizvoljno definiran kosi pogled. U svim ovim sluajevima lokalna Z os je usmjerena ka oku promatraa, odnosno gornja ivica ploe je blia oku promatraa. U sluaju rotaciono simetrinih tijela, za koje se generira radijalna mrea konanih elemenata (kupola, stoac, spirala), lokalna X os je usmjerena u tangencijalnom, dok je lokalna Y os usmjerena u radijalnom pravcu.
510
Lokalni koordinatni sustav ploe za radijalno izgeneriranu mreu konanih elemenata Pored presjenih sila, rezultatima prorauna su predvieni i glavni naponi, i oni se prikazuju posebno za gornju i donju stranu ploe (gornja ivica ploe je usmjerena ka pozitivnom smjeru lokalne Z osi ploe). 1,g 2,g ,g u,g 1,d 2,d ,d u,d ,g ,d napon za pravac glavne osi 1, na gornjoj ivici ploe napon za pravac glavne osi 2, na gornjoj ivici ploe napon smicanja na gornjoj ivici ploe od Nxy i Mxy usporedni napon na gornjoj ivici ploe napon za pravac glavne osi 1, na donjoj ivici ploe napon za pravac glavne osi 2, na donjoj ivici ploe napon smicanja na donjoj ivici ploe uporedni napon na donjoj ivici ploe pravac djelovanja glavnih napona na gornjoj ivici ploe pravac djelovanja glavnih napona na donjoj ivici ploe
Kako se glavni naponi proraunavaju samo na gornjoj i donjoj strani ploe, a vrijednosti smiuih napona od transverzalnih sila su u tim tokama jednaki nuli, to naponska slika za sloeno naprezanje u potpunosti odgovara ravninskom stanju napona. Glavni napon 1 predstavlja maksimalnu, a 2 minimalnu vrijednost napona u promatranoj toki, i ove vrijednosti se za ravninsko stanje napona raunaju iz slijedeih izraza:
Vrijednosti komponentalnih napona, koji sudjeluju u prethodno prikazanim formulama se proraunavaju iz izraza koji takoer odgovaraju ravninskom stanju napona:
U izraze za proraun glavnih napona, svakako treba uvrstiti odgovarajue komponentalne napone, u zavisnosti od toga da li se glavni naponi raunaju na gornjoj ili donjoj strani ploe.
511 Preglednu sliku o rasporedu napona u proizvoljnoj toki modela, za ravninsko stanje napona prua Mohr-ov krug.
Kut koji zatvara pravac napona 1 sa pravcem globalne X osi je odreen slijedeim izrazima:
Ravnine u kojima se javljaju glavni naponi lee okomito jedna na drugu. Vrijednost usporednog napona se proraunava iz Miss-ove formule (hipoteza najvee energije distorzije):
to se tie deformacija, program pri sloenom naprezanju prikazuje rezultate za sva tri pomaka i sve tri rotacije u pravcu i globalnih i lokalnih koordinatnih osi. Xp Yp Zp Xr Yr Zr u1 u2 u3 r1 r2 pomicanje u pravcu globalne X osi pomicanje u pravcu globalne Y osi pomicanje u pravcu globalne Z osi rotacija oko globalne X osi rotacija oko globalne Y osi rotacija oko globalne Z osi pomicanje u pravcu lokalne X osi pomicanje u pravcu lokalne Y osi pomicanje u pravcu lokalne Z osi rotacija oko lokalne X osi rotacija oko lokalne Y osi
512 r3 rotacija oko lokalne Z osi
Pomaci i rotacije imaju pozitivne vrijednosti ako njihovi vektori djeluju u pravcu pozitivnih globalnih, odnosno lokalnih osi. Vrsta izolinija Kako su izolinije najpogodniji nain za prikazivanje utjecaja u povrinskim elementima, to se u gornjem desnom dijelu dijalog box-a nalazi pravokutna podruje u kojoj se biraju vrste izolinija kojima e biti interpretirani izabrani utjecaji. Izbor tipa izolinija, se vri postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje. Programom su predviena tri tipa izolinija i to: Empty (prazne) izolinije su linije koje povezuju toke na ploi sa istim intenzitetom (potencijalom). Du svake od postavljenih linija na crteu, ispisuje se i njen intenzitet. Nulta linija se oznaava posebnom bojom, tako da se jasno razdvaja od ostalih.
Empty (prazne) izolinije Full (pune) izolinije se grafiki interpretiraju tako to se podruje izmeu dvije susjedne izolinije popunjava istom bojom, koja odreuje interval utjecaja izmeu vrijednosti te dvije izolinije. Na ovaj nain se cijela povrina ploe, odnosno zida, popunjava obojanim povrinama, pri emu svakoj boji odgovara odreeni interval utjecaja.
513
Full (pune) izolinije U gornjem desnom kutu prozora 2D pogled uvijek se postavlja i tablica koja za svaku od postavljenih boja izolinija ukazuje na opseg vrijednosti. Smooth (glatke) izolinije, za razliku od punih, ne povlae jasnu granicu, ve se boja postepeno preljeva, pratei veliinu utjecaja. Na ovaj nain se dobiva plastina slika o utjecajima.
Smooth (glatke) izolinije Znaenje tablice u gornjem desnom kutu prozora 2D pogled je isto kao i kod prikaza punih izolinija. Kada su rezultati u bilo kojem entitetu prikazani putem izolinija, od programa se moe zahtijevati da podruje izmeu njih oboji sa samo dvije boje. Pri tome se za pozitivne vrijednosti koriste razliite nijanse jedne boje, dok se za negativne vrijednosti koriste razliite nijanse druge boje. Zasienost boje se poveava od najmanje do najvee vrijednosti izolinija. Odnosno, podruje izmeu izolinija sa najmanjim vrijednostima oboji se najbljeim nijansama,
514 dok se podruje izmeu izolinija sa najveim vrijednostima oboji tamnijim nijansama zadane boje. Prikazivanje rezultata sa dvije boje bira se u dijalog box-u naredbe Prilagodba, u datoteci Rezultati, tako to se check box Dvije boje za izolinije i legende postavi na ukljueno stanje.
Rezultati u ploi su prikazani sa dvije boje Izbor boja koje e se koristiti za prikazivanje pozitivnih i negativnih vrijednosti vri se u dijalog box-u naredbe Parametri, u grani Rezultati => Povrinski => Pune izolinije. Anvelope Izbor prekidaa u dijelu dijalog box-a Anvelope, bit e dostupan jedino ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja, umjesto rezultata za tekui sluaj optereenja, odnosno kreiranu kombinaciju, zahtjevan prikaz anvelopa ekstremnih utjecaja. Isto vai i za sluajeve optereenja u okviru kojih je zadano pokretno optereenje. Kako se na crteu putem izolinija ne mogu istovremeno prikazivati anvelope i za maksimalne pozitivne i za maksimalne negativne utjecaje, to se izborom jednog od prekidaa: Max + i Max -, definira za koje vrijednosti e biti iscrtane izolinije.
515
Na dijelovima ploe, na kojima je ekstremna vrijednost odabranog utjecaja suprotnog znaka, izolinije se ne postavljaju. Broj podjela izolinija U edit box-u Broj podjela, koji se nalazi u donjem desnom dijelu ovog dijalog box-a, moe se zadati broj na koliko e se jednakih segmenata podijeliti interval od maksimalne do minimalne vrijednosti izabranog utjecaja. Ovaj broj podjela praktino odreuje gustou izolinija, i moe se zadati u opsegu od 2 (najrjee) do 20 (najgue). Podrazumijevana vrijednost koja se nudi je 7 podjela. Napominjemo da ako izabrani utjecaj ima nultu vrijednost, tada e ona obavezno ui kao jedna od granica. Ostali intervali se postavljaju na jednakim razmacima. Pored ovog edit box-a, na podjelu izolinija utie i stanje prekidaa Cijeli model. Naime, pomou njega se odreuje gornja i donja granica cijelog opsega moguih vrijednost odabranog utjecaja. Ako je ovaj prekida postavljen na iskljueno stanje, tada e interval odabranog utjecaja odrediti njegova maksimalna i minimalna vrijednost u svakom sklopu modela posebno (nivo, okvir, pomoni pogled, itd.). Znai, svaki od sklopova na modelu e imati svoj opseg moguih vrijednosti. Meutim, ako je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada e sve ploe i zidovi na modelu imati zajedniku tablicu vrijednosti, jer e se maksimalna i minimalna vrijednost odabranog utjecaja odnositi na cijeli model. Na ovaj nain imate mogunost da dobijete jedinstvenu podjelu u svim ploama i zidovima na cijelom modelu. Na primjer, zelena boja e na svim ploama i zidovima predstavljati jedan isti interval odabranog utjecaja. Kako je pomou naredbe Sakrivanje (vidi poglavlje 2.10.2), mogue za vidljive postaviti samo pojedine dijelove modela, to se pod terminom Cijeli model, ovdje podrazumijevaju sve ploe i zidovi na modelu, koji su trenutano vidljivi. Za tipian primjer ovakve primjene prikaza izolinija navesti emo primjer zgrade koja ima tipske katove. Kako ete vjerojatno sve tipske katove armirati istom armaturom, to ukidanjem vidljivosti svim ostalim ploama i zidovima, i postavljanjem prekidaa Cijeli model na ukljueno stanje, na svim trenutano vidljivim meukatnim ploama, izolinije e biti postavljene u istim intervalima. Na ovaj nain e jedna boja predstavljati isti interval utjecaja na svim meukatnim ploama. Pored toga, lako ete uoiti i na kojoj od meukatnih ploa se javljaju ekstremne vrijednosti.
516
Postavljanjem prekidaa Cijeli model na ukljueno stanje, sve meukatne ploe su dobile zajedniku oznaku izolinija Prekida Globalno, koji se nalazi u okviru dijalog box-a za izbor utjecaja u ploama, moe se aktivirati jedino ako je prethodno na ukljueno stanje postavljen prekida Cijeli model. Tada e njegovo postavljanje na ukljueno stane dovesti do promjene sadraja centralnog dijela dijalog box-a.
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja koji su projicirani na pravac jedne od globalnih osi Ova naredba ima primjenu kod ploa koje stoje zakoeno u prostoru te sa na ovaj nain utjecaji projiciraju na pravac odabrane globalne osi, ali tako da pripadaju samoj kosoj ravnini ploe. Na ovaj nain se praktino mijenja lokalni koordinatni sustav zakoenih ploa. Mx,s moment iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne X osi na kosu ravninu ploe Nx,s normalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne X osi na kosu ravninu ploe Nx,s transverzalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne X osi na kosu ravninu ploe
517 Mx,n moment iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne X osi na kosu ravninu ploe Nx,n normalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne X osi na kosu ravninu ploe Tx,n transverzalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne X osi na kosu ravninu ploe My,s moment iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne Y osi na kosu ravninu ploe Ny,s normalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne Y osi na kosu ravninu ploe Ny,s transverzalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne Y osi na kosu ravninu ploe My,n moment iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne Y osi na kosu ravninu ploe Ny,n normalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne Y osi na kosu ravninu ploe Ty,n transverzalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne Y osi na kosu ravninu ploe Mz,s moment iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne Z osi na kosu ravninu ploe Nz,s normalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne Z osi na kosu ravninu ploe Nz,s transverzalna sila iji se vektor poklapa sa pravcem projicirane globalne Z osi na kosu ravninu ploe Mz,n moment iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne Z osi na kosu ravninu ploe Nz,n normalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne Z osi na kosu ravninu ploe Tz,n transverzalna sila iji se vektor poklapa sa normalom na pravac projicirane globalne Z osi na kosu ravninu ploe Zone leajeva Posljednji podatak koji se moe zadati u ovom dijalog box-u, odnosi se na parabolino zaobljavanje momenata savijanja iznad leajeva. Naime, postavljanjem prekidaa Zone leajeva na ukljueno stanje, od programa se zahtjeva da sve vrhove momenata savijanja u ploama, na mjestima njenog oslanjanja, parabolino zaobli u zavisnosti od zadanih dimenzija elemenata na koje se ona oslanja. Svakako da e ovako proraunati momenti savijanja imati utjecaja i na intenzitet svih ostalih utjecaja (napona), iji se intenzitet dobiva na osnovu vrijednosti momenata savijanja.
Na lijevoj slici je prikazan dijagram momenata dobiven direktno iz prorauna metodom konanih elemenata, u kojoj se svi elementi konstrukcije modeliraju bezdimenzionalnim konanim elementima.
518 Meutim, kako oslanjanje ploa u prirodi ne djeluju samo u jednoj toki ve po cijeloj irini danog konstruktivnog elementa, to mnogi standardi doputaju parabolino zaobljavanje raunski dobivenih leajnih momenata, na nain kako je to prikazano na desnoj slici. Iz slike se jasno vidi da na ovo ublaavanje leajnih momenata direktno utie irina konstruktivnog elementa na koji se ploa oslanja, u pravcu pruanja dijagrama. Naime, to je konstruktivni element na koji se ploa oslanja iri, to e se parabolinim zaobljavanjem dobiti vee ublaavanje momenata savijanja. Pri parabolinom zaobljavanju utjecaja, na mjestima gdje se ploa oslanja na prave tokaste i linijske leajeve, za podatak o njihovoj dimenziji se koristi pridrueni parametar u okviru seta njihovih numerikih podataka. Za linijske leajeve to je podatak d, a za tokaste leajeve oblik i dimenzije koji su mu pridrueni pomou naredbenog polja Presjek. Prikaz rezultata Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e nestati, a na zaslonu e se pojaviti prikaz izabranih utjecaja, na nain kako je to i zadano u dijalog box-u. Promjenom tekueg prikaza u prozoru 2D pogled, izolinije e se prikazivati za sve ploe i zidove koji pripadaju tekuem sklopu (nivo, okvir, pomoni pogled, itd.). Svakako da e izolinije biti zajednike za sve ploe i zidove u okviru danog sklopa. Uzmimo za primjer meukatnu plou sa kapitelima. U ovom sluaju, izolinije e biti tako postavljene da predstavljaju podjelu od najvee do najmanje vrijednosti na svim ploama koje se nalaze u danom sklopu.
Polje predvieno za ispis vrste prikazanih utjecaja i njegovih ekstrema Na statusnoj liniji, u krajnjem lijevom polju, ispisuje se naziv utjecaja za koji su prikazane izolinije i informacija o njegovim ekstremnim vrijednostima. Ako je prekida Cijeli model bio postavljen na iskljueni stanje, tada e prikazani ekstremi odgovarati trenutanom sadraju u prozoru 2D pogled, a ako je bio postavljen na ukljueno stanje, tada e prikazani ekstremi imati uvijek istu vrijednost obzirom da se odnose na sve ploe i zidove na modelu.
519
Polje predvieno za prikaz oitane vrijednosti utjecaja miem U krajnjem desnom polju statusne linije, ispsuje se vrijednost odabranog utjecaja na mjestu koje je odreeno trenutanim poloajem mia. Naredba radi tako, to se miem kree po povrinskim dijelovima modela, pri emu se na statusnoj liniji, u krajnjem desnom polju rezerviranom za informaciju o autoru programa, ispisuje vrijednost aktivnog utjecaja, koja odgovara trenutanom poloaju mia. Ova opcija je namijenjena brzom pregledu rezultata prorauna koji se u povrinskim elementima konstrukcije predstavljaju pomou izolinija. Bez obzira na odabrani tip izolinija, na svakoj od prikazanih ploa, program oznaava i poloaj lokalnih ekstrema.
Simbolom malog trokuta oznaen je poloaj ekstremne vrijednosti na ovom dijelu modela Napominjemo da se lokalni ekstremi nalaze samo u prvom i posljednjem intervalu podjele izolinija. Od svih utjecaja koji se mogu prikazati u ploama, jedino se pravci glavnih napona (prekidai ,g i ,d) ne prikazuju putem izolinija ve pomou strelica koje jasno pokazuju pravac
520 njihovog djelovanja. Naime, u sredini svakog konanog elementa e biti postavljene dvije ortogonalne strelice u pravcu djelovanja glavnih napona. Na krajevima linija koje odreuju pravac djelovanja glavnog napona 1, odnosno glavnog napona 2, se u sluaju vlaka javljaju strelice okrenute prema vani, a u sluaju tlaka prema unutra. Prikaz kriia glavnih napona nee biti mogu ako je umjesto tekueg sluaja optereenja zahtijevano od programa da prikazuje anvelope ekstremnih utjecaja. Napominjemo da utjecaji transverzalnih sila nee uvijek imati oekivani oblik u zoni gdje se javlja skok transverzalne sile. Ovo emo pokazati na jednostavnom primjeru izduene kontinuirane ploe na dva polja, koja je optereena vertikalnim optereenjem.
Dijagram transverzalnih sila Du linije srednjeg leaja, umjesto oekivane vertikalne, dobivena je kosa ordinata. Razlog ovakvom prikazu lei u samoj organizaciji podataka pri prikazu izolinijama. Naime, da bi se utjecaji u povrinskim elementima prikazali putem izolinija, neophodno je da u svakoj toki na modelu postoji samo jedna vrijednost danog utjecaja. Iz tog razloga, u svakom od vorova se vrijednosti uprosjeuje sa vrijednostima iz okolnih vorova. To kod ostalih utjecaja nema nikakvu tetnu posljedicu, meutim kod transverzalnih sila dovodi do ovakve pojave. U svakom sluaju gua mrea konanih elemenata e dovesti do priblinijeg izgleda dijagrama na mjestu skoka transverzalne sile. Ovaj problem se moe rijeiti postavljanjem fiktivne linije zglobova iznad srednjeg leaja, pomou naredbe Granini uvjeti (vidi poglavlje 3.1.3). Ovdje pod fiktivnom linijom zglobova podrazumijevamo postavljanje graninog uvjeta iznad srednjeg leaja, bez oslobaanja niti jednog utjecaja.
521
Dijagram poprenih sila sa postavljenom fiktivnom linijom zglobova iznad srednjeg leaja
8.5.1
Obiljeavanje izolinija (Legenda)

Ve smo ranije rekli, da se izolinije postavljaju tako to se ukupan interval od maksimalnog do minimalnog utjecaja koji se analizira, dijeli na zadani broj jednakih podjela. Pomou naredbe Legenda, imate mogunost da sami podesite kako broj izolinija, tako i njihove meusobne razmake. Izborom ove naredbe, ulazi se u standardnu proceduru selektiranja.
<0 odab.> Legenda za utjecaje u ploi Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/ Deselektiranje/>krAj>): Sada je potrebno selektirati jednu ili vie ploa, iju podjelu izolinija elite da uredite. Kako su izolinije zajednike na svim ploama i zidovima jednog sklopa to se selektiranjem jedna ploe automatski selektira i sve ostale ploe koje pripadaju tom sklopu. Klik na desni gumb mia, oznaiti e kraj procedure selektiranja i program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
522
Izgled dijalog box-a za podeavanje vrijednosti izolinija U sluaju da se naredba Legenda aktivira kada su na modelu prikazane izolinije za sve trenutano vidljive ploe i zidove na modelu (u okviru naredbe Ploa, prekida Cijeli model je postavljan na ukljueno stanje), tada e program odmah otvoriti ovaj dijalog box bez prethodne procedure selektiranja ploa. Razlog lei u tome, to u ovakvom reimu rada, postavljene izolinije imaju zajedniku podjelu te prethodno selektiranje nije neophodno. U prikazanoj listi, nalaze se sve vrijednosti utjecaja za koje su iscrtane izolinije na crteu, a u gornjem desnom kutu dijalog box-a program ispisuje ekstremne vrijednosti danog utjecaja na svim selektiranim ploama (prva i posljednja vrijednost iz liste). Gustou izolinija moete definirati ili zadavanjem broja podjela ili zadavanjem vrijednosti ekvidistance jednakih rastojanja izmeu susjednih izolinija (ova dva podatka se zadaju u edit box-ovima Korak i Broj podjela). Nakon zadavanja eljene vrijednosti, u jednom od ova dva edit box-a, i pritiskom na gumb Enter ili Tab, program e automatski preurediti listu sa vrijednostima prema zadanom kriteriju. Pored prethodno opisanog automatskog definiranja gustoa i intenziteta izolinija, programom je omogueno i pojedinano ureivanje svih vrijednosti koje se nalaze u list box-u. Klikom mia preko bilo koje vrijednosti izolinije u list box-u, ona postaje markirana, i tada je mogue sa tipkovnice zadati joj novu vrijednost. Kako vrijednosti izolinija moraju biti u rastuem poretku, to e nakon svake promjene program automatski aurirati i njihov redoslijed u listi. Uklanjanje neke od vrijednosti izolinija iz liste, obavlja se tako to se prvo miem klikne preko nje (taj red u list box-u postaje posebno naznaen) a zatim se aktivira naredbeno polje Brii. Svakako da e brisanje biti onemogueno ako se u listi nalaze samo dvije vrijednosti koje cijeli interval proraunatih utjecaja dijele na minimalan broj od dvije podjele. Aktiviranjem naredbenog polja Dodaj, u listu se moe ubaciti nova vrijednost izolinije i to ispod aktivnog (markiranog) reda. Dodavanje novih vrijednosti e biti omogueno sve dok se ne dostigne maksimalan broj od 20 podjela.
523 Kao i u ostalim dijalog box-ovima, naredbeno polje Cancel je predvieno za odustajanje od izvrenih izmjena, a naredbeno polje OK, za potvrdu izvrenih korekcija u listi. Klikom na naredbeno polje OK, dijalog box e nestati, a na crteu e se pojaviti nove izolinije iji e intenziteti odgovarati zadanim vrijednostima. Mogunost selektiranja vie sklopova na modelu ima naroitu primjenu kada elite da unificirate podjelu izolinija na srodnim dijelovima konstrukcije (tipski kat, zidovi, itd.). Tada e na svim prethodno selektiranim sklopovima, utjecaji biti prikazani u istim intervalima izolinija. Na kraju napominjemo da se podjela izolinija za dani utjecaj pamti za svaki sklop na modelu odvojeno. Prethodno ureivanje vrijednosti izolinija moete ponititi na cijelom modelu, jedino ponovnim izborom naredbe Ploa, i zadavanjem novog broja podjela.
8.5.2
Utjecaji u proizvoljnom presjeku (Presjek)

Za korisnike kojima prikaz utjecaja u povrinskim elementima putem izolinija nije dovoljno jasan i pregledan, razvijena je ova naredba pomou koje je mogue utjecaje prikazati putem dijagrama za proizvoljno zadan poloaj presjeka.
U zavisnosti od toga da li su na zaslonu iscrtane ili ne izolinije nekog od utjecaja, mogu nastupiti dva sluaja. U stvari, tok naredbe je uvijek isti, ali je razlika jedino u vrsti utjecaja koji se prikazuje. Naime, ako su izolinije prisutne na zaslonu, onda se i dijagram odnosi na te utjecaje, pri emu zadata linija presjeka odreuje samo mjesto njihovog djelovanja. U suprotnom sluaju, kada nema izolinija na zaslonu, prije zadavanja poloaja presjeka otvoriti e se dijalog box za izbor utjecaja za koji je potrebno iscrtati dijagrame presjenih sila.
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja, kada na zaslonu nisu prikazane izolinije Na raspolaganju su slijedei utjecaji: Presjene sile: Ms Mn Mns Ns Nn Ts Tn Moment savijanja koji djeluje u pravcu zadanog presjeka Moment savijanja koji djeluje u pravcu normale na zadanu liniju presjeka Torzioni moment Normalna sila koja djeluje u pravcu zadanog presjeka Normalna sila koja djeluje u pravcu normale na zadatu liniju presjeka Transverzalna sila za ravninu ija je normala okomita na zadatu liniju presjeka Transverzalna sila za ravninu ija je normala u pravcu zadanog presjeka
524 Naponi: s,g n,g ns,g u,g s,d n,d Napon koji djeluje u pravcu zadanog presjeka, (na gornjoj strani ploe) Napon koji djeluje u pravcu normale na zadatu liniju presjeka (na gornjoj strani ploe) Posmini napon koji djeluje u pravcu zadanog presjeka (na gornjoj strani ploe) Uporedni napon (na gornjoj strani ploe) Napon koji djeluje u pravcu zadanog presjeka, (na donjoj strani ploe) Napon koji djeluje u pravcu normale na zadatu liniju presjeka (na donjoj strani ploe) Posmini napon koji djeluje u pravcu zadanog presjeka (na donjoj strani ploe) Uporedni napon (na donjoj strani ploe)
ns,d u,d -
Deformacije: Xp Yp Zp Xr Yr Zr u1 u2 u3 r1 r2 r3 Pomicanje u pravcu globalne X osi Pomicanje u pravcu globalne Y osi Pomicanje u pravcu globalne Z osi Rotacija oko globalne X osi Rotacija oko globalne Y osi Rotacija oko globalne Z osi Pomicanje u pravcu lokalne X osi Pomicanje u pravcu lokalne Y osi Pomicanje u pravcu lokalne Z osi Rotacija oko lokalne X osi Rotacija oko lokalne Y osi Rotacija oko lokalne Z osi
Kako se pomou naredbe Presjek mogu analizirati utjecaji i u povrinskim leajevima, to je za izbor utjecaja predvien i napon u tlu: ,tla Napon u tlu
Uloga i znaenje prekidaa Zone leajeva je potpuno isto kao i u dijalog box-u naredbe za prikaz utjecaja u ploama, odnosno njegovim postavljanjem na ukljueno stanje, program e parabolino zaobliti sve raunski dobivene vrhove momenata iznad leajeva. Nakon izbora eljenog utjecaja i aktiviranja naredbenog polja OK, dijalog box e nestati sa zaslona i dalji tok naredbe e biti isti kao i kada su na zaslonu prikazane izolinije nekog od utjecaja. Naime, na naredbenoj liniji e se javiti poruka kojom se od korisnika zahtjeva iscrtavanje potpuno proizvoljne jedno-segmentne linije. Prva toka (Krug/<krAj>: Nakon zadavanja poloaja prve toke, na naredbenoj liniji e se pojaviti nova poruka, kojom se zahtjeva izbor i druge toke linije presjeka. Druga toka (lUk/<krAj>): Izborom odgovarajuih podopcija sa naredbene linije, pored prave linije, mogue je zadati i luni i kruni oblik linije presjeka. Zadavanje krunog, odnosno lunog presjeka, moe biti od koristi pri analizi utjecaja u rotaciono simetrinim dijelovima konstrukcije (kupola, kruna ploa, itd.). Kada je poloaj linije presjeka potpuno odreen, program e sa naredbene linije ponuditi i mogunost zadavanja irine trake, u odnosu na zadanu liniju presjeka. irina (Spreg sila) <0>:
525
Napominjemo da se podopcija Spreg sila, pojavljuje na naredbenoj liniji samo ako je za vrstu utjecaja odabrano: Nn, Ns ili Nns. Sada se nudi vie mogunosti, u zavisnosti od toga kakvu vrstu dijagrama elite da dobijete du zadane linije presjeka. Dijagrami bez zadavanja irine trake Ako elite obian dijagram, bez integriranja po zadanoj irini presjeka, klikom na desni gumb mia prihvatite default irinu trake 0, i na zaslonu e se pojaviti dijagram du zadane linije presjeka.
Dijagram momenata savijanja u pravcu zadane linije presjeka: Ms Ovakav nain prikaza dijagrama je uobiajen za sve vrste utjecaja u povrinskim dijelovima konstrukcije. Isti dijagram ete dobiti i ako sa naredbene linije izaberite podopciju Spreg sila. Izbor ove podopcije e takoer za irinu trake usvojiti vrijednost 0, s tim to e na poetku zadane linije presjeka, program ispisati i numerike vrijednosti koje je dobio redukcijom utjecaja du zadane linije presjeka, na njegovo teite.
526
Dijagram normalnih sila Nn sa opcijom Spreg sila Normalna sila N=, predstavlja povrinu dijagrama, pri emu se potuje pozitivan, odnosno negativan znak utjecaja. U teitu svake povrine dijagrama istog znaka, program postavlja strelicu iji intenzitet predstavlja povrinu tog dijela dijagrama. Moment koji prave ovako proraunate normalne sile, u odnosu na teite zadane linije presjeka, predstavlja proraunatu vrijednost M=. Ovakva vrsta dijagrama ima naroitu primjenu kod seizmikih zidova koji su optereeni horizontalnim silama. Na ovaj nain, povlaenjem horizontalne linije presjeka, za odabrani utjecaj Nn, moete dobiti intenzitet ukupne normalne sile i momenta savijanja koji izazivaju horizontalne sile u ravnini zida. Dijagrami sa zadavanjem irine trake Ako elite da se utjecaji integriraju du zadane linije presjeka na odreenoj irini, tada ili izborom toke sa crtea, ili pak zadavanjem numerike vrijednosti sa tipkovnice, odredite eljenu irinu trake. Nakon ovoga, na naredbenoj liniji e se pojaviti slijedea poruka. Vrsta dijagrama (Spreg/Povrina/<srednja Vrijednost>): Izborom jedne od ponuenih podopcija sa komadne linije, sada se nude nove mogunosti. Bez obzira na koju se opciju odluite, na poetku zadane linije presjeka, program e ispisati zadatu irinu trake b= i oznaiti odabranu vrstu dijagrama. Oznaka za srednju vrijednost je Sr., za Spreg M a za povrinu T Izbor podrazumijevane podopcije srednja Vrijednost, dovesti e do ujednaenja utjecaja na zadanoj irini trake.
527
Za utjecaj Ms zadata je irina trake b=2.0 i odabrana je podopcija srednja Vrijednost Svaka ordinata na dijagramu, predstavlja srednju vrijednost odabranog utjecaja, du linije koja je okomita na zadanu linija presjeka, a na duini koja odgovara zadanoj irini trake. Ovakva vrsta dijagrama ima primjenu kod analize utjecaja savijanja u ploama. Na ovaj nain, ekstremne vrijednosti utjecaja se ublaavaju njihovim uprosjeivanjem na zadanoj irini. Izborom podopcije Spreg, odabrani utjecaj se na zadanoj irini integrira, tako da dobivena vrijednost u svakoj toki zadane linije presjeka, predstavlja moment od spreg sila, koje se pruaju okomito na zadatu liniju presjeka.
Za utjecaj Ns zadata je irina trake koja odgovara cijeloj irini zida i odabrana je podopcija Spreg Ovakva vrsta dijagrama se najee koristi kod zidova koji su optereeni horizontalnim silama. Na ovaj nain, povlaenjem vertikalnog presjeka za odabrani utjecaj Ns, dobiva se dijagram momenata savijanja u ravnini zida kao i kod odgovarajueg grednog elementa.
528 Dobivene ordinate na ovakvom dijagramu, praktino predstavljaju vrijednost M= koja bi se dobila povlaenjem horizontalnog presjeka za odabrani utjecaj Nn, na promatranom mjestu.
Niz horizontalnih presjeka za utjecaj Nn, bez zadavanja irine trake, sa koritenjem podopcije Spreg-sila Podopcija Spreg ima primjenu i kod zidova sa otvorima, koji su optereeni vertikalnim teretom. Povlaenjem horizontalnog presjeka, po srednjoj liniji, dijela zida iznad otvora, na ovaj nain moe se dobiti dijagram koji u potpunosti odgovara obostrano upetom nadvoju.
Za utjecaj Ns, zadata je irina trake koja odgovara visini nadvoja, i odabrana je podopcija Spreg Izborom podopcije Povrina, odabrani utjecaj se na zadanoj irini integrira tako da, dobivena vrijednost u svakoj toki zadane linije presjeka, predstavlja povrinu dijagrama sila koje se pruaju okomito na zadatu liniju presjeka.
529
Za utjecaj Nns zadata je irina trake koja odgovara cijeloj irini zida i odabrana je podopcija Povrina Ovakva vrsta dijagrama se najee koristi kod zidova koji su optereeni horizontalnim silama. Na ovaj nain, povlaenjem vertikalnog presjeka, za odabrani utjecaj Nns (posmine sile u ravnini zida), dobiva se dijagram transverzalnih sila kao i kod odgovarajueg grednog elementa. Kako je programom omogueno da se u jednom koraku iscrta proizvoljan broj dijagrama, to e se ova serija pitanja pojavljivati na naredbenoj liniji, sve dok na pitanje o prvoj toki presjeka ne odgovorite klikom na desni gumb mia. Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja zahtjevan prikaz anvelopa ekstremnih utjecaja, tada e se du zadatih linja presjeka pojaviti po dva dijagrama, pri emu e jedan odgovarati maksimalnim pozitivnim, a drugi maksimalnim negativnim utjecajima. Isto vai i za sluaj optereenja u kojem je postavljeno pokretno optereenje. Ponovnim izborom ove naredbe, prethodno iscrtani presjeci nee biti uklonjeni, a zadavanjem novih moete dopuniti postojei crte. Postavljene linije presjeka, bit e dostupne za selekciju u okviru svih naredbi iz padajueg menija Korekcija. Znai, postavljeni dijagrami se mogu brisati, kopirati, rotirati itd. Napomena: Bez obzira na odabranu vrstu utjecaja, dijagrami presjeka se u prozoru 3D pogled, uvijek iscrtavaju okomito na ravninu ploe, odnosno zida,. Znai, ravnina u kojoj se prikazuju dijagrami presjeka ne odgovara uvijek i ravnini u kojoj dani utjecaji djeluju.
8.5.3
Utjecaji u ploi u zadanom LKS

Pomou ove naredbe moete definirati lokalni koordinatni sustav ploe u odnosu na koji e se prikazivati utjecaji. Izborom naredbe Utjecaji u ploi u zadanom LKS, koja se nalazi u okviru padajueg menija Utjecaji, ulazi se u proceduru odabira ploa.
<0 odab.> Zadavanje LKS ploa - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj> / prIkaz):
530 Istovremeno program za svaku plou iscrtava simbol koji pokazuje trenutanu orijentaciju njenog lokalnog koordinatnog sustava.
Izborom naredbe Utjecaji u ploi u zadanom LKS na svakoj ploi se prikazuje simbol njenog LKS U bilo kojem trenutku rada sa ovom naredbom, pomou podopcije Prikaz moete izabrati utjecaj koji e se prikazivati u ploama. Njenim aktiviranjem otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box za izbor utjecaja u ploi Izbor utjecaja vri se u dijelu dijalog box-a Vrsta utjecaja, postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje. Na raspolaganju su: M1 M2 M12 T3,1 moment savijanja u pravcu lokalne osi 1 moment savijanja u pravcu lokalne osi 2 torzioni moment poprena sila u pravcu lokalne osi 3 (djeluje u ravni koja je definirana poloajem lokalnih osi 3 i 1 ) T3,2 - poprena sila u pravcu lokalne osi 3 (djeluje u ravni koja je definirana poloajem lokalnih osi 3 i 2) N1 - normalna sila u pravcu lokalne osi 1
531 N2 N12 - normalna sila u pravcu lokalne osi 2 - posmina sila u ravnini ploe
Pomou check box-a Crtanje simbola LKS odreuje se da li e se crtati simboli koji prikazuju orijentaciju LKS ploa. Ostali parametri imaju isto znaenje kao kod obine naredbe za prikazivanje utjecaja u ploama, tako da ih ovdje neemo objanjavati. Aktiviranjem naredbenog polja OK program zatvara dijalog box i prikazuje izabrani utjecaj.
Prikazan je moment savijanja M1 u LKS ploa Nakon odabira ploa kojima se mijenja orijentacija LKS, naredbena linija dobiva novi izgled: Prva toka osi 1 (Kut / Radijalno): Sada je potrebno zadati prvu toku vektora koji e odrediti novi pravac lokalne osi 1, ili da izaberete neku od ponuenih podopcija. Nakon izbora prve, potrebno je zadati i drugu toku vektora osi 1, ime e njena orijentacija biti potpuno odreena. Druga toka osi 1: Os 2 LKS imat e pravac koji sa pravcem osi 1 zatvara kut od 90. Pomou podopcije Kut, pravac lokalne osi 1 definira se unoenjem sa tastature kuta koji e ona u ravnini trenutanog pogleda zatvarati sa horizontalom. Kut <0>: Pomou podopcije Radijalno imate mogunost da izborom centralne toke, odabranim ploama zadate radijalni LKS: Centar radijalnog LKS: Bez obzira kojim ste od navedenih naina definirali LKS odabranih ploa, program e izabrane utjecaje prikazivati u odnosu na njega.
532
Gornjoj ploi je promijenjen LKS, tako da se pravac osi 1 poklapa sa pravcem due stranice ploe. Na ovaj nain su u danoj ploi dobiveni isti utjecaji kao i u donjoj ploi Na kraju emo jo napominjemo da se pomou ove naredbe ne mogu prikazivati utjecaji za anvelopske sluajeve optereenja.
8.5.4
Relativni progib ploa

Izborom naredbe Relativni progib ploa, koja se nalazi u okviru padajueg menija Utjecaji, prikazati e se izolinije progiba u ploama:
Izolinije ukupnog progiba u ploi bez zadanih referentnih toaka Istovremeno se na naredbenoj liniji javlja slijedea poruka: Referentne toke za relativni progib ploa Prva toka ( prikaz / <krAj> ):
533 Izborom podopcije prikaz sa naredbene linije otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box Relativni progib ploa U ovom dijalog box-u se pored parametara za zadavanje broja podjela i izbor vrste izolinija kojima e se prikazivati progibi, nalazi i check box Iscrtavanje referentnih toaka. Njegovo stanje odreuje da li e se simboli referentnih toaka prikazivati na crteu. Sada imate mogunost da zadate prvu referentnu toku za proraun relativnog progiba ploe. Referentne toke predstavljaju nepomine toke na konstrukciji, a to su najee toke na mjestima stupova ili zidova. Korisnik moe za referentne toke da izabere bilo koje toke iz tekueg 2D pogleda, koje se nalaze u vorovima mree konanih elemenata, koristei OSNAP kriterij. Zadane toke se odnose na proraun relativnog progiba u svim ploama tekueg 2D prikaza. Nakon zadavanja prve referentne toke naredbena linija dobiva novi izgled: Referentne toke za relativni progib ploa Druga toka ( prikaz / <krAj> ): U ovom trenutku naredba moe da se zavri aktiviranjem desnog gumba mia ili izborom podopcije krAj sa naredbene linije. Tada e u ploi biti prikazan relativni progib izraunat u odnosu na zadanu prvu referentnu toku. Progib u njoj e biti nula, a progibi u svim ostalim tokama ploe e se umanjiti za deformaciju koja je postojala na mjestu referentne toke prije nego to smo istu proglasili za nepominu.
Prikaz relativnog progiba u ploama wr nakon postavljanja referentne toke

534
S obzirom da je programom omogueno zadavanje maksimalno tri referentne toke naredbu moete i da nastavite unosom druge toke, nakon ega naredbena linija dobiva novi izgled: Referentne toke za relativni progib ploa Trea toka ( prikaz / <krAj> ): I nakon unosa druge referentne toke naredba moe ili da se zavri ili da se sada zada trea toka, poslije ega e se naredba automatski zavriti. S obzirom da ove tri toke definiraju ravninu, jasno je da se one ne mogu nalaziti na jednoj osi, tako da program onemoguava unos tree toke koja je kolinearna sa prve dvije.
Prikaz relativnog progiba ploa wr, nakon postavljanja tri referentne toke Radi boljeg razumijevanja pojma relativnog progiba prikazati emo rezultate na jednostavnom primjeru jedne tanke ploe oslonjene na dva stupa. Ploa je optereena sa vlastitom teinom i dvije koncentrirane sile u stupovima P1 i P2.
P2 P1
B C2 X A
C1
T1
T2
Pretpostavimo da je ukupni progib u ploi oznaen sa A i da on predstavlja stvarnu deformaciju, pri emu se i stupovi deformiraju. Ukoliko elimo da zanemarimo skraenje stupova (C1 i C2), potrebno je da referentne toke postavimo na mjestima tih stupova (toke T1 i T2) i na taj nain e one biti proglaene za nepomine toke. Relativni progib u tim referentnim tokama bit e, naravno nula. U svim ostalim tokama relativni progib e se dobiti tako to e se na osnovu pomaka referentnih toaka (C1 i C2) napraviti ravninu koja e sadrati os koja prolazi kroz toke T1 i T2. Formula po kojoj se rauna relativni progib u sredini ploe glasi:
535
X= A B X A B relativni progib ploe dobiven nakon postavljanja referentnih toaka na mjestima stupova, ime je zanemarena njihova deformacija ukupna deformacija ploe prije postavljanja referentnih toaka dio deformacije u ravnini koja sadri pravac provuen kroz referentne toke stupova T1 i T2
C1 i C2 deformacije stupova Analogno progibu koji se izraunava u sredini ploe, dobivaju se i progibi u svim ostalima tokama ploe. Ponovnim izborom naredbe Relativni progib ploa, ukoliko su prethodno zadane referentne toke, naredbena linija dobiva novi izgled: Referentne toke za relativni progib ploa Prva toka (prikaz / Brisanje / <krAj>): Izborom podopcije Brisanje sa naredbene linije uklanjaju se sve ranije zadane referentne toke, nakon ega se ponovo prikazuje stvarni progib ploa. Na kraju jo napominjemo i da se za anvelopske sluajeve optereenja ne moe prikazivati relativni progib ploa.
8.6
Utjecaji u gredama
Izborom naredbe Greda, mogu se dobiti dijagrami presjenih sila u gredama. Svakako da e izbor ove naredbe biti onemoguen za modele koji u sebi ne sadre niti jednu gredu.
Nakon aktiviranja naredbe, program odmah u prozoru 2D prikaz prikazuje rezultate prorauna u grednim elementima za tekui sluaj optereenja, a na pokazivau se pojavljuje mali kvadrati za odabir.
Lista za brzi izbor utjecaja

536
U toolbaru, koji je postavljen uz gornji rub zaslona, nalazi se zatvorena lista pomou koje se moe vriti brza promjena vrste utjecaja. Na prvom mjestu ove liste nalazi se opcija Disp. koja osigurava prikaz numeracije poetka i krajeva svih greda na modelu.
Numeracija greda odgovarajuim brojevima vorova sa mree konanih elemenata (dispozicija greda) Sada imate dvije mogunosti. Ili da zahtijevate istovremeni prikaz vie dijagrama za odabranu gredu (pojedinani dijagrami), ili pak da zahtijevate, da se za sve grede prikau dijagrami odabranog utjecaja (dijagrami po svim gredama).
8.6.1
Pojedinani dijagrami
Numeracija poetka i kraja svake od prikazanih greda, vri se zbog identifikacije greda na crteu i njima odgovarajuih pojedinanih dijagrama. Naime, svaki od prikazanih pojedinanih dijagrama, nosi i podatak o poetnom i krajnjem voru grede za koju je iscrtan. Ova numeracija je jako zgodna kod formiranja grafike projektne dokumentacije, kako bi se tono znalo na koje grede se odnose iscrtani dijagrami. Prilaganjem u projekt i dispozicije greda sa obiljeenim vorovima na njihovim krajevima, tono e biti odreen i njihov poloaj na modelu. O kreiranju projektne dokumentacije bit e vie rijei u poglavlju 8.21. Nakon aktiviranja naredbe Greda, program na naredbenoj liniji ispisuje poruku kojom se oekuje izbor jedne ili vie greda, za koje se eli prikaz pojedinanih dijagrama. <0 odab.> Izbor greda Odabir (prikaz/sakrivanje Utjecaja/Presjek/<krAj>): Selektiranje vie greda je mogue samo u sluaju kada su one meusobno povezane. Znai, nakon selektiranja prve grede, slijedea greda koju moete selektirati mora biti povezana sa njom. Pored pojedinanog izbora jedne po jedne grede, nakon izbora prve grede, na naredbenoj liniji e se pojaviti i podopcija Kolinearne. Njenim izborom, automatski e biti odabrane sve grede koje su kolinearne sa prvom selektiranom. Kada ste selektirali sve grede za koje elite prikaz dijagrama, potrebno je desnim klikom mia oznaiti kraj procedure selektiranja, nakon ega e se, pod uvjetom da su grede pravilno selektirane, na zaslonu pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
537
U vrhu dijalog box-a, ispisuje se oznaka greda koje su selektirane za pojedinaan prikaz dijagrama Izborom Naredbenog polja Set, otvoriti e se dijalog box za izbor utjecaja za koje se eli iscrtavanje dijagrama.
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja za koje je potrebno istovremeno prikazati pojedinane dijagrame U lijevom dijelu dijalog box-a se postavljanjem odgovarajuih check box-ova na ukljueno stanje vri izbor koji e sve dijagrami biti istovremeno prikazani u dijalog box-u. Iscrtavanje dijagrama se moe zahtijevati za slijedee utjecaje: Presjene sile: N1 T2 T3 normalna sila u pravcu lokalne osi 1 grede transverzalna sila u pravcu lokalne osi 2 grede transverzalna sila u pravcu lokalne osi 3 grede
538 M1 M2 M3 torzioni momenti oko lokalne osi 1 grede momenti savijanja oko lokalne osi 2 grede momenti savijanja oko lokalne osi 3 grede
Deformacije: u1 u2 u3 r1 r2 r3 Xp Yp Zp Xr Yr Zr pomicanje u pravcu lokalne osi 1 grede pomicanje u pravcu lokalne osi 2 grede pomicanje u pravcu lokalne osi 3 grede rotacija oko lokalne osi 1 grede rotacija oko lokalne osi 2 grede rotacija oko lokalne osi 3 grede pomicanje u pravcu globale X osi pomicanje u pravcu globale Y osi pomicanje u pravcu globale Z osi rotacija oko globalne X osi rotacija oko globalne Y osi rotacija oko globalne Z osi
Naponi: ,max - maksimalni normalni napon u presjeku. Napon se izraunava u svim tokama poprenog presjeka i kao rezultat se usvaja najvea dobivena vrijednost ,min - minimalni normalni napon u presjeku. Napon se izraunava u svim tokama poprenog presjeka i kao rezultat se usvaja najmanja dobivena vrijednost ,0 napon od normalne sile u presjeku. Kako pojedini seizmiki propisi ograniavaju maksimalno centrino naprezanje seizmikih stupova od vertikalnog tereta, to ovaj podatak moe biti od koristi. ,2 napon smicanja u pravcu lokalne osi 2 ,3 napon smicanja u pravcu lokalne osi 3 ,23 srednja kvadratna vrijednost smiuih napona Pri proraunu napona primijenjene su slijedee formule: ,max/min = N1/A1 M2/W2 M3/W3 ,0 = N1/A1 ,2 = T2/A2 ,3 = T3/A3 ,23 = (,22 + ,32)1/2 Prema usvojenoj konvenciji, presjene sile su pozitivne ako njihovi vektori djeluju u pravcu pozitivnih smjerova lokalnih koordinatnih os svake od greda, a deformacije su pozitivne ako njihovi vektori pomaka i rotacija djeluju u pravcu pozitivnih smjerova lokalnih, odnosno globalnih koordinatnih osi. Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja umjesto tekueg sluaja optereenja zahtjevan prikaz anvelopa ekstremnih utjecaja, tada e u ovom dijalog box-u biti mogue odabrati i utjecaj za koji treba konstruirati anvelope. Znai, za odabrani utjecaj u dijelu Anvelope, bit e konstruirane anvelope ekstremnih vrijednosti, a za ostale dijagrami odgovarajuih vrijednosti. Isto vai i za sluaj optereenja u okviru koga je definirano pokretno optereenja.
539 Kako se za istovremeni prikaz moe odabrati proizvoljan broj dijagrama, to se pomou check box-a Automatski odreen, odreuje njihov meusobni poloaj. Ako je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, tada e program sam rasporediti poloaj dijagrama, tako da prostor u prozoru za prikaz pojedinanih dijagrama bude to optimalnije popunjen. Meutim, u sluaju da elite da ispiete ove dijagrame, takav programski odreen poloaj dijagrama Vam ne mora uvijek odgovarati. U tim sluajevima, postavite prekida Automatski odreen na iskljueno stanje, nakon ega e edit box Broj kolona biti dostupan za unos podatka. Kao ulazni podatak zadajete, u koliko redova e odabrani dijagrami biti prikazani u dijalog box-u. Znai, ako ste odabrali za prikaz recimo 5 dijagrama, i elite da oni budu smjeteni u jednoj koloni, tada je potrebno za broj redova da zadane broj 5. Nakon aktiviranja naredbenog polja OK, na zaslonu e se istovremeno pojaviti svi odabrani dijagrami.
Svi dijagrami imaju obiljeene i iskotirane ekstremne vrijednosti, kao i oznaku vrste utjecaja na koje se odnose. Postavljanjem check box-a Okomito, na ukljueno stanje, umjesto poloene orijentacije dijagrama, moe se zahtijevati njihov okomit poloaj.
540
Okomita orijentacija pojedinanih dijagrama Ovakav nain prikaza je primjeren kada se za prikaz pojedinanih dijagrama selektiraju stupovi. Pomou check box-a Obrnuto moete promijeniti smjer crtanja dijagrama, odnosno redoslijed poetka i kraja selektiranih greda.
Promijenjeni redoslijed poetka i kraja selektiranih greda Moe se dogoditi da prikazani dijagrami nisu dovoljno jasni da bi bili ispisani. Na primjer kada se preklapaju ispisane numerike vrijednosti susjednih dijagrama ili se prikazuju utjecaji u
541 dugakim gredama, pa sve djeluje jako zbijeno. Da bi se izbjegle ovakve situacije omogueno je podeavanje razmaka izmeu dijagrama, kao i veliine samih dijagrama.
Da bi bilo koja vrsta podeavanja uope bila mogua, neophodno je da se klikom mia preko povrine predviene za prikaz dijagrama postavi fokus. Nakon toga se na statusnoj liniji, koja je postavljena uz donju ivicu dijalog box-a, ispisuje kratak opis moguih podeavanja.
Nakon postavljanja fokusa na statusnoj liniji se prikazuje opis moguih podeavanja Podeavanje razmaka izmeu dijagrama vri se sa tastature pomou strelica:
542 - Pomou strelice koja je usmjerena na gore poveava se vertikalno rastojanje izmeu dijagrama - Pomou strelice koja je usmjerena na dolje smanjuje se vertikalno rastojanje izmeu dijagrama - Pomou strelice koja je usmjerena na desno poveava se horizontalno rastojanje izmeu dijagrama - Pomou strelice koja je usmjerena na lijevo smanjuje se horizontalno rastojanje izmeu dijagrama
Prije podeavanja dolazi do preklapanja numerikih vrijednosti
Poveano je vertikalno rastojanje, da bi se izbjeglo preklapanje numerikih vrijednosti
Podeavanje veliine dijagrama vri se sa tastature, istovremenim pritiskom na taster Ctrl i odgovarajuu strelicu: Ctrl+ - Poveava se vertikalna dimenzija svih dijagrama Ctrl+ - Smanjuje se vertikalna dimenzija svih dijagrama Ctrl+ - Poveava se horizontalna dimenzija svih dijagrama Ctrl+ - Smanjuje se horizontalna dimenzija svih dijagrama
Dijagrami prije podeavanja veliine
Poveana je horizontalna dimenzija dijagrama
543 Pritiskom na taster Home ponitavaju se sve zadane promjene, a razmak i veliina dijagrama se vraaju na default stanje. U sluaju selektiranja greda spregnutog poprenog presjeka, dostupna e biti i zatvorena lista za izbor pojedinanih dijelova spregnutog poprenog presjeka, koja se nalazi u donjem dijelu dijalog box-a.
Zatvorena lista za izbor pojedinanih dijelova spregnutog poprenog presjeka Izborom jednog od ponuenih presjeka iz liste, na zaslonu e se umjesto utjecaja za cijeli presjek, pojaviti dijagrami pripadajuih utjecaja odabranog dijela spregnutog presjeka.
544 Dijagrami utjecaja koji pripadaju elinom profilu I 260, u okviru definiranog spregnutog poprenog presjeka Napominjemo da e dijagram momenata savijanja u pojedinanim presjecima imati zupasti oblik zbog skokovite promjene normalne sile u njima. Skok normalne sila se javlja na mjestima povezanosti pojedinanih dijelova spregnutog presjeka i zavisi od zadanog parametra podjele greda izvan ploa (vidi poglavlje 4.6). Razlog skoku normalnih sila je ekscentrian poloaja pojedinanih dijelova spregnutog presjeka u odnosu na postavljenu sistemsku os grede. Ispis pojedinanih dijagrama za selektirane grede je osigurano pomou naredbenih polja koja se nalaze u donjem desnom kutu dijalog box-a.
Naredbena polja za ispis pojedinanih dijagrama O nainu kreiranja projektne dokumentacije, bit e vie rijei u poglavlju 8.21. Aktiviranjem komadnog polja OK, dijalog box za prikaz pojedinanih dijagrama e biti zatvoren, a na zaslonu e opet biti prikazana dispozicija greda. Program e opet oekivati ili da selektirate neke druge grede za prikaz njihovih pojedinanih dijagrama, ili pak da od programa zahtijevate istovremeni prikaz dijagrama za sve grede na modelu.
8.6.2
Dijagrami po svim gredama
545
Lista za brzi izbor utjecaja U zatvorenoj listi se nalaze samo oni utjecaji koji se najee koriste. Ostali utjecaji se mogu izabrati iz dijalog box-a koji se otvara izborom opcije Ostali u toolbaru, ili pak izborom podopcije prikaz sa naredbene linije.
Izgled dijalog box-a za izbor dijagrama po svim gredama Ovaj dijalog box je gotovo identian dijalogu koji se otvara izborom naredbenog polja Set u okviru dijalog box-a za prikaz pojedinanih dijagrama. Jedina razlika je u tome to sada prekidai u lijevom dijelu dijalog box-a ne rade kao check box-ovi ve kao radio button-i, odnosno ne moe biti odabran istovremeni prikaz dijagrama za vie utjecaja, ve samo za jedan. Takoer u ovom dijalog box-u se pored svih prethodno opisanih utjecaja pojavljuju i prekidai N,sr, M2D i T2D koji imaju slijedee znaenje. N,sr postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, od programa se umjesto prikaza dijagrama normalnih sila N1, zahtjeva da na sredini svake od greda ispie srednju vrijednost normalne sile koja se u njoj javlja. Ovakav nain prikaza je jako zgodan kada se eli prikaz normalnih sila u reetkastim konstrukcijama. postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje od programa se zahtjeva da prikae dijagram momenata savijanja u ravnini tekueg 2D prikaza. Naime, program e
M2D -
546 momente savijanja, koji su proraunati u odnosu na lokalni koordinatni sustav svake od greda (M2 i M3), isprojicirati na ravninu savijanja koja odgovara trenutanoj ravnini prikaza u prozoru 2D pogled. T2D postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje od programa se zahtjeva da prikae dijagram transverzalnih sila u ravnini tekueg 2D prikaza. Naime, program e transverzalne sile, koje su proraunate u odnosu na lokalni koordinatni sustav svake od greda (T2 i T3), isprojicirati na ravninu koja odgovara trenutanoj ravnini prikaza u prozoru 2D pogled.
Izborom eljenog utjecaja i aktiviranjem naredbenog polja OK, na svim gredama e se istovremeno pojaviti dijagrami odabranog utjecaja.
Istovremeni prikaz dijagrama M3 na svim gredama U sluaju da se na modelu nalazi veliki broj greda, dijagrami mogu biti prenatrpani pa samim tim i nepregledni. Izborom podopcije Sakrivanje utjecaja, koja je prisutna na naredbenoj liniji, moete od programa zahtijevati da na pojedinim gredama ne prikazuje dijagrame. Izborom ove podopcije, ulazi se u standardnu proceduru selektiranja (vidi poglavlje 2.8). <0 odab.> Sakrivanje utjecaja Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Na svim selektiranim gredama, program e odmah ukloniti dijagrame i bit e u proceduri selektiranja sve dok se klikom na desni gumb mia na vratite na osnovni oblik naredbene linije u okviru ove naredbe.
547
Pomou opcije sakrivanja utjecaja na zaslonu su ostali samo dijagrami u temeljnim gredama Svakako da se procedurom deselektiranja u sastav crtea mogu vratiti svi prethodno sakriveni dijagrami. Napominjemo da ova opcija radi potpuno nezavisno od opcije sakrivanja elementa konstrukcije (vidi poglavlje 2.10.2). Naime, sakriveni elementi konstrukcije uope nee biti ni vidljivi na crteu, te se samim tim na njima dijagrami nee ni iscrtavati.
8.6.3
Dijagrami u poprenom presjeku
Pored prikaza pojedinanih dijagrama, i mogunosti crtanja dijagrama po svim gredama, programom je omogueno i crtanje rasporeda napona u ravnini odabranog poprenog presjeka. U ovu proceduru se ulazi izborom podopcije Presjek, koja je stalno prisutna na naredbenoj liniji. Njenim izborom, program e sa naredbene linije prvo zahtijevati da selektirate gredu za koju Vas interesira raspored napona. <0 odab.> Greda na kojoj se trai presjek Odabir (<krAj>): Napominjemo da e u proceduri selekcije, dostupne biti samo grede za koje je definiran oblik poprenog presjeka. Za grede koje su definirane kao Proizvoljne, selekcija e biti onemoguena. Nakon izbora eljene grede, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete toku koja pripada prethodno selektiranoj gredi, i koja e odrediti mjesto poprenog presjeka. Toka na gredi: Izbor toke na selektiranoj gredi, dovesti e do otvaranja dijalog box-a, sa prikazom raspodjele napona u danom presjeku.
548
Dijalog box za prikaz raspodjele napona, u odabranom poprenom presjeku grede U srednjem dijelu dijalog box-a, program iscrtava dijagram raspodjele napona u odnosu na zadane linije presjeka. Na crteu poprenog presjeka, lokalne osi grede su naznaene crnom bojom, dok je poloaj presjeka, u odnosu na koji se crta dijagram napona, naznaen crvenom bojom. Po default-u, poloaj presjeka odgovara poloaju lokalnih osi. Translatorno pomicanje poloaja presjeka se vri zadavanjem eljene vrijednosti, u jednom od edit box-ova: Koristi pomaknutu os 3 i Koristi pomaknutu os 2.
Zadat je pomaknuti poloaj presjeka u odnosu na lokalnu os 2.
549 Ova dva edit box-a rade i kao prekidai, te klikom mia preko njih, moete sa zaslona ukinuti prikaz jednog od prikazanih dijagrama.
Zahtjevan je prikaz samo dijagrama u odnosu na lokalnu os 2 Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na unutranjost poprenog presjeka, program u dnu dijalog box-a ispisuje informaciju kako o trenutanoj vrijednosti napona u danoj toki, tako i njeno udaljenje u odnosu na lokalne osi grede.
Informacija o trenutanom udaljenju mia od lokalnih osi, i intenzitetu napona u danoj toki
550 Informacija o udaljenju mia od lokalnih osi, bit e od velike pomoi za odreivanje vrijednosti, koju je potrebno zadati u edit box-ovima za translatorno pomicanje presjeka. Na ovaj nain, bez prethodnog pamenja dimenzija presjeka, moete lako odabrati eljeni poloaj presjeka. Ako se model sastoji od vie faza graenja, program e za sve oblike selektiranog poprenog presjeka u njima, iscrtati raspodjelu dijagrama napona.
Dijagram napona u poprenom presjeku grede, kroz sve definirane faze graenja U tom sluaju, bit e dostupan i check box Sve faze, ijim postavljanjem na iskljueno stanje, moete od programa zahtijevati prikaz raspodjele napona samo za postavljenu tekuu fazu graenja.
551
Prikaz dijagrama napona samo za tekuu fazu graenja U sluaju istovremenog prikaza dijagrama za sve definirane faze graenja, dostupan e biti i edit box Broj kolona, koji regulira nain rasporeivanja poprenih presjeka u dijalog box-u. Ovaj podatak ima potpuno isti smisao kao i kod pojedinanog prikaza dijagrama u gredama (vidi poglavlje 8.6.1). Ispis raspodjele napona u poprenom presjeku, omogueno je pomou naredbenih polja koja se nalaze u donjem desnom kutu dijalog box-a.
552
Naredbena polja za ispis dijagrama u selektiranom poprenom presjeku O nainu kreiranja projektne dokumentacije, bit e vie rijei u poglavlju 8.21.
8.6.4
Prikaz utjecaja u gredama putem izolinija (Legenda)
Ako su po zavretku naredbe Greda, na zaslonu ostali prikazani dijagrami presjenih sila u gredama, za aktiviranje e biti dostupna i naredba Legenda. Njenim aktiviranjem na naredbenoj liniji e se pojaviti slijedea poruka: <0 odab.> Legenda za grede Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Sada se od korisnika oekuje da odabere sve grede, za koje eli prikaz utjecaja putem izolinija. Nakon selektiranja prve greda, na naredbenoj liniji e biti dodana nova podopcija Legenda <1 odab.> Legenda za grede Selektiranje (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/krAj/<Legenda>): Kada ste zavrili proceduru selektiranja, klik na desni gumb mia e oznaiti izbor podrazumijevane podopcije Legenda, nakon ega e se otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
553
Izgled dijalog box-a za podeavanje vrijednosti izolinija u grednim elementima konstrukcije Ovaj dijalog box gotovo u potpunosti odgovara dijalog box-a za ureivanje izolinija u povrinskim elementima konstrukcije. U gornjem desnom kutu dijalog box-a program ispisuje ekstremne vrijednosti danog utjecaja na svim selektiranim gredama (prva i posljednja vrijednost iz liste). Jedina razlika je u tome to je dodan dio Anvelope koji e biti aktivan samo u sluaju da je za tekui sluaj postavljena anvelopa, ili pak kada je u okviru tekueg sluaja optereenja zadano pokretno optereenje. Kako se na crteu putem izolinija ne mogu istovremeno prikazivati anvelope i za maksimalne pozitivne i za maksimalne negativne utjecaje, to se izborom jednog od prekidaa: Max + i Max -, definira za koje vrijednosti e biti iscrtane izolinije. U ovom dijalog box-u, dodano je i naredbeno polje Set ijim aktiviranjem se otvara dijalog box za izbor utjecaja u gredama.
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja za koji je potrebno postaviti izolinije u gredama
554 Nakon izbora eljenog utjecaja, i aktiviranja naredbenog polja OK, u osnovnom dijalog box-a za ureivanje vrijednosti izolinija u gredama, program e postaviti listu moguih vrijednosti odabranog utjecaja, za sve prethodno selektirane grede.
Lista moguih vrijednosti izolinija za novo postavljeni utjecaj N1 Nakon izbora eljenog utjecaja, i podeavanja broja podjela i vrijednosti izolinija, aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na crteu e sve prethodno selektirane grede biti obojane odgovarajuim bojama, pri emu e svaka od postavljenih boja odrediti interval odabranog utjecaja.
Izolinije su postavljene samo na prethodno selektiranim krovnim gredama
555 U gornjem desnom kutu prozora 2D pogled, uvijek se postavlja i tablica koja za svaku od postavljenih boja izolinija ukazuje na opseg vrijednosti. Program e i dalje biti u proceduri selekcije novih greda, pri emu i dalje ostaju selektirane sve prethodno odabrane grede. Znai, u sluaju da elite da selektirati novu grupu greda, prvo morate da de-selektirate ranije selektirane grede. Ovakav nain obrade rezultata u gredama, bit e dostupan sve dok sa naredbene linije ne izaberete podopciju krAj. Njenim izborom, obojane grede e zamijeniti dijagrami koji su bili prikazani na zaslonu neposredno prije aktiviranja naredbe Legenda. Ovakva obrada rezultata u gredama ima viestruku primjenu, i najee se koristi za otkrivanje ekstremnih vrijednosti pojedinih utjecaja na cijelom modelu. Koritenjem mogunosti grupiranja istorodnih elemenata konstrukcije u cjeline (vidi poglavlje 2.10.2), i selektiranjem svih tih grednih elemenata, ova naredba postaje naroito efikasna. Lako se moe dobiti informacija o poloaju momenata savijanja koji prelazi neku postavljenu vrijednost recimo u svim meukatnim gredama na modelu, poloaj ekstremnih normalnih sila pritiska u svim stupovima, poloaj tlanih i vlanih tapova u reetkastim konstrukcijama, itd.
Program je obiljeio sve stupove na modelu u kojima se javlja normalna sila pritiska vea od 50 kN
8.7
Utjecaji u povrinskim leajevima (tlu)

U sluaju temeljenja na elastinoj podlozi, pomou naredbe Povrinski leaj moete dobiti informaciju o naponu u tlu i slijeganju leajeva. Svakako da e ova naredba biti dostupna za aktiviranja samo u sluaju kada je na modelu postavljen povrinski leaj.
556
Lista za brzi izbor utjecaja U zatvorenoj listi se nalaze samo oni utjecaji koji se najee koriste. Ostali utjecaji se mogu izabrati iz dijalog box-a koji se otvara izborom opcije Ostali u toolbaru, ili pak izborom podopcije Prikaz sa naredbene linije.
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja u povrinskim leajevima Ovaj dijalog box je veoma slian ranije opisanom dijalog box-u za izbor utjecaja u ploama i zidovima. Jedina razlika je u vrsti utjecaja za koje se eli prikaz rezultata putem izolinija. Kod povrinskih leajeva, na raspolaganju su slijedei utjecaji: ,tla s,tla R1 R2 napon u tlu (reakcije u pravcu lokalne osi 3 povrinskog leaja) slijeganje tla (pomicanje u pravcu lokalne osi 3 povrinskog leaja) reakcije u pravcu lokalne osi 1 povrinskog leaja reakcije u pravcu lokalne osi 2 povrinskog leaja
Konvencija o lokalnom koordinatnom sustavu povrinskih leajeva je potpuno ista kao i kod ploa i zidova, pa sve prethodno reeno vai i ovdje. Prema usvojenoj konvenciji, napon u tlu ima pozitivnu vrijednost ako predstavlja pritisak (reakcija djeluje u pravcu pozivne lokalne osi 3). Takoer i slijeganje je pozitivno ako djeluje u pravcu pozitivne lokalne osi 3.
557 Znaenje svih ostalih ponuenih parametara u ovom dijalog box-a je potpuno isto kao i kod naredbe za izbor utjecaja u ploama, odnosno zidovima.
Prikaz slijeganja tla putem punih izolinija Svakako da e izolinije biti prikazane samo kada je u prozoru 2D pogled prikazan povrinski leaj. Prema tome, nakon aktiviranja ove naredbe, za tekui prikaz u prozoru 2D pogled potrebno je da postavite sklop koji u sebi sadri povrinski leaj. Nain rada naredbi Presjek i Legenda, za jasniji prikaz utjecaja u povrinskim elementima konstrukcije, potpuno je isti kao i kada su na zaslonu prikazane izolinije utjecaja u ploama, odnosno zidovima.
8.8
Utjecaji u linijskim leajevima

Izborom naredbe Linijski leajevi, analizira se raspodjela utjecaja du linijskih leajeva.
Naredba radi potpuno isto kao i naredba opisana u poglavlju 8.6, pomou koje se analiziraju utjecaji u gredama. Jedina razlika je u vrsti utjecaja za koje se mogu prikazivati rezultati. Izborom podopcije prikaz, sa naredbene linije, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
558
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja u linijskim leajevima Kod linijskih leajeva se iscrtavaju dijagrami slijedeih utjecaja: R1 R2 R3 M1 ,tla s,tla reakcija leaja u pravcu lokalne osi 1 linijskog leaja reakcija leaja u pravcu lokalne osi 2 linijskog leaja reakcija leaja u pravcu lokalne osi 3 linijskog leaja moment upetosti oko lokalne osi 1 linijskog leaja napon u tlu za sluaj temeljenja na elastinoj podlozi slijeganje tla za sluaj temeljenja na elastinoj podlozi (pomicanje u pravcu lokalne osi 2 linijskog leaja)
Za linijske leajeve kojima je u setu numerikih podataka pridruen i podatak o pripadajuoj irini temeljne trake (prekida Tlo je postavljen na ukljueno stanje) tada e prikazana vrijednost napona u tlu predstavljati kolinik reakcije R2 i zadane pripadajue irine trake b=. ,tla = R2/b Prema usvojenoj konvenciji, reakcije su pozitivne ako njihovi vektori djeluju u pravcu pozitivnih smjerova lokalnih osi linijskih leajeva. Napominjemo da se u ovom dijalog box-u ne mogu birati utjecaji za konstruiranje anvelopa, ve u sluaju da je za tekui sluaj postavljena anvelopa, tada e odabrana vrsta utjecaja ujedno predstavljati i anvelopu njegovih utjecaja. Znai, za razliku od greda ne mogu se dobiti odgovarajui dijagrami utjecaja za proizvoljno odabrani utjecaj anvelope. Isto vai i kada je u okviru tekueg sluaja optereenja zadano pokretno optereenje. Nain prikaza utjecaja u linijskim leajevima u potpunosti odgovara prethodno opisanom postupku za grede, te se u linijskim leajevima mogu dobiti i pojedinani i istovremeni dijagrami odabranog utjecaja.
559
Pojedinaan prikaz dijagrama za selektirane linijske leaja
Istovremeni prikaz dijagrama ,tla na svim linijskim leajevima Pored toga, i za linijske leajeve je dostupna opcija prikaza utjecaja putem izolinija (naredba Legenda). Na ovaj nain i u linijskim leajevima se lako moe dobiti informacija o mjestima gdje se javljaju naponi u tlu koji prekorauju zadanu vrijednost, mjesta najveih slijeganja tla, itd.
560
Program je obiljeio sva mjesta na linijskim leajevima na kojima se javlja napon u tlu vei od 30 kN/m2
8.9
Reakcije leajeva
Izborom naredbe Reakcije, na crteu e uz sve tokaste i linijske leajeve biti ispisane njihove reakcije.
Prikaz reakcija leajeva na zaslonu Izborom podopcije Prikaz, koja je prisutna na naredbenoj liniji, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
561
Izgled dijalog box-a za izbor reakcija koje e biti prikazane na zaslonu Pomou prekidaa koji se nalaze u dijalog box-u, vri se izbor reakcija koje e na crteu biti prikazane uz odgovarajue tokaste i linijske leajeve. Ovi prekidai rade kao check box-ovi, odnosno vie njih moe istovremeno biti postavljeno na ukljueno stanje, i oni imaju slijedee znaenje: reakcija tokastog leaja u pravcu njegove lokalne osi 1 reakcija tokastog leaja u pravcu njegove lokalne osi 2 reakcija tokastog leaja u pravcu njegove lokalne osi 3 moment upetosti tokastog leaja za obrtanje oko njegove lokalne osi 1 moment upetosti tokastog leaja za obrtanje oko njegove lokalne osi 2 moment upetosti tokastog leaja za obrtanje oko njegove lokalne osi 3 prosjena raspodijeljena reakcija linijskog leaja u pravcu njegove lokalne osi 1 prosjena raspodijeljena reakcija linijskog leaja u pravcu njegove lokalne osi 2 prosjena raspodijeljena reakcija linijskog leaja u pravcu njegove lokalne osi 3 prosjean raspodijeljeni moment linijskog leaja za rotaciju oko njegove lokalne osi 1 Prema usvojenoj konvenciji, reakcije tokastih i linijskih leajeva su pozitivne ako njihovi vektori djeluju u pravcu pozitivnih smjerova lokalnih koordinatnih osi tokastih odnosno linijskih leajeva. Nakon izbora vrste reakcija i aktiviranja naredbenog polja OK, na zaslonu e se uz sve tokaste i linijske leajeve pojaviti sve odabrane vrste reakcija. Ako je pomou naredbe Sluajevi optereenja umjesto tekueg sluaja optereenja zahtjevan prikaz anvelopa ekstremnih utjecaja, tada e se na crteu prikazivati po dvije reakcije, pri emu e jedna odgovarati maksimalno pozitivnoj a druga maksimalno negativnoj vrijednosti. Isto vai i za sluaj optereenja u okviru koga je zadano pokretno optereenje. R1 R2 R3 M1 M2 M3 r1 r2 r3 m1 -
562
Check box pomou kojeg se bira nain prikazivanja reakcija za anvelopske sluajeve optereenja Kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, na crteu e se za svaku reakciju prikazivati po dvije vrijednosti, pri emu e jedna odgovarati maksimalnoj a druga minimalnoj vrijednosti date reakcije.
Prikaz reakcija tokastog leaja kada je check box Max/min postavljen na ukljueno stanje Kada je check box Max/min postavljen na iskljueno, za promjenu su dostupni i radio buttoni koji se nalaze u dijelu dijalog box-a Anvelopa. Pomou ovih radio button-a vri se izbor reakcije za koju se prikazuje anvelopa. Znai, za izabranu reakciju prikazivat e se ekstremne vrijednosti, a za ostale reakcije vrijednosti koje odgovaraju ovim ekstremima.
563
Prikaz ekstremnih vrijednosti reakcija
Prikaz reakcija za izabrani utjecaj R3
Postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Skraeni prikaz, imate mogunost da reakcije leajeva prikaete bez oznaka. Na taj nain se smanjuje guva na crteu i poveava se njegova preglednost.
Prikaz reakcija sa oznakama
Prikaz reakcija bez oznaka
Pravac simbola reakcija koje se nalaze u ravni trenutanog pogleda jasno ukazuje na to o kojim se reakcijama radi, dok se za reakcije koje nisu u ravnini trenutanog pogleda iza prikazane vrijednosti u zagradama ispisuje oznaka. Ukoliko se check-box Prikaz bez simbola postavi na ukljueno stanje dobit e se maksimalno kompaktan prikaz reakcija tokastih leajeva, bez iscrtavanja grafikih simbola. Sada se vrijednosti reakcija ispisuju sa znakom, tako da znak minus (-) ukazuje da je smjer date reakcije suprotan od smjera odgovarajue lokalne osi tokastog leaja.
564
Prikaz reakcija bez simbola
8.10
Utjecaji u indirektnim elementima
Naredba Utjecaji u indirektnim elementima,slui za istovremeni prikaz utjecaja u elementima konstrukcije, koji ne pripadaju tekuoj ravnini prikaza u prozoru 2D pogled, ve je prodiru. Znai, pod indirektnim elementima se podrazumijevaju grede, ploe i zidovi koji prodiru trenutanu ravninu prikaza u prozoru 2D pogled. Ovakav nain prikaza rezultata je naroito zgodan kada se za tekui prikaz u prozoru 2D pogled postavi nivo. Tada se na jednom crteu istovremeno moe sagledati raspored normalnih sila u svim stupovima i zidovima od vertikalnog tereta, ili pak raspored momenata u stupovima i zidovima ako se radi o seizmikom sluaju optereenja. U svakom sluaju, naredba ima viestruku primjenu. Njenim izborom, naredbena linija dobiva slijedei oblik. Utjecaji u indirektnim elementima (Prikaz/<krAj>): Kako proraun ovih utjecaja za cijeli model moe potrajati, to se oni prikazuju tek nakon izbora podopcije Prikaz, sa naredbene linije. Znai, prvo je potrebo za tekui prikaz u prozoru 2D pogled, postaviti dio konstrukcije za koji vas zanimaju utjecaji u indirektnim elementima, pa tek potom aktivirati podopciju Prikaz. Njenim izborom otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
565
Izgled dijalog box-a za izbor utjecaja u indirektnim elementima U dijalog box-u, se nalaze parametri kojima se vri izbor utjecaja za prikaz u indirektnim elementima. Na raspolaganju su slijedei utjecaji: Utjecaji u indirektnim grednim elementima (stupovi i grede) N1 T2 T3 M1 M2 M3 normalna sila u pravcu lokalne osi 1 indirektne grede transverzalna sila u pravcu lokalne osi 2 indirektne grede transverzalna sila u pravcu lokalne osi 3 indirektne grede torzioni momenti oko lokalne osi 1 indirektne grede momenti savijanja oko lokalne osi 2 indirektne grede momenti savijanja oko lokalne osi 3 indirektne grede
Utjecaji u indirektnim ploastim elementima (zidovi i ploe) MTmoment savijanja u ravnini zida, odnosno ploe, na mjestu presjeka sa trenutanom ravninom prikaza u prozoru 2D pogled (vektor momenta je okomit na ravninu zida). transverzalna sila u ravnini zida, odnosno ploe, na mjestu presjeka sa trenutanom ravninom prikaza u prozoru 2D pogled. Pravac djelovanja transverzalne sile je odreen linijom presjeka ploe, odnosno zida, sa trenutanom ravnini prikaza u prozoru 2D pogled. normalna sila u ravnini zida, odnosno ploe, na mjestu presjeka sa trenutanom ravninom prikaza u prozoru 2D pogled. Vektor sile pripada ravnini zida i okomit je na liniju presjeka ploe, odnosno zida, sa trenutanom ravninom prikaza u prozoru 2D pogled.
N-
Utjecaji u indirektnim reduktorima N1 T2 T3 M1 M2 M3 normalna sila u pravcu lokalne osi 1 indirektnog reduktora poprena sila u pravcu lokalne osi 2 indirektnog reduktora poprena sila u pravcu lokalne osi 3 indirektnog reduktora torzioni momenti oko lokalne osi 1 indirektnog reduktora momenti savijanja oko lokalne osi 2 indirektnog reduktora momenti savijanja oko lokalne osi 3 indirektnog reduktora
Kako utjecaji u indirektnim grednim elementima obino imaju skok na mjestu njihovog presjeka sa trenutanom ravninom prikaza u prozoru 2D pogled, to se pomou slijedee grupe prekidaa odreuje mjesto djelovanja odabranih utjecaja za prikaz.
566 Iznad/Ispred - Program e prikazati odabrane utjecaje u indirektnim grednim elementima neposredno iznad, odnosno ispred, trenutane ravnini prikaza u prozoru 2D pogled. Tipian primjer je ako se eli prikaz normalnih sila u stupovima od vertikalnog tereta, neposredno iznad ravnini kojoj pripada postavljeni tekui nivo u prozoru 2D pogled. Znai, bez tereta koji djeluje u ravnini tekueg nivoa. Ispod/Iza Program e prikazati odabrane utjecaje u indirektnim grednim elementima neposredno ispod, odnosno iza, trenutane ravnini prikaza u prozoru 2D pogled. Tipian primjer je ako se eli prikaz normalnih sila u stupovima od vertikalnog tereta, neposredno ispod ravnini kojoj pripada postavljeni tekui nivo u prozoru 2D pogled. Znai ukljuujui i teret koji djeluje u ravnini tekueg nivoa. Program e prikazati razliku odabranih utjecaja u indirektnim grednim elementima neposredno iznad (ispred), i neposredno ispod (iza) trenutane ravnine prikaza u prozoru 2D pogled. Tipian primjer je ako se eli prikaz normalnih sila u stupovima od vertikalnog tereta, koji djeluje ba u ravnini tekueg nivoa.
Razlika -
Aktiviranjem naredbenog polja OK, dijalog box e biti zatvoren, a u prozoru 2D pogled, uz sve trenutano vidljive indirektne elemente bit e ispisane vrijednosti odabranih utjecaja.
Na nivou temeljne ploe zahtjevan je prikaz normalnih sila u svim stupovima i zidovima Utjecaji koje program prikazuje u indirektnim zidovima i ploama, u potpunosti odgovaraju vrijednostima koje bi se dobile pomou naredbe Presjek. Uzeti emo za primjer utjecaje u krajnjem desnom zidu, od djelovanje seizmike u X pravcu, na mjestu njegovog presjeka sa temeljnom ploom.
567
Utjecaji u zidu, na mjestu njegove upetosti sa temeljnom ploom, dobiveni naredbom Utjecaji u indirektnim elementima Iste vrijednosti utjecaja, dobili bi i pomou naredbe Presjek, povlaenjem presjeka u danom zidu, na mjestu njegovog dodira sa temeljnom ploom. Za vrstu utjecaja, potrebno je odbrati Nn, a sa naredbene linije podopciju Spreg sila.
Utjecaji u zidu, na mjestu njegove upetosti sa temeljnom ploom, dobiveni naredbom Presjek. Napominjemo da je povlaenjem istog presjeka, za dobivanje transverzalne sile na mjestu upetosti sa temeljnom ploom, potrebno odabrati utjecaj Nns. Velika prednost naredbe Utjecaji u indirektnim elementima, je u tome to se na jednom crteu, istovremeno mogu dobiti utjecaji u svim elementima konstrukcije koji prodiru danu ravninu pogleda. Pri ispisu utjecaja u indirektnim elementima, program vodi rauna o trenutanom stanju njihove vidljivosti. Naime ako je pomou naredbe Vidljivost ukinuta vidljivost indirektnih grednih elemenata (u okviru dijela Simbol u presjeku, check box Greda je postavljen na
568 iskljueno stanje), tada za gredne indirektne elemente nee biti ispisani utjecaji. Isto vai i za ploe i zidove, a i za naredbu Sakrivanje pomou koje se selektivno ukida vidljivost samo odreenoj grupi elemenata crtea. Napomena: Utjecaji u indirektnim povrinskim elementima za multimodalne seizmike sluajeve optereenja sada se izraunavaju statistikim kombiniranjem utjecaja od svih tonova (CQC shema).
8.11
Reduktor
Reduktor je linijski entitet koji omoguava da se utjecaji iz vie paralelnih konstruktivnih elemenata reduciraju u jednu os, radi daljeg zajednikog prikazivanja i analiziranja. Elementi iji se utjecaji reduciraju mogu biti i povrinski (ploe/zidovi) i linijski (grede/stupovi). Naredbe za kreiranje reduktora i prikazivanje utjecaja u reduktoru nalaze se u modulu za obradu rezultata, u padajuem meniju Utjecaji.
8.11.1 Kreiranje reduktora

Izborom naredbe Reduktor ulazi se u proceduru odabira ploa i greda koje e se pridruiti reduktoru.
<0 odab.> Reduktor - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Napominjemo da se u prozoru 2D pogled, pored ploa i greda koje se u njemu nalaze, mogu odabrati i ploe i grede koje prodiru ravninu trenutanog prikaza, odnosno i indirektni elementi. Pri odabiru treba voditi rauna o tome da entiteti koji se pridruuju reduktoru moraju ispunjavati odreene geometrijske uvjete. Naime, pravolinijske grede moraju biti paralelne sa reduktorom, dok se lune grede moraju nalaziti u ravninama koje su paralelne sa ravninom u kojoj je reduktor, s tim da se njihovi centri nalaze na istoj normali na te ravnine (odnosno njihovi lukovi moraju biti koncentrini). to se ploa tie, one moraju biti ravninske i moraju biti paralelne sa ravninom u kojoj je reduktor. Nakon odabira eljenih entiteta, crtanjem proizvoljne poligonalne linije zadaje se geometrija reduktora. Prva toka (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj>): Ova procedura je identina sa crtanjem bilo koje poligonalne linije, tako da je ovdje neemo objanjavati. Kada se zavri definiranje geometrije reduktora, program za svaki odabrani entitet provjerava da li zadovoljava navedene geometrijske uvjete. Entiteti koji ne zadovoljavaju date uvjete izbacuju se iz selekcije uz odgovarajuu obavijest.
569
Ako se od svih odabranih entiteta moe kreirati reduktor, na naredbenoj liniji e se nakon selekcije pojaviti i podopcije Teite i Centar krutosti. Prva toka (Kontura / Prav. / kRu. / Ofset / <krAj> / Teite / Centar krutosti): Ove opcije imaju smisla samo ako se u prozoru 2D pogled bar neki od izabranih entiteta vide u presjeku. U tom sluaju program e odrediti teite, odnosno centar krutosti svih njihovih presjeka sa tekuom ravninom, i na osnovu geometrija odabranih objekata odrediti geometriju reduktora, tako da sadri i navedenu toku. U sluaju da se kroz danu toku moe postaviti vie reduktora, program e izabrati onaj koji je normalan na tekuu ravninu u prozoru 2D pogled. Ako se u prozoru 2D pogled ni jedan od odabranih entiteta ne vidi u presjeku, nakon aktiviranja neke od ovih podopcija program e izdati odgovarajuu obavijest.
Bez obzira na koji nain ste odredili geometriju reduktora, kada se naredba zavri on e se prikazati na crteu.
Prikaz reduktora na crteu Napominjemo da se pomou naredbe Promjena setova reduktoru mogu pridruiti novi entiteti, kao i da se ve dodijeljeni entiteti mogu deselektirati.
570
8.11.2 Utjecaji u reduktoru

Aktiviranjem naredbe Utjecaji u reduktoru program sve utjecaje iz entiteta koji su pridrueni reduktoru reducira na zadanu os. Ako se naredba pokree prvi put prikazat e se dijagram default utjecaja (M3), a ako je ve pokretana prikazat e dijagram posljednjeg izabranog utjecaja.
U reduktoru je prikazan dijagram utjecaja M3 Istovremeno se na naredbenoj liniji javlja slijedea poruka: Utjecaji (Prikaz / <Kraj>) Aktiviranjem podopcije Prikaz otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box za izbor utjecaja u reduktoru Izbor utjecaja koji e se prikazivati u reduktoru vri se postavljanjem odgovarajueg prekidaa na ukljueno stanje. Na raspolaganju su: N1 T2 T3 M1 M2 M3 normalna sila u pravcu lokalne osi 1 reduktora poprena sila u pravcu lokalne osi 2 reduktora poprena sila u pravcu lokalne osi 3 reduktora torzioni momenti oko lokalne osi 1 reduktora momenti savijanja oko lokalne osi 2 reduktora momenti savijanja oko lokalne osi 3 reduktora
571 Aktiviranjem naredbenog polja OK program zatvara dijalog box i prikazuje dijagram izabranog utjecaja u reduktoru.
Za prikazivanje je izabran utjecaj T2 Utjecaji u reduktorima koji prodiru ravninu prikazanu u prozoru 2D pogled mogu se prikazati pomou naredbe Utjecaji u indirektnim elementima (vidi poglavlje 8.10). Napominjemo i da se za anvelopske sluajeve optereenja ne mogu prikazivati utjecaji u reduktoru.
8.12
Utjecajna linija
Izborom naredbe Utjecajna linija, program na naredbenoj liniji ispisuje poruku kojom zahtijeva izbor jedne ili vie greda po kojima se kree pokretno optereenje.
<0 odab.> Grede sa pokretnim optereenjem - Odabir (Deselektiranje / Shema opt / <krAj>): Pored pojedinanog izbora jedne po jedne grede, nakon izbora prve grede, na naredbenoj liniji e se pojaviti i podopcija Kolinearne. Njenim izborom, automatski e biti odabrane sve grede koje su kolinearne sa prvom odabranom. <1 odab.> Grede sa pokretnim optereenjem - Odabir (Deselektiranje / Kolinearne / Shema opt / Kritini poloaj / <krAj>): Nakon odabira svih greda sa pokretnim optereenjem, na zaslonu e biti prikazana utjecajna linija za odgovarajuu vrstu utjecaja.
572
Utjecajna linija za moment savijanja M3 Program prua mogunost definiranja sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju, koja se sastoji od vozila (proizvoljno definiranog pokretnog optereenja) i pjeake navale (raspodijeljenog optereenja), koja opcijsko moe biti ispred i iza vozila, proizvoljne duine i proizvoljnog rasporeda. Izborom podopcije Shema opt sa naredbene linije otvara se slijedei dijalog box:
Dijalog box za definiranje sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju Shema pokretnog optereenja za utjecajnu liniju definira se zadavanjem koncentriranih i linijskih sila i kontinuiranog optereenja. Koncentrirane sile Podaci o koncentriranim silama zadaju se u okviru prikazane liste u gornjem lijevom dijelu dijalog box-a, pri emu podaci u svakom od redova odgovaraju jednoj koncentriranoj sili.
573
Dio dijalog box-a predvien za zadavanje koncentriranih sila Dodaj , dok se pomou Novi red se ubacuje u listu pomou naredbenog polja Brii odabrani red uklanja iz liste. Poloaj i intenzitet koncentrirane naredbenog polja sile se zadaju direktno u listi, unoenjem numerikih vrijednosti u odgovarajuim kolonama: X [m] - koordinata toke u kojoj djeluje koncentracijska sila
Pz [kN] - intenzitet sile Radi breg i lakeg unosa podataka, konvencija za znak sile je obrnuta od uobiajene, znak + oznaava djelovanje sile na dolje. Program zadane sile usmjerava u pravcu globalne Z osi cijelog modela. Linijske sile Podaci o linijskom optereenju se zadaju u listi, koja se nalazi u gornjem desnom dijelu dijalog box-a.
Dio dijalog box-a predvien za zadavanje linijskih sila
574 Prikazane kolone imaju slijedee znaenje: X1 [m] X2 [m] P1[kN/m] P2 [kN/m] koordinata poetne toke linije po kojoj djeluje linijsko optereenje koordinata krajnje toke linije po kojoj djeluje linijsko optereenje intenzitet linijskog optereenja na poetku intenzitet linijskog optereenja na kraju
Kao i kod koncentriranih sila, konvencija za znak sile je obrnuta od uobiajene, tj. znak + oznaava djelovanje sile na dolje. Program zadane sile usmjerava u pravcu globalne Z osi cijelog modela. U najeim sluajevima u praksi, potrebno je zadati jednako podijeljeno optereenje. Iz tog razloga zadanu vrijednost u edit box-u P1 program automatski postavlja i u edit box-u P2. Naravno, kada je to potrebno u ovom edit box-u moete zadati vrijednost koja se razlikuje od one u edit box-u P1. Dodaj i Brii je ista kao i pri unosu koncentrirane sile, tj. Uloga naredbenih polja da se pomou njih dodaje novi red podataka, odnosno brie trenutano odabrani. Kontinuirano optereenje - ispred i iza U dijelu dijalog box-a Kontinuirano optereenje - ispred i iza omogueno je definiranje pjeake navale, koja se moe nalaziti ispred i/ili iza vozila. U edit box-u Intenzitet zadaje se intenzitet pjeake navale, a njen poloaj je definiran slobodnim prostorom do vozila (proizvoljno definiranog pokretnog optereenja) ija se duina unosi u edit box-u Slobodan prostor. Konvencija za znak sile je takoer obrnuta od uobiajene, tako da znak + oznaava djelovanje sile na dolje.
Dio dijalog box-a predvien za zadavanje kontinuiranog optereenja Sva zadana optereenja u tabelama i edit box-ovima grafiki se prikazuju u donjem desnom dijelu dijalog box-a. Zbog lake kontrole unesenih podataka u tabelama, optereenja iji su podaci sadrani u tekuim redovima danih tabela, na crteu se prikazuju posebnom bojom.
575
Dio dijalog box-a predvien za grafiku kontrolu zadane sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju Biblioteka shema pokretnog optereenja za utjecajnu liniju U praksi se esto primjenjuju iste sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju. Da bi se izbjeglo nepotrebno ponavljanje definiranja istih ili slinih shema, omogueno je da se kreirane sheme snime u bazu i po potrebi naknadno uitaju.
Dio dijalog box-a rezerviran za rad sa bibliotekom shema pokretnog optereenja Nakon definiranja sheme pokretnog optereenja za utjecajnu liniju, ukoliko elite da istu trajno Snimi . zapamtite aktivirajte naredbeno polje
576
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem naredbenog polja OK, svi uneseni podaci e biti snimljeni u biblioteku shema pokretnih optereenja. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadani naziv i njegovim izborom e svi podaci koji su mu pridrueni biti Brii je predvieno za brisanje preuzeti i prikazani u dijalog box-u. Naredbeno polje odabrane sheme koja je ranije smjetena u bazu. Za snimljene sheme optereenja se moe kreirati i izvjetaj.
Naredbena polja za kreiranje izvjetaja - Naredbeno polje pomou koga se izvjetaj generira i smjeta u projektnu dokumentaciju - Naredbeno polje pomou koga se izvjetaj generira i alje na ispis - Naredbeno polje pomou koga se izvjetaj generira i snima u tekstualnu datoteku Izvjetaj se sastoji od naziva sheme pokretnog optereenja, crtea (kao u dijalogu) i tablica sa numerikim podacima kojima su definirana zadana optereenja.
577
Izgled kreiranog izvjetaja Ukoliko shema optereenja nije snimljena, pri izlasku iz dijalog box-a aktiviranjem naredbenog polja OK, pojavit e se upozorenje Izabrana shema optereenja nije snimljena. Nastavljate dalje? i tu shemu ete moi koristiti samo dok ne izaete iz programa.
Napominjemo i da se za shemu koja nije snimljena ne moe kreirati izvjetaj. Pomou naredbenog polja Reset imate mogunost da odjedanput uklonite sve prethodno definirane podatke o tekuoj shemi optereenja. Kritini poloaj Nain prorauna kritinog poloaja optereenja se definira pomou zatvorenih listi, koje se nalaze lijevo od grafikog prikaza sheme pokretnog optereenja.
578
Zatvorene liste za definiranje prorauna kritinog poloaja optereenja Iz prve zatvorene liste se moe izabrati jedna od tri ponuene opcije: Analiza oba poretka Analiza samo I poretka analizira se kretanje optereenja u oba smjera analizira se kretanje optereenja samo u jednom smjeru (sa lijeve na desnu stranu). Na crteu se pored rezultata koji su dobiveni analizom prvog poretka postavlja simbol koji ukazuje na smjer kretanja optereenja: -->. analizira se kretanje optereenja samo u jednom smjeru (sa desne na lijevu stranu). Na crteu se pored rezultata koji su dobiveni analizom drugog poretka postavlja simbol koji ukazuje na smjer kretanja optereenja:<--.
Analiza samo II poretka
Napominjemo da izbor poretka ima smisla samo ako zadano optereenje nije simetrino, obzirom da su kod simetrinih optereenja rezultati za oba smjera kretanja identini. Pomou druge zatvorene liste se izborom jedne od ponuenih opcija (Maksimum i minimum, Samo maksimum i Samo minimum) definira za koje se ekstremne vrijednosti trai kritini poloaj. Izborom podopcije Kritini poloaj sa naredbene linije, na crteu e se prikazati ekstremne vrijednosti kao i njihov poloaj za tekuu shemu pokretnog optereenja.
579
Utjecajna linija sa prikazanim kritinim poloajem
8.13
Skaliranje utjecaja
Pomou ove naredbe se utie na raunski dobivene rezultate prorauna i na nain njihovog ispisa na crteu. Izborom naredbe Skaliranje utjecaja, koja se nalazi u okviru padajueg menija Vrijednosti, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za skaliranje utjecaja U edit box-ovima u lijevom dijelu dijalog box-a, zadaju se vrijednosti multiplikatora, sa kojima e biti linearno pomnoeni rezultati prorauna. Bez obzira, za koji se od konstruktivnih elemenata analiziraju rezultati, zadanim multiplikatorima e biti pomnoeni svi odgovarajui rezultati, pri emu se oni razdvajaju jedino po svom karakteru: Presjene sile - zadanim multiplikatorom e linearno biti pomnoene sve presjene sile u ploama, gredama, kao i reakcije leajeva. Naponi Deformacije zadanim multiplikatorom e linearno biti pomnoeni svi naponi u ploi kao i napon u tlu u sluaju temeljenja na elastinoj podlozi. zadanim multiplikatorom e linearno biti pomnoene sve deformacije ploa i greda, kao i slijeganje tla u sluaju temeljenja na elastinoj podlozi.
Svakako da je jedna od najveih primjena ovih faktora skaliranja u tome da se rezultati iz jednog mjernog sistema prevedu u drugi. Ako je pri iscrtavanju modela za duine kao jedinca mjere koriten metar, zadavanje vrijednosti 1000 u edit box-u Deformacije, dovesti e do prikaza proraunatih pomaka u milimetrima.
580 Pored zadavanja faktora skaliranja, u ovom dijalog box-u se moe uticati na preglednost ispisa numerikih rezultata prorauna na crteu, i izgled dijagrama presjenih sila. Broj decimala - u ovom edit box-u se definira sa kojom preciznou, odnosno sa koliko decimala, treba prikazivati rezultate prorauna. Ako se zada vrijednost 0, tada e svi rezultati, bez obzira to oni predstavljaju, i na koji konstruktivni element se odnose, biti prikazani kao cjelobrojne vrijednosti. Donja granica - kako se veina rezultata prorauna prikazuje putem dijagrama na kojima se ispisuju i ordinate ekstremnih vrijednosti, to crte u nekim sluajevima moe postati nepregledan. U takvim sluajevima imate mogunost da u ovom edit box-u zadane proizvoljnu vrijednost i da od programa zahtijevate da ne kotira vrijednosti koje su po apsolutnoj vrijednosti manje od zadane. Vrijednost zadata u ovom edit box-u se odnosi i na prikaz reakcija tokastih leajeva, odnosno na crteu e biti ispisane samo reakcije iji je intenzitet po apsolutnoj vrijednosti vei od zadane donje granice (zadavanje vrijednosti 0, znai prikaz svih vrijednosti). Tehnika nula - zadavanjem eljene vrijednosti imate mogunost da program svim vrijednostima koje su manje od zadane dodjeli vrijednost nula. Na ovaj nain program ne samo da nee kotirati vrijednosti manje od zadane, ve ih nee ni prikazivati. Aktiviranje naredbenog polja OK e oznaiti kraj ove naredbe, a sve postavljene parametre, program e potivati u svom daljnjem radu.
8.14
Skaliranje mjerila dijagrama
Izgled dijagrama u linijskim konstrukcijama, moe se podeavati i skaliranjem vrijednosti ordinata na dijagramu. Pritiskom na funkcijski gumb F5, ordinate se proporcionalno poveavaju, a istovremenim pritiskom na gumbe Alt i F5 se smanjuju. Pored promjene mjerila u kojoj se iscrtavaju dijagrami, pomou funkcijskog gumba F6 je mogue podeavati gustou rafure dijagrama. Naime, pritiskom na funkcijski gumb F6 gustoa rafure se poveava, a istovremenim pritiskom na gumbe Alt i F6 se smanjuje. Funkcijski gumb F7 je predvien za ponitavanje svih prethodno zadatih skaliranja dijagrama i povratak na poetnu, programski zadano mjerilo. Dijagrami utjecaja u linijskim entitetima mogu se prikazivati i bez rafure, odnosno bez unutranjih ordinata. Istovremenim pritiskom na tipku Ctrl i funkcijsku tipku F6 prikazivanje ordinata se iskljuuje, dok se ponovnim pritiskom na iste tipke ukljuuje.
581
Prikaz dijagrama sa ordinatama
Prikaz dijagrama bez ordinata Sve prethodno reeno ne odnosi se samo na dijagrame u linijskim elementima konstrukcije ve i na dijagrame presjeka u povrinskim elementima konstrukcije, simbole strelica kojima se prikazuju reakcije tokastih leajeva, prikaz deformiranog modela i prikaz tekue forme osciliranja konstrukcije. I ovdje je za skaliranje mjerila predvien funkcijski gumb F5, a za ponitavanje skaliranja funkcijski gumb F7.
8.15
Koliine
Pomou naredbe Koliine moete automatski generirati tekstualni izvjetaj sa potrebnim koliinama materijala za odabrane grede i ploe modela. Naredba se nalazi u padajuem meniju Vrijednosti, a njenim aktiviranjem se ulazi u standardnu proceduru odabira:
<0 odab.> Koliine - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>):
582 Klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure odabira i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve prethodno izabrane grede i ploe.
Izgled dijalog box-a za prikaz tekstualnog izvjetaja Ploe - koliine
Tabela sa koliinama za ploe Koliine za ploe se sastoji od tabele u kojoj su za svaki set ploa prikazani slijedei podaci: Set redni broj seta d [m]/Materijal - u prvom redu se ispisuje debljina ploa, dok se u drugom redu ispisuje materijal od koga su ploe danog seta kreirane [kN/m3] specifina teina materijala P [m2] povrina svih ploa danog seta V [m3] volumen svih ploa danog seta m [T] masa svih ploa danog seta U posljednjem redu tabele Ukupno prikazuje se povrina, volumen i masa svih odabranih ploa.
583 Grede - koliine
Tabele sa koliinama za grede Za izvjetaj koliina greda predviene su dvije vrste tabela. Tabela Grede koliine po setovima se uvijek prikazuje i u njoj su odabrane grede grupirane po setovima. Tabela Grede koliine po poprenim presjecima se prikazuje u situacijama u kojima se meu odabranim gredama nalaze grede koje imaju isti popreni presjek i iste numerike podatke, a pripadaju razliitim setovima. U ovoj tabeli se grede grupiraju po poprenim presjecima i ona ne sadri kolonu Set. Ostale kolone su iste za obje tabele: Set redni broj seta Presjek/Materijal u prvom redu se ispisuje opis presjeka grede, dok se u drugom redu ispisuje materijal od koga su date grede kreirane [kN/m3] specifina teina materijala L [m] duina svih greda danog seta/presjeka V [m3] volumen svih greda danog seta/presjeka m [T] masa svih greda danog seta/presjeka U posljednjem redu obje tabele Ukupno ispisuju se duina, zapremina i masa svih odabranih greda. Prikazani numeriki podaci u ovom redu moraju biti isti za obje tabele.
584 Rekapitulacija koliina materijala
Tabela rekapitulacije koliina materijala U ovoj tabeli prikazuje se rekapitulacija koliina svih materijala koji su koriteni za kreiranje odabranih ploa i greda. Za svaki materijal su prikazani slijedei podaci: Materijal - u ovoj koloni se prikazuje naziv materijala [kN/m3] - specifina teina materijala V [m3] volumen svih greda i ploa koje su kreirane od danog materijala m [T] masa svih greda i ploa koje su kreirane od danog materijala Pomou naredbenih polja, koja se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a, kreirani izvjetaj koliina se moe izvesti u projektnu dokumentaciju ( datoteku ( ). ), ispis ( ) ili tekstualnu
Naredbena polja za izvoz izvjetaja
585
8.16
Tekstualni prikaz rezultata statikog prorauna
Pored mogunosti prilaganja u projekt crtea sa grafikim prikazom rezultata prorauna, programom je omogueno i kreiranje tekstualnih izvjetaja, u kojima se u formi tabela mogu dobiti numeriki rezultati provedenog statikog prorauna. Za ovu namjenu su predviene dvije naredbe. Jedna slui za kreiranje tekstualnih izvjetaja samo za grupu odabranih entiteta, a druga za kreiranje tekstualnih izvjetaja cijelog modela. Izborom naredbe Tekstualni izvjetaj, koja se u modulu za obradu rezultata prorauna nalazi u okviru padajueg menija Vrijednosti, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete entitete u kojima vas zanimaju numeriki rezultati prorauna. <0 odab.> Odabir entiteta Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/Extras/Deselektiranje/<krAj>): Kako se numeriki rezultati mogu u jednom trenutku gledati samo za jedan tip entiteta (ploe, grede, itd.), to e izbor prvog entiteta odrediti i koje je sve entitete mogue nadalje odabrati. Znai, ako elite da gledate numerike rezultate u ploama, tada je potrebno da u prvom koraku odaberete samo jednu od eljenih ploa, a potom i ostale. Ako u prvom koraku odaberete vie raznorodnih entiteta, onda e se program sam odluiti za jedna od njih, o stale izbaciti iz selekcije. Nakon zavrene selekcije, program e u zavisnosti od tipa odabranog entiteta otvoriti odgovarajui dijalog box.
Izgled dijalog box-a za prikaz numerikih rezultata prorauna u ploama i zidovima Nain rada sa ovom naredbom je potpuno isti za sve tipove konstruktivnih elemenata a jedina razlika je u vrsti utjecaja koji se za pojedine elemente konstrukcije mogu dobiti. Zbog toga emo u daljem tekstu prikazati nain kreiranja tekstualnih izvjetaja za utjecaje u ploi, pa e sve nadalje reeno vaiti i za ostale elemente konstrukcije.
586 Ploe
Izgled dijalog box-a za kreiranje tekstualnih izvjetaja u ploama i zidovima Izbor optereenja za koje e se kreirati tekstualni izvjetaj vri se u donjem lijevom dijelu dijalog box-a (Optereenja). Prikazane opcije imaju slijedee znaenje: Tekui sluaj optereenja Izvjetaj se generira za sluaj optereenja koji je izabran iz zatvorene liste, koja postaje dostupna tek kada se izabere ovaj prekida. U listi se nalaze svi osnovni sluajevi optereenja, sve kombinacije i sve anvelope koje su ranije kreirane za dati model. Bilo koji od ovih sluajeva optereenja moe se izabrati za kreiranje izvjetaja. Izvjetaj se generira za sve osnovne sluajeve optereenja
Sva osnovna optereenja -
Sve kombinacije optereenja - Izvjetaj se generira za sve kombinacije optereenja Sva optereenja Izvjetaj se generira za sva optereenja
587
Dio dijalog box-a u kojem se vri izbor optereenja U gornjem dijelu dijalog box-a, nalaze se tri tabele koje e biti aktivne ili neaktivne, u ovisnosti od stanja prekidaa koji se nalaze na njihovom vrhu.
Prekidai koji odreuju koja e vrsta utjecaja biti prikazana u tekstualnom izvjetaju, a koja ne U ovisnosti od stanja prekidaa Rezne sile, Deformacija LKS i Deformacija GLO donji dio odgovarajuih tabela e biti dostupan ili ne. Nain rada sa tabelama je potpuno isti. Objasniti emo nain rada sa tabelom za rezne sile, a to e se odnositi i na ostale dvije tabele. Postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa koji se nalaze sa lijeve strane naziva utjecaja, odreujete da li e se ti rezultati nai u sastavu tekstualnog izvjetaja ili ne.
588
Prekidai koji odreuju broj kolona u izvjetaju Prekidai koji se nalaze sa desne strane naziva danog utjecaja, bie dostupni za promjenu samo ako je prekida Ekstremi postavljen na ukljueno stanje.
Prekida koji odreuje vrstu tekstualnog izvjetaja Pomou prekidaa Ekstremi, praktino se odreuje vrsta tekstualnog izvjetaja, odnosno da li elite da se prikae samo odreeni broj maksimalnih vrijednosti odabranog utjecaja ili pak rezultati u svim odabranim elementima konstrukcije. Znai, ako je prekida Ekstremi postavljen na iskljueno stanje, tada e kreirana tabela sadrati onoliko redova koliko ima i vorova na mrei konanih elementa u odabranim ploama, a broj kolona e odrediti broj odabranih utjecaja za prikaz. Ako je pak prekida Ekstremi postavljen na ukljueno stanje, tada je potrebno da odaberete za koje utjecaje traite ekstreme.
589
Dio dijalog box-a za izbor vrste i broja ekstrema U svakom od prikazanih osam redova, definiraju se parametri za danu vrstu presjeenih sila. U okviru svakog od ovih redova, u edit box-u n, se zadaje broj ekstremnih vrijednosti koje je potrebno prikazati, a postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa u kolonama +, - i , odreujete kriterij sortiranja rezultata. Naime, odreujete da li rezultati treba da predstavljaju maksimalne pozitivne vrijednosti, maksimalne negativne ili pak maksimalne vrijednosti po apsolutnom znaku. Svakako da e ovi prekidai biti aktivni samo u redovima koji se odnose na odabrane utjecaje za prikaz. Prema tome, za svaki od odabranih utjecaja moete traiti eljeni broj ekstrema po jednom, ili pak vie odabranih kriterija sortiranja. U okviru jednog reda, mogu i sva tri prekidaa biti postavljena na iskljueno stanje, to e oznaiti da se za taj utjecaj nee traiti ekstremi ve e se oni prikazivati samo kao odgovarajue vrijednosti pri pronalaenju drugih ekstremnih vrijednosti. Znai, broj postavljenih prekidaa sa lijeve strane naziva utjecaja e odrediti broj kolona, a broj prekidaa postavljenih sa desne strane naziva utjecaja e odrediti broj tabela. Svaka od ovih tabela e sadrati onoliko redova koliko je i zahtijevano ekstremnih vrijednosti danog utjecaja (podatak u koloni n). Kada tekui model sadri faze graenja, za promjenu postaje dostupna i zatvorena lista, koja se nalazi u donjem desnom dijelu dijalog box-a (Faza graenja). Izborom iz ove liste odreuje se faza graenja za koju se generira izvjetaj. U listi se nalazi i opcija Sve faze. Njenim izborom izvjetaj se generira za sve faze graenja. Pomou check box-a Razdvojeno po setovima od programa se moe zahtijevati da rezultate u izvjetaju grupira po setovima. Ispred svake grupe rezultata ispisuje se redni broj i opis danog seta. Ova opcija je dostupna samo kada se kreira izvjetaj za zadani broj ekstremnih vrijednosti izabranih utjecaja, odnosno kada je check box Ekstremi postavljen na ukljueno stanje. Kako ete u radu sa programom esto mijenjati vrstu izvjetaja u zavisnosti od trenutanih potreba, to je u okviru ove naredbe omogueno snimanje pojedinih stanja prekidaa. Naime, kada podesite neko stanje za izvjetaj, za koje smatrate da je relativno tipino, i da e Vam esto trebati u radu sa programom, tada aktivirajte ovu ikonu.
590
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na odabranu vrstu tekstualnog izvjetaja i aktivirati naredbeno polje OK. Zatvorena lista koja se nalazi u donjem lijevom kutu ovog dijalog box-a je predviena za izbor nekog od ranije snimljenih tipova izvjetaja.
Zatvorena lista za izbor nekog od ranije snimljenih tipova izvjetaja Kada ste odabrali vrstu tekstualnog izvjetaja, i sadraj njegovih kolona i redova, aktiviranjem naredbenog polja OK, program e otvoriti dijalog box sa sadrajem kreiranog tekstualnog izvjetaja.
591
Dijalog box sa sadrajem kreiranog tekstualnog izvjetaja Isto kao i kod ostalih procedura u programu, u kojima se generiraju razni tekstualni izvjetaji, imate mogunost da izborom odgovarajueg komadnog polja se odluite ili za direktni ispis, ili pak za smjetanje ovog izvjetaja u glavni projekt. Ikona za smjetaj TXT izvjetaja u glavni projekt Ikona za direktan ispis TXT izvjetaja Ikona za izvoz TXT izvjetaja u txt datoteku Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e se vratiti na osnovni izgled dijalog box-a u okviru ove naredbe.
Osnovni izgled dijalog box-a za kreiranje tekstualnog izvjetaja sa rezultatima u ploama
592 Sada imate mogunost ili da zahtijevate novu vrstu izvjetaja za iste odabrane entitete, ili pak da se izborom naredbenog polja Cancel, vratite na osnovni izgled naredbene linije u okviru ove naredbe. <0 odab.> Odabir entiteta Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Program e biti u proceduri selekcije novih entiteta, sve dok izborom pod-opcije krAj ne oznaite kraj ove naredbe. Grede
Izgled dijalog box-a za kreiranje tekstualnih izvjetaja u gredama i stupovima Za stupove i grede moe se kreirati izvjetaj sa kljunim vrijednostima izabranih utjecaja. Pod kljunim vrijednostima se podrazumijevaju vrijednosti u svim karakteristinim tokama grede, odnosno tokama u kojima se javljaju lokalni ekstremi. Izborom jednog od prekidaa, koji postaju dostupni nakon postavljanja check box-a Ekstremi na iskljueno stanje, definira se sadraj izvjetaja: Kljune vrijednosti - U izvjetaju se prikazuju samo vrijednosti u kljunim tokama odabranih greda/stupova Kljune vrijednosti + dx - Pored kljunih vrijednosti u izvjetaju se prikazuju i vrijednosti u tokama koje su odreene zadanim intervalom u edit box-u dx
593
Parametri pomou kojih se definira kreiranje izvjetaja sa kljunim vrijednostima u odabranim gredama U sluaju da je za tekui sluaj optereenja postavljena anvelopa, i pod uvjetom da je check box Ekstremi postavljen na iskljueno stanje, imate mogunost da odaberete utjecaje za koje e biti traena anvelopa.
Prekidai koji odreuju vrstu utjecaja za koje se trai anvelopa
594 Tokasti leaj
Izgled dijalog box-a za kreiranje tekstualnih izvjetaja u tokastim leajevima Ako se meu izabranim sluajevima optereenja za kreiranje tekstualnog izvjetaja u tokastim leajevima nalazi i anvelopski sluaj, za promjenu postaju dostupni i parametri u dijelu dijalog box-a Anvelopa.
Parametri pomou kojih se definira kreiranje izvjetaja za anvelopske sluajeve optereenja Kada je check check box Max/min postavljen na ukljueno stanje u izvjetaju e se za svaku izabranu reakciju i anvelopski sluaj optereenja ispisivati dvije vrijednosti, maksimalna i minimalna. Ako je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje, pomou ostalih check box-ova vri se izbor reakcija za koje se trai anvelopa. Znai, za izabrane reakcije u izvjetaju e se prikazivati ekstremne vrijednosti, a za ostale reakcije vrijednosti koje odgovaraju ovim ekstremima. Napominjemo da sve to je ovdje navedeno vai i za naredbu pomou koje se generira izvjetaj sa rezultatima statikog prorauna za cijeli model. Ova naredba se nalazi u ureivanju papira, u meniju koji se otvara desnim klikom mia preko naziva poglavlja Statiki proraun.
595
8.17
Generiranja izvjetaja za grupe entiteta
Pomou ove naredbe moe se na jednostavan nain kreirati kompletan izvjetaj za izabrane grupe entiteta. Ovaj izvjetaj moe sadravati tekstualne i grafike blokove sa rezultatima statikog prorauna, kao i tekstualne i grafike blokove sa rezultatima dimenzioniranja i to za sve vrste konstruktivnih elemenata. Izborom naredbe Generiranje izvjetaja za grupe entiteta, koja se u modulu za obradu rezultata prorauna nalazi u okviru padajueg menija Vrijednosti, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a koji se otvara aktiviranjem naredbe Generiranje izvjetaja za grupe entiteta Sam postupak rada sa ovim dijalog box-om moe se podijeliti na dva dijela. U prvom se pomou ponuenih parametara vri izbor tekstualnih i grafikih blokova koji e se nai u izvjetaju, kao i snimanje njihovog trenutanog stanja u bazu konfiguracija radi daljeg koritenja. U drugom dijelu se kreiraju grupe entiteta i za njih vri generiranje izvjetaja. Definiranje konfiguracija Izbor tekstualnih i grafikih blokova sa rezultatima statikog prorauna vri se u dijelu dijalog box-a Statiki utjecaji.
596
Dio dijalog box-a za izbor tekstualnih i grafikih blokova sa rezultatima statikog prorauna Moe se definirati izgled izvjetaja za ploe, grede, povrinske leajeve, linijske leajeve i reakcije leajeva. Svakom entitetu su pridruena po dva check box-a i naredbena polja. Oni koji se nalaze sa lijeve strane imena entiteta predvieni su za rad sa tekstualnim izvjetajima, dok su oni sa desne strane predvieni za rad sa grafikim blokovima. Postavljanjem na ukljueno stanje nekog od check box-ova sa lijeve strane, postaje dostupno i naredbeno polje koje se nalazi pored njega. Aktiviranjem danog naredbenog polja program otvara dijalog box u kojem se vri izbor utjecaja koji e se nai u sastavu tekstualnog izvjetaja odgovarajueg entiteta.
597
Dijalog box za izbor utjecaja koji e se nai u sastavu tekstualnog izvjetaja ploa Rad sa dijalog box-ovima za tekstualne izvjetaje je isti kao kod naredbe Tekstualni izvjetaj, s tim to je dio za izbor sluaja optereenja i faze graenja nedostupan, s obzirom da se njihov izbor vri u osnovnom dijalog box-u naredbe. Aktiviranjem naredbenih polja sa desne strane imena entiteta, otvaraju se odgovarajui dijalog box-ovi u kojima se vri izbor utjecaja za generiranje grafikih blokova.
Dijalog box za izbor grafikih blokova u ploi koji e se nai u sastavu izvjetaja Rad sa ovim dijalog box-ovima je isti kao kod naredbi za prikazivanje statikih utjecaja u odgovarajuim entitetima. Izbor tekstualnih i grafikih blokova sa rezultatima dimenzioniranja vri se u dijalog box-ovima koji se otvaraju aktiviranjem odgovarajuih naredbenih polja u dijelu Dimenzioniranje.
598
Dijalog box za izbor tekstualnih i grafikih blokova sa rezultatima dimenzioniranja betonskih ploa Nakon izbora svih grafikih i tekstualnih blokova potrebno je snimiti tekue stanje parametara , ijim se u bazu konfiguracija. Za ovu namjenu je predvieno naredbeno polje aktiviranjem otvara dijalog box slijedeeg izgleda:
Zadavanjem eljenog imena, i aktiviranjem naredbenog polja OK, svi zadani podaci bit e snimljeni, a zadani naziv e se pojaviti u zatvorenoj listi za izbor konfiguracija. U zatvorenoj listi nalazi se i konfiguracija sa imenom Default, u kojoj su svi parametri postavljeni na iskljueno stanje, tako da se njenim izborom na najbri nain mogu ponititi unesene izmjene. Kreiranje grupa entiteta i generiranje izvjetaja Izborom naredbenog polja Nivo, koji se nalazi u dijelu dijalog box-a Definiranje novih grupa, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
599
Dijalog box za izbor nivoa U dijalog box-u su prikazani svi nivoi koji se nalaze u modelu. Sada je potrebno da izaberete nivoe za koje elite kreirati izvjetaj i da ih aktiviranjem naredbenog polja OK ubacite u listu.
U listu su ubaeni izabrani nivoi Izborom naredbenog polja Okvir, dijalog box se zatvara i ulazi se u proceduru odabira okvira u prozoru Dispozicija, pri emu naredbena linija dobiva slijedei oblik: <0 odab.> Okviri - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Klik na desni gumb mia oznait e kraj procedure odabira, nakon ega se dijalog box ponovo otvara, a svi odabrani okviri prikazuju u list. Pomou naredbenog polja Pomoni pogled u listu se mogu ubaciti i pomoni pogledi.
600
Dijalog box za izbor pomonih pogleda Grupe za koje se generira izvjetaj, mogu se kreirati i odabirom linijskih entiteta (greda i linijskih leajeva) sa crtea. Naime, aktiviranjem naredbenog polja Linijski entiteti dijalog box se zatvara i ulazi se u proceduru odabira linijskih entiteta: <0 odab.> Linijski entiteti - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Napominjemo da se ne mogu kreirati grupe u kojima se istovremeno nalaze i grede i linijski leajevi, tako da e entitet koji je prvi odabran odrediti koji e entiteti ui u selekciju. Klik na desni gumb mia oznait e kraj procedure odabira, nakon ega se dijalog box ponovo otvara, a u listu se ubacuje grupa sa imenom Grupa greda ako su odabrane grede, odnosno Grupa linijskih leajeva ako su sa crtea odabrani linijski leajevi.
Odabirom greda sa crtea, u listu je ubaena grupa greda

601 U koloni Naziv u listi, zadaje se ime poglavlja u koje se ubacuje izvjetaj za entitete koji pripadaju danoj grupi. Jednostavnim klikom mia preko naziva bilo koje grupe, on se odabire i moe se promijeniti unosom novog imena sa tipkovnice. Za svaku grupu entiteta, u koloni Konfiguracija nalazi se zatvorena lista iz koje se moe izabrati bilo koja ranije snimljena konfiguracija. Znai izvjetaj se ne generira za trenutano stanje parametara, ve za snimljenu konfiguraciju koja je pridruena danoj grupi entiteta. Ako se izvjetaj za sve grupe generira sa istom konfiguracijom, dovoljno je da se ona dodijeli jednoj grupi, a zatim da se iz padajueg menija, koji se otvara desnim klikom mia preko njenog imena, izabere naredba Dodijeli svima. Na ovaj nain svim grupama bit e pridruena izabrana konfiguracija
Naredba za dodjeljivanje iste konfiguracije svim grupama entiteta Stanje check box-a koji se nalazi na kraju svakog reda, odreuje da li e se za tu grupu entiteta generirati izvjetaj. Desnim klikom mia preko nekog od ovih check box-ova, otvara se padajui meni sa stavkama Odaberi sve i Deselektiraj sve. Njihovim izborom mogu se odabrati, odnosno deselektirati svi check box-ovi istovremeno. Grupe entiteta mogu se odabrati i unoenjem njihovih rednih brojeva u edit box-u Izbor, koji se nalazi ispod liste.
602
Ukljueni check box-ovi oznaavaju da e se za te grupe entiteta generirati izvjetaj Gore i Dolje omoguena je promjena redoslijeda grupa Pomou naredbenih polja entiteta u listi. Postupak se odvija tako to se prvo klikne preko reda u kojem se nalazi grupa kojoj je potrebno promijeniti poloaj u listi, a zatim aktivira odgovarajue dugme. Pomou naredbenog polja Brii odabrane grupe se uklanjaju iz liste.
Napominjemo da se kreirane grupe snimaju u datoteku pri snimanju modela, tako ostaju trajno zapamene za kasnije koritenje. U datoteku se snimaju i sve konfiguracije koje su dodijeljene grupama. Pri pokretanju naredbe program usporeuje ove konfiguracije i konfiguracije koje su snimljene u bazu. Ako se u bazi ne nalazi konfiguracija koja je dodijeljena nekoj grupi, pored njenog imena se ispisuje zvjezdica (*) koja pokazuje da ona nije snimljena u bazu, ali da se moe koristiti u danom projektu. Ukoliko se u modelu nalaze faze graenja, izborom iz zatvorene liste Faze graenja odreuje se faza za koju se generira izvjetaj. Izborom opcije Sve faze, izvjetaj se generira za sve faze graenja. Zatvorena lista koja se nalazi u dijelu dijaloga Vidljivost, predviena je za izbor nekog od ranije snimljenih stanja vidljivosti, sa kojim e se vriti generiranje grafikih blokova. Pored ove liste se nalaze i dvije ikone. Izborom ove ikone otvara se dijalog box Vidljivost u kojem moete regulirati nain vidljivosti svakog elementa konstrukcije i optereenja posebno. Izabrano stanje vidljivosti je jednokratno, tako da e ono vaiti sve dok ne izaete iz dijalog box-a Generiranje izvjetaja za grupe entiteta, kada e biti vraeno stanje vidljivosti koje je postavljeno u modulu za obradu rezultata.
603
Izborom ove ikone otvara se dijalog box u kojem se mogu podeavati karakteristike blokova koji se generiraju. Ovaj dijalog box je isti kao i dijalog box koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Izvoz bloka u modulu za obradu rezultata, tako da e sve izmjene parametara ostati zapamene i nakon izlaska iz tekue naredbe. U dijelu dijalog box-a Optereenja vri se izbor optereenja za koja se generiraju izvjetaji rezultata statikog prorauna. Pored pojedinanog sluaja optereenja koji se bira iz liste, izvjetaj se moe generirati i za: Sva osnovna optereenja, Sve kombinacije optereenja ili Sva optereenja.
Dio dijalog box-a u kojem se vri izbor optereenja za koja se generira izvjetaj Napominjemo da se izabrano optereenje, faza graenja i vidljivost ne snimaju u konfiguraciju, ve se pri svakom generiranju izvjetaja ponovo definiraju Kada su zadani svi potrebni parametri pristupa se generiranju izvjetaja. Pri tome, treba provjeriti da li je za svaku od grupa u koloni Konfiguracija izabrana neka od ranije snimljenih konfiguracija, jer e na osnovu nje biti generiran izvjetaj, kao i da li je grupama za koje se generira izvjetaj odgovarajui check box postavljen na ukljueno stanje Generiraj cijeli izvjetaj - Izborom ovog naredbenog polja izvjetaj se generira i izvozi u projektnu dokumentaciju Generiraj cijeli izvjetaj - Izborom ovog naredbenog polja izvjetaj se generira i alje na ispis
Pomou check box-a Grupirati po nazivu odreuje se poloaj generiranih blokova u projektnoj dokumentaciji. Kada je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje program automatski svaki blok smjeta u odgovarajue poglavlje. Tako e na primjer blokove sa rezultatima dimenzioniranja elinih greda ubaciti u poglavlje Dimenzioniranje (elik). Ako je
604 ovaj check box postavljen na ukljueno stanje program e za svaku grupu entiteta kreirati novo poglavlje sa imenom koje je zadano u koloni Naziv, i u njega e ubaciti sve blokove koji su generirani za entitete iz date grupe. Blokovi koji se izvoze mogu se grupirati na vie naina. Izbor tipa grupiranja se vri iz zatvorene liste, koja se nalazi sa desne strane naredbenih polja za generiranje izvjetaja. Grupiranje tip 1 (po sluajevima optereenja) se vri prema slijedeim kriterijima: 1. 2. 3. 4. 5. Redni broj faze graenja Redni broj grupe u listi Redni broj sluaja optereenja Tip entiteta Vrsta utjecaja
Grupiranje tip 2 (po vrsti entiteta) se vri prema slijedeim kriterijima: 1. 2. 3. 4. 5. Redni broj faze graenja Redni broj grupe u listi Tip entiteta Redni broj sluaja optereenja Vrsta utjecaja
Grupiranje tip 3 (po vrsti utjecaja) se vri prema slijedeim kriterijima: 1. 2. 3. 4. 5. Redni broj faze graenja Redni broj grupe u listi Tip entiteta Vrsta utjecaja Redni broj sluaja optereenja
Da bi se olakalo kreiranje konfiguracija i kontrola unesenih podataka, omogueno je generiranje izvjetaja i za trenutano stanje parametara. Naime, desnim klikom mia preko odabranih grupa u listi otvara se padajui meni, iz koga se moe izabrati neka od ponuenih opcija za generiranje izvjetaja.
605
Sadraj padajueg menija za generiranje izvjetaja sa trenutanim stanjem parametara Moe se generirati cijeli izvjetaj ili samo neki njegov dio, na primjer tekstualni izvjetaj sa rezultatima statikog prorauna za ploe ili izvjetaj dimenzioniranja betonskih grede. Sadraj ovog menija nije uvijek isti, ve zavisi od toga koji su tekstualni i grafiki blokovi izabrani za generiranje. Tako da ukoliko npr. nisu ukljueni check box-ovi koji se odnose na dimenzioniranje, u meniju se nee nai opcije za generiranje izvjetaja dimenzioniranja. Izborom neke od stavki iz menija, izvjetaj se generira i prikazuje na zaslonu. Napominjemo da se izvjetaji koji su generirani za trenutano stanje parametara ne mogu ubacivati u projektnu dokumentaciju. Njihova prvenstvena namjena je kontrola unesenih podataka pri kreiranju konfiguracija.
8.18
Trenutano uklanjanje prikazanih utjecaja sa zaslona (Reset)
Kada su na zaslonu prikazani neki od utjecaja, izborom druge naredbe za obradu rezultata, oni se uklanjaju i zamjenjuju novim. Meutim, esto se ukazuje potreba za uklanjanjem prikazanih utjecaja sa zaslona i bez aktiviranja neke druge naredbe za obradu rezultata. Ova potreba se javlja, kada se recimo ele pripremiti ulazni podaci za projektnu dokumentaciju, ili kada se eli provjeriti tonost zadanih ulaznih podataka. Izborom naredbe Reset, rezultati se uklanjaju sa zaslona, a na njemu ostaje samo crte ulaznih podataka.
606
8.19
Numeracija vorova sa mree konanih elemenata
U sluaju da elite da u projektnu dokumentaciju priloite i tekstualne izvjetaje, koji se pri prikazu ulaznih podataka i rezultata prorauna pozivaju na brojeve vorova sa mree konanih elemenata, tada e Vam svakako trebati i crte koji ima numerirane sve brojeve vorova sa mree konanih elemenata. Prikaz numeracije vorova sa mree konanih elemenata se postie postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Br. vorova koji se nalazi u okviru naredbe Vidljivost. Svakako da postavljanje ovog check box-a na ukljueno stanje nee imati nikakvog smisla ako se za vidljivu ne postavi i sama mrea konanih elemenata (check box M.K.E.).
8.20
Kontrola setova
Kada se naredba Kontrola setova pokrene u modulu za obradu rezultata na naredbenoj liniji se pojavljuje i podopcija iZvjetaj. <Sve> Kontrola setova - Ploa/Zid (Izbor / <krAj> / iZvjetaj): Izborom ove podopcije otvara se dijalog box iz koga se vri generiranje izvjetaja kontrole setova.
Dijalog box za generiranje izvjetaja kontrole setova U dijelu dijalog box-a Prikaz smjetena su dva radio button-a: Izvjetaj za trenutani 2D pogled i Izvjetaj za 3D pogled, pomou kojih se vri izbor pogleda za koji se generira izvjetaj.
607
Naredbena polja za izbor pogleda U sluaju da se projektna dokumentacija ispisuje na crno-bijelom pisau, izvoz grafikih blokova sa bojama ne bi imao smisla. Iz tog razloga se u dijelu dijalog box-a Prikaz nalazi i check box Samo sa crnom bojom, kojim se od programa moe zahtijevati da u grafikim blokovima sve setove prikazuje sa crnom bojom. U dijelu dijalog box-a Entiteti se, ukljuivanjem odgovarajuih check box-ova, vri izbor konstruktivnih elemenata i optereenja za koje se generira izvjetaj kontrole setova.
Dio dijalog box-a u kojem se vri izbor entiteta za generiranje izvjetaja Check box-ovi entiteta koji se ne nalaze u tekuem modelu su onemogueni, tako da se oni ne mogu izabrati za generiranje izvjetaja. Dio dijalog box-a Sluajevi optereenja bit e nedostupan za promjenu sve dok se bar jedno optereenje ne odabere za kreiranje izvjetaja. U njemu se pomou ponuenih radio button-a definira da li e se grafiki blokovi generirati samo za tekui ili za sve osnovne sluajeve optereenja.
608
Dio dijalog box-a u kojem se vri izbor optereenja , Aktiviranjem naredbenog polja Generiraj cijeli izvjetaj, na kojem se nalazi ikona grafiki blokovi se izvoze u projektnu dokumentaciju, dok se izborom istoimenog naredbenog polja sa ikonom grafiki blokovi izvoze direktno na ispis.
Naredbena polja za generiranje izvjetaja
609
Generirani grafiki blokovi sa setovima povrinskog optereenja Napominjemo da se grafiki blokovi sa setovima numerikih podataka konstruktivnih elemenata smjetaju u poglavlje Konstrukcija, dok se grafiki blokovi sa setovima numerikih podataka optereenja smjetaju u poglavlje Optereenje.
8.21
Kreiranje projektne dokumentacije
Kako je cijeli program grafiki orijentiran, to je pomou grupe naredbi koja se opisuje u ovom dijelu uputstva, omoguena laka izrada kvalitetne projektne dokumentacije. Svaka Tower-ova ulazna datoteka ima istoimenu datoteku sa ekstenzijom *.TWP_D, koja slui za kreiranje tekstualnih i grafikih izvjetaja. Prema tome, za svaki model je mogue kreirati samo jednu projektnu dokumentaciju. Pri ulasku u modul za obradu rezultata prorauna, ovaj dokument postaje aktivan i spreman za smjetanje, proizvoljno odabranih prikaza na zaslonu, bez obzira da li oni predstavljaju ulazne podatke, ili rezultate prorauna. Pored toga, u ovaj dokument se mogu smjetati i raznorazni tekstualni izvjetaji, a postoji i mogunost njihovog automatskog generiranja. Izborom naredbe Ureivanje papira koja se nalazi u okviru padajueg menija Datoteka, otvara se prozor sa izgledom projektne dokumentacije.
610
Izgled prozora za rad sa projektnom dokumentacijom U lijevom dijelu prozora, nalazi se razgranano stablo koje cijelu projektnu dokumentaciju dijeli na manje cjeline, a u desnom dijelu izgled trenutano aktivne strane dokumenta. U dnu zaslona, na statusnoj liniji, ispisuje se informacija o rednom broju tekue strane projektne dokumentacije.
8.21.1 Izvoz grafikih blokova

Izvoz crtea u projektnu dokumentaciju, vri se iz osnovnog okruenja programa, u modulu za obradu rezultata prorauna. Kako se u svakom trenutku moe izvoziti sadraj bilo kog od prozora, to je jako vano da prije izvoza slike, postavite fokus na eljeni prozor.
Kako je fokus na prozoru Dispozicija, to e izborom naredbe Izvoz bloka, u projekt biti priloena dispozicija okvira
611 Default karakteristike blokova koji e biti izvezeni Iako se veliina izvezenih grafikih blokova moe naknadno mijenjati, u okviru prozora naredbe Ureivanje papira, poeljno je da se prije samog izvoza crtea, postave default karakteristike blokova koji e biti izvezeni. To se postie desnim klikom mia preko ikone Izvoz bloka, nakon ega se otvara dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za podeavanje default karakteristika blokova, koji e biti izvezeni U desnom dijelu dijalog box-a, prikazan je definirani izgled tipskog papira, i raspored grafikih blokova koji odgovara trenutano postavljenim parametrima u ovom dijalog box-u. U dijelu dijalog box-a Maksimalna veliina bloka, odreuje se default veliina blokova koji e nadalje biti izvezeni. Da bi projektna dokumentacija izgledala to preglednije, veliina grafikih blokova se odreuje veliinom prostora na papiru koja se dobiva njenom podjelom na zadati broj redova i kolona. Zadavanjem podatka u edit box-u Broj redova, slobodna povrina papira za ispis, dijeli se po horizontali na zadani broj jednakih dijelova. Isto tako, zadavanjem podatka u edit box-u Broj kolona, slobodna povrina papira za ispis, dijeli se po vertikali na zadati broj jednakih dijelova.
612
Default veliina grafikih blokova, odreena je zadanim brojem redova 3 i brojem kolona 2 Prema tome, ako elite da grafiki blok bude na cijeloj strani papira, potrebno je da za broj redova i kolona, zadane 1. Znai, veliina izvezenih blokova ne zavisi od trenutanog mjerila crtea, ve od definiranog podataka, na kom dijelu tipskog papira treba biti smjeten. U sluaju da elite da izvezeni blokovi budu u zadanom mjerilu, potrebno je da u dijelu dijalog box-a Mjerilo bloka, prekida postavite na ukljueno stanje i da u edit box-u zadate eljeno mjerilo.
Dio dijalog box-a za zadavanje eljenog mjerila blokova Napominjemo da e program pri izvozu blokova kontrolirati zadano mjerilo, i u sluaju da dani blok ne moe biti izvezen u zadanom mjerilu, na cijelom listu papira, ograniiti veliinu bloka.
613 U dijelu dijalog box-a Orijentacija bloka, postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa: Okomito ili Vodoravno definira se default orijentacija bloka.
Odabrana je poloena orijentacija blokova Dio dijalog box-a Rezolucija bitmapa se odnosi samo na opciju izvoza tekueg prikaza u clipboard (ova opcija izvoza blokova e biti opisana u ovom poglavlju, malo kasnije). Zadavanjem eljene vrijednosti u ovom edit box-u birate rezoluciju bitmapa koji e biti kreiran.
Edit box za definiranje rezolucije bitmapa Kako svaki izvezeni blok sadri i naslov i potpis, u dijelu dijalog box-a Potpis bloka, pomou prekidaa: Lijevo, Centar i Desno, podeava se ravnanje ovih tekstova. Napominjemo da se pod naslovom podrazumijeva tekst koji se ispisuje u vrhu bloka, a pod potpisom dio teksta koji se ispisuje u dnu bloka. Postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Okomiti
614 tekst, mijenja se poloaj naslova i potpisa, tako da se naslov postavlja uz lijevu, a potpis uz desnu ivicu bloka
Odabran je centriran ispis i naslova i potpisa, i to na bonim stranama bloka Slijedea dva check box-a: Poni na novoj strani i Poni u novom redu, vezani su za prijelom strane u projektnoj dokumentaciji. Naime, svakom grafikom bloku se moe zadati da pone na novoj strani, odnosno u novom redu. Preporuujemo da po default-u ovi check boxovi budu postavljeni na iskljueno stanje, a da tek po zavretku kreiranja projektne dokumentacije, samo pojedinim blokovima pridruite ovakve parametre. O nainu prijeloma strane, bit e vie rijei kasnije. U dijelu dijalog box-a Margine, imate mogunost da zadane veliinu slobodnog prostora oko crtea. Prije nego to objasnimo ulogu parametara kojima se regulira veliina slobodnog prostora oko crtea, objasniti emo osnovnu koncepciju programa po pitanju mjerila i gabarita crtea. Naime, fiziku veliinu crtea koji se izvozi, program odreuje iz njegovog gabarita i raspoloivog prostora za ispis, koji je zadan u dijelu dijalog box-a Maksimalna veliina bloka. Kako se veliina svih tekstova u programu zadaje u milimetrima na papiru, to se pri odreivanju gabarita crtea oni ne uzimaju u obzir. Iz svega prethodno reenog, proizlazi da pri izvozu crtea, u njegov sastav nee ui ni jedan tekst koji se nalazi izvan gabarita crtea. Da se to ne bi desilo, u edit box-u X i Y moete zadati proizvoljno postotno uveanje stvarnog gabarita crtea u oba pravca, i na taj nain osigurati da se svi tekstovi po ivici crtea, smjeste u tako napravljen slobodan prostor. Koliki ete postotak uveanja zadati, svakako zavisi od vrste crtea i zadane veliine tekstova u milimetrima. Preporuujemo da default podatak od 5% ne mijenjate, s obzirom da ete u prozoru naredbe Ureivanje papira imati mogunost da samo pojedinim blokovima, gdje je to zaista i potrebno, poveate slobodan prostor oko crtea. S obzirom da program po default-u uske tekstualne izvjetaje automatski prelama u vie kolona, u programu Tower 6 omogueno je da se izabere njihov prikaz u jednoj koloni.
615
Check box Jedna kolona, pomou koga se regulira da li e tekstualni izvjetaj biti prikazan u jednoj koloni Posljednji parametar koji se nudi u ovom dijalog box-u, vezan je za iscrtavanje okvira oko izvezenih blokova. Naime, postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Okvir oko bloka, svi nadalje izvezeni blokovi bit e uokvireni. Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e prihvatiti sve zadane parametre, i potovati e ih pri izvozu novih grafikih blokova. Koju ete defualt veliinu izvezenih blokova zadati, i da li e oni biti uspravni ili pak poloeni, zavisi iskljuivo od odabranog formata papira i sloenosti geometrije modela sa kojim radite. Izvoz grafikih blokova Sam izvoz grafikih blokova, postie se ili izborom naredbe Izvoz bloka, koja se nalazi u okviru padajueg menija Pomone funkcije, ili klikom mia na ovu ikonu. Kako je operacija izvoza grafikih blokova relativno esta, to se ona moe postii i pritiskom na funkcijski gumb F2. Nakon zahtjeva za izvoz bloka, program e trenutani sadraj prozora, na kojem je postavljen fokus, priloiti u projektnu dokumentaciju. Izvoz bloka e biti mogu u svakom trenutku rada sa programom, bez obzira da li su trenutano prikazani neki od rezultata prorauna, ili pak ulazni podaci. Napominjemo da trenutano stanje zooma nee uticati na sadraj bloka, obzirom da se uvijek izvozi kompletan sadraj prozora. U sluaju da elite da u projekt priloite uveani dio modela, za tu namjenu je predviena posebna naredba, u okviru prozora naredbe Ureivanje papira. O ovoj naredbi e biti vie rijei kasnije. Znai, i u ovakvim sluajevima se izvozi cijeli blok, a potom se on naknadno uveava. U zavisnosti od toga to je sadrano u izvezenom bloku, on e biti smjeten u stablu dokumenta uz odgovarajui pod-naslov. Ako pri izvozu bloka nisu bili prikazani rezultati, tada mogu nastupiti dva sluaja. Ako u prozoru iji se sadraj izvozi, nije prikazan ni jedan entitet optereenja, tada e takav blok biti pridruen pod-naslovu Ulazni podaci Konstrukcija. Ako je barem jedan entitet optereenja vidljiv, tada e blok biti pridruen podnaslovu Ulazni podaci - Optereenje. Ako su na zaslonu prikazani bilo koji od rezultata prorauna, ukljuujui i prikaz deformiranog modela, tada e blok biti pridruen pod naslovu Statiki proraun.
616 Izvezeni crtei tekue forme osciliranja, bit e pridrueni pod-naslovu Modalna analiza, a svi rezultati dimenzioniranja odgovarajuem pod-naslovu koji se odnosi na dimenzioniranje za dani materijal. Jedino e izvoz sadraja prozora Dispozicija uvijek dovesti do istog sadraja bloka. Izvoz vidljivog dijela bloka Izborom naredbe Izvoz vidljivog dijela bloka, iz padajueg menija Pomone funkcije ili klikom mia na ovu ikonu, u projektnu dokumentaciju se izvozi grafiki blok sa dijelom modela koji je trenutano vidljiv u prozoru na kojem je postavljen fokus. Znai trenutano stanje zuma utjee na sadraj bloka, tako da na ovaj nain moete izvesti uveani dio modela. Kako je ova operacija relativno esta, to se ona moe postii i istovremenim pritiskom na tastere Shift i F2.
Kako je fokus na prozoru 2D pogled, to e izborom naredbe Izvoz vidljivog dijela bloka u projektnu dokumentaciju biti priloen zumirani dio modela iz ovog prozora
617 Sva pravila koja vae za izvoz kompletnog sadraja prozora pomou naredbe Izvoz bloka, vae i za ovu naredbu.
8.21.2 Izvoz blokova iz dijalog box-ova

Pored prethodno opisanog naina izvoza grafikih blokova, program omoguava smjetanje u projektnu dokumentaciju i blokove koji se generiraju u dijalog box-ovima pojedinih naredbi. U veini dijalog box-ova prisutno je i ovo naredbeno polje, ijim aktiviranjem se vri izvoz bloka u projektnu dokumentaciju. U ovisnosti od sadraja danog dijalog box-u, program e izvesti ili grafiki ili pak tekstualni blok.
8.21.3 Definiranje formata papira (Format papira)

Prije bilo kakvog rada sa projektnom dokumentacijom, potrebno je odrediti veliinu i izgled jedne strane dokumenta. Izborom ove ikone, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za podeavanje formata papira Ovaj dijalog box je zbog velike koliine podataka organiziran putem datoteka, U datoteci Format papira imate mogunost da definirate veliinu stranice dokumenta. U zavisnosti od izlaznog ureaja za ispis koji imate, iz zatvorene liste odaberite jedan od ponuenih formata papira. U sluaju da u listi nije ponuen eljeni format, postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Proizvoljni format, imati ete mogunost da u edit box-ovima irina i Visina zadate potpuno proizvoljne dimenzije papira. Svakako da je uvjet, da va izlazni ureaj za ispis podrava zadani format papira.
618
Edit box-ovi za zadavanje proizvoljnih dimenzija papira Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa, moete odabrati orijentaciju papira: Okomito ili Poloeno. S obzirom da projektna dokumentacija sadri veliki broj tekstualnih blokova, da bi se olakao rad sa njima omogueno je prikazivanje sadraja blokova koji su odabrani u stablu izvjetaja sa posebnom bojom pozadine.
Odabrani tekstualni izvjetaj je prikazan sa izabranom bojom pozadine Boja pozadine odabranih tekstualnih izvjetaja moe se promijeniti pomou color box-a Boja pozadine odabranog izvjetaja.
619
Klik mia preko strelice sa desne strane color box-a, otvoriti e dijalog za izbor boje Definiranje margina U okviru datoteke Margine definira se neto povrina papira za ispis.
Izgled datoteke Margine U centralnom dijelu dijalog box-a, prikazan je odabrani format papira, a sa etiri edit box-a, sa njegove gornje, donje, lijeve i desne strane imate mogunost da definirate odgovarajue margine. Vodite rauna pri zadavanju ovih vrijednosti, obzirom da svaki izlazni ureaj ima ogranienje po pitanju neto povrine za ispis. U ovoj proceduri, program e dopustiti zadavanje potpuno proizvoljne vrijednosti, ali se zato pri ispisu dokumenta moe desiti sluaj da drajver
620 ne moe na tom dijelu ivinog prostoru izvriti ispis. U ovakvim sluajevima, nakon zahtjeva za ispis, program e dati odgovarajue upozorenje.
Jedino ogranienje pri zadavanju margina e biti u edit box-u Dolje, obzirom da se u podnoju svakog papira mora nai i potpis autora programa. Minimalna, programski ograniena vrijednost, za donju marginu je 8 mm. U sluaju da svaka strana vaeg dokumenta treba da sadri i zaglavlje, tada je potrebno u edit box-u Visina zaglavlja, zadati njegovu dimenziju. Ako ne elite zaglavlje, tada u ovom edit box-u zadajte vrijednost 0. U okviru opcije Margine postoje etiri edit box-a za unoenje proizvoljnog teksta, koji e se ispisivati u header-u, odnosno footer-u svake strane izvjetaja:
Opcija Margine sa etiri edit box-a za unos teksta u header i footer Gore - Lijevo: - tekst iz edit box-a e biti smjeten u header pored lijeve margine Gore - Desno: - tekst iz edit box-a e biti smjeten u header pored desne margine Dolje - Lijevo: - tekst iz edit box-a e biti smjeten u footer pored lijeve margine Dolje - Desno: - tekst iz edit box-a e biti smjeten u footer pored desne margine Izborom ove ikone, koja se nalazi sa desne strane svakog od prethodno opisanih edit box-ova, otvara se padajui meni za automatsko ubacivanje programski definiranih tekstova. Na raspolaganju su slijedei tekstovi:
621 #p #n #t #d Redni broj tekue strane Ukupan broj strana Trenutano vrijeme Tekui datum
Ubaeni programski definirani tekstovi, u edit box-u se oznaavaju simbolom # i odgovarajuim slovom. Definiranje izgleda zaglavlja U okviru datoteke Zaglavlje definira se izgled zaglavlja koje e biti ispisano u vrhu svake strane dokumenta.
Izgled datoteke Zaglavlje Default izgled zaglavlja koje se isporuuje uz program, predstavlja smo ugledni primjer za postupak njegovog formiranja. U gornjem dijelu dijalog box-a, prikazuje se trenutan izgled kreiranog zaglavlja. irina tablice zaglavlja je odreene irinom papira koja je umanjena za lijevu i desnu marginu, a visina zadanim podatkom u edit box-u Visina zaglavlja, u okviru datoteke Margine. Tablica zaglavlja je podijeljena na niz elija (pravokutnih podruja), i klikom mia u okviru svake od njih, u donjem dijelu dijalog box-a se prikazuje sadraj trenutano aktivne elije.
622
U donjem dijelu dijalog box-a je prikazan sadraj trenutano aktivne elije namijenjene prikazu naslova projekta U svaku od elija, moe se unesti potpuno proizvoljan sadraj. Postupak ureivanja sadraja trenutano aktivne elije, u potpunosti odgovara postupku rada sa tekst procesorima, kakav je i programom WordPad. Izbor i veliina fonta se vri iz zatvorenih lista koje se nalaze iznad polja predvienog za ureivanje sadraja trenutano aktivne elije.
Zatvorene liste za izbor vrste i veliine fonta Pomou slijedee grupe ikona, utie sa na izgled i sadraj trenutano aktivne elije. selektirani tekst se izbacuje iz elije i prebacuje u clipboard
623 selektirani tekst se prebacuje u clipboard bez izbacivanja iz elije prethodno smjeteni tekst u clipboard, ubacuje se u eliju, i to na mjesto koje je odreeno trenutanim poloajem kursora Ukljueno stanje ove ikone odreuje zadebljani ispis selektiranog teksta Ukljueno stanje ove ikone odreuje zakoeni ispis selektiranog teksta Ukljueno stanje ove ikone odreuje podvueni ispis selektiranog teksta Izborom ove ikone otvara se padajua lista za izbor boje koja e biti pridruena selektiranom tekstu Ukljueno stanje selektiranog teksta ove ikone ikone ikone odreuje odreuje lijevo ravnanje ravnanje ravnanje
Ukljueno stanje ove selektiranog teksta Ukljueno stanje selektiranog teksta ove
centralno desno
odreuje
Izbor ove ikone, selektirani tekst oznaava kao stavku u listi niza podataka Izborom ove ikone otvara se dijalog box za postavljanje okvira oko elije.
Izgled dijalog box-a za postavljanje okvira oko elije Postavljanjem na ukljueno stanje ponuenih prekidaa, na odgovarajuoj strani elije se postavlja linija okvira. Oznaka za ukljueno stanje je uvuen izgled ikone, pri emu se u centralnom dijelu ovog dijalog box-a, na odgovarajuoj strani postavlja linija okvira. Postavljanjem na ukljueno stanje prekidaa Pridrui svima, imate mogunost da odabrane strane za postavljanje okvira, pridruite i svim ostalim elijama u zaglavlju. Za najee sluajeve u praksi, kada je potrebno postaviti okvir oko svih elija, sve ponuene prekidae u ovom dijalog box-u, postavite na ukljueno stanje, to e dovesti do eljenog efekta. Izborom ove ikone otvara se dijalog box za uitavanje slika sa diska raunala.
624
Izgled dijalog box-a za ubacivanje slika u eliju zaglavlja Izborom jedne od ponuenih opcija iz zatvoren liste Tip datoteke, pored bitmapa, u eliju je mogue ubaciti i sadraj metafiles-a. Nakon selektiranja eljene datoteke, i aktiviranja naredbenog polja OK, na poziciji kursora e se pojaviti sadraj uitane slike. U sluaju velikog formata slike, kliknite miem na nju, i pomou scrooll traka dovedite jedan od njenih kutova u poloaj da se vidi u prostoru predvienom za prikaz elije.
Selektiranjem ubaene bitmape, u njenim kutovima i na sredinama svake od strana, postavljaju se simboli malog kvadrata pomou kojih se vri promjena dimenzija slike. Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na mali kvadrat postavljen u kutu slike, i njegovim razvlaenjem ka unutra, dovedite veliinu slike na eljenu dimenziju.
625
Smanjena veliina uitane slike Izborom ove ikone, otvara se padajui meni za automatsko ubacivanje programski definiranih tekstova. Na raspolaganju su slijedei tekstovi: #p #n #t #d redni broj tekue strane ukupan broj strana trenutano vrijeme tekui datum
Ubaeni programski definirani tekstovi, u eliji se oznaavaju simbolom # i odgovarajuim slovom. Da biste definirali raspored elija koji odgovara Vaem zaglavlju, potrebno je da prvo zadane eljeni format papira, odredite margine i visinu zaglavlja. Pored toga potrebno je ponititi default zaglavlje koje je isporueno kao ugledni primjer. To ete postii tako to ete krajnju lijevu eliju proiriti do maksimalne veliine zaglavlja.
626
Razvlaenje desne ivice krajnje lijeve elije po cijeloj irini zaglavlja Znai, dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na desnu ivicu krajnje lijeve elije, ovu ivicu razvucite da krajnje desne ivice zaglavlja. Na ovaj nain dobit ete da se zaglavlje sastoji samo od jedne elije.
Izgled zaglavlja koje se sastoje samo od jedne elije Selektiranjem bitmape u donjem dijelu dijalog box-a, koji je predvien za ureivanje sadraja trenutano aktivne elije, i pritiskom na gumb Del izbacite ovu bitmapu iz sadraja vaeg zaglavlja.
627
Potpuno prazan sadraj zaglavlja U donjem lijevom kutu svake od elija, nalazi se mali okomiti pravokutnik, pomou koga se svaka od elija moe podijeliti na dvije nove, po vertikali. Mali poloeni pravokutnik u gornjem desnom kutu svake od elija, slui za podjelu elija po horizontali. Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na jedan od ova dva mala pravokutnika, kursor mijenja oblik u odgovarajui oblik koji ujedno ukazuje i na smisao mogue radnje.
Pravokutnici za podjelu elija na manje dijelove Operacija podjele elija se odvija tako to se miem klikne na eljeni mali pravokutnik, i ne otputajui ga dovede u poloaj eljene vertikalne, odnosno horizontalne podjele.
628
Razvlaenjem gornjeg desnog pravokutnika na dolje, dobivena je nova elija I na novo dodanoj eliji, u donjem lijevom i gornjem desnom kutu, nalaze se mali pravokutnici za njenu eventualnu podjelu na manje dijelove. U gornjem dijelu zaglavlja dodati emo jo jednu eliju.
Razvlaenjem donjeg lijevog pravokutnika gornje elije u desno, dobivena je nova elija Ovaj postupak je potrebno ponavljati, sve dok ne dobijete eljeni broj i raspored elija. Dovoenjem mia u poloaj da pokazuje na sredinu jednu od unutarnjih strana elije, omoguena je naknadna promjena dimenzija dane elije.
629
Unutranje strane elija koje se mogu razvlaiti Kako se razvlaenjem pomou mia ne moe odrediti tona dimenzija elije, to je programom predvieno i numeriko zadavanje dimenzija svake od elija. Klikom mia unutar bilo koje od elija, ona postaje trenutano aktivna, a u edit box-ovima irina i Visina, prikazuju se njene trenutane dimenzije.
Edit box-ovi za numeriko zadavanje dimenzija trenutano aktivne elije Kako zaglavlje ima ogranienu, ranije zadatu dimenziju, to promjena dimenzija jedne elije utie i na dimenzije ostalih elija. Usvojeno je da se promjena dimenzija elija odvija slijeva na desno, i odozgo na dolje. Iz tog razloga, selektiranjem jedne od ivinih elija, odgovarajui edit box za numeriko podeavanje dimenzija elije bit e neaktivan.
630
Za odabranu gornju desnu eliju, nije mogue mijenjati irinu Kada ste podesili poloaj i broj elija u zaglavlju, preostalo je jo da u svakoj od njih zadane i odgovarajui sadraj, na nain kako je to ranije opisano. Definiranje tekstova na papiru U okviru datoteke Tekst, imate mogunost da definirate sve podatke o vrsti, boji i veliini tekstova koji se ispisuju na papiru.
Izgled datoteke Tekst U dijelu dijalog box-a Papir, definiraju se podaci koji se odnose na ispis naslova poglavlja. Naime, kako je grafiki dokument podijeljen na manje cjeline, to se u vrhu strane na kojoj
631 poinje dano poglavlje, automatski postavlja i naslov danog poglavlja: Osnovni podaci o modelu, Ulazni podaci Konstrukcija, Ulazni podaci-Optereenje, Seizmiki proraun, itd. Pomou check box-a Ispis naslova, odreujete da li e naslovi poglavlja biti ispisani ili ne. Ako je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje, tada postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa: Samo na poetnoj strani i Na svakoj strani, odreujete uestalost njegovog pojavljivanja. Znai, naslov poglavlja se moe pojaviti ili samo na vrhu strane na kojoj je se nalazi njegov poetak, ili pak na vrhu svih strana na kojima se dano poglavlje prostire. Za preporuku je da se odluite za ispis naslova samo na poetnoj strani poglavlja.
Pomou ove tri ikone, koje rade kao prekidai, odluujete se za nain ravnanje naslova Iz zatvorene liste koja se nalazi u vrhu ovog dijela dijalog box-a, moete odabrati proizvoljnu vrstu i veliinu fonta sa kojim e biti ispisani naslovi poglavlja. Pored mogunosti definiranja podebljanog, zakoenog i podvuenog ispisa naslova, mogue je odabrati kako boju samog teksta tako i boju njegove pozadine.
632
Naredbena polja za izbor boje teksta i njegove pozadine Prvo naredbeno polje slui za izbor boje samog naslova poglavlja, a drugo za izbor boje pozadine. Na ovaj nain moete dobiti osjenane naslove poglavlja. U edit box-u Broj prve stranice moete promijeniti redni broj poetne strane dokumenta.
Edit box za definiranje rednog broja prve strane dokumenta Promjena poetnog broja prve strane e imati utjecaj samo na ispis rednog broja strane na samom papiru dokumenta. U dijelu dijalog box-a Tekstualni izvjetaj, nalaze se parametri koje e program koristiti pri kreiranju raznih tekstualnih izvjetaja.
633
Dio dijalog box-a za podeavanje fontova u tekstualnim izvjetajima U tekstualnim izvjetajima, svi tekstovi su razvrstani u tri grupe: Glavni tekst: zadati parametri e se odnositi na sve tekstove unutar izvjetaja, ukljuujui i zaglavlje tabela Tekst na crteima: zadati parametri e se odnositi na kote i oznake na crteima koje se kreiraju u okviru pojedinih tekstualnih izvjetaja. Na primjer crtei poprenih presjeka greda u okviru setova njihovih ulaznih podataka, itd. Naslov tabele: zadati parametri e se odnositi na naslov svake od kreiranih tabela u okviru tekstualnih izvjetaja. Na primjer naslov tabele: Tabela materijala, itd. Pored boje samog fonta, za naslove i zaglavlje tabela, omoguen je i izbor boje pozadine. Na ovaj nain naslovi tabela, kao i njihova zaglavlja mogu biti osjenani.
634
Naredbena polja za izbor boje pozadine naslova i zaglavlja tabela U donjem dijelu dijalog box-a nalazi se parametar kojim se odreuje nain potpisa grafikih blokova.
Dio dijalog box-a za izbor vrste i veliine fonta kojim e biti potpisivani grafiki blokovi Naime, svaka od izvezenih slika, ima rezerviran prostor u kojem se ispisuje njeno znaenje. Na primjer: Deformirani model, Okvir V_1, itd. O samom izvozu grafikih blokova, i znaenju njihovih potpisa, bit e vie rijei kasnije.
635 Snimanje zadatih podataka o papiru Kada ste podesili sve potrebne podatke, potrebno je da izgled tipske papira sauvate u bazi. Izborom naredbenog polja Snimi, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Sada je u edit box-u potrebno zadati tekstualni opis koji e Vas asocirati na definirane podatke o papiru, i aktivirati naredbeno polje OK. U sluaju da ste zadali ime koje ve postoji u listi tipova papira, program e dani odgovarajuu poruku.
Aktiviranje naredbenog polja Yes, e znaiti potvrdan odgovor i prethodni parametri papira, koji su bili upameni pod zadanim imenom, bit e izgubljeni. Izbor naredbenog polja No e dovesti do odustajanja od operacije snimanja. Zatvorena lista koja se nalazi u donjem lijevom kutu dijalog box-a, predviena je za izbor neke od ranije snimljenih konfiguracija.
Zatvorena lista za izbor jednog od ranije snimljenih tipova papira
636 Klikom na strelicu koja se nalazi sa desne strane ove zatvorene liste, otvara se sadraj liste i sada je dovoljno miem kliknuti na red u kojem je opisan sadraj papira koja se eli odabrati. Napominjemo da se u listi uvijek nalazi i programski definiran papir Default, koji ne moete obrisati. Pomou naredbenog polja Brii je omogueno brisanje proizvoljno selektiranog papira iz liste. Postupak se odvija tako to se prvo miem klikne na papir u listi koja se eli obrisati, a potom aktivira naredbeno polje Brii. Posljednje odabrani tip papira se pamti, te e pri kreiranju novih modela, njihove projektne dokumentacije imati iste karakteristike papira kao i dokument sa kojim ste posljednji put radili. Pored toga programom je omoguena i naknadna promjena svih prethodno zadatih podataka o papiru. Znai, moete kreirati projektnu dokumentaciju za jedan format papira, o posle toga je moete promjenom podataka u ovom dijalog box-u, naknadno prelomiti na potpuno drugi format. Preuzimanje snimljenih konfiguracija od drugog korisnika (Uvoz) Programom je omogueno i preuzimanje snimljenih konfiguracija sa podacima o papiru od drugog korisnika. Za ovu namjenu predvieno je naredbeno polje naredbenog polja Uvoz:
Naredbeno polje Uvoz za preuzimanje konfiguracija od drugog korisnika Izborom ovog naredbenog polja otvara se novi dijalog box:
637
Dijalog box za uvoz konfiguracija sa podacima o papiru Konfiguracije parametara se prilikom snimanja smjetaju u datoteku Tower.$har. Kada je odabrana eljena datoteka, klikom miem na naredbeno polje Uitaj izvrit e se preuzimanje konfiguracija sa podacima o papiru. Od tog trenutka, sve uvezene konfiguracije prikazivat e se u zatvorenoj listi za izbor konfiguracija, i bilo koja od njih moi e se postaviti za tekuu. Ako neke od uvezenih konfiguracija imaju isto ime kao i postojee konfiguracije u listi, dodati e im se simbol * na kraju imena.
8.21.4 Struktura grafikog dokumenta

Projektna dokumentacija se sastoji od niza blokova, koji mogu biti ili tekstualni ili grafiki. Kako broj blokova moe biti veliki, to je cijeli dokument zbog preglednosti, podijeljen na manje cjeline. Organizacija ove podjele je prikazana u stablu koje se nalazi u lijevom dijelu prozora za rad sa projektnom dokumentacijom.
Struktura projektne dokumentacije

638 Cijeli dokument se uvijek dijeli na slijedee cjeline, odnosno poglavlja: Sadraj Osnovni podaci o modelu Ulazni podaci Rezultati Dodaci
Grana Ulazni podaci, dijeli se na dvije nove podjele u zavisnosti od toga da li se ulazni podaci odnose na geometriju konstrukcije ili pak na zadano optereenje. I grana Rezultati, ima svoju pod-podjelu, u zavisnosti od toga, na to se odnose prikazani rezultati: Modalna analiza, Seizmiki proraun, Statiki proraun, Stabilnost ili pak dimenzioniranje. Kako se u projekt mogu prilagati i tekstualni i grafiki blokovi, to e program svaki od njih smjetati u odgovarajuu granu, u zavisnosti od prirode danog bloka. Svi ubaeni blokovi u projektnu dokumentaciju se pamte kao takvi, te naknadnim izmjenama na modelu, i njegovim eventualnim ponovnim proraunavanjem, nee doi do automatskog osvjeavanja ovog dokumenta. U takvim sluajevima, svi ranije ubaeni blokovi, koji ne odgovaraju novom sadraju modela, moraju se prvo obrisati pa potom ponovo ubaciti u projekt. Da bi se olakalo organiziranje projektne dokumentacije, omogueno je dodavanje novih poglavlja u stablo izvjetaja. Kao posljednja grana u stablu izvjetaja sada se nalazi poglavlje Dodaci. Desnim klikom mia preko njega otvara se meni sa stavkom Nova mapa:
Desni klik mia preko naziva poglavlja Dodaci, otvara meni u kojem se nalazi stavka Nova mapa Izborom ove stavke iz menija, otvara se dijalog u kojem se zadaje ime novog poglavlja:
639 Aktiviranjem naredbenog polja OK, u grani Dodaci bit e smjeteno novo poglavlje sa zadanim nazivom. Ukoliko elite promijeniti ime novododanog poglavlja ili ga obrisati iz stabla, potrebno je da iz padajueg menija koji se otvara desnim klikom mia preko njegovog naziva izaberete odgovarajuu naredbu.
Padajui meni koji se otvara na desni klik mia preko novog poglavlja Izborom naredbe Preimenuj ponovo se otvara dijalog u kojem se sada moe zadati novo ime poglavlja, dok se aktiviranjem naredbe Brii poglavlje uklanja iz dokumentacije. Ukoliko poglavlje sadri neke grafike ili tekstualne blokove, a aktivira se opcija Brii, pojavit e se odgovarajue upozorenje:
Dodana poglavlja su potpuno ravnopravna sa ve postojeim poglavljima, tako da i za njih vae sve programom predviene naredbe za ubacivanje blokova (ubacivanje praznog bloka, premjetanje i kopiranje blokova). Za razliku od ostalih poglavlja, poglavljima koja se nalaze u direktoriju Dodaci moe se mijenjati i poloaj. Naime, kada se odabere neko od ovih poglavlja postaju dostupne ikone koje se koriste za promjenu poloaja blokova: Izborom ove ikone, trenutano aktivno poglavlje se pomie u stablu za jedno mjesto na gore. Izborom ove ikone, trenutano aktivno poglavlje se pomie u stablu za jedno mjesto na dolje. Promjena poloaja poglavlja se moe vriti samo unutar direktorija Dodaci, odnosno poglavlje nije mogue prebaciti u neki drugi direktorij.
640
8.21.5 Generiranje tekstualnih izvjetaja

Pored tekstualnih i grafikih blokova, koje se mogu izvoziti u projekt iz modula za obradu rezultata prorauna, programom je omogueno i automatsko generiranje tekstualnih izvjetaja, iz okruenja samog prozora za rad sa projektnom dokumentacijom. Naime, desnim klikom mia preko jednog od ponuenih naslova poglavlja u stablu, otvara se padajui meni.
Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Ulazni podaci - Konstrukcija, otvara se padajui meni U sklopu svih padajuih menija, koji se otvaraju na desni klik mia preko naslova odgovarajueg poglavlja, nalazi se i naredbe Generiraj, Njenim izborom, ulazi se u proceduru generiranja danog tekstualnog izvjetaja. Ako se zahtjeva ponovno generiranje ve postojeih izvjetaja, tada e stari izvjetaji biti obrisani, a novi ubaeni u projekt. U sluaju da model nije proraunat, tada pojedini dijelovi izvjetaja za koje su potrebni podaci iz prorauna, nee biti ni generirani. Generiranje sadraja Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Sadraj, i izborom naredbe Generiraj, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje njen sadraj. U sadraju se ispisuju nazivi poglavlja i redni brojevi strana na kojoj dana poglavlja poinju. Kako se sadraj stalno aurira, u zavisnosti od broja i veliine ubaenih tekstualnih i grafikih blokova, to je potpuno svejedno kada ete ga generirati. Generiranje osnovnih podataka o modelu Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Osnovni podaci o modelu, i izborom naredbe Generiraj, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuju osnovne informacije o modelu.
641
Izgled izgeneriranih osnovnih podataka o modelu Na poetku ovog izvjetaja, prikazuju se podaci koji su pridrueni pomou naredbe Podaci o projektu (vidi poglavlje 3.6.8.). Ako ove podatke niste zadali, tada e oni i u tekstualnom izvjetaju biti preskoeni. U daljnjem tekstu ovog izvjetaja, program ispisuje naziv datoteke i datum provedenog prorauna. U dijelu izvjetaja gdje se ispisuje naziv prorauna, program e u produetku postaviti oznaku ili 3D ili 2D, u zavisnosti od toga da li je model ravninski ili pak prostorni. U sluaju da se radi o ravninskom proraunu, pored informacije 2D, program e u zagradi ispisati i oznaku slobodnih pomaka, koja ujedno oznaavaju i ravninu u kojoj je proraun proveden. U ovom dijelu izvjetaja, program simbolom X, oznaava i vrste analize koje su provedene. Veliina modela se opisuje brojem vorova na mrei konanih elemenata, i brojem odgovarajuih tipova konanih elemenata. Na kraju izvjetaja, program ispisuje i informaciju o jedinicama mjera koje su postavljene za tekue pomou naredbe Funkcionalnost (vidi poglavlje 3.5.2). Vodite rauna, da prije generiranja ovog izvjetaja, tekue jedinice mjera u programu budu usuglaene sa jedinicama u kojima su kreirani ostali dijelovi projektne dokumentacije. Generiranje ulaznih podataka o konstrukciji Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Konstrukcija, i izborom naredbe Generiranje izvjetaja, otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
642
Izgled dijalog box-a za generiranje ulaznih podataka o konstrukciji Postavljanjem odgovarajuih prekidaa na ukljueno stanje, vri se izbor tekstualnih blokova koji e ui u sastav projektne dokumentacije. Lista faza graenja - ovaj check box e biti dostupan samo za modele koji u sebi imaju definirane faze graenja. U listi e biti ispisani nazivi svih zadatih faza graenja. Shema nivoa ovaj check box e uvijek biti dostupan, obzirom da svaki model u sebi mora sadrati barem jedan nivo. U ovom tekstualnom bloku, bit e prikazana tablica sa svim podacima koje ste zadali pomou naredbe za ureivanje nivoa (vidi poglavlje 2.11.1). Koordinate vorova ovi podaci se mogu prikazivati na dva naina. Naime, moe se zahtijevati prikaz koordinata ba svih vorova na modelu, ili pak samo vorova koji se nalaze na konturama konstruktivnih elemenata i optereenja. Nain prikaza koordinata vorova se odreuje postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa: Svi vorovi i Samo konture. Napominjemo da e se kod modela u kojima su definirani granini uvjeti u ploama ili zidovima, pojaviti vie vorova sa istim koordinatama (vidi poglavlje 3.1.3). Razlog ovome je to se granini uvjeti modeliraju izjednaavanjem pomaka vorovima koji imaju isti poloaj u prostoru, a pripadaju razliitim konstruktivnim elementima. U takvim sluajevima, u okviru jednog reda podataka e se pojaviti informacija o rednom broju prvog i posljednjeg vora u nizu, koji ima iste koordinate. Ako model sadri preko 5000 vorova, a izabrali ste prikaz svih vorova, aktiviranjem komadnog polja OK program e dani odgovarajue upozorenje.
643
Razlog ovakvom upozorenju je vie nego jasan, obzirom da bi ispis koordinata svih vorova, za velike modele, zahtijevalo jako veliki broj strana dokumenta. Obzirom da je program grafiki orijentiran i da imate mogunost da geometriju modela i optereenja prikaete putem slika, preporuujemo da prikaz koordinata vorova uope ne prilaete u sastav Vae projektne dokumentacije. Setovi numerikih podataka u ovom dijelu dijalog box-a, bit e dostupni prekidai samo za one konstruktivne elemente koji su sadrani u modelu. Napominjemo da se za cijeli model pravi jedinstvena tablica upotrijebljenih materijala, te e uz setove konstruktivnih elemenata, umjesto karakteristika materijala, biti prikazani samo njihovi redni brojevi koji odgovaraju numeraciji u tablici materijala. Svakako da e tablica materijala sadrati sve podatke koji definiraju jedan materijal. Kako se ova vrsta ulaznih podataka ne moe prikazati izvozom grafikih blokova, to preporuujemo da svaka Vaa projektna dokumentacija sadri setove numerikih podataka za sve konstruktivne elemente. Ako ipak ne elite prikaz setova numerikih podataka, check box Setovi numerikih podataka postavite na iskljueno stanje, nakon ega e program ignorirati stanje ostalih prekidaa u ovom dijelu dijalog box-a. Kontura konstruktivnih elemenata- u ovom dijelu dijalog box-a, bit e dostupni prekidai samo za one konstruktivne elemente koji su sadrani u modelu. Podaci o poloaju konstruktivnih elemenata se opisuju u tablicama za svaki konstruktivni element posebno. Ove tablice sadre onoliko redova koliko ima i entiteta tog tipa na modelu. Kontura entiteta se opisuje nizom rednih brojeva vorova na njegovoj konturi. U sluaju lunih segmenata, vor koji oznaava toku sa luka povezan je sa ostalim vorovima simbolom . Kako se poloaj konstruktivnih elemenata opisuje rednim brojevima vorova sa mree konanih elemenata, to u sluaju da se odluite za ovakav prikaz ulaznih podataka, dobro bi bilo da u projekt priloite i koordinate konturnih, ili pak svih vorova. Obzirom da je program grafiki orijentiran i da imate mogunost da geometriju modela i optereenja prikaete putem slika, preporuujemo da ovakve ulazne podatke uope ne prilaete u sastav Vae projektne dokumentacije. U dijelu dijalog box-a Grafiki blokovi, postavljen je niz prekidaa koji odreuju koji e grafiki blokovi biti automatski kreirani. 3D prikaz iani kada je ovaj check box postavljen na ukljueno stanje za izbor su dostupni radio button-i koji se nalaze ispod njega:
- kada je izabran ovaj radio button kreirat e se grafiki blok sa ianim trodimenzionalnim modelom.
Render - kada je izabran ovaj radio button kreirat e se grafiki blok sa renderiranim trodimenzionalnim modelom. Ploe postavljanjem ovog prekidaa na ukljuno stanje, bit e kreirani grafiki blokovi u ijem sastavu e se nai svi horizontalni sklopovi (nivoi) na modelu. Znai, kreirati e se onoliko blokova koliko ima horizontalnih nivoa na modelu. - kada je ovaj check box postavljen na ukljueno kreirat e se grafiki blok sa dispozicijom svih okvira modela.
Dispozicija okvira
644 Okviri postavljanjem ovog prekidaa na ukljuno stanje bit e kreirani grafiki blokovi u ijem sastavu e se nai svi vertikalni sklopovi (okviri) na modelu. Znai, kreirat e se onoliko blokova koliko ima i simbola vertikalnih okvira u prozoru Dispozicija. Pored toga, program e obavezno kreirati i grafike blokove od vertikalnih sklopova koji u sebi sadre zidove, bez obzira da li je njihov poloaj u prozoru Dispozicija odreen simbolom ili ne. postavljanjem ovog prekidaa na ukljuno stanje bit e kreirani grafiki blokovi u ijem sastavu e se nai svi definirani pomoni pogledi na modelu (vidi poglavlje 2.14.3). Svakako da e ovaj prekida biti aktivan samo u sluaju da su na danom modelu kreirani pomoni pogledi.
Pomoni pogledi -
U okviru svih ovih grafikih blokova, optereenje se nee nikada prikazivati dok e vidljivost svih ostalih elemenata crtea biti odreena trenutanim stanjem vidljivosti u modulu za obradu rezultata prorauna. Zbog toga je u ovom dijalog box-u prisutna i zatvorena lista za promjenu stanja vidljivosti.
Zatvorena lista za izbor vidljivosti koja e odrediti sadraj grafikih blokova Znai na ovaj nain moete odrediti da li e se uz vidljive konstruktivne elemente prikazivati i redni broj seta numerikih podataka, da li e pomone osi biti prikazane ili ne, da li e se vidjeti pomone linije sa kotama, itd. Izborom ove ikone otvara se dijalog box Vidljivost, u kojem moete regulirati nain vidljivosti svakog elementa konstrukcije posebno. Izabrano stanje vidljivosti je jednokratno, tako da e ono vaiti samo dok ne izaete iz dijalog box-a Generator ulaznih podataka o konstrukciji.
645 Izborom ove ikone otvara se dijalog box u kojem se mogu podeavati karakteristike blokova koji e biti kreirani. Ovaj dijalog box je isti kao i dijalog box koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Izvoz bloka u modulu za obradu rezultata, tako da e sve izmjene parametara ostati zapamene i nakon izlaska iz tekue naredbe. U sluaju modela koji su definirani u fazama graenja, u dnu dijalog box-a se nalazi zatvorena lista pomou koje imate mogunost da definirate da li e se grafiki blokovi generirati za sve faze graenja ili pak samo za odabranu fazu graenja.
Zatvorena lista za izbor faza graenja ija e geometrija biti izvezena Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e pored svih ostalih ulaznih podataka, automatski generirati i sve odabrane grafike blokove koji definiraju ulazne podatke o geometriji konstrukcije.
646
U dijelu stabla Konstrukcija, program je postavio sve prethodno izgenerirane tekstualne i grafike blokove Generiranje ulaznih podataka o optereenju Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Optereenje, i izborom naredbe Generiranje izvjetaja, otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za generiranje ulaznih podataka o optereenju Postavljanjem odgovarajuih prekidaa na ukljueno stanje, vri se izbor blokova koji e ui u sastav projektne dokumentacije. U svakom sluaju, poeljno je da u projektnu dokumentaciju priloite i listu svih osnovnih sluajeva optereenja i eventualno kreiranih kombinacija njihovog istovremenog djelovanja. Kada je prekida Lista sluajeva optereenja postavljen na ukljueno stanje, tada e dostupan postati i prekida Zbroj vanjskih sila. Kada je on postavljen na ukljueno stanje u tablici e se pored imena svih osnovnih sluajeva optereenja ispisivati i sume zadanog optereenja u pravcu globalnih koordinatnih osi. Izuzetak predstavljaju sluajevi optereenja sa pokretnim optereenjem, seizmiki sluajevi optereenja proraunati metodom multimodalne analize i utjecajne linije. Isti podaci e se ispisivati i za sve
647 kombinacije koje u svom sastavu nemaju pokretno optereenje ili seizmiko optereenje koje je proraunato metodom multimodalne analize.
Tabela sluajeva optereenja sa prikazanom sumom vanjskih sila Da bi uope dolo do automatskog generiranja grafikih blokova, potrebno je da prekida Poloaj optereenja postavite na ukljueno stanje. U sluaju modela koji su definirani u fazama graenja, u dnu dijalog box-a se nalazi zatvorena lista pomou koje imate mogunost da definirate da li e se grafiki blokovi generirati za sve faze graenja ili pak samo za odabranu fazu graenja. Sve prethodno reeno, za postavljanje vidljivosti i veliine grafikih blokova vai i ovdje (vidi dio generiranja ulaznih podataka o konstrukciji). Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e automatski generirati i grafike blokove koji definiraju poloaj zadanog optereenja u okviru svih osnovnih sluajeva optereenja.
Automatski generirani grafiki blokovi sa poloajem optereenja
648 Veliine simbola strelica kojima se predstavlja djelovanje povrinskog, linijskog i tokastog optereenja, odreena je trenutanim faktorom skaliranja koji je postavljen u modulu za obradu rezultata prorauna funkcijskim tipkama : F9, F10 i F11 (vidi poglavlje 3.2). Napominjemo da se grafiki blokovi kreiraju samo za sklopove u kojima se barem jedan od entiteta optereenja vidi. Uz sva prikazana optereenja uvijek se ispisuje i njihov intenzitet. Generiranje tekstualnog izvjetaja o provedenoj modalnoj analizi Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Modalna analiza, i izborom naredbe Generiranje izvjetaja, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje tekstualni izvjetaj koji sadri kako ulazne podatke, tako i rezultate provedene modalne analize.
Izgled izgeneriranog izvjetaja modalne analize Napominjemo, da sadraj tablice u kojoj se prikazuje raspored masa po visini objekta, u potpunosti odgovara sadraju dijalog box-a, koji se otvara izborom podopcije Izvjetaj, u okviru naredbe Mase (vidi poglavlje 6.6). Ukoliko niste ureivali nivoe pomou naredbe Mase, njihov poloaj e odgovarati zadanom poloaju nivoa u samom modelu (naredba Edit). Generiranje tekstualnog izvjetaja o provedenom seizmikom proraunu Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Seizmiki proraun, i izborom naredbe Generiranje izvjetaja, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje tekstualni izvjetaj koji sadri kako ulazne podatke, tako i rezultate provedenog seizmikog prorauna.
649
Izgled izgeneriranog izvjetaja seizmikog prorauna Pored zadatih ulaznih podataka, program za svaki zadati pravac djelovanja seizmike, kreira i tablicu rasporeda seizmikih sila po visini objekta. Raspored nivoa u ovim tablicama u potpunosti odgovara rasporedu nivoa koji je definiran izborom podopcije Izvjetaj, u okviru naredbe Mase (vidi poglavlje 6.6). Ukoliko niste ureivali nivoe pomou naredbe Mase, njihov poloaj e odgovarati zadanom poloaju nivoa u samom modelu (naredba Edit). U sluaju seizmikog prorauna, koji se bazira na multimodalnoj analizi, tada e se u okviru ovih tablica prikazivati proraunate seizmike sile za svaki od proraunatih tonova. Na kraju izvjetaja, program e kreirati i tablicu sa faktorima participacije, iz koje se moe sagledati doprinos svakog od tonova, pri proraunu seizmikih sila. Generiranje tekstualnog izvjetaja o provedenom statikom proraunu Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Statiki proraun, i izborom naredbe Generiranje izvjetaja, otvoriti e se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za generiranje numerikih rezultata statikog prorauna Izbor optereenja za koje e se kreirati tekstualni izvjetaj vri se u desnom dijelu dijalog boxa (Optereenja). Prikazane opcije imaju slijedee znaenje: Tekui sluaj optereenja Izvjetaj se generira za sluaj optereenja koji je izabran iz zatvorene liste, koja postaje dostupna tek kada se
650 izabere ovaj prekida. U listi se nalaze svi osnovni sluajevi optereenja, sve kombinacije i sve anvelope koje su ranije kreirane za dani model. Bilo koji od ovih sluajeva optereenja moe se izabrati za kreiranje izvjetaja. Sva osnovna optereenja Izvjetaj se generira za sve osnovne sluajeve optereenja.
Sve kombinacije optereenja - Izvjetaj se generira za sve kombinacije optereenja. Sva optereenja Izvjetaj se generira za sva optereenja.
Dio dijalog box-a u kojem se vri izbor optereenja Kada tekui model sadri faze graenja, za promjenu postaje dostupna i zatvorena lista, koja se nalazi u donjem desnom dijelu dijalog box-a (Faza graenja). Izborom iz ove liste odreuje se faza graenja za koju se generira izvjetaj. U listi se nalazi i opcija Sve faze. Njenim izborom izvjetaj se generira za sve faze graenja. U lijevom djelu dijalog box-a se nalaze naredbena polja sa nazivima svih konstruktivnih elemenata koji su podrani u programu. Svakako da e za aktiviranje biti dostupni samo elementi konstrukcije koji su zastupljeni u modelu, sa kojim trenutano radite. Sa lijeve strane naziva, svakog od konstruktivnih elemenata, nalaze se prekidai ijim postavljanjem na ukljueno, odnosno iskljueno stanje, regulirate da li e se njihovi rezultati nai u sklopu izgeneriranog tekstualnog izvjetaja ili ne.
Prekidai koji odreuju da li e se rezultati za dani konstruktivni element izgenerirati ili ne

651 Izborom bilo kog od ponuenih naredbenih polja, otvara se dijalog box za definiranje sadraja tekstualnog izvjetaja koji e se odnositi na rezultate u danom konstruktivnom elementu.
Izgled dijalog box-a za definiranje sadraja tekstualnog izvjetaja sa rezultatima u ploama i zidovima Nain rada sa ovim dijalog box-ovima je potpuno isti kao i kod dijalog box-ova u okviru naredbe za generiranje tekstualnih izvjetaja odabiranjem (vidi poglavlje 8.16). Kada ste zadali sve potrebne podatke u ovom dijalog box-u, izbor naredbenog polja OK e dovesti do vraanja na osnovni izgled dijalog box-a u okviru naredbe za generiranje numerikih rezultata statikog prorauna cijelog modela. Pored rezultata za odabrane konstruktivne elemente, u okviru ove naredbe za nudi mogunost i generiranja tabela sa deformacijama vorova sa mree konanih elemenata. Izborom naredbenog polja Deformacija vorova, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje sadraja tekstualnog izvjetaja o deformacijama vorova. Nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i kod konstruktivnih elemenata, s tim to se mijenja jedino vrsta utjecaja koje moete odabrati za prikaz. Ovdje su za prikaz predviene deformacije vorova sa mree konanih elemenata u globalnom koordinatnom sistemu.
652 Isto, kao i kod naredbe za kreiranje tekstualnih izvjetaja odabirom, i u okviru ove naredbe je mogue snimanje u bazu trenutanog stanja prekidaa, odnosno odabranog sadraja tekstualnog izvjetaja.
Zatvorena lista za izbor nekog od ranije snimljenih tipova izvjetaja Ove baze su meusobno usuglaene, odnosno konfiguracija snimljena u okviru ove naredbe sadri niz pod-konfiguracija koje se odnose na pojedine konstruktivne elemente. Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a u dijelu projektne dokumentacije koji je rezerviran za rezultate statikog prorauna, bit e postavljeno onoliko tekstualnih blokova koliko ste ih i odabrali u ovom dijalog box-u.
U dijelu stabla Statiki proraun, program je izgenerirao sve prethodno odabrane tekstualne blokove Generiranje tekstualnog izvjetaja o provedenom proraunu stabilnosti Desnim klikom mia preko naslova poglavlja Stabilnost, i izborom naredbe Generiranje izvjetaja, automatski se u sastav projektne dokumentacije ubacuje tekstualni izvjetaj koji sadri kako ulazne podatke, tako i rezultate provedenog prorauna stabilnosti.
653
Izgled generiranog tekstualnog izvjetaja o kritinom optereenju Opcijsko brisanje ve postojeih generiranih blokova pri ponovnom generiranju Prilikom generiranja izvjetaja program provjerava da li u projektnoj dokumentaciji postoje tekstualni ili grafiki blokovi koji su ranije generirani sa istom naredbom. Ako postoje pojavljuje se upozorenje koje korisniku prua mogunost brisanja ovih blokova iz izvjetaja.
Izborom potvrdnog odgovora briu se ranije generirani blokovi, dok se izborom negativnog odgovora oni zadravaju, uz dodavanje novih blokova u dokumentaciju. Ako se check box Automatski koristi ovaj odgovor postavi na ukljueno stanje, program e zapamtiti posljednji dati odgovor (Yes ili No) i koristit e ga pri buduim generiranjima blokova, tako da se upozorenje vie nee pojavljivati. Ukoliko elite ponititi zapameni odgovor, odnosno omoguiti ponovno prikazivanje upozorenja, potrebno je da u dijalog box-u naredbe Prilagodba (Setup -> Prilagodba) aktivirate naredbeno polje Ponitavanje automatskih odgovora.
8.21.6 Naredbe za rad sa blokovima u stablu

Svi generirani tekstualni izvjetaji i izvezeni grafiki blokovi, smjetaju se u stablo projektne dokumentacije, i to u podruje podnaslova, kojem po sadraju pripadaju.
654
Izgled stabla projektne dokumentacije sa izvezenim blokovima Kako program ima razliit tretman prema tekstualnim i grafikim blokovima, to se oni u stablu oznaavaju posebnim ikonama. Ikona za oznaku tekstualnog bloka u stablu Ikona za oznaku grafikog bloka u stablu Iza ovih ikona, program ispisuje i naziv danog bloka, koji ukazuje na njegov sadraj. Napominjemo da naslovi blokova ne utiu na sadraj projekta na papiru, ve slue iskljuivo za lake prepoznavanje njihovog sadraja. Kako je prostor za prikaz stabla dokumenta ograniene veliine, to pomou horizontalne i vertikalne scroll trake na stablu, moete vriti promjenu njegovog tekueg sadraja na zaslonu.
Scrooll trake za promjenu tekueg sadraja stabla
655 Raspoloivi prostor za prikaz stabla, moe se mijenjati u horizontalnom smislu. Naime, razvlaenjem njegove desne ivice, ovaj prostor se moe poveati, odnosno smanjiti.
Razvlaenjem desne ivice prostora predvienog za prikaz stabla, moe se mijenjati dimenzija ovog prostora Svakako da e poveanje polja predvienog za prikaz stabla, dovesti do smanjenja prostora za prikaz lista dokumenta. Promjena tekueg bloka U svakom trenutku rada sa projektnom dokumentacijom, uvijek je jedan blok trenutano aktivan (naslov aktivnog bloka, u stablu je naznaen posebnom bojom). Promjena tekueg bloka, vri se jednostavnim klikom mia preko njegovog naziva u stablu. Nakon toga, u desnom dijelu zaslona, za tekuu stranu projekta se postavlja ona strana na kojoj se nalazi trenutano aktivan blok.
Trenutano aktivan je grafiki blok u okviru podnaslova Statiki proraun
656 U sluaju tekstualnih blokova koji se prostiru na vie strana, za tekuu e biti postavljena strana, na kojoj poinje dani tekstualni blok. Na ovaj nain, tekui blok u stablu je uvijek usuglaen sa prikazom tekue strane projekta, to omoguava lako pozicioniranje na eljeni dio dokumenta. Promjena tekueg bloka, moe se vriti i pomou kursorskih strelica. Viestruka selekcija blokova Kako se pojedine naredbe u programu mogu istovremeno odnositi na vie blokova, to je u stablu omoguena viestruka selekcija blokova pomou gumba Shift i Ctrl. Dranje stalo pritisnute tipke Ctrl i klik mia na neki od blokova e taj blok selektirati pri emu e prethodno selektirani blokovi ostati i dalje selektirani. U ovoj proceduri, klik mia na ranije selektirani blok e dovesti do njegovog de-selektiranja. Viestruka selekcija blokova pomou tipke Shift se odvija slino kao i prethodno opisana pomou tipke Ctrl, s tim to ovdje klik mia na blok ne odabere samo dani blok ve i sve ostale blokove u listi koji se nalaze izmeu prethodno selektiranog i onog koji je neposredno selektiran. Napominjemo da je pomou viestruke selekcije mogue selektirati blokove iz razliitih podpodruja. Viestruka selekcija e imati primjenu kod naredbe za brisanje blokova i naredbe za podeavanje karakteristika blokova.
Viestrukom selekcijom su selektirani svi blokovi dokumenta Promjena naziva bloka Klikom na desni gumb mia, u poziciji kada on pokazuje na naslov odabranog bloka u stablu, otvara se padajui meni u kojem je uvijek prisutna i naredba Preimenuj. Njenim izborom otvara se dijalog box u kojem prethodno odabranom bloku moete zadati novi naziv.
Dijalog box za promjenu naziva bloka
657 Brisanje bloka Brisanje selektiranih blokova se moe postii ili izborom ove ikone, ili pak direktnim pritiskom na tipku Del. Pored toga, klikom na desni gumb mia, u poziciji kada on pokazuje na naslov selektiranog bloka u stablu, otvara se padajui meni u kojem je uvijek prisutna i naredba Brii.
Padajui meni koji se otvara na desni klik mia preko naslova bloka Karakteristike bloka Izborom ove ikone, ili pak naredbe Karakteristike bloka, iz padajueg menija koji se otvara na desni klik mia preko naziva bloka u stablu, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za podeavanje karakteristika selektiranog grafikog bloka

658
Ovaj dijalog box u potpunosti odgovara ranije opisanom za postavljanje default karakteristika izvezenih blokova (vidi poglavlje 8.21.1). Jedina razlika je u tome, to se ovdje zadati parametri ne koriste kao default vrijednosti, ve se pridruuju samo selektiranom bloku. U sluaju da se ova naredba aktivira kada je selektiran tekstualni blok, tada e u njemu biti neaktivne sve opcije osim prekidaa Poni na novoj strani i Jedna kolona.
Izgled dijalog box-a za podeavanje karakteristika selektiranog tekstualnog bloka U sluaju viestruke selekcije grafikih blokova, tada e dostupni biti samo parametri koji su zajedniki za sve selektirane blokove.
659
Izgled dijalog box-a za podeavanje karakteristika vie selektiranih grafikih blokova U ovakvim sluajevima, podaci koji nisu zajedniki za sve selektirane blokove, bit e nedefinirani, odnosno prazni. Zadavanjem samo odreene grupe podataka, i aktiviranjem naredbenog polja OK, svim selektiranim blokovima, bit e pridrueni samo podaci koji su bili prethodno postavljeni u dijalog box-u, dok e ostali ostati nepromijenjeni. U sluaju istovremenog selektiranja i grafikih i tekstualnih blokova, za promjenu e biti dostupan samo parametar koji odreuje poetak bloka na novoj strani. Promjena mjerila bloka Izborom ove ikone, ili pak naredbe Mjerilo bloka, iz padajueg menija koji se otvara na desni klik mia preko naziva odabranog grafikog bloka u stablu, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Dijalog box za promjenu mjerila bloka Sada je u ponuenom edit box-u potrebno da zadate eljeno mjerilo prethodno odabranog bloka. Promjena poloaja bloka Svaki novododani blok se automatski smjeta na kraj grupe blokova koji su vezani za dani naslov poglavlja. Izborom ove ikone, trenutano aktivni blok se pomie u stablu, za jedno mjesto na gore.
660 Izborom ove ikone, trenutano aktivni blok se pomie u stablu, za jedno mjesto na dolje. Pored izbora jedne od ponuenih ikona, promjena poloaja bloka je omoguena i dragiranjem. Sama procedura se odvija tako to se miem odabere blok za pomicanje, i ne otputajui lijevi gumb mia on prevue na novi poloaj u stablu. Po otputanju lijevog gumba mia, prethodno selektirani blok e biti postavljen neposredno ispod bloka na ije mjesto je prevuen. Iz ovoga proizlazi zakljuak, da u sluaju da neki blok elite da postavite na prvo mjesto u okviru danog podruja, neete moi tu akciju provesti u jednom koraku. U takvom sluaju morate selektirani blok postaviti prvo na drugo mjesto, a potom prvi iz liste da premjestite na drugo mjesto. Pri promjeni mjesta blokovima, vodite rauna o blokovima kojima je zadano da ponu na novoj strani ili pak u novom redu. O ovome e biti vie rijei u poglavlju u kojem se opisuje prijelom dokumenta. Na prethodno opisani nain, blokovi se mogu premjetati samo unutar istog podnaslova. Da bi mogli izvriti rasporeivanje blokova po svojoj elji, omogueno je prebacivanje i kopiranje trenutano odabranog bloka iz jednog poglavlja u drugo. Izborom naredbe Premjetanje bloka pomou ove ikone, ili iz padajueg menija koji se otvara na desni klik mia preko naziva bloka u stablu, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za premjetanje i kopiranje trenutano aktivnog bloka iz jednog poglavlja u drugo U zatvorenoj listi trenutano je prikazan naziv poglavlja kojem odabrani blok pripada. U sluaju da blok elite premjestiti ili kopirati u neko drugo poglavlje, potrebno je da iz zatvorene liste odaberete naziv tog poglavlja, a zatim aktivirate jednu od dvije ponuene opcije: premjetanje ili kopiranje bloka. Izborom radio button-a Premjetanje bloka, blok e biti premjeten iz poglavlja kojem je prvobitno pripadao, u poglavlje koje je izabrano iz liste, dok e u sluaju da je aktiviran radio button Kopiranje bloka, odabrani blok biti kopiran iz jednog poglavlja u drugo, tako da e se nai u oba poglavlja. Izlaskom iz dijalog box-a na naredbeno polje OK, u stablu e blok biti premjeten, odnosno kopiran u zahtijevano poglavlje. TXT blokovi u okviru projektne dokumentacije Obzirom da se pri kreiranju projektne dokumentacije, pored tabela i crtea, esto javlja potreba za dopisivanjem raznih tekstova (naslovi, komentari, analize optereenja, itd.) omogueno je ubacivanje praznih blokova koji bi se koristili za ovu namjenu. Blokovi se mogu
661 ubacivati u projektnu dokumentaciju izborom odgovarajuih naredbi iz menija koji se otvara desnim klikom mia preko imena poglavlja u stablu: Ubaci blok na poetak poglavlja - izborom ove naredbe iz menija prazan blok su ubacuje na poetak danog poglavlja Ubaci blok na kraj poglavlja - izborom ove naredbe iz menija prazan blok su ubacuje na kraj danog poglavlja
Naredbe za ubacivanje praznog bloka na poetak, odnosno kraj poglavlja Takoer, blokovi se mogu ubacivati i aktiviranjem odgovarajuih ikona ili izborom naredbi iz menija koji se otvara desnim klikom mia preko imena bilo kog ve ubaenog bloka. aktiviranjem ove ikone ili izborom iz menija naredbe Ubaci blok iznad blok se ubacuje neposredno iznad odabranog bloka aktiviranjem ove ikone ili izborom iz menija naredbe Ubaci blok ispod blok se ubacuje neposredno ispod odabranog bloka
662
Naredbe za ubacivanje praznog bloka iznad, odnosno ispod trenutano odabranog bloka Nakon ubacivanja bloka u izvjetaj pomou neke od prethodno opisanih naredbi, program e automatski otvoriti dijalog box u koji se unosi sadraj bloka:
Izgled dijalog box-a u koji se unosi sadraj ubaenog bloka Nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i u proceduri definiranja zaglavlja tipske strane projekta. Pored mogunosti definiranja proizvoljne veliine i sadraja kolona i redova, imate mogunost i da proizvoljno odabrani tekst iz Word-a, preko clip-board-a kopirate u sadraj ubaenog bloka.
663
U sadraj bloka je iz Word-a kopirana analiza optereenja Nakon aktiviranja naredbenog polja OK, sadraj ubaenog bloka pojavit e se u sastavu projektne dokumentacije.
Sadraj ubaenog bloka Veliina ubaenih blokova je programski definirana, ali se ona moe naknadno promijeniti razvlaenjem graninika koji su postavljeni na njegovim stranama.
664
Razvlaenjem donje ivice blok je dobio potrebnu veliinu Ubaeni tekstualni blok je potpuno ravnopravan sa ostalim grafikim i tekstualnim blokovima, tako da se nad njim mogu vriti sve programom predviene operacije (promjena poloaja, brisanje, itd). U meniju koji se otvara desnim klikom preko imena ubaenog bloka u stablu nalazi se i naredba Ureivanje ubaenog bloka. Izborom ove naredbe otvara se potpuno isti dijalog kao i pri ubacivanju bloka, tako da na ovaj nain u svakom trenutku moete urediti njegov sadraj. Napominjemo da se ista naredba nalazi i u meniju koji se otvara desnim klikom preko sadraja ubaenog bloka.
Naredba za ureivanje ubaenog bloka Izvoz grafikog bloka u AutoCAD (DXF) Izborom ove ikone, ili pak naredbe Izvoz u DXF, iz padajueg menija koji se otvara na desni klik mia preko naziva odabranog grafikog bloka u stablu, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
665
Dijalog box za izvoz trenutano odabranog grafikog bloka u DXF format U edit box-u se unosi ime datoteke, kao i njen poloaj na disku. Ovi podaci se mogu zadati i pomou standardnog Windows-ovog dijalog box-a za snimanje datoteka, koji se otvara . aktiviranjem naredbenog polja U donjem dijelu dijalog box-a nalaziti e se zatvorena lista Duina ACU, iz koje se biraju mjerne jedinice koje e se koristiti pri izvozu bloka. Pri ovoj vrsti izvoza datoteka se snima sa ekstenzijom .dxf, a svaki tip elemenata se izvozi u poseban layer. Konstruktivni elementi se izvoze u layer CONSTRUCTION, mrea konanih elemenata u FENET, legenda u LEGEND, a rezultati u layer RESULTS. Izvoz grafikog bloka u clipboard Izborom ove ikone, ili pak naredbe Izvoz bloka u clipbord, iz padajueg menija koji se otvara na desni klik mia preko naziva odabranog grafikog bloka u stablu, program sadraj odabranog bloka kopira u clipbord.
Izvoz bloka u TXT Izborom ove ikone, otvara se dijalog box za izvoz odabranog tekstualnog bloka u TXT format.
Sada je potrebno da zadate eljeno ime datoteke i da aktiviranjem naredbenog polja Snimi izvrite njegovo snimanje u izabranom direktoriju.
666 Sve tekstualne izvjetaje generirane u programu moete izvesti u posebnu datoteku koja ima nastavak *.txt. Izvjetaji se izvoze u istoj formi u kojoj su prikazani u programu (npr. u formi tabele), tako da su pogodni za uitavanje u druge programe koji podravaju isti format datoteke, prije svega u Excel.
8.21.7 Potpisi grafikih blokova

Ve smo ranije rekli, da se pri izvozu grafikih blokova, uz sadraj samog crtea automatski pridruuju i tekstovi koji ukazuju na njegov sadraj. Naime, svaki grafiki blok ima svoj naslov i svoj potpis. U dnu prozora za rad sa projektnom dokumentacijom, za trenutano aktivan grafiki blok, u odgovarajuim edit box-ovima program ispisuje ove podatke.
Edit box-ovi u kojima se ispisuje naslov, odnosno potpis grafikog bloka Ove tekstove program sam kreira, u zavisnosti od toga to dani grafiki blok predstavlja. U program je usvojena slijedea konvencija pri kreiranju ovih tekstova. - Ako model u sebi sadri definirane faze graenja, onda se obavezno u prvom redu naslova ispisuje naziv tekue faze graenja, a u drugom redu tekui sluaj optereenja, pod uvjetom da grafiki blok po svom sadraju pripada ili poglavlju Ulazni podaci Optereenje ili poglavlju Statiki proraun. - Ako model ne sadri definirane faze graenja, tada se u prvom redu naslova ispisuje tekui sluaj optereenja, pod uvjetom da grafiki blok po svom sadraju pripada ili poglavlju Ulazni podaci Optereenje ili poglavlju Statiki proraun. U svim ostalim sluajevima naslov e biti prazan. - U prvom redu potpisa bloka ispisuje se naziv dijela modela koji je sadran u grafikom bloku (naziv okvira, nivoa, pomonog pogleda, naziv trenutanog stanja sakrivenosti, i sl.), a drugi red se ispisuje samo u sluaju da grafiki blok predstavlja rezultate prorauna. Tada se ispisuje naziv utjecaja za koje su prikazani rezultati i njihove ekstremne vrijednosti. U svim ostalim sluajevima, drugi red potpisa bloka e biti prazan. Naslov i potpis bloka su sastavni dio crtea, i moete ih mijenjati po svojoj elji. Pri ureivanju i naslova i potpisa bloka, moete zadati vie od predviena dva reda. Dovoenjem mia na kraj tekueg reda, i pritiskom na tipku Enter, program e prei u slijedei red danog edit box-a.
667 Promjena sadraja ovih tekstova, bit e prikazana na listu papira tek kada promijenite fokus sa tog edit box-a, pritiskom na tipku Tab. Naslov i potpis bloka ne utiu na gabarit samog grafikog bloka, ve se ispisuju u njegovoj unutranjosti, na mjestu koje je odreeno parametrima ravnanja u sklopu naredbe Karakteristike bloka. U sluaju da naslov ili potpis bloka preklapaju neki dio crtea, izborom nekog drugog naina ravnanja, on se gotovo uvijek moe smjestiti na prazan dio crtea.
8.21.8 Naredbe za rad sa listovima papira

U desnom dijelu prozora za rad sa projektnom dokumentacijom, uvijek se prikazuje stvaran izgled trenutano aktivne strane dokumenta. Na dnu zaslona, na statusnoj liniji, uvijek se ispisuje i informacija o rednom broju tekue strane kao i podatak o ukupnom broju strana u dokumentu.
Polje predvieno za ispis tekue strane dokumenta Ve smo ranije rekli da se promjenom tekueg bloka u stablu dokumenta, automatski aurira i strana na kojoj se dani blok nalazi. Meutim, promjena tekue strane se moe vriti i pritiskom na tipke PgUp i PgDn, kao i izborom odgovarajuih ikona. Izborom ove ikone, za tekuu se postavlja prva strana ispred trenutano aktivne.
Izborom ove ikone, za tekuu se postavlja prva strana iza trenutano aktivne.
U sluaju da dokument sadri veliki broj strana, za brzo postavljanje tekue strane, moe posluiti i scroll trake koja se postavlja uz desnu ivicu ovog prozora.
668
Scroll traka za brzu promjenu tekue strane Podrazumijevani nain za prikazivanje stvarnog izgleda dokumenta je prikaz samo jedne strane. Meutim, ponekad moe biti od interese da se istovremeno prikae vie strana projekta. Izborom ove ikone, prikaz tekue strane dokumenta, zamjenjuje se istovremenim prikazom vie stranica
Istovremeni prikaz dvije stranice dokumenta Koliki e broj strana biti prikazan istovremeno, odreuje se izborom jedne od ponuenih opcija iz zatvorene liste, koja se otvara klikom mia na strelicu sa desne strane ikone za istovremeni prikaz vie strana dokumenta. Programom je ogranieno da se istovremeno moe prikazati maksimalno est strana.
669
Zatvorena lista za izbor, koliko e strana dokumenta biti prikazano istovremeno Izborom ove ikone, istovremeni prikaz vie strana, zamjenjuje se prikazom samo tekue strane. Naredbe za zumiranje sadraja papira rade na potpuno isti nain kao i ostalim modulima programa. Znai, mogue ih je pokrenuti ili izborom odgovarajue ikone ili pak pritiskom na tipku Ctrl i odgovarajue dugme mia (vidi poglavlje 2.7).
Zumirani dio tekue strane dokumenta U prozoru za rad sa projektnom dokumentacijom podran je i sustav za obnavljanje sadraja projekta. Ikone Undo i Redo radi na potpuno isti nain, s tim to postoji ogranienje da se undo buffer ne moe osvjeiti nakon generiranja tekstualnih izvjetaja. Naime, u trenutku generiranja bilo kog od tekstualnih izvjetaja, program mora prvo da snimi bazu projekta, te se nakon ove operacije program ne moe vie vratiti na prethodno stanje. Meutim, u sluaju
670 kada se u radu sa projektnom dokumentacijom ne generiraju tekstualni izvjetaji, tada e kompletan sustav za obnavljanje crtea u potpunosti raditi.
8.21.9 Prijelom strana u projektnoj dokumentaciji

Prijelom strana u projektnoj dokumentaciji, vri se automatski, potujui pri tom kako trenutano veliinu grafikih blokova, tako i definirane podatke o fontovima u generiranim tekstualnim izvjetajima. Tekstualni i grafiki blokovi se mogu kontinuirano postavljati jedan iza drugog, po redoslijedu koji je odreen u stablu dokumenta. Grafiki blokovi mogu stajati jedan pored drugog, ako to njihova veliina doputa. Isto vai i za tekstualne blokove. Ako je njihova irina takva da mogu stati u vie kolona tada se oni tako i postavljaju na listu papira. Znai, uvjet je da prostor na papiru bude maksimalno popunjen. Jedino ogranienje je u tome to se tekstualni i grafiki blok ne mogu nai jedan pored drugog. Razlog ovome je to tekstualni izvjetaju nemaju pravokutni gabarit pa bi za algoritam prelamanja ovo bio suvie sloen zahtjev. I grafiki i tekstualni blokovi se uvijek ravnaju uz lijevu ivicu stranice dokumenta. Pri prijelomu strana, program potuje i zadane karakteristike blokova po pitanju zahtjeva da oni ponu na novoj strani, odnosno u novom redu. Svi blokovi kojima su zadane ovakve karakteristike, u stablu se oznaavaju posebnim ikonama. Ikona za oznaku tekstualnog bloka kojem je zadano da pone na novoj strani Ikona za oznaku grafikog bloka kojem je zadano da pone na novoj strani Ikona za oznaku grafikog bloka kojem je zadano da pone u novom redu Napominjemo jo jednom da se tekstualnim blokovima ne moe zadati karakteristika da ponu u novom redu. Iako je prijelom strane potpuno automatiziran, promjenom karakteristika pojedinim blokovima, po pitanju njihove veliine, i podatka da li treba da ponu na novoj strani (novom redu), ili ne, ipak moete uticati na prijelom dokumenta. Inae, svakom bloku koji je prvi ubaen u jedno od podruja podnaslova, program automatski postavlja karakteristiku da poinje na novoj strani. Vi ovaj parametra svakako moete ponititi, ali e projekt izgledati mnogo preglednije ako svako poglavlje pone na novoj strani. Pri operaciji promjene redoslijeda blokova vodite rauna o blokovima kojima je postavljan parametar o poetku na novoj strani, odnosno novom redu.
8.21.10 Naredbe za rad sa grafikim blokovima na papiru

Neke od ranije opisanih naredbi za rad sa blokovima u stablu, mogu se aktivirati i na samom listu papira. Naime, desnim klikom mia preko prikazanog bloka na papiru, otvara se padajui meni u kojem su sadrane ove naredbe.
671
Desnim klikom mia preko grafikog bloka, otvara se padajui meni Promjena dimenzija grafikih blokova Na listu papira, mogu se odabrati samo grafiki blokovi, i samo jedan od njih moe biti trenutano aktivan. Oko aktivnog bloka postavlja se okvir, koji u svojim kutovima, i na sredinama svake od strana, ima postavljene male kvadrate koji slue za promjenu dimenzija bloka.
Kvadrati za promjenu dimenzija trenutano aktivnog grafikog bloka Znai, promjena dimenzija aktivnog bloka se moe vriti i razvlaenjem njegovih kutova. Za ovakav nain rada, potrebno je da pokaziva dovedete u poloaj da pokazuje na jedan od kutova bloka. U tom poloaju pokaziva e dobiti oblik dvostrane strelice ime vam program ukazuje da je spreman za ovu vrstu operacije. Sada pritisnite lijevi gumb mia, i ne otputajui ga dovedite odabrano tjeme bloka u eljeni poloaj, i tek tada otpustite gumb mia. Na ovaj nain, odnos irine prema visini bloka ostaje nepromijenjen.
672
Razvlaenjem dijagonalnih tjemena, odnos visine prema irini bloka ostaje nepromijenjen Pored razvlaenja kutova bloka, programom je omogueno i razvlaenje njegovih stranica. Postupak se odvija na potpuno isti nain, s tim to je sada umjesto kutnog, potrebno odabrati mali kvadrat na sredini eljene strane okvira. Na ovaj nain, mijenja se odnos irine prema visini bloka.
Razvlaenjem donje strane bloka na gore, poremeen je odnos irine prema visini bloka Ovakav nain promjene dimenzija blokova moe biti jako pogodan kod crtea koji imaju jako izraenu jednu dimenziju. Na taj nain, kod njih e biti eliminirane suvine praznine na crteu. Pri naknadnoj promjeni dimenzija blokova, morate znati da e ona uticati na poloaj blokova koji se nalaze iz njega. Pored toga, program e odmah napraviti i novi prijelom strana dokumenta.
673 Pojedinaan prikaz blokova Izborom ove ikone, umjesto tekue strane dokumenta, na zaslonu se prikazuje sadraj trenutano aktivnog grafikog bloka
Pojedinaan prikaz trenutano aktivnog grafikog bloka Ova ikona radi kao prekida, te se njenim ponovnim izborom, na zaslonu vraa prikaz tekue strane dokumenta. Isti efekt se moe postii i duplim klikom mia. Naime, dupli klik mia preko grafikog bloka, na prikazanoj tekuoj strani dokumenta, ikonu Prikaz bloka postavlja na ukljueno stanje. Po istoj analogiji, dupli klik mia preko sadraja trenutano prikazanog bloka, ovu ikonu vraa na iskljueno stanje. U reimu rada, kada je prikazan samo tekui grafiki blok, stablo je neaktivno, te se promjena tekueg bloka, moe vriti samo pomou kursorskih strelica. Od svih naredbi, na raspolaganju e biti samo naredbe za zumiranje dijelova crtea, edit boxovi za promjenu naslova i potpisa bloka, kao i naredbe Ureivanje bloka i Plot window, koje se mogu aktivirati samo u ovom reimu rada programa. Oko bloka se postavlja uti okvir koji jasno ukazuje na gabarit crtea. Ureivanje sadraja bloka Ova naredba je predviena za finalno podeavanje sadraja bloka prije ispisa. Njenim izborom, ulazi se u proceduru ureivanja tekueg grafikog bloka. Ikona ostaje uvuena za sve vrijeme trajanja ove naredbe, sve dok se njenim ponovnim izborom ne oznai kraj naredbe. Za vrijeme trajanja ove naredbe, program je stalno u proceduri selekcije tekstova, a sve ostale naredbe, izuzev naredbi za zumiranje i obnavljanje sadraja crtea, bit e neaktivne (zamrznute). Pod pojmom ureivanja, ovdje podrazumijevamo samo promjenu poloaja svih tekstova i njihovo eventualno brisanje (kote dijagrama, vrijednosti izolinija, redni brojevi setova numerikih podataka, itd). U proceduri ureivanja bloka omoguen je viestruki odabir tekstova. Odabir tekstova se vri po slijedeim pravilima:
674 1. Klik lijevim gumbom mia preko nekog teksta odabire dani tekst, pri emu ranije odabrani tekstovi ostaju i dalje odabrani 2. Ukoliko se ispod pokazivaa mia ne nalazi nikakav tekst, a klikne se lijevim gumbom mia, program e ui u proceduru odabira prozorom 3. Klik lijevim gumbom mia preko nekog odabranog teksta, dok je pritisnuta tipka Shift na tipkovnici, deselektirate dani tekst 4. Ukoliko se ispod pokazivaa mia ne nalazi nikakav tekst, a klikne se lijevim gumbom mia dok je pritisnuta tipka Shift na tipkovnici, program e ui u proceduru deselektiranja prozorom 5. Desnim klikom mia se vri deselektiranje svih ranije odabranih tekstova Pomicanje tekstova se vri tako to se prvo pokaziva mia dovede iznad nekog od odabranih tekstova i pritisne lijevi gumb mia, a zatim se odabrani tekstovi dovedu u novi poloaj i tek tada otpusti gumb mia. Pritiskom na tipku Del briu se svi odabrani tekstovi.
Prikaz odabranog teksta za pomicanje, odnosno brisanje Napominjemo da se za pomicanje i brisanje, moe odabrati i kompletna tablica legende punih izolinija. Na ovaj nain, u sluaju da ona preklapa neki dio modela, imate mogunost da je postavite na slobodan dio crtea. Plot window Izborom ove naredbe, imate mogunost da umjesto kompletnog sadraja bloka, u projekt priloite samo jedan njegov dio. Nakon izbora naredbe Plot window, program e oekivati da izborom dvije toke sa crtea, odredite pravokutnu podruje za uveanje. Po zavretku naredbe, sadraj zadane pravokutne podruja bit e tako proiren da popuni kompletan prostor zadane veliine bloka.
675
Prikaz uveanog dijela crtea Sigurno ste primijetili, da je ikona Plot Window po zavretku naredbe ostala uvuena, to oznaava da ona radi i kao prekida. Naime, ako trenutano prikazani blok sadri samo dio crtea, ona e biti postavljena na ukljueno stanje (uvuena), a ako je prikazan blok sa svojim kompletnim sadrajem, ona e biti postavljena na iskljueno stanje (izboena). Prema tome, ako se ova ikona aktivira kada je izboena, tada e ona raditi kao naredba i oekivati e se od korisnika da pravokutnim podruju definira dio crtea za uveanje, a ako je uvuena, njenim izborom ona e biti postavljena na iskljueno stanje, i u sastav bloka e ponovo ui kompletan crte. Znai, ako niste zadovoljni prethodno zadanim uveanjem, imate mogunost da u sastav bloka ponovo vratite cijeli crte, i da ponovnim aktiviranjem iste naredbe definirate novo pravokutno podruje za uveanje. Postavljanjem ikone Prikaz bloka na iskljueno stanje, ovako uveani dio bloka e biti prikazan i na samoj papiru dokumenta.
U sastav projektne dokumentacije, priloen je uveani dio bloka Ova naredba ima naroitu primjenu kada je crte veliki i ne moe da stane na odabrani format papira.
676
8.21.11 Uvoz grafikih blokova i tekstualnih izvjetaja iz drugih projekata

Pomou naredbe Uvoz, imate mogunost da u sastav projektne dokumentacije ubacite grafike blokove i tekstualne izvjetaje iz drugih projekata. Izborom ove naredbe otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za uvoz grafikih blokova i tekstualnih izvjetaja iz drugih projekata U vrhu dijalog box-a, u zatvorenoj listi Lokacija, nalazi se ime tekueg direktorija. S obzirom da se kreirana projektna dokumentacija snima u datoteku koja ima isto ime kao i datoteka sa ulaznim podacima i nastavak *.twp_d, u centralnom dijelu dijalog box-a su prikazane samo datoteke sa ovim nastavkom, koji se nalaze u tekuem direktoriju. Sada je potrebno da klikom mia odaberete eljenu datoteku i aktivirate naredbeno polje Uitaj, nakon ega se otvara novi dijalog box:
Dijalog box u kojem se biraju blokovi za uvoz
677 U listi su prikazani svi grafiki blokovi i tekstualni izvjetaji koji se nalaze u odabranoj datoteci. Za svaki od njih je ispisano ime, kao i naziv poglavlja kojem pripada. Izbor blokova za ubacivanje u projektnu dokumentaciju vri se postavljanjem odgovarajuih check box-ova na ukljueno stanje. Naredbena polja u donjem dijelu dijalog boxa imaju slijedeu namjenu: Sve Nita Inverzija odabira - aktiviranjem ovog naredbenog polja odabiru se svi grafiki i tekstualni blokovi u listi - aktiviranjem ovog naredbenog polja deselektiraju se svi ranije odabrani blokovi - aktiviranjem ovog naredbenog polja odabrani deselektiraju, a neodabrani postaju odabrani. blokovi se
Blokovi se mogu odabrati i aktiviranjem naredbi iz menija koji se otvara desnim klikom mia preko naziva poglavlja kojem dati blok pripada:
Meni koji se otvara desnim klikom mia preko naziva poglavlja Odaberi poglavlje - odabiru se svi blokovi koji pripadaju danom poglavlju
Deselektiraj poglavlje - iz selekcije se iskljuuju svi blokovi koji pripadaju danom poglavlju Izborom naredbenog polja OK dijalog box se zatvara, a svi odabrani blokovi se ubacuju u odgovarajuu granu projektne dokumentacije.
8.21.12 Snimanje projektne dokumentacije

Aktiviranjem prikazane ikone moete snimiti dokumentacije u bilo kom trenutku rada sa njom. trenutani sadraj projektne
678
8.21.13 Ispis projektne dokumentacije

Izborom ove ikone, otvara se dijalog box za unos parametara koji e regulirati nain ispisa.
Izgled dijalog box-a za ispis dokumenta U dijelu dijalog box-a Print range, definira se elite li ispisati cijeli dokument ili samo pojedine njegove strane. Postavljenjem prekidaa All na ukljueno stanje, od programa se zahtjeva ispis cijelog dokumenta, dok se postavljanjem prekidaa Pages na ukljueno stanje, u edit box-ovima sa njegove desne strane moe zadati redni broj poetne i krajnje strane koje odreuju dio dokumenta koji treba ispisati. U edit box-u Number of copies imate mogunost da zadane broj kopija za ispis, a postavljanjem check box-a Print to file na ukljueno stanje, imate mogunost da umjesto direktnog izlaza na pisa, kreirate datoteku koja se moe ispisati i izvan okruenja programa. Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proces ispisa.
8.21.14 Izvoz u RTF

Izborom naredbe Izvoz u RTF, imate mogunost cijeli grafiki dokument (*.twd datoteka) prebaciti u *.rtf format, koji je itljiv za gotovo sve Windows tekst procesore, kakav je i Word. Njenim aktiviranjem, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
679
Izgled dijalog box-a za izvoz u RTF U edit box-u Datoteka moete zadati potpuno proizvoljno ime *.rtf datoteke koja se kreira, a u djelu dijalog box-a Opcije izvoza, odreuje se da li elite izvoziti cijeli izvjetaj ili samo odreene strane. S obzirom da veliina kreirane RTF datoteke zavisi i od kvalitete slika koje se izvoze, to pomou klizaa Kvaliteta slika imate mogunost da utiete na ovaj parametar. Jasno da e visoka kvaliteta slike dovesti i do kreiranja mnogo vee RTF datoteke. Aktiviranjem naredbenog polja OK otpoeti e proces izvoza, i duina trajanje ovog procesa e zavisti iskljuivo od sloenosti i veliine projektne dokumentacije. Kasnijim uitavanjem u Word, ili pak neki drugi tekst procesor, moi ete potpuno slobodno urediti sadraj ovako izvezene projektne dokumentacije. Ova naredba ima primjenu i kada elite projektnu dokumentaciju poslati svojim poslovnim partnerima u digitalnom obliku, iako za ovu namjenu svakako moe posluiti i ispis u PDF format koja je takoer podrana programom u okviru naredbe Ispis. Napomena: Kako ne postoje tehnike mogunosti da se sadraj zaglavlja konvertira u odgovarajue tekstove i tabele, to se zaglavlje izvozi kao slika (Metafile). Negativna posljedica ovoga je nemogunost auriranja eventualno postavljenog brojaa strana u Tower-ovom zaglavlju. U takvim sluajevima je onda bolje da izgled tipskog zaglavlja kreirate u samom Word-u a da zaglavlje iskljuite iz Tower-ovog zaglavlja. Postoji jo jedno rjeenje a to je da u okviru Tower-ovog zaglavlja ne ubacujete broja strana ve da to uradite u Word-u. Napomena: Vodite rauna da zadane margine u Tower-u budu usuglaene sa maksimalnom povrinom ispisa koja je omoguena u Word-u ili pak nekom drugom tekst procesoru, u koji ete kasnije uitavati izvezenu RTF datoteku. Naime, Word, pogotovu starije verzije, ne mogu ispisivati na cijeloj povrini papira koja je definirana drajverom danog pisaa. Znai, Tower moe ispisivati na veoj povrini. Iz tog razloga moe Vam se desiti da kreirana RTF datoteka, kada se uita u Word, nema ispisane sve dijelove dokumenta po ivicama strane.
8.21.15 Povratak u modul za obradu rezultata prorauna

Pomou ove naredbe, vri se povratak u modul za obradu rezultata prorauna. Njenim aktiviranjem, program prvo provjerava da li su u dokumentu izvrene neke izmjene, i ako jesu otvara dijalog box slijedeeg izgleda.
680
Izbor naredbenog polja Yes, dovesti e do snimanja u projekt svih prethodno izvrenih izmjena, naredbeno polje No e oznaiti da ne elite snimiti provedene izmjene, dok e izbor naredbenog polja Cancel znaiti odustajanje od povratka u modul za obradu rezultata.
8.21.16 Oporavak oteenih dokumenata

U sluaju da, iz nekog razloga, doe do kvarenja dokumenata, tako da vie ne mogu da se otvore, predviena je naredba za njihovo oporavljanje uz zadravanje blokova. Naime, istovremenim pritiskom na tastere Ctrl i D u modulu za obradu rezultata otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izborom potvrdnog odgovora izvrit e se defragmentacija, odnosno oporavak izvjetaja, dok e negativan odgovor oznaiti zatvaranje dijalog box-a bez prethodnog oporavka dokumenta. Ako se check box Automatski koristi ovaj odgovor postavi na ukljueno stanje, program e zapamtiti posljednji dati odgovor (Yes ili No) i koristit e ga pri buduim pozivanjima ove naredbe, bez otvaranja dijalog box-a.
8.21.17 Tekui jezik izvjetaja

Kako Vam se u praksi moe desiti sluaj da projekt radite za inozemno trite, to bi svakako bilo dobro da i projektna dokumentacija bude na danom jeziku. Pomou naredbe Funkcionalnost, koja se nalazi u okviru padajueg menija Setup, imate mogunost da odaberete jezik izvjetaja (vidi poglavlje 3.5.2).
681
Zatvorena lista za izbor jezika izvjetaja Nakon promjene tekueg jezika izvjetaja, u postojeoj projektnoj dokumentaciji nee doi do promjene, ve e svi nadalje generirani tekstualni izvjetaji, kao i potpisi grafikih blokova, biti ispisivani na novo odabranom jeziku. Znai, program ne moe ranije kreirani projekt, automatski prevesti sa jednog, na drugi jezik. Razlog tome je to se potpisi blokova mogu ureivati od strane korisnika te ih je nemogue automatski prevesti. to se tie tekstualnih izvjetaja koji se automatski generiraju, tu pri promjeni jezika izvjetaja nema mnogo potekoa, s obzirom da e novo generiranje prvo obrisati stare izvjetaje, a potom izgenerirati nove na tekuem jeziku. Kako se jezik na kojem je posljednji put bio izgeneriran tekstualni izvjetaj, odnosno potpis bloka, pamti u samom dokumentu, to e u sluaju promjene jezika izvjetaja program pri prvom pokuaju izvoza grafikog bloka, odnosno generiranja tekstualnog izvjetaja, dati upozorenje o trenutano aktivnom jeziku.
Ovo upozorenje slui kao opomena da e se u sadraju istog projekta nai tekstovi na razliitim jezicima.
682
8.21.18 Izvoz bloka u clipboard

Grafiki blok sa trenutanim sadrajem prozora na kojem je postavljen fokus, moete prebaciti u clipboard radi kasnijeg koritenja u nekom drugom programu. Za ovu namjenu je predviena naredba Izvoz bloka u clipboard, koja se u modulu za obradu rezultata nalazi u padajuem meniju Pomone funkcije. Takoer, naredba se moe aktivirati pomou prikazane ikone, kao i istovremenim pritiskom na tastere Ctrl i F2. Napominjemo da trenutano stanje zuma nee utjecati na sadraj bloka, ve e se izvesti kompletan sadraj prozora. Blok se u clipboard-u pamti kao bitmap. Veliina i rezolucija bitmapa zadaju se u dijalog boxu koji se otvara desnim klikom mia preko ikone.
Izgled dijalog box-s koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Ovo je isti dijalog box kao i dijalog box koji se otvara desnim klikom mia preko ikone Izvoz bloka. Veliina bitmapa se zadaje unoenjem vrijednosti u edit box-ove Broj redova i Broj kolona ili zadavanjem eljenog mjerila u edit box-u Mjerilo bloka dok se rezolucija bitmapa zadaje unoenjem vrijednosti u edit box Rezolucija bitmapa. Primjena ove naredbe je velika. Recimo ako u Word-u vrite sreivanje projektne dokumentacije, preko clipboard-a u dokument moete ubaciti i eljeni grafiki blok. Izvoz bloka u clipboard moe se vriti i iz ureivaa papira, aktiviranjem prikazane ikone. Ova naredba radi na isti nain kao i naredba koja se nalazi u modulu za obradu rezultata, s tim to se pomou nje umjesto sadraja prozora u clipboard izvozi odabrani grafiki blok.
683
8.21.19 Izvoz vidljivog dijela bloka u clipboard

U clipboard se moe prebaciti i grafiki blok sa dijelom modela koji je trenutano prikazan u prozoru na kojem je postavljen fokus. Izvoz u clipboard uveanog dijela modela obavlja se izborom naredbe Izvoz vidljivog dijela bloka u clipboard iz padajueg menija Pomone funkcije ili klikom mia na prikazanu ikonu. Ova naredba se moe aktivirati i istovremenim pritiskom na tipke Ctrl, Shift i F2. Sva pravila koja vae za izvoz u clipboard kompletnog sadraja prozora pomou naredbe Izvoz bloka u clipboard , vae i za ovu naredbu.
8.21.20 Izvoz bloka u Bitmap ili AutoCAD .DXF

Pomou naredbe Izvoz bloka u Bitmap ili AutoCAD .DXF imate mogunost da trenutani prikaz u prozoru na kojem je postavljen fokus snimite u DXF formatu ili kao bitmap zadane rezolucije. Izvoz bloka e biti mogu u svakom trenutku rada sa programom, bez obzira da li su trenutano prikazani neki od rezultata prorauna, ili ulazni podaci. Nakon izbora ove naredbe iz padajueg menija Pomone funkcije ili klikom mia preko prikazane ikone, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Dijalog box za izvoz bloka u .DXF format ili bitmap Pomou radio button-a Izvoz u BMP i Izvoz u DXF odreuje se vrsta izvoza. U edit box-u se unosi ime datoteke, kao i njen poloaj na disku. Ovi podaci se mogu zadati i pomou standardnog Windows-ovog dijalog box-a za snimanje datoteka, koji se otvara . aktiviranjem naredbenog polja Izvoz bloka u bitmap ili AutoCAD .DXF se moe vriti sa parametrima koji su pomou naredbe Setup Parametri definirani za prikaz modela na zaslonu, kao i sa parametrima koji su definirani za prikaz crtea na papiru. Koji e se parametri koristiti pri izvozu odreuje se izborom jednog od dva ponuena radio button-a: Izvoz sa parametrima za ispis i Izvoz sa parametrima za zaslon.
684
Radio button-i pomou kojih se biraju parametri za izvoz Ukoliko je izabran radio button Izvoz u DXF, za promjenu e biti dostupna i zatvorena lista Duina ACU, iz koje se biraju mjerne jedinice koje e se koristiti pri izvozu bloka.
Zatvorena lista za izbor mjernih jedinica koje se koriste pri izvozu u DXF Pri ovoj vrsti izvoza datoteka se snima sa ekstenzijom .dxf, a svaki tip elemenata se izvozi u poseban layer. Konstruktivni elementi se izvoze u layer CONSTRUCTION, mrea konanih elemenata u FENET, legenda u LEGEND, a rezultati u layer RESULTS. Izvoz bloka u DXF format moe se vriti i iz urednika papira, aktiviranjem prikazane ikone. Ova naredba radi na isti nain kao i naredba koja se nalazi u modulu za obradu rezultata, s tim to se pomou nje umjesto sadraja prozora u DXF format izvozi selektirani grafiki blok. Kada je izabran radio button Izvoz u BMP, donji dio dijalog box-a dobiva novi izgled:
685
Dijalog box za izvoz bloka u bitmap U edit box-ovima irina i Visina unose se redom irina i visina slike u pixel-ima. Ako su zadane dimenzije slike velike, moete je podijeliti na proizvoljan broj dijelova, unoenjem vrijednosti u edit box-ove Broj kolona i Broj redova. Svaki od ovih dijelova snima se u posebnu datoteku.
Slika podijeljena na etiri dijela (dvije kolone i dva reda), pri emu je svaki od njih smjeten u posebnu datoteku
686 Pri ovoj vrsti izvoza datoteka se snima sa zadanim imenom i ekstenzijom .bmp. Ukoliko je slika podijeljena, naziv svake datoteke formira se tako to se zadanom imenu dodaju broj reda i broj kolone u kojima se dati dio slike nalazi.
8.21.21 Izvoz tekstualnih rezultata u datoteku sa nastavkom *.txt

Sve tekstualne izvjetaje generirane u programu moete izvesti u posebnu datoteku koja ima nastavak *.txt. Izvjetaji se izvoze u istoj formi u kojoj su prikazani u programu (na pr. u formi tabele), tako da su pogodni za uitavanje u druge programe koji podravaju isti format datoteke, prije svega u Excel. Izvoz u *.txt se moe izvesti iz svakog dijalog box-a u kojem je omogueno kreiranje tekstualnih izvjetaja, odnosno u kojem se nalazi naredbeno polje sa prikazanom ikonom. Aktiviranjem ovog naredbenog polja otvara se standardni dijalog box za snimanje datoteka.
Dijalog box za snimanje datoteka Sada je potrebno zadati eljeno ime datoteke i aktiviranjem naredbenog polja Snimi izvriti njegovo snimanje u izabranom direktoriju. Pored pojedinanog izvoza tekstualnih izvjetaja, omogueno je i snimanje u *.txt datoteku izvjetaja koji su ranije izvezeni u projektnu dokumentaciju. Za ovu namjenu predvieno je , koje je u editoru ureivanja papira postavljeno uz desnu ivicu zaslona. naredbeno polje Naime, neophodno je prvo odabrati tekstualni blok koji se izvozi, a zatim aktiviranjem ovog naredbenog polja izvriti njegovo snimanje u *.txt datoteku.
687
8.21.22 Direktni ispis pojedinanih crtea

U ovom poglavlju, objasniti emo nain pojedinane ispisa, odnosno postupak ispisa samo jednog grafikog bloka bez kreiranja projektne dokumentacije. U dosadanjem dijela uputstva objasnili smo postupak kreiranja kompletne projektne dokumentacije. Meutim, tijekom rada sa programom moete imat potrebu da samo jedan crte brzo ispiete, i to izvan okruenja projektne dokumentacije. Za takve sluajeve, predviena je naredba Ispis koja se nalazi u okviru padajueg menija Datoteka. I kod ove naredbe je vano, na kom je prozoru postavljen fokus, jer e sadraj tog prozora biti pripremljen za ispis. Nakon izbora ove naredbe, otvoriti e se prozor, slian prozoru za rad sa projektnom dokumentacijom.
Izgled prozora za pojedinani ispis Ovom procedurom se izvozi grafiki blok iji sadraj odgovara sadraju prozora na kojem je bio fokus neposredno prije aktiviranja ove naredbe. Veliina i orijentacija bloka se preuzimaju iz parametara za default karakteristike grafikih blokova, a format papira u potpunosti odgovara odabranom formatu za projektnu dokumentaciju. Ovakav reim rada u potpunosti odgovara stanju projekta u kojem je sadran samo jedan grafiki blok. Jasno da naredbe za rada sa stablom nee biti dostupne, dok je nain rada sa ostalim naredbama potpuno isti kao i u postupku kreiranja kompletne projektne dokumentacije. Program omoguava direktni ispis i blokova koji se generiraju u dijalog box-ovima pojedinih naredbi. U veini dijalog box-ova prisutno je i ovo naredbeno polje, ijim aktiviranjem se vri direktni ispis njegovog sadraja, bez obzira da li je sadraj danog dijalog box-a grafiki ili pak tekstualni.
688
9. Dimenzioniranje betonskih presjeka

Jedna od vanih mogunosti ovog programa je automatsko dimenzioniranje betonskih presjeka, na osnovu izraunatih utjecaja u konstrukciji, i izabranog standarda. Programom je predvieno kako dimenzioniranje povrinskih elemenata konstrukcije (ploe, zidovi), tako i dimenzioniranje linijskih elemenata (stupovi, grede). Svakako da e u proceduri dimenzioniranja biti uzeti u obzir samo elementi konstrukcije kojima je u okviru ulaznih podataka pridruen tip materijala Beton (vidi poglavlje 3.1.1.). Naredbe za promjenu propisa, i definiranje sheme kombinacija optereenja, zajednike su za sve betonske elemente u konstrukciji, dok je sam postupak definiranja ulaznih podataka, postupak dimenzioniranja i prikaza potrebne armature, razdvojen po tipovima konstruktivnih elemenata. Napomena: Rezultati dimenzioniranja, kao i podaci o odabranoj armaturi se automatski snimaju tek pri izlasku iz programa i pri prelasku u druge module programa. Iz tog razloga, za preporuku je da povremeno aktivirate naredbu Snimi, kako ne bi dolo do neeljenog gubitka rezultata dimenzioniranja uslijed nestanka struje, li pak nekog drugog nepredvienog dogaaja. Napomena: U sluaju ponovnog statikog prorauna cijelog modela, elementi koji su dimenzionirani (grede, stupovi ploe i zidovi) nee izgubiti ulazne podatke kombiniranja, dimenzioniranja i odabira armature, ukoliko nisu pretrpjeli promjenu geometrije ili poprenog presjeka.
9.1
Izbor propisa za dimenzioniranje (Propisi)
Prije kretanja u sam postupak dimenzioniranja, potrebno je odabrati standard po kojem e se vriti proraun potrebne armature. Izborom naredbe Propisi, koja se nalazi u okviru padajueg menija Dimenzioniranje -> Beton, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za izbor tekueg propisa Promjena tekueg standarda, vri se jednostavnim izborom iz zatvorene liste, koja se nalazi u lijevom djelu dijalog box-a. Aktiviranjem naredbenog polja OK dijalog box e nestati sa zaslona, a izabrani propisi e nadalje biti vaei. U sluaju da za pojedine dijelove modela ve postoje rezultati dimenzioniranja po nekom drugom standardu, program e dati slijedee upozorenje.
689 Aktiviranjem komadnog polja OK, svi postojei rezultati dimenzioniranja e biti izgubljeni. Znai, svi betonski presjeci na jednom modelu, mogu biti dimenzionirani samo po istom standardu. Pored izbora eljenog standarda, u ovom dijalog box-u je mogue definirati i globalne parametre koje e program koristiti u svom radu. Oni se prije svega odnose na karakteristike materijala (naredbena polja Beton i elik za armiranje), i vode se odvojeno za svaki od ponuenih standarda. Znai, za svaki od ponuenih standarda moete definirati razliite vrste kako betona tako i elika za armiranje. Izborom naredbenog polja Beton, otvara se dijalog box za definiranje karakteristika betona.
U prikazanoj listi se nalaze podaci za razliite marke betona, a na slici u desnom djelu dijalog box-a je prikazan radni dijagram betona za odabrani standard. Karakteristike betona su odreene sa njegovom raunskom vrstoom pri tlaku fck i raunskom vrstoom pri posmiku rd (podatak rd se koristi samo u djelu prorauna armature za prijem posminih naprezanja u gredama i stupovima). Bilo koji od ponuenih podataka moete izmijeniti, a pomou naredbenih polja Dodaj i Brii ovu listu moete urediti prema svojoj elji. Izborom naredbenog polja elik za armiranje, otvara se dijalog box za definiranje karakteristika armature.
Ovaj dijalog box radi na potpuno isti nain kao i dijalog box za definiranje kvalitete betona. Napominjemo da se jedino kod EUROCOD-a kvaliteta armature definira sa podatkom za granicu razvlaenja fyk.
690
9.2
Definiranje sheme kombinacija optereenje
Pored svih ostalih ulaznih podataka, koje je neophodno zadani pred samo dimenzioniranje, svakako je potrebno odrediti i mjerodavne statike utjecaje za proraun armature. U opciji dimenzioniranja betonskih elemenata konstrukcije, program nudi dvije mogunosti. Ili da sami po svojoj elji za tekui sluaj optereenja postavite mjerodavnu kombinaciju za dimenzioniranje, odnosno anvelopu odabranih kombinacija, ili pak da programu prepustite opciju automatskog kombinacija optereenja. Opcija automatskog kombinacija optereenja od strane programa, svakako je mnogo bolja i lagodnija, obzirom da u tom sluaju ne morate voditi rauna o parcijalnim koeficijentima sigurnosti, kao ni o broju moguih kombinacija istovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja. Kako je programom omogueno da svaki betonski element konstrukcije moete dimenzionirati ili za tekui sluaj optereenja ili pak za definiranu shemu kombinacija, to emo u daljnjem tekstu dati oba postupka. Dimenzioniranje za tekui sluaj optereenja Ovaj nain odreivanja mjerodavnih statikih utjecaja podrazumijeva da prije dimenzioniranja danog betonskog elementa konstrukcije, pomou naredbe Sluajevi optereenja, koja se nalazi u okviru padajueg menija Utjecaji, za tekui sluaj postavite mjerodavnu kombinaciju. Uobiajeno je da se pri ovakvom definiranju mjerodavnih statikih utjecaja za dimenzioniranje, vrijednosti koeficijenata sigurnosti reguliraju zadavanjem multiplikatora u kombinacijama optereenja.
Pomou naredbe Sluajevi optereenja, za tekui sluaj optereenja je postavljena kombinacija: I+II Pored mogunosti prorauna armature za postavljeni tekui sluaj optereenja, program moe da vri dimenzioniranje i za vie odabranih sluajeva optereenja. Naime, u tom sluaju je pomou naredbe Sluajevi optereenja potrebno prekida Anvelope postaviti na ukljueno
691 stanje, i u koloni postaviti simbol za sve sluajeve optereenja, odnosno kombinacije, za koje elite da program vri dimenzioniranje.
Pomou naredbe Sluajevi optereenja, za tekui sluaj optereenja je postavljena anvelopa za sve kreirane kombinacije U ovakvom reimu rada program e vriti proraun potrebne armature za sva odabrana optereenja, a rezultat e svakako biti maksimalna potrebna armatura. Automatsko definiranje sheme kombinacija optereenja Naredba Shema kombinacija optereenja, koja se nalazi u okviru padajueg menija Dimenzioniranje -> Beton, bie dostupna samo u sluaju da je za tekui propis odabran standard za koji je predvieno automatsko definiranje sheme kombinacija osnovnih sluajeva optereenja. Njenim izborom, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za definiranje sheme kombinacija optereenja
692 U gornjem lijevom djelu dijalog box-a, nalazi se lista sa svim osnovnim sluajevima optereenja za koje je konstrukcija proraunata (eventualno kreirane kombinacije se ne uzimaju u obzir). Ostali podaci koji su prikazani u ovom dijalog box-u, uvijek se odnose na trenutano aktivan sluaj optereenja, odnosno na red u ovom list box-u koji je posebnom bojom naznaen. Pri prvom ulasku u ovaj dijalog box, program automatski svim zadanim osnovnim sluajevima optereenja, po default-u pridruuje karakter Nedefinirano optereenje, to znai da se proraunati utjecaji od tog sluaja optereenja nee uzimati u obzir pri proraunu potrebne armature. Klikom mia na strelicu sa desne strane zatvorene liste, koja se nalazi u gornjem desnom kutu dijalog box-a, otvara se lista sa svim tipovima optereenja koja su predviena za postavljeni tekui standard.
Zatvorena lista za izbor tipa optereenja Kada ste zadali odgovarajui karakter za trenutano aktivan osnovni sluaj optereenja, to je potrebno i da izborom odgovarajueg prekidaa u djelu dijalog box-a Alternativno djelovanje, definirate da li je to optereenje alternativnog karaktera ili ne (program po default-u jedino za seizmiko optereenje postavlja na ukljueno stanje prekida Da, dok je u svim ostalim sluajevima po default-u aktivan prekida Ne).
Prekidai koji odreuju da li je odabrano optereenje alternativno ili ne U sluaju da pored prorauna potrebne armature, elite da provedete i proraun pukotina i progiba, tada je neophodno i da svim osnovnim sluajevima optereenja odredite i karakter po pitanju duine njihovog trajanja.
693
Zatvorena lista za izbor duine trajanja optereenja Optereenja koja ne elite da tretirate pri proraunu pukotina i progiba, potrebno je da oznaite kao "Nedefinirana". U sluaju da zadana osnovna optereenja imaju takav karakter da neka od njih ne mogu istovremeno djelovati sa drugima, tada pomou naredbenog polja Ne kombiniraj sa, moete dodatno definirati i ovakve uvjete kombinacija (tipian primjer je ako se u jednom sluaju optereenja analizira djelovanje vjetra sa lijeva na desno, a u drugom sa desna na lijevo). Tada treba odabrati jedno od ovih optereenja i aktivirati naredbeno polje Ne kombiniraj sa.
Dijalog box za definiranje sluajeva optereenja koja ne mogu djelovati istovremeno U prikazanoj listi sadrani su svi zadani osnovni sluajevi optereenja (ispred reda u kojem je sadrano optereenje za koje je otvoren ovaj dijalog box stajati e strelica ), te je dovoljno klikom mia oznaiti sva optereenja koja ne mogu djelovati istovremeno sa odabranim. Klikom mia preko optereenja u listi, koje ne moe djelovati istovremeno sa optereenjem za koje se definira ovaj tip podataka, bie postavljen simbol . Deselektiranje ranije odabranog sluaja optereenja, vri se ponovnim klikom mia preko njegovog imena, nakon ega e biti uklonjen simbol . Kada ste odabrali sva optereenja koja ne mogu djelovati istovremeno sa optereenjem za koje se postavljaju uvjeti, aktivirajte naredbeno polje OK, nakon ega e ovaj dijalog box biti
694 zatvoren. Napominjemo da za seizmike sluajeve optereenja nije potrebno definiranje ovakvih podataka, obzirom da je programski rijeeno da vie seizmikih optereenja ne mogu djelovati istovremeno. Izborom naredbenog polja Izvjetaj, od programa moete zahtijevati prikaz liste svih kombinacija za koje e biti izvreno dimenzioniranje.
Dijalog box za prikaz kreiranih kombinacija shemom kombiniranja Kao i u veini ostalih dijalog box-ova, i ovdje imate mogunost da izborom odgovarajuih ikona, ovaj tekstualni izvjetaj izvezete u projektnu dokumentaciju, direktno ispiete ili pak izvezete u TXT izvjetaj. Kada ste svim osnovnim sluajevima optereenja pridruili odgovarajue ulazne podatke, izaite iz dijalog box-a za definiranje sheme kombinacija optereenja, aktiviranjem naredbenog polje OK. Kako se sada tono zna karakter svakog od osnovnih sluajeva optereenja, to e program znati da pri dimenzioniranju sam kreira sve mogue kombinacije istovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja i automatski e osnovnim sluajevima optereenja znati da pridrui odgovarajue parcijalne koeficijente sigurnosti. U sluaju da na modelu postoje elementi konstrukcije koji su ve dimenzionirani za ranije definiranu shemu kombinacija, promjena bilo kog od ulaznih podataka o shemi kombinacija, po izlasku iz ovog dijalog box-a, dovesti e do slijedeeg upozorenja.
Aktiviranjem naredbenog polja OK, rezultati dimenzioniranja e biti izgubljeni, na svim dijelovima modela koji su dimenzionirani sa starom shemom kombinacija.
695 Napomena: Dimenzioniranje za postavljeni tekui sluaj optereenja treba koristiti samo u sluaju da za odabrani standard nije predvieno automatsko kreiranje sheme kombinacija optereenja. Za standarde za koje je predvieno automatsko definiranje sheme kombinacija optereenja, treba koristiti shemu kombinacija za sve konstruktivne elemente izuzev za meukatne ploe. Kako su ovi konstruktivni elementi napregnuti uglavnom na isto savijanje uslijed vertikalnog tereta, to je za njih lako predvidjeti mjerodavnu kombinaciju optereenja. Na ovaj nain, znatno ete utedjeti vrijeme potrebno za dimenzioniranje meukatnih ploa. Naime pri dimenzioniranju ploa, proraun potrebne armature se vri u svim tokama sa mree konanih elemenata, te preveliki broj kombinacija istovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja, u svakoj dimenzioniranoj toki sa mree konanih elemenata, moe potrajati dugo.
9.3
Dimenzioniranje ploa
Automatsko dimenzioniranje povrinskih elemenata konstrukcije, ogleda se u tome, da se u svakoj toki ploe, odnosno zida, za zadani pravac postavljanja armature, odredi raunski potrebna povrina armature. Naredbe za dimenzioniranje povrinskih dijelova modela (ploa, zidova) nalaze se u okviru padajueg menija Dimenzioniranje -> Beton -> Ploe. Da bi se olakao izbor naredbi iz ovog menija, predviena je ikona Beton: Dimenzioniranje ploa, ijim izborom se otvara meni sa ovom grupom naredbi.
Ikona za brzi izbor naredbi iz padajueg menija Dimenzioniranje -> Beton -> Ploe U daljnjem tekstu ovog uputstva koristiti emo samo termin ploa, pri emu e sve iznijeto vaiti i za ploe i za zidove.
9.3.1
Ulazni podaci
Da bi zadatak dimenzioniranja bio potpuno odreen, pored izbora propisa i mjerodavnog optereenja, potrebno je zadani i niz drugih ulaznih podataka kao to su: kvaliteta betona, vrsta armature, udaljenost teita vlane armature od ruba presjeka, nain armiranja, itd. Svi ovi ulazni podaci, odrediti e nain prorauna potrebne armature u ploama. Kako je programom omogueno zadavanje razliitih ulaznih podataka za svaku plou posebno, to su na raspolaganju dvije naredbe. Jedna slui za pridruivanje istih ulaznih podataka svim
696 ploama (Ulazni podaci Globalni), a druga samo odabranoj grupi ploa (Ulazni podaci Lokalni).
9.3.1.1 Ulazni podaci Globalni

Izborom ove naredbe, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje globalnih ulaznih podataka U lijevom djelu dijalog box-a, zadaju se ulazni podaci koji definiraju karakteristike materijala i udaljenost teita armature od ruba presjeka. Izbor betona i armature se vri iz zatvorenih lista iji sadraj je odreen definiranim nazivima materijala za odabrani tekui propis. Kao to smo ve na poetku ovog djela uputstva rekli, za svaki od standarda se u okviru naredbe Propisi, pomou naredbenih polja Beton i elik za armiranje, moe definirati kako sadraj liste materijala tako i njihove odgovarajue karakteristike. Vrsta elika za armiranje, kao i udaljenost armature od ruba presjeka, definira se posebno za gornju i posebno za donju zonu armiranja. Znai, imate mogunost da recimo u donjoj zoni postavljate mreastu, a u gornjoj zoni recimo rebrastu armaturu. Napominjemo da kod zidova terminu gornja zona odgovara strana zida, koja je blia oku promatraa kada je dani zid prikazan u prozoru 2D pogled Pomou prekidaa u desnom djelu dijalog box-a moete utjecati na nain odreivanja mjerodavnih momenata savijanja u ploama. Ponueni prekidai imaju slijedee znaenje. Zone leajeva postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, od programa se zahtjeva da sve vrhove momenata savijanja u ploama, na mjestima njihovog oslanjanja, parabolino zaobli u zavisnosti od zadanih dimenzija tih leaja. Mxy postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje od programa se zahtjeva da pri proraunu momenata savijanja uzme u obzir i utjecaje od momenata torzije Mxy. Sada je primijenjen algoritam koji je predloen u EuroCod-u 2. On se svodi na uveavanje mjerodavnih momenata savijanja Mx i My za proraun potrebne armature, u zavisnosti od njihovog meusobnog odnosa, kao i veliine momenta Mxy, koji djeluje u promatranoj toki ploe. Posljedica ovog algoritma je kako uveanje momenta savijanja na vlanoj strani ploe, tako i dobivanje raunski potrebne armature na suprotnoj strani ploe. Za odreivanje proraunskih graninih momenata nosivosti, primijenjen je slijedei algoritam.
697
U prikazanoj blok shemi je usvojena konvencija da je u promatranoj toki My Mx, da pozitivan moment zatee donju stranu ploe, kao i da se pravci armiranja poklapaju sa pravcima globalnih koordinatnih osi. Algoritam svakako vai i u ostalim sluajevima, pri emu onda oznake utjecaja Mx i My zamjenjuju svoja mjesta, a oznake Mx i My se generalno odnose na momente savijanja koji djeluju u zadanom pravcu armiranja 1, odnosno pravcu armiranja 2. Upotrjebljene oznake u algoritmu imaju slijedee znaenje. Mx My Mxy Mdx raunski dobiven moment savijanja u promatranoj toki ploe u pravcu globale X osi raunski dobiven moment savijanja u promatranoj toki ploe u pravcu globale Y osi raunski dobiven moment uvijanja u promatranoj toki ploe mjerodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne X osi, na vlanoj strani ploe Mdy mjerodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne Y osi, na vlanoj strani ploe Mdx mjerodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne X osi, na tlanoj strani ploe
698 Mdy mjerodavan moment savijanja za proraun potrebne armature u pravcu globalne Y osi, na tlanoj strani ploe Ovakav nain odreivanja statikih utjecaja ne preporuujemo, izuzev u sluaju specijalnih konstrukcija, kod kojih bi zanemarivanje momenata torzije dovelo do znaajne pogreke. U svakom sluaju na korisniku je da odlui da li e i ove momente uvesti u proraun potrebne armature. Aktiviranjem naredbenog polja OK, zadani ulazni podaci e biti pridrueni svim ploama na modelu. Kako je programom doputeno zadavanje razliitih ulaznih podataka na svakoj od ploa, to Vam se moe desiti sluaj da pri pokretanju ove naredbe, u sluaju da ste prethodno pomou naredbe Ulazni podaci Lokalni, nekim od ploa zadali druge ulazne podatke, pojedina polja budu prazna, odnosno prekidai zamagljeni.
Prazno polje za Beton ukazuje da nije svim ploama na modelu pridruena ista kvaliteta betona
Zamagljeni izgled prekidaa Zone leaja ukazuje da je na nekim ploama zahtijevano ublaavanje leajnih momenata savijanja, a na nekima ne U ovakvim sluajevima, aktiviranje naredbenog polja OK dovesti e do promjene samo ulaznih podataka koji su jasno ispisani u dijalog box-u. U sluaju da na modelu postoje ve dimenzionirane ploe, naknadna promjena ulaznih podataka e pri aktiviranju naredbenog poljaOK dovesti do slijedeeg upozorenja.
699
Izbor komadnog polja OK, dovesti e do gubitka rezultata dimenzioniranja na svim prethodno dimenzioniranim ploama.
9.3.1.2 Ulazni podaci Lokalni

Izborom ove naredbe program ulazi u standardnu proceduru odabira. <0 odab.> Ulazni podaci za ploe - Odabir (Sve/prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Naime, sada je potrebno odabrati sve ploe kojima je potrebno promijeniti ulazne podatke. Nakon zavrene selekcije, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje lokalnih ulaznih podataka Ovaj dijalog box je gotovo isti kao i dijalog box za definiranje globalnih ulaznih podataka s tim to su sada dodana nova dva prekidaa: Simetrino armiranje postavljanjem ovog check box-a na ukljueno stanje, od program se zahtjeva simetrino armiranje. Ova opcija ima smisla samo kod zidova te program po deafult-u ovaj prekida postavlja na ukljueno stanje samo kod vertikalnih zidova. isto savijanje postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje moete od programa zahtijevati bri algoritam prorauna potrebne armature. Naime, u ovakvom reimu rada program e u obzir uzimati samo momente savijanja dok e normalne sile biti potpuno ignorirane. Jasno da postavljanje ovog prekidaa na ukljueno stanje ima smisla samo kod horizontalnih ploa koje su optereene vertikalnim teretom.
Kako promjena ulaznih podataka, automatski dovodi do gubitka prethodnih rezultata dimenzioniranja, to se u donjem desnom kutu dijalog box-a ispisuje informacija da li su odabrane ploe dimenzionirane ili ne.
700
Dio dijalog box-a u kojem se ispisuje informacija da li su odabrane ploe dimenzionirane ili ne U sluaju da su odabrane ploe ve dimenzionirane, naknadna promjena ulaznih podataka e pri aktiviranju komadnog poljaOK dovesti do slijedeeg upozorenja.
Izbor komadnog polja OK, dovesti e do gubitka rezultata dimenzioniranja na svim prethodno odabranim ploama kojima su promijenjeni ulazni podaci. Napomena: Default ulazne podatke program postavlja prema slijedeem pravilu: - prekida Zone leaja je za sve ploa i zidove na modelu po default-u postavljen na ukljueno stanje - prekida Mxy je za sve ploa i zidove na modelu po default-u postavljen na iskljueno stanje - prekida Simetrino armiranje je samo za vertikalne zidove na modelu, po default-u postavljen na ukljueno stanje - prekida isto savijanje je samo za horizontalne ploe na modelu, po default-u postavljen na ukljueno stanje - kvaliteta materijala se pri svakom novom postavljanju zapisuje u Registry te se pri dimenzioniranju novih modela, po default-u postavljaju posljednje zadani podaci za dani standard.
9.3.2
Proraun potrebne armature
Kada ste definirali sve ulazne podatke, izborom naredbe Dimenzioniranje ulazi se prvo u standardnu proceduru odabira. <0 odab.> Dimenzioniranje ploa - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>):
701 Naime, sada se oekuje da odaberete sve ploe za koje elite izvriti proraun potrebne armature. Po zavretku procedure odabira, program e prvo provjeriti da li su odabrane ploe ve ranije dimenzionirane i u tom sluaju e dati odgovarajue upozorenje.
Upozorenje o statusu odabranih ploa Sada se oekuje da odaberete mjerodavno optereenje za sve odabrane ploe koje je potrebno dimenzionirati. Prema tome, za dimenzioniranje je potrebno odabrati samo ploe koje elite da dimenzionirate za isto mjerodavno optereenje. Znai imate mogunost ili da dimenzioniranje uradite za postavljeni tekui sluaj optereenja ili pak za definiranu shemu kombinacija optereenja. U sluaju da u okviru naredbe Shema kombinacija optereenja sva optereenja imaju karakter Nedefinirano optereenje, tada e ovaj prekida biti neaktivan. I naredbeno polje OK e biti neaktivno sve dok se klikom mia jasno ne opredijelite za jedan od mogua dva naina izbora mjerodavnog optereenja. Aktiviranjem komadnog polja OK, otpoeti e postupak dimenzioniranje u svim tokama sa mree konanih elemenata prethodno odabranih ploa. Nakon zavrenog dimenzioniranja, program e biti spreman za obradu rezultata prorauna, o emu e biti rijei u slijedeem poglavlju. Napomena: Napominjemo jo jednom da je u sluaju meukatnih konstrukcija, za preporuku da neposredno prije dimenzioniranja, za tekui sluaj optereenja postavite kombinaciju istovremenog djelovanja vertikalnih optereenja, sa odgovarajuim parcijalnim koeficijentima sigurnosti. U okviru ulaznih podataka, za nain prorauna odaberete isto savijanje, i zahtijevajte dimenzioniranje za postavljeni tekui sluaj optereenja. Na ovaj nain utedjeti ete znatno vrijeme neophodno za proraun potrebne armature. Pored toga, u sluaju velikih modela, opcija dimenzioniranja samo odabranih dijelova modela takoer, moe utedjeti znatno vrijeme. Ako uzmemo za primjer veliku zgradu u kojoj se geometrija tipskog kata ponavlja, zbog utede u vremenu, za dimenzioniranje moete odabrati samo jedan od tipskih katova.
9.3.3
Prikaz rezultata dimenzioniranja
Izborom naredbe Prikaz rezultata, program odmah u prozoru 2D prikaz prikazuje potrebnu povrinu armature u dimenzioniranim ploama i zidovima. U toolbaru, koji je postavljen uz gornji rub zaslona, nalazi se zatvorena lista pomou koje se moe vriti brza promjena vrste armature za prikaz.
702
Lista za brzi izbor vrste armature U zatvorenoj listi se nalaze samo one armature koje se najee koriste. Ostale opcije se mogu izabrati iz dijalog box-a koji se otvara izborom opcije Ostali u toolbaru, ili pak izborom podopcije Prikaz sa naredbene linije.
Zbog preglednosti rezultata prorauna, a i zbog mogunosti dvojnog armiranja, odnosno mogunosti da u jednoj toki ploe postoji armatura i u gornjoj i u donjoj zoni, u jednom koraku se vri prikaz potrebne armature ili samo u gornjoj, ili samo u donjoj zoni (prekidai Gornja i Donja). U djelu dijalog box-a Pravac armiranja, imate mogunost da za odabranu zonu zahtijevate prikaz rezultata za jedan od mogua dva pravca (prekidai Pravac 1 i Pravac 2), ili pak da zahtijevate istovremeni prikaz potrebne armature za oba pravca (prekida Oba pravca). Program po default-u, pravce armiranja postavlja u pravcu lokalnih osi dane ploe, tako da pravac 1 odgovara lokalnoj X osi, a pravac 2 lokalnoj Y osi. U sluaju da za pravac armiranja elite odabrati neki drugi pravac, potrebno je da pokrenete naredbu Odabir armature (vidi slijedee poglavlje 9.3.4). Znaenje edit box-a Broj podjela, kao i zatvorene liste za izbor snimljenih konfiguracija, ima isto znaenje i ulogu kao i kada se pokrene naredba Legenda, o kojoj e biti vie rijei malo kasnije. Znai, uloga ova dva parametra je da se izolinije potrebne armatura mogu prikazati u eljenom formatu i bez pozivanja naredbe Legenda.
703 Ako se zahtjeva prikaz samo jednog od pravaca armiranja, tada se rezultati prikazuju putem izolonija, te u djelu dijalog box-a Tip izolinija imate mogunost da izaberete tip izolinija (prekidai Empty i Full). Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na zaslonu ete dobiti prikaz rezultata dimenzioniranja na zahtijevani nain. Jasno da e rezultati dimenzioniranja biti prikazani samo na prethodno dimenzioniranim dijelovima modela.
Prikaz potrebne armature u donjoj zoni za Pravac 1, putem praznih izolinija
Prikaz potrebne armature u donjoj zoni za Pravac 1, putem punih izolinija U sluaju da elite istovremeni prikaz potrebne armature za oba pravca, tada je potrebno da na ukljueno stanje postavite prekida Oba pravca. Kako se za ovakav prikaz ne koriste izolinije, ve rafiranje podruju putem linija odgovarajue boje, to e prekida Empty biti neaktivan.
704
Istovremeni prikaz potrebne armature u donjoj zoni za oba pravca armiranja Postavljene linije rafure odgovaraju zadanim pravcima armiranja, i postavljaju se samo na mjestima na kojima je raunski potrebna armatura u danom pravcu. Na dijelovima ploe na kojima se preklapaju ove dvije rafure znai da je potrebna armatura u oba pravca. Boja postavljenih linija rafure odgovara intenzitetu raunski potrebne armature u promatranoj toki, a prikazana maksimalna vrijednost u legendi odgovara veoj raunski potrebnoj armaturi u jednom od pravaca (ako je na primjer, maksimalno potrebna armature za pravac 1: 2.28 cm2/m, a za pravac 2: 4.00 cm2/m, tada e za ekstremnu vrijednost u legendi biti postavljeno: 4.00 cm2/m). Bez obzira na to da li je odabran prikaz potrebne armature putem izolinija, ili pak rafurom, dostupna e biti i opcija oitavanja vrijednosti potrebne armature etanjem mia. Ovu informaciju program ispisuje u donjem desnom kutu zaslona, i ona je namijenjena brzom pregledu rezultata dimenzioniranja.
Prostor predvien za prikaz raunski potrebne armature, na mjestu koje je odreeno trenutanim poloajem mia
705 U sluaju da je zahtjevan prikaz samo jednog pravca armiranja, program e ispisivati samo jednu vrijednost koja odgovara potrebnoj armaturi u danom pravcu, dok e u opciji istovremenog prikaza rezultata za oba pravca, prvi broj predstavljati potrebnu armaturu za pravac 1, a drugi za pravac 2. U proceduri obrade rezultata proraunate potrebne armature, bez obzira da li ste se odluili za prikaz rezultata za jedan od pravaca, ili pak za istovremeni prikaz u oba pravca, veoma vanu ulogu ima naredba Legenda. Ona radi na potpuno isti nain kao i pri analizi statikih utjecaja u povrinskim elementima konstrukcije. Naime, njenim izborom, kada su na zaslonu prikazani rezultati dimenzioniranja, imate mogunost da odaberete sve ploe za koje elite da uredite listu moguih vrijednost raunski potrebne armature. <0 odab.> Legenda za armaturu Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Mogunost odabira vie ploa na modelu ima naroitu primjenu kada elite da unificirate podjelu raunski potrebne armature na srodnim dijelovima konstrukcije (tipski katovi, zidovi, itd.). Tada e na svim prethodno odabranim ploama, utjecaji biti prikazani u istim intervalima izolinija. Napominjemo da ete u ovoj proceduri moi odabrati samo ploe koje su ve dimenzionirane. Nakon zavrene selekcije, otvoriti e se dijalog box u kojem e sada umjesto statikih utjecaja biti prikazane vrijednosti raunski potrebne armature.
Izgled dijalog box-a za ureivanje vrijednosti raunski potrebne armature Znai, pomou naredbe Legenda imate mogunost da interval izolinija podijelite na segmente ije vrijednosti odgovaraju tono odabranoj armaturi. Ako elite da svuda u donjoj zoni postavite recimo neku minimalnu armaturu 8/20 (Aa=2.50 cm2), a jaom armaturom pokrijete samo mjesta gdje je to zaista i potrebno, tada ete interval izolinija podijeliti na slijedei nain:
706
Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e posebnim bojama oznaiti sva mjesta na modelu na kojima je odabrana minimalna armatura 8/20, i konano armatura za pokrivanje ekstremnih vrijednosti 8/10 (Aa=5.001 cm2), U Tower-u 6 je omogueno kreiranje i snimanje konfiguracija sa zadanim moguim vrijednostima izolinija raunski potrebne armature i opisom za svaku od njih.
Izgled dijalog box-a za ureivanje vrijednosti raunski potrebne armature
707 Za ovu namjenu je predvieno naredbeno polje dijalog box slijedeeg izgleda: Biblioteka , ijim se izborom otvara
Izgled dijalog box-a za kreiranje konfiguracija legendi Dijalog box je podijeljen na dva dijela. U lijevom se zadaju mogue vrijednosti izolinija raunski potrebne armature u donjoj zoni (pozitivne vrijednosti), dok se u desnom dijelu zadaju mogue vrijednosti izolinija u gornjoj zoni (negativne vrijednosti). . Novi red se ubacuje Dodavanje novog reda u listu vri se aktiviranjem naredbenog polja neposredno iza trenutano aktivnog reda, a dodavanje je mogue sve dok se ne dostigne maksimalan broj od 20 podjela.
Pomou naredbenog polja novi red
u listu je ubaen
Odabrani red se uklanja iz liste pomou naredbenog polja
U koloni [cm2/m] se zadaje vrijednost izolinije raunski potrebne armature, dok se u koloni Opis unosi eljeni opis. S obzirom da vrijednosti izolinija moraju biti u rastuem slijedu, to e nakon svake promjene program automatski aurirati i njihov redoslijed u tabeli.
708
Zadane su vrijednosti izolinija i opisi koji odgovaraju Q mreama U polju Opis omoguen je jednostavan nain unosa grkog slova , koje se esto koristi za oznaavanje presjeka armature. Da bi se u polju pojavio spomenuti simbol, potrebno je unijeti %f, a program e automatski ta dva znaka zamijeniti grkim slovom. U sluaju da je kreirana jedna tabela, a druga treba sadravati iste ili sline podatke, radi spreavanja nepotrebnog ponavljanja posla, programom je omogueno njihovo kopiranje iz i . jedne u drugu tabelu. Za ovu namjenu su predviena naredbena polja
Pomou naredbenog polja , podaci iz lijevog dijela iskopirani su u desni dio dijaloga S obzirom da e se u praksi esto koristiti iste vrijednosti izolinija, programom je predviena i Snimi mogunost njihovog snimanja u bazu. Naime, aktiviranjem naredbenog polja otvara se dijalog box u kojem se zadaje ime kreirane konfiguracije:
709
Izborom naredbenog polja OK program zatvara dijalog box i snima danu konfiguraciju u bazu. Od tog trenutka pa nadalje, u zatvorenoj listi e se pojavljivati zadani naziv i njegovim izborom se u svakom trenutku mogu uitati zadani podaci.
Zatvorena lista iz koje se vri izbor snimljenih konfiguracija Pomou naredbenog polja Brii tekua konfiguracija se uklanja iz liste.
Aktiviranjem naredbenog polja OK vri se povratak u glavni dijalog box ove naredbe, uz prihvat svih zadanih podataka. Ukoliko konfiguracija nije snimljena, pri izlasku iz dijalog box-a pojavit e se odgovarajue upozorenje, a konfiguracija e se moi koristiti samo dok se ne izae iz programa.
U zatvorenoj listi, u glavnom dijalog box-u naredbe, sada je prikazan naziv tekue konfiguracije, dok se u lijevom dijelu dijalog box-a prikazuju mogue vrijednosti za izolinije raunski potrebne armature. Ako je u odabranim ploama prikazana armatura iz donje zone ove vrijednosti se preuzimaju iz lijeve tabele, a ako je prikazana armatura u gornjoj zoni preuzimaju se iz desne tabele.
710
Prikazane su vrijednosti izolinija koje su snimljene u tekuoj konfiguraciji Napominjemo da se u listi nee prikazivati sve zadane vrijednosti za izolinije, ve samo one koje su manje od maksimalne vrijednosti raunski potrebne armature u odabranim ploama. Maksimalna vrijednost raunski potrebne armature prikazana je u posljednjem redu u listi kada se prikazuje armatura u donjoj zoni, odnosno u prvom redu ako se prikazuje armatura u gornjoj zoni odabranih ploa. Check box-ovi Prikaz vrijednosti i Prikaz opisa su dostupni za promjenu samo kada je iz liste izabrana neka snimljena konfiguracija i pomou njih se podeava prikaz tablice legende na zaslonu. Stanje check box-a Prikaz vrijednosti odreuje da li e se u tablici prikazivati vrijednosti raunski potrebne armature, dok stanje check box-a Prikaz opisa odreuje da li e se prikazivati zadani opisi. Vano je napomenuti da bar jedan od njih uvijek mora biti postavljen na ukljueno stanje.
Check box-ovi pomou kojih se definira prikaz tablice legende na zaslonu

711 Aktiviranjem naredbenog polja OK dijalog box se zatvara, a na zaslonu se prikazuje raunski potrebna armatura u skladu za zadanim parametrima.
Prikazana je armatura u donjoj zoni ploe za oba pravca
Izgled tablice legende na zaslonu Zatvorena lista za izbor snimljenih konfiguracija se nalazi i u dijalog box-u naredbe Prikaz rezultata, tako da se potrebna armatura moe prikazati u eljenom formatu i bez pozivanja naredbe Legenda.
Zatvorena lista za izbor snimljenih konfiguracija u dijalog box-u naredbe Prikaz rezultata
712 U sluaju da Vam prikaz potrebne armature nije dovoljno jasan i pregledan putem izolinija, tada imate mogunost da pomou naredbe Presjek, raspored potrebne proraunate armature prikaete putem dijagrama u proizvoljno zadanim presjecima. Napominjemo da e naredba Presjek biti dostupna za aktiviranje samo ako je u odabranoj zoni armiranja, zahtjevan prikaz raunski potrebne armature za jedan od mogua dva pravca. Ako je zahtjevan istovremeni prikaz potrebne armatura za oba pravca, tada naredba Presjek nee biti dostupna.
Prikaz potrebne armature u donjoj zoni za pravac armiranja 2, putem dijagrama presjeka Pri iscrtavanju dijagrama potrebne armature program prikazuje samo raunski potrebnu armaturu u odgovarajuoj zoni, odnosno sve ordinate na dijagramu se nalaze sa iste strane. U okviru naredbe Presjek, dostupna e biti i opcija zadavanja irine presjeka, koja e dovesti do prorauna prosjene raunski potrebne armature na zadanoj irini trake. U sluaju da ste pomou naredbe Odabir armature, u pojedinim zonama modela zadali pravce armiranja koji se ne poklapaju sa pravcem lokalnih osi dane ploe, tada e program u unutranjosti tih podruja postaviti simbole strelica koji ukazuju na odabrane pravce armiranja u danom podruju. Na ostalim dijelovima modela, podrazumijeva se odabrani default pravac armiranja koji odgovara pravcu lokalnih osi dane ploe.
713
Postavljeni simboli strelica jasno ukazuju na odabrani pravac armiranja na oznaenim dijelovima modela Ako je zahtjevan istovremeni prikaz rezultata za oba pravca armiranja, tada e i postavljene linije rafure u tim podrujima, pratiti odabrane pravce armiranja. U svakom sluaju, bez obzira da li je zahtjevan prikaz samo jednog, ili pak istovremeni prikaz za oba pravca armiranja, vrijednosti potrebne armature u svakoj toki modela, odgovaraju provedenom dimenzioniranju za zadane pravce armiranja Napomena: U okviru dijalog box-a za prikaz rezultata prorauna, nalazi se i prekida Odabrana armatura. Naime, njegovim postavljanjem na ukljueno stanje, na zaslonu e biti postavljena podruja odabrane armature, a izolinije e predstavljati razliku izmeu potrebne i odabrane armature. Ovaj prekida ima ulogu da program dovede u stanje, koje odgovara prikazu na zaslonu kada je pokrenuta naredba za odabir armature. O nainu odabira armature, bit e vie rijei u slijedeem poglavlju.
9.3.4
Odabir armature
Naredba Odabir armature ima dvije namjene. Jedna je da se na osnovu rezultata dimenzioniranja odabere konkretna armatura, a druga je kada elite na pojedinim dijelovima modela promijeniti default postavljene pravce armiranja. Opcija odabira armature svakako nije neophodna, ali u sluaju da je geometrija modela takva, da je neophodno zadani drugaije kutove armiranja od default postavljenih, tada ete svakako morati da pomou ove naredbe definirate dijelove modela na kojima se ti kutovi razlikuju. Podruju koje se zadaju pomou ove naredbe, zajednike su za obje namjene. Naime, one odreuju kako odabranu armaturu, tako i odabrane pravce armiranja. Izborom ove naredbe, naredbena linija dobiva slijedei izgled. <_> Prva toka podruju armiranja Donja zona (Kontura/Prav./kRu./<krAj>/Set/prikaz/ Radijalno): Sada se od korisnika oekuje da zada podruje u kojoj e postaviti istu armaturu u odabranim pravcima. Procedura iscrtavanja zatvorene polilinije u potpunosti odgovara postupku iscrtavanja i ostalih povrinskih entiteta u programu. Kako se armatura moe usvajati ili u gornjoj ili u donjoj zoni, to je na naredbenoj liniji ispisan komentar koji jasno ukazuje da li se trenutano radi sa gornjom ili sa donjom zonom. Promjena tekue zone, vri se izborom
714 popdopcije prikaz koja je stalno prisutna na komadnoj liniji. Njenim izborom otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Ovaj dijalog box u potpunosti odgovara dijalog box-u koji se otvara u okviru naredbe za prikaz rezultata dimenzioniranja. Razlika je jedino u tome to je ovdje postavljen i prekida Nita. Izborom ovog prekidaa, za odabranu zonu armiranja, rezultati raunski potrebne armature nee uope biti prikazani. Znai, izborom podopcije Prikaz, vrite promjenu tekue zone za koju usvajate podruju armiranja, i regulirate na koji nain e na zaslonu biti prikazana potrebna armatura. Aktiviranjem komadnog polja OK, program e se vratiti na proceduru zadavanja podruju, a na zaslonu e biti prikazani rezultati dimenzioniranja na odabrani nain. Nakon zadavanja geometrije podruja, u okviru koje je potrebno odabrati istu armaturu, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite pravce postavljanja armature u danom podruju. Kako program u obje zone, po default-u pravce armiranja postavlja u pravcu lokalnih osi dane ploe (horizontalan i vertikalan pravac koji su meusobno ortogonalni), to u nekim sluajevima oni ne moraju odgovarati Vaim zahtjevima. U takvim sluajevima, imate mogunost da za pravce armiranja zadane dva potpuno proizvoljno odabrana kuta, koji pri tom ne moraju biti meusobno okomita. Pravac 1 Kut <0>: Kut je mogue zadani ili sa tipkovnice u stupnjevima, ili izborom dvije toke sa crtea. Klik na desni gumb mia e oznaiti prihvaanje podrazumijevane vrijednosti od 0. Nakon izbora pravca 1 armiranja, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite i pravac armiranja 2. Pravac 2 Kut <90>: Nakon izbora i drugog pravca armiranja, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
715
Izgled dijalog box-a za odabir armature u postavljenom podruju na modelu Pomou ovog dijalog box-a, zadanom podruju se pridruuje tono odabrana armatura. Prikazana lista u dijalog box-u, radi na potpuno isti nain kao i bilo koja druga lista u programu za pridruivanje setova numerikih podataka. U vrhu dijalog box-a, program prikazuje ekstremne vrijednosti raunski potrebne armature koje je pronaao u zadanom podruju. Podatak potr. A1= se odnosi na pravac 1, a podatak potr. A2= na zadani pravac 2 armiranja. U redu ispod ovih podataka se prikazuju povrine odab. A1= i odab. A2=, koje odgovaraju tekuem setu podataka, a proraunavaju se iz zadanih podataka u kolonama: 1, e1, 2 i e2. 1 e1 2 e2 promjer odabrane armature za pravac 1 armiranja razmak ipki odabrane armature za pravac 1 armiranja promjer odabrane armature za pravac 2 armiranja razmak ipki odabrane armature za pravac 2 armiranja
U koloni Naziv moete zadati i tekstualni opis danog seta podataka koji e kasnije biti ispisan u koti danog podruja kao informacija o odabranoj armaturi. Kako se u praksi uglavnom koriste ili zavarene mree ili pak uvijek jedan broj istih profila, to da ne bi morali stalno da zadajete iste podatke, moete kreirati svoju biblioteku tipskih armatura. Izborom naredbenog polja Biblioteka, otvara se dijalog box za definiranje eljenih tipova armatura.
Izgled dijalog box-a za ureivanje biblioteke tipskih armatura
716 Pomou naredbenih polja Dodaj i Brii moete urediti ovu biblioteku prema svojoj elji i potrebama. Kako je programom omogueno postojanje vie biblioteka armature, to se u zaglavlju ovog dijalog box-a ispisuje i naziv trenutano aktivne biblioteke: Tower.$net. Za kreiranje nove biblioteke tipskih armatura, potrebno je da prvo pomou naredbenog polja Snimi kao kreirate kopiju postojee.
U edit box-u Ime datoteke zadajte novo ime biblioteke, i aktivirajte naredbeno polje Snimi. Po povratku u osnovni dijalog box za ureivanje biblioteke tipskih armatura, izvrite sve potrebne izmjene i dobit ete eljeni sadraj nove biblioteke. Pomou naredbenog polja Uitaj otvara se dijalog box za uitavanje neke od ranije kreiranih biblioteka armatura.
Postavljenu tekuu biblioteku tipskih armatura program e potovati u svom radu, te e u listama za izbor tipske armature, u ponudi biti sve armature iz postavljene tekue biblioteke. Pri izboru tipske armature, primijenjena je gotovo ista logika kao i sa bibliotekama materijala koja se koristi u programu za konstruktivne elemente. Naime izborom naredbenog polja OK, ovaj dijalog box se zatvara, a podaci iz tekueg reda se pridruuju tekuem setu armature.
717
Tekuem setu podataka su pridruene karakteristike odabrane tipske armature iz biblioteke Kada ste odabrali set armature koji ete pridruiti zadanom podruju na modelu, aktivirajte naredbeno polje OK, nakon ega e program postaviti dijagonalu izmeu dvije najudaljenije toke sa konture zadane podruju, i na njoj e ispisati informaciju o odabranoj armaturi i o zadanim pravcima postavljanja armature.
Postavljena kota na zadanoj podruju armiranja U sluaju da se u okviru odabranog seta armature u koloni Naziv zadan neki tekst, tada e program umjesto promjera i razmaka armature ispisati samo zadani naziv. Poloaj kote moete naknadno mijenjati pomou naredbe Kota, o kojoj e biti vie rijei u poglavlju 9.3.6. Ako ste u zadanom podruju odabrali veu armaturu od maksimalno potrebne, tada e rafura potpuno nestati iz tog podruja, to e znaiti da unutar nje vie nije potrebna nikakva armatura. Ako ste odabrali manju armaturu od maksimalno potrebne, tada e program odgovarajuim rafurama obiljeiti samo nepokrivene dijelove na kojima tako odabrana armatura ne zadovoljava. Kretanjem mia po dijelovima novopostavljene rafure, program e na statusnoj liniji za potrebnu povrinu armature prikazivati vrijednosti koje predstavljaju razliku izmeu maksimalno potrebne i odabrane armature na tom mjestu.
718
Novopostavljena rafura jasno ukazuje da odabrana armatura ne zadovoljava na svim dijelovima danog podruja Isto vai i ako je za prikaz odabran samo jedan pravac armiranja, odnosno ako je zahtjevan prikaz potrebne armature putem izolinija. Postavljene izolinije e predstavljati razliku izmeu raunski potrebne i odabrane armature.
Postavljene izolinije predstavljaju razliku izmeu raunski potrebne i odabrane armature u danom podruju Kada ste u zadano podruju odabrali potrebnu armaturu, program e sa naredbene linije i dalje zahtijevati zadavanje novog podruja armiranja sve dok klikom na desni gumb ne oznaite kraj ove naredbe. Znai, prethodno opisani postupak je potrebno ponavljati sve dok na svim dijelovima modela, u obje zone, ne odaberete potrebnu armaturu.
719
Prikaz kompletno odabrane armature u donjoj zoni
Prikaz kompletno odabrane armature u gornjoj zoni. U sluaju da ovu naredbu koristite samo za promjenu default odabranih pravaca armiranja, svakako da je onda potrebno zadat samo podruja kojima su pravci armiranja drugaiji od default postavljenih. U ovakvo zadanim podrujima svejedno koju ete armaturu odabrati, s obzirom da ovu naredbu koristite samo za dobivanje raunski potrebne armature u zadanim pravcima. Ako ste u proceduri odabira armature, pomou podopcije Prikaz, na ukljueno stanje postavili prekida Nita, tada program nee automatski otvarati dijalog box sa setovima odabrane armature, ve e zadanoj podruju pridruiti tekui set podataka. Podatak o tekuem setu odabrane armature je stalno ispisan na poetku komadne linije, a izborom podopcije Set, koja je takoer prisutne na naredbenoj liniji, moete pozvati dijalog box za izbor tekueg seta odabrane armature. Program e se na ovaj nain ponaati i ako ste naredbu za odabir armature pokrenuli prije samog postupka dimenzioniranja. Pri postavljanju podruju armiranja koje se potpuno ili djelomino preklapaju, vai princip superpozicije. Odnosno, na preklopljenim dijelovima, armatura iz oba podruja se superponira i
720 sudjeluje u pokrivanju raunski potrebne armature na tom djelu modela. Tipian primjer opravdanosti superpozicije je kod postavljanja armature u gornjoj zoni iznad stupova.
Prikaz potrebne armature u gornjoj zoni Na osnovu postavljenih rafura, jasno se vidi da je jedino iznad srednjih stupova potrebna armatura u oba pravca, dok je na ostalim dijelovima modela potrebna armatura samo u odgovarajuem pravcu noenja. Iz tog razloga, iznad horizontalne grede je odabrana armatura samo u pravcu globale Y osi, a iznad vertikalnih greda, samo armatura u pravcu globale X osi. Na ovaj nain, raunski potrebna armatura iznad srednjih stupova, pokrivena je odabranom armaturom u oba pravca.
Prikaz odabrane armature u gornjoj zoni Ako elite da postavite podruje preko ranije zadane, ali tako da ne vai princip superpozicije, ve da na preklopljenom djelu bude odabrana samo armatura iz novo postavljene podruju, tada prvo morate pomou naredbe Otvor, u postojeoj podruju postaviti otvor, a posle po konturi otvora definirati podruje sa novo odabranom armaturom. O naredbi Otvor, bie vie rijei u slijedeem poglavlju.
721 Napomena: Napominjemo da su pri iscrtavanju podruju dostupne sve opcije kao i pri iscrtavanju proizvoljne polilinije. Obratite panju na podopciju Traka koja se javlja na naredbenoj liniji kao opcija iscrtavanja pravokutnog podruja. Ovakav nain iscrtavanja pravokutnog podruju moe biti jako zgodan kada se armatura postavlja u gornjoj zoni iznad linijskih leaja i greda. Takoer pri postavljanju podruja, imajte u vidu da se podruje moe zadati i van gabarita ploe, odnosno i preko otvora u ploi, a program e sam automatski otkloniti ovako postavljene vikove i korigirati geometriju zadanog podruja. Na ovaj nain moete znatno ubrzati iscrtavanje podruja ne vodei rauna o tonoj geometriji konture ploe. Radijalni odabir armature u ploama Izborom podopcije Radijalno, koja se nalazi na naredbenoj liniji nakon izbora naredbe Odabir armature, ulazi se u proceduru radijalnog armiranja. <-> Prva toka podruja armiranja Donja zona Radijalno (Kontura/Prav./kRu./Ofset/<krAj>/Set/prikaz /Paralelno): Izbor podopcije Paralelno dovodi do povratka na osnovni oblik naredbene linije za odabir armature, odnosno na proceduru odabira obine (ne radijalne) armature. Postupak odabira radijalne armature se odvija tako to se prvo definira podruje u kojoj se postavlja isti povrina armature i u centralnom i u radijalnom pravcu. Kada je definirana kontura eljenog podruja armiranja, program e sa naredbene linije zahtijevati da zadate centralnu toku iz koje polazi radijalno armiranja. Sredite armature: Nakon izbora centralne toke problem e biti potpuno odreen, odnosno program e biti u stanju da prorauna maksimalnu potrebnu armaturu i u tangencijalnom u i u radijalnom pravcu unutar zadanog podruja.
Izgled dijalog box-a za odabir radijalne armature Ovaj dijalog box je jako slian dijalogu za odabir obine armature, s time to treba znati da su setovi odabrane radijalne armature potpuno nezavisni od setova odabrane obine armature. Potrebna tangencijalna armatura se izraava potrebnom povrinom po jedinici duine u radijalnom pravcu, dok se radijalna armatura ne moe izraziti na ovaj nain s obzirom da njena povrina po jedinici duine u tangencijalnom pravcu varira sa udaljenjem od centra kruga. Zbog toga se potrebna radijalna armatura izraava ukupnom potrebnom povrinom na cijelom krugu.
722
U vrhu dijalog box-a se ispisuju podaci o potrebnoj povrini tangencijalne (potr. A1) i radijalne (potr. A2) armature Potrebna tangencijalna armatura se odabire izborom promjera ipki (kolona 1) i zadavanjem njihovog meusobnog razmaka (kolona e1). Radijalna armatura se odabire odabranim promjerom ipki (kolona 2) i brojem ipki na punom krugu (kolona n/2).
U tangencijalnom pravcu je odabrana armatura 19/15cm a u radijalnom 5019 Izborom naredbenog polja OK, program e u zadanom podruju postaviti odabranu radijalnu armaturu.
723
U sadraju kote se za armaturu u radijalnom pravcu, pored broja komada ispisuje i podatak o centralnom kutu koji formiraju radijalne ipke. U sluaju da zadano podruje za radijalno armiranje ne predstavlja pun krug, tada se u dijalog box-u takoer usvaja broj komada ipki radijalne armature na punom krugu, s time to e u koti biti ispisan toan broj ipki koji je potreban na dijelu kruga koji je odreen zadanom geometrijom podruja.
Za zadano podruje od pola kruga, program je na kotnoj liniji ispisao da je odabrano 2719 iako je u danom setu podataka zadano da je na punom krugu potrebno odabrati 5219
9.3.5
Automatsko generiranje podruja sa odabranom armaturom u ploama
S obzirom da procedura definiranja podruja u kojem je potrebno odabrati isti tip armature moe potrajati, to smo napravili naredbu pomou koje se ova procedura moe potpuno automatizirati. Izborom naredbe Generiranje podruja armiranja, na naredbenoj liniji se javlja poruka kojom se od korisnika oekuje da odabere ploe za koje eli automatsko generiranje podruja.
724 < odab.> Generiranje podruja armiranja Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Nakon zavrenog odabira, otvoriti e se dijalog box sljedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za automatsko generiranje podruja sa odabranom armaturom u odabranim ploama Pomou prekidaa Gornja zona i Donja zona, vri se izbor zone za koju elite automatsko generiranje podruja. Znai, moete od programa zahtijevati da generira podruja ili u obje zone, ili pak samo u jednoj od njih. Zadana vrijednost u edit box-u irina predstavlja irinu trakastog podruja u gornjoj zoni sa jedne strane leaja. Zadavanjem decimalnog broja u edit box-u 2 x Lo x, irinu podruja za generiranje moete uveati za dio raspona, sa dane strane leaja. Napominjemo da e zadani decimalni broj pomnoiti svijetli otvor raspona Lo, odnosno dani raspon umanjen za dimenzije leaja koji definiraju dano polje. Pomou prekidaa Temelji regulira se da li se radi o meukatnoj konstrukciji ili o temeljnoj ploi. Naime, ako ovaj prekida postavite na ukljueno stanje, to e znaiti da se radi o temeljnoj ploi te e pojmovi gornja i donja zona dobiti obrnuti smisao. Ovo je vano s obzirom da se odabrana pravila za generiranje podruja posebno odnose na gornju, a posebno na donju zonu. Aktiviranjem naredbenog polja OK, otpoeti e proces generiranja podruja prema sljedeim pravilima: - U sluaju da u odabranim ploama ve postoji neka od ranije postavljenih podruja armiranja, program e ih prvo ukloniti a potom izgenerirati nova podruja. Razlog ovome lei u injenici da pri odabiru armature u ploama vai princip superpozicije, te se na ovaj nain izbjegavaju neeljene pogreke, odnosno dupliranje podruja sa odabranom armaturom. - Pri generiranju podruja u donjoj zoni vai pravilo da ona budu oiviene gredama i leajevima, odnosno da zona ne bude presjeena ni jednim od ovih linijskih entiteta. Za pravce armiranja se uvijek odabiru kutovi od 0 i 90. - Podruja u gornjoj zoni su uvijek pravokutnog oblika i postavljaju se iznad svih greda i linijskih leaja, odnosno zidova. Pravac ovih linijskih entiteta odreuje srednju liniju trakaste pravokutne podruja, a njena irina je odreena zadanim podatkom irina u dijalog boxu. Za glavni pravac armiranja se odabire pravac koji je okomit na pravac pruanja linijskog entiteta, iznad koga se pokrivaju utjecaji, dok je pravac 2 uvijek okomit na pravac 1.
725
Prikaz automatsko izgeneriranih podruja armiranja u donjoj zoni Svim ovako izgeneriranim podrujima program automatski pridruuje armaturu koja je definirana tekuim setom podataka, te preostaje da naknadno, pomou naredbe Promjena setova, ovim podrujima pridruite onu armaturu koja je potrebna za potpuno pokrivanje raunski potrebne. S obzirom da je dosta teko automatski postaviti oekivane podruja armiranja u gornjoj zoni, a pored toga ovom procedurom nisu obuhvaeni ni utjecaji iznad tokastih leaja, odnosno stupova, to preporuujemo da ovu naredbu koristite za postavljanje podruja samo u donjoj zoni. Svakako da moete zahtijevati i generiranje podruja u gornjoj zoni, ako je geometrija takva da se moe oekivani dobar rezultat rada ove naredbe.
9.3.6
Manipulacija sa podrujima armiranja
Kada su na zaslonu prikazana odabrana podruja armiranja, a nije aktivna ni jedna naredba, program nudi niz opcija za manipulaciju sa njima. Da biste program doveli u ovakav reim rada, potrebno je ili da pokrenete naredbu Odabir armature i da iziete iz nje, ili pak da pomou naredbe Prikaz rezultata, na ukljueno stanje postavite prekida Odabrana armatura.
726
Stanje programa kada su dostupne naredbe za manipulaciju sa podrujima odabrane armature Program e biti u ovom reimu rada sve dok ne aktivirate naredbu Reset ili neku drugu naredbu za obradu rezultata koja e sa zaslona ukloniti postavljena podruja odabrane armature. Sve naredbe iz padajueg menija Korekcija rade na potpuno isti nain kao i u modulu za unos podataka, s tim to se ovdje za manipulaciju mogu odabrati samo postavljena podruja armiranja. Znai, umjesto iscrtavanja svakog podruja armiranja posebno, imate mogunost da pomou naredbi za manipulaciju (kopiranje, zrcalo, rotacija, brisanje, itd.) znatno lake i bre odaberete armaturu na svim dijelovima modela.
Pomou naredbe Kopiranje, prethodno zadano podruje je postavljeno i na ostalim dijelovima modela Napominjemo da se naredba Promjena setova nalazi i u meniju Korekcija i u meniju Dimenzioniranje -> Beton -> Ploe. To je jedna te ista naredba, ali je zbog njene relativno este primjene ona postavljena u oba menija.
727 Pored naredbi iz menija Korekcija, u ovom reimu rada programa, za aktiviranje e biti dostupna i naredba Otvor. Ova naredba radi na potpuno isti nain kao i u modulu za unos podataka, s tim to se ovdje otvori postavljaju samo unutar zadanih podruja i to u trenutano prikazanoj zoni armiranja (gornja/donja). Kako pri postavljanju podruju sa odabranom armaturom vai princip superpozicije, to je postojanje ovakve naredbe potrebno, kada unutar ranije zadanog podruja elite zamjenu, a ne superpoziciju armature. Ako su na zaslonu pored podruja sa odabranom armaturom prikazane i izolinije nedostajue armature, program ih zbog brzine rada nee automatski aurirati poslije svake od naredbi za manipulaciju sa podrujima, ve samo na izriit zahtjev korisnika. Klik na desni gumb mia preko ikone Beton: Dimenzioniranje ploa, dovesti e do promjene prikazanih izolinija tako da one odgovaraju trenutanom stanju podruja armiranja na modelu. Automatsko auriranje izolinija potrebne armature se vri samo aktiviranjem naredbi Odabir armature i Prikaz rezultata. Kako se pri postavljanju podruja armiranja, poloaj njene kote automatski odreuje, to izborom naredbe Kota imate mogunost da je promijenite. Aktiviranjem ove naredbe, naredbena linija dobiva slijedei izgled. <0 odab.> Kota Odabir (<krAj>): Sada se od korisnika oekuje da odabere podruje iji poloaj kote eli promijeniti. Nakon izvrene selekcije, program e sa komadne linije zahtijevati izbor dvije toke koje e odrediti novi poloaj kote. Prva toka: Druga toka: Izbor ovih toaka je potpuno slobodan, s tim to se novopostavljena kota mora nalaziti unutar danog podruja i uvijek se prua do krajnjih gabarita podruja u zadanom pravcu. Tekst kote se uvijek ispisuje na sredini ovako postavljene linije kote.
9.3.7
Kreiranje tekstualnog izvjetaja
Pored grafikog prikaza rezultata dimenzioniranja putem izolinija, odnosno rafura, programom je predvieno i kreiranje tekstualnih izvjetaja. Kako se dimenzioniranje provodi u svim vorovima sa mree konanih elemenata, to svakako ne bi bilo prihvatljivo da se generiraju izvjetaji za sve vorove modela. Iz tog razloga, izborom naredbe Izvjetaj, ulazi se u proceduru izbora toaka za koje se eli kreiranje tekstualnog izvjetaja. Toke za izvjetaj potrebna armatura (Deselektiranje/<krAj>/Ekstremi/prikaz): Da biste se lake odluili za izbor mjerodavnih toaka za izvjetaj, pomou podopcije prikaz moete zahtijevati jedan od programom predvienih naina za prikaz rezultata dimenzioniranja.
728
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i u okviru naredbe za prikaz rezultata dimenzioniranja, s tim to je u dijelu TXT Izvjetaj dodan i prekida Odabrana armatura. Naime, pomou ovog prekidaa birate sadraj tekstualnog izvjetaja, odnosno da li e u okviru njega biti prikazana i odabrana armatura ili pak samo potrebna. Ako ovaj prekida postavite na ukljueno stanje, u tekstualnom izvjetaju e pored potrebne biti prikazana i odabrana armatura. Napominjemo da je u sluaju prikaza rezultata putem izolinija, pomou OSNAP kriterija mogue odabrati toke koje predstavljaju lokalne ekstreme potrebne armature.
Prikazani lokalni ekstremi se mogu odabrati pomou OSNAP kriterija Da bi Vam to vie olakali posao pri izboru mjerodavnih toka, na naredbenoj liniji je prisutna i podopcija Ekstremi. Njenim izborom, naredbena linija dobiva slijedei izgled. <0 odab.> Selekcija ploa Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Naime, sada se od korisnika oekuje da odabere sve ploe u kojima eli da mu program sam odabere toke sa ekstremnim vrijednostima potrebne armature. Nakon zavrenog odabira, program e simbolima malog kruga, na svakoj od prethodno odabranih ploa, oznaiti toke u kojima se nalaze ekstremne vrijednosti potrebne armature, i vratiti se na osnovni oblik naredbene linije u okviru ove naredbe. Za svaku od zona armiranja, program pronalazi mjesto
729 maksimalno potrebne armature u oba pravca armiranja, tako da se u opem sluaju za svaku od odabranih ploa mogu pronai maksimalno etiri razliite toke. Svi prethodno prikazani naini za izbor toaka se mogu meusobno kombinirati, pri emu je svakako najlake da pomou podopcije Ekstremi, od programa zahtijevate da sam obiljei mjesta sa najveom raunski potrebnom armaturom, u obje zone, i za oba pravca armiranja. Napominjemo da je u sluaju pogreno odabrane toke za izvjetaj, pomou podopcije Deselektiranje mogue deselektirati bilo koju ranije odabranu toku. Svaku toku koja je izabrana za kreiranje izvjetaja program obiljeava simbolom kruga sa kriiem u sredini i odgovarajuim rednim brojem.
Sve izabrane toke su obiljeene simbolima i brojevima Kada ste odabrali sve toke za izvjetaj, klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure izbora toaka i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve prethodno odabrane toke.
730
Izgled dijalog box-a za tekstualni prikaz rezultata dimenzioniranja Kako je u proceduri izbora toaka mogue odabrati toke sa vie razliitih ploa, to program tekstualni izvjetaj sortira po ploama. Na poetku izvjetaja, za svaku od ploa se ispisuju ulazni podaci, a potom i rezultati dimenzioniranja za sve toke koje pripadaju danoj ploi. Poloaj svake od zadanih toaka je odreen sa tri koordinate koje nedvosmisleno odreuju njen poloaj. U opem sluaju, za svaku toku postoje etiri rezultata potrebne armature: Gornja zona Pravac 1, Gornja zona Pravac 2, Donja zona Pravac 1, Donja zona Pravac 2. Ako neki od ova etiri rezultata daje da raunski nije potrebna armatura, tada se zbog preglednosti, taj rezultat nee ispisivati.
731
Ikone za direktan ispis i izvoz bloka u projektnu dokumentaciju Pored direktnog ispisa, programom je predvien i izvoz ovog izvjetaja u projektnu dokumentaciju. Sve toke zadane u jednom upisu pripadati e jednom tekstualnom izvjetaju, tako da je na vama da odredite kako ete odabrane toke grupirati.
Prikaz tekstualnog izvjetaja sa rezultatima dimenzioniranja ploa u sklopu projektne dokumentacije Kako tekstualni izvjetaji mogu biti prilino obimni, to se oni kreiraju u vie kolona, pri emu broj kolona iskljuivo zavisi od odabranog fonta i njegove veliine.
732
9.3.8
Izvoz odabrane armature u ArmCad
Pored velike lakoe sa kojom se nacrti armature i odgovarajui iskazi armature mogu kreirati, velika pogodnost programa ArmCad je i mogunost uitavanja izvoenih datoteka iz programa Tower. Naime, odabranu armaturu u programu Tower, ArmCad je u stanju da sam pozicionira i kreira kako planove oplate, tako i nacrte armature. Pravila po kojima se nacrti armature kreiraju, navedena su u uputstvu za rad sa programom ArmCad. Kada je u prozoru 2D pogled, za tekui prikaz odabrana ploa sa odabranom armaturom, tada se od programa moe zahtijevati izvoz odabrane armature u danoj ploi. Izborom naredbe Izvoz u ArmCAD, otvara se dijalog box sljedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za izvoz odabrane armature u ploama U edit box-u Datoteka potrebno je zadati ime datoteke u kojoj e biti snimljeni svi potrebni imate podaci o odabranoj armaturi u ploama, a aktiviranjem naredbenog polja mogunost da se brzo pozicionirate na eljeno mjesto na disku vaeg raunala. Ime datoteke moe biti potpuno proizvoljno, dok je za tip datoteke predvien default naziv *.pa3, odnosno *.pa4 koji takoer moete po elji promijeniti. U edit box-u Komentar imate mogunost da u datoteku upiete i proizvoljan komentar koji e pri kasnijem uitavanju u Armcad, lake odrediti njen sadraj. Pomou prekidaa u lijevom dijelu dijalog box-a vri se izbor elemenata crtea koje je potrebno izvesti. Ovi prekidai imaju slijedee znaenje: Oplata izvozi se oplata, odnosno izgled svih konstruktivnih elemenata u svojoj pravoj veliini i smjetaju se na layer koji ima programski zadano ime A3_OP. Oplata se izvozi pomou entiteta koji se u AutoCad-u nazivaju regioni, te u sluaju da elite ove regione pretvorite u obine linije, potrebno je da aktivirate AutoCad-ovu naredbu Explode. Napominjemo da e program konstruktivnim elementima kojima nije odabran izgled poprenog presjeka, sam odabrati default dimenzije.
Donja zona izvozi se odabrana armatura u donjoj zoni i smjeta na layer koji ima programski zadano ime A3_DZ. Gornja zona izvozi se odabrana armatura u gornjoj zoni i smjeta na layer koji ima programski zadano ime A3_GZ.
733 Proizvoljnim izborom stanja ovih check box-ova, moete sami regulirati da li ete u istoj datoteci imati i gornju i donju zonu ili ete se odluiti za odvojeni izvoz ovih armatura. U svakom sluaju, program nudi i jednu i drugu mogunost. U sluaju da izvoenu armaturu elite smjestiti u ve ranije iscrtanu oplatu, koju ste recimo dobili iz arhitektonskog tlocrta nacrtanog u AutoCad-u, tada moete postavljanjem prekidaa Oplata na iskljueno stanje izvoziti samo odabranu armaturu bez plana oplate. Kako se na osnovu seta odabrane armature u ploama ne moe eksplicitno zakljuiti da li se radi o mreastoj ili obinoj armaturi, to pomou prekidaa Mrea, u okviru obje zone armiranja, programu moete jasno naznaiti da li se radi o mreastoj armaturi ili ne. U sluaju da izvozite mreastu armaturu u donjoj zoni, tada je potrebno da u edit box-u da= zadate veliinu preputanja mreaste armature u donjoj zoni preko leaja. Napominjemo da ovaj edit box nee biti prikazan u dijalog box-u, ako je u okviru naredbe Funkcionalnost postavljeno da se izvoz vri u program ArmCad 2005 (vidi poglavlje 3.5.2). U edit box-u a0= potrebno je zadani veliinu zatitnog sloja (po default-u program za ovu vrijednost odabire 1.5 cm), a pomou prekidaa Temelji regulirate da li se radi o meukatnoj konstrukciji ili o temeljnoj ploi. Naime, ako ovaj prekida postavite na ukljueno stanje, to e znaiti da se radi o temeljnoj ploi te e pojmovi gornja i donja zona dobiti obrnuti smisao. Ovo je vano s obzirom da se odabrana pravila za oblikovanje armature posebno odnose na gornju a posebno na donju zonu. Dio dijalog box-a Poprena armatura se odnosi iskljuivo na ploe kod kojih je odabrana obina armatura. Naime, kako imate mogunost da u setu odabrane armature za drugi pravac ne postavite armaturu, to je naroito zgodno kada se odabire armatura u gornjoj zoni na dijelovima gdje se podruja kriaju pod pravim kutom, to e program na svim dijelovima odabranih podruja armiranja na kojima nije odabrana armatura u drugom pravcu, kao poprenu postaviti armaturu koja je definirana u ovom dijelu dijalog box-a. Program e svakako provjeriti da li ovako zadana poprena armatura zadovoljava uvjet da je povrina poprene armature najmanje 20 % povrine glavne i ako ovaj uvjet nije ispunjen, onda e umjesto zadane armature u ovom dijalog box-u odabrati ili manji razmak ipki ili jai promjer tako da i ovaj uvjet bude zadovoljen. Izbor naredbenog polja OK e oznaiti kraj ove naredbe, odnosno odabrana armatura e biti izvezena u datoteku pod zadanim imenom. U sluaju da ste odabrali datoteku sa ve postojeim imenom, program e dati odgovarajue upozorenje.
Potvrdan odgovor e dovesti do snimanja novih podataka u ve postojeoj datoteci, dok e negativan odgovor oznaiti odustajanje od snimanja novo zadanih podataka u ve postojeoj datoteci. Napomena: Da li e izvoz odabrane armature biti u formatu programa ArmCad 2000 (*.pa3) ili pak u formatu programa ArmCad 2005 (*.pa4), zavisi od stanja postavljenih prekidaa u okviru naredbe Funkcionalnost (vidi poglavlje 3.5.2). Ako se odluite za izvoz u program ArmCad 2005, tada u edit box-u nee biti prisutan edit box da=
734
9.3.9
Proraun pukotina u ploama
Sam postupak prorauna pukotina u ploama kao i prikaza rezultata, je gotovo isti kao i kod proraun potrebne armature u njima. Izborom naredbe Proraun pukotina, koja se nalazi u okviru menija "Dimenzioniranje -> Beton -> Ploe", ulazi se prvo u standardnu proceduru odabira. <0 odab.>Proraun pukotina ploa - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Naime, sada se oekuje da odaberete sve ploe za koje elite izvriti proraun pukotina. Po zavretku procedure odabira, na zaslonu e se pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
U gornjem dijelu dijalog box-a, nalaze se edit box-ovu u kojima se zadaju ulazni podaci neophodni za proraun pukotina. xs koeficijent starenja betona koeficijent teenja betona koeficijent skupljanja betona
Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa u donjem dijelu dijalog box-a, odreuje se mjerodavno optereenje za proraun pukotina. U sluaju da se odluite za kompletnu shemu, tada e vrijednosti dugotrajnih i kratkotrajnih utjecaja biti jednoznano odreeni na osnovu ulaznih podataka koje ste zadali u okviru naredbe "Shema kombinacija optereenja". Kako se proraun pukotina provodi za eksploatacijsko optereenje, to e vrijednosti parcijalnih koeficijenata svakako biti ignorirane. U sluaju da se odluite da proraun pukotina radite za tekui sluaj optereenja, tada e za promjenu biti dostupan i edit box u kojem moete zadati postotno uee kratkotrajnog optereenja.
735
Edit box ija vrijednost odreuje odnos kratkotrajnog prema ukupnom eksploatacijskom optereenju Aktiviranjem komadnog polja OK, otpoeti e postupak prorauna pukotina u svim tokama sa mree konanih elemenata prethodno odabranih ploa. Nakon zavrenog prorauna, program e biti spreman za obradu rezultata. Izborom naredbe "Prikaz pukotina", na zaslonu e se u formi izolinija pojaviti prikazani rezultati, a naredbena linija e dobiti slijedei izgled. Toke za izvjetaj (Deselektiranje/<krAj>/Ekstremi/prikaz): Izborom podopcije "prikaz" otvara se dijalog box za izbor utjecaja koji e se prikazivati na zaslonu.
Ovaj dijalog box je jako slian dijalog box-u za prikaz rezultata dimenzioniranja u ploama. Kako se izolinije prikazuju istovremeno za obje zone armiranja, to se u ovom dijalog box-u vri samo izbor utjecaja, odnosno vrijednosti pukotina u trenutku T=0 i T=. Znaenje ostalih parametara je potpuno isto kao i u dijalog box-u za prikaz rezultata dimenzioniranja. Aktiviranjem naredbenog polja OK, ovaj dijalog box e biti zatvoren, a na zaslonu ete dobiti prikaz rezultata proraun pukotina na zahtijevani nain.
736
Prikaz pukotina u T= za pravac 1, putem punih izolinija Svakako da e u ovom reima rada programa biti dostupne i naredbe "Presjek" i "Legenda". Pomou naredbe "Legenda", ureivanjem liste proraunatih vrijednosti, lako moete locirati sva mjesta na modelu u kojima je vrijednost pukotina vea od doputene.
Program je locirao sva mjesta na modelu na kojima je vrijednost pukotina vea od granine vrijednosti a=0.2 mm Pored grafikog prikaza rezultata vrijednosti pukotina putem izolinija, odnosno rafura, programom je predvieno i kreiranje tekstualnih izvjetaja. I ovaj postupak je gotovo isti kao i kod prikaza rezultata provedenog prorauna potrebne armature. Znai, imate mogunost izbora proizvoljno odabranih toaka, ili pak od programa moete pomou podopcije sa naredbene linije "Ekstremi", zahtijevati da on sam odredi mjerodavne toke za prilaganje u projekt. Kada ste odabrali sve toke za izvjetaj, klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure izbora toaka, i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve prethodno odabrane toke.
737
Izgled tekstualnog izvjetaja za provedeni proraun pukotina
9.3.10 Proraun progiba u ploama

S obzirom da se proraun progiba ne moe raditi za svaki presjek nezavisno, kao proraun pukotina, to prikaz rezultata putem izolinija nije mogu. Naime, pri proraunu se tretiraju relativni progibi, odnosno neophodno je vriti integraciju krivine presjeka du zadate linije. Izborom naredbe "Proraun progiba", koja se nalazi u okviru menija "Dimenzioniranje -> Beton -> Ploe", program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite liniju du koje elite da dobijete dijagram progiba. Poetna toka (Brisanje/Izvjetaj/Prikaz/<Kraj>): Nakon izbora poetne toke, program e zahtijevati i izbor krajnje toke eljene linije. Krajnja toka:
738
Izbor toaka 1 i 2, odredio je liniju du koje e biti prikazan dijagram progiba Sada se oekuje da odredite sve leajne toke du zadane linije, odnosno sve toke u kojima progib ima vrijednost nula. Toka leaj (Izbor): Program e sa naredbene linije stalno zahtijevati unos novih leajnih toaka, sve dok klikom na desni gumb mia ne oznaite kraj ove procedure. Pored pojedinanog izbora leajnih toaka, pomou podopcije Izbor moete ui i u proceduru izbora toaka odabirom (vidi poglavlje 2.5.6), Nakon toga, program e otvoriti dijalog box za definiranje ulaznih podataka koji e odrediti nain prorauna progiba du zadane linije.
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i pri proraunu pukotina, te sve prethodno reeno vai i ovdje. Aktiviranjem naredbenog polja "OK", na zaslonu e se du zadate linije pojaviti dijagram progiba.
739
Dijagram progiba u trenutku T=0, du zadate linije U ovom trenutku, naredbena linija je dobila svoj osnovni oblik u okviru ove naredbe, odnosno oekuje se unos poetne toke nove linije presjeka. Poetna toka (Brisanje/Izvjetaj/Prikaz/<Kraj>): Program e sa naredbene linije i dalje zahtijevati unos slijedee linije presjeka, sve dok klikom na desni gumb mia ne oznaite izbor podrazumijevane podopcije "Kraj". Izborom podopcije "Prikaz" otvara se dijalog box za izbor utjecaja koji e se prikazivati na zaslonu.
Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa, od programa moete zahtijevati prikaz progiba ili u trenutku T=0, ili pak u trenutku T=
740
Dijagram progiba u trenutku T=, du zadate linije Pod-opcija "Brisanje" slui za brisanje neke od prethodno zadanih linija presjeka, a pod-opcija "Izvjetaj", za kreiranje tekstualnih izvjetaja o provedenom proraunu progiba. Izborom podopcije Izvjetaj program e sa naredbene linije zahtijevati izbor toaka du ranije zadanih linija na kojima je prikazan dijagram progiba. Toke za izvjetaj (prIkaz/Ekstremi/Kompletan presjek/<Kraj>): Ova procedura u potpunosti odgovara ranije opisanoj za kreiranje tekstualnog izvjetaja sa proraunatom potrebnom armaturom u gredama (vidi poglavlje 8.4.3). Analogija je potpuna s tim to se ovdje, naredba ne odnosi na grede, ve na zadane linije presjeka. Kada ste odabrali sve toke za izvjetaj, klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure izbora toaka i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve prethodno odabrane toke.
741
Izgled tekstualnog izvjetaja za provedeni proraun pukotina Napominjemo da se rezultati provedenog prorauna progiba du zadatih linija presjeka ne snimaju u datoteku, ve se koriste jednokratno, sve dok ste u modulu za obradu rezultata prorauna. Napomena: S obzirom da na vrijednost proraunatih progiba utie i koliina usvojene armature, a progibi se proraunavaju du zadane linije presjeka, to Vam se moe desiti situacija da u istoj toki ploe za razliite pravce armiranja dobijete razliite vrijednosti progiba. Ovu pojavu emo objasniti na primjeru kvadratne ploe koja je simetrino optereena.
U pravcu X os je usvojeno 8/10, a u Y pravcu 8/20
742 Proraunom progiba u dva ortogonalna pravca, dobit emo u ovom sluaju razliite veliine progiba u srednjoj toki ploe.
Ovo djeluje paradoksalno ali je u stvari sasvim oekivano s obzirom na primijenjeni algoritam i vaee standarde.
9.3.11 Kontrola ploa na proboj

Za ploe neposredno oslonjene na stupove bez kapitela kao i za ploe optereene koncentriranom silom mora se izvriti osiguranje od proboja. Programom je omogueno provoenje prorauna sa kojim se utvruje otpornost ploe na proboj kao i koliina armature potrebne za osiguranje ploe od proboja. Ovaj proraun se moe izvriti po dva razliita standarda - EUROCODE (EN 1992) i PBAB 87. Naredba Kontrola ploa na proboj se nalazi u meniju Dimenzioniranje Beton, a nakon njenog aktiviranja naredbena linija dobiva slijedei izgled: <0 sel.> Indirektna Greda - Odabir (Brisanje / Izvjetaj / <krAj>): Od korisnika se sada oekuje da za kontrolu na proboj odabere toku u kojoj se ploa oslanja na gredu (indirektna greda), ili da izabere jednu od ponuenih podopcija sa naredbene linije. Odabir se vri u 2D pogledu i to samo kada je ploa za koju se provodi kontrola na proboj prikazana u pogledu (samim tim su grede na koje se ploa oslanja prikazane u presjeku indirektne grede).
743
Odabir indirektne grede Sama procedura odabira se odvija tako to se pokaziva dovede iznad simbola grede u poprenom presjeku i pritisne se lijevi gumb mia. Napominjemo da u setu numerikih podataka ploe za materijal mora biti beton, kao i da odabrana greda ne smije biti proizvoljnog poprenog presjeka. Ako ovi uvjeti nisu zadovoljeni program e izbaciti odgovarajue obavjetenje, a ako jesu otvorit e se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za kontrolu proboja ploa Iz zatvorene liste Propisi vri se izbor propisa na osnovu kojeg e se provoditi kontrola proboja ploe. Izabrani propis ne mora biti u suglasnosti sa trenutano postavljenim propisom za dimenzioniranje betona. Za razliku od njega marka betona i vrsta armature koje e se koristiti pri kontroli ploe na proboj uvijek odgovaraju trenutano postavljenom propisu za dimenzioniranje betona.
744 U gornjem lijevom kutu dijalog box-a nalazi se polje u kojem se prikazuje kompletan izvjetaj kontrole ploe na proboj. Pri promjeni bilo kog parametara izvjetaj se ne aurira automatski, ve je neophodno da se aktivira naredbeno polje Proraun, to dovodi do ponavljanja prorauna i generiranja novog izvjetaja. U donjem lijevom kutu dijalog box-a nalaze se parametri pomou kojih se definira postojea armatura u ploi na mjestu na kojem se vri kontrola na proboj. Ukljuivanjem odgovarajueg radio-buttona vri se izbor jednog od tri predviena naina za definiranja ove armature: Preuzmi trenutno odabranu armaturu - za potrebe prorauna program iz podruja armiranja, koja je postavljena na mjestu kontrole ploe na proboj, preuzima podatak o odabranoj armaturi. Poznata armatura - izborom iz baze mrea korisnik odabire armaturu u gornjoj i donjoj zoni ploe, a u prikazanim edit box-ovima Kut unosi pravac pruanja izabrane armature. Poznati postoci armiranja - korisnik za oba pravca unosi postotke armiranja ploe, koji e biti koriteni pri proraunu otpornosti ploe na proboj. Napominjemo da je za propis PBAB 87 minimalni postotak armiranja s kojim se vri proraun =0.5%, dok za propis EUROCODE ne postoje nikakva ogranienja. U centralnom dijelu dijalog box-a se zadaju podaci o ploi koji su potrebni za proraun: Beton - iz ove zatvorene liste se bira marka betona ploe. Ponuene marke su u skladu sa trenutano aktivnim propisom za dimenzioniranje betona, a ne u skladu sa aktivnim propisom za kontrolu ploa na proboj. Udaljenost od ruba ploe do teita armature - podatak se odnosi na vlanu zonu. Poloaj kritinog presjeka - ovaj podatak definira poloaj kritinog presjeka i zavisi od propisa, ali je programom omogueno i njegovo mijenjanje. Default vrijednost za EUROCODE je 2.0 a za PBAB 87 je 0.5. Udaljenost kritinog presjeka od ruba stupa rauna se kao umnoak ovog koeficijenta i statike visine ploe (hs). Temeljna ploa - omoguava razlikovanje proboja ploe na gore i na dolje, odnosno na osnovu ovog podatka program pretpostavlja koja je zona ploe na mjestu proboja vlana. U sluaju da je check box postavljen na ukljueno stanje pretpostavlja se da je vlana donja zona ploe i obrnuto, u sluaju da je check box postavljen na iskljueno stanje pretpostavlja se da je vlana gornja zona ploe. Model zamjenjujueg krunog stupa - korisniku je omogueno da bira izmeu dva naina odreivanja oblika kontrolnog presjeka. Model zamjenjujueg krunog stupa je default model za propis PBAB 87. Za pravokutne ali i sve ostale ne-krune poprene presjeke promjer zamjenjujueg krunog stupa se rauna po formuli:
d s = 1.13 b d
- promjer zamjenjujueg krunog presjeka ds b i d - stranice gabarita poprenog presjeka stupa Ako je jedna stranica gabarita poprenog presjeka vie od 1.5 puta dua od druge stranice, za proraun e se umjesto njene prave vrijednosti koristiti duina krae stranice pomnoena sa 1.5. Tako bi se kod pravokutnog presjeka b/d=40/80cm za duu stranicu koristila vrijednost d=1.5b=60cm.
745 Ukoliko se ne koristi model zamjenjujueg krunog stupa, program odreuje kontrolni presjek na osnovu prave geometrije poprenog presjeka stupa uz minimizaciju duine kontrolnog presjeka na odreenom rastojanju od ruba stupa. Ovaj nain je default za EUROCODE.
Kritini presjek za model zamjenjujueg krunog stupa (PBAB 87, b/d=40/50cm)
Kritini presjek na osnovu prave geometrije poprenog presjeka stupa (PBAB 87, b/d=40/50cm)
U dijelu dijalog box-a Parametri zadaju se koeficijenti koji su neophodni za proraun po EUROCODE-u. Podaci o armaturi koja e se koristiti za osiguranje od proboja definiraju se u djelu dijalog boxa Armatura za osiguranje od proboja ploe. Iz zatvorene liste se bira vrsta armature za osiguranje, pri emu su ponuene vrste u skladu sa trenutano aktivnim propisom za dimenzioniranje betona. Ovaj podatak se koristi pri proraunu po oba propisa, dok se ostala dva podatka Kut prema glavnoj armaturi i Razmak izmeu ipki u radijalnom pravcu koriste samo pri proraunu po EUROCODE-u. Kontrola ploa na proboj moe se provesti na osnovu dva izvora podataka za rezne sile/napone. Prvi izvor podataka su poprene sile iz ploe na mjestima kontrolnih presjeka, dok drugi izvor predstavljaju rezne u stupu na mjestu kontrole proboja. Iz zatvorene liste, koja se nalazi u djelu dijalog box-a Izbor podataka za odreivanje naprezanja, korisnik sam moe izabrati na osnovu kojeg podatka e se vriti proraun. Vano: Metoda sa poprenim silama u ploi (poprena sila u ploi) Ova metoda na osnovi posminog napona u svakoj toki ploe na mjestu kontrolnog presjeka odreuje da li je dolo do prekoraenja napona i ako nije, da li je potrebna armatura za osiguranje od proboja. Ovom metodom e automatski biti uzeta u obzir i eventualna ekscentrinost sile uslijed prisustva momenta savijanja ali i povoljni efekti optereenja unutar kontrolnog presjeka. Nedostatak je u tome to je tonost prilino ovisna od gustoe mree konanih elemenata i to e se za mreu krupniju od dimenzija stupa dobivati manje precizni rezultati.
746 Metod sa reznim silama u stupu (normalna sila u stupu) Ova metoda odreuje posmine napone u kontrolnom presjeku na osnovu normalne sile u stupu na mjestu presjeka (ukoliko se stup nalazi i sa gornje i sa donje strane ploe u obzir se uzima razlika normalne sile ta dva stupa). Ova metoda ne uzima u obzir ekscentrinost sile u stupu i povoljno djelovanje optereenja unutar kontrolnog presjeka. Utjecaj nesimetrinog naprezanja ploe unosi se runo, zadavanjem faktora ekscentriciteta (EUROCODE) odnosno zadavanjem faktora poveanja napona zbog ekscentrinosti (PBAB 87). Za povoljno svojstvo ove metode moe se smatrati to to njena tonost nije previe ovisna od gustoe mree konanih elemenata. Pomou radio button-a Tekui sluaj optereenja i Kompletna shema vri se izbor sluajeva optereenja koji e ui u razmatranje. U gornjem desnom kutu dijalog box-a nalazi se lista kontrolnih presjeka (opsega) na kojima elimo da program izvri kontrolu ploe na proboj. Propisima je definirano da se ova kontrola mora uvijek provoditi na 2 mjesta i to: neposredno uz rub stupa i u kritinom presjeku. Dodaj u Pored kritinog presjeka, koji je obavezan, aktiviranjem naredbenog polja listu se moe ubaciti proizvoljan broj novih presjeka u kojima e se vriti kontrola. Udaljenost kontrolnog presjeka od vanjskog ruba poprenog presjeka grede zadaje se direktno u listi, u koloni Lh [m]. Ukoliko je zadano vie kontrolnih presjeka, u listi e kritini presjek biti vidljivo oznaen.
Pored kritinog presjeka koji je definiran propisom, u listu su ubaena jo tri kontrolna presjeka Za uklanjanje odabranog kontrolnog presjeka iz liste predvieno je naredbeno polje Brii. Ako je postupkom utvreno da je potrebna armatura za osiguranje od proboja u jednom kontrolnom presjeku, potrebno je pronai udaljeniji kontrolni presjek za koji nije potrebna armatura za osiguranje od proboja. Na ovaj nain se odreuje udaljenost od ruba poprenog presjeka grede do koje se postavlja armatura za osiguranje od proboja.
747 Programom je predvieno i grafiko predstavljanje kontrole ploa na proboj. Nakon izlaska iz dijalog box-a popreni presjek stupa se na zaslonu iscrtava sa pravim dimenzijama, dok se pomou check box-a Crtanje offseta utjee na izgled grafikog simbola kontrole ploa na proboj. Kada je check box Crtanje offseta iskljuen, uz crte poprenog presjeka grede moe biti ispisano: nita - ako su svi uvjeti ispunjeni i ako je ploa osigurana od proboja i bez dodatne armature. povrina dodatne armature - ako su svi uvjeti ispunjeni ali je potrebna dodatna armatura za osiguranje od proboja. Prikazana vrijednost za povrinu armature za osiguranje ploe na proboj odnosi se na ukupnu povrinu armature koju treba ravnomjerno rasporediti po opsegu kontrolnog presjeka. znakovi usklika !!! - ako je neki od predvienih uvjeta prekoraen.
Grafiko predstavljanje kontrole ploa na proboj, check box Crtanje offseta iskljuen Kada je check box Crtanje offseta ukljuen, pored crtea poprenog presjeka grede bit e iscrtani i kontrolni presjeci. Uz svaki kontrolni presjek moe biti ispisano: nita - ako su svi uvjeti ispunjeni i ako je ploa osigurana od proboja i bez dodatne armature. U tom sluaju e i kontrolni presjek biti iscrtan isprekidanom linijom. povrina dodatne armature - ako su svi uvjeti ispunjeni ali je potrebna dodatna armatura za osiguranje od proboja. Prikazana vrijednost za povrinu armature za osiguranje ploe na proboj odnosi se na ukupnu povrinu armature koju treba ravnomjerno rasporediti po opsegu kontrolnog presjeka. znakovi usklika !!! - ako je neki od predvienih uvjeta prekoraen.
748
Grafiko predstavljanje kontrole ploa na proboj, check box Crtanje offseta ukljuen Pored svakog simbola kontrole ploe na proboj program ispisuje i njegov redni broj. Ovaj broj se ispisuje i u tekstualnom izvjetaju kontrole proboja. Ako se u projektnu dokumentaciju pored tekstualnih izvjetaja izvoze i grafiki blok sa ovim simbolima, pomou rednih brojeva se lako moe vidjeti kojoj toki ploe pripada koji izvjetaj. Kao to smo ve napomenuli, proraun se ne provodi automatski poslije promjene nekog od parametara u dijalog box-u, ve je za njegovo izvrenje neophodno da se aktivira naredbeno polje Proraun. Postupak prorauna EUROCODE Do proboja ploe nee doi ako je karakteristina posmina sila manja ili jednaka projektiranoj otpornosti ploe na kontrolnom presjeku:
vEd vRd,max
i ako je manja od projektirane otpornosti ploe sa armaturom za osiguranje od proboja:
vEd vRd,cs vEd vRd,max vRd,cs

- projektirana vrijednost karakteristine posmine sile - projektirana vrijednost maksimalne sile proboja du kontrolnog presjeka - projektirana vrijednost otpornosti ploe na proboj zajedno sa armaturom za osiguranje od proboja
vEd =
VEd ui d
749
- faktor kojim se u proraun uvodi dodatni napon zbog ekscentrinog naprezanja

EUROCODE pretpostavlja da se kritian presjek nalazi na udaljenju od 2hs od ruba stupa.
hs statika visina ploe

Projektirana vrijednost otpornosti ploe na proboj, bez armature za osiguranje od proboja je dana kao:
v Rd ,c = C Rd ,c k (100 f ck )1 / 3 + k1 cp (vmin + k1 cp )
Ako je
vEd > vRd , c
tada je potrebno rasporediti armaturu za osiguranje od proboja du
kontrolnog presjeka. Koliina potrebne armature izraunava se prema slijedeem izrazu:
v Rd ,cs = 0 . 75 v Rd ,c + 1 . 5
Postupak prorauna PBAB
d Asw f ywd ,ef sin sr u1 d
Napon smicanja u kritinom presjeku izraunava se kao:
=
gdje je:
Tmax Okp hs
Tmax Okp hs
najvea poprena sila u kritinom presjeku pri eksploatacijskom optereenju opseg kritinog krunog presjeka srednja statika visina ploe za dva odabrana pravca armature u kritinom presjeku
Ako popreni presjek stupa ima oblik pravokutnika sa stranama b i d u raun se uvodi zamjenjujui kruni stup promjera najvie 1.5 puta vea od krae. Utjecaj ekscentrinog oslanjanja ploe na veliinu napona smicanja ne mora se posebno odreivati ako se napon smicanja
d s = 1.13 b d
, uz ogranienje da dua stranica bude
povea najmanje za 40%.
Ako u kritinom presjeku napon smicanja
zadovoljava uvjet:

sile
2 1 a 3
nije potrebna posebna raunska armatura za prijem vlanih sila uslijed djelovanja posmine
Tmax.
Ako se napon smicanja
nalazi u granici:
750
2 1 a < 2 b 3
za prihvaanje vlanih sila uslijed djelovanja posmine sile poprena armatura. Nije doputeno stanje pri kojem je:
Tmax
mora se dodati posebna
> 2 b .
Koeficijenti
1 i 2 se odreuju iz izraza:
1 = 1.3 a ;
2 = 0.45a
gdje je
srednja vrijednost postotka armiranja vlane armature iz dva okomita pravca.
Koeficijent
iznosi 1.0 za GA 240/360, 1.3 za RA 400/500 i 1.4 za MA 500/600.
Potrebna koliina armature
Aak
koja se postavlja pod kutom
45o 90o u odnosu na
srednju ravninu ploe izraunava se iz izraza:
Aak =
T 0.75 Tmax = 1.35 max v / 1.8 v
Ikone koje se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a slue, kao i kod svih ostalih naredbi, za izvoz izvjetaja u projektnu dokumentaciju, direktno na ispis ili u TXT dokument. Ako su podaci u dijalog box-u mijenjani, a nije pokrenut proraun, program e nakon aktiviranja naredbenog polja OK prvo izvriti proraun za trenutano stanje parametara, a zatim i da zatvori dijalog box. Po izlasku iz dijalog box-a na zaslonu e biti prikazani grafiki simboli u svim tokama ploe u kojima je izvrena kontrola na proboj,
751
Prikaz kontrole ploe na proboj na zaslonu a program e se i dalje nalaziti u proceduri odabira indirektnih greda. <0 sel.> Indirektna Greda Odabir (Brisanje / Izvjetaj / <krAj>): Pomou podopcije Izvjetaj vri se generiranje izvjetaja kontrole ploe na proboj u svim tokama u kojima je kontrola ranije izvrena. Izborom ove naredbe izvjetaj se generira i prikazuje u novom dijalog box-u.
Dijalog box za izvoz izvjetaja U ovom dijalog box-u se nalaze samo naredbena polja pomou kojih se vri izvoz generiranog izvjetaja u projektnu dokumentaciju, direktno na ispis ili u TXT dokument.
752 Podopcija Brisanje slui za uklanjanje grafikih simbola kontrole ploe na proboj. Izborom ove podopcije ulazi se u standardnu proceduru odabira: <0 sel.> Brisanje - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Aktiviranjem podopcije Kraj ili klikom na desni gumb mia svi odabrani simboli e biti obrisani sa zaslona, a program e se vratiti na osnovni oblik naredbene linije u ovoj naredbi.
9.4
Dimenzioniranje greda
Automatsko dimenzioniranje greda se ogleda u proraunu potrebne armature u svim grednim elementima konstrukcije. Proraun se u opem sluaju provodi za potpuno proizvoljno naprezanje i podrazumijeva proraun potrebne, i uzdune i poprene armature. Da bi se provelo dimenzioniranje, podrazumijeva se da je grednim elementima, u modulu za unos podataka, pridruen odgovarajui popreni presjek, i program dimenzioniranje provodi samo za jednodijelne presjeke sljedeih oblika: pravokutni, T-presjek, I-presjek, trapezni, trokutni, kruni, cjevasti, sanduasti, otvoreni i nesimetrini I presjek. Dimenzioniranje e biti dostupno i za sve masivne presjeke, ako im je definiran nain armiranja (vidi poglavlje 3.1.7). Ostale vrste poprenih presjeka e biti ignorirane u ovom djelu programa. Naredbe za dimenzioniranje greda i stupova, nalaze se u okviru padajueg menija Dimenzioniranje -> Beton -> Grede. Da bi se olakao izbor naredbi iz ovog menija, predviena je ikona Beton: Dimenzioniranje greda, ijim izborom se otvara meni sa ovom grupom naredbi.
Ikona za brzi izbor naredbi iz padajueg menija Dimenzioniranje -> Beton -> Grede
9.4.1
Ulazni podaci
Da bi zadatak dimenzioniranja bio potpuno odreen, pored izbora propisa i mjerodavnog optereenja, potrebno je zadani i niz drugih ulaznih podataka kao to su: kvaliteta betona, vrsta armature, udaljenost teita vlane armature od ruba presjeka, nain armiranja, itd. Svi ovi ulazni podaci, odrediti e nain prorauna potrebne armature u gredama. Kako je programom omogueno zadavanje razliitih ulaznih podataka za svaku gredu posebno, to su na raspolaganju dvije naredbe. Jedna slui za pridruivanje istih ulaznih
753 podataka svim gredama (Ulazni podaci Globalni), a druga samo odabranoj grupi greda (Ulazni podaci Lokalni).
9.4.1.1 Ulazni podaci Globalni

Izborom ove naredbe, otvara se dijalog box sljedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje globalnih ulaznih podataka U gornjem djelu dijalog box-a, zadaju se ulazni podaci koji definiraju karakteristike materijala. Izbor betona i armature se vri iz zatvorenih lista iji sadraj je odreen definiranim nazivima materijala za odabrani tekui propis. Aktiviranjem naredbenog polja OK, zadani ulazni podaci o kvalitetu materijala e biti pridrueni svim gredama na modelu. Kako je programom doputeno zadavanje razliitih karakteristika materijala za svaku od greda, to Vam se moe desiti sluaj da pri pokretanju ove naredbe, u sluaju da ste prethodno pomou naredbe Ulazni podaci Lokalni, nekim od greda zadali druge karakteristike materijala, pojedina polja budu prazna.
Prazno polje za Beton ukazuje da nije svim gredama na modelu pridruen ista kvaliteta betona
754 U ovakvim sluajevima, aktiviranje naredbenog polja OK dovesti e do promjene samo ulaznih podataka koji su jasno ispisani u dijalog box-u. U sluaju da na modelu postoje ve dimenzionirane grede, naknadna promjena ulaznih podataka e pri aktiviranju naredbenog polja OK dovesti do sljedeeg upozorenja.
Izbor naredbenog polja OK, dovesti e do gubitka rezultata dimenzioniranja na svim prethodno dimenzioniranim gredama. Ostali podaci koje se definiraju u ovom dijalog box-u, odnose se na nain prorauna svih vitkih elemenata na modelu, te u pravom smislu predstavljaju globalne ulazne podatke. Svakako da e ovi podaci utjecati na nain dimenzioniranja samo greda kojima je u okviru lokalnih ulaznih podataka zadano uzimanje u obzir utjecaja izvijanja. Kontrola stabilnosti vitkih elemenata je primarno uvjetovana podatkom o horizontalnoj pominosti konstrukcije. to vie, i proraunske procedure se bitno razlikuju. Kako ne postoji mogunost algoritamske provjere pominosti konstrukcije za opi sluaj, to je deklaracija konstrukcije kao pomine (konstrukcija sa pominim vorovima) ili nepomine (konstrukcija sa nepominim vorovima) ostavljena korisniku. Pri tome se korisnik upuuje na preporuke za projektiranje odreenih vrsta konstrukcija definirane aktualnom tehnikom regulativom.
Prekidai kojima se odreuje da li je konstrukcija pomina ili ne Pod nepominom konstrukcijom se podrazumijeva konstrukcija koja ima horizontalno nepomine vorove u oba pravca. U situacijama kada se konstrukcija po pitanju pominosti vorova, ponaa razliito u dva pravca, konstrukciju treba deklarirati kao pominu. Nepomine konstrukcije Odreivanje armature tlanih vitkih elemenata, u sluaju nepominih konstrukcija, bazira na analizi izdvojenog stupa iz konstrukcije. Duina izvijanja nepominog stupa je ili jednaka duini stupa, ili je njoj bliska (esto se konzervativno duina izvijanja nepominog stupa usvaja kao duina stupa, bez obzira na rubne uvjete). S obzirom na ove, relativno, male razlike,
755 primijenjeno je rjeenje koje duinu izvijanja locira centriranu po visini stupa. Odstupanje od stvarne lokacije duine izvijanja je takvo da su pogreke u krajnjim rezultatima zanemarive i na strani su sigurnosti (zahvaljujui postavljanju minimalne vrijednosti faktora duine izvijanja na 0.85). Osiguranje stabilnosti tlanog vitkog elementa se provodi uveanjem momenata savijanja prvog reda uslijed netonosti prilikom izvoenja (imperfekcija) i utjecaja drugog reda. Presjeci elementa se zatim dimenzioniraju na, ovako, uveane utjecaje. Pri tome se, konzervativno, momenti savijanja uveavaju nezavisno u dva ortogonalna pravca pravci definirani lokalnim osima poprenog presjeka.
Izbor metoda prorauna uveanih momenata savijanja za umjereno i izuzetno vitke dijelove modela Programski su podrani sljedei postupci prorauna uveanih momenata savijanja: Metoda dopunske ekscentrinosti Metoda dopunske ekscentrinosti je predviena za primjenu na elementima umjerene vitkosti. Utjecaji drugog reda su predstavljeni kao direktne funkcije geometrije elementa i utjecaja prvog reda. Metoda model-stup, kod koje se aproksimira krivulja poprenog presjeka u upetom voru Model-stup postupak osigurava vii stupanj tonosti, zbog ega moe biti primjenjivana u svim podrujima vitkosti elemenata. Aproksimativni oblik ove metode bazira na direktnoj procjeni krivulje presjeka u funkciji geometrije presjeka i nivoa centrinog optereenja. Podrazumijevani (default) nain prorauna dodatnih utjecaja je metoda dopunske ekscentrinosti u podruju umjereno vitkih stupova, odnosno model-stup postupak u podruju izrazito vitkih elemenata. Meutim, korisniku je ostavljena mogunost da za oba podruju vitkosti sam odabere jednu od ponuenih metoda prorauna. Granica izmeu umjereno vitkih i izrazito vitkih elemenata se zadaje u edit box-u lambda,gr=.
756
Podatak koji odreuje granicu izmeu umjereno i izuzetno vitkih elemenata konstrukcije Znai, i za umjereno i za izuzetno vitke elemente konstrukcije moete proizvoljno odabrati bilo koji od ponuenih postupaka prorauna. Na ovaj nain omoguen je izbor i neloginih postupaka prorauna, poput izbora metode dopunske ekscentrinosti za proraun izrazito vitkih elemenata. Primjena ovakvog izbora nema opravdanja u tehnikim standardima, kojima je definirana kontrola stabilnosti elemenata. Sa druge strane, iskusni korisnici mogu na ovaj nain stei grubu aproksimaciju tonijeg ponaanja konstrukcije. Napominjemo da su razlike u rezultatima aproksimativne i "tone" model-stup metode esto zanemarive. Kako je proraun aproksimativnim postupkom znatno bri, to se primjena "tonog" postupka rijetko ispostavlja opravdanom, usprkos veoj tonosti rezultata koji su njome osigurani. Pomine konstrukcije U sluaju pominih konstrukcija analiza izdvojenih stupova iz konstrukcije ne daje dovoljno tone rezultate, zbog ega veina tehnikih standarda, u ovom sluaju, zahtjeva primjenu kompleksnijih metoda prorauna, kojima se zahtjeva analiza cjeline konstrukcije na utjecaje drugog reda. Odredbe tehnikih propisa kojima je regulirano ovo podruje daju izuzetno krta uputstva za proraun ovih konstrukcija. Dodatno, uputstva su u obliku koji nije mogue algoritamski prikazati za opi sluaj neregularne prostorne konstrukcije. Zbog toga, programski su implementirana tri aproksimativna postupka prorauna. 1. Proraun statikih utjecaja po teoriji II-og reda Prije samog prorauna statikih utjecaja po teoriji II-og reda, potrebno je definirati sve mjerodavne kombinacije za dimenzioniranje, obzirom da naknadno kombiniranje rezultata dobivenih po teoriji II-og reda nije mogue. U proceduri zadavanja lokalnih ulaznih podataka, svim stupovima je potrebno iskljuiti uzimanje u obzir utjecaja izvijanja. Prije samog dimenzioniranja, pomou naredbe Sluajevi optereenja, potrebno je postaviti anvelopu svih prethodno definiranih kombinacija. Na ovaj nain e vitki elementi konstrukcije biti dimenzionirani bez dodatnog uveavanja dobivenih momenata savijanja, znai samo na osnovu dobivenih rezultata po teoriji II-og reda. Napominjemo da su opisanim postupkom stvarni momenti savijanja podcijenjeni. Razlog ovome je neobuhvaanje prethodnim proraunom materijalne nelinearnosti, niti imperfekcija konstrukcije. Korisnik se upuuje da o ovome vodi rauna prilikom odabira armature tlanih elemenata.
757 2. Proraun statikih utjecaja po teoriji II-og reda + Analiza izdvojenog stupa Ovaj postupak je u potpunosti isti kao i prethodni sa stanovita odreivanja statikih utjecaja prema teoriji drugog reda. Razlika je u tome to ovdje u okviru lokalnih ulaznih podataka za stupove ne treba iskljuivati uzimanje u obzir utjecaja izvijanja. U ovom sluaju treba odabrati da je konstrukcija nepomina, odnosno zahtijevati dimenzioniranje kao za nepomine konstrukcije za nove, manje vrijednosti vitkosti. Napominjemo da opisana procedura nema opravdanja u aktualnim tehnikim standardima, zbog ega je preporuena njena primjena samo u sluaju potrebe grube procjene realnog ponaanja konstrukcije. 3. Proraun statikih utjecaja po teoriji I-og reda + Analiza izdvojenog stupa Ovaj postupak se bazira na rezultatima po teoriji I-og reda. Znai postupak je isti kao i kod nepominih konstrukcija, izdvajanje stupa iz konstrukcije i njegov nezavisni tretman, s time to je u okviru globalnih ulaznih podataka potrebno zadani da je konstrukcija pomina. Kako je rije o elementima sa pominim krajevima, to su duine izvijanja ovih stupova vee od duine stupa. Konzervativno se usvaja da se cijela duina stupa nalazi u sredinjem djelu duine izvijanja. Sa ovim pretpostavkama, uveanje momenata savijanja se provodi suglasno ranije opisanom aproksimativnom model-stup postupku. Napominjemo da ni ova procedura nema opravdanja u aktualnim tehnikim standardima, zbog ega je preporuena njena primjena samo u sluaju potrebe grube procjene realnog ponaanja konstrukcije. Oigledne prednosti ovako definiranog postupka lee u njegovoj brzini, uvoenja u o proraun imperfekcija i mogunost superpozicije utjecaja. Dodatno, na rjeenje posredno utiu i karakteristike materijalne nelinearnosti armiranog betona.
9.4.1.2 Ulazni podaci Lokalni

Izborom ove naredbe program ulazi u standardnu proceduru odabira. <0 odab> Ulazni podaci za grede Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Naime, sada je potrebno odabrati sve grede kojima je potrebno pridruiti iste ulazne podatke. Nakon zavrene selekcije, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
758
Izgled dijalog box-a za definiranje lokalnih ulaznih podataka Kako procedura selekcije nema nikakvih ogranienja, odnosno mogue je odabrati potpuno proizvoljno odabranu grupu greda, to pojedini podaci u ovom dijalog box-u mogu biti ispisani kao neaktivni. To ujedno oznaava da dana grupa podataka nije zajednika za sve odabrane grede. U ovakvim sluajevima, aktiviranje naredbenog polja OK dovesti e do promjene samo ulaznih podataka koji su jasno ispisani u dijalog box-u.
Prazno polje za Kvaliteta betona ukazuje da sve prethodno odabrane grede nemaju istu kvalitetu betona Kako se u ovom dijalog box-u zadaju raznorodni ulazni podaci (kvaliteta materijala, nain armiranja, duine izvijanja), to ovakva koncepcija omoguava laku promjenu samo eljene grupe ulaznih podataka. Znai, ako elite da pojedinim gredama zadane recimo samo nove duine izvijanja, onda je, ne obazirui se na ostale podatke u ovom dijalog box-u, potrebno odabrati sve grede koje trebaju imati istu duinu izvijanja. Isto vai i za promjenu ostalih ulaznih podataka.
759 U sluaju da ste za promjenu ulaznih podataka odabrali grede razliitih setova ulaznih podataka, tada u dijalog box-u nee biti slike poprenog presjeka, a zatvorena lista za izbor sheme armiranja e biti nedostupna za promjenu, obzirom da ona zavisi od oblika poprenog presjeka.
Dijalog box bez slike poprenog presjeka, oznaava da su odabrane grede razliitog oblika poprenog presjeka Udaljenost armature od ruba presjeka U desnom djelu dijalog box-a, nalazi se skica poprenog presjeka na kojem su shematski oznaene armature ije e se vrijednosti proraunavati u postupku dimenzioniranja, a u gornjem lijevom kutu dijalog box-a se u etiri prikazana edit box-a definira udaljenost teita armatura od odgovarajuih rubova presjeka. Program po default-u za vrijednost ove udaljenosti usvaja 10% od odgovarajue dimenzije, ali svakako da moete zadani potpuno proizvoljnu vrijednost.
Dio dijalog box-a za definiranje udaljenosti armature od ruba presjeka

760 Materijal U donjem lijevom kutu dijalog box-a se nalaze podaci o materijalu, koje ste definirali u okviru globalnih ulaznih podataka, i oni su tu prisutni u sluaju da elite pojedinim gredama pridruiti razliite materijale. Naime, aktiviranjem naredbenog polja OK svi zadani podaci u ovom dijalog box-u e biti pridrueni samo odabranim gredama.
Dio dijalog box-a za definiranje kvalitete materijala Nain armiranja U sredinjem lijevom djelu dijalog box-a nalaze se dvije grupe prekidaa koje su meusobno povezane i pomou kojih vrite izbor naina dimenzioniranja.
Dio dijalog box-a za definiranje naina dimenzioniranja
761 Kako program u opem sluaju rjeava naprezanje od kosog savijanja (M2, M3, N1) i naprezanje uslijed posminih naprezanja (T2, T3, i M1), to su za prijem utjecaja od savijanja omoguene slijedee opcije: Oba pravca simetrino. U ovom sluaju presjek se obostrano simetrino armira sa etiri linije raspodijeljene armature (Aa1=Aa2 i Aa3=Aa4). Pri tome se algoritamski trai optimalan odnos koliina armatura Aa3/Aa1, koji rezultira minimalnom koliinom ukupne armature u presjeku. Dominantni moment. U ovom nainu armiranja imate mogunost da sa dva prekidaa ispod, definirate koji je utjecaj dominantan (M3 ili M2), odnosno da li ete utjecaje primati sa armaturama Aa1 i Aa2 (prekida: Oko osi 3 (Aa1,Aa2)) ili sa armaturama Aa3 i Aa4 (prekida: Oko osi 2 (Aa3/Aa4)). Ispod ova dva prekidaa koji se meusobno iskljuuju, nalazi se i prekida Drugi moment se zanemaruje koji radi kao check box, odnosno moe biti postavljen ili na ukljueno, ili na iskljueno stanje. Ako je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje (u malom pravokutniku treba biti simbol ), tada e program u proraunu armature moment iz drugog pravca potpuno ignorirati, a ako je postavljen na iskljueno stanje tada e program oba utjecaja tretirati u proraunu, ali e ih primati samo sa dvije armature koje su odabrane. Ovaj nain armiranja program preporuuje za sve grede na modelu. Proizvoljno, kada je ovaj nain armiranja odabran tada imate mogunost da zadane potpuno proizvoljne odnose za svaku od etiri mogue armature prema ukupnoj armaturi u presjeku. Ovdje je jedini uvjet da suma ovih odnosa mora imati vrijednost 1.00. Moment torzije se zanemaruje. Postavljanjem ovog prekidaa na ukljueno stanje, imate mogunost da od programa zahtijevate da pri proraunu potrebne armature zanemari utjecaje torzije. Ova opcija ima primjenu kod dimenzioniranju greda u ploama, kada ove utjecaje objektivno preuzima sama ploa. Za sve grede, program po default-u usvaja nain armiranja Dominantni moment -> Oko osi 3 (Aa1,Aa2), a za sve stupove usvaja Proizvoljno, pri emu uee pojedinih armatura odreuje iz uvjeta da armatura bude rasporeena homogeno po presjeku. Napominjemo da se kod krunih i cjevastih presjeka ne moe birati nain armiranja, ve je programski odabrano da se u cijelom presjeku proraunava samo jedna armatura Aa1 koja se rasporeuje ravnomjerno po obimu presjeka.
762 Sheme armiranja
Dio dijalog box-a za izbor sheme armiranja Posljednji podatak koji odreuje nain armiranja, je izbor jedne od ponuenih shema armiranja. Sheme armiranja zavise od oblika poprenog presjeka i za: T-presjeke, I-presjeke, sanduaste presjeka, otvorene presjeke i nesimetrine I presjeke su predviene dvije sheme armiranja, koje variraju samo poloaj bonih armatura: Aa3 i Aa4. Za sve ostale presjeke, izuzev pravokutnih, postoji samo jedna shema armiranja te ovaj podatak nema nikakvog utjecaja na nain njihovog dimenzioniranja. Za pravokutne presjeke, koje se inae i najee javljaju u praksi, pored sheme armiranja putem linija armatura, predviena je mogunost zadavanja jednog od predefiniranih rasporeda ipki armature u presjeku.
Shema 1
Shema 2
Shema 3
Shema 4
Shema 5
Izbor jedne od ponuenih shema armiranja, sa predefiniranim rasporedom ipki u presjeku, ima naroito primjenu kod stupova, jer se na ovaj nain raunski dobiva manja potrebna armatura nego kada se radi sa linijama armature. Pored toga, na ovaj nain se rjeava i problem kutnih ipki. Naime, pri izboru sheme sa linijama armature, kutne ipke iskljuivo pripadaju glavnim armaturama: Aa1 i Aa2. Svako da je pri shemama armiranja sa tono odabranim rasporedom ipki u presjeku podrazumijevano da sve postavljene ipke u presjeku imaju isti promjer. Pri obradi rezultata ovako dimenzioniranih stupova, rezultati e takoer biti prikazani putem dijagrama odgovarajuih linija armature (Aa1, Aa2, Aa3, Aa4), iako je rezultat dimenzioniranja dao ukupnu potrebnu povrinu armature: Aa,uk. Ordinate na ovako prikazanim dijagramima, bie preraunate na slijedei nain:
763 Shema Shema Shema Shema 2: 3: 4: 5: Aa1=Aa2=2/4Aa,uk; Aa1=Aa2=2/6Aa,uk; Aa1=Aa2=3/6Aa,uk; Aa1=Aa2=3/8Aa,uk; Aa3=Aa4=0 Aa3=Aa4=1/6Aa,uk Aa3=Aa4=0 Aa3=Aa4=1/8Aa,uk
Utjecaji izvijanja
Dio dijalog box-a za definiranje ulaznih podataka o vitkim elemenata Pomou prekidaa Utjecaj izvijanja, odreuje se da li e odabrane grede od strane programa biti tretirane kao vitki elementi ili ne. Programski, svim stupovima se ovaj prekida postavlja na ukljueno stanje, dok je za ostale gredne elemente na modelu on po default-u postavljen na iskljueno stanje. Ako je ovaj prekida postavljen na ukljueno stanje, tada ete u edit box-ovima Koef. duine izvijanja oko osi 3 i Koef. duine izvijanja oko osi 2 imati mogunost da zadane odgovarajue koeficijente duine izvijanja. Programski se za ove koeficijente usvaja vrijednost 1, a na korisniku je da sam promjeni ove vrijednosti. Duina izvijanja pojedinih elemenata se odreuje aproksimativno, suglasno preporukama veine tehnikih standarda, na nain koji u njen proraun uvodi geometriju elementa i uvjete njegove veze sa susjednim elementima (zapravo stupanj upetosti krajeva stupa u ostatak konstrukcije). Pri tome se bitno razlikuju izrazi kojima se izraunava duina izvijanja nepominog stupa, od onih za pomine stupove. Duina izvijanja elementa nepomine konstrukcije (osim konzolnih prepusta) je najvie jednaka duini stupa, dok je u sluaju pomine konstrukcije ona najmanje jednaka duini stupa.
Duine izvijanja stupova sa horizontalno nepominim vorovima

764
Duine izvijanja stupova sa horizontalno pominim vorovima Pomou prekidaa S (Start) i E (End), odreuju se uvjeti pridranosti na krajevima stupa, i to u pravcu obje lokalne osi. Naime ako je prekida S postavljen na ukljueno stanje, to oznaava da je poetak tapa bono pridran u pravcu dane lokalne osi, a ako je postavljen na iskljueno stanje, to oznaava da je dani kraj tapa slobodan. Isto vai i za stanje prekidaa E. Stanje ovih prekidaa odreuje da li je dani kraj tapa u srednjoj duini izvijanja stupa ili ne. to je poetak a to kraj tapa najlake ete vidjeti ako pomou naredbe Vidljivost, za vidljive postavite lokalne osi greda. Naime, pozitivan smjer lokalne osi 1 je uvijek usmjeren od poetka ka kraju tapa. Napomena: U sluaju presjeka, kod kojih su u ulaznim podacima zarotirane lokalne osi, one se u modulu za dimenzioniranje uvijek tako postavljaju da se dovodu u poloaj glavnih osi danog presjeka (popreni presjek je uvijek vertikalan). Pri tome se svakako i statiki utjecaji u presjeku reduciraju na novo postavljeni poloaj lokalnih osi.
Zarotirani poloaj presjeka zadan ulaznim podacima za dimenzioniranje
Reducirani poloaj presjeka u modulu
9.4.2
Proraun potrebne armature
Kada ste definirali sve ulazne podatke, izborom naredbe Dimenzioniranje ulazi se prvo u standardnu proceduru odabira. <0 odab.> Dimenzioniranje greda - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Naime, sada se oekuje da odaberete sve grede i stupove za koje elite izvriti proraun potrebne armature. Po zavretku procedure odabira, program e prvo provjeriti da li su odabrane grede ve ranije dimenzionirane i u tom sluaju e dati odgovarajue upozorenje.
765
Dio dijalog box-a sa upozorenjima S obzirom da se ranije odabrana armatura u gredama ne uklanja automatski, nakon ponovnog dimenzioniranja, to pomou prekidaa Ponititi odabranu armaturu u gredama koje se ponovo dimenzioniraju, imate mogunost da to zahtijevate od programa. Sada se oekuje da odaberete mjerodavno optereenje za sve odabrane grede i stupove, koje je potrebno dimenzionirati. Prema tome, za dimenzioniranje je potrebno odabrati samo grede i stupove koje elite da dimenzionirate za isto mjerodavno optereenje. Znai imate mogunost ili da dimenzioniranje uradite za postavljeni tekui sluaj optereenja ili pak za definiranu shemu kombinacija optereenja. U sluaju da u okviru naredbe Shema kombinacija optereenja sva optereenja imaju karakter Nedefinirano optereenje, tada e ovaj prekida biti neaktivan. I naredbeno polje OK e biti neaktivno sve dok se klikom mia jasno ne opredijelite za jedan od mogua dva naina izbora mjerodavnog optereenja. Aktiviranjem komadnog polja OK, otpoeti e postupak dimenzioniranje svih prethodno odabranih greda i stupova. Nakon zavrenog dimenzioniranja, program e biti spreman za obradu rezultata prorauna, o emu e biti rijei u slijedeem poglavlju. Napomena: Napominjemo da je u proceduri dimenzioniranja greda i stupova poeljno da koristite opciju Kompletna shema, obzirom da je ovaj nain mnogo laki jer ne morate voditi rauna o parcijalnim koeficijentima sigurnosti, kao ni o broju moguih kombinacija istovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja. Opciju dimenzioniranja za tekui sluaj optereenja treba koristiti samo za standarde u kojima nije podrana shema kombinacija optereenja.
9.4.3
Prikaz rezultata dimenzioniranja
Za prikaz rezultata dimenzioniranja greda i stupova, potrebno je odabrati naredbu Prikaz rezultata. Nain rada sa ovom naredbom je gotovo isti kao i sa naredbom Greda koja slui za prikaz reznih sila u gredama. Jedina razlika je u tome to se ovdje ne prikazuju rezne sile, ve dijagrami raunski potrebne armature du greda (ordinate se izraunavaju u cm2 potrebne armature u danom presjeku). U toolbaru, koji je postavljen uz gornji rub zaslona, nalazi se zatvorena lista pomou koje se moe vriti brza promjena vrste armature. Na prvom mjestu ove liste nalazi se opcija Disp. koja osigurava prikaz numeracije poetka i krajeva svih greda na modelu.
766
Numeracija greda odgovarajuim brojevima vorova sa mree konanih elemenata (dispozicija greda) Kako se pri prikazu pojedinanih dijagrama, kao i u tekstualnom izvjetaju dimenzioniranja, program poziva na redni broj grede za koju se prikazuju rezultati dimenzioniranja, to bi svakako bilo dobro da izvjetaj dimenzioniranja otpone sa dispozicijom greda, na kojoj su oznaeni redni brojevi vorova, na njenom kraju i poetku. Upravo izvoz ovakvog bloka u projekt, koji e biti smjeten u poglavlje Dimenzioniranje (beton), omoguiti e lake tumaenje gdje se na modelu nalazi greda za koju se prikazuju rezultati dimenzioniranja. Izborom naredbe Prikaz rezultata, na komadnoj liniji se javlja slijedea poruka: <0 odab.> Izbor greda Odabir (prikaz/sakrivanje Utjecaja/<krAj>): Izborom podopcije prikaz sa naredbene linije, otvara dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a za izbor dijagrama potrebne armature Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuenih prekidaa, koji e se prikazivati na crteu. Aa2Aa1Aa2/Aa1Aa3Aa4Aa3/Aa4prikaz samo armature Aa2 prikaz samo armature Aa1 istovremeni prikaz armatura Aa2 i Aa1 prikaz samo armature Aa3 prikaz samo armature Aa4 istovremeni prikaz armatura Aa3 i Aa4 vri se izbor dijagrama
767 Aa,vprikaz potrebne povrine vilica po dunom metru grede, za prijem posminih naprezanja (programom je predvieno da se posmina naprezanja pokrivaju samo sa vilicama bez kosih ipki). Rezultati se uvijek prikazuju za dvorezne vilice, te je na primjer, za pokrivanje proraunate vrijednosti na dijagramu od: 5,00 cm2/m potrebno odabrati dvorezne vilice: 8/10 cm. prikaz ukupne uzdune armature u presjeku (Aa1+Aa2+Aa3+Aa4)
Aa-
Izborom jednog od ponuenih prekidaa, i aktiviranjem naredbenog polje OK, program e rezultate proraunate armature prikazati u formi odabranog dijagrama.
Prikaz dijagrama potrebne armature Aa2/Aa1 Napominjemo da se jedino za grede krunog i cjevastog presjeka, ne prikazuju sva etiri dijagrama potrebne uzdune armature, ve samo dijagram Aa1. Za ovakve oblike poprenog presjeka, kao rezultat se dobiva samo jedna armatura koja se postavlja simetrino u poprenom presjeku. Kako se jedino pri proraunu posminih naprezanja moe desiti sluaj da se proraunati utjecaji ne mogu prihvatiti armaturom, to je u takvim sluajevima, jedino rjeenje ili u promjeni kvalitete materijala ili u poveanju poprenog presjeka greda. Ovakve grede e na crteu biti jasno obiljeene crvenom bojom. Ostale opcije koje se nude u ovoj naredbi, kao to su: sakrivanje utjecaja i prikaz pojedinanih dijagrama za odabrane grede, potpuno su iste kao i kod naredbe za prikaz reznih sila u gredama.
9.4.4
Odabir armature
Kako su programi Radimpex-a grafiki orijentirani i imaju stalnu tenju za to veom automatikom, a krajnji cilj svakog prorauna konstrukcije su radioniki crtei, odnosno u sluaju betonskih konstrukcija, nacrti armature, to smo kao prirodni nastavak postupka dimenzioniranja predvidjeli i procedure odabira i voenja armature du svih grednih elemenata. Nakon izbora naredbe Odabir armature, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete grede za koje elite odabrati armaturu. <0 odab.> Izbor greda Odabir (prikaz / sakrivanje Utjecaja / Kopiranje iteracija / uJednaavanje iteracija / <krAj>):
768 U ovoj proceduri je predvieno pojedinano odabiranje, pri emu je nakon izbora prve grede, doputeno odabiranje i ostalih greda, koje su povezane sa prethodno odabranom, i imaju isti set numerikih podataka. Znai, odabrane grede za odabir armature moraju biti istog seta numerikih podataka, i moraju biti meusobno povezane. Klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure odabiranja, a na zaslonu e se ubrzo pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za odabir armature u gredama Dijagrami U donjem dijelu dijalog box-a se prikazuju dijagrami proraunate armature du odabranih greda. Kako ovi dijagrami ne bi bili optereeni kotama numerikih vrijednosti, a sve zbog preglednosti, to je predvieno da se kretanjem mia po proizvoljnim dijelovima ovog podruja, odmah iznad dijagrama, prikazuju oitane vrijednosti: x= i Aa=.
769
Dio dijalog box-a za oitavanje vrijednosti ordinata na dijagramu potrebne armature Podatak x= predstavlja horizontalni razmak u metrima od poetka dijagrama do trenutanog poloaja mia, a podatak Aa= predstavlja ordinatu na dijagramu (cm2 potrebne armature), koja je najblia poloaju mia. Kako dijagram ima vrijednosti i sa gornje (armatura Aa2), i sa donje strane (armatura Aa1), to e se prikazivati vrijednost gornje, odnosno donje ordinate, u zavisnosti od toga da li se mi nalazi u gornjem ili donjem dijelu dijagrama. Obzirom da je prostor za prikaz dijagrama fiksne veliine, a da dijagram moe biti proizvoljnih dimenzija, u ovom dijelu dijalog box-a je omogueno zumiranje pritiskom na gumb Ctrl i odgovarajui gumb mia. Kako za svaku od greda postoje tri vrste dijagrama potrebne armature (Aa2/Aa1, Aa3/Aa4 i Aa,v), to pomou prekidaa u dijelu dijalog box-a Dijagram, birate koji od ova tri dijagrama elite prikazati.
770
Prekidai za izbor dijagrama potrebne armature Pored toga to utiu na prikaz dijagrama, ovi prekidai utiu i na nain rada cijelog dijalog boxa, o emu e kasnije biti vie rijei. Za sada neka na ukljueno stanje bude postavljen prekida Aa2/Aa1. Popreni presjek U gornjem desnom dijelu dijalog box-a je previen prostor za prikaz poprenog presjeka za koji se odabire armatura. Kako i popreni presjeci mogu biti razliitog oblika i proizvoljnih dimenzija, a prostor predvien za njihov prikaz je fiksan, to je i u ovom dijelu dijalog box-a omogueno zumiranje pritiskom na gumb Ctrl i odgovarajui gumb mia.
771
Zumirani dio crtea poprenog presjeka Postavljanje uzdune armature u poprenom presjeku Uzduna armatura se postavlja jednostavnim klikom mia u okolini malog crvenog kria koji odreuje mogui poloaj ipki u poprenom presjeku (ova opcija e biti dostupna jedino ako je na ukljueno stanje postavljen ili check box Aa2/Aa1 ili Aa3/Aa4).
U gornjoj zoni su postavljene dvije ipke promjera =16 Ispod slike poprenog presjeka, nalazi se edit box =, u kojem se zadaje promjer ipke koju elite postaviti.
772
Edit box za izbor promjera ipke koja se trenutano postavlja u poprenom presjeku Postupak uklanjanja pogreno postavljene ipke je potpuno isti, odnosno klik mia u okolini ve postavljene ipke e dovesti do njenog uklanjanja iz poprenog presjeka, a na tom mjestu e se ponovo pojaviti crveni kri. Program po default-u za mogui poloaj ipki u poprenom presjeku odreuje sve kutove vilica, s tim to svakako moete sami utjecati na njihov raspored. Naime, du svakog od segmenta vilice moete postaviti proizvoljan broj meukriia. To se radi tako to se miem klikne na eljeni segment vilice tako da on postane crvene boje, a u edit box-u n=, koji e tek tada biti dostupan za ureivanje, zada eljeni broj ipki. Nakon pritiska na gumb Enter ili Tab, program e prihvatiti zadani broj i tono toliko kriia postaviti du prethodno odabranog segmenta vilice.
Na gornjem segmentu vilice, ubaena su nova 3 meu-kriia

773 Svi kriii e biti postavljeni na jednakom razmaku, tako da u sluaju da elite da ipke budu nesimetrino postavljene du danog segmenta vilice, jasno je da treba zadani vei broj podjela, a pri samom postavljanju ipki, postaviti ete ih samo preko kriia koji odgovaraju eljenom poloaju ipke. U sluaju da je potrebno odabrati toliko armature da ona ne moe stati u jedan red, omogueno je i armiranje u vie redova. Za ovu namjenu su predvieni dijelovi dijalog box-a Aa1 i Aa2. Naime, tu je u edit-box-u n= potrebno zadati broj eljenih redova armature i unos potvrditi pritiskom na gumb Enter ili Tab. U tom trenutku e za ureivanje biti dostupan i edit box e= u kojem moete zadati osni razmak izmeu redova armature, a na slici poprenog presjeka e se pojaviti i drugi red kriia koji u uzdunom smislu odgovara rasporedu iz prvog reda.
U gornjoj zoni je zadano armiranje u 2 reda armature na meusobnom osnom razmaku od 3 cm U sluaju da se za tekui prikaz dijagrama, na ukljueno stanje postavi prekida Aa3/Aa4, tada e prethodno opisani dijelovi dijalog box-a za definiranje armiranja u vie redova dobiti nove nazive: Aa3 odnosno Aa4, i ti podaci e se odnositi na bonu armaturu: Aa3 i Aa4. Napominjemo da kutne ipke uvijek pripadaju armaturama Aa1, odnosno Aa2. Simetrino postavljanje uzdune armature U sluaju da imate simetrino armiranje, tada je dovoljno da samo jednoj armaturi, recimo armaturi Aa2, definirate toan poloaj ipki, dok drugu, u ovom sluaju Aa1 moete automatski preslikati.
774
Naredba za osno simetrino preslikavanje odabrane armature Ovaj postupak se provodi tako to se miem odabere segment vilice du koga je ve postavljena armatura, tako da on postane crven, i potom klikne na desni gumb mia. Iz ovako otvorenog padajueg menija treba aktivirati naredbu Simetrino i program e automatski osno preslikati ranije postavljenu armaturu na odgovarajui segment vilice.
Pomou opcije Simetrino, prethodno odabrana armatura u gornjoj zoni, postavljena je i u donjoj zoni Kako se na crteu poprenog presjeka ne kotiraju postavljene ipke, a sigurno je od interesa da tijekom rada u svakom trenutku znate koji ste promjer ipke na kom mjestu postavili, to je razvijena procedura identifikacije postavljenih ipki. Naime dovoljno je da miem doete u
775 okolinu ipke iji vas promjer zanima, i ispod slike poprenog presjeka, pojaviti e se informacija =.
Dio dijalog box-a u kojem se ispisuje promjer ipke, u iju okolinu je doveden kursor mia Prethodno opisana procedura postavljanja uzdunih ipki u poprenom presjeku vai za sve oblike poprenih presjeka izuzev za kruni i cjevasti presjek. Naime, kada se za odabir armature odabere greda krunog ili cjevastog poprenog presjeka, tada se otvara isti dijalog box, s tim to se sada na crteu poprenog presjeka ne pojavljuju crveni kriii koji odreuju mogui poloaj ipki u poprenom presjeku, ve se odmah pojavljuje armatura koju je program sam postavio po default-u.
776
Izgled dijalog box-a za odabir armature u krunom poprenom presjeku Kako smo poli od pretpostavke da e se armatura u ovakvim oblicima poprenih presjeka postavljati homogeno po opsegu, to je ovdje predvieni nain za postavljanje armature znatno bri i jednostavniji nego kod drugih oblika poprenih presjeka. Naime, dovoljno je samo u edit box-ovima n= i =, koji se nalaze ispod crtea poprenog presjeka, zadani eljeni broj i promjer ipki, i one e automatski biti postavljene homogeno po opsegu presjeka. Za ovakve oblike poprenih presjeka postoji jo jedna specifinost koja proizlazi iz injenice da se kao rezultat dimenzioniranja dobiva samo jedan dijagram uzdune armature Aa1, te e check box Aa3/Aa4 biti zamrznut - neaktivan. Postavljanje vilica u poprenom presjeku Za proces odabira poprene armature, neophodno je da na ukljueno stanje postavite prekida Aa,v, nakon ega e se u dijalog box-u pojaviti dijagram potrebne poprene armature.
777
Postavljanjem prekidaa Aa,v na ukljueno stanje, ulazi se u proceduru odabira poprene armature Sada e za ureivanje biti dostupan i dio dijalog box-a Aa,v. Naime, zadavanjem eljenih vrijednosti u edit box-ovima =, e= i m=, odabire se promjer vilice, razmak vilica i njihova reznost, ime e biti poznati svi podaci za poprenu armaturu.
Edit box-ovi za izbor promjera, razmaka i reznosti odabranih vilica U edit box a0= moete zadani veliinu zatitnog sloja, odnosno razmak od ivice presjeka do vanjske ivice vilice. Ovaj podatak je jedinstven za cijeli presjek i direktno utie na poloaj kako vilica, tako i ipki u poprenom presjeku.
778
Edit box za zadavanje veliine zatitnog sloja Naknadna promjena ovog podataka, kao i promjera vilica, bez ikakvih posljedica e automatski izraunavati novi poloaj ranije postavljenih ipki u poprenom presjeku. Voenje armature du grede U dosadanjem dijelu uputstva smo objasnili kako se postavlja armatura u poprenom presjeku, pa se sada postavlja pitanje za koje presjeke po duini odabranih greda ona vrijedi, odnosno dokle se po duini tako postavljena armatura prua. Kako svaka od postavljenih ipki u poprenom presjeku (izuzev konstruktivnih) pripada jednoj od etiri mogue armature (Aa1, Aa2, Aa3 ili Aa4), to e njena povrina ui u zbroj odgovarajue armature. U dijalog box-u, sa lijeve strane crtea poprenog presjeka, prikazuju se trenutane vrijednosti za ove etiri armature.
779
Prikaz povrina odabrane armature u presjeku Sigurno ste primijetili da se nakon postavljanja ipki u poprenom presjeku, na dijagramu potrebne armature pojavljuju horizontalne linije sa njegove gornje i donje strane, ija udaljenost od osi dijagrama odgovara povrini odgovarajue postavljene armature. Ova linija se prua du cijelog dijagrama i oznaava da postavljena armatura u poprenom presjeku vai po cijeloj duini svih odabranih greda. Kako sigurno neete cijelu gredu armirati sa maksimalno potrebnom armaturom, to se postupak odabira armature provodi u iteracijama. Naime, u prvoj iteraciji se obino postavlja neka minimalna armatura, koja ide cijelom duinom grede, a u slijedeim iteracijama se dodaje nova armatura koja po pravilu mora biti vea od odabrane u prethodnoj iteraciji. Sa koliko iteracija e biti pokriveni dijagrami potrebne armature zavisi iskljuivo od elje i navika korisnika.
780
Prikaz odabrane uzdune armature u dvije iteracije Sve prethodno reeno za voenje uzdune armature du greda, vai i za poprenu armaturu vilice. Rad sa iteracijama Kada ste postavili minimalnu armaturu u prvoj iteraciji, tada je u veini sluajeva potrebno dodati novu iteraciju (jasno da kod odabranih neoptereenih greda, kod kojih su armaturom iz prve iteracije pokriveni svi dijagrami potrebne armature, nema potrebe za dodavanjem nove iteracije). Desnim klikom mia na proizvoljno mjesto unutar podruja predviene za iscrtavanja dijagrama potrebne armature, otvara se meni u kojem su sadrane naredbe za rad sa iteracijama.
781
Padajui meni sa naredbama za rad sa iteracijama Na raspolaganju su slijedee naredbe: Slijedea iteracija Prethodna iteracija Prva iteracija Posljednja iteracija Dodaj iteraciju pomou ove naredbe se vri promjena tekue iteracije, odnosno za tekuu se postavlja slijedea iteracija (naredba e biti dostupna samo ako ima vie od jedne iteracije) pomou ove naredbe se vri promjena tekue iteracije, odnosno za tekuu se postavlja prethodna iteracija (naredba e biti dostupna samo ako ima vie od jedne iteracije) pomou ove naredbe se vri promjena tekue iteracije, odnosno za tekuu se postavlja prva iteracija (naredba e biti dostupna samo ako ima vie od jedne iteracije) pomou ove naredbe se vri promjena tekue iteracije, odnosno za tekuu se postavlja posljednja iteracija (naredba e biti dostupna samo ako ima vie od jedne iteracije) pomou ove naredbe se dodaje nova iteracija, koja dobiva redni broj za jedan vei od do tada posljednje (program automatski preuzima ve postavljenu armaturu iz do tada posljednje iteracije i pridruuje je novoformiranoj iteraciji) kako je ova naredba destruktivna vodite rauna da ne aktivirate ovu naredbu pogrekom (i ova naredba e biti dostupna samo ako ima vie od jedne iteracije)
Brii tekuu iteraciju -
Napominjemo da su za promjenu tekue iteracije pored prethodno opisanih naredbi predvieni i gumbi: PgUp, PgDn, Home i End, koji e raditi samo kada je fokus na dijelu dijalog box-a predvienom za prikaz dijagrama potrebne armature (fokus se postavlja obinim klikom mia unutar ovog podruja).
782 Informacija o tekuem broju iteracije se prikazuje neposredno iznad dijagrama potrebne armature: Iteracija 1/2". Prvi broj oznaava redni broj tekue iteracije a drugi ukupan broj iteracija.
Odabrana armatura u prvoj iteraciji Pored toga, na dijagramu potrebne armature, horizontalnu liniju pokrivanja koja odgovara tekuoj iteraciji program iscrtava crvenom bojom, a armatura na crteu poprenog presjeka uvijek odgovara tekuoj iteraciji. Samim tim i armatura koju postavljate u poprenom presjeku, uvijek se pridruuje tekuoj iteraciji.
Odabrana armatura u drugoj iteraciji
783 Na osnovu postavljenih linija odabrane armature, na dijagramu potrebne uzdune armature, jasno se vidi da armatura iz dodane iteracije, vrijedi na svim dijelovima odabranih greda na kojima ne vrijedi armatura iz prve iteracije. Vano: Naglasiti emo da su iteracije jedinstvene za sve armature, i to kako po broju, tako i po njihovom sadraju. Ako ste recimo kreirali tri iteracije, to e znaiti da e i dijagram Aa1/Aa2 i dijagram Aa3/Aa4 i dijagram Aa,v sadravati tri iteracije, bez obzira da li je u nekom od ovih dijagrama dovoljan manji broj iteracija. Kako je za regularnost iteracija vano da svaka od iteracija ima veu ili jednaku povrinu odgovarajue armature od one u prethodnoj iteraciji, to znai da armature kod kojih je broj potrebnih iteracija manji od ukupno kreiranih, u iteracijama koje su viak, mora imati istu povrinu kao u posljednjoj potrebnoj iteraciji. Iz ovog razloga, program pri dodavanju nove iteracije uvijek kopira sadraj armature iz prethodne iteracije. Sve iteracije u kojima je neka od povrina armatura manja nego u prethodnoj iteraciji, program oznaava isprekidanim linijama.
Isprekidana linija na dijagramu potrebne armature jasno ukazuje da je u okviru druge iteracije, u gornjoj zoni, odabrana manja armatura nego u prvoj iteraciji Proraun ipki S obzirom da je pri odabiru uzdune armature, najei potreban podatak informacija koji promjer i koliki broj komada neke armature odgovara potrebnoj povrini armature, to smo napravili naredbu Proraun ipki. Ova naredba se aktivira iz menija, koji se otvara na desni klik mia preko dijagrama potrebne armature. Za aktiviranje ove naredbe nije svejedno na kom mjestu ete kliknuti na desni gumb mia, unutar podruja predviene za prikaz potrebne armature. Naime, poloaj mia e odrediti i koliinu potrebne armature za odabir.
784
Neposredno prije pritiska na desni gumb mia, on je doveden u poloaj da pokazuje na ekstremnu vrijednost potrebne armature u gornjoj zoni Procedura radi potpuno isto kao i ranije opisana za oitavanje vrijednosti sa dijagrama potrebne armature. Znai tek kada ste mi doveli u poloaj blizu eljene ordinate na dijagramu, tako da je neposredno iznad dijagrama oitana prava vrijednost, i ispisana informacija Aa=", kliknite na desni gumb mia i aktivirajte naredbu Proraun ipki.
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe Proraun ipki Prikazana tabela je podijeljena u kolone Odabrano i Potrebno, i okviru nje se mogu mijenjati samo podaci koji nisu osjenani plavom bojom (edit box-ovi = i n=). U redu Aa2=, u okviru kolone Odabrano, prikazuje se povrina armature koja odgovara zadanim vrijednostima u edit box-ovima = (promjer ipki u mm) i n= (broj komada), a u okviru kolone Potrebno, prikazuje se povrina oitana sa dijagrama (odreena poloajem mia neposredno prije aktiviranja ove naredbe). U sluaju da su na tom dijelu dijagrama ve postavljene neke ipke ranije, tada e taj broj predstavljati razliku izmeu oitane vrijednosti sa dijagrama i povrine ve odabranih ipki. Taj broj oznaava povrinu potrebne armature koju treba dodati u tom presjeku da bi on bio potpuno pokriven. Na osnovu zadanog promjera i broja komada ipki, u edit box-ovima = i n=, u koloni Potrebno se prikazuju jo neke korisne informacije koje zavise od trenutanog stanja vrijednosti u ovim edit box-ovima. Naime, za zadani promjer se u koloni Potrebno, u okviru reda n=, prikazuju dva broja od kojih prvi predstavlja broj komada ipki koji je potreban da
785 se sa zadanim promjerom dostigne potrebna povrina, a drugi broj, koji se nalazi u zagradi, predstavlja maksimalan broj ipki koji moe stati u jednom redu. Ovaj drugi broj se proraunava iz geometrije presjeka, zadanog promjera i minimalnog istog razmaka izmeu dvije susjedne ipke u jednom redu. Podatak o minimalnom istom razmaku izmeu susjednih ipki, moe se zadati takoer u ovom dijalogu, u edit box-u e=. Po istoj analogiji potrebna je i obrnuta informacija, odnosno koji je promjer ipke potreban za zadani broj komada, da bi se dostigla potrebna povrina armature. Ovaj podatak se takoer prikazuje u koloni Potrebno, ali sada u okviru reda =. Koja e od ove dvije grupe podataka biti prikazana u koloni Potrebno, iskljuivo zavisi od toga da li ste kao ulazni podatak zadali promjer ili broj komada ipki. Meutim pored ve navedenog, ova naredba se moe koristiti i za postavljanje ipki u poprenom presjeku. Naime, postavljanjem na ukljueno stanje check box-a Ukupna armatura, dostupno za aktiviranje postaje i naredbeno polje Postavi ipke. Kada je check box Ukupna armatura postavljen na ukljueno stanje, tada se u koloni Potrebno, u okviru reda Aa2=, prikazuje uvijek cjelokupna potrebna armatura, bez obzira da li u toj iteraciji ve postoji armatura u poprenom presjeku ili ne. Iz ovoga se moe i naslutiti to e program uraditi nakon aktiviranja naredbenog polja Postavi ipke. Naime, program e prvo ukloniti sve ranije postavljene ipke u danoj iteraciji (jasno samo one koje pripadaju danoj armaturi, u zavisnosti od toga koja je vrijednost oitana sa dijagrama neposredno prije poziva ove naredbe), i na osnovu novo zadanih podataka o promjeru i broju ipki, danoj iteraciji pridruiti novu armaturu. Svakako da se na ovaj nain mogu postavljati samo ipke istog promjera i na meusobno istom razmaku. Ako zadani broj ipki prelazi maksimalan mogui broj ipki u jednom redu, program e ih smjestiti u dva reda. Ova naredba se moe aktivirati i kada je u dijalog box-u prikazan dijagram potrebne povrine vilica, odnosno kada je na ukljueno stanje, u dijelu Dijagram, postavljen check box Aa,v. Logika pozicioniranja mia je potpuno ista kao i kod prethodno opisanog prorauna uzdune armature, s tim to se na desni klik mia sada moe aktivirati naredba Proraun vilica.
Izgled dijalog box-a u okviru naredbe Proraun vilica Prikazana tabela radi na gotovo isti nain kao i kod prorauna ipki, s tim to sada u okviru nje postoje tri reda: = (promjer vilica u mm), e= (podatak o meusobnom razmaku vilica u cm) i m= (podatak o reznosti odabranih vilica). U koloni Potrebno, takoer se prikazuju pomone informacije, i to ili potreban razmak vilica za zadani promjer i reznost, ili potreban promjer vilice za zadani razmak i reznost. Aktiviranjem naredbenog polja Postavi ipke, program tekuoj iteraciji pridruuje zadani promjer, razmak i reznost vilica. Brisanje segmenta iteracije esto Vam se moe desiti sluaj da pojedini segmenti nekih iteracija u uzdunom smjeru vrijede na jako kratkoj duini, te bi zbog jednostavnosti izvoenja bilo bolje da se na tom dijelu odabere armatura iz slijedee iteracije, iako je njena povrina vea nego to je potrebno.
786 Uzrok ovome moe biti ili sam oblik dijagrama potrebne armature (jako strm) ili pak pretjerano detaljiranje pri odabiru armature, odnosno nepotrebno veliki broj iteracija.
Segment u okolini desnog kraja grede koji je mogue obrisati Uzmimo za primjer postavljenu armaturu u donjoj zoni prikazane grede. Jasno se moe uoiti da bi zbog jednostavnosti, na njenom desnom kraju mogli da odaberemo armaturu iz druge, a ne iz prve iteracije. Postupak brisanja segmenta iteracije se provodi tako to se miem jednostavno klikne na njega, nakon ega on postane oznaen plavom bojom, i tek onda pritisne gumb Del. Bez ikakvog upozorenja, program e ukloniti odabrani segment i na tom dijelu produiti liniju koja odgovara slijedeoj iteraciji. Ako na prethodno prikazanoj gredi obriemo segmente prve iteracije na njenom desnom kraju, dijagram odabrane armature e dobiti slijedei izgled.
787
Brisanjem segmenta, armatura iz druge iteracije je produena do desnog kraja grede Kako se na obrisanom segmentu iteracije postavlja armatura iz slijedee iteracije, to proizlazi jasan zakljuak da se za brisanje ne mogu odabrati segmenti posljednje iteracije. Ovu mogunost programa treba koristiti na samom kraju procedure odabira armature, odnosno tek kada ste ve odabrali toan poloaj ipki u svim iteracijama, jer e svaka intervencija nad odabranom armaturom iz bilo koje iteracije obnoviti obrisane segmente. Promjena duine segmenata iteracije Pri odabiru armature program automatski odreuje mjesta poetka i zavretka iteracije na osnovu uvjeta o pokrivanju dijagrama potrebne armature. Sada je mogue utjecati na duinu bilo kog segmenta iteracije. Neophodno je da se prvo klikom mia odabere segment kojem se mijenja duina. Odabrani, odnosno tekui segment se iscrtava plavom bojom.
788
Odabrani segment iteracije U meniju koji se otvara desnim klikom mia unutar podruja predvienog za iscrtavanje dijagrama potrebne armature nalazi se opcija Promjena duine segmenta, pomou koje se moe promijeniti duina trenutano aktivnog segmenta iteracije.
Padajui meni sa naredbama za rad sa iteracijama Izborom ove naredbe otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
789
Dijalog box za promjenu duine tekueg segmenta U prvom i drugom edit box-u prikazane su udaljenosti lijevog i desnog tjemena segmenta od poetka grede, dok su u treem i etvrtom edit box-u prikazane udaljenosti lijevog i desnog tjemena segmenta od kraja grede. Unoenjem nove vrijednosti u bilo koji od ovih edit boxova, moete promijeniti duinu odabranog segmenta. Polje Duina segmenta slui za kontrolu unesenih izmjena i u njemu se ispisuje trenutana duina segmenta.
Unoenjem vrijednosti 130 u prvi edit box, promijenjena je udaljenost lijevog tjemena segmenta u odnosu na poetak grede, a samim tim i njegova duina Kontrola odabrane armature Ova naredba se nalazi u okviru menija, koji se otvara na desni klik mia preko prostora predvienog za prikaz dijagrama potrebne armature. Naredbu nema smisla aktivirati ako su svi dijagrami potrebne armature pokriveni, a predviena je za kontrolu u sluajevima kada ste iz
790 nekog razloga odabirom armature u poprenom presjeku promijenili zadani nain armiranja za koji je proraunata potrebna armatura, te su neki dijelovi dijagrama ostali nepokriveni.
Padajui meni iz koga se moe aktivirati naredba za kontrolu odabrane armature Nakon aktiviranja naredbe, program e provjeriti da li odabrana armatura u svim presjecima zadovoljava i dati poruku kojom e Vas obavijestiti o rezultatu analize. U sluaju da barem u jednom presjeku odabrana armatura ne zadovoljava, program e na odgovarajuim dijagramima debelom crvenom linijom oznaiti ordinate u svim presjecima koji nisu zadovoljili provjeru. Naglasiti emo da se provjera odabrane armature vri za trenutano vaee ulazne podatke, odnosno za ulazne podatke sa kojima je i proraunata potrebna armature. Razlika je jedino u tome to se proraun potrebne armature sada ne provodi za zamjenjujue linije armature, ve za tono odabrani poloaj svake od ipki u presjeku. Izlazak iz dijalog box-a za odabir armature Kao i u svim ostalim dijalog box-ovima, naredbeno polje Cancel je predvieno za odustajanje od svih provedenih akcija u dijalog box-u, dok se nakon izbora naredbenog polja OK, prvo provodi kontrola regularnosti odabrane armature u svim iteracijama. Ako se u nekoj od iteracija pronae da povrina neke od armatura nije vea ili barem jednaka povrini odgovarajue armature iz prethodne iteracije, program daje odgovarajue upozorenje.
791
Ako povrina odabranih armatura u svim iteracijama stoji u uzlaznom redoslijedu, po aktiviranju naredbenog polja OK, program e zatvoriti dijalog box i vratiti se na osnovni izgled naredbene linije u ovoj naredbi, a na zaslonu e se pojaviti dijagrami odabrane armature.
Prikaz dijagrama odabrane armature Kao ordinate na ovim dijagramima se prikazuje tono specificirana odabrana armatura koja na toj duini vrijedi, a u zagradi se ispisuje podatak u duini ipki na tom dijelu iteracije (kod prikaza odabranih vilica, u zagradi se umjesto duine ispisuje proraunati broj komada vilica koji je potreban na toj duini segmenta iteracije). Grede koje nemaju pokrivene sve dijagrame potrebne armature, bit e jasno naznaene crvenom bojom. I ovdje je isto kao i kod prikaza rezultata dimenzioniranja na naredbenoj liniji stalno prisutna i podopcija prikaz, ijim izborom se otvara dijalog box za izbor dijagrama koji e biti prikazani na zaslonu.
792
Izgled dijalog box-a za izbor dijagrama koji e biti prikazani na crteu U ovom dijalogu je prisutan i check box Potrebna armatura ijim se postavljanjem na ukljueno stanje od programa moe zahtijevati istovremeni prikaz kako odabrane, tako i dijagrama potrebne armature.
Istovremeni prikaz raunski potrebne i odabrane armature Istovremeno odabir armature u svim gredama istog seta U do sada opisanoj proceduri, prikazan je postupak odabira armature samo u odabranim gredama. Meutim, postupak odabira armature se moe znatno ubrzati na nain koji emo opisati u ovom dijelu uputstva. Naime, dovoljno je da odaberete samo jednu gredu koja ima set numerikih podataka za koji elite izvriti istovremeno odabir armature, i da u otvorenom dijalog box-u, na ukljueno stanje postavite check box Sve grede.
793
Ukljueno stanje prekidaa Sve grede dovodi do prikaza dijagrama potrebne armature sa ekstremima koji odgovaraju svim gredama na modelu danog seta U ovom reimu rada, dijagrami uvijek imaju trokutasti oblik iji je ekstrem na polovini dijagrama, s obzirom da je ovo jedini nain da se prikae zajedniki dijagram za sve grede na modelu istog seta. Daljnji postupak odabira armature se odvija na potpuno isti nain kao i da se armatura odabire samo za odabrane grede. Znai, potrebno je kreirate onoliko iteracija koliko je potrebno da se svi dijagrami potrebne armature pokriju. Aktiviranjem naredbenog polja OK, program e odabranu armaturu pridruiti svim gredama na modelu danog seta numerikih podataka.
Prikaz istovremeno odabrane armature u svim gredama istog seta numerikih podataka Svakako da e u neoptereenim gredama, program odabrati samo armaturu iz prve iteracije, odnosno tamo gdje ne treba, nee odabrati armaturu veu od raunski potrebne.
794
Iako su pri istovremenom odabiru armature u gredama ovog seta zadane dvije iteracije, na prikazanoj gredi je postavljena samo armatura iz prve iteracije, s obzirom da ona kompletno pokriva potrebnu armaturu u njoj Kopiranje i ujednaavanje iteracija Na naredbenoj liniji naredbe Odabir armature prisutne su i podopcije: Kopiranje iteracija i Ujednaavanje iteracija. Opcija Kopiranje iteracija omoguava da se podaci o odabranoj armaturi (iteracije) iskopiraju sa jedne na vie drugih odabranih greda. Njenim aktiviranjem ulazi se u proceduru odabira grede ije e se iteracije kopirati: <0 odab.> Izvorina greda - Odabir (<krAj>) U ovoj proceduri moe se odabrati samo greda koja je dimenzionirana. Nakon odabira jedne izvorine grede program e zahtijevati odabir greda na koje e se iskopirati iteracije odabrane armature: <1 odab.> Odredina grede - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): Po zavretku selekcije, program e izvriti kopiranje iteracija. Duine iteracija bit e za svaku gredu automatski odreene. Uvjet za uspjeno kopiranje iteracija je da izvorina i odredine grede imaju isti popreni presjek. Opcija Ujednaavanje iteracija omoguava da se za vie greda, koje su istog poprenog presjeka i jednake po duini, dobije identino odabrana armatura. Kao rezultat ujednaavanja iteracija, dobit e se jedinstveni raspored iteracija koji obuhvata iteracije svih odabranih greda (unija iteracija). Na ovaj nain se znatno olakava i ubrzava izvoenje konstrukcije, ali na raun odreenog poveanja ukupne koliine upotrijebljene armature. Kada se aktivira ova opcija, program e zahtijevati odabir jedne grede (referentna greda): <0 odab.> Prva greda - Odabir (<krAj>):
795 Nakon odabira prve grede bit e omoguen odabir ostalih greda za koje treba izvriti ujednaavanje iteracija: <1 odab.> Ostale grede - Odabir (Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj>): U ovoj proceduri mogue je odabrati proizvoljan broj greda razliitih poprenih presjeka i duina, ali samo za one grede koje imaju identian popreni presjek i duinu kao greda koja je prva odabrana bit e izvreno ujednaavanje iteracija.
Armatura u gredama prije ujednaavanja
Armatura u gredama poslije ujednaavanja
9.4.5
Kreiranje tekstualnog izvjetaja

rezultatima
U programu Tower za kreiranje tekstualnog izvjetaja sa dimenzioniranja betonskih greda predviena je posebna naredba Izvjetaj. Izborom ove naredbe naredbena linija dobiva slijedei izgled:
Toke za izvjetaj - potrebna armatura (Deselektiranje / <krAj> / Ekstremi / Prikaz / Kompletna greda): Kako se izvjetaj moe kreirati i za potrebnu i za odabranu armaturu, na naredbenoj liniji se ispisuje koja je vrsta izvjetaja trenutano aktivna, odnosno koji se izvjetaj kreira. Promjena izvjetaja, kao i promjena vrste dijagrama koji se prikazuje na crteu vri se pomou podopcije Prikaz. Njenim izborom sa naredbene linije, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
796
Dijalog box za podeavanje parametara pri kreiranju tekstualnih izvjetaja Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuenih prekidaa, vri se izbor dijagrama raunski potrebne armature koji e se prikazivati na crteu. Pomou check box-ova koji se nalaze u dijelu dijalog box-a Armatura, odreuje se nain prikazivanja izabranog dijagrama: - Kada je ukljuen samo check box Potrebna prikazivat e se potrebna armatura - Kada je ukljuen samo check box Odabrana prikazivat e se odabrana armatura - Kada su ukljuena oba check box-a prikazivati e se i potrebna i odabrana armatura - Kada nije ukljuen ni jedan check box prikazivat e se dispozicija greda, odnosno svi krajevi greda bit e numerirani odgovarajuim brojevima vorova sa mree konanih elemenata Stanje check box-a Odabrana armatura odreuje da li e se kreirati izvjetaj za potrebnu ili za odabranu armaturu. Aktiviranjem naredbenog polja OK dijalog box se zatvara, a na crteu se prikazuje izabrani dijagram. Takoer, u sluaju promjene vrste izvjetaja naredbena linija mijenja svoj izgled: Toke za izvjetaj - odabrana armatura (Deselektiranje / <krAj> / Ekstremi / Prikaz / Kompletna greda): Prikazani tekst na naredbenoj liniji oznaava da se izvjetaj kreira za odabranu armaturu. Sada se od korisnika oekuje da zada poloaj toaka na gredama za koje se eli kreiranje tekstualnog izvjetaja. Da bi Vam to vie olakali posao pri izboru mjerodavnih toka, na naredbenoj liniji je prisutna i podopcija Ekstremi. Njenim izborom, naredbena linija dobiva slijedei izgled. <0 odab.> Odabir greda Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Naime, sada se od korisnika oekuje da odabere sve grede u kojima eli da mu program sam odabere toke sa ekstremnim vrijednostima potrebne armature. Nakon zavrenog odabira, program e simbolima presjeka i rednim brojem, na svakoj od prethodno odabranih greda,
797 oznaiti toke u kojima se nalaze ekstremne vrijednosti potrebne armature, i vratiti se na osnovni oblik naredbene linije u okviru ove naredbe. Ako elite detaljniji izvjetaj dimenzioniranja, tada imate mogunost da pomou podopcije Kompletna greda uete u proceduru odabira greda i stupova za koje elite izvjetaj dimenzioniranja. Izborom ove podopcije, program ulazi u potpuno istu proceduru odabira kao i pomou podopcije Ekstremi. <0 odab.> Odabir greda Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Razlika je u tome, to e sada na odabranim gredama toke za izvjetaj biti postavljene na svakih pola metra i na svim mjestima na gredi gdje dolazi do skoka utjecaja. U sluaju da se odabrana greda nalazi na ploi tada e na ovakav izbor toaka svakako utjecati i veliina mree konanih elemenata. Svi prethodno prikazani naini za izbor toaka se mogu meusobno kombinirati, pri emu je svakako najlake da pomou podopcije Ekstremi, od programa zahtijevate da sam obiljei mjesta sa najveom raunski potrebnom armaturom. Napominjemo da je u sluaju pogreno odabrane toke za izvjetaj, pomou podopcije Deselektiranje mogue deselektirati bilo koju ranije odabranu toku. Kada ste odabrali sve toke za izvjetaj, klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure izbora toaka i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve prethodno odabrane toke.
Izgled dijalog box-a za tekstualni prikaz rezultata dimenzioniranja Kako je u proceduri izbora toaka mogue odabrati toke sa vie razliitih greda, to program tekstualni izvjetaj grupira po gredama. Na poetku izvjetaja, za svaku od greda se ispisuju ulazni podaci, a potom i rezultati dimenzioniranja za sve toke koje pripadaju danoj gredi. Poloaj svake od zadanih toaka je odreen njenim rastojanjem od poetka dane grede.
798
Ikone za direktni ispis i izvoz bloka u projektnu dokumentaciju Pored direktnog ispisa, programom je predvien i izvoz ovog izvjetaja u projektnu dokumentaciju. Sve toke zadane u jednoj obradi pripadati e jednom tekstualnom izvjetaju, tako da je na vama da odredite kako ete odabrane toke grupirati.
Prikaz tekstualnog izvjetaja sa rezultatima dimenzioniranja greda u sklopu projektne dokumentacije Kako tekstualni izvjetaji mogu biti prilino obimni, to se oni kreiraju u vie kolona, pri emu broj kolona iskljuivo zavisi od odabranog fonta i njegove veliine.
799
9.4.6
Izvoz odabrane armature u Armcad
Izvoz odabrane armature u gredama i stupovima, odvija se na slian nain kao i kod ploa. Naime, i za linijske elemente konstrukcije, predvieno je zapisivanje podataka o odabranoj armaturi u datoteku, na osnovu ijeg sadraja je ArmCad u stanju da kreira nacrte armature. S obzirom da se grede mogu nai i u sastavu nivoa (ploa), i u sastavu okvira, to su napravljene dvije naredbe koje rade na slian nain, ali se odabrane grede i stupovi za izvoz, prikazuju u razliitim projekcijama. Znai, jedna ista greda se pomou ove dvije naredbe jedanput moe u Armcad izvesti u pogledu sa strane, a drugi put u pogledu odozgo. Izvozu ArmCAD (tlocrt) ova naredba je predviena za izvoz odabrane armature u gredama koje su u prozoru 2D pogled prikazane u sklopu nivoa, odnosno ploe. Tada se odabrana armatura u gredama izvozi sa pogledom sa strane, odnosno sa pogledom koji je okomit na ravninu tekueg 2D prikaza. ova naredba je predviena za izvoz odabrana armature u gredama i stupovima koji su u prozoru 2D pogled prikazani u sklopu okvira. Tada se odabrana armatura u gredama izvozi sa pogledom koji odgovara ravnini tekueg 2D prikaza.
izvoz u ArmCAD (okviri) -
Na osnovu prethodno reenog proizlaze slijedei zakljuci: - Kako ravnina tekueg 2D prikaza odreuje i ravninu projekcije u kojoj e odabrane grede biti izvezene, to se u okviru obje naredbe za izvoz odabrane armature, mogu odabrati samo grede i stupovi koji su trenutano prikazani u prozoru 2D pogled. U suprotnom, program e dati slijedee upozorenje.
- Izvozom odabrane armature u jednoj te istoj gredi, kada je ona prikazana u sastavu istog sklopa (nivoa ili okvira), pomou jedne naredbe ete dobiti njen pogled sa strane, a pomou druge njen pogled odozgo. - Izvozom grede koja je prikazana u sastavu nivoa, pomou naredbe Izvoz u ArmCAD (tlocrt), dobit ete isti rezultata rada programa kao i kada bi tu istu gredu izvezli pomou naredbe Izvoz u ArmCAD (okviri), ali kada je ona prikazana u sastavu odgovarajueg okvira. Izvoz u ArmCAD (tlocrt) Izborom naredbe Izvoz u ArmCAD (tlocrt), u prozoru 2D pogled e se du svih grednih elemenata pojaviti dijagrami odabrane armature, a naredbena linija e dobiti slijedei izgled: <0 odab.> Izbor greda - Odabiranje (Set/<krAj>): Kako je programom omogueno odabiranje vie greda (jedini uvjet je da grede moraju biti meusobno povezane), to e ova poruka stajati na naredbenoj liniji sve dok desnim klikom mia ne oznaite kraj procedure odabiranja. Ubrzo e se na zaslonu pojaviti dijalog box koji je jako slian dijalog box-u koji se koristi za izvoz odabrane armature u ploama.
800
Izgled dijalog box-a za izvoz odabrane armature u gredama koje pripadaju tekuem nivou U edit box-u Datoteka potrebno je zadati ime datoteke u kojoj e biti snimljeni svi potrebni podaci o odabranoj armaturi u odabranim gredama, a aktiviranjem naredbenog polja imate mogunost da se brzo pozicionirate na eljeno mjesto na disku vaeg raunala. Isto kao i pri izvozu odabrane armature u ploama, ime datoteke moe biti potpuno proizvoljno, dok je za tip datoteke predvien default naziv *.pa3, koji takoer moete po elji promijeniti. U edit box-u Komentar imate mogunost da u datoteku upiete i proizvoljan komentar koji e pri kasnijem uitavanju u Armcad 2000 lake odrediti njen sadraj. Postavljanjem check box-a Oplata na ukljueno stanje, pored odabrane armature izvozi se i oplata, odnosno izgled svih odabranih greda u njihovoj pravoj veliini i smjeta se na layer koji ima programski zadano ime A3_OP. Pomou prekidaa Temelji regulirate da li se radi o temeljnoj gredi ili ne. Naime, ako ovaj prekida postavite na ukljueno stanje, to e znaiti da se radi o temeljnoj gredi te e pojmovi gornja i donja zona dobiti obrnuti smisao. Ovo je vano s obzirom da se odabrana pravila za oblikovanje armature posebno odnose na gornju a posebno na donju zonu. Izbor naredbenog polja OK e oznaiti kraj ove naredbe, odnosno odabrana armatura e biti izvezena u datoteku pod zadanim imenom. U daljnjem tekstu iznijeti emo neka osnovna pravila kojih se program pridrava pri izvozu odabrane armature u gredama: - Ako se za izvoz odabrane armature odabere vie povezanih greda, program ih tretira kao jednu cjelinu, te e ipke koje se na spoju ovih greda dodiruju u istoj toki, i imaju isti promjer, biti spojene u jednu poziciju armature. - Grede koje se nalaze na kosim dijelovima modela, izvoze se u svom stvarnom uzdunom izgledu pod nagibom koji je odreen zadanom kosom ravninom na kojoj se nalaze. - Odabrane lune grede se izvoze u razvijenom obliku. Uzduna armatura se u ArmCad-u prikazuje pomou reprezenata koji imaju ravni oblik, dok se u specifikaciji prikazuje stvarni (zakrivljeni) oblik lune ipke. Na krajevima lunih greda, program ne oblikuje vertikalne zavretke za sidrenje, jer bi se na taj nain dobio prostorni oblik ipke. U sluaju da irina krajnjeg leaja nije dovoljna da se osigura pravilno sidrenje samo ravnim dijelom, neophodno je da sami naknadno intervenirate tako to ete u ArmCad-u promijeniti geometriju dane pozicije armature. - Program pri izvozu armature ne vodi rauna o duini ipki s obzirom na uvjete transporta, te u sluaju da imate raspone vee od 12 m, preostaje da sami u ArmCad-u naknadno
801 intervenirate tako to ete od jedne napraviti dvije nove pozicije, sami birajui optimalno mjesto nastavaka (zona najmanjeg naprezanja). - Program ima jasna pravila za voenje armature du nosaa kao i pravila po kojima zavrava armaturu na njenim krajevima. Kako je omoguen izvoz vie povezanih greda, to se pod krajevima podrazumijeva gabarit svih odabranih greda. - Za nain voenja uzdune armature du grednih elemenata bitnu ulogu ima raspored leaja koji se na njoj nalaze. Pod leajevima se podrazumijevaju svi tokasti i linijski leajevi koji sijeku ili se nalaze du odabranih greda. Kao leaj program e tretirati i grede iz drugog pravca koje isjeku odabranu gredu za izvoz odabrane armature. Prethodno opisana naredba se odnosi na izvoz u program ArmCad 2000. U sluaju da je pomou naredbe Funkcionalnost (vidi poglavlje 3.5.2), za tekui postavljen izvoz u ArmCad 2005, tada u ovom dijalog box-u nee biti prisutan prekida Temelji. Umjesto njega dostupna e biti slijedea dva prekidaa.
- Sloene spone podjeliti na prvokutne. Ovaj prekida e biti aktivan jedino ako je za popreni presjek grede odabran T presjek, I presjek, Sanduasti, Otvoreni ili nesimetrian I presjek. Njegovim postavljanjem na ukljueno stanje, umjesto jedne serije spona, ija geometrija odgovara obliku samog poprenog presjeka, bie izvezeno onoliko serija sa pravokutnim oblikom spona, koliko ima i pravokutnih dijelova dani presjek. Na primjer za T presjek e biti izvezene dvije serije spona. Jedna spona e biti smjetena u pojasu a druga u rebru. - 3D prikaz. Postavljanjem na ukljueno stanje ovog prekidaa, program e kompletnu geometriju izvesti kao tro-dimenzionalnu. Izvoz u ArmCAD (okviri) Isto kao i kod prethodno opisane naredbe, izborom naredbe Izvoz u ArmCAD (okviri), u prozoru 2D pogled e se du svih grednih elemenata pojaviti dijagrami odabrane armature. Naredbena linija e sada dobiti slijedei izgled: < odab.> Izbor greda Odabiranje (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>/Set): S obzirom da se pomou ove naredbe odabrana armatura izvozi u istom pogledu u kojem je i trenutano prikazana u prozoru 2D pogled, to pri odabiru nema nikakvog ogranienja po pitanju povezanosti greda. Jedni uvjet je da sve odabrane grede za izvoz moraju pripadati tekuem okviru. Nakon zavrene selekcije, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
802
Izgled dijalog box-a za izvoz odabrane armature u gredama i stupovima koji pripadaju tekuem okviru Ovaj dijalog box je gotovo isti kao i u okviru naredbe za izvoz odabrane armature u gredama kada one pripadaju ploama. Razlika je jedino u tome to ovdje ne postoji check box Temelji s obzirom da se odjednom mogu za izvoz odabrati i obine i temeljne grede, a program je u stanju da sam prepozna koja je greda temeljna a koja ne. Naime, da bi greda bila temeljna, ispod nje se mora nalaziti ili linijski ili povrinski leaj. Zadavanje podataka u edit box d= ima smisla jedino u sluaju da se na modelu nalaze tokasti i linijski leajevi. Naime, tada program nema podatak o dimenzijama tokastih i linijskih leaja i ne moe pravilno oblikovati kako oplatu, tako i samu geometriju armature. U daljnjem tekstu dati emo neka osnovna pravila kojih se program pridrava pri izvozu odabrane armature u okvirnim konstrukcijama. - Program uzima u obzir i konstruktivne elemente koji ne pripadaju promatranom okviru ali zato utjeu na raspored armature u njemu. - Svi gredni elementi na modelu se dijele na grede i na stupove i program ima razliit tretman prema ovako grupiranim elementima konstrukcije. Svi gredni elementi koji su horizontalni tretiraju se kao grede a vertikalni kao stupovi. Kosi gredni elementi se tretiraju kao stupovi ako je u njima primijenjeno simetrino armiranje ili ako je kut njihovog nagiba prema horizontali vei od 45. U svim ostalim sluajevima kosi gredni elementi se tretiraju kao grede. - Kolinerane grede i stupovi se grupiraju u cjeline i pri oblikovanju armature program postavlja pravila za voenje armature du greda, odnosno stupova i pravila za oblikovanje armature na krajevima greda, odnosno stupova. - Izgled izvezene armature ne zavisi od toga koji su gredni elementi odabrani za izvoz. Moe se razlikovati samo oplata jer se prikazuje samo poetak oplate grednih elemenata koji nisu odabrani. Tipian primjer je kada se izvozi samo armatura niza stupova koji su dio neke okvirne konstrukcije. - Pri izvozu cilindrinih okvira, moi ete odabrati samo vertikalne stupove, dok je za izvoz lunih greda predviena ranije opisana naredba Izvoz u ArmCAD (tlocrt). - Oplata stupova se uvijek prikazuje simetrino u odnosu na teinu liniju bez obzira da li se popreni presjeci razlikuju ili ne. Prethodno opisana naredba se odnosi na izvoz u program ArmCad 2000. U sluaju da je pomou naredbe Funkcionalnost (vidi poglavlje 3.5.2), za tekui postavljen izvoz u ArmCad 2005, tada u ovom dijalog box-u nee biti prisutan edit box d=. Umjesto njega dostupni e biti prekidai Sloene spone podijeliti na pravokutne. i 3D prikaz.
803
Znaenje ovih prekidaa je potpuno isto kao i kod izvoza iz tlocrta.
9.4.7
Proraun pukotina u gredama
Sam postupak prorauna pukotina u gredama kao i prikaza rezultata, je gotovo isti kao i kod proraun potrebne armature u njima. Izborom naredbe Proraun pukotina, koja se nalazi u okviru menija "Dimenzioniranje -> Beton -> Grede", ulazi se prvo u standardnu proceduru odabira. <0 odab.>Proraun pukotina greda - Odabir (Sve/prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>/prikaz): Naime, sada se oekuje da odaberete sve grede za koje elite izvriti proraun pukotina. Po zavretku procedure odabira, na zaslonu e se pojaviti dijalog box slijedeeg izgleda.
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i kod prorauna pukotina u ploama, te sve prethodno reeno vai i ovdje. Aktiviranjem komadnog polja OK, otpoeti e postupak prorauna pukotina u svim prethodno odabranim gredama. Nakon zavrenog prorauna, program e biti spreman za obradu rezultata.
9.4.8
Proraun progiba u gredama
S obzirom da se proraun progiba ne moe raditi za svaki presjek nezavisno, kao proraun pukotina, to jednovremeni proraun progiba za sve odabrane grede nije mogu. Iz tog razloga, izborom naredbe "Proraun progiba", koja se nalazi u okviru menija
804 "Dimenzioniranje -> Beton -> Grede", program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete jednu ili vie povezanih greda. <0 odab.> Izbor greda za proraun progiba Odabir (Prikaz/<krAj>): Klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure selekcije, i program e sa komadne linije sada zahtijevati da odredite sve leajne toke, odnosno sve toke u kojima progib ima vrijednost nula, du prethodno odabrane grede. Toka leaj (Izbor): Program e sa naredbene linije stalno zahtijevati unos novih leajnih toaka, sve dok klikom na desni gumb mia ne oznaite kraj ove procedure. Nakon toga, program e otvoriti dijalog box za definiranje ulaznih podataka koji e odrediti nain prorauna progiba u prethodno odabranoj gredi.
Ovaj dijalog box je potpuno isti kao i pri proraunu progiba u ploama, s tim to je ovdje dodan i prekida Savijanje oko osi 3. Naime kako se proraun progiba provodi samo za jednoosno savijanje to pomou ovog prekidaa odreujete da li se radi o savijanju oko osi 3 ili pak oko osi 2. Aktiviranjem naredbenog polja "OK", na zaslonu e se du prethodno odabrane grede pojaviti dijagram progiba.
805
Dijagram progiba u trenutku T=, du prethodno odabrane grede U ovom trenutku, naredbena linija je dobila svoj osnovni oblik u okviru ove naredbe, odnosno oekuje se odabir nove grede za proraun progiba, sve dok klikom na desni gumb mia ne oznaite izbor podrazumijevane podopcije "Kraj".
9.4.9
Prikaz pukotina i progiba u gredama
Izborom naredbe "Prikaz pukotina i progiba", koja se nalazi u okviru menija "Dimenzioniranje -> Beton -> Grede", ulazi se u proceduru prikaza rezultata proraunatih pukotina i progiba u gredama. <0 odab.> Izbor greda Odabir (prikaz/sakrivanje Utjecaja/iZvjetaj/<krAj>): Nain rada sa ovom naredbom je potpuno isti kao i kod naredbe za prikaz rezultata dimenzioniranja u gredama. Jedina razlika je u tome to se ovdje umjesto potrebne povrine armature, prikazuju proraunate vrijednosti pukotina i progiba u gredama. Izborom pod-opcije Prikaz, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za izbor dijagrama koji e biti prikazani na zaslonu Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuenih prekidaa, na zaslonu ete dobiti jednovremeni prikaz dijagrama za odabrani utjecaj.
806
Jednovremeni prikaz pukotina u gredama u trenutku T= Kako su procedure za proraun pukotina i progiba razdvojene, a naredba za prikaz rezultata je zajednika za oba prorauna, to e za prikaz rezultata svakako biti dostupni samo proraunati utjecaji. Izborom podopcije iZvjetaj ulazi se u proceduru izbora toaka iji rezultati se ele priloiti u projekt. I ovaj postupak je potpuno isti kao i u okviru naredbe za prikaz rezultata dimenzioniranja u gredama. Toke za izvjetaj (Deselektiranje/<krAj>/Ekstremi/prIkaz/Kompletna greda): Kada ste odabrali sve toke za izvjetaj, klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure izbora toaka i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve prethodno odabrane toke.
807
Izgled dijalog box-a za tekstualni prikaz rezultata prorauna pukotina i progiba Ako je u danoj gredi proveden i proraun pukotina i proraun progiba, tada e se u okviru tekstualnog izvjetaja nai rezultati oba prorauna. U sluaju da jedan od ovih postupaka niste proveli, tada e biti prikazani samo postojei rezultati. Pomou naredbe Legenda, dok su na zaslonu prikazani dijagrami pukotina ili progiba, lako moete od programa zahtijevati da Vam jasno markira sva mjesta u kojima su proraunate vrijednosti prekoraile doputene.
Program je locirao sva mrijesta na gredama na kojima je vrijednost pukotina vea od granine vrijednosti a=0.2 mm
808
9.5
Dimenzioniranje seizmikih zidova
Ovaj nain dimenzioniranja je predvien samo za seizmike zidove koji su preteno naprezani na sloeno savijanje u samoj ravnini zida. Tada se dimenzioniranje vri kao za odgovarajui pravokutni presjek kod koga irina presjeka odgovara debljini zida, a visina presjeka odgovara zadanoj duini presjeka. Napominjemo da se rezultati provedenog dimenzioniranja ne snimaju u datoteku, ve se pamte jedino dok ste u modulu za obradu rezultata prorauna. Isto kao i kod greda, dimenzioniranje se moe provesti ili za tekui sluaj optereenja, odnosno anvelopu kreiranih kombinacija, ili se pomou naredbe Dimenzioniranje -> Beton -> Shema kombinacija optereenja, moe od programa zahtijevati da sam kreira mjerodavne kombinacije za dimenzioniranje. Nakon izbora naredbe Dimenzioniranje -> Beton -> Seizmiki zidovi, program e sa naredbene linije zahtijevati da odredite prvu toku linije presjeka, Prva toka (Brisanje/Izvjetaj/Edit/<Kraj>): a odmah zatim i krajnju toku. Druga toka:
Izborom toaka 1 i 2, odreena je linija presjeka za dimenzioniranje Nakon zadane linije presjeka, program e otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
809
Izgled dijalog box-a za dimenzioniranje seizmikih zidova u zadanom presjeku Kako su seizmiki zidovi uglavnom naprezani u svojoj ravnini, odnosno mjerodavni rezultati se u njima prikazuju putem utjecaja: Nx, Ny i Nxy, to se prilikom dimenzioniranja seizmikih zidova ne moe primijeniti postupak kao kod ploa, da se jednoznano u svakoj toki zida odredi potrebna armatura i ona prikae putem izolinija, ve se postupak svodi na dimenzioniranje odgovarajueg pravokutnog presjeka ija je irina odreena debljinom zida, a visina poetnom i krajnjom tokom zadate linije presjeka. U gornjem desnom kutu dijalog box-a, shematski je prikazan odgovarajui pravokutni presjek koji se dimenzionira, a ispod slike je ispisana informacija o njegovim dimenzijama (b/d) i bruto povrini presjeka (Ab).
Shematski prikaz odgovarajueg pravokutnog poprenog presjeka S obzirom da se algoritam dimenzioniranja seizmikih zidova svodi na dimenzioniranje grednog elementa pravokutnog poprenog presjeka, to se utjecaji od sloenog savijanja prihvaaju vertikalnom armaturom koja je grupirana u kutovima zida (Aa1 i Aa2) i vertikalnom armaturom koja se postavlja ravnomjerno po bonim stranama zida (Aav). Utjecaji od posminih naprezanja prihvaaju se horizontalnom armaturom (Aah) koja se takoer postavlja ravnomjerno po bonim stranama zida.
810
Poloaj ovih armatura je odreen razmakom njihovog teita od vanjske ivice betonskog presjeka, i ove podatke moete zadati u edit box-ovima a1=, a2= i a3=, koji se nalaze sa lijeve strane slike na kojoj je shematski prikazan popreni presjek.
Edit box-ovi za definiranje razmaka teita sve etiri armature od odgovarajue ivice presjeka Mjerodavni utjecaji za dimenzioniranje U desnom dijelu dijalog box-a, nalazi se lista u kojoj su za svaki od osnovnih sluajeva optereenja prikazane rezne sile (M, T, N), du zadane linije presjeka u zidu.
Lista sa prikazanim reznim silama za sve definirane osnovne sluajeve optereenja Za dimenzioniranje presjeka na sloeno savijanje u ravnini zida, mjerodavni su utjecaji M i N, a za prijem posminih naprezanja utjecaj T. Utjecaje M i N program izraunava integracijom dijagrama normalnih sila koje djeluju u ravnini zida, okomito na zadanu liniju presjeka, i reducira ih na teite presjeka, dok vrijednost utjecaja T program izraunava integracijom dijagrama Nns.
811 Kod multimodalnih seizmikih sluajeva optereenja znakovi svih utjecaja (a samim time i znakovi M i N su uvijek pozitivni). Program ovakve sluajeve optereenja dimenzionira za sve etiri kombinacije znaka ova dva utjecaja M>0 i N>0, M>0 i N<0, M<0 i N>0, M<0 i N<0 i kao rezultat odabire armaturu iz najnepovoljnijeg sluaja. U skladu sa novim nainom modalnog kombiniranja (CQC umjesto SRSS) moi e se ukljuiti ili iskljuiti modalno kombiniranje utjecaja, ukljuivanjem ili iskljuivanjem check box-a CQC (Koef. priguenja) ili ukoliko je koeficijent priguenja jednak nuli, SRSS.
Check box pomou koga se ukljuuje/iskljuuje modalno kombiniranje utjecaja Pomou prekidaa koji se nalaze u donjem dijelu dijalog box-a, vri se izbor da li e se dimenzioniranje provesti za tekui sluaj optereenja ili pak za definiranu shemu kombinacija.
Prekidai za izbor mjerodavnog optereenja U sluaju da u okviru naredbe Shema kombinacija optereenja sva optereenja imaju karakter Nedefinirano optereenje, tada e prekida Kompletna shema biti neaktivan.
812 Rezultati U gornjem dijelu dijalog box-a Rezultati, ispisana je informacija o mjerodavnim statikim utjecajima za koje je proveden postupak prorauna potrebne armature. Iza svakog od prikazanih utjecaja, program ispisuje i informaciju iz koje kombinacije je on potekao, i svakako da je mjerodavna ona kombinacija koja daje najveu raunski potrebnu armaturu.
Prikaz mjerodavnih utjecaja na osnovu kojih je dobivena raunski potrebna armatura Vrijednosti mjerodavnih utjecaja za dimenzioniranje, moete i sami dobiti ako za svaku od kombinacija koja se promatra, pomou naredbe Presjek od programa zahtijevate da po zadanoj liniji presjeka integrira odgovarajue dijagrame reznih sila i da ih pomou opcije Spreg-sila reducira na teite tog presjeka. Vrijednosti Mu i Nu ete dobiti ako zahtijevate integraciju dijagrama Nn a vrijednost Tu integraciju dijagrama Nns. U donjem dijelu dijalog box-a Rezultati, ispisuju se rezultati provedenog dimenzioniranja za default odabrani nain armiranja i default odabranu kvalitetu materijala. Raunski potrebna kutna armatura (Aa1 i Aa2) se izraava ukupnom potrebnom povrinom, dok se uzduna vertikalna (Aav) i horizontalna (Aah) armatura izraavaju po dunom metru, i podrazumijeva se njihovo postavljanje na obije strane zida.
813
Prikaz raunski potrebne armature u zadanom presjeku U produetku svake od raunski potrebne armature prikazuje se i informacija o minimalnoj potrebnoj armaturi koja je proizila iz minimalnih postotaka armiranja koji se za svaki od standarda mogu posebno definirati. Minimalni postoci armiranja Izborom naredbenog polja Parametri otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za definiranje minimalnih postotaka armiranja U ponuenim edit box-ovima, moete regulirati minimalne postotke armiranja u ovisnosti od bruto povrine betonskog presjeka. Aa1 Aa2 Aav Aah L/ - minimalan postotak armiranja kutnom armaturom - minimalan postotak armiranja kutnom armaturom - minimalan postotak armiranja vertikalnom uzdunom armaturom - minimalan postotak armiranja horizontalnom uzdunom armaturom u ovom edit box-u se zadaje na kojoj duini zida se mora grupirati kutna vertikalna armatura pri emu je L oznaka za duinu zida. Ovaj podatak je reguliran seizmikim propisima i ima utjecaj samo na proceduru odabira kutne armature i njenog pravilnog smjetanja
Napominjemo da se ovi podaci pridruuju tekuem standardu i da se za svaki od programom predvienih standarda mogu definirati razliiti minimalni postoci armiranja.
814 Nain armiranja Kako se pri dimenzioniranju na sloeno savijanje, ravnotea sila u presjeku moe uvijek dobiti za potpuno proizvoljno zadane meusobne odnose vertikalnih armatura (Aa1, Aa2, i Aav), to su programom predviena dva osnovna postupka za definiranje naina armiranja. Koji od postupka ete primijeniti zavisi od stanja prekidaa Poznata Aav koji moe biti postavljen na ukljueno, odnosno iskljueno stanje. Poznata Aav ON
Prekida Poznata Aav je postavljen na ukljueno stanje Ako elite da po duini zida postavite odreenu armaturu (najee se u praksi tu postavljaju mree poznatih karakteristika), a da ostatak utjecaja pokrijete kutnom armaturom (Aa1 i Aa2), onda ovaj check box trebate postaviti na ukljueno stanje, a zadavanjem proizvoljnih vrijednosti u edit box-ovima Aa1/Aa= i Aa2/Aa= regulirate meusobni odnos kutnih armatura. Program po default-u predlae simetrian nain armiranja ali Vi svakako moete po svojoj elji urediti njihov odnos, jasno pod uvjetom da ukupan zbir ovih koeficijenata mora biti 1.00. Pri prvom proraunu, program za poznatu vertikalnu uzdunu armaturu (Aav) odabire minimalnu potrebnu uzdunu armaturu koja je odreena zadanim minimalnim postotkom armiranja. Sada, na osnovu rezultata provedenog prorauna, imajui u vidu i proraunatu potrebnu povrinu horizontalne uzdune armature za prijem napona smicanja, aktiviranjem naredbenog polja Biblioteka moete istovremeno odabrati i horizontalnu i vertikalnu uzdunu armaturu.
815
Ovaj dijalog box je isti kao i kada se aktivira naredbeno polje Biblioteka u proceduri odabira armature u ploama. Jasno da ovu biblioteku moete urediti po svojoj elji i da je ona jedinstvena i u proceduri odabira armature u ploama i u ovoj proceduri odabira armature u zidovima. Izborom eljene armature i aktiviranjem naredbenog polja OK, program e se vratiti u osnovni dijalog box i preuzeti e za poznatu vertikalnu armaturu podatak odabran iz biblioteke. Sada je potrebno da ponovo aktiviranjem naredbenog polja Proraun provedete novo dimenzioniranje, pri emu e program potivati novo odabranu koliinu vertikalne uzdune armature. Poznata Aav OFF
Prekida Poznata Aav je postavljen na iskljueno stanje Ako je ovaj check box postavljen na iskljueno stanje, tada imate mogunost da u postavljenim edit box-ovima zadavanjem potpuno proizvoljnih meusobnih odnosa vertikalnih armatura, sami odredite nain armiranja. Aa1/Aa Aa2/Aa odnos kutne armature Aa1 prema ukupnoj povrini vertikalne armature u cijelom presjeku odnos kutne armature Aa2 prema ukupnoj povrini vertikalne armature u cijelom presjeku
816 Aav/Aa odnos uzdune armature prema ukupnoj povrini vertikalne armature u cijelom presjeku
I ovdje je jedini uvjet da zbroj svih koeficijenata koji se zadaju bude 1.00. Kvaliteta materijala
Dio dijalog box-a za izbor kvaliteta materijala Pomou zatvorenih lista: Kutna armatura, Uzduna armatura i Kvaliteta betona, definiraju se karakteristike materijala, i analogija je potpuno ista kao i kod dimenzioniranja greda. Proraun armature Aktiviranjem naredbenog polja Proraun, program uvijek ponovo dimenzionira dani presjek, potujui pri tome sve parametre zadane u ovom dijalog box-u. Odabir armature U ovom dijelu dijalog box-a imate mogunost da na osnovu rezultata provedenog dimenzioniranja odaberete konkretnu armaturu u danom presjeku. Ako je check box Poznata Aav postavljen na ukljueno stanje, onda e za odabir biti dostupna samo kutna armatura Aa1 i Aa2, s obzirom da se u ovom nainu dimenzioniranja horizontalna i vertikalna uzduna armatura odabire iz biblioteke mrea. Ako je pak ovaj check box postavljen na iskljueno stanje, tada e za odabir biti dostupne i uzdune armature. Aktiviranjem naredbenog polja ! uz odgovarajuu kutnu armaturu, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
817
Izgled dijalog box-a za odabir kutne armature Analogija rada sa ovim dijalog box-om je potpuna kao i u proceduri odabira armature u gredama kada se aktivira naredba Proraun ipki. Jedina razlika je u nainu smjetanja kutne armature. Naime, u ovoj proceduri se kutne ipke moraju smjestiti na zadanoj duini koja je odreena seizmikim propisima za dati standard (podatak L/ koji se zadaje pomou naredbe Parametri u ovom dijalog box-u), pa se podatak o koliini ipki koji moe stati na odreenoj duini izraunava iz proraunate duine i zadanog istog razmaka izmeu ipki u edit box-u e=.
Kako je programski odabrano da se ipke postavljaju samo uz ivice zida, to se proraunata koliina armature koja moe da se smjesti, udvostruuje.
Na primjer neka je duina zida 3m, a propisima regulirano da se kutna armatura mora smjestiti na duini od L/10. Prema tome, za odabrani promjer 16 i zadani ist razmak izmeu ipki e=3 cm, na toj duini u jednom redu moe stati 6 ipki: 30/(3+1.6)=6.52 Kako se ipke postavljaju obostrano, to na danoj duini moe stati ukupno 12 ipki (podatak koji se ispisuje u koloni Potrebno izmeu zagrada). Izborom naredbenog polja Postavi ipke ovaj dijalog box e biti zatvoren a u glavnom dijalog box-u e biti ispisana informacija o odabranoj armaturi. U sluaju da elite ponititi ranije odabranu armaturu onda je potrebno u edit box-u n= zadati vrijednost 0 i aktivirati naredbeno polje Postavi ipke.
818 Za odabir uzdune vertikalne i horizontalne armature, takoer je skoro potpuna analogija kao i kod odabira vilica u gredama, kada se aktivira naredba Proraun vilica.
Izgled dijalog box-a za odabir poprene armature Kako se uzduna armatura proraunava po dunom metru zida, to se i procedura odabira armature odvija na isti nain. Znai, na osnovu zadanog promjera se proraunava potreban meusobni razmak armature a na osnovu zadanog razmaka se proraunava potreban promjer ipki. Izborom naredbenog polja Postavi ipke u glavnom dijalog box-u e biti ispisana informacija o odabranoj armaturi. Takoer napominjemo da u sluajevima gdje je minimalna potrebna armatura vea od raunski potrebne, tada e program u koloni Potrebno uvijek ispisivati veu vrijednost. Kontrola odabrane armature Aktiviranjem naredbenog polja Kontrola odabrane armature program kontrolira da li odabrana armatura zadovoljava i daje odgovarajue upozorenje.
Osim izvjetaja koji sadri rezultate dimenzioniranja (Izvjetaj sa armaturom) mogue je dobiti izvjetaj koji sadri samo tablicu utjecaja u izabranom presjeku zida po sluajevima optereenja (Izvjetaj sa silama) i izvjetaj koji sadri i jedno i drugo (Izvjetaj sa armaturom i silama).
819
Zatvorena lista iz koje se vri izbor izvjetaja koji e se generirati Aktiviranjem naredbenog polja OK procedura dimenzioniranja zadanog presjeka e biti zavrena i program e na crteu obiljeiti prethodno zadani presjek, a sa naredbene linije e zahtijevati da definirate novi presjek za dimenzioniranje.
Na crteu je jasno oznaen prethodno dimenzionirani presjek Ureivanje presjeka Izborom podopcije Edit sa naredbene linije, program e zahtijevati da odaberete neki od ranije zadanih presjeka. <0 odab.> Edit Odabiranje (Prozor/pOligon/presjek/<krAj>):_ Nakon odabiranja, program e otvoriti potpuno isti dijalog box, sa svim ranije zadanim podacima u proceduri dimenzioniranja tog presjeka.
820
Izgled dijalog box-a za ureivanje ranije dimenzioniranog presjeka Svi ponueni parametri su sada dostupni za promjenu i provoenje novog dimenzioniranja. Brisanje presjeka Izborom podopcije Brisanje, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete sve ranije zadane presjeke koje elite ukloniti sa crtea. <0 odab.> Brisanje - Odabiranje (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Kreiranje tekstualnog izvjetaja Izborom podopcije Izvjetaj program otvara prozor rezerviran za prikaz tekstualnog izvjetaja, i prikazuje provedeno dimenzioniranje u svim zadanim presjecima.
821
Izgled dijalog box-a za prikaz tekstualnog izvjetaja Rad sa ovom prozorom je potpuno isti kao i u ostalim naredbama u programu u kojima se kreiraju tekstualni izvjetaji.
9.6
Proraun presjeka
Pomou ove naredbe, koja se nalazi u okviru padajueg menija Dimenzioniranje -> Beton, moe se proraunati potrebna armatura za proizvoljan popreni presjek i proizvoljno zadane statike utjecaje. Naime, izborom naredbe Proraun presjeka, otvara se dijalog box koji radi kao potpuno neovisan dio programa, a proraun potrebne armature se provodi za odabrani standard.
Zatvorena lista za izbor standarda po kojem e se izvriti dimenzioniranje U gornjoj polovini dijalog box-a se definira eljeni oblik i dimenzije poprenog presjeka. Ovaj dio dijalog box-a radi na gotovo isti nain kao i dijalog za definiranje poprenog presjeka greda
822 u modulu za unos podataka (za odabrani tip poprenog presjeka iz liste, u edit box-ovima se zadaju odgovarajue dimenzije).
Odabran je pravokutni popreni presjek b/d=20/40 cm U dijelu dijalog box-a Utjecaji, zadaju se granini statiki utjecaji koji napreu presjek (pomnoeni sa parcijalnim koeficijentima sigurnosti).
Dio dijalog box-a za zadavanje intenziteta reznih sila Izborom naredbenog polja Nain armiranja, otvara se dijalog box u kojem moete definirati kako kvalitetu materijala tako i nain armiranja.
823
Izgled dijalog box-a koji se otvara nakon izbora naredbenog polja Nain armiranja Sadraj i nain rada sa ovim dijalog box-om je potpuno isti kao i pri aktiviranju naredbe Dimenzioniranje -> Beton -> Grede -> Ulazni podaci Lokalni. U ovom dijalog box-u, neaktivan e biti jedino dio koji se odnosi na proraun utjecaja izvijanja, obzirom da se ovaj problem ne rjeava na nivou presjeka, ve na nivou cijelog tapa. Zatvaranjem ovog dijalog box-a, vraa se na osnovni dijalog box i svi zadani podaci, kako o nainu armiranja tako i o odabranom materijalu, pridruuju se presjeku za koji je potrebno izraunati potrebnu armaturu. Aktiviranjem naredbenog polja Proraun, za zadane ulazne podatke i odabrani propis, provodi se proraun potrebne armature, a rezultati se ispisuju u dijelu dijalog box-a Rezultati.
Dio dijalog box-a u kojem se prikazuju rezultati provedenog prorauna potrebne armature Tek kada su u dijalog box-u prikazani izraunati rezultati prorauna, dostupne za aktiviranje e postati i ikone za izvoz bloka i direktni ispis. Izborom jedne od ove dvije ikone, program e formirati tekstualni izvjetaj koji sadri sve podatke o provedenom dimenzioniranju.
824
Izgled tekstualnog izvjetaja koji je formiran pomou naredbe Proraun presjeka Izvjetaj e otpoeti sa proizvoljno zadanim tekstom koji ste zadali u edit box-u Naslov, neposredno prije aktiviranja jedne od ponuenih ikona. Ova naredba moe imati viestruku primjenu, a naroito kada radite kontrolu projekata.
825
10. Dimenzioniranje elinih presjeka

Pomou ovoga modula imate mogunost da dimenzionirate eline konstrukcije, za sve vrste naprezanja i skoro sve oblike jednodijelnih i viedijelnih elinih presjeka. Naredbe za dimenzioniranje elinih presjeka, nalaze se u okviru padajueg menija Dimenzioniranje -> elik. Da bi se olakao izbor naredbi iz ovog menija, predviena je ikona elik: Dimenzioniranje, ijim izborom se otvara meni sa ovom grupom naredbi.
Ikona za brzi izbor naredbi iz padajueg menija Dimenzioniranje -> elik Napomena: Kako se dimenzioniranje vri samo za odabrane kombinacije istovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja, to e naredbe za dimenzioniranje elinih presjeka biti neaktivne ako prethodno niste definirali barem jednu kombinaciju. Znai, prije samog postupka dimenzioniranja potrebno je da definirate sve mjerodavne kombinacije iz kojih e program preuzimati statike utjecaje za dimenzioniranje. U sluaju da model ne sadri ni jednu kreiranu kombinaciju, nakon izbora bilo koje od naredbi iz menija Dimenzioniranje -> elik, program e dati slijedee upozorenje.
826
10.1
Izbor propisa za dimenzioniranje
Prije kretanja u sam postupak dimenzioniranja, potrebno je odabrati standard po kojem e se vriti dimenzioniranje. Izborom naredbe Propisi, koja se nalazi u okviru padajueg menija Dimenzioniranje -> elik, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za izbor tekueg propisa Promjena tekueg standarda, vri se jednostavnim izborom iz zatvorene liste, koja se nalazi u lijevom djelu dijalog box-a. Aktiviranjem naredbenog polja OK dijalog box e nestati sa zaslona, a izabrani propisi e nadalje biti vaei. U sluaju da za pojedine dijelove modela ve postoje rezultati dimenzioniranja po nekom drugom standardu, program e dati slijedee upozorenje.
Aktiviranjem komadnog polja OK, svi postojei rezultati dimenzioniranja e biti izgubljeni. Znai, svi elini presjeci na jednom modelu, mogu biti dimenzionirani samo po istom standardu. Pored izbora eljenog standarda, u ovom dijalog box-u je mogue definirati i globalne parametre koje e program koristiti u svom radu. U edit box-u Tolerancija, definira se doputeni postotak prekoraenja doputenih napona. Naime, ako su stvarni naponi u presjeku jako bliski doputenim (u granicama zadanog doputenog postotnog prekoraenja), te tapove program e u naredbama Kontrola napona i Kontrola stabilnosti, tretirati kao regularne. Doputena granica razvlaenja elika v, bie odreena izborom vrste elika iz zatvorene liste koja se nalazi u gornjem desnom djelu dijalog box-a. U edit box-ovima M0 =, M1 = i M2 =, imate mogunost da definirate parcijalne koeficijente sigurnosti i vrijednost koeficijenta vec=. Napomena: Za dimenzioniranje po HRN-u, od globalnih parametara se zadaje samo podatak o toleranciji i kvaliteti elika v.
827
10.2
Mjerodavno optereenje
EUROCODE Aktiviranjem ove naredbe, otvara se dijalog box za izbor, koje e od svih prethodno kreiranih kombinacija, biti tretirane pri dimenzioniranju elinih presjeka.
Izgled dijalog box-a za izbor mjerodavnog optereenja U prikazanom list box-u se nalazi onoliko redova koliko je i kombinacija definirano pomou naredbe Sluajevi optereenja. U koloni N, ispisuje se redni broj dane kombinacije, u koloni Naziv zadani naziv, dok je posljednja kolona predviena za izbor, da li e dana kombinacija biti razmatrana pri dimenzioniranju ili ne. Postojanje simbola u ovoj koloni oznaava uzimanje u obzir dane kombinacije, dok prazno polje oznaava da dana kombinacija nee biti uzeta u obzir pri dimenzioniranju. U Tower-u omogueno je kreiranje i ubacivanje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama u projektnu dokumentaciju. Za ovu namjenu predvieno je naredbeno polje Izvjetaj, koje se nalazi u dijalog box-u naredbe Mjerodavno optereenje.
828
Naredbeno polje za kreiranje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama Izborom ovog naredbenog polja otvara se dijalog box sa kreiranim izvjetajem:
Dijalog box sa kreiranim tekstualnim izvjetajem mjerodavnog optereenja Pomou naredbenih polja, koja se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a, izvjetaj sa mjerodavnim kombinacijama optereenja moe se izvesti u projektnu dokumentaciju, direktno na ispis ili u tekstualnu datoteku. HRN S obzirom da koeficijent sigurnosti K.S. zavisi od karaktera osnovnih sluajeva optereenja koji ulaze u danu kombinaciju optereenja, programom je omogueno da se njegova vrijednost automatski dodjeljuje kombinacijama optereenja na osnovu njihovog tipa. Izborom naredbe Mjerodavno optereenje otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
829
Izgled dijalog box-a Mjerodavno optereenje HRN U donjem list box-u su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, koji su kreirani do trenutka ulaska u dijalog box. U koloni N, ispisuje se redni broj osnovnog sluaja optereenja, u koloni Naziv zadani naziv, dok se pomou posljednje kolone Tip bira tip optereenja, koji e preko koeficijenta sigurnosti K.S uticati na korekciju doputenih napona. Za svaki od osnovnih sluajeva optereenja imate mogunost da izaberete jedan od tri ponuena tipa optereenja: stalno, promjenjivo ili izvanredno. To se postie tako to se pokaziva mia dovede iznad polja u koloni Tipi pritisne desni gumb mia, ime se otvara padajui meni sa opcijama stalno, promjenjivo i izvanredno. Izborom jedne od ponuenih opcija imate mogunost promijeniti tip optereenja na eljeni, nakon ega e se u koloni Tip ispisivati odabrani tip optereenja.
830
Padajui meni koji se otvara pritiskom na desni gumb mia iznad polja u koloni Tip U gornjem list box-u nalazi se lista svih kombinacija optereenja, koja ima onoliko redova koliko ima i kombinacija definiranih pomou naredbe Sluajevi optereenja. U koloni No ispisuje se redni broj dane kombinacije, u koloni Naziv zadani naziv, dok se u posljednjoj koloni Tip ispisuje tip svake od kombinacija na osnovu tipa osnovnih sluajeva optereenja koji ulaze u danu kombinaciju. Ako je bar jednom osnovnom sluaju optereenja koji ulazi u kombinaciju dodijeljen tip promjenjivo, a nijednom nije dodijeljen tip izvanredno, danoj kombinaciji e biti dodijeljen tip promjenjivo. Ako je bar jednom osnovnom sluaju optereenja koji ulazi u kombinaciju dodijeljen tip izvanredno i danoj kombinaciji e biti dodijeljen tip izvanredno. U koloni K.S. program svakoj kombinaciji automatski dodjeljuje vrijednost koeficijentu sigurnosti K.S. u zavisnosti od tipa optereenja kojem pripada i to na slijedei nain: K.S. = 1.500 za stalno optereenje K.S. = 1.333 za promjenjivo optereenje K.S. = 1.200 za izvanredno optereenje Korisnik za koeficijent sigurnosti K.S.moe zadati i proizvoljnu vrijednost, tako to e prvo miem obiljeiti polje u koloni K.S., a zatim sa tipkovnice unijeti eljenu vrijednost. Ukoliko ne elite da vrite dimenzioniranje za sve ranije definirane kombinacije dovoljno je da u ovom dijalog box-u za koeficijent sigurnosti (podatak u koloni K.S.), svim kombinacijama koje ne elite da uzimate u obzir pri dimenzioniranju, zadate vrijednost 0. Izvjetaj, koje se nalazi u donjem lijevom djelu dijalog box-a, Pomou naredbenog polja omogueno je kreiranje i ubacivanje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama u projektnu dokumentaciju. Izborom ovog naredbenog polja otvara se dijalog box sa kreiranim izvjetajem:
831
Dijalog box sa kreiranim tekstualnim izvjetajem mjerodavnog optereenja U izvjetaju su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja i sve kombinacije optereenja. U koloni K.S za osnovne sluajeve optereenja prikazan je tip optereenja (stalno, promjenjivo ili izvanredno), a za kombinacije vrijednost koeficijenta sigurnosti. Pomou naredbenih polja, koja se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a, izvjetaj sa mjerodavnim kombinacijama optereenja moe se izvesti u projektnu dokumentaciju, direktno na ispis ili u tekstualnu datoteku.
10.3
Kontrola napona
Izborom ove naredbe, program e provesti naponsku kontrolu, i ubrzo e svi tapovi u modelu biti obojani ili zelenom ili crvenom bojom. Zelenom bojom e biti obojani svi tapovi koji zadovoljavaju, a crvenom svi tapovi koji ne zadovoljavaju naponsku kontrolu. Proraun se provodi za normalne, smiue i usporedne napone, i to prema slijedeim izrazima: stv = N/Ax + My/Wy + Mz/Wz stv = Ty(z) /Ay(z) u = (,stv2 + 3,stv2)1/2 I za normalni i za smiui napon, program e proraunati odgovarajui koeficijent iskoritenja presjeka, odnosno odnos doputenih i stvarnih napona, i na sredini svakog od tapa ispisati maksimalnu vrijednost proraunatog koeficijenta iskoritenja presjeka. U produetku ove vrijednosti u zagradi e biti ispisan i redni broj kombinacije iz koje je doao maksimalni koeficijent iskoritenja. Iako je vjerojatno, ve samo po sebi jasno, naglasiti emo da je idealna vrijednost ovog koeficijenta, po pitanju iskoritenja napona 1.00, dok e svi tapovi koji ne zadovoljavaju imati vrijednost > 1.00, a oni koji zadovoljavaju vrijednost < 1.00. Napominjemo da e tapovi koji imaju koeficijent iskoritenja > 1.00, biti obojani u zeleno, ukoliko se prekoraenje napona uklapa u toleranciju, zadanu pomou naredbe Propisi.
832
Prikaz koeficijenata iskoritenosti po pitanju doputenih napona Nakon aktiviranja naredbe Kontrola napona, kursor dobiva oblik select box-a, a na naredbenoj liniji se javlja poruka kojom se od korisnika oekuje da odabere gredu za koju eli da dobije detaljniji prikaz provedene naponske kontrole. <0 odab.> Kontrola napona Odabir (<krAj>): Nakon odabira eljene grede, program e otvoriti dijalog box sa detaljnim prikazom provedene naponske kontrole.
Izgled dijalog box-a za prikaz provedene naponske kontrole U prikazanom list box-u se nalazi onoliko redova koliko je i kombinacija definirano pomou naredbe Sluajevi optereenja. U koloni N, ispisuje se redni broj dane kombinacije, a u ostalim kolonama vrijednosti proraunatih napona za danu kombinaciju. Program posebnom bojom markira ekstremne vrijednosti napona, odnosno napon koji odgovara maksimalnom iskoritenju presjeka, jer nekada i manji napon moe biti mjerodavan, ako je odgovarajui doputeni napon smanjen. Za provedenu kontrolu napona odabrane grede moe se generirati i izvjetaj. Za ovu namjenu je predvieno naredbeno polje Izvjetaj, ijim se aktiviranjem otvara dijalog box slijedeeg izgleda:
833
Dijalog box sa kreiranim izvjetajem kontrole napona Generirani izvjetaj se prikazuje u centralnom dijelu dijalog box-a. U prvom redu se ispisuju set i opis odabrane grede, a u slijedeim redovima proraunata kontrola napona za sve kombinacije optereenja. U koloni Opis se prikazuju brojevi vorova mree konanih elemenata u poetnoj i krajnjoj toki grede, kao i oznaka pozicije, ako je za danu gredu definirana. Redni brojevi kombinacija optereenja, za koje je izvrna kontrola napona, se prikazuju u koloni LC, a u ostalim kolonama se za svaku kombinaciju ispisuju proraunate vrijednosti normalnih, posminih i usporednih napona. Vrijednosti napona koje odgovaraju maksimalnom iskoritenju presjeka su posebno naznaene. Pomou naredbenih polja, koja se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a, moe se izvriti njegov izvoz u projektnu dokumentaciju, direktno na ispis ili u tekstualnu datoteku. Izvjetaj se moe istovremeno generirati i za proizvoljan broj odabranih greda. Za ovu namjenu je predviena podopcija Izvjetaj sa naredbene linije: <0 odab.> Kontrola napona - Odabir (iZvjetaj / <krAj>): Izborom ove podopcije program ulazi u standardnu proceduru odabira entiteta: <0 odab.> Izvjetaj - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Sada je potrebno da odaberete sve grede za koje elite da kreirate izvjetaj kontrole napona. Po zavretku odabira program e generirati izvjetaj i prikazati e ga u istom dijalog box-u kao kod kreiranja izvjetaja iz dijalog box-a za kontrolu napona.
834
Dijalog box sa kreiranim izvjetajem kontrole napona Format izvjetaja je potpuno isti kao kod izvjetaja koji se generira iz dijalog box-a za kontrolu napona, ali se u njemu za svaku od odabranih greda prikazuju samo vrijednosti napona koje odgovaraju maksimalnom iskoritenju presjeka. Aktiviranjem naredbenog polja OK, zatvara se ovaj dijalog box, a program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete slijedeu gredu, sve dok desnim klikom mia ne oznaite kraj ove naredbe.
10.4
Ulazni podaci
EUROCODE Ova naredba slui za definiranje ulaznih podataka koje e program koristiti u postupku kontrole stabilnosti. Njenim izborom, program ulazi u proceduru odabira, a na naredbenoj liniji se javlja poruka: <0 odab.> Ulazni podaci za grede - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Sama procedura odabira je potpuno ista kao i u ostalim naredbama u programu, i program e biti u proceduri selekcije sve dok ne kliknete na desni gumb mia, nakon ega e se otvoriti dijalog box za definiranje ulaznih podataka.
835
Izgled dijalog box-a za definiranje ulaznih podataka Koje podatke je mogue zadavati u dijalog box-u zavisi iskljuivo od vrste presjeka (da li je jednodijelni ili viedijelni, i ako je jednodijelni da li je zavareni ili ne), i od toga da li je odabran samo jedan tap ili vie njih. Prvo emo objasniti znaenje svakog od ulaznih podataka. Koeficijenti duine izvijanja (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa) Za odabrani tap, u edit box-ovima z i y zadaju se koeficijenti duine izvijanja oko lokalne Z, odnosno lokalne Y osi tapa (ako se radi o L profilima tada se zadaju koeficijenti duine izvijanja oko glavne , odnosno osi presjeka). Programski se za ove vrijednosti usvaja vrijednost 1, a na korisniku je da sam promjeni ove vrijednosti. Pored zadavanja duina izvijanja u relativnom smislu (zadavanjem koeficijenta duine izvijanja), omogueno je i zadavanje duine izvijanja tapa u apsolutnom iznosu. Naime, aktiviranjem naziv edit box-a se mijenja u Duina izvijanja, a u njemu se ispisuje apsolutna ikone vrijednost duina izvijanja Krivulja izvijanja (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa) U zavisnosti od oblika poprenog presjeka tapa, program tono usvaja odgovarajuu krivulju izvijanja prema standardu, kako za z-z tako i za y-y osi, s tim to Vam ipak ostavlja i mogunost da iz zatvorene liste, koja se otvara klikom mia na strelicu sa desne strane odgovarajueg edit box-a, odaberete i neku drugu krivulju izvijanja. Razmak bono pridranih toaka (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa) Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog izvijanja, i program po default-u za njegovu vrijednost postavlja stvarnu duinu tapa. Napominjemo da se proraun bonog izvijanja moe iskljuiti ako za ovaj podatak zadate vrijednost 0. Razmak limova ukruenja (zadaje se samo za jednodijelne zavarene presjeke) Ovaj podatak je neophodan za proraun izboivanja i bit e dostupan za zadavanje samo ako je odabran tap zavarenog poprenog presjeka. Za ostale tipove poprenog presjeka, u proraunu se za razmak limova ukruenja uvijek usvaja cijela duina tapa. Koeficijent duine bonog izvijanja (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa) Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog torzionog izvijanja, i odnosi se na okretanje krajnjeg presjeka u ravnini.
836 Koeficijent duine torzionog uvijanja (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa) Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog torzionog izvijanja, i odnosi se na iskrivljenje krajnjeg presjeka Koeficijent neto povrine presjeka (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa) Ovaj koeficijent reducira bruto povrinu presjeka pri proraunu. Poloaj optereenja (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa) Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena tri prekidaa, definira se poloaj optereenja. I ovaj podatak se koristi pri proraunu bonog izvijanja. Vrsta elika Izborom iz zatvorene liste jedne od ponuenih opcija mijenja se vrsta elika, tako da se sada mogu analizirati i konstrukcije napravljene od vie vrsta elika. Tip tapa (zadaje se samo za viedijelne presjeke) Ova grupa ulaznih podataka e biti dostupna samo ako se odabere tap viedijelnog poprenog presjeka. Postavljanjem na ukljueno stanje jednog od ponuena dva prekidaa, definira se da li se radi o okvirnom ili reetkastom tapu. Okvirni tap Razmak spojnih limova Program po default-u za ovu vrijednost usvaja treinu stvarne duine tapa, te je na vama da u edit box-u Razmak: zadate stvarni razmak spojnih limova. irina U edit box-u irina:, zadaje se dimenzija spojnog lima u pravcu pruanja tapa Debljina U edit box-u Debljina:, zadaje se debljina spojnog lima Reetkasti tap Razmak tapova ispune Program po default-u za ovu vrijednost usvaja treinu stvarne duine tapa, te je na vama da u edit box-u Razmak: zadate stvarni razmak izmeu vorova reetkaste ispune. Proraunska povrina U zavisnosti od sistema ispune, a prema vaeem standardu, potrebno je u edit box-u Povrina: zadati proraunski presjek dijagonale Ar. Polumjer inercije U edit box-u Polumjer inercije:, treba zadati vrijednost polumjera inercije za slabiju os tapa ispune. Parametri oblika dijagrama - Omogueno je utjecanje na nain odreivanja parametara zavisnih od oblika dijagrama. Kada se check box Proizvoljni postavi na ukljueno stanje mogu se unijeti koeficijenti C1, C2, C3, i M.LT koji e se koristiti u kontroli stabilnosti. Kada je ovaj check box iskljuen, program e koeficijente odreivati automatski, za svaki sluaj optereenja prema njegovom obliku dijagrama momenata. Izvjetaj kontrole stabilnosti svakog tapa, sada moe sadrati i tablicu koeficijenata iskoritenja tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvjetaj vri se pomou check box-a Uvrstiti tabelu faktora iskoritenja po optereenjima u izvjetaj
837 Zanemarivanje utjecaja - Kontrola stabilnosti moe se provoditi uz zanemarivanje jednog ili vie utjecaja. Na korisniku je da odredi koji su to utjecaji i da vodi rauna da pri tome ne napravi pogreku. Na poetku ovog djela uputstva smo ve rekli, da e grupa podataka dostupna za unos, zavisiti kako od vrste poprenog presjeka odabranog tapa, tako i od toga da li je odabran jedan ili vie tapova. Ako je odabran samo jedan tap, tada e u dijalog box-u biti dostupni samo podaci koji su predvieni za dani oblik poprenog presjeka, te je nakon zadavanja eljenih ulaznih podataka dovoljno aktivirati samo naredbeno polje OK. Meutim, kako na modelu moe biti puno tapova, tada je sigurno mnogo praktinije odabrati vie tapova, koji imaju barem jedan dio ulaznih podataka isti, ime se postupak zadavanja ulaznih podataka znatno ubrzava. U tom sluaju, dostupni e biti samo podaci koji su zajedniki za odabrane tapove. Kako se dimenzioniranje vri za vie kombinacija istovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja, to u fazi definiranja ulaznih podataka pojedini ulazni podaci mogu biti i suvini, obzirom da se podruje naprezanja u ovom trenutku ne zna, a lako je mogue i da jedan isti tap u jednoj kombinaciji na primjer bude tlani a u drugoj vlani. Postoji i oitiji primjer, da program za ulazni podatak uvijek trai duine izvijanja tapa a da dani tap recimo ni u jednoj kombinaciji ne bude uope tlani. U ovakvim sluajevima suvini ulazni podaci nee utjecati na dimenzioniranje, pa je potpuno svejedno koju vrijednost ete im pridruiti. HRN Za dimenzioniranje po HRN-u, koeficijenti duine bonog izvijanja i duine torzionog uvijanja se ne zadaju, ali je zato potrebno zadati podatak o razmaku viljukastih leaja. Ovaj podatak je neophodan za proraun bonog izvijanja, i program po default-u za njegovu vrijednost postavlja stvarnu duinu tapa. Pored toga, u okviru ulaznih podataka za proraun po HRN-u, nije potrebno zadati ni podatak o koeficijentu neto povrine presjeka. Parametri oblika dijagrama se po HRN-u definiraju zadavanjem koeficijenata , i , a vrsta elika se umjesto izborom iz liste, odreuje zadavanjem vrstoe elika u odgovarajuem edit box-u v=. Skraeni izvjetaj bez nemjerodavnih izvjetaja - Postavljanjem ovog check box-a na ukljueno stanje moe se dobiti skraeni izvjetaj dimenzioniranja elika, tako to e biti izostavljeni svi izvjetaji za bono izvijanje i izboivanje limova ukoliko oni nisu mjerodavni, odnosno nisu kritini. Svi ostali ulazni podaci imaju potpuno isto znaenje kao i kod EUROCOD-a.
10.5
Kontrola stabilnosti
Kada ste definirali sve ulazne podatke, izborom naredbe Kontrola stabilnosti ulazi se prvo u standardnu proceduru odabira. <0 odab.> Kontrola stabilnosti Odabir (Sve/Prozor/pOligon/pResjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Naime, sada se oekuje da odaberete sve tapove za koje elite izvriti dimenzioniranje. Po zavretku procedure odabira, program e prvo provjeriti da li su odabrani tapovi ve ranije dimenzionirani i u tom sluaju e dati odgovarajue upozorenje.
838 U ovom sluaju imate mogunost da odustanete, ili pak da izborom komadnog polja OK nastavite naredbu za dimenzioniranje svih prethodno odabranih tapova. Nakon zavrenog dimenzioniranja, program e biti spreman za obradu rezultata prorauna, o emu e biti rijei u slijedeem poglavlju.
10.6
Prikaz rezultata
Izborom ove naredbe, program sve tapove, za koje je prethodno provedena kontrola stabilnosti, boja zelenom, odnosno crvenom bojom. Sa gornje strane tapa se ispisuje koeficijent iskoritenja presjeka, ije je znaenje potpuno isto kao u naredbi Kontrola napona. Naime idealna vrijednost je 1.00, dok tapovi koji ne zadovoljavaju imaju vrijednost > 1.00, a oni koji zadovoljavaju vrijednost < 1.00. Nakon aktiviranja naredbe Prikaz rezultata, na naredbenoj liniji se javlja i poruka: <0 odab.> Prikaz rezultata - Odabir (<krAj>): Sada se od korisnika oekuje da odaberete proizvoljan tap, nakon ega e se otvoriti dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za detaljan prikaz rezultata dimenzioniranja U donjem djelu dijalog box-a se nalaze svi ulazni podaci za odabrani tap, a u donjem desnom djelu dijaloga se kao orijentacijske vrijednosti prikazuju koeficijenti iskoritenosti presjeka () za svaku od zadanih kombinacija posebno. U gornjem djelu dijalog box-a se nalazi detaljan prikaz provedenog postupka dimenzioniranja. Promjena tekueg sadraja ovog prozora se moe vriti pomou scroll trake sa njegove desne strane, a mogu se koristiti i gumbi PgUp, PgDn, kao i kursorske strelice , , ali pod uvjetom da je fokus na tom prozoru. Ako vam ovi gumbi ne reagiraju, onda je dovoljno da miem kliknete na bilo koje mjesto unutar prozora predvienog za prikaz rezultata dimenzioniranja, to e dovesti do promjene fokusa, a samim tim e i gumbi za scroll-iranje proraditi. U sluaju da elite promijeniti ulazne podatke za dani tap, ne morate izlaziti iz ove naredbe i pokretati ponovo naredbu Ulazni podaci, ve je dovoljno da u ovom dijalog box-u izvrite sve
839 potrebne izmjene i potom aktivirate naredbeno polje Proraun. Nakon ove operacije program e za odabrani tap provesti ponovni proraun uzimajui u obzir sve izvrene izmjene u ulaznim podacima. Iz ovoga proizlazi i zakljuak da koritenje naredbe Ulazni podaci i nije neophodno ako elite dimenzionirati jedan po jedan tap. U tom sluaju je dovoljno bez prethodnog aktiviranja naredbe Ulazni podaci, aktivirati naredbu Kontrola stabilnosti, i ne obazirui se na provedeno dimenzioniranje u prvom koraku, odabrati jedan po jedan tap, u ovom dijalog box-u zadavati potrebne ulazne podatke i vriti ponovno dimenzioniranje. Ako Vam tap ne zadovoljava, tako da promjenom nijednog od ulaznih podataka koji se odnosi na konstruktivno rjeavanje problema (na primjer promjena razmaka bono pridranih toaka, razmak spojnih limova, i slino), ne moe proi sve potrebne kontrole, tada je rjeenje svakako u promjeni poprenog presjeka tapa. Kako e promjena poprenog presjeka tapa dovesti do preraspodjele statikih utjecaja na cijelom modelu, u tim sluajevima je neophodno da se vratite u modul za unos podataka, da promijenite popreni presjek tapa, da provedete ponovni proraun statikih utjecaja, i svakako ponovo dimenzionirate sve tapove na modelu. Meutim, ako je Vaa procjena da promjena poprenog presjeka nee dovesti do znaajnije preraspodjele statikih utjecaja na cijelom modelu, to program nudi mogunost da promijenite popreni presjek i bez ponovnog prorauna konstrukcije. Za tu namjenu je predvieno naredbeno polje Novi presjek. Njegovim aktiviranjem, otvara se dijalog box koji je identian dijalog box-u za definiranje poprenih presjeka greda u modulu za unos podataka. Tu moete promijeniti popreni presjek i potom pomou naredbenog polja Proraun, zahtijevati novo dimenzioniranje odabranog tapa, za stare statike utjecaje, ali sa novim karakteristikama poprenog presjeka. Napominjemo da e ovako promijenjeni popreni presjek biti tretiran samu u modulu za dimenzioniranje elinih presjeka, dok e u svim ostalim naredbama, program raditi samo sa originalnim presjekom, koji je zadan u modulu za unos podataka, i za koji su proraunati statiki utjecaji. U sluaju da elite odustati od promjene poprenog presjeka, dovoljno je da aktivirate komadno polje Originalni presjek. Njegovim izborom, prethodno promijenjeni popreni presjek e biti zamijenjen originalnim. Omogueno je generiranje izvjetaja za kontrolu stabilnosti u izabranom presjeku. U edit boxu Razmak presjeka od poetka tapa unosi se poloaj presjeka u kojem se trai izvjetaj dimenzioniranja, dok se aktiviranjem naredbenog polja Generiranje izvjetaja, generira Proraun , ponovo e izvjetaj koji se odnosi na taj presjek. Izborom naredbenog polja se prikazati izvjetaj kontrole stabilnosti za cijeli stap. i svaki prikazani izvjetaj mogue je izvesti u projektnu Izborom naredbenih polja dokumentaciju ili poslati direktno na ispis. Aktiviranjem naredbenog polja OK, sve eventualno izvrene izmjene u ulaznim podacima, kao i rezultati ponovno provedenog dimenzioniranja, za odabrani tap e biti trajno upameni, dok je naredbeno polje Cancel predvieno za odustajanje od svih uinjenih izmjena. Napomena: Kako se u okviru kontrole stabilnosti po HRN-u, pored naponske kontrole provode i prorauni na bono izvijanje, izboivanje i provjera posminih napona, to se moe desiti i sluaj da tap na crteu bude obojan u crveno iako mu je koeficijent iskoritenosti presjeka < 1.00. U sluaju da neki od ovih postupaka nije zadovoljio, program sa donje strane tapa, izmeu zagrada ispisuje poetno slovo postupka koji nije zadovoljio: (B!) - proraun bonog izvijanja (I!) - proraun izboivanja (T!) - proraun posminih napona
840
10.7
Izvjetaj
Kako je ovu naredba predviena za kreiranje tekstualnih izvjetaja na papiru, to njen izbor ima smisla tek nakon provedenog postupka kontrole stabilnosti. Izborom naredbe na naredbenoj liniji se javlja dobro poznata poruka kojom se od korisnika oekuje da odabere jedan ili vie tapova. <0 odab.> Izvjetaj - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Naime, sada imate mogunost da odaberete sve tapove za koje elite kreiranje tekstualnog izvjetaja. Kada ste odabrali sve tapove, klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure odabira i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve prethodno odabrane tapove.
Izgled dijalog box-a za tekstualni prikaz rezultata dimenzioniranja Na poetku izvjetaja, za svaku od greda se ispisuju ulazni podaci, a potom i rezultati provedenog dimenzioniranja.
841
Ikone za direktan ispis i izvoz bloka u projektnu dokumentaciju Pored direktnog ispisa, programom je predvien i izvoz ovog izvjetaja u projektnu dokumentaciju. Svi tapovi odabrani u jednom unosu pripadati e jednom tekstualnom izvjetaju, tako da je na vama da odredite kako ete odabrane tapove grupirati.
Prikaz tekstualnog izvjetaja sa rezultatima dimenzioniranja elika u sklopu projektne dokumentacije Kako tekstualni izvjetaji mogu biti prilino obimni, to se oni kreiraju u vie kolona, pri emu broj kolona iskljuivo zavisi od odabranog fonta i njegove veliine.
842
10.8
Izvjetaj za jedan presjek
Ova naredba omoguava dobivanje izvjetaja na odreenom mjestu tapa za koji je ve provedena kontrola stabilnosti. Njenim izborom ulazi se u proceduru odabira tapa: <0 odab.> Greda na kojoj se trai presjek - Odabir (<krAj>): Nakon izvrene selekcije, od korisnika se oekuje da izabere mjesto na odabranom tapu za koji eli dobiti izvjetaj kontrole stabilnosti: Toka na gredi: Nakon izbora toke sa grede, pojavit e se dijalog box sa izvjetajem:
10.9
Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa
U programu je omoguena kontrola stabilnosti i izrada izvjetaja za proizvoljno definiran tap sa proizvoljno zadanim utjecajima. Aktiviranjem ove naredbe pojavit e se dijalog slian onome za prikaz rezultata. (Zbog analogije sa ostalim propisima, prikazat emo ovu naredbu samo za propis EUROCODE).
843
Izgled dijalog box-a za kontrolu stabilnosti pojedinanog tapa U ovom dijalog box-u, pored polja za unos standardnih ulaznih podataka, koja se nalaze i u dijalog box-ovima za ulazne podatke i prikaz rezultata, nalaze se i polja za unos onih podataka koji bi se inae preuzimali iz stvarnog entiteta - tapa u konstrukciji. Vrsta elika - Izborom iz zatvorene liste jedne od ponuenih opcija mijenja se vrsta elika. Duina Utjecaji U ovom edit box-u unosi se duina tapa. U ovom dijelu dijalog box-a nalaze se edit box-ovi za unos utjecaja (sila) koji djeluju du tapa.
Parametri oblika dijagrama - Pretpostavljeno je da du cijelog tapa djeluju utjecaji konstantnog intenziteta a efekti razliitih oblika dijagrama momenata mogu se zadati preko koeficijenata C1, C2, C3 i M.LT. Naredbeno polje Preuzmi omoguava da se podaci u ovom dijalog box-u inicijaliziraju na osnovu izabranog tapa iz konstrukcije. Aktiviranjem ovog naredbenog polja, izlazi se na crte i naredbena linija dobiva slijedei izgled: <0 odab.> Pojedinani tap Odabir (<krAj>): Mogue je odabrati samo jedan tap nakon ega slijedi povratak u dijalog box. Od odabranog tapa preuzima se popreni presjek, duina i ulazni podaci za kontrolu stabilnosti. Naredbeno polje Novi presjek slui za promjenu poprenog presjeka tapa. Njegovim aktiviranjem ulazi se u dijalog box za izbor i definiranje poprenog presjeka. Proraun vri se proraun i generiranje izvjetaja. U Aktiviranjem naredbenog polja polju Iskoritenje bit e ispisan maksimalni koeficijent iskoritenja.
844
11. Dimenzioniranje drvenih konstrukcija

Pomou ovog modula imate mogunost da dimenzionirate tapove drvenih elemenata konstrukcije: ravne tapove, zakrivljene tapove sa konstantnom dimenzijom poprenog presjeka, prave tapove sa promjenljivom dimenzijom poprenog presjeka, viedijelne drvene tapove, za sve vrste naprezanja. Naredba za dimenzioniranje drvenih elemenata konstrukcija, nalazi se u okviru padajueg menija Dimenzioniranje -> Drvo. Da bi se olakao izbor naredbi iz ovog menija, predviena je ikona Drvo: Dimenzioniranje, ijim izborom se otvara meni sa ovom grupom naredbi.
Ikona za brzi izbor naredbi iz padajueg menija Dimenzioniranje -> Drvo Napomena: Kako se dimenzioniranje vri samo za odabrane kombinacije jednovremenog djelovanja osnovnih sluajeva optereenja, to e naredbe za dimenzioniranje drvenih elemenata konstrukcije biti neaktivne ako prethodno niste definirali barem jednu kombinaciju. Znai, prije samog postupka dimenzioniranja potrebno je da definirate sve mjerodavne kombinacije iz kojih e program preuzimati statike utjecaje za dimenzioniranje. U sluaju da model ne sadri ni jednu kreiranu kombinaciju, nakon izbora bilo koje od naredbi iz menija Dimenzioniranje -> Drvo, program e dati slijedee upozorenje.
845
11.1
Izbor propisa za dimenzioniranje
Prije kretanja na sam postupak dimenzioniranja, potrebno je odabrati standard po kojem e se vriti dimenzioniranje. Izborom naredbe Propisi, koja se nalazi u okviru padajueg menija Dimenzioniranje -> Drvo, otvara se dijalog box slijedeeg izgleda.
Izgled dijalog box-a za izbor tekueg propisa Promjena tekueg standarda, vri se jednostavnim izborom iz zatvorene liste, koja se nalazi na gornjem dijelu dijalog box-a. U edit box-u Tolerancija, definira se doputeni postotak prekoraenja doputenih napona. Naime, ako su stvarni naponi u presjeku jako bliski doputenim (u granicama zadanog doputenog postotnog prekoraenja), te tapove program e u naredbi Kontrola stabilnosti, tretirati kao regularne. Aktiviranjem naredbenog polja OK,dijalog box e nestati sa zaslona, a izabrani propisi e nadalje biti vaei. EUROCODE Za propis EUROCODE neophodno je da se prije samog dimenzioniranja definira i baza materijala drva. Za ovu namjenu je predvieno naredbeno polje Materijal, koje e biti onemogueno u sluaju da je izabran propis HRN.
Naredbeno polje Materijal koje slui za definiranje baze materijala drva Nakon aktiviranja naredbenog polja Materijal otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
846
Izgled dijalog box-a za definiranje baza materijala drva sa tekuom bazom U lijevom djelu dijalog box-a prikazana je lista sa svim bazama materijala drva, koje se trenutano nalaze snimljene u konfiguracijskoj datoteci. Sa programom se isporuuju tri default baze materijala. Prva u listi je trenutano tekua baza i ispred njenog naziva nalazi se ). Napominjemo da e podaci iz tekue baze materijala drva biti preuzeti u dijalog strelica ( box-ovima Ulazni podaci, Prikaz rezultata i Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa. Korisnik u svakom trenutku moe izvriti promjenu tekue baze. Postupak se sastoji od odabira eljene baze iz liste i aktiviranju naredbenog polja Postavi za tekui. Ovo naredbeno polje je aktivno kada se iz liste odabere bilo koja baza materijala drva izuzev tekue.
Pomou naredbenog polja Postavi za tekui, promijenjena je tekua baza materijala Dodaj. Ako Dodavanje nove baze materijala drva vri se aktiviranjem naredbenog polja je check box Sa kopiranjem postavljen na ukljueno stanje, dodana baza predstavlja kopiju baze koja je bila odabrana u trenutku aktiviranja ovog naredbenog polja i u svom nazivu ona sadri oznaku 1.
847
Pomou naredbenog polja Dodaj u listu je ubaena kopija odabrane baze Ako je check box Sa kopiranjem postavljen na iskljueno stanje u listu se dodaje prazan red kojem korisnik sam dodjeljuje naziv. Takva baza je potpuno prazna, tako da je neophodno da joj sami zadate sve potrebne parametre. Naziv bilo koje baze materijala iz liste, moe se promijeniti tako to se prvo miem obiljei polje u koloni Naziv, a zatim se sa tipkovnice unese eljeni naziv. Brii. S obzirom da je ova Za uklanjanje odabrane baze predvieno je naredbeno polje naredba destruktivna, program e izdati odgovarajue upozorenje:
Potvrdan odgovor e dovesti do brisanja odabrane baze, dok e negativan odgovor oznaiti odustajanje od naredbe. Gore i Dolje e biti aktivna jedino ako se u listi nalazi vie od Naredbena polja jedne baze materijala i pomou njih se trenutano odabranoj bazi vri promjena poloaja u listi na gore, odnosno na dolje. Aktiviranjem naredbenog polja Edit, otvara se novi dijalog box u kojem imate mogunost da za trenutano odabranu bazu materijala definirate sve potrebne podatke.
848
Dijalog za definiranje parametara za razliite kvalitetne klase drva Pored naziva dijalog box-a ispisan je i naziv baze materijala drva koja se trenutano ureuje. U gornjem lijevom kutu dijalog box-a nalaze se tri radio button-a koja se odnose na tri vrste drva: Puno drvo crnogorica i bjelogorica, Puno drvo tvrdo drvo i Lijepljeno lamelirano drvo. Izborom jednog od njih korisniku se prua mogunost da u tabeli, koja se nalazi u centralnom djelu dijalog box-a, definira sve kvalitetne klase drva koje e pripadati upravo toj vrsti, tako da e svaka od te tri vrste drva imati svoju tabelu sa kvalitetnim klasama i njihovim parametrima. U prikazanoj tabeli svakom od redova odgovaraju karakteristike jedne klase drva. Svaka kvalitetna klasa drva odreena je svojim nazivom i nizom numerikih podataka koji se zadaju u odgovarajuim kolonama. U zaglavlju kolona ispisana je oznaka podatka, a u redu iznad i jedinica mjere u kojoj se on izraava. Naravno, jasno je da se svi podaci u tabelama mogu mijenjati. Ukoliko neki od parametara nisu zadani, program e pri aktiviranju naredbenog polja OK izdati odgovarajue obavjetenje.
Dodaj omogueno je dodavanje nove kvalitetne klase drva u Pomou naredbenog polja tabelu. Nova klasa drva bit e smjetena ispod reda koji je bio odabran prije aktiviranja Dodaj i on e zapravo predstavljati kopiju tog reda. To znai da e imati naredbenog polja isti naziv i sve ostale podatke kao klasa drva koja je prethodno bila odabrana. Novododanoj klasi drva neophodno je promijeniti naziv, s obzirom da vie klasa drva ne smije imati isto ime. U suprotnom, pri aktiviranju naredbenog polja OK program e izbaciti obavjetenje:
849 Pomou naredbenog polja Brii moe se ukloniti odabrana kvalitetna klasa drva, a Gore i Dolje imate mogunost da po svojoj elji uredite pomou komadnih polja redoslijed klasa u tabeli.
11.2
HRN
Mjerodavno optereenje
Aktiviranjem ove naredbe, otvara se dijalog box za unos korekcijskih koeficijenata za prethodno kreirane kombinacije optereenja.
Izgled dijalog box-a za unoenje korekcijskih koeficijenata za mjerodavne kombinacije optereenja U prikazanom list box-u se nalazi onoliko redova koliko je i kombinacija definirano pomou naredbe Sluajevi optereenja. U koloni No, ispisuje se redni broj dane kombinacije, u koloni Naziv zadani naziv, dok su posljednje dvije kolone predviena za unos korekcijskih koeficijenata Ko i Kd. Korekcijski koeficijenti Ko i Kd se koriste za korekciju doputenih napona. Koeficijent Ko zavisi od karaktera osnovnih sluajeva optereenja koji su uli u danu kombinaciju. Ko = 1.00 za osnovno optereenje Ko = 1.15 za osnovno + dopunsko optereenja Ko = 1.50 za osnovno + dopunsko + naroito optereenje Koeficijent Kd zavisi od duine trajanja optereenja Kd = 1.00 za kratkotrajna optereenja Kd = 0.90 za permanentno korisno optereenje korisno prestanka due od 3 mjeseca. optereenje ili snijeg djeluju bez
Kako se u ovom dijalog box-u preuzimaju sve zadane kombinacije pomou naredbe Sluajevi optereenja, to vam se moe desiti sluaj da ne elite da vrite dimenzioniranje za sve ranije definirane kombinacije. U tom sluaju je dovoljno da u ovom dijalog box-u za korekcijske koeficijente (podatak u koloni Ko ili Kd), svim kombinacijama koje ne elite da uzimate u obzir pri dimenzioniranju, zadate vrijednost 0.
850
U Tower-u omogueno je kreiranje i ubacivanje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama u projektnu dokumentaciju. Za ovu namjenu predvieno je naredbeno polje Izvjetaj, koje se nalazi u dijalog box-u naredbe Mjerodavno optereenje.
Naredbeno polje za kreiranje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama Izborom ovog naredbenog polja otvara se dijalog box sa kreiranim izvjetajem:
Dijalog box sa kreiranim tekstualnim izvjetajem mjerodavnog optereenja Pomou naredbenih polja, koja se nalaze u donjem desnom dijelu dijalog box-a, izvjetaj sa mjerodavnim kombinacijama optereenja moe se izvesti u projektnu dokumentaciju, direktno na ispis ili u tekstualnu datoteku.
851 EUROCODE Izborom naredbe Mjerodavno optereenje otvara se dijalog box slijedeeg izgleda:
Izgled dijalog box-a Mjerodavno optereenje EUROCODE U donjem list box-u su prikazani svi osnovni sluajevi optereenja, koji su kreirani do trenutka ulaska u dijalog box. U koloni No se ispisuje redni broj osnovnog sluaja optereenja, a u koloni Naziv zadani naziv optereenja. Pomou posljednje dvije kolone Tip i Trajanje zadaju se tip optereenja i njegovo trajanje. Za svaki od osnovnih sluajeva optereenja imate mogunost da izaberete jedan od dva ponuena tipa optereenja: stalno ili promjenjivo. To se postie tako to se pokaziva mia dovede iznad polja u koloni Tipi pritisne desni gumb mia, ime se otvara padajui meni sa opcijama stalno i promjenjivo. Izborom jedne od ponuenih opcija imate mogunost promijeniti tip optereenja na eljeni, nakon ega e se u koloni Tip ispisivati odabrani tip optereenja.
852
Padajui meni koji se otvara pritiskom na desni gumb mia iznad polja u koloni Tip U zavisnosti od zadanog tipa optereenja i vrste materijala proraunava se parcijalni koeficijent za karakteristike materijala m, pomou koga se vri korekcija karakteristinih vrstoa (bit e naknadno objanjeno u poglavlju Kontrola stabilnosti). Na slian nain imate mogunost da osnovnim sluajevima optereenja dodijelite i odgovarajue trajanje. Naime, desnim klikom mia u koloni Trajanje, za svaki od sluajeva optereenja otvara se padajui meni sa opcijama stalno, dugotrajno, srednjetrajno, kratkotrajno i trenutno.
853
Padajui meni koji se otvara pritiskom na desni gumb mia iznad polja u koloni Trajanje Izborom jedne od ponuenih opcija imate mogunost promijeniti trajanje optereenja na eljeno, nakon ega e se u koloni Trajanje ispisivati odabrano trajanje optereenja. U gornjem list box-u nalazi se lista svih kombinacija optereenja, koja ima onoliko redova koliko ima i kombinacija definiranih pomou naredbe Sluajevi optereenja. U koloni No se ispisuje redni broj dane kombinacije, u koloni Naziv zadani naziv, dok se pomou slijedee kolone odreuje da li e dana kombinacija biti razmatrana pri dimenzioniranju ili ne. Postojanje simbola u ovoj koloni oznaava uzimanje u obzir date kombinacije pri dimenzioniranju i ona e biti prikazana u izvjetaju, dok prazno polje oznaava da dana kombinacija nee biti uzeta u obzir pri dimenzioniranju, a samim tim ne javlja se ni potreba za prikazivanjem takve kombinacije u izvjetaju. Desnim klikom mia preko nekog od ovih check box-ova, otvara se padajui meni sa stavkama Ukljui sve i Iskljui sve. Njihovim izborom mogu se odabrati odnosno deselektirati svi check box-ovi istovremeno. U posljednjoj koloni Trajanje ispisuje se trajanje svake od kombinacija na osnovu trajanja osnovnih sluajeva optereenja koji ulaze u tu kombinaciju. Na osnovu dodijeljenog trajanja optereenja definira se korekcijski koeficijent Kmod, koji takoer utjee na promjenu karakteristinih vrstoa materijala (bit e naknadno objanjeno u poglavlju Kontrola stabilnosti). Pomou naredbenog polja Izvjetaj, koje se nalazi u donjem lijevom djelu dijalog box-a, omogueno je kreiranje i ubacivanje izvjetaja sa mjerodavnim kombinacijama u projektnu dokumentaciju. Izborom tog naredbenog polja otvara se dijalog box sa kreiranim izvjetajem:
854
Dijalog box sa kreiranim tekstualnim izvjetajem mjerodavnog optereenja U izvjetaju su prikazane dvije tabele, prva sa osnovnim sluajevima optereenja,a druga sa svim kombinacijama koje e se uzeti u obzir pri dimenzioniranju (postojanje simbola u dijalogu Mjerodavno optereenje). U koloni Tip je sada pored svake kombinacije optereenja prikazan i njen tip st. ili prom., u ovisnosti od tipova osnovnih sluajeva optereenja koji su uli u tu kombinaciju. Pomou naredbenih polja, koja se nalaze u donjem desnom djelu dijalog box-a, izvjetaj sa mjerodavnim kombinacijama optereenja moe se izvesti u projektnu dokumentaciju, direktno na ispis ili u tekstualnu datoteku.
11.3
HRN
Ulazni podaci
Ova naredba slui za definiranje ulaznih podataka koje e program koristiti u postupku kontrole stabilnosti. Njenim izborom, program ulazi u proceduru odabira, a na naredbenoj liniji se javlja poruka: <0 odab.> Ulazni podaci za grede Odabir Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Sama procedura odabira je potpuno ista kao i u ostalim naredbama u programu, i program e biti u proceduri selekcije sve dok ne kliknete na desni gumb mia, nakon ega e se otvoriti dijalog box za definiranje ulaznih podataka.
855
Izgled dijalog box-a za definiranje ulaznih podataka Koje podatke je mogue zadati u dijalog box-u zavisi iskljuivo od vrste presjeka (da li je jednodijelni ili viedijelni, da li je od masivnog drveta ili od lijepljenog lameliranog drveta, da li je konstantne dimenzije poprenog presjeka ili sa promjenljivom visinom poprenog pravokutnog presjeka, i od toga da li je odabran samo jedan tap ili vie njih. Prvo emo objasniti znaenje svakog od ulaznih podataka. Koeficijenti duine izvijanja (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa) Za odabrani tap, u edit box-ovima 3 i 2, zadaju se koeficijenti duine izvijanja oko lokalne osi 3, odnosno lokalne osi 2 tapa. Programski se za ove vrijednosti usvaja vrijednost 1, a na korisniku je da sam promjeni ove vrijednosti. Uzastopnim klikom mia preko ovog prekidaa, moete od programa zahtijevati ili unos bezdimenzionalnog koeficijenta, ili pak stvarne duine izvijanja u metrima. Obzirom da se u proceduri zadavanja ulaznih podataka moe odabrati vie tapova koji imaju razliite duine, to vrijednosti zadate preko bezdimenzionalnog koeficijenta i duine izvijanja u metrima nisu meusobno povezane, odnosno ne dolazi do meusobnog preraunavanja. Znai, pri kontroli stabilnosti e biti potovan podatak o duini izvijanja koji je trenutano vidljiv u dijalog box-u. Korekcijski koeficijent neto/bruto presjeka (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa) Ovaj koeficijent reducira bruto povrinu presjeka pri proraunu uzdunih t napona od sile vlaka kao i pri proraunu napona od poprene sile. Maksimalne vitkosti tapa max (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa) Za odabrani tap zadaje se maksimalna vitkost tapa u combo box-u kao jedna od ponuenih mogunosti, u zavisnosti da li je glavni ili sekundarni element konstrukcije i kako je odreena vrijednost max: - Glavni element konstrukcije (priblino Lk) max Lk = 120 - Glavni element konstrukcije (tono Lk) max Lk = 150 - Sekundarni element konstrukcije max Lk = 175 Materijal (zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa) Zadaje se kvaliteta materijala za odabrane tapove. U combo box-u biraju se neke od ponuenih kombinacija:
856 Vrsta materijala: - Puno drvo - Lijepljeno lamelirano drvo razliitih botanikih klasifikacija: - Bjelogorica - Crnogorica i prema klasi: - Klasa I - Klasa II - Klasa III (samo za puno drvo, crnogorica) Sam izbora materijala drvenog tapa prema vrsti materijala, botanikoj klasifikaciji i prema klasi potrebno je unijeti i postotak vlanosti drveta tokom uporabe. Za puno drvo bazni napon je za vlanost od 18% dok je za LLD bazni napon za 15%. U sluaju da se vlanosti drveta razlikuju od 18% za puno drvo, odnosno 15% za LLD, doputeni naponi se korigiraju sa koeficijentima Kf. Korekcijski koeficijent (izloenost) se unosi u zavisnosti od izloenosti elementa konstrukcije atmosferilijama i mogu se unijeti vrijednosti od 0.85 do 1.00 a u svemu prema slijedeoj tabeli Vrste objekta i stupanj njihove izloenosti atmosferilijama Potpuno otvoreni objekti sa nezatienom konstrukcijom, izloenom atmosferilijama ili trajno visokoj relativnoj vlanosti zraka u zatvorenom prostoru Djelomino otvoreni objekti, najvie sa jedne bone strane, sa nezatienom konstrukcijom i djelomino izloeni atmosferilijama Glavni nosivi elementi konstrukcije Nenadzirane Nadzirane i i neodravane odravane Sekundarni nosivi elementi konstrukcije Nenadzirane Nadzirane i i neodravane odravane
0.85
0.90
0.90
1.00
0.90
0.95
0.95
1.00
U ostalim sluajevima za Korekcijski koeficijent izloenosti unosi se 1.00 Viedijelni tap Razmak izmeu elemenata veze: Zadaje se razmak izmeu elemenata veze (drvenih umetaka ili podvezica), maksimalni razmak izmeu elemenata veze mora biti manji od treine duine tapa. Korekcijski koeficijent veze (kod viedijelnih tapova): Zadaje se u zavisnosti od veze izmeu samostalnih elemenata i spojnog sredstva prema slijedeoj tabeli
857 Element veze Spojno sredstvo Ljepilo Modanici, karike avli, trnovi i vijci Ljepilo avli, trnovi i vijci Korekcijski koeficijent veze K 1.00 2.50 3.00 3.00 4.50
Drveni umetak
Podveze drvene spojne ploe
Korekcijski koeficijent K koristi za proraun raunske vitkosti tapa oko nematerijalne osi. Kod tapova koji su od lijepljenog lameliranog drva definiraju se i slijedei ulazni podaci Broj faza lijepljenja Jedna faza lijepljenja kada su sve lamele meusobno paralelne (lameliranje u jednom prolazu) Vie faza lijepljenja kada postoje vie ravnina lijepljenja, mogue kod tapova sa promjenljivom visinom poprenog pravokutnog presjeka (lameliranje u vie prolaza) Za pravac lamela (I faza lijepljenja) moe se izabrati jedan od tri ponuena pravca: - u pravcu osi tapa, - u pravcu gornjeg ruba tapa, - u pravcu donjeg ruba tapa. U zavisnosti od broja faza lijepljenja, i pravca lamela osnovne faze (I faze) lijepljenja lamela, odreuje se postupak prorauna kao i korekcijski koeficijent K. Debljina lamele Kod tapova koji su zakrivljeni, kod kojih je odnos 130a R1 < 150 a (u funkciji debljine lamele i polumjera krivulje), vri se redukcija doputenih normalnih napona, dok se za odnos 150a R1 < 200 a, vri provjera debljine lamele u funkciji zakrivljena. Izvjetaj kontrole stabilnosti svakog tapa, sada moe sadrati i tablicu koeficijenata iskoritenja tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvjetaj vri se pomou check box-a Uvrstiti tabelu faktora iskoritenja po optereenjima u izvjetaj. Zanemarivanje utjecaja - Kontrola stabilnosti moe se provoditi uz zanemarivanje jednog ili vie utjecaja. Na korisniku je da odredi koji su to utjecaji i da vodi rauna da pri tome ne napravi pogreku. U sluaju ponovnog statikog prorauna cijelog modela, tapovi koji su ve dimenzionirani zadravaju svoje ulazne podatke za dimenzioniranje, ukoliko nisu pretrpjeli promjenu geometrije ili poprenog presjeka.
858 Napomena: Bazni doputeni naponi u zavisnosti od vrste materijala, botanike klasifikacije i klase reduciraju se sa slijedeim korekcijskim koeficijentima: Ko - karakter osnovnih sluajeva optereenja koji su uli u danu kombinaciju, Kd - zavisi od duine trajanja optereenja, Ki - zavisi od izloenosti elementa konstrukcije atmosferilijama tijekom eksploatacije, Kf - zavisi od vlanosti drveta tijekom eksploatacije, K - kod elemenata konstrukcije od LLD zavisi od kuta izmeu ravnine lijepljenja i pravca sile Ukupan korekcijski koeficijent K se dobiva kao umnoak svih prethodnih korekcijskih koeficijenata EUROCODE Ova naredba slui za definiranje ulaznih podataka koje e program koristiti u postupku kontrole stabilnosti. Njenim izborom, program ulazi u proceduru odabira, a na naredbenoj liniji se javlja poruka: <0 odab.> Ulazni podaci za grede Odabir ( Sve / Prozor / pOligon / pResjek / eXtras / Deselektiranje / <krAj> ): Sama procedura odabira je potpuno ista kao i u ostalim naredbama u programu, a program e biti u proceduri odabira sve dok ne izaberete podopciju Kraj ili ne kliknete na desni gumb mia, nakon ega e se otvoriti dijalog box za definiranje ulaznih podataka.
Izgled dijalog box-a za definiranje ulaznih podataka Lijevi dio dijalog box-a predvien je za definiranje materijala za sve odabrane tapove, pri emu e se koristiti podaci iz baze, koja je u dijalog box-u Baza materijala drva postavljena za tekuu (vidi poglavlje Izbor propisa za dimenzioniranje). Materijal Izborom jednog od ponuenih radio button-a definira se vrsta materijala: Puno drvo crnogorica i bjelogorica Puno drvo - tvrdo drvo Lijepljeno lamelirano drvo
859 Svakoj od ovih vrsta drveta pripadaju odgovarajue kvalitetne klase drva, koje korisnik moe birati iz zatvorene liste. Sadraj zatvorene liste odgovara listi kvalitetnih klasa drva koja se nalazi u tekuoj bazi materijala drveta, tako da je jasno da e se i on mijenjati u ovisnosti od izabrane tekue baze. Lamelirani Kod tapova koji su od lijepljenog lameliranog drveta definira se pravac i debljina lamele. Za pravac lamela moe se iz zatvorene liste Pravac izabrati jedan od dva ponuena pravca: u pravcu gornjeg ruba tapa u pravcu donjeg ruba tapa
U edit box-u Debljina lamele unosi se debljina lamele u [cm]. Klasa uporabljivosti Za sve vrste i kvalitetne klase drva potrebno je izabrati jednu od tri ponuene klase uporabljivosti: Klasa uporabljivosti 1 - sa sadrajem vlage u drvetu koji odgovara temperaturi od 20 i relativnoj vlanosti zraka od 60% Klasa uporabljivosti 2 - sa sadrajem vlage u drvetu koji odgovara temperaturi od 20 i relativnoj vlanosti zraka koja samo nekoliko tjedana godinje prelazi 85% Klasa uporabljivosti 3 - kada je sadraj vlage vei nego kod klase 2
Izvijanje U gornjem desnom dijelu dijalog box-a zadaju se koeficijenti duine izvijanja. Za odabrani tap, u edit box-ovima Koeficijent duine izvijanja 3 i Koeficijent duine izvijanja 2, zadaju se koeficijenti duine izvijanja oko lokalne osi 3, odnosno lokalne osi 2 tapa. Programski se za ove vrijednosti usvaja vrijednost 1, a na korisniku je da sam promjeni ove vrijednosti. Uzastopnim klikom mia preko ovog prekidaa, moete od programa zahtijevati ili unos bezdimenzionalnog koeficijenta, ili pak stvarne duine izvijanja u metrima. S obzirom da se u proceduri zadavanja ulaznih podataka moe odabrati vie tapova koji imaju razliite duine, to vrijednosti zadane preko bezdimenzionalnog koeficijenta i duine izvijanja u metrima nisu meusobno povezane, odnosno ne dolazi do meusobnog preraunavanja. Znai, pri kontroli stabilnosti e biti potivan podatak o duini izvijanja koji je trenutano vidljiv u dijalog box-u. Korekcijski koeficijent neto/bruto presjeka - zadaje se za sve oblike poprenog presjeka tapa. Ovaj koeficijent reducira bruto povrinu presjeka pri kontroli napona od sile vlaka kao i pri kontroli posminih napona. Koeficijent duine bonog pridravanja - koristi se u dokazu bone stabilnosti elementa. Program za ovu vrijednost automatski usvaja vrijednost 1. U zavisnosti od konkretnog primjera korisnik moe sam promijeniti ovu vrijednost. Uzastopnim klikom mia preko ovog prekidaa, moete od programa zahtijevati ili unos bezdimenzionalnog koeficijenta, ili pak unos stvarnog razmaka bono pridranih toaka okomitih na pravac osi 2, izraen u metrima.
860 Zanemarivanje utjecaja Kontrola stabilnosti moe se provoditi uz zanemarivanje jednog ili vie utjecaja. Na korisniku je da odredi koji su to utjecaji i da vodi rauna da pri tome ne napravi pogreku. Uvrstiti tabelu faktora iskoritenja po optereenjima u izvjetaj Izvjetaj kontrole stabilnosti svakog tapa moe sadrati i tablicu koeficijenata iskoritenja tapa po svim kombinacijama. Ukljuivanje ove tablice u izvjetaj vri se pomou ovog check box-a.
11.4
Kontrola stabilnosti
Kada ste definirali sve ulazne podatke, izborom naredbe Kontrola stabilnosti ulazi se u standardnu proceduru odabira <0 odab.> Kontrola stabilnosti - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Naime sada se oekuje da odaberete sve tapove za koje elite izvriti dimenzioniranje. Po zavretku procedure odabira, program e prvo provjeriti da si su odabrani tapovi ve ranije dimenzionirani i u tom sluaju e dati slijedee upozorenje.
U ovom sluaju imate mogunost da odustanete, ili pak da izborom naredbenog polja OK nastavite naredbu za dimenzioniranje svih prethodno odabranih tapova. U okviru kontrole stabilnosti provodi se i proraun maksimalnog razmaka bonih pridrajnih toaka. Nakon zavrenog dimenzioniranja, program e biti spreman za obradu rezultata prorauna, o emu e biti rijei u slijedeem poglavlju. Nain prorauna - HRN Kod nosaa sa konstantnom dimenzijom poprenog pravokutnog presjeka, proraun napona se vri prema slijedeim obrascima: za uzdune-normalne napone:
m3
M3 ' m W3
dop
'
m2
M2 ' m W2
dop
t n
Z ' odnosno Aneto t dop
c n
N ' c dop A
za posmine napone:
= 1 .5
Q A
m dop
Mt ' dop ; Wp
Superponiranje uzdunih napona se vri na slijedei nain: ako na presjek djeluje normalna sila tlaka
m3 + m2 c n + ' 1 .00 ' m c dop dop

ili ako na presjek djeluje normalna sila vlaka
861
m3 + m 2 t n + ' 1.00 ' m t dop dop

Superpozicija posminih napona se vri na slijedei nain:
m3
+ m 2 m dop
'
ukoliko djeluje moment torzije na presjeku: ' m + t dop Proraun napona kod nosaa koji su zakrivljeni, sa promjenom visine pravokutnog poprenog presjeka (koji se formira u jednoj fazi) i u tjemenom presjeku vri se prema slijedeim formulama: za uzdune -normalne napone: M M ' ' m3 = k m W33 m dop , m2 = W22 m za poprene napone:
M m3 = k m W33 , i
dop
t n
=kn
Z ' odnosno Aneto t dop
c n
=kn
N ' c dop ; A
= k n
Z odnosno Aneto
n = k n A
Proraun napona kod nosaa sa promjenom visine pravokutnog poprenog presjeka, kod koga su sve lamele paralelne, vri se prema slijedeim formulama: za normalne napone:
m3
M3 ' W3 m
dop
m2
M2 ' W2 m
dop
t n
Z ' t dop odnosno Aneto

= k n
N; A
c n
N ' c dop ; A
za poprene napone: Z M m3 = k m W33 , i n = k n Aneto odnosno za uzdune posmine napone:
m3
=km
M3 , i W3
Z A neto
odnosno
=kn
N; A
Kontrola kombiniranog naponskog stanja na zakoenom rubu ivici se vri prema slijedeem obrascu: 2 2 2 1 1 c 1 ako je < 0 + + 1 1 2.66 dop dop c dop 2 2 2 1 1 t 1 ako je > 0 + + 1 1 dop 1.25 1.33 dop t dop Prilikom prorauna stabilnosti obraala se panja na specifinosti kao to su: - odreivanje duine izvijanja tapova sa promjenljivom dimenzijom poprenog presjeka, - redukcije presjeka kod zakrivljenih tapova kada je razvijena duina lamela manja od 4.0 m, kod nosaa koji se formiraju u jednoj fazi (lameliraju u jednom mahu), - odreivanje koeficijenata K (kuta izmeu pravca sile i pravca lameliranja), - kod zakrivljenih tapovi iji je odnos zakrivljenja =R/h u relaciji 2 10 proraunavaju se kao zakrivljeni tapovi, ukoliko je > 10, proraunavaju su kao ravni tapovi (bez utjecaja zakrivljenja).
862 tapovi koji se nisu mogli proraunati, u okviru naredbe za prikaz rezultata se oznaavaju sa !!!!. To znai da su neki od slijedeih uvjeta prekoraeni: - izvijanje, > max (definirano u ulaznim podacima), - kod zakrivljenih tapova ukoliko je odnos zakrivljenja =R/h manji od 2 (<2), - kod tapova koji se formiraju u I fazi (lameliraju u jednom mahu) ako zavrni klinovi lamela ne zadovoljavaju propisane kriterije, - kut izmeu djelovanja normalne sile (osi tapa) i pravca lamela kod LLD. Dimenzioniranje drvenih konstrukcija prema EN 1995-1-1:2004 Definirane su slijedee klase uporabljivosti: Klasa uporabljivosti 1 sa sadrajem vlage u drvetu koji odgovara temperaturi od 20 i relativnoj vlanosti zraka od 60% Klasa uporabljivosti 2 sa sadrajem vlage u drvetu koji odgovara temperaturi od 20 i relativnoj vlanosti zraka koja samo nekoliko tjedana godinje prelazi 85% Klasa uporabljivosti 3 kada je sadraj vlage vei nego kod klase 2
Korekcijski koeficijent modifikacije za razliito trajanje optereenja kmod se odreuje kao: Trajanje opt./Klasa uporab. Stalno Dugotrajno Srednjetrajno Kratkotrajno Trenutno 1 0.6 0.7 0.8 0.9 1.1 2 0.6 0.7 0.8 0.9 1.1 3 0.5 0.55 0.65 0.7 0.9
Parcijalni koeficijent za svojstva gradiva m se odreuje na slijedei nain: za za za za osnovnu kombinaciju optereenja, za puno drvo m = 1.3 osnovnu kombinaciju optereenja, za lijepljeno lamelirano drvo m = 1.25 izvanrednu kombinaciju optereenja m = 1.0 granino stanje uporabljivosti m = 1.0
Odgovarajue vrstoe fm,d , ft,0,d , ft,90,d , fc,0,d , fc,90,d , fv,d se dobivaju kada se tabline vrijednosti fm,k , ft,0,k , ft,90,k , fc,0,k , fc,90,k , fv,k pomnoe sa korekcijskim faktorom klase trajanja optereenja i klase uporabljivosti kmod i podijele sa parcijalnim koeficijentom za svojstva gradiva m.
f x.d = f x.k
Nain prorauna:
kmod
a) Savijanje bez normalne sile (N = 0) , moraju biti zadovoljena oba uvjeta:
km
m , 3, d
f m , 3, d
m , 2 ,d
f m , 2 ,d
t 1 + 100
863
m , 3, d
f m , 3, d
gdje je:
+ km
m , 2,d
f m , 2,d
t 1 + 100
t km 1.00 fm,3,d i fm,2,d m,3,d i m,2,d
- doputeno odstupanje u % - koeficijent oblika za pravokutni presjek - odgovarajue vrstoe na savijanje - izraunati naponi savijanja (M/W)
km = 0.70, za ostale presjeke km =
b) Ekscentrino zatezanje (N > 0) , moraju biti zadovoljena oba uvjeta:
t , 0 ,d
f t , 0 ,d
+ km +
m , 3, d
f m , 3, d
m , 2 ,d
f m , 2 ,d
t 1 + 100 t 1 + 100
t , 0 ,d
f t , 0,d
m , 3, d
f m , 3, d
+ km
m , 2 ,d
f m , 2 ,d
gdje je: t km fm,3,d , fm,2,d , ft,0,d m,3,d , m,2,d t,0,d - doputeno odstupanje u % - faktor oblika za pravokutni presjek km = 0.70, za ostale presjeke km = 1.00 - odgovarajue vrstoe na savijanje ako ne postoje onda je on fm,d (ako je presjek malih dimenzija razlikuje se od fm,d ) - izraunati naponi savijanja (M/W) kao i za HRN (odgovarajue osi) - izraunati uzduni napon (N/Aneto) kao i ranije
c) Ekscentrini tlak
3 =
L3 i3
2 =
L2 i2
vitkost L3 i L2 su duine izvijanja, a i3 i i2 su polumjeri inercije poprenog presjeka
c ,crit ,3
rel .3 =
2 E0,05 = 2 3
f c , 0 ,k
c ,crit , 2
rel .2 =
2 E0, 05 = 2 2
f c , 0 ,k
kritian napon izvijanja
c ,crit ,3
c ,crit , 2
relativna vitkost
ako je rel,3 0.3 i rel,2 0.3, onda slijedea dva uvjeta moraju biti ispunjena:
864
c , 0 ,d f c , 0 ,d c , 0 ,d f c , 0 ,d
t + k m m , 3, d + m , 2 , d + 1 f m , 3, d f m , 2,d 100 m , 3, d m , 2 ,d t + + + 1 k m 100 f f m , 2,d m , 3, d + km +

2
u ostalim sluajevima slijedea dva uvjeta moraju biti ispunjena:
c , 0 ,d
k c , 2 f c , 0 ,d
m , 3, d
f m , 3, d
m , 2 ,d
f m , 2 ,d
t 1 + 100 t 1 + 100
c , 0 ,d
k c , 3 f c , 0 ,d
gdje je :
m , 3, d
f m , 3, d
+ km
m , 2 ,d
f m , 2 ,d
k c ,3 =
i
1
2 k3 + k3 2 rel , 3
k c,2 =
1
2 k2 + k2 2 rel , 2
k 3 = 0.5 1 + c (rel .3 0.3) + 2 rel .3

c
k 2 = 0.5 1 + c ( rel .2 0.3) + 2 rel .2
- poetna imerfekcija u odnosu na ravni tap (za puno drvo c = 0.20, a za lijepljeno lamelirano c = 0.10) d) Utjecaj poprene sile
2 ,d
= 1.5
Q2 Aneto
3, d
= 1.5
Q3 Aneto
naponi od poprene sile
Mora biti ispunjen slijedei uvjet:
2,d + 3,d 1 + tol

2 2
f v ,d
gdje je: Q3 i Q2 Aneto - poprena sila - povrina poprenog presjeka (po odbijanju svih oslabljenja)
e) Utjecaj torzije
865 Napon od utjecaja torzije se izraunava kao:
tor , 3, d
Mt Wp3
tor , 2 , d
Mt Wp 2
Moraju biti ispunjena slijedea dva uvjeta:
tor , 3, d
fv, d
tor , 2 , d
1 + tol
fv,d
1 + tol
U sluaju istovremenog djelovanja momenta torzije i poprene sile moraju biti ispunjena slijedea dva uvjeta:
2,d + tor,3,d 1 + tol f v, d
3,d + tor , 2,d 1 + tol f v ,d

f) nosai sa jednostrano nagnutim rubom Na nagnutom rubu modificira se vrstoa na savijanje i to: ako je nagnuti rub tapa tlani, od djelovanja momenta
f m, , d =
f m, d f m, d f 1+ tan + m, d tan 2 1.50 f f v, d c,90, d

2 2
ako je nagnuti rub tapa vlani, od djelovanja momenta
f m , , d =
f m, d f m, d f m, d 1+ tan + tan 2 f 0.75 f v, d t ,90, d

2 2
Kontrola je ista kao i za ravni tap samo je broj uvjeta koji moraju biti ispunjeni povean na etiri zbog razliite vrstoe na savijanje na ravnom i kosom rubu.
866
iskoritenje presjeka u zoni gdje su lamele paralelne sa rubom tapa
uticaji od pritiskuju e + k m m ,3, 0,d + m , 2,d (1 + tol ) ili zateua sile f m ,d f m , 2,d
i
uticaji od pritiskuju e m ,3, 0,d + + k m m , 2,d (1 + tol ) ili zateua sile f m ,d f m , 2,d
iskoritenje presjeka u zoni gdje lamele nisu paralelne sa rubom tapa
uticaji od pritiskuju e + k m m ,3, ,d + m , 2,d (1 + tol ) ili zateua sile f m , ,d f m , 2,d

i
m , 2,d uticaji od pritiskuju e m ,3, , d + + km (1 + tol ) ili zateua sile f m , , d f m, 2,d

g) zakrivljeni nosai konstantnog poprenog presjeka
Moraju biti ispunjena dva uvjeta
uticaji od pritiskujue + k m m ,3,d + m , 2,d (1 + tol ) ili zateua sile f m ,d k r f m , 2 ,d

i
uticaji od pritiskujue m ,3,d + + k m m , 2,d (1 + tol ) ili zateua sile f m ,d k r f m , 2 ,d
Napon savijanja za os 3 (os oko koje je nosa zakrivljen) izraunava se kao:
m , 3, d = k l
k1 = 1
;
M3 W3
;
k 2 = 0.35
k 3 = 0 .6
2
k4 = 0
3 2
h h h h h kl = k1 + k 2 + k3 + k 4 = 1 + 0.35 + 0.6 r r r r r
Uvodi se faktor redukcije kr zbog savijanja lamela tijekom izrade:
ako je
rin 240 kr = 1 t
867
ako je
rin r < 240 kr = 0.76 + 0.001 in t t
U sluaju da je napon u vanjskom rubu u odnosu na centar krivulje od utjecaja momenta tlak, potrebno je provesti i kontrolu poprenih vlanih napona i slijedei uvjet treba biti ispunjen:
t ,3,90,d
V k dis 0 V
0 .2
1 + tol f t ,90,d
kdis - faktor za raspodjelu napona kod zakrivljenih nosaa sa konstantnom visinom i ima vrijednost 1.4
t ,3,90,d = k p
M3 W3
V0 - usporedni volumen od 0.01 m V - volumen zakrivljenog dijela nosaa, maksimalna vrijednost V=2/3 Vb Vb - ukupni volumen nosaa (volumen nosaa izmeu dva zgloba)
k 6 = 0.25
h h k p = k6 = 0.25 r r
h) zakrivljeni nosai sa promjenom dimenzije presjeka Potrebno je da su ispunjena etiri uvjeta: iskoritenje presjeka u zoni gdje su lamele paralelne sa rubom tapa
uticaji od pritiskujue + k m m ,3,0,d + m , 2,d (1 + tol ) ili zateua sile f m ,d k r f m , 2 ,d

i
uticaji od pritiskujue m ,3, 0,d + + k m m , 2,d (1 + tol ) ili zateua sile f m ,d k r f m , 2 ,d uticaji od pritiskujue + k m m ,3, ,d + m , 2,d (1 + tol ) ili zateua sile f m , ,d k r f m , 2 ,d
iskoritenje presjeka u zoni gdje lamele nisu paralelne sa rubom tapa
868
uticaji od pritiskujue m ,3, ,d + + k m m , 2,d (1 + tol ) ili zateua sile f m , ,d k r f m , 2 ,d

Napon savijanja za os 3 (os oko koje je nosa zakrivljen) izraunava se kao: za vlakna paralelna sa rubom tapa
m,3, 0, d = kl (1 + 4tg 2 )
vlakna na nagnutom rubu
6M 3 bh 2
m,3, , d = kl (1 + 4tg 2 )
5M 3 bh 2
- kut izmeu pravca lamela i ruba tapa
Uvodi se faktor redukcije kr zbog savijanja lamela tijekom izrade.
ako je
rin 240 kr = 1 t rin r < 240 kr = 0.76 + 0.001 in t t
ako je
Na nagnutom rubu modificira se vrstoa na savijanje i to: ako je nagnuti rub tapa tlani, od djelovanja momenta
f m, ,d =
f m,d f m,d f c ,90,d sin 2 + cos 2
ako je nagnuti rub tapa vlani, od djelovanja momenta
f m , ,d =
f m ,d f m,d sin 2 + cos 2 f t ,90,d
Koeficijent kl se izraunava kao:
h h h kl = k1 + k2 + k3 + k4 r r r 2 k1 = 1 + 1.4tg + 5.4tg
869
k 2 = 0.35 8tg k 3 = 0.6 + 8.3tg 7.8tg 2

k 4 = 6tg 2
U sluaju da je napon u vanjskom rubu u odnosu na centar krivulje od utjecaja momenta tlak, potrebno je provesti i kontrolu poprenih vlanih napona i slijedei uvjet treba biti ispunjen:
t ,3,90,d
V k dis 0 V
0 .2
1 + tol f t ,90,d
kdis - faktor za raspodjelu napona kod zakrivljenih nosaa sa konstantnom visinom i ima vrijednost 1.4 V0 - usporedni volumen od 0.01 m V - volumen zakrivljenog dijela nosaa, maksimalna vrijednost V=2/3 Vb Vb - ukupni volumen nosaa (volumen nosaa izmeu dva zgloba)
t ,3,90,d = k p
M3 W3
2
h h k p = k5 + k 6 + k 7 r r k5 = 0.2tg
k6 = 0.25 1.5tg + 2.6tg 2 k7 = 2.1tg 4tg 2

i) Dokaz bone stabilnosti elementa
U sluaju da je nosa napregnut momentom savijanja sa ili bez sile tlaka. Mora biti ispunjen slijedei uvjet:
m , 3, d
kkrit f m, d
1 + tol
relativna vitkost se odreuje kao:
rel ,m =
f m ,k
m ,crit
kritini napon izvijanja se uzima kao:
870
m ,crit =
M 3,crit E0, 05 I 2G0, 05 I tor = W3 l ef W3
Na osnovu vrijednosti rel,m odreuje se kkrit ako je ako je ako je E0,05 G0,05 Itor rel,m 0.75 0.75 < rel,m 1.40 1.40 < rel,m kkrit = 1 kkrit = 1.56 - 0.75 rel,m kkrit = 1/rel,m2
- 5% fraktil modula E paralelno vlaknima - 5% fraktil modula posmika - torzijski moment inercije - razmak pridrajnih toaka okomitih na pravac osi 2
l ef
11.5
Prikaz rezultata
Izborom ove naredbe, program sve tapove, za koje je prethodno provedena kontrola stabilnosti, boja zelenom, odnosno crvenom bojom. Sa gornje strane tapa se ispisuje maksimalna vrijednost proraunatog koeficijenta iskoritenja presjeka za: normalni, posmini, kontrolu kombiniranog naponskog stanja kako na zakoenom rubu tapa tako i u tjemenom presjeku. Iako je vjerojatno, ve samo po sebi jasno, naglasiti emo da je idealna vrijednost ovog koeficijenta 1.00, dok e svi tapovi koji ne zadovoljavaju imati vrijednost > 1.00, a oni koji zadovoljavaju vrijednost < 1.00. Napominjemo da e tapovi koji imaju koeficijent iskoritenja > 1.00, biti obojani u zeleno, ukoliko se prekoraenje napona uklapa u odstupanje, zadanu pomou naredbe Propisi. Nakon aktiviranja naredbe Prikaz rezultata, na naredbenoj liniji se javlja i poruka: <0 odab.> Prikaz rezultata - Odabir (<krAj>/Dijagram b.p.t ): Sada se od korisnika oekuje da odabere proizvoljan tap, nakon ega se otvara dijalog box slijedeeg izgleda.
871
Izgled dijalog box-a za detaljan prikaz rezultata dimenzioniranja U donjem dijelu dijalog box-a se nalaze svi ulazni podaci za odabrani tap, a u donjem desnom dijelu dijaloga se kao orijentacijske vrijednosti prikazuju koeficijenti iskoritenosti presjeka (), za svaku od zadatih kombinacija posebno. U gornjem dijelu dijalog box-a se nalazi detaljan prikaz provedenog postupka dimenzioniranja. Promjena tekueg sadraja ovog prozora se moe vriti pomou scroll trake sa njegove desne strane, a mogu se koristiti i gumbi PgUp, PgDn, kao i strelice , , ali pod uvjetom da je fokus na tom prozoru. Ako vam ove tipke ne reagiraju, onda je dovoljno da miem kliknete na bilo koje mjesto unutar prozora predvienog za prikaz rezultata dimenzioniranja, to e dovesti do promjene fokusa, a samim tim e i gumbi za scroll-iranje proraditi. U sluaju da elite promijeniti ulazne podatke za dani tap, ne morate da izlazite iz ove naredbe i da pokreete ponovo naredbu Ulazni podaci, ve je dovoljno da u ovom dijalog box-u izvrite sve potrebne izmjene i potom aktivirate naredbeno polje Proraun. Nakon ove operacije program e za odabrani tap provesti ponovni proraun uzimajui u obzir sve izvrene izmjene u ulaznim podacima. Iz ovoga proizlazi i zakljuak da koritenje naredbe Ulazni podaci i nije neophodno ako elite da dimenzionirate jedan po jedan tap. U tom sluaju je dovoljno bez prethodnog aktiviranja naredbe Ulazni podaci, aktivirati naredbu Kontrola stabilnosti, i ne obazirui se na provedeno dimenzioniranje u prvom koraku, odabrati jedan po jedan tap, u ovom dijalog boxu, zadati potrebne ulazne podatke, i vriti ponovno dimenzioniranje. Ako Vam tap ne zadovoljava, tako da promjenom nijednog od ulaznih podataka koji se odnosi na konstruktivno rjeavanje problema, ne moe da proe sve potrebne kontrole, tada je rjeenje svakako u promjeni poprenog presjeka tapa. Kako e promjena poprenog presjeka tapa dovesti do preraspodijele statikih utjecaja na cijelom modelu, u tim sluajevima je neophodno da se vratite u modul za unos podataka, da promijenite popreni presjek tapa, da provedete ponovni proraun statikih utjecaja, i svakako ponovo dimenzionirate sve tapove na modelu. Meutim, ako je Vaa procjena da promjena poprenog presjeka nee dovesti do znaajnije preraspodijele statikih utjecaja na cijelom modelu, to program nudi mogunost da promijenite popreni presjek i bez ponovnog prorauna konstrukcije. Za tu namjenu je predvieno naredbeno polje Novi presjek. Njegovim aktiviranjem, otvara se dijalog box koji je identian dijalog box-u za definiranje poprenih presjeka greda u modulu za unos podataka. Tu moete promijeniti popreni presjek i potom pomou naredbenog polja Proraun, zahtijevati novo dimenzioniranje odabranog tapa, za stare statike utjecaje, ali sa novim
872 karakteristikama poprenog presjeka. Napominjemo da e ovako promijenjeni popreni presjek biti tretiran samu u modulu za dimenzioniranje drvenih elementa konstrukcije, dok e u svim ostalim naredbama, program baratati samo sa originalnim presjekom, koji je zadan u modulu za unos podataka, i za koji su proraunati statiki utjecaji. U sluaju da elite odustati od promjene poprenog presjeka, dovoljno je da aktivirate naredbeno polje Originalni presjek. Njegovim izborom, prethodno promijenjeni popreni presjek e biti zamijenjen originalnim. Napominjemo da e u sluaju greda promjenljivog poprenog presjeka opcija za promjenu dimenzija poprenog presjeka biti nedostupna. Omogueno je generiranje izvjetaja za kontrolu stabilnosti u izabranom presjeku. U edit boxu Razmak presjeka od poetka tapa unosi se poloaj presjeka u kojem se trai izvjetaj dimenzioniranja, dok se aktiviranjem naredbenog polja Generiranje izvjetaja, generira Proraun , ponovo e izvjetaj koji se odnosi na taj presjek. Izborom naredbenog polja se prikazati izvjetaj kontrole stabilnosti za cijeli tap. i svaki prikazani izvjetaj mogue je izvesti u projektnu Izborom naredbenih polja dokumentaciju ili poslati direktno na ispis. Aktiviranjem naredbenog polja OK, sve eventualno izvrene izmjene u ulaznim podacima, kao i rezultati ponovno provedenog dimenzioniranja, za odabrani tap e biti trajno upameni, dok je naredbeno polje Cancel predvieno za odustajanje od svih uinjenih izmjena. Izborom pod-opcije Dijagram b.p.t., koja je prisutna na naredbenoj liniji, prikazuje se dijagram maksimalnog razmaka bonih pridrajnih toaka, na kojem su prikazane reciprone vrijednosti maksimalnog razmaka pridrajnih toaka za sve kombinacije optereenja, za svaki drveni element konstrukcije, objedinjeno za donju i za gornju ivicu tapa, kao na slijedeoj slici.
Izgled prikazanog dijagrama b.p.t. (bone pridrajne toke) na zaslonu
Napomena: Opcija prikaza dijagrama bono pridrajnih toaka je dostupna samo za proraun stabilnosti prema HRN-u.
873
11.6
Izvjetaj
Kako je ovu naredba predviena za kreiranje tekstualnih izvjetaja na papiru, to njen izbor ima smisla tek nakon provedenog postupka kontrole stabilnosti. Izborom naredbe, na naredbenoj liniji se javlja dobro poznata poruka kojom se od korisnika oekuje da odabere jedan ili vie tapova. <0 odab.> Izvjetaj - Odabir (Sve/Prozor/pOligon/presjek/eXtras/Deselektiranje/<krAj>): Naime, sada imate mogunost da odaberete sve tapove za koje elite kreiranje tekstualnog izvjetaja. Kada ste odabrali sve tapove, klik na desni gumb mia e oznaiti kraj procedure odabira i na zaslonu e se pojaviti dijalog box sa tekstualnim izvjetajem za sve prethodno odabrane tapove.
Izgled dijalog box-a za tekstualni prikaz rezultata dimenzioniranja Na poetku izvjetaja, za svaku od greda se ispisuju ulazni podaci, a potom i rezultati provedenog dimenzioniranja. Pored direktnog ispisa, programom je predvien i izvoz ovog izvjetaja u projektnu dokumentaciju. Svi tapovi odabrani u jednoj seansi pripadati e jednom tekstualnom izvjetaju, tako da je na vama da odredite kako ete odabrane tapove grupirati.
11.7
Izvjetaj za jedan presjek
Kako se u izvjetaju za cijelu gredu, za svaku od provedenih analiza automatski odreuje mjerodavno mjesto na gredi, to se moe desiti sluaj da pomou prethodno opisane naredbe ne dobijete prikaz rezultata na eljenom mjestu, obzirom da za danu analizu to
874 mjesto nije kritino. Zbog toga je i napravljena naredba Izvjetaj za jedan presjek,pomou koje imate mogunost da dobijete tekstualni izvjetaj rezultata dimenzioniranja, ba na zadanom mjestu. Njenim izborom, program e sa naredbene linije prvo zahtijevati da odaberete gredu u okviru koje elite da razmatrate eljeni presjek. <0 odab.> Greda na kojoj se trai presjek Odabir (<krAj>): Nakon izbora eljene grede, program e sa naredbene linije zahtijevati da odaberete toku koja pripada prethodno odabranoj gredi, i koja e odrediti mjesto presjeka. Toka na gredi: Izbor toke na odabranoj gredi, dovesti e do otvaranja dijalog box-a, sa prikazom provedenog dimenzioniranja u odabranom presjeku.
Izgled dijalog box-a za prikaz rezultata dimenzioniranja u odabranom presjeku
11.8
Kontrola stabilnosti pojedinanog tapa
U programu je omoguena kontrola stabilnosti i pravljenje izvjetaja za proizvoljno definiran tap sa proizvoljno zadanim utjecajima. Aktiviranjem ove naredbe pojavit e se dijalog vrlo slian onom za prikaz rezultata.
875
Izgled dijalog box-a za kontrolu stabilnosti pojedinanog tapa U ovom dijalog box-u, pored polja za unos standardnih ulaznih podataka, koja se nalaze i u dijalog box-ovima za ulazne podatke i prikaz rezultata, nalaze se i polja za unos onih podataka koji bi se inae preuzimali iz stvarnog entiteta - tapa u konstrukciji. Grupa parametara Geometrija omoguava definiranje geometrije tapa. U edit box-u Duina unosi se duina tapa, a u sluaju da je potrebno dimenzionirati tap sa lunom geometrijom check box Luna geometrija postavi se na ukljueno stanje i u edit box-u Radijus unese se polumjer luka. U tom sluaju moe se podesiti i orijentacija lokalnog koordinatnog sustava tapa da li je os 2 tapa usmjerena ka centru ili od centra krivine. U dijelu dijalog box-a Utjecaji nalaze se edit box-ovi za unos utjecaja (sila) koji djeluju du tapa. Naredbeno polje Preuzmi omoguava da se podaci u ovom dijalog box-u inicijaliziraju na osnovu izabranog tapa iz konstrukcije. Aktiviranjem ovog naredbenog polja, izlazi se na crte i naredbena linija dobiva slijedei izgled: <0 odab.> Pojedinani tap - Odabir (<krAj>): Mogue je odabrati samo jedan tap nakon ega slijedi povratak u dijalog box. Od odabranog tapa preuzima se popreni presjek, duina i ulazni podaci za kontrolu stabilnosti. Naredbeno polje Novi presjek slui za promjenu poprenog presjeka tapa. Njegovim aktiviranjem ulazi se u dijalog box za izbor i definiranje poprenog presjeka. Proraun vri se proraun i generiranje izvjetaja. U Aktiviranjem naredbenog polja polju Iskoritenje bit e ispisan maksimalni koeficijent iskoritenja.

Tower 6

Загружено:

Сведения о документе

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Tower 6

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Tower 6

Upute za rad sa programom

1.3 1.4 1.5

2.4.1 2.4.2 2.4.3 2.4.4

Izbor toaka ........................................................................................ 43

2.5.1 2.5.2 2.5.3 2.5.4 2.5.5 2.5.6

Crtanje poligonalne linije ....................................................................... 54

2.6.1 2.6.2 2.6.3 2.6.4 2.6.5

Zoomiranje dijelova crtea..................................................................... 61

2.7.3 2.7.4 2.7.5 2.7.6

Odabir elemenata crtea........................................................................ 65 Naredbe za rad sa elementima crtea ...................................................... 71

2.9.1 2.9.2 2.9.3 2.9.4 2.9.5 2.9.6 2.9.7 2.9.8 2.9.9

2.10 Vidljivost ............................................................................................. 82

2.11 Naredbe za rad sa nivoima (menu Nivo) ................................................ 98

2.12 Naredbe za rad sa okvirima (menu Dispozicija) ................................... 110

2.13 3D Grafika kontrola (meni 3D pogled) ............................................... 121

3. UNOS PODATAKA ................................................................................... 143 3.1 Konstrukcija ...................................................................................... 143

3.1.12.4 3.1.12.5 3.1.12.6 3.1.13.1 3.1.13.2

3.1.13 Faze graenja ......................................................................................... 246

3.2.1 3.2.2 3.2.3 3.2.4 3.2.5 3.2.6 3.2.7 3.2.8 3.2.9

3.2.13 Rezultanta .............................................................................................. 327 3.2.14 Konvertor optereenja .............................................................................. 328

Promjena i kontrola ranije unesenih podataka......................................... 332

3.3.1 3.3.2 3.3.3 3.3.4 3.3.5 3.3.6 3.3.7

3.4.1.5 3.4.1.6 3.4.2 3.4.3 3.4.4 3.4.5 3.4.6

3.5.1 3.5.2 3.5.3 3.5.4

Naredbe za rad sa datotekama ............................................................. 415

3.6.1 3.6.2 3.6.3 3.6.4 3.6.5 3.6.6 3.6.7 3.6.8 3.6.9

Prelazak u druge module programa ....................................................... 426

4.5.1 4.5.2 4.5.3

7.3.1 7.3.2 7.3.3 7.3.4

7.3.4.1 7.3.4.2 7.3.4.3 7.3.4.4 7.3.4.5 7.3.4.6

8.2.1 8.2.2 8.2.3

8.3 8.4 8.5

8.5.1 8.5.2 8.5.3 8.5.4

Utjecaji u gredama ............................................................................. 535

8.6.1 8.6.2 8.6.3 8.6.4

8.7 8.8 8.9

8.10 Utjecaji u indirektnim elementima......................................................... 564 8.11 Reduktor ........................................................................................... 568

8.21.16 8.21.17 8.21.18 8.21.19 8.21.20 8.21.21 8.21.22

Dimenzioniranje greda ........................................................................ 752

9.4.2 9.4.3 9.4.4 9.4.5 9.4.6 9.4.7 9.4.8 9.4.9

Dimenzioniranje seizmikih zidova ........................................................ 808

Proraun presjeka............................................................................... 821

Klikom mia preko opcije Advanced, otvorite ovu datoteku,

Aktivirajte naredbeno polje Performance options....

Za promjenu podataka o veliini virtualne memorije, aktivirajte naredbeno polje Change....

Klikom mia preko opcije Advanced, otvorite ovu datoteku,

Aktivirajte naredbeno polje Settings.

Za promjenu podataka o veliini virtualne memorije, aktivirajte naredbeno polje Change....

Klikom mia preko opcije Settings otvorite ovu datoteku.

1.2 Instalacija programa

Pojedinana instalacija programa

Za nastavak instalacije, aktivirajte naredbeno polje Next.

Aktiviranjem naredbenog polja Next, otvara se slijedei dijalog box:

Za nastavak klijentske instalacije, aktivirajte naredbeno polje Next.

Osnovna koncepcija i organizacija programa

Raspored i veliina prozora za crtanje

Ponavljanje i prekidanje naredbi

Izbor podnaredbi sa naredbene linije

Rad sa dijalog box-ovima

Edit box-a sa ponuenom listom vrijednosti

Zumirani dio crtea u dijalog box-u

Slobodan izbor toaka

Ortogonalni i polarni izbor toaka

51 X=4,0+1.41Cos(45 )=5,0 Y=2.0+1,41Sin(45 )=3,0.