Jasmin Hodi, jasmin.hodzic@unmo.

ba
Fakultet humanistikih nauka, Mostar

Gramatiki aspekti bosanskog kao dender korektog jezika (Na primjeru publikacije J. auevi i S. Zlotrg: Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima, i pravnim dokumentima )

Kratak sadraj: U radu se daje opis gramatike kategorije roda u bosanskom (hrvatskom, srpskom) jeziku na osnovu ega se putem postavljenih kritetrija analizira mogunost i/ili nunost pr imjene rodno osjetljivog (tj. dender korektnog) jezika (eng. Gender Sensitive Language, GSL) na jezik u Bosni i Hercegovini, a na primjeru datog prirunika o jeziku i diskriminaciji. Cilj je pokazati da kategorija roda u naem jeziku ima formalni, a ne sadrajni karakter, da sve imenice nisu jednake po leksikim i gramati kim obiljejima, da se rod kod imenica dijeli na nekoliko vrsta, da postoji vie tipova kongruencije; i konano, time ustanoviti da u primjeni GSL-a na bosanski treba biti svjestan postojanja razliitih primjera, nivoa i vidova upotrebe jezika. Kljune rijei: bosanski jezik, dender (rod), diskriminacija, enske profesije, funkcije, titule i zanimanja

Uvod Prirunik Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima, i pravnim dokumentima jeste univerzitetska nauna publikacija 1 ije autorstvo potpisuju Jasmina auevi i Sandra Zlotrg, a recenziju Amela ehovi i ermana eta, i to je u BiH jedan od prvih prirunika ove vrste. Jasmina auevi i Sandra Zlotrg su aktivni lanovi sarajevskog Udruenja za jezik i kulturu Lingvisti 2 , koje se zajedno s Centrom za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu navodi kao izdava datog prirunika, a koji je tampan 2011. godne. Cilj ovog rada je ste da sagleda i ispita gramatiku opravdanost primjene teorije o dender korektnom jeziku na sami bosanski jezik, a kroz postavke u pomenutom priruniku.

Kategorija roda u bosanskom je ziku U odnosu jezika i kategorije roda, poznata je razlika izmeu gramatike (jezike) kategorije roda i drutvene kategorije spola utemeljene na ljudskoj prirodi. este su podjele i na prirodni i gramatiki rod, a s obzirom na nepod udarnosti izmeu roda i spola, postoji i nesrazmjer u distribuciji roda kod imenica koje imaju i kategoriju spola. Zato je znano da sistem kategorije roda u bosanskom jeziku ima formalni, a ne sadrajni karakter, to znai da imenicama rod nije (uvijek) dodijeljen po znaenju, ve po obliku, tj. formi. Znai, bia i mukog i enskog spola mogu b iti oznaena sa sva tri roda (muki, enski, ili srednji), a imenice koje ne oznaavaju bia koja imaju spol, rasporeene su po svim rodovima. Dakle, to to je neka
1

Naslov datog prirunika je u najmanju ruku upitan sa stanovita njegove gramatike ispravnosti. Imenica nain je nepotpunog znaenja ako joj se ne doda bar neki modifikator (dodatak), ili tano odreena vrsta dopune (komplementa). esto su uz ovu imenicu prisutni i dodatak i dopuna, na primjer: lijep nain ophoenja, najgori nain da vas neko upozna, jedini pravi nain za uspostavu pravne drave, itd. To je sluaj i kada se data imenica dopunjuje strukturom [ za+imenica/glagol ], i kada, ini se, obavezno treba dodatno da se pojavi i jedan modifikator; up. (1) *nain za prelazak granice i (2) najbri nain za prelazak granice, ili (3)*na in za slanje fotografija i (4) novi nain za slanje fotografija, itd. Zato konstrukcija naini za prevladavanje ne stoji, osim u sluaju da je na mjestu objekatske dopune predikatu, ili kao dio analitikog predikata, te, kako je ved kazano, uz jedan dodatni modifikator.
2

Pomenuto udruenje je prethodno nosilo naziv Udruenje mladih lingvista i prevodila ca , ali je do promjene naziva dolo zbog, kako u jednom slubenom dopisu stoji, usvojenog zakona o mladima, po kojem su udruenja mladih ona sa lanovima od 15 do 30 godina. Ba udno! Zar lingvisti stvarn o misle da pridjev u sintagmi mladi lingvisti upuduje na starosnu dob?! Treba li napomenuti da ni u novom ni u starom nazivu uopde nema lingvistica ?

imenica gramatikog mukog ili enskog roda, ne mora nita sutinsko da govori o njenoj mukosti ili enstvenosti. Neki autori ak govore i o rodu jedan i rodu dva, kao formalnim gramatikim obiljejima za odreene kategorije rijei. Takoer, rod je po vrstama oznaen i kao leksiki, gramatiki, ili referencijalni (v. Pikovi 2011). Inae, u gramatici se za odreivanje kategorije roda primijenjuje kombinacija morfolokog, sintaksikog i semantikog kriterija. Tano je da, to se tie tipa deklinacije, imenice -a vrste su uglavnom mukog, ali i srednjeg roda (ovjek, dijete), imenice -i vrste su enskog (ljubav, vlast), a imenice -e vrste i mukog i enskog gramatikog roda (neenja, ena). Dakle, ovaj kriterij podjele ipak nije jedinstven. Zato je lake rod odrediti prema slaganju imenice (u jednini) s modifikatorom, tipa: ovaj ovjek, ova ena, ovo dijete. Konano, kategorija roda u naem jeziku najbolje je opisana u nekim novijim radovima, od kojih posebno valja istai radove 3 Jovanke Radi (2010) i Tatjane Pikovi (2011). O mogunostima primjene GSL-a (Gender Sens itive Language) na bosanski, ve sam detaljno pisao u Hodi (2012). Ovdje samo mogu zatraiti oblike enskog roda kod sljedeih imenica: kupac, vojnik, pekar, biljenik, zanatlija, uhoda, putar, komarac, vrabac, pu, delfin; ili oblike mukog roda kod sljedeih imenica: muterija, seljaina, ljudeskara, budala, osoba, izbjeglica, irafa, riba, ptica, zebra, vrana; ili da pitam kojeg su pola imenice: djevoje, mome, piskaralo, njuhalo, bie, stvorenje, dijete,... itd! Moda bi se mogli zapitati i kojeg su pola osobe koje nose sljedea imena: Ines, Iris, Farah, Vanja, Mirza, Kadrija, Husnija, Hilmija,... i sl. njenim pridruenim

Rad Jovanke Radid (2010) je pisan u sklopu inicijative Naunog vijeda Instituta za srpski jezik S ANU pokr enute poetkom 2010. godine - da se saini tekst kojim bi se ova nauna institucija obratila javnosti u vezi sa ved poodmaklim procesima nasilne promjene gramatikog ustrojstva srpskog jezika u pojedinim oblastima njegove upotrebe, za to mislim da je prvi a ini mi se i jedini takav potez neke naune institucije u irem regionu; a rad Tatjane Pikovid (2011) je sveobuhvatna studija o odnosu naeg jezika i kategorije roda, i inae je njena prereena disertacija (Kategorije roda u hrvatsko me standard no m jeziku : grama tika, leksika, referencijalna i drutvena , Filozofski fakultet u Zagrebu, 2010) ali i dio naunoistraivakog projekta Povijest i standardizacija hrvatskoga jezika u 20. I 21. Stoljedu.

Gramatika r da u Priruniku Jasmine auevi i Sandre Zlotrg to se odnosa gramatike i roda tie, za polaznu osnovu istraivanja u auevi i Zlo trg (2011) uzeto je pravilo o kongruenciji (subjekta i predikata) i pravilo o derivaciji (o mocijskim sufiksima) rijei, iako je na vie mjesta naglaeno postojanje i razliitih izvangramatikih kriterija koji su primijenjeni pri izradi njihovog prirunika. Na jednom mjestu se kae: U gramatikama se, pak, ne govori o rodu kao drutvenom konstruktu, nego kao o (iskljuivo) gramatikom ter minu (auevi-Zlotrg 2011:11). Pitanje je da o kojem bi se rodu trebalo govoriti u gramatikama? Kad je u pitanju odreivanje i dodjeljivanje roda, imamo citat: Gramatika struktura naeg jezika takva je da sve imenice imaju rod koji se odreuje prema nastavcima i tipovima deklinacije (auevi i Zlotrg 2011:10). - Ovo naprosto nije tano! Umjesto (samo) kao morfoloka kategorija, pri emu se rod odreuje prema padenom nastavku, dokazano je da je rod (vie) sintaksika kategorija, i da ima formalni, a ne sadrajni karakter. Kako bi inae odredili rod imenica tipa: glad, bol, budala, muterija, i sl. ? Osim toga, rod je i leksika kategorija. 4 U Priruniku je navedeno i nekih deset opih preporuka (ne pie za ta!), od kojih u prokomentarisati samo one koje se dotiu gramatike. Kako dato deseto, osmo i sedmo pravilo (preporuka) nemaju veze s gramatikom, krenut u o d komentara na ostale. (Iako moram rei da je pravilo broj osam besmisleno: Uvijek pisati ime i prezime enske osobe?) Najbolji dokaz da kategorija roda nema jednosmjernu semantiku obiljeenost dali su sami autori prirunika, u opoj preporuci broj devet : U sluaju da elimo rei da je u nekoj oblasti ena bila prva, rei emo to koristei enski oblik ali tako da je semantiki jasno da li se radi o tome da je bila prva ena u toj oblasti ili openito prva (auevi-Zlotrg 2011:16). Pitam: Kako moe bit i openito ili semantiki nejasno, ako se koristi enski oblik??? (Dakle, naravno da moe!) Ne bi bilo potrebe za interve ncijom u sluaju da je obrnuto! Odnosno, ova preporuka ne bi ni postojala da enski oblik ne moe proizvesti semantiki nejasne konstrukcije ili openita znaenja!!!

Nagradno pitanje: Zato odgovor na upitnu zamjenicu ko ili neodreenu neko moe imati i muki i enski rod; i kojeg su roda te zamjenice? (Ne radi se o zamjenicama koji/koja, neki/neka.)

Pravilo broj est je samo sebi dumanin! Kae nam da se moemo ponaati onako kako se inae ponaamo ( tj. moe se koristiti iskljuivo muki rod ), ali samo da napomenemo da nemamo primisli o diskriminaciji! Bingo! Smatra se da se svi izrazi upotrijebljeni u mukom gramatikom rodu u ovom dokumentu odnose bez diskriminacije i na ene (auevi -Zlotrg 2011:14). Pravilo broj pet govori o obraanju, gdje se naglaava: U obraanju grupi ljudi obraati se i mukarcima i enama (auevi-Zlotrg 2011:14), pri emu je oduzeta jedna komponenta u znaenju mnoine (i jednine!) pojedinih imenica, tipa: studenti, profesori, kolege, i sl. Ne bi me udilo da neko sutra izmisli neki ANSL 6 . Pravilo broj tri govori o funkciji koju ena obavlja u drutvu. Pa, valjda bi trebalo biti jasno da nikada funkciju ne smijemo poistovjeivati s osobom. 7 Funkcija nema veze s konkretnim licem, pa time ni s rodom. Naziv za funkciju je izveden iz konkretne pojave za djelatnost, a ne preko muke ili enske osobe. Pravilo tri brka nivoe upotrebe imenica koje se odnose na ljude! Mijea funkciju i svojstvo!!!
5

Potpuno ista stvar je s pravilom etiri, samo to se radi o obraanju putem slubenog dopisa.

Ovdje je uputno spomenuti govor Jadranke Kosor nakon izbora u Hrvatskoj prole godine. Naime, u svom govoru Jadranka se obratila svim Hrvaticama i Hrvatima, svim graankama i graanima Republike Hrvatske, i nastavila s upornim koritenjem pararelnih formi. Koliko je cijela stvar neprirodna, pokazuje momenat u kojem je govoredi o bududim izborima izjavila doslovno sljedede: HDZ de dobiti povjerenje vedine h rvatskih graana i graana! LAPSUS! to se javnog obradanja tie, i ma i jedan zanimljiv primjer iz historije ovjeanstva. Naime, poznato je kako se esto neopravdano prigovaralo islamskom uenju da zapostavlja ili diskriminira enu. Manje je poznato da je ak za vrijeme dok je poslanik Muhammed a.s. bio iv, jedna ena upitala kako to da se Kur'an obrada samo mukarcima, dok se ene uopde ne spominju. (esta kuranska sintagma: O vjernici..., Oni koji vjeruju i dobra djela ine, i sl.)! To je ak bio direktan povod da se objavi 35. ajet sure El -Ahzab: Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama, i poslunim muka rcima i poslunim enama, i iskrenim muka rcima i iskrenim enama, i strpljivim mukarcima i strpljivim enama, i poniznim muka rcima i poniznim enama ,...itd. gdje se naglaava da ono to vai za vjernike, vai i za vjernice, i da se pod vjernici misli na oba pola, kao to se pod ljudi misli i na mukarce i na ene. (Valjda su i ene lj udi!)
6

Anti-Nazi Sensitive Language, koji bi tretirao prava graana koji nisu arijevske rase, da ih se prilikom obradanja oslovljava na primjer ovako: Dragi plavokosi, crnokosi, smeokosi i riokosi...! koristedi pravo onih s drugom bojom kose da budu vidljivi u jeziku i drutvu, kako ne bi bili diskriminirani! Ako do tada opstane i GSL, onda de to izgledati ovako: Dragi plavokosi i drage plavokose, crnokosi i crnokose, smeokosi i smeokose, riokosi i riokose..! ili demo se do tada svi ofarbati u crno?!
7

To je isto kao kad kaete da vam je npr. gospodin Kaplan dao neke pare da napravite kolsko igralite, a ustvari ste novac dobili iz fonda Ministarstva kulture i sporta. Nae autorice kau da ena moe biti nositeljica? Nositeljica je samo ako joj priraste za grbau taj pridjev, a ako ima tu funkciju, onda je nositelj, (samo u odreenom vremenskom periodu )! Ima razlike, zar ne ? Jedan je mentor zahtijevao od svog kandidata (koja je uzgred budi reeno bila ensko) da na naslovnici magistarskog napie kandidatica u suprotnom, nema dalje!

Isto je s pravilom broj dva koje govori o nazivima profesija, zanimanja, zvanja, titula, i radnih mjesta za ene. Mijeati interpersonalnu komunikaciju, tj. oslovljavanje, koje je direktno vezano za konkretnu osobu, s oznakom za ime njene funkcije, znai nepoznavanje nivo a primjene kategorije roda za oznaku pojedinih osoba. Da, ko me ui, moj je uitelj (uope ); a ona ljubazna teta iz drugog osnovne moja je uiteljica (konkretno)! Pravilo broj jedan je toliko nedoslijedno, da samo sebe uruava: Potovati gramatiko pravilo da se rod, broj i pade pridjeva i imenica, odnosno, rod i broj imenica i glagola mora slagati (auevi-Zlotrg 2011:13). Pa, s laganje je esto ba onemogueno, bez obzira na kategoriju roda! To se najbolje vidi po vrstama kongruencije, za koje ove autorice i ne znaju ili nikada nisu ule? Inae, potujui gramatiki rod i pravilo kongruencije, autori daju primjere negramatinih reenica. Primjeri nemaju nikakve veze s diskriminacijom po rodu; na sceni je mijeanje sintaksike i semantike kongruencije, i nita vie. Rekonstrukcija datih primjera jasno pokazuje i sintaksike i semantike veze kao korektne. Naime, dato je nekoliko primjera apozitivne kongruencije tamo gdje je apozicija prikazana kao atribut, i ba zato dolazi do neslaganja! Uporedi: (1) *Sekretar Hilari Klinton je dola danas u Sarajevo, sa (2) Hilari Klinton, koja je ameriki dravni sekretar, dola je danas u Sarajevo, ili: (3) *Informaciju mi je prosljedila ef naeg odsjeka, i: (4) Informaciju mi je prosljedila Edina, ef naeg odsjeka , i sl. Na vie mjesta se upravo preko gramatike nastojalo dokazati da postoji diskriminacija, neravnopravnost spolova, i sl., pri emu je isticano da gramatika naeg jezika u sutini nije takva, i da ona poznaje i druge, nediskriminatorske ob like. Na primjer: Generika upotreba mukog gramatikog roda, uz obrazloenje da je upotreba mukog gramatikog roda neutralna i da podrazumijeva i ene, naruava rodnu ravnopravnost. Ako ve postoje norme koje se odnose na ene (enski gramatiki rod, sufiksi, itd.) nema razloga (osim ideolokih) da ene u jeziku budu nevidljive niti da se podrazumijevaju (auevi-Zlotrg 2011:10). Za ovo se moe rei da je u najmanju ruku smijeno! Opepoznata je stvar da enski gramatiki rod i sufikse imaju i imenice koje se odnose na muki ili neutralni spol! 8

Rjenik koji je dat na kraju Prirunika trebao bi biti predmetom posebne analize, i nije ovom prilikom razmatran. U tom kontekstu smatram za potrebnim navesti napomenu da veliki broj naih rijei uz svoj korijen uopde ne moe vezati derivacione sufikse koji oznaavaju vrioca radnje (v. Rianovi 1998). Tako je i veliki broj

ak je neko sam sebi skoio u usta kada je napisao: Tako umjesto maloljetnik ili maloljetnici u kontekstu gdje se pod tim podrazumijevaju i maloljetnice, treba rei: maloljetna osoba, maloljetne osobe (auevi- Zlotrg 2011:12). Ovo su ve dvostruki arini. Ovdje se priznaje da se u maloljetnik (maloljetnici) sadre oba roda, i ba zato se to nastoji zamijeniti neutralnijom varijantom? esto se bogatstvo mocijskim sufiksima uzima kao povod da se naglasi kako je neiskoriten gramatiki potencijal naeg jezika, pa se daje preporuka da se prema slobodnom odabiru koriste nove rijei za zanimanja, titule, i sl. Tu se apsolutno ne vodi rauna da pojedine imenice, one koje ne pripadaju semantiko j jezgri, nikakve veze nemaju sa stvarnom prirodom roda, i da su im sufiksi rodno neutralni jer su takve izvedenice nastale po zanimanju, a ne po osobi!!! Takoer, pritom nije voeno rauna o tri nivoa po kojima su imenice razvrstane kad je u pitanju distr ibucija kategorije roda. Prirunik je pisan '11 -te, a nivoi su lijepo objanjeni cijelu godinu ranije, bolje rei, podsjetilo se na njih i pregledno na jednom mjestu lijepo predstavilo svo preanje saznanje o tome! (v. Radi 2010). Autori prirunika na jednom mjestu spominju i homonime, tj. homonimiju, a izgleda da ne znaju osnovnu razliku izmeu homonimije i polisemije ! Vie znaenja jedne rijei naziva se polisemija. Napominjem, razlika izmeu polisemije i homonimije je u tome to je kod polisemije rije o jednoj, a kod homonimije o dvjema ili o vie rijei/leksema, to znai da homonimni parovi nemaju zajedniku leksiko - semantiku nit ! teta za tolko jednostavnu stvar! ta vie rei?

primjera u pomenutom rjeniku dat kao samo formalno mogud. Moete napisati * pedagoginja ili *vojnikinja, kao to moete napisati i *hoda ili *pija, ali je jeziki neutemeljeno!

Umjesto zakljuka: Gramatiki aspekti bosanskog kao dende r korektog jezika Kada se djeak zamomi postaje momak (m), mome (s), i momina() a djevojica zacuri pa bude i curetak /djevojuljak (m), i djevoje (s), i djevojka/cura (); ili ako stekne profesiju, i muko (s) i ensko (s) moe biti majstor (m) svog zanata, ili u suprotnom ne daj Boe moe postati propalica (), budala () ili pijanica (); ovjek (m) moe da bude ljudina () a i ena moe
biti ljudina (); moe ena biti o vjek (m), a ovjek moe biti eneturaa (); za prevozno sredstvo uzimaju automobil (m), letjelicu (), ili neko drugo vozilo (s) ; pitaju se ima li riba () i ptica () ili neka druga ivotinja () svoj muki parnjak, a komarac (m) ili pu (m) enski, ili kojeg su pola lane (s) i tele(s); jesu li voda (), zemlja () i vatra () ba sluajno ensko, a zrak (m) muko; i zato je njihova svjetiljka () po noi mjesec (m), a po danu sunce (s)? Apendiks: Zamislite da recimo svome lijepom djetetu koje je tek nauilo da pie a voli da gleda crtane filmove, i naroito voli delfine, ispunite elju da napie pismo Ani i Marku iz porodice delfina. Takoer, poznato vam je da su delfini kao bia ustvari ivotinje . Kojem delfinu ste poslali pismo? Delfinu Marku! A Ani? Da, i delfinu Ani je pismo poslano. A, kojoj ivotinji ste poslali pismo? Ani! A Marku? Da, i Marko je dobio pismo!! A, gle uda, iako nije prava riba , po nekim definicijama delfin je riba s matericom. - Jadni na Marko!

Abstract: This paper contain topics about the nature and grammar of gender in the BCS, as well as the certain criteria about applying the socalled Gender Sensitive Language on the language in B&H, by analyzing of the given handbook about language and discrimination. Our aim is to show that gender as a feature of our language plays mostly a formal, but not semantic roles, and that we can not treat every noun on the same way, especially because there are a several types of gender in language, and a several types of agreement in grammar, as well as there are a different levels in language use, especially in the sphere of naming. Key words: Bosnian Language, Gender, discrimination, female jobs, professions and titles

Izvor:

Jasmina auevi i Sandra Zlotrg (2011): Naini za prevladavanje diskriminacije u jeziku u obrazovanju, medijima, i pravnim dokumentima, Udruenje za jezik i kulturu

Lingvisti i Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije Univerziteta u Sarajevu

Literatura:

Branka Tafra (2005): Razgraniavanje roda i spola, u: Branka Tafra: Od rijei do rjenika, 83-98, kolska knjiga: Zagreb Jasmin Hodi (2012): Gramatika/pragmatika kongruencija i prirodni/gramatiki rod - Bosanski kao rodno osjetljiv jezik, u: "Approaches and Methods in Second and Foreign Language Teaching" , edited by Azamat Akbarov and Vivian Cook, IBU

Publicaions, International Burch University: Sarajevo Jovanka Radi (2010): O imenikom rodu u jeziku i ravnopravnost polova u drutvu, Institut za srpski jezik SANU: Beograd Jovanka Radi (2010b): Rod u prirodi, gramatici i drutvu, Glasnik Etnografskog instituta SANU, vol. 58, br. 1, str. 113-127. Midhat Rianovi (1998): Jezik i njegova struktura, 3. izdanje, ahinpai, Sarajevo Tatjana Pikovi (2011): Gramatika roda. Disput: Zagreb