KOMPOSTIRANJE U KUANSTVU MALI VODI ZA POETNIKE ORGANSKI otpad - smee ili korisno dobro?

Kada bismo sve otpatke u naoj posudi za smee razvrstali i odvojeno sloili, ustanovili bismo da organski otpad ini ak oko 30% ukupnog otpada u kuanstvu. U organski otpad ubrajamo sav biorazgradivi otpad, npr. ostatke voa i povra, ljuske jaja, talog kave, ostatke aja (s vreicama), biljne ostatke iz vrta i sl. Ugledajui se u prirodu, ljudi su od davnine takav otpad kompostiranjem pretvarali u korisno dobro. Kompostiranje je, naime, prastara metoda pretvaranja organskih ostataka tvari u plodni humus. Moemo je primijeniti u vlastitom vrtu, a koritenjem prikladnog spremnika za kompostiranje ak i na balkonu. To je ujedno i najprihvatljiviji nain zbrinjavanja organskog otpada. Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljavaju strukturu tla, pomau zadravanju vlage, tlo ine prozranijim, poveavaju mikrobioloku aktivnost tla, obogauju ga hranjivim sastojcima te poveavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.

Ako nemamo vrta? Ako je vrt vrlo malen te nemamo mjesta za kompostiranje u hrpama ili u spremnicima koje smo sami nainili, rjeenje je u specijalnoj posudi - komposteru. Ako nemamo vrt, takav komposter moemo drati na balkonu ili u garai. . KAKO KOMPOSTIRATI? Ako imamo vrt i odluimo se za najjednostavniju i najjeftiniju metodu, tj. kompostiranje u hrpi, iz praktinih razloga dobro je predvidjeti mjesto za dvije hrpe te mjesto za odlaganje suhog, drvenastog vrtnog otpada. Povrina koju e zauzeti kompostite ovisi o veliini vrta i okunice, a minimalna potrebna povrina iznosi 3-4m2 . U nastavku dajemo primjer kompostiranja organskog otpada u kuanstvu s malim vrtom. Na jednom mjestu skupljamo zalihe suhog, drvenastog otpada iz vrta (lie, suho prue, usitnjeno granje, granice) i drugi slini suhi otpad (piljevina, iverje...). Taj otpad usitnimo i ostavimo da nam je uvijek pri ruci za mijeanje s kuhinjskim otpadom. Tako reguliramo vlanost i poboljavmo strukturu otpada namijenjenog kompostiranju (na slici je za tu svrhu predvien spremnik 1). Na mjestu odreenom za kompostne hrpe stavimo podlogu od krupnijeg materijala (usitnjeno granje, granice, iverje). Prva hrpa je privremena hrpa

(2): na nju stavljamo otpad kako nastaje u kuhinji i vrtu (svakodnevno ili nekoliko puta tjedno). Pritom ga uvijek mijeamo sa suhim, drvenastim vrtnim otpadom, pospemo s malo gaenog vapna ili kamene praine ili pokrijemo tankim slojem zemlje kako bi se neutralizirali mirisi i sprijeilo skupljanje muica. Hrpu povremeno rastresemo vilama. Kad sakupimo dovoljno materijala, a najkasnije nakon 3 mjeseca, ovako prikupljeni organski otpad prebacimo na drugo mjesto, tj. nainimo konanu kompostnu hrpu (3) koju ostavimo da dozrijeva. Pritom provjerimo vlanost materijala, pobrinemo se za prozranost, hrpu pokrijemo (opirnije upute o uspjenom kompostiranju nalaze se u nastavku). Kompostiranje tee dalje tako da otpad iz kuhinje i vrta nastavimo odlagati na opisani nain, na istom mjestu (privremena hrpa 2). Najkasnije poslije tri mjeseca materijal s ove hrpe prebacimo na hrpu koja dozrijeva (3). Poeljno je prethodno rastresti materijal na hrpi 3, a tek onda na njega poloiti novi materijal s hrpe 2 i to tako da ih meusobno ne mijeamo. Hrpu pokrijemo i ostavimo da dozrijeva. Opisani nain kompostiranja pogodan je za kuanstva s malim vrtom. U kuanstvima s prostranim vrtom i okunicom, velike koliine organskog otpada omoguuju da se odmah sloi konana slobodnostojea hrpa, a novonastali biootpad slae se uz postojeu hrpu tako da se ona produuje ili se naini nova kompostna hrpa. Nain na koji emo kompostirati biomaterijal ovisi, dakle, o veliini vrta i domainstva, o koliini organskog otpada, o povrini koju imamo na raspolaganju za kompostite, itd.

Ovisno o uvjetima kompostiranja (vlaga, sastav mjeavine otpada, temperatura), nakon 6 - 12 mjeseci iz organskog otpada nastalo je prirodno gnojivo bogato hranjivim tvarima - kompost. TO KOMPOSTIRATI? Kompostirati se moe sve to potjee iz prirode i to preradom nije izgubilo prirodne osobine. Meutim, i tu postoje iznimke. Naime, neki se prirodni otpaci mogu bez problema kompostirati, drugi su manje poeljni, a ima i takvih kojima na kompostitu u vrtu uope nije mjesto.. KOMPOSTIRATI SE SMIJU: -otpaci iz vrta: pokoena trava, lie, uvelo cvijee, korov, -stara zemlja iz -lonaca za cvijee, usitnjeno granje, -kuhinjski otpaci: sirovi ostaci povra, kora krumpira, ostaci -voa, kore agruma (usitnjene), talog kave, ostaci aja, ljuske -jaja, -ostalo: ivotinjska dlaka, perje, male koliine papira, pepeo -drvenog ugljena ili drva, -neki organski otpaci teko se razgrauju pa se na -kompostite ne preporuuje stavljati velike koliine takvih -otpadaka. Tu spadaju: epovi od pluta, ljuske oraha, eeri, -kosti ..... KOMPOSTIRATI SE NE SMIJU: -otpaci iz vrta: osjemenjeni korovi, lie oraha, bolesne biljke, -kuhinjski otpaci: otpaci kuhanih jela (privlae takore), meso, -kosti... -ostalo: velike koliine novinskog papira, asopisa u boji, -pelene, psei i -maji izmet, izmet openito, ostaci duhana, -sadraj vreica iz usisivaa, -pepeo kamenog i smeeg -ugljena te ugljena za gril (zbog sadraja tekih metala)... -Na kompostite nikako ne smijemo stavljati otpatke koji sadre -kemikalije, -npr. stare lijekove, ulja, plastinu ambalau, -bojano-i impregnirano drvo, stiropor...

OD BIOotpada DO KOMPOSTA. KAKO ? KOMPOSTIRANJE ZAPOIMA VE U KUHINJI Ako organski otpad pripremimo za kompostiranje ve u kuhinji, tedimo mnogo vremena na kompostitu. Zato skupljamo samo otpatke koji se mogu kompostirati. Nadalje, to organske otpatke bolje usitnimo, bre e tei procesi razgradnje. Naime, mikroorganizmi tako dobivaju veu povrinu za svoju aktivnost. Zato: -sve otpatke usitnimo, -ljuske jaja zgnjeimo, -mokre otpatke ostavimo da se ocijede, -tekue otpatke (ostatke juha, umaka i sl.) ne stavljamo na -kompost. Kako bismo izbjegli stvaranje neugodnog mirisa u -kuhinji, posudu u kojoj skupljamo kuhinjski otpad ne -pokrivamo, -posudu s organskim otpadom ne drimo na suncu, -posudu praznimo to ee, najbolje dnevno.

PO UZORU NA PRIRODU? KAKO? kako osigurati dobre uvjete za kompostiranje Razgradnja organskog otpada odvija se uz pomo mikroorganizama uz pri-sustvo kisika. Na uspjenu razgradnju organskog otpada i na kakvou konanog proizvoda utjeu: - sastav kompostnog materijala - optimalna vlanost kompostne hrpe - prozranost kompostne hrpe - temperatura u kompostnoj hrpi - usitnjenost materijala za kompostiranje SASTAV KOMPOSNOG MATERIJALA Kompostirati se mogu svi organski ostaci iz kuhinje, vrta, travnjaka, vonjaka...Ostatke iz kuhinje prikupljamo u plastinoj posudi. Posudu praznimo to ee, najbolje dnevno, a najmanje 2-3 puta tjedno. Biljne ostatke iz vrta odlaemo u blizini mjesta gdje emo postaviti kompostnu hrpu ili komposter. Pokoenu travu rairimo u tankom sloju da se prosui. Granje, drvenaste ostatke i suho lie sloimo odvojeno. Granje treba usitniti. Na taj nain organski otpaci iz vrta uvijek su pri ruci kad ih trebamo mijeati s kuhinjskim biootpadom. Da bi mikroorganizmi u optimalnom roku razgradili organski otpad, moraju imati hranjive tvari, vodu i kisik u povoljnom omjeru. Jednostavno pravilo glasi: zeleni, mekani b iootpad bogatiji je duikom i hranjiv je, a suhi drvenasti ili slamnati sadri vie ugljika i nije hranjiv. Biootpad bogat DUIKOM: kuhinjski biootpad (ostaci voa i povra, aja, talog kave...), vrtni biootpad (pokoena i prosuena trava, korov, ostaci biljaka i cvijea ...) Biootpad bogat UGLJIKOM: lie, granje (usitnjeno), slama, piljevina, iglice crnogorice... Iskustvo pokazuje da mjeavina kompostnog materijala ima povoljne osobine ako se izmjea oko dvije treine vlanog, zelenog, hranjivog materijala i jednu treina smeeg, suhog, i manje hranjivog.organski otpad drvenasti otpad iz vrta, npr. usitnjeno granje drvea i grmlja , prue osobine nije hranjiv, suh, omoguuje bolju strukturu kompostne mjeavine

zeleni, svjei biomaterijal iz vrta, hranjiv, srednje do vrlo vlaan npr. pokoena trava,ostaci biljaka i cvijea.. kuhinjski biootpad, npr. ostaci povra, kora voa.. lie drvea, slama hranjiv, vrlo vlaan do mokar

nije hranjiv, suh

pluto, ljuske oraha, eeri

nije hranjiv, suh, teko razgradiv, omoguuje strukturiranje kompostne mjeavine

Vlanost Optimalna vlanost veoma je vana za razgradnju biomaterijala. Ako kompostna hrpa sadri previe vlage, dolazi do trulenja. Premalo vlage, pak, zaustavlja procese razgradnje i pogoduje stvaranju plijesni. Stoga valja pripaziti na slijedee: na mjestu koje smo odabrali za kompostite ne smije se skupljati voda. Bilo bi dobro da je tlo na kojem namjeravamo smjestiti kompostnu hrpu blago nagnuto. podloga mora biti vodopropusna, donji sloj kompostne hrpe (debljine oko 20 cm) trebao bi se sastojati od drvenastog krupnijeg materijala (komadii granja, granica,

prua, iverje), suhi materijal za kompostiranje treba navlaiti, a vlani mijeati sa suhim. u ljetnim mjesecima kompost e trebati povremeno vlaiti, a zimi zatititi od prevelike vlage, mjesto za kompostnu hrpu trebalo bi biti zatieno od vjetrova i jakog sunca. Drvee ili grmlje pruaju prirodnu zatitu od isuivanja ali i prevelikog vlaenja. Kompostnu hrpu moemo zatititi i materijalom koji proputa zrak, a zadrava vlagu, npr. tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lia, sijena, vreama od jute, starim tepihom ili kartonom. vlanost kompostne hrpe moemo provjeriti na slijedei nain: iz dubine -hrpe treba uzeti neto kompostnog materijala. Kompostni materijal mora biti vlaan poput iscijeene spuve. Drugim rijeima, kad ga stisnemo u aku, iz njega ne smije cijediti voda, a nakon otvaranja ake, materijal se ne rasipa nego ostaje u grumenu.

Prozranost kompostne hrpe Dobra prozranost pridonosi boljem zagrijavanju i broj razgradnji organskog materijala. Kompostite ne smije imati nepropusnu podlogu (beton, cigla, asfalt, drvo...), a kompostnu hrpu slae se tako da se najprije stavi sloj krupnijeg materijala, npr. granja i granica. Tako se osigurava protok zraka i u samom temelju hrpe. Ako za kompostiranje koristimo spremnik (npr. drveni sanduk ili staru metalnu bavu i sl.), on mora imati otvore za zrak. Neophodnu prozranost i rastresitost kompostne hrpe osiguravamo mijeanjem krupnijeg i sitnijeg, drvenastog i mekog (kuhinjskog) te suhog i vlanog materijala. Rastresanje kompostne hrpe takoer pridonosi boljoj prozranosti. Ako smo skupljali raznovrsni biomaterijal i hrpu nainili pazei na uravnoteeno mijeanje materijala, preokretanje nije nuno, ali je korisno. Hrpu preokrenemo poslije tri mjeseca, ili najkasnije kad primjetimo da se vidno slegla. Prilikom preokretanja pazimo da materijal koji je bio na dnu hrpe doe na vrh, a onaj s rubova hrpe u sredinu i obrnuto. Tako emo sav materijal temeljito izmijeati i prozraiti, a usput ga po potrebi moemo i navlaiti. Ako otpatke odlaemo kako nastaju (privremena kompostna hrpa), rastresanje se mora obaviti ee, tj. najmanje jedanput mjeseno. Temperatura U dobro sloenoj i vlanoj kompostnoj hrpi vrlo brzo dolazi do aktivnosti mikroorganizama pri emu se kompost zagrijava. U sredini hrpe temperatura moe dosegnuti 50 - 70C. Zagrijavanje komposta vano je jer se tako unitavaju sjeme korova, uzronici bolesti, nametnici, itd. Jedan od imbenika koji utjee na temperaturu je i volumen kompostiranog materijala: da bi se podrao proces zagrijavanja, hrpa mora biti visoka barem 80 -100 cm, te barem toliko iroka i dugaka. U kuanstvima s malim brojem lanova i malom okunicom teko je prikupiti dovoljno raznovrsnog materijala da bi se odjednom moglo nainiti hrpu optimalnih dimenzija. ee je sluaj da imamo rastuu kompostnu hrpu, na koju svakog dana ili nekoliko puta tjedno stavljamo male koliine kuhinjskog i drugog biootpada. Vano je da se i ovdje drimo pravila o mjeanju kuhinjskog (zelenog, vlanog) i vrtnog (suhog, drvenastog) otpada. Naime, ako na hrpu bacamo samo kuhinjski otpad, ne moemo oekivati dobre rezultate. Vano je takoer da ee rastresemo, provjerimo vlanost i, naravno, pokrijemo. Kompostiranje manjih koliina organskog materijala ne omoguuje razvoj optimalnih temperatura jer se takve hrpe lake hlade. Ostali procesi razgradnje u maloj hrpi (uz optimalnu vlanost i prozranost) odvijaju se na slian nain kao kao i u velikoj. . Usitnjavanje materijala Materijal za kompostiranje treba usitniti, to vie, to bolje. Naime, mikroorganizmi lake obrauju meterijal na ranjenim, tj. otvorenim mjestima. Osim toga, sitniji materijal lake se mijea i preokree to pridonosi ubrzanju procesa razgradnje. Stoga kuhinjski biootpad usitnimo ve u kuhinji (npr. ljuske jaja treba zgnijeiti, koru voa i povra izrezati ili usitniti u male komadie, itd.). Otpad iz vrta ( lie, granje, biljke...) usitnimo karama ili sjekiricom na duljinu od oko 5 cm ili jo sitnije. U domainstvima s velikom okunicom i velikim koliinama zelenog otpada (granje i sl.) posao usitnjavanja uvelike olakava motorna sjeckalica. Pokrivanje kompostne hrpe Mikroorganizmi u kompostu su iva bia prilagoena ivotu u tlu te stoga osjetljiva na svjetlo. Zato

kompost pokrivanjem titimo od svjetla, ali i od pretjerane vlage u zimskim mjesecima i ljetnog isuivanja. Kompostnu hrpu moramo zatititi materijalom koji proputa zrak, a zadrava vlagu, npr. tankim slojem zemlje, slojem suhe trave, lia, sijena, vreama od jute, kartonom ili pak specijalnom pokrivkom koju se moe nabaviti u trgovini.

PRIRODNI OTPAD vraen PRIRODI KADA? kada je kompost zreo? Ovisno o vrsti i koliini kompostiranog materijala te uvjetima kompostiranja, u roku od est mjeseci do godinu dana od biorazgradivog otpada nastao je kompost. Zreo kompost ujednaenog je izgleda; grumenast, tamnosmee do crne boje, mirie na umsku zemlju. U njemu ne prepoznajemo vie poetni biomaterijal, osim ponekih tee razgradivih dijelova, poput kotica voa, ljuski oraha, komadia drva.... Nezreo kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili mirie na gljive. U njemu se mogu nai ostaci lako razgradivih tvari poput lia, ostataka povra i sl. Takav kompost mora jo neko vrijeme odleati. Najbolje je da ga preokrenemo i ostavimo da dozrijeva. TEST ZRELOSTI Da bismo bili sasvim sigurni je li kompost dozreo, moemo napraviti jednostavan test. U plitku zdjelicu stavimo malo komposta. Zasijemo sjeme koje brzo klija, npr. sjeme salate. Zdjelicu ostavimo na svijetlom mjestu. Pazimo na vlanost (najbolje je vlaiti rasprivaem). Nakon nekoliko dana sjeme e niknuti. Biljke bi trebale niknuti ravnomjerno i biti svjee, zelene, pravilnog rasta. Ako sjeme u kompostu nije isklijalo ili su biljice krljave, kompost nije zreo i morat e jo neko vrijeme otstajati. PRIMJENA KOMPOST Zreo kompost poboljava strukturu i mikrobioloku aktivnost tla, stoga moe posluiti kao gnojivo ili kao sredstvo za poboljanje kvalitete tla. U proljee ili prije sadnje ili u razdoblju rasta i razvijanja biljaka, kompost pospemo po tlu i po mogunosti lagano izmijeamo s povrinskim slojem zemlje. Kompost ne smijemo duboko zakopati jer ga time guimo. Ako ga koristimo za uzgoj lonanica i balkonskog cvijea, moramo ga u podjednakoj koliini mijeati sa zemljom iz vrta ili s lanjskom zemljom iz lonaca. Tijekom cijele godine moemo u lonce dodavati malo komposta. Koliina komposta u povrtlarstvu ovisi o vrsti povra. Razliite kulture imaju razliite potrebe za hranjivi tvarima.

Velika potronja (kupus, cvjetaa, rajica, krastavci, celer, poriluk, krumpir...) Srednja potronja (koraba, pinat, salata, repa, rotkva, mrkva, cikla, enjak, luk...) Mala potronja (graak, grah, bob, zainsko bilje, ljekovito bilje...)

4-6 l komposta na 1 m2

2-4 l komposta na 1 m2 1-2 l komposta na 1 m2

..

IMA LI PROBLEMA? Na kompostitu se skupljaju insekti Muice i drugi posjetitelji komposta imaju dobar njuh. Vone muice npr. privlai miris vone kiseline koja nastaje u prezrelom vou, a takoer i u otstajalim biootpacima u kojima dolazi do vrenja. Ako su vremenski uvjeti dobri, tj. ako je vrijeme toplo i nema vjetra, muice se veoma brzo razmnoavaju. to uiniti? Ako je mogue, biootpad valja staviti na kompostite dok je jo svje. Zakopa se lagano u ve postojeu hrpu, pospe s neto gaenog vapna ili kamene praine ili pokrije tankim slojem zemlje ili zrelim kompostom. Na kompost ne stavljamo ostatke kuhanih jela, meso, kosti... Kompostna hrpa se ne zagrijava U kompostnoj hrpi temperatura raste zbog aktivnosti mikroorganizama. Mikroorganizmima je potrebna svjea hrana koja se sastoje od dobre mjeavine razliitih kompostnih naterijala. Osim toga, potrebna im je voda i kisik. Ako kompostiramo npr. male koliine zelenog otpada kojeg mijeamo s mnogo vrtne zemlje ili s mnogo drvenastog materijala, mikroorganizmi nee imati dovoljno svjee hrane, pa e njihova aktivnost biti smanjena. Takoer, ako na kompostite stavljamo male koliine biomaterijala, ne moe se razviti optimalna toplina, jer mala hrpa nema sposobnost izoliranja i brzo se hladi. Razlog slabog zagrijavanja moe biti i u nepridravanju pravila slaganja kompostne hrpe. to uiniti? Zagrijavanje kompostne hrpe moe se potaknuti rastresanjem i preokretanjem kompostiranog materijala. Kad rastresemo postojeu hrpu, umijeamo svjei biomaterijal. Povoljno e djelovati dodavanje svjeih otpadaka iz kuhinje ili pokoene trave. Male hrpe je dobro izolirati (pokriti i zatititi) da se toplina ne gubi, a pritom se uvijek mora paziti da je osiguran protok zraka tj. prozranost kompostne hrpe. Toplina je vana, ali kompostni materijal razgrauje se, dodue neto sporije, i na niim temperaturama. Vano je da je kompostna hrpa vlana i prozrana kako bi mikroorganizmi imali dobre uvjete za ivot.

Kompostna hrpa zaudara Kompost zaudara ako kompostni materijal trune. To se obino dogaa kad je kompostna hrpa prevlana. U takvim uvjetima razvijaju se mikroorganizmi kojima za ivot nije potreban kisik, a kao posljedica njihove aktivnosti u kompostu nastaje neugodan miris. esto se neugodan miris javlja ako na kompostite ne stavljamo svjei biootpad nego ve napola izgnjijali. TO UINITI? Na kompost stavljamo po mogunosti svjei organski otpad i pobrinemo se da je kompostna hrpa uvijek dobro prozrana: vilama izmijeamo sadraj hrpe. Ako je previe vlana, prevrnemo je i dodamo suhog materijala. Ponovno brzo slijeganje hrpe i sljepljivanje materijala sprijeit emo dodavanjem krupnijeg drvenastog materijala (isjeckano granje, granice, iverje...). Biootpad se na razgrauje Biootpad se razgrauje djelovanjem mikroorganizama, a oni su aktivni samo ako imaju povoljne uvjete za ivot: dovoljno zraka, vode i hrane, sve u povoljnom omjeru. Stoga treba provjeriti je li kompost prevlaan ili moda presuh. Kakav je omjer razliitog biomaterijala? Moda smo odloili previe drvenastog, a malo zelenog materijala. Jesmo li materijal dovoljno usitnili? Ili moda oekujemo nemogue, npr. da se kora drvea ili debelo granje razgrade u kratkom vremenu? TO UINITI? Treba razmisliti da li je mikroorganizmima ponueno dovoljno hrane (kakav je odnos materijala bogatog duikom i onog bogatog ugljikom?) i je li materijal dovoljno usitnjen. Usitnjavanjem biootpada pospjeuje se njegova razgradnja. Treba osigurati optimalnu vlanost. U tu svrhu zatitimo kompostnu hrpu od isuivanja (smjestimo je na zatieno mjesto, pokrijemo je), a ako je suha, dodamo vode. Hrpa ne smije biti ni prevlana. Kompost je mokar Ako je kompost previe mokar razmislimo o slijedeem: jesmo li odloili previe mokrog biootpada (npr. kuhinjski otpaci, pokoena trava), a malo suhog drvenastog materijala (npr. isjeckano granje , granice, suho lie, iverje...)? Jesmo li kompostnu hrpu ostavili nepokrivenu na kii? Ako kompostiramo u komposteru, moda je vrsto zatvoren ili su otvori na stijenkama zaepljeni te voda ne moe ishlapiti, nego se kondenzira. TO UINITI? Treba preokrenuti hrpu i dodati suhog i krupnijeg drvenastog materijala (suho lie, isjeckano granje, granice). Tako u hrpi nastaju pore koje omoguuju protok zraka. Kompostnu hrpu treba zatititi od kie.

..Pregled najvanijih PRAVILA za uspjeno kompostiranje

Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu jer e zbog nedostatka kisika doi do trulenja i neugodnog mirisa. Kompost ne smijetamo na kamenu, betonsku ili neku drugu nepropusnu podlogu. Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostitu. Na taj nain osiguravamo takoer otjecanje suvine vode i prozranost hrpe.

Na mjestu na kojem emo postaviti hrpu najprije poloimo sloj krupnijeg materijala, npr. granja i granica, prua, iverja...debljine oko 20 cm. Zatim nastavimo s odlaganjem pripremljenog biootpada. Pokoenu travu na hrpu stavljamo u vrlo tankom sloju zbog opasnosti od trulenja. Prethodno je ostavimo da se prosui. Organski otpad usitnimo i mijeamo, a svaki odloeni sloj moemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To e pospjeiti procese razgradnje kompostnog materijala. Otpatke koji bi mogli privui ivotinje ne stavljamo na kompost :meso, kosti, ostatke kuhanih jela... Mikroorganizmima je potrebna vlaga. Kompost odravamo umjereno vlanim. Previe vlage je tetno. U takvim uvjetima mikroorganizmima nedostaje kisika i oni ugibaju. Kompostnu hrpu pokrijemo. Tako podravamo zagrijavanje i spreavamo gubitak vlage ili pak pretjerano vlaenje u zimskom razdoblju. Komopostnu hrpu povremeno rastresemo ili preokrenemo.

najkrae: USITNITI - IZMIJEATI - KONTROLIRATI VLANOST- POKRITI