Metodika 16 Vol. 9, br. 1, 2008, str. 39-52 Prethodno priopenje Primljeno: 20.04.2007.

KOMPETENCIJE UENIKA PRVOG RAZREDA U POZNAVANJU PRAVOPISA NA KRAJU KOLSKE GODINE

Katarina Aladrovi
Uitejski fakultet, Zagreb
Saetak Uenici prvog razreda zapoinju s razvojem svojih jezinih kompetencija. Jedna od najznaajnijih jezinih kompetencija u prvome razredu jest pisanje tiskanih i pisanih slova. Nakon ovladavanja pismom, uenici poinju razvijati i svoju pravopisnu kompetenciju uei pravopisna pravila na teorijskom nivou (lingvistika kompetencija) i na uporabnom nivou (komunikacijska kompetencija). Prema Nastavnome planu i programu (2006), u prvome razredu osnovne kole uenici trebaju znati pravopisno tono napisati imena, prezimena i nadimke ljudi, naziv mjesta u kojemu ive te ime svoga naselja i ulice. Uz to, moraju znati staviti toan pravopisni znak na kraj reenice (toka, upitnik, usklinik). Ovaj rad prikazuje rezultate pilot istraivanja kojim se eljela utvrditi razina pravopisnoga znanja i najeih pravopisnih pogreaka u prvome razredu osnovne kole u poznavanju i uporabi pravopisnih pravila (veliko i malo slovo, reenini znakovi). Rezultati ponajprije pokazuju stupanj uenikoga znanja, ali i otkrivaju este pogrjeke koje uenici te dobi ine, a nisu iskljuivo pravopisne. Istraivanje je napravljeno u Osnovnoj koli Bukovac u Zagrebu na temelju anketnog upitnika kojega je ispunilo 60 prvaia (N = 60). Rad je prilog pravopisnoj standardizaciji na poetku kolovanja jer e se na taj nain stvoriti osnovni preduvjeti za lake i uspjenije uenje pravopisa u procesu poetnoga itanja i pisanja u prvom razredu osnovne kole. Kljune rijei: jezina kompetencija, poetno pisanje, pravopisna pravila, pravopisne pogrjeke, standardizacija u poetnome pisanju

1. UVOD
Hrvatski jezik jedan je od temeljnih nastavnih predmeta u kolama. Program hrvatskoga jezika bogat je jezinim sadrajima, a plan odreenim brojem sati (u niim razredima, prema HNOS-u 4 sata tjedno). Budui da je hrvatski jezik ujedno i materinski jezik, slui kao komunikacijska osnova za druge nastavne pred39

Metodika 16.indb 39

5.10.2008 14:00:10

METODIKA:Vol. 9, br. 16 (1/2008), str. 39-52

mete. Izloen je velikim oekivanjima roditelja, uitelja, jezinih strunjaka, ire drutvene zajednice te same djece koja ga ue. Programom su obuhvaena etiri nastavna podruja: hrvatski jezik, knjievnost, jezino izraavanje i medijska kultura. Najvei broj sati otpada upravo na pouavanje hrvatskoga jezika (jezik, rjenik, gramatika, pravogovor, pravopis) (Pavlievi-Frani, 2005). Upravo zbog velike zastupljenosti gramatiko-pravopisnih sadraja u pouavanju materinskoga jezika u prvom razredu osnovne kole, potrebno je uenike na svrhovit i zanimljiv nain pouavati hrvatskome jeziku (osobito poticanjem usmenih iskaza). Pritom se potiu razliite jezine djelatnosti (sluanje, govorenje, itanje, pisanje), a pozornost valja posvetiti i bogaenju rjenika. To je zadaa koju ima svaki uitelj koji se bavi pouavanjem materinskoga jezika, ali i svaki jezikoslovac koji se bavi izradom udbenike literature za mlae razrede osnovne kole. Djetetu je ovladavanje jezikom vano zbog uspostavljanja komunikacije s drugim lanovima jezine zajednice i drutva u cjelini. Rije je o uspostavljanju odnosa izmeu djeteta i okoline. Ve u prvim mjesecima ivota dijete se glasa upotrebljavajui najprije samo vokale. Kako raste, tako tim vokalima dodaje suglasnike koji su jednostavniji za izgovor kao to su p, b, m, t, d i stvara slogove: ma-ma, ta-ta kojima djeca ne pridaju znaenje, nego samo njihovi roditelji koji smatraju da djeca tako stvaraju rijei. U jezinom razvoju razlikujemo: 1. predjezino ili predlingvistiko razdoblje u trajanju od roenja do prve godine ivota; 2. jezino ili lingvistiko razdoblje koje naelno traje do 3-3,5 godine ivota, iako jezik usvajamo i razvijamo gotovo cijeli ivot (Pavlievi Frani, D., 2005:42). U predlingvistikom razdoblju dijete sklapa slogove, tzv. ritmike logatome1. U jezinoj ili lingvistikoj fazi djeca sklapaju jednoslone ili dvoslone rijei usvajajui pojedine vrste uglavnom punoznanih (autosemaninih) rijei: najprije imenica i glagola, a zatim pridjeva, zamjenica i brojeva (ali ne u matematikom smislu). Kasnije usvajaju priloge i druge odnoajne (gramatike ili sinsemantine) vrste rijei (Pavlievi Frani, D., 2005:44). Broj rijei kojima djeca ovladavaju svake se godine uvelike poveava pa tako dijete u dobi od 1,5 godinu rabi stotinjak rijei, s dvije godine opseg se poveava na tristotinjak rijei, u treoj godini dijete se koristi s oko tisuu rijei, a u etvrtoj godini koristi se s etiri tisue rijei. Dijete u drugoj godini rabi dvolane reenice, u treoj se proiruju na trolane i tako moemo zakljuiti da do sedme godine rabi sedmerolane reenice, dakle svake se godine reenica povea za jednu rije (Pavlievi Frani, D., 2005:45). Dijete u ovim dvjema fazama usvoji osnovu materinskog jezika, prvog jezika komunikacije (L1). Neka se djeca ve u najranijem razvojnome razdoblju daju u institucije poput vrtia u kojima zapoinje sustavna priprema za uenje jezika kroz razliite igre i druge oblike funkcionalne komunikacije. Djeca ve u
1

Ritmiki logatomi slogovi bez znaenja koji artikulacijski i akustiki oponaaju obiljeja pravih, tonikih rijei(npr. nananaa, ninanena, lelela)

40

Metodika 16.indb 40

5.10.2008 14:00:10

Aladrovi K.: Kompetencije uenika prvog razreda u poznavanju pravopisa

predkoli ue ispisivati oblike po papiru (predvjebe za poetno pisanje), pa ak i pisati poneko slovo (vlastito ime), pripremajui se za sustavno institucionalno uenje jezika koje se dogaa u kolama. Na taj nain djeca se pripremaju, barem djelomino, za usmeno i pismeno komuniciranje na materinskome jeziku.

2. PRAVOPIS KAO NASTAVNI SADRAJ U 1. RAZREDU OSNOVNE KOLE

Kako bi mogli komunicirati na vie razina, djeca u prvome razredu osnovne kole poinju s uenjem itanja i pisanja Nakon to usvoje pisanje tiskanih i pisanih slova te sastavljanja rijei od poznatih slova, poinju sastavljati jednostavne reenice. Za sastavljanje reenica, ali i za pisanje pojedinih rijei, potrebno je odreeno teorijsko znanje pravopisa, kako bi rije ili reenica bila napisana u skladu s pravilima pisanja u standardnome hrvatskom jeziku. Pravopisna ili ortografska norma propisuje usvajanje grajskog (slovnog) sustava te naine biljeenja jezinih jedinica spojenih u rijei, reenice ili tekst (PavlieviFrani, D., 2005:38). U pisanoj jezinoj realizaciji to se odnosi na uenje pravopisnog ustrojstva pojedinog jezika. Ortografske (pravopisne) norme pomau pri rjeavanju pravopisnih dvojbi pri pisanju grajskih znakova, ali i pri pravilnoj interpunkciji, biljeenju kratica, pisanju velikog i malog slova, pisanju tuica, sastavljanju i rastavljanju rijei. Budui da je pisanome jeziku podloga govoreni jezik, uenje pravopisne norme pretpostavlja poznavanje pravogovorne norme (usmena komunikacija). Kada je o pravopisu rije, uenici prvoga razreda susreu se s nizom prepreka u njegovom koritenju (pisanje velikih slova na poetku reenice, pisanje imena, biljeenje toke ili usklinika). Potrebno je dobro nauiti pravila kako ne bi dolazilo do pogrjeaka u pisanju. Meutim, unato nauenim pravilima kojima veina uenika jako dobro vlada, uporaba istih pravila je problematina. Tako e svaki prosjean uenik znati da se reenica zapoinje pisati velikim pisanim slovom, ali e je redovito u testu pisati malim poetnim slovom. Prema Nastavnom planu i programu (2006) svaki uenik prvoga razreda od pravopisnih pravila treba usvojiti: a) pisanje velikog slova na poetku reenice; b) pisanje interpunkcijskih znakova toke, upitnika i usklinika; c) pisanje imena, nadimaka i prezimena ljudi velikim poetnim slovom; d) pisanje imena naseljenih mjesta i ulica u svom naselju. Ipak, sa savladavnjem navedenih pravopisnih pravila, veina uenika prvoga razreda osnovne kole ima velikih problema. Na probleme u poetnome uenju pisanja upuuje i prof. dr. Ante Been u svom lanku Problem razliitosti i standarda u poetnom pisanju. On istie negativan utjecaj nepotpunog pravopisnoga standarda na uspjeh poetnog pouavanja u pisanju. Ueniku prvog razreda ne moe se objasniti zato je pravilno pisati neu i ne u, strelica i strjelica, niti mu to treba objanjavati, no pojava takvih sluajeva na nj e djelovati vrlo zbunjujue, 41

Metodika 16.indb 41

5.10.2008 14:00:10

METODIKA:Vol. 9, br. 16 (1/2008), str. 39-52

nita manje nego kod odraslih ljudi. To ometa usvajanje standardnog jezika kao sustava jer govori da taj sustav na podruju pravopisa kao jednog od najvidljivijih aspekata jezinog standarda nije uspostavljen u potpunosti. Trebala bi to biti poruka jezinoj politici za odreivanjem jedinstvenih pravopisnih standarda i radi uspjenijeg uenja standardnog jezika u koli od samog poetka (Been, A., 2005:224). Upravo ta injenica povod je istraivanju pravopisne problematike u prvome razredu osnovne kole kada se ue temelji pismenosti na kojima se gradi cjelokupna pismenost osobe kojoj je hrvatski jezik materinski.

3. ISTRAIVANJE
3.1. Ciljevi istraivanja u poznavanju pravopisa uenika prvog razreda osnovne kole

Djeca u prvom razredu osnovne kole trebaju ovladati sadrajima pravopisa koji se odnose na poznavanje pisanja imena, prezimena i nadimaka ljudi; pisanju velikoga poetnoga slova na poetku reenice; pisanju velikoga poetnoga slova u imenima naseljnih mjesta i ulica u svom naselju te pisanje interpunkcijskih znakova (Nastavni plan i program 2006). injenica je da djeca teoretski ovladaju tim sadrajima (naue pravila pisanja), ali ih praktino ne znaju u potpunosti i u svakoj situaciji primijeniti. U skladu s tim formulirani su ciljevi istraivanja: 1. istraiti poznavanje pisanja velikog poetnog slova u pisanju imena, nadimaka i prezimena ljudi; 2. istraiti poznavanje pisanja velikog poetnog slova u pisanju imena naseljenih mjesta i ulica u svom naselju; 3. istraiti poznavanje pisanja velikog slova na poetku reenice; 4. istraiti poznavanje pisanja interpunkcijskih znakova na kraju reenice: upitnika, usklinika i toke. U skladu s ciljevima postavlja se hipoteza da veina uenika, iako poznaje teoretska pravopisna pravila o pisanju velikoga i maloga slova u imenima, prezimenima i nadimcima ljudi, imenu naseljenoga mjesta i ulica, na poetku reenice i u pisanju interpunkcijskih znakova, u praktinoj primjeni (konkretni zadatci) ne primjenjuje steena pravopisna znanja to znai da im je lingvistika kompetencija razvijenija od komunikacijske kompetencije. 3.2. Uzorak istraivanja i anketni upitnik

Upitnik je sastavljen tako da ga svaki prosjeni uenik prvog razreda moe uspjeno rijeiti u jednom punom satu od 60 minuta. Teme koje su odabrane kako bi se ispitalo njihovo znanje, bile su vezane uz svakodnevni ivot i este komunikacijske situacije kako bi im bile to blie. Analizom anketnih upitnika, dobila sam podatke koje sam statistiki obradila, a koji potvruju ili opvrgavaju postavljene hipoteze i ciljeve istraivanja. 42

Metodika 16.indb 42

5.10.2008 14:00:11

Aladrovi K.: Kompetencije uenika prvog razreda u poznavanju pravopisa

Anketnim upitnikom je kroz usmjerene zadatke ispitano poznavanje uporabe velikoga i maloga poetnog slova na poetku reenice, u imenima, nadimcima i prezimenima ljudi, nazivima naseljenih mjesta te u uporabi interpunkcijskih znakova: toke, upitnika i usklinika. U prvom i treem zadatku uenici su trebali pisati usmjereni (voeni) sastavak koji je pravopisno analiziran, ali je takoer analiziran uporabljeni leksik te koritena sintaksa. Anketni upitnici provedeni su u trima prvim razredima Osnovne kole Bukovac u Zagrebu pred kraj 2006./2007. kolske godine. Uenici su rado sudjelovali u anketi, a uiteljice su svojim savjetima iz prakse uvelike pomogle u oblikovanju i realizaciji ankete. U 1.a razredu ispitano je dvadeset uenika, od kojih je 11 djevojica i 9 djeaka. U 1.c razredu ispitano je dvadeset i dvoje uenika, od kojih je 12 djevojica i 10 djeaka. U 1.d razredu ispitano je dvadeset i dvoje uenika, od kojih je 12 djevojica i 10 djeaka. Dakle, statistiki je uzorak inilo ukupno 64 ispitanika koji ne pokazuju statistiki znaajnu razliku u rezultatima pa e se promatrati ukupne distribucije frekvencija pravopisnih pogrjeaka kako bi se njihovim mjerenjem ostvarili ciljevi istraivanja. 3.3. Rezultati istraivanja

Poznavanje pravopisa i pravopisnih naela kao skupa pravila svojstveno je razvoju jezine izobrazbe. Kako se u prvom razredu osnovne kole tek zapoinje sa sustavnim uenjem materinskoga jezika, od djeteta te dobi oekuje se primjereno znanje osnovnih pravopisnih naela koja su ispitana uz pomo anketnog upitnika. Na poetku upitnika uenici su trebali napisati svoje ime i nadimak, njih pedeset i dvoje (79%), sve je tono je napisalo. Petero ispitanika (8%), tono je napisalo svoje ime, ali nadimak nije, a samo jedan ispitanik (2%), napisao je tono svoj nadimak, ali ne i ime. Sedmero (11%) ispitanika svoje je ime i nadimak napisalo velikim tiskanim slovima pa se tu nije mogla ocijeniti pravopisna tonost, a ni zadatak nije ispunjen. Jedna ispitanica je u pisanju nadimka napravila i pravopisnu pogrjeku upotrijebivi slovo umjesto slova u rijei Ani (tablica 1).
Tablica 1. Raspodjela pravopisnih pogrjeaka (pisanje imena i nadimaka s objanjenjima)
RASPODJELA PRAVOPISNIH POGRJEAKA (pisanje imena i nadimka) PRAVOPISNE POGRJEKE PISANJE IMENA I NADIMAKA, JER SU I OSTALE POGREKE PRAVOPISNE, ZAR NE? (prema nastavnom programu) Netono napisana vlastita imena: 12% ispitanika Netono napisani nadimci: 18% ispitanika 11% ispitanika ime je napisalo tiskanim slovima pa se pravopisno pravilo nije moglo provjeriti

OSTALE POGRJEKE

umjesto Ani, ispitanica je svoj nadimak napisala Ani (pogrjeka u pisanju glasova i )

43

Metodika 16.indb 43

5.10.2008 14:00:11

METODIKA:Vol. 9, br. 16 (1/2008), str. 39-52 Grakon 1. Raspodjela pravopisnih pogrjeaka u pisanju imena i nadimaka (u %)

Prvi usmjereni zadatak bio je napisati sastavak o gradu Zagrebu. U ovoj vrsti vezanoga teksta sedmero ispitanika (10%), vlastitu imenicu Zagreb pisalo je malim poetnim slovom. Deset uenika je u svom radu upotrijebilo rije Maksimir, vjerojatno zbog blizine ivljenja, a njih petero (50%), Maksimir je napisalo malim poetnim slovom. Jedan ispitanik je upotrijebio rije Sljeme u sastavku i napisao je malim poetnim slovom. Osim pravopisnih pogrjeaka u pisanju velikoga i maloga poetnog slova, ispitanici su grijeili u uporabi glasova/slova i , te pisanju glasovne skupine ije/je (tablica 2).
Tablica 2. Raspodjela pravopisnih pogreaka imena grada i dijelova grada te poetak reenice (1. zadatak)
RASPODJELA PRAVOPISNIH POGRJEAKA (1. zadatak) PRAVOPISNE POGRJEKE (prema nastavnom programu) Netono napisana vlastita imenica Zagreb 10% ispitanika Netono napisano ime dijela grada Maksimir 50% ispitanika 2% ispitanika napisala su rije Sljeme malim poetnim slovom OSTALE POGRJEKE

Pogrjeke u pisanju glasova i : eemo, duan, ii (9% ispitanika)

Pogrjeke u pisanju ije/je: ljep (15% ispitanika) Pogrjeke u izostavljanju pojedinih glasova i promjeni mjesta glasova u rijei: srena (sretna); tat (tata); uitelice (uiteljice); crvke (crkve)

pogrjeke u pisanju poetnog slova u reenici, 12% ispitanika

Pogrjeno napisane rijei: precesdnik (predsjednik) i kijosk (kiosk) Pogrjeke u pisanju rijei: Volimga (volim ga); ukojemu (u kojem)

44

Metodika 16.indb 44

5.10.2008 14:00:11

Aladrovi K.: Kompetencije uenika prvog razreda u poznavanju pravopisa Grakon 2. Raspodjela udjela pravopisnih pogrjeaka (1. zadatak u %)

U drugome zadatku ispitanici su trebali prepisati pisanim slovima reenicu napisanu tiskanim slovima. Ovaj zadatak se uenicima inio najlakim jer je rije samo o prepisivanju, no ipak su i u ovome zadatku mnogi grijeili. 9 ispitanika (13%), rije Samobor napisalo je malim poetnim slovom. 13 ispitanika (20%) pogreno je napisalo ime grada Splita, a sedam ispitanika (10%), malim slovom je napisalo ime Marina (tablica 3.).
Tablica 3. Raspodjela tonih/netonih odgovora (2. zadatak)
pisanje podcrtane rije u reenici Ana stanuje u gradu Splitu. Moja uiteljica se zove Marina i ivi u Samoboru. Moja uiteljica se zove Marina i ivi u Samoboru. % tonih odgovora 80% 90% 87% % netonih odgovora 20% 10% 13%

Tablica 4. Raspodjela pravopisnih i ostalih pogrjeaka (2. zadatak)

RASPODJELA PRAVOPISNIH POGRJEAKA (2. zadatak) PRAVOPISNE POGRJEKE (prema nastavnom programu) 1. ime naseljenog mjesta Samobor napisali malim poetnim slovom 13% ispitanika 2. ime naseljenog mjesta Split napisali malim poetnim slovom 20% ispitanika 3.vlastito ime Marina napisali malim slovom 10% ispitanika OSTALE POGRJEKE

Nema

U treemu zadatku, kao i u prvom, uenici su trebali kroz pismeni sastavak na zadanu temu Moja obitelj pokazati poznavanje pravopisa, nain oblikovanja reenica te poznavanje i uporabu leksika. Veina ispitanika je u ovome tipu 45

Metodika 16.indb 45

5.10.2008 14:00:11

METODIKA:Vol. 9, br. 16 (1/2008), str. 39-52

zadatka ostala samo na nabrajanju lanova obitelji uz pridruivanje pokoje osobine. Petero ispitanika (7%), imena lanova obitelji napisala je malim poetnim slovom, npr. mama sonja ili tata miljenko. Dvoje ispitanika je napisalo velikim poetnim slovom opu imenicu mama, odnosno tata, a uz njih su stavili imena malim poetnim slovom, to pokazuje sljedei primjer: Mama anita i Tata mario. U pet sastavaka nedostaju interpunkcijski znakovi, a u sedam sastavaka poetak reenice nije napisan velikim poetnim slovom. Dvoje uenika napravilo je pogrjeku u pisanju rijei ispod i djed. Prvi uenik je rije ispod napisao kao ispot (zvuni suglasnik zamijenjen je bezvunim parom). Drugi je uenik umjesto rijei djed napisao rije bjed. Vjerojatno je rije o sluajnoj pogrjeci koja je nastala zbor slinosti izgovora tih dvaju glasova (oba glasa su po mjestu tvorbe dvousneni). Dva ispitanika su pogreno upotrijebila rijei djed i braa. Prvi ispitanik je umjesto rijei djed napisao deda ( iz razgovornoga jezika ili zaviajnoga jezika u obitelji). Drugi ispitanik je, djejom analogijom, od imenice brat tvorio zbirnu imenicu bratovi umjesto braa (vrat-vratovi) (tablica 5., grakon 3.).
Tablica 5. Raspodjela pravopisnih pogrjeaka (3. zadatak)
RASPODJELA PRAVOPISNIH POGRJEAKA (3. zadatak) PRAVOPISNE POGRJEKE (prema nastavnom programu) netono napisana vlastita imena, 30% ispitanika netono napisano ime ulice Prilesje, 2% ispitanika OSTALE POGRJEKE

pogrjeke u pisanju glasova i : kui, braa ( 10% ispitanika)

2% ispitanika napisala su ope imenice: mama i tata velikim poetnim slovom pogrjeke u pisanju prvog slova u reenici, 35% ispitanika

Leksike i fonemske pogrjeke (25% ispitanika): a) ispadanje suglasnika (obite umjesto obitelj) b) zamjena suglasnika (ispot umjesto ispod; bjed umjesto djed) c) pogrena tvorba hipokoristika (deda umjesto djeda) i mnoine rijei (bratovi umjesto braa)

Grakon 3. Distribucija udjela pravopisnih pogrjeaka u % (3. zadatak)

46

Metodika 16.indb 46

5.10.2008 14:00:11

Aladrovi K.: Kompetencije uenika prvog razreda u poznavanju pravopisa

etvrti zadatak bio je najsloeniji jer su uenici trebali odgovoriti na postavljeno pitanje, a svaki odgovor je ujedno zahtijevao koritenje interpunkcijskog znaka: usklinika, toke ili upitnika. Ovaj zadatak je najloije rijeen jer je samo 36 ispitanika (55%) tono upotrijebilo pravopisni znak barem u jednom odgovoru. Troje ispitanika (4%), upotrijebilo je toan interpunkcijski znak u svim odgovorima, a etvero ispitanika (6%) je upotrijebilo toan interpunkcijski znak u dva odgovora. 34 ispitanika (52%), tono je upotrijebilo toku kao interpunkcijski znak. etiri ispitanika (6%) je tono upotrijebilo upitnik kao interpunkcijski znak, a isto toliko (6%) ispitanika je tono upotrijebilo usklinik kao interpunkcijski znak (tablica 6., grakon 4.).
Tablica 6. Raspodjela pravopisnih pogrjeaka (4. zadatak)
RASPODJELA PRAVOPISNIH POGRJEAKA (4. zadatak) PRAVOPISNE POGRJEKE (prema nastavnom programu) netono upotrijebljen interpunkcijski znak upitnik 94% ispitanika netono upotrijebljen interpunkcijski znak usklinik 94% ispitanika netono upotrijebljen interpunkcijski znak toka 48% ispitanika OSTALE POGRJEKE pogrjeke u pisanju glasova i (ljubiasta, ruiasta, fukam, uiteljice), 5% ispitanika pogrjeke u pisanju ije/je, 2% ispitanika (bjela) leksike pogrjeke: sastavljeno pisanje (molimvas, molimte), 4% ispitanika

Grakon 4. Raspodjela pravopisnih pogrjeaka (4. zadatak)

47

Metodika 16.indb 47

5.10.2008 14:00:12

METODIKA:Vol. 9, br. 16 (1/2008), str. 39-52 Grakon 5. Raspodjela pravopisnih pogrjeaka (4. zadatak) prema Nastavnom planu i Programu 2006.

Iako je ovom zadatku ponajprije cilj bio utvrditi tonost uporabe interpunkcijskih znakova, u njemu su se mogle testirati i druge pravopisna znanja. 11 ispitanika je u ovome zadatku malim slovom zapoelo barem jednu reenicu. Troje ispitanika je dvije rijei spojilo u jednu: molimvas (ponavlja se dva puta) i molimte (jednom). etvero ispitanika je pogreno napisalo glasove (slova) i u rijeima: uiteljice, ljubiasta, ruiasta i fukam, koristei pogreno slovo. Jedan ispitanik je napravio pogrjeku u pisanju skupa ije/je, piui pridjev bijela kao bjela boja. Analiza pokazuje da su pogrjeke ostvarene u nekoliko podruja: pisanje velikog i malog slova (poetak reenice, vlastita imena, nadimci, pisanje naseljenih mjesta, ulica i poznatih dijelova grada), pisanju skupa ije/je (najvie u rijeima bijel i lijep, to su vrlo esti pridjevi u tome razvojnome razdoblju), pisanje glasova i (nazivi za boje, glagoli fukati i ii, te vrlo frekventna rije kua), pisanje interpunkcijskih znakova (!, ?, .). Osim navedenih pogrjeaka, uenici su grijeili i u pisanju rijei (isputanje slova ili zamjena slova) te u pogrenoj tvorbi novih i nepoznatih rijei, odnosno upotrbi rijei u skladu sa znaenjem. Ipak, moe se zakljuiti da je 60% ispitanika vrlo dobro usvojilo pravopisna pravila jer u svojim odgovorima imaju jednu ili nijednu pogrjeku. Ako uzmemo u obzir injenicu da je na kraju kolske godine 96% uenika prvog razreda prolo s odlinim uspjehom, a njih 80% ima odlinu ocjenu iz hrvatskog jezika, onda ovi podaci zapravo opisuju pravo stanje u pravopisnoj kompetenciji uenika prvog razreda. Ocjene, same po sebi, pokazuju da su uenici vrlo kompetentni u svim podrujima hrvatskoga jezika, a k tome i u pravopisnoj kompetenciji. Ipak, rezultati pokazuju drugaije injenino stanje. Moda se tako visok postotak odlinih ocjena moe protumaiti motivacijskim ocjenama u prvom razredu osnovne kole, odnosno poticajem da bi se materinski jezik kao kolski predmet zavolio i da bi se u narednim godinama uenja na njemu bolje i vie radilo s pozitivnim potkrepljenjem na poetku. 48

Metodika 16.indb 48

5.10.2008 14:00:12

Aladrovi K.: Kompetencije uenika prvog razreda u poznavanju pravopisa

Pravopisna kompetencija nije jedina koja se stjee u okviru predmeta hrvatski jezik u prvom razredu osnovne kole, ali moemo rei da je uenici tee usvajaju jer u prvom razredu tek ue velika i mala pisana i tiskana slova. Dakle, naglasak je na uenju pisanih znakova za izgovorene glasove (proces ifriranja i deifriranja). Kada piu misle na nekoliko stvari istodobno: pisanje slova (urednost i tonost), oblikovanje reenica (smislenost) i pravopisnu normu (veliko i malo slovo, interpunkcijski znak i dr.) (Ljubei, 1997). Upravo zato je drugi anketni zadatak uenicima bio najjednostavniji jer su samo prepisivali pazei na tonost. etvrti im je, pak, zadatak bio najtei jer je osim urednosti i tonosti zahtijevao smislenost i tonost odgovora. Na kraju istraivanja moe se zakljuiti da je veina uenika ipak pravopisno kompetentna, no kako stupanj usvojenosti sadraja nije doveden do razine automatizacije, njihovo daljnje uenje pravopisnih normi i pravila esto izaziva zbrku u glavi koja u viim razredima pokazuje da uenici najee nisu dovoljno pravopisno kompetentni. No to je tema koja zahtijeva dodatnu analizu.

4. ZAKLJUAK
Velikom broju djece koja dolaze u prvi razred osnovne kole u uenju poetnoga itanja i pisanja, pisanje predstavlja veu tekou nego itanje pa se zato mnoga djeca prije nego to naue pisati, naue itati. Za pisanje je potrebna velika motivacija, puno vea nego to je potrebna za itanje (Ljubei, Stani, 1994). Razvijanje vjetine pisanja vano je za motivaciju u pisanju, a motivacija dovodi do estog pisanja, tj. vjebe. Vjebanje poveava vjetinu to dovodi do osjeaja kompetencije. Prema tome, motivacija u procesu poetnoga pisanja jest bitna, ali nije dovoljna, uenike kreativnim ortografskim vjebama valja poticati na razvijanje jezine djelatnosti pisanja (udina-Obradovi, Mira, 2000:110). U uenju poetnoga itanja vrlo se esto dogaa da djeca naue prepoznavati znakove i vrlo kompetentno mogu razloiti svaku rije na znakove (primjerice: V-J-ES-N-I-K, a itaju NOVINE), ali ne prepoznaju slova i time te znakove ne znaju proitati kao cjelinu. Upravo je zato vano poticati jezine djelatnosti (sluanje, govorenje, itanje, pisanje) u mlaim razredima osnovne kole, a osobito u prvom razredu osnovne kole kako bi djeca lake dola do prvih rezultata i uspjeha u poetnom itanju i pisanju te usvajanju gradiva prvoga razreda osnovne kole. Poticanjem jezinih djelatnosti, uitelj motivira uenika i pomae mu da onaj jezik koji slua i kojim govori (djetetov idiom) iskoristi kako bi uio hrvatski standardni jezik. Vano je preko komunikacijske kompetencije s kojom dijete dolazi u kolu zapoeti razvoj lingvistike kompetencije, tj. poznavanje jezine teorije, ali nikako nije dobro prestati s poticanjem komunikacijske kompetencije koja je vana sastavnica uenja materinskoga jezika i koja se postavlja kao jedna od kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje (European Comission, 2005). Vano je da uitelji u pouavanju hrvatskoga jezika koriste spoznaje funkcionalno-didaktike gramatike koja je, za razliku od normativne gramatike, usmjerena 49

Metodika 16.indb 49

5.10.2008 14:00:12

METODIKA:Vol. 9, br. 16 (1/2008), str. 39-52

na razvoj komunikacijske kompetencije, pouavanje jezika u svrhu komunikacije, temelji se na poticanju jezinih djelatnosti, na uporabnosti bez obzira na pogrjeke te na polifunkcionalnom pouavanju jezika. Takva gramatika moe se nazvati komunikacijskom gramatikom i ona uvaava djetetov psiholoki razvoj, tj. apstraktan sadraj kakav je gramatika, treba se pouavati zorno jer se dijete do 12. godine starosti nalazi u konkretnoj fazi, a tek s 12. godinom ivota zapoinje mu se razvijati apstraktno miljenje. Pa, kako ne bi dolo do uenja beskorisnih denicija napamet i njihovoga reproduciranja, potrebno je uenike pouavati zorno i iskoritavati svakodnevne komunikacijske situacije u svrhu uenja jezika (Pavlievi-Frani, 2005). Uenici preko pisanja i vjebe pisanja, uz razvoj kompetencije pisanja, razvijaju i pravopisnu kompetenciju koja je uz uredno pisanje vaan segment procesa pisanja. Nije svejedno kako e uenik zapoeti reenicu, kako e napisati svoje ime i ime svoga grada, gdje e i koji pravopisni znak upotrijebiti. Doputene pogrjeke otvaraju mjesto novim pogrjekama. Zato je pravopisna kompetencija vrlo vana od najranije dobi jer ima svoju nadogradnju u svim razredima osnovne, ali i srednje kole. Pravopisna kompetencija dio je lingvistike kompetencije koju dijete zapoinje razvijati dolaskom u kolu i institucionalnim uenjem jezika. Djeca bi u prvome razredu trebala ovladati pisanjem slova do razine automatizacije. Naime, slova nauimo u prvom razredu osnovne kole i to gradivo vie ne ponavljamo jer u ostalim razredima vie pozornosti valja posvetiti pravoj pravopisnoj problematici. Ne razvije li se ta kompetencija u prvom razredu, grjeke e se dogaati i nadalje, a nadgradnja e u ostalim razredima biti oteana. Naime, postavlja se pitanje - je li usvajanje jezinoga sadraja ostalo na razini teorijskoga zapamivanja pravopisnih injenica ili se utjecalo i na razvoj cjelokupne pravopisne kompetencije? Sve navedeno uoljivo je i u pismenim radovima ispitanih uenika. O ovakvim i slinim pravopisnim situacijama trebala bi se oitovati struka kako bi se jezina politika mogla opredijeliti za jedinstvene standarde koji e uistinu olakati uenje pravopisa i hrvatskoga jeziika u cjelini (osobito u prvome razredu osnovne kole). Rezultati provedenoga istraivanja potvruju postavljenu hipotezu i zapravo daju jo jednu smjernicu uteljima koji pouavaju djecu u prvome razredu osnovne kole kako se valja posvetiti uvjebavanju gramatikih i pravopisnih sadraja te kako komunikacijsku kompetenciju treba svakodnevno usavravati i poticati na satima hrvatskoga jezika razliitim metodama. Pri tome se osobita pozornost treba posvetiti poticanju jezinih djelatnosti: govorenja, sluanja, itanja i pisanja. Pravopisna problemtika vidljiva u rezultatima ovoga istraivanja zahtijeva posebnu pozornost, kako uitelja, tako i jezikoslovaca koji se bave ranim jezinim razvojem kako bi rezultati utjecali na promjene u praksi i kako pravopis ne bi predstavljao barijeru uenicima i uiteljima. Naime, pravopisno gradivo problem je s kojim se susreu mnogobrojni uenici na svim nivoima obrazovanja. Stoga bi se istraivanja pravopisne kompetencije trebala nastaviti i na 50

Metodika 16.indb 50

5.10.2008 14:00:12

Aladrovi K.: Kompetencije uenika prvog razreda u poznavanju pravopisa

drugim nivoima obrazovanja da se utvrde tekoe s kojima se uenici susreu. Ti bi rezultati uvelike pomogli oblikovanju nastavnoga programa hrvatkoga jezika i njegovoj kvalitetnijoj realizaciji u praksi. Skoranja dravna matura u gimnazijama i etverogodinjim strukovnim kolama te mala matura u osnovnim kolama, zahtijevaju visoku razinu poznavanja pravopisne kompetencije koja se, dakle, testira i oekuje se odreeno dobro poznavanje na kraju pojedinih stupnjeva obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Analize koje su do sada napravljene u vezi s pouavanjem hrvatskog jezika u prvom razredu osnovne kole i razvoju pravopisne kompetencije, dovode u pitanje i nestandardiziranost udbenika uz pomou kojih uenici ue i razvijaju svoje kompetencije vjebajui i ispisujui radne materijale koje dobiju uz udbenik, a koji su pomo i uiteljima, i uenicima i roditeljima. Poetno pisanje se moe iz sadanjeg stanja posvemanjeg voluntarizma podii na razinu strukovne osmiljenosti i znanstvene utemeljenosti na kakvoj se nalaze u drugim europskim narodima i standardnim jezicima odreivanjem elemenata koje treba standardizirati i jednako primjenjivati u nastavi na sve uenike (Been, A., 2005:225). Dakle, potrebno je napraviti to vie istraivanja i analiza koja bi pokazale to, kako i u kojim segmentima promijeniti da bi uenje hrvatskoga jezika uenicima bila radost, a ne muka Standardizacija bi zacijelo pomogla uiteljima, uenicima, ali i roditeljima.

PRILOZI
Anketni upitnik MOLIM TE, ODGOVORI NA PITANJA PISANIM SLOVIMA! Tvoje ime i prezime je __________________________ ______________________________. Tvoj nadimak je _______________________________. 1. NAPII KRATAK SASTAVAK O GRADU ZAGREBU! ZA BUDUE ANKETE KONKRETIZIRAJTE ZADATAK I 1 I 3 (KOLIKO REENICA...) PRAVILA JEZINOGA TESTIRANJA ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ 51

Metodika 16.indb 51

5.10.2008 14:00:13

METODIKA:Vol. 9, br. 16 (1/2008), str. 39-52

2.

OVE REENICE PREPII PISANIM SLOVIMA! ANA STANUJE U GRADU SPLITU. _____________________________________________________ MOJA UITELJICA SE ZOVE MARINA I IVI U SAMOBORU. _____________________________________________________

3.

NAPII KRATAK SASTAVAK O SVOJOJ OBITELJI. TKO SVE IVI U TVOJOJ OBITELJI? KAKO SE ZOVU LANOVI TVOJE OBITELJI? (Pii pisanim slovima) ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ ___________________________________________________________ NAPII PISANIM SLOVIMA ODGOVORE NA SLJEDEA PITANJA! (Pii potpune reenice) Koja je tvoja najdraa boja? ___________________________________________________________ Kada eli da ti seka ili brat brzo neto donesu, kako ih zove? ___________________________________________________________ Koje pitanje postavlja uiteljici kad eli izai iz uionice? ___________________________________________________________

4.

LITERATURA: vidi popis literature u inaici lanka na engleskom jeziku.

52

Metodika 16.indb 52

5.10.2008 14:00:13