1.

Uvod

Arturo Cronia, talijanski kroatist i slavist, podrijetlom iz Zadra, je kontroverzan znanstvenik koji je svojim pogledima na hrvatsku kulturu, (smatrao je da je hrvatska kultura samo odraz talijanske) izazvao snane prijepore i kritike u Hrvatskoj. Monografija Valnee Delbianco donosi nam znanstveni put tog znanstvenika i u 14 iscrpnih poglavlja svoje studije autorica je vrlo precizno opisala podruja Cronijina djelovanja, oko etiri stotine njegovih radova autorica je prou ila da bi donijela to zorniji prikaz. Saeto i slikovito njen bi se postupak mogao definirati kao enciklopedijska kritika. Problemu pristupa tako to ga detaljno opie, stavi u znanstveni i kulturnopovijesni kontekst, adekvatno vrednuje i na kraju iznese staloenu kritiku. Ujedno, to je i sasvim nov pristup, budui da je on svojim kontroverznim djelovanjem naprosto provocirao polemike s hrvatskim filolozima, predstavljajui uglavnom tvrd orah, jer njegova tvrdokornost nije proistjecala iz nepoznavanja predmeta kojim se bavio. Ako je predrasudi razlog neznanje, Cronijine predrasude hranile su njegovu erudiciju. Prvi put u slavistici netko je to i sustavno prikazao, ne umanjujui njegove zasluge, osiguravi sebi prostor za istinski utemeljenu kritiku. U ovom seminarskom radu u ukratko predstaviti dva poglavlja iz knjige Valnee Delbianco i opis jedinih djela koje je Arturo Cronia napisao na hrvatskom jeziku, a to su itanke za op e pu ke kole, Na roenoj grudi koja je izila u etiri knjige.

2.

Poznavanje slavenskog svijeta u Italiji

Potaknut sve veim zanimanjem Talijana za slavenski svijet koje je usljedilo nakon Prvog svjetskog rata, Cronia objavljuje knjigu priloga za povijest slavistike u Italiji, prvu u seriji slavenskih studija zadarskog nakladnika Schnfelda ! uvodu navodi da se za razliku od autora svih dosada"njih studija i #lanaka vezanih za tu tematiku, koji su se uglavnom bavili novijim razdobljima, okrenuti bli$oj i dalekoj pro"losti svojim povijesno% bibliografskim bilje"kam i utvrditi sve one podatke i #injenice koje e pomoi pri ilustraciji slavenskih naslova u Italiji, od novijih dalekih vremena do suvremenog razdoblja Tu on posjea na &agievu Istoriju slavjanskoj filologiji iz '(') g , u kojoj se spominje tek manji broj talijanskih djela iz podru#ja slavistike, te ocjenjuje da autor nije imao smisla za talijansku kulturu Potaknut prosudbama da se slavenska kultura u Italiji uglavnom sastoji od ne uvijek pouzdanih prijevoda iz ruskog i poljskog jezika, odlu#io je dokazati upravo suprotno, sabrav"i na jednom mjestu podatke o najraznovrsnijim radovima na latinskom i talijanskom jeziku sa slavenskom tematikom i to ne samo talijanskih ve i brojnih slovenskih autora *od +rvata, -i"goria, .arulia, Pribojevia/, pa se vei dio gra0e odnosi i na na"u pro"lost Cronia to opravdava #injenicom da su ta djela pisana uglavnom za talijane i da su izdavana u Italiji, gdje su bila i najpoznatija, te su tako znatno pridonijela poznavanju slavenskog svijeta na 1peninskom poluotoku ! djelu 2alnee 3elbianco nisu obuhvaeni samo jezi#no% filolo"ki ili knji$evno povijesni slavisti#ki radovi, ve i povijesni, zemljopisni, etnolo"ki, putopisni, politi#ki, publicisti#ki tekstovi, novinski #lanci i prijevodi kojima autor $eli potvrditi vi"estoljetno zanimanje Talijana za Slavene 4n se u svojoj studiji osvre na radove od humanizma, katoli#ke protureformacije, ste#enata, odjeka 1rkadije, predromantizma, romantizma, do preporoda, te na razdoblje od ujedinjenja Italije do '('5 god ! humanizmu talijanski autori pokazuju da je njihovo zanimanje usmjereno prema pojedinim slavenskim narodima% 6esima i Poljacima Cronia navodi i autore u #ijim se djelima spominju Slaveni *3ante, Sacchetti i Piccolomini/ 7a kraju uvodnog dijela izdvojeni su radovi koji su nastali na pograni#nom podru#ju, izme0u latinskog i slavenskog svijeta 7jima se potvr0uje doprinos koji su poznavanju slavena u Italiji dali hrvatski pisci, Ilija Crijevi, &uraj -i"gori, .arko .aruli, 2 Pribojevi i 8aust 2ran#i autor rje#nika u kojem prvi put nalazimo hrvatski jezik

4 veem zanimanju Talijana za Slavene mo$e se govoriti tek u vrijeme protureformacije, kada nastaju neka zna#ajna djela kao "to su prve gramatike i rje#nici, #iji su autori na" 9artol :a"i i talijani &akob .ikalja i 1 3ella 9ella 1utor se osvre i na utjecaje 1rkadije i ;1kademiju slavenskog jezika; u <imu, te akademiju ;3angubnijeh; u 3ubrovniku i tragove njene djelatnosti 4 slavenima je u predromantizmu pisao i 8 . 1ppendini*po Cronii prvi pravi talijanski slavist/, te 1 8ortis sa svojim putopisom Viaggo in Dalmatia u kojem je prestavio hrvatsku poeziju =uropi <omantizam je u Italiji donio filoslavensku modu, objevljuju se gramatike, rje#nici, prevode se narodne pjesme i knji$evna djela +rvatska je knji$evnost zastupljena prijevodima I .a$urania, P Preradovia, I 2ojnovia, 1 T Pavi#ia 3o po#etka Prvog svjetskog rata slavenskim su se temama bavili u Italiji 2erdinois, Ci>mpoli, de ?ubernatis, Teza, ?u@on, koje naslje0uje mla0a generacija Cronia, Ao ?atto, .aver, 3amiani, <andi, !rbani, Calvi 4va studija priloga za slavistiku u Italiji nema pretenzije sveobuhvatnosti i ne ulazi u dublju analizu ! jednom osvrtu . 3eanovi je upozorio da je Cronia mogao u svojoj knjizi napomenuti i onaj karikirani ;tipo schiavonesco; u nekim pu#kim komedijama #inkve#eta, zatim ?oldonijevu komediju La Dalmatina, osvrt na na"e Primorje u Memorie inutili Carla ?ozzija, djelo isusovca 8 <iceputija Iliricum sacrum, te 7otizie storiche della citt> <agusa e Spalato dubrova#kog nadbiskupa A 9eccadellija Isto tako i 2inko Aozovina, u ina#e pohvalnoj recenziji ove Croniine studije, izra$ava neke rezerve o vremenu prvih slovensko% talijanskih odnosa pitajui se jesu li oni zapravo po#eli u humanizmu ili je to bilo jo" ranije u srednjem vjeku*od B st pa dalje/ Croniina najpoznatija knjiga je La conoscenza del mondo slavo in Italia, koja se posebno izdvaja me0u njegovim radovima Sabrao je tisuljetnu povijesno% bibliografsku gra0u koja svjedo#i o slavenskoj kulturi u Italiji :njigu je podjelio na B poglavlja u kojima je prikazao doticaje talijanskog i slovenskog svijeta od najranijih vremena srednjeg vijeka pa do razdoblja izme0u dva svjetska rata ! srednjem vjeku izdvaja 3antea 1lighierija koji spominje +rvatsku u CCCI pjevanju Raja *kada uspore0uje svoje ekstati#no stanje s onim hrvatskog hodo#asnika koji promatra :ristov lik na 2eronikinom rupcu/ Talijanska renesansa ostavila je dosta podataka, ali ih autor navodi povr"no, 7 .achiavelli pi"e o 3ubrovniku, a A 1riosto u CCC2I Pjevanju 9jesnog 4rlanda naziva jadransko more skjavunskim*slavenskim/ Izdvaja i 1 8ortisa koji je pribli$io hrvatsku narodnu poeziju =uropi '

1 Valnea Delbianco, Talijanski kroatist Arturo Cronia, Knjievni krug, Split, 200 . str. !!" #$.

$.

Tragom talijanskih utjecaja u hrvatskoj knjievnosti

Cronia osobitu pozornost posveuje jednoj od svojih najdra$ih tema, talijanskih utjecaja u hrvatskoj, dalmatinsko%dubrova#koj knji$evnosti 7akon objavljivanja gramatike srpsko% hrvatskog jezika, on se javlja u #asopisima bilje"kama o hrvatskoj knji$evnosti od njezinih po#etaka pa do D) st Te paralelno s tim pi"e tekst pod naslovom Talijanski odjeci u srpskohrvatskoj knjievnosti, gdje slijedi talijanske tragove u knji$evnim djelima 3almacije, 3ubrovnika i ostalih ;pokrajinskih; knji$evnosti, te nastoji dokazati talijanski utjecaj na dalmatinske pisce tjekom stoljea Cronia smatra da bez talijanske, ne bi bilo hrvatske knji$evnosti Ea prvo razdoblje i tzv ;glagolja"ku knji$evnost; Cronia govori da u svojim izvorima nudi evidentne tragove i duh ?r#ke crkve, ali se u kasnijem razvoju potpuno formira na crkvenim djelima talijanske knji$evnosti i prenosi ih tako vjerno da nerjetko izgleda kao njezina obi#na kopija Cronia smatra da su prvi dubrova#ki pisci - .en#eti i 3$ 3r$i samo prera0iva#i talijanske knji$evnosti, a 1 6ubranovi osnovni motiv svoje e!upke uzima iz djela "anto delle zingare od ?iuggiolinija i Canto per indovinare autora . 9 dell F4ttonaio 1 njegovi opona"atelji . Pelegrinovi, S 9obaljevi i + .a$ibradi u nekim se nezgrapnim i razvu#enim preradbama pribli$avaju epsko% romanti#noj poeziji Italije &o" kritizira i omalova$ava rad . .arulia kojeg tako0er smatra plagijatorom konvencionalnosti talijanske lirike Eatim govori za dva pjesnika s +vara, + Aucia i P +ektorovia, da prvi, u ljubavnim pjesmama parafrazira, slijedi i prevodi 9emba i 1riosta, dok njegova drama Ro#inja preuzima neke djelove firetinskih maskerata i Correggiove umjetnosti, a drugi pisac da je svoju temu za <ibanje i ribarsko prigovaranje preuzeo ugledajui se na Sanazzarovu $iscatorie i %rkadiju Eatim P Eorania za kojeg ka$e da ubire plodove tu0eg rada, mislei pri tome na Sanazzarovu %rkadiju& prevo0enje Petrarce& oslanjanje na 'infale fiesolano ili %meto& posezanje za 3anteovom Divina "ommedia i podsjea jo" i na Polizianove (elve) &o" je mnogo hrvatskih knji$evnika sa svojim djelima podleglo kritici 1 Cronie uklju#ujui i . 2etranovia s Piligrinom, . 3r$ia, 7 7alje"kovia, koji su vraajui se iz Italije donjeli sa sobom humor sienske eruditne komedije i rusti#ne farse 3 Elatari je samo spomenut kao prevoditelj Tassovog 1mintea, ali zna#aj tog prijevoda nije spomenut ! 'B st za I ?undulia napominje da je u#enik talijanske "kole & Palmotia i I 9unia tako0er vidi pod utjecajem talijanske knji$evnosti kao Tassa, 9onarellija, 9eccarija, Claudijana, Chiabrerini Spominje jo" i P :anavelia, I Gur0evia, & :avanjina ! prilog tezi sveope talijaniziranosti 3almacije, Cronia podsjea da su

talijanski eruditi 3olci, 1ppendini, 3ella 9ella, Stulli itd bili ti koji su pripremili +rvatima prve rije#nike i gramatike ! razdoblju reformacije i protureformacije javljaju se i ostale male pokrajinske knji$evnosti koje su male vrijedne, kako ka$e autor, jer u njima ima malo talijanskog utjecaja, 8. 8rankopan Cronia se zatim osvre na razdoblje ilirizma za koje govori da se nisu uspjeli ujediniti zbog ;naprijateljstva talijanskog elementa u 3almaciji, u separatisti#kom duhu Slovenaca i tvrdokornoj prepotenciji Srba, koji su uvijek vi"e voljeli biti sami, kako u politi#kim tako i u knji$evnim ku"njama ; ali ipak govori kako su se ipak male pokrajinske knji$evnosti sjedinile u jednu cjelinu 4vaj pregled talijanskih utjecaja u hrvatskoj knji$evnosti autor zavr"ava :ranj#eviem, kod kojeg nalazi sli#nosti s Carduccijem Cronia objavljiva i rad o 3ubrova#ko% talijanskim odnosima od 'HIJ% 'IDK, kad je 3ubrovnik pod ma0arskim protektoratom, ali napominjje da je 3ubrovnik dio talijanske povijesti, te e rei da je 3ubrova#ka kultura slijedila talijansku ! godinama izme0u dva svjetska rata Cronia ne krije svoj politi#ki kredo ni u svojim tekstovima i ne krije da se nije pomirio s #injenicom da je Italija izgubila teritorij 3almacije ?ovori i o prezimenima u 3almaciji :rae recenzije . :ombola i & Torbarine koje izlaze '(HH g Cronia je ocjenio pozitivno smatrajui da su oni primjetili i jo" neke talijanske utjecaje u poeziji <anjine i Elataria 1 kasnije dao je i kritiku na rad . 3eanovia kojeg hvali zbog jasnoe i jezgrovitosti ali mu zamjera "to je pisao samo kvantitativno, iznosei niz i kronolo"ke skupine, a ne kvalitativno, proni#ui u dragocjene u#inke koje je petrarkizam imao na slavensku poeziju ! vrijeme 3rugog svjetskog rata Cronia se javlja jednim tekstom u kojem donekle ubla$ava svoje ranije sudove o hrvatskoj knji$evnosti u 3almaciji i promatra ovu regiju kao zanimljivo sjeci"te latinsko% slavenske simbioze Tu navodi autore koji su u svoja djela uklju#ila i narodno stvarala"tvo, kao +ektorovi, Auci, 3r$i, Pelegrinovi, ?unduli i drugi :ronolo"ki pratei radove 1rtura Cronie, mo$emo zamjetiti da je ovaj slavist tjekom vi"e od #etiri desetljea prou#avanja i istra$ivanja hrvatske knji$evnosti i jezika donekle modificirao neka svoja stajali"ta koja su mu u ranijem razdoblju priskrbila negativnu reputaciju u na"im znanstvenim krugovima .e0utim on uvijek iznova zna neugodno iznenaditi ponekim svojim mi"ljenjem i u zrelijoj fazi svojeg znanstvenog djelovanja
D

2 Valnea Delbianco, Talijanski kroatist Arturo Cronia, Knjievni krug, Split, 200 . str. #!" %#.

Na roenoj grudi

&edina djela koja je 1rturo Cronia objavio i napisao na hrvatskom jeziku jest 'a ro!enoj grudi, po#etnica ili #itanka za ope pu#ke "kole, ', D, H, 5 4.1. Prva itanka Prva #itanka je iza"la '(DD god -tampana kod izdava#a A Trevisini u .ilanu Cijena joj je bila H I) liri 6itanka ima JD stranice, meki uvez, obogaena je crte$ima i vinjetama -to se sadr$aja ti#e, podjeljen je na tri djela, prvi dio su vje$be malim pisanim i tiskanim slovima, drugi dio su vje$be velikim slovima, a trei dio su pou#na "tiva, koja su napisana u obliku kraih pri#a, zagonetki i pjesama za djecu Pjesme su naj#e"e djelo slavenskih pjesnika poput, Petra Preradovia% Veselje mladosti, Emaja &ovana &ovanovi% Malo djevoj*e& +i,a& ali ima i narodnih pjesama poput -dravlje&i dje#ijih. Djetinje elje& 'a po*etku ,kole& Mornar& /a*i0) 4.2.Druga itanka 3ruga #itanka za ope pu#ke "kole, koju je tako0er priredio prof, 1rturo Cronia je iza"la u .ilanu, A Trevisini%izdava#, Skladi"te u Eadru, knji$ara Schonfeld 7a po#etku knjige je posveta majci ;.iloj uspomeni svoje obo$avane majke zahvalno posveujem; Cijena je I lira, ''J stranica, tvrdi uvez, fotografija umjetni#ke slike koja prikazuje more i tri broda :njiga sadr$i crte$e, fotografije slika, portreta i kipova Sadr$ajno je podjeljena na kratke tekstove, zagonetke i pjesme Sli#no kao i u prvoj #itanci pjesme su djela raznih autora kao naprimjerL &ov Sunde#i% Mornar i lasta, 1 +aramba"i% Ljeto& (nijeg & Eahar% Lastavicama, . Popovi% 1 kata i druge 4. .Tre!a itanka Trea #itanka je vrlo sli#na drugoj, tako0er je izdana u .ilanu, A Trevisini%izdava#, Skladi"te u Eadru, knji$ara Schonfeld 7a po#etku knjige je posveta majci ;.iloj uspomeni svoje obo$avane majke zahvalno posveujem; Cijena je K lira, D'' stranica, tvrdi uvez, fotografija umjetni#ke slike koja prikazuje more i brod s ribarima :njiga sadr$i crte$e, fotografije slika, portreta, zgrada i gradova, te poneku vinjetu prolje0e, A& 7enadovi- (lavuj i kukavica& Magarac, & &ovanovi%2ratac i sestrica, narodne pjesme3 4etela*ka pjesma&Mala

Sadr$ajno je tako0er vrlo sli#na drugoj, te sadr$i kratke tekstove, zagonetke i pjesme 1li za razliku od druge #itanke sadr$i i dio sa irilicom, prvo pismom, a zatim i popratnim tekstovima na irilici 1utori nekih pjesama suL : :uten% Mali ratar& +ova*, P Preradovi% esen& Majci, 1 +aramba"i% $rolje0e& unak, 3 3emetar M Du# i #reza, I Trnski% Tiho ljeto do#ar #og& Lisica i gavran, S 9uzoli% Vinograd i vinova lozica, & Trnski% 2rodarska, 1 -enoa% Tri rije*i, narodna pjesma% Marko kraljevi0 i soko 4.4."etvrta itanka 6etvrta, zadnja #itanka za ope pu#ke "kole je izdana u .ilanu, A Trevisini%izdava#, Skladi"te u Eadru, knji$ara Schonfeld 7a po#etku knjige je posveta majci ;.iloj uspomeni svoje obo$avane majke zahvalno posveujem; Cijena je B I) lira,DKH stranice sa jo" dodatnih D( na irilici, tvrdi uvez, fotografija umjetni#ke slike koja prikazuje more i brod s ribarima :njiga sadr$i crte$e, fotografije slika, portreta, $ivotinja, toponima, geografsku hartu Italije i =urope, te poneku vinjetu Sadr$ajno je tako0er vrlo sli#na drugoj i treoj, te sadr$i kratke tekstove, zagonetke i pjesme 7eki od autora tih pjesama suL : :uten% $rvi dio spremaj knjige, 1 -antic% 'a rad, 1 -enoa% 2oija plahtica, 1 +aramba"i% -ima, I .a$urani% 5luja6(mrt (mail-age 7engiji0a/, 9 <adi#evi% $ozdrav, P Preradovi% $utnik, I Trnski% -dravljice, narodne pjesme% (mrt majke ugovi0a& $redrag i 'enad& +osovka djevojka, neki tekstovi% 7 Tommaseo% Milosr!e& 'a,e pjesme, 2 Stefanovi :arad$i% $ravda i krivda)

&

!.

#akljuak

1rturo Cronia je svrstavao hrvatsku knji$evnost pod talijansku knji$evnost, pisanu na hrvatskom jeziku Time je obezvrje0ivao ono originalno u tekstovima na"ih autora kroz povijest, uo#avajui samo to da su njihovi uzori bili uglavnom u talijanskoj kulturi i knji$evnosti 7e smijemo zanemariti #injenicu da je on slavist koji je svoj #itavi $ivot posvetio prou#avanju slavenske kulture Posebno knji$evnosti dalmatinsko% dubrova#kog podru#ja, tjekom vi"e od #etiri desetljea prou#avanja i istra$ivanja hrvatske knji$evnosti i jezika donekle je modificirao neka svoja stajali"ta, ali to nije promjenilo #injenicu da je on talijan u slavenskom tijelu Talijansku kulturu smatrao je superiornom i veli#anstvenom, te je u skladu s tim iznosio svoje kritike te pisao #lanke i djela u kojima prikazuje slavensku kulturu zapravo kopijom talijanske 3a, istina je da je mnogo autora na ovim predjelima kao uzore uzimalo talijanske uzore *ipak su nam oni najbli$i, a i ne mo$emo osporiti veli#inu tih autora/ ali isto tako Cronia nije morao fiksirati samo talijanski utjecaj u tim djelima, a ne primjeivati ono originalno slavensko, koje je kad je bilo nezaobilazno, smatrao manje vrijednim upravo zbog te osobine Cronia, o#ekivano, i nije bio popularan u na"im znanstvenim krugovima u to doba, ali ipak njegove kritike i prou#avanja slavenskih knji$evnika su zna#ajan doprinos slavenskoj kulturi

#.

$iteratura%

2alnea 3elbianco, Talijanski kroatist %rturo "ronia, :nji$evni krug, Split, D))5 1rturo Cronia, 'a ro!enoj grudi& prva *itanka za op0e pu*ke ,kole , A Trevisini%izdava#, .ilano, '(DD 1rturo Cronia, 'a ro!enoj grudi& druga *itanka za op0e pu*ke ,kole, A Trevisini%izdava#, .ilano, 1rturo Cronia, 'a ro!enoj grudi& tre0a *itanka za op0e pu*ke ,kole , A Trevisini%izdava#, .ilano, 1rturo Cronia, 'a ro!enoj grudi& *etvrta *itanka za op0e pu*ke ,kole , A Trevisini%izdava#, .ilano,