Вы находитесь на странице: 1из 2

1

Prof. dr. Demal Najetovi Sarajevo, 19.09.2012.godine

SPORAZUM O SPECIJALNIM PARALELNIM ODNOSIMA

Okvirnim sporazumom za mir (Dejtonski mirovni sporazum), regulisani su specijalni paralelni odnosi entiteta u BiH sa susjednim dravama i to: RS sa SRJ i FBiH sa RH. U ovom prilogu detaljnije emo obraditi sporazum o specijalnim paralelnim odnosima izmeu SRJ i RS. Sporazum o specijalnim paralelnim odnosima izmeu SRJ i RS potpisan je u Beogradu 28.02.1997.godine. Potpisali su ga za SRJ Zoran Lili i za RS Momilo Krajinik. Kao takav, zasluuje posebnu panju politikih i dravnih struktura u BiH, kao i nadlenih faktora meunarodne zajednice, posebno onih koji su potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma i uestvuju u njegovoj implementaciji. Iako sporazum sadri odredbe o potivanju principa nezavisnosti, nemijeanja u unutranje stvari, ravnopravnosti i potivanja ljudskih prava, zatim odredbe protiv koritenja ili prijetnji upotrebom sile i slino, paljivom analizom ovog sporazuma i njegovog provoenja u praksi uoavaju se odreene nepravilnosti. Ovaj zakljuak ne dovodi u pitanje injenice da se u uvodu predmetnog sporazuma istie kako se isti rukovodi principima Dejtonsko-Parikog sporazuma, kao ni injenice da se u njegovom lanu 8. navodi da e strane potpisnice pristupiti uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa vodei rauna o suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i SRJ. Ovaj sporazum, favorizuje odredbu Dejtonskog mirovnog sporazuma u kojoj se daje pravo entitetima u BiH da uspostave posebne paralelne odnose sa susjednim dravama. Takva formulacija se u ovom sporazumu vie puta istie, ali se zapostavljaju odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma po kojima je nadlenost dravnih institucija BiH: a) vanjska politika, b) spoljnotrgovinska politika.., te da su nadlenosti Predsjednitva BiH: a) voenje vanjske politike, b) pregovaranje, c) verifikacija-ratifikacija ugovora BiH, uz pristanak Parlamentarne skuptine. Navedeni sporazum je potpisan prije nego to su izmeu BiH i SRJ, kao meunarodno priznatih drava, uspostavljeni diplomatski odnosi. Iako je tada Predsjednitvo BiH vie puta zasjedalo, iz RS nije nagovijeteno donoenje ovog sporazuma sa SRJ, niti je u tom smislu traen bilo kakav stav Predsjednitva BiH kao organa koji je zaduen za vanjsku politiku. Pored toga, treba istai i injenicu da je ovaj sporazum uslijedio prije nego to su se uspostavile odgovarajue slube Predsjednitva BiH i Vijea ministara. Nije bio konstituisan ni Stalni komitet za vojna pitanja, iji su lanovi, pored ostalih, bili i lanovi trolanog Predsjednitva. Zbog toga je bila gruba povreda Dejtonskog mirovnog sporazuma kada su RS i SRJ razmatrali vojna pitanja (nagovjetavanje donoenja posebnog vojnog sporazuma, te formiranje Savjeta za saradnju, u ijoj su se nadlenosti trebala nai vojna pitanja i pitanja regionalne stabilnosti). Posebno je pitanje to se iz sadraja sporazuma uoava paternalizam SRJ u odnosu na RS, to se moe smatrati kao projekcija velikosrpskih ambicija. Naime, sporazumom je odreeno da je predsjednik Savjeta za saradnju Predsjednik SRJ, a potpredsjednik iz RS. U istom smislu, kao dokaz ove teze da je sporazum projekcija velikosrpskih ambicija, moe posluiti i injenica to

su od sedam lanova Savjeta za saradnju, etiri bila iz SRJ. Savjet za saradnju uspostavljen je na osnovu lana 5. ovog sporazuma, a u lanu 6. regulisano je da e se Savjet baviti podsticanjem, planiranjem i usklaivanjem svestrane saradnje, naroito u oblasti: uspostavljanja specijalnih paralelnih odnosa; kulture, obrazovanja, nauke, tehnologije, informisanja, sporta i drugih oblasti ljudskog stvaralatva; privrednog razvoja i progresivnog povezivanja u proizvodnji, prometu, energetici, infrastrukturi i finansijama sa ciljem stvaranja jedinstvenog trita; ekonomske obnove, rekonstrukcije i razvoja transporta, saobraaja i komunikacija; proizvodnje, eksploatacije i prenosa energije; turizma i zatite okoline; socijalne politike, zdravstvene zatite; sprjeavanja elementarnih nepogoda i otklanjanja posljedica; saradnje nevladinih organizacija; migracije, imigracije i azila; borbe protiv terorizma, nezakonite trgovine drogom, verca oruja, pranja novca, ugroavanja civilnog vazduhoplovstva i svih drugih vidova organizovanog kriminala; regionalne sigurnosti; reima prelaenja dravne granice; dravljanstva; usklaivanja spoljne politike i nastupa prema treim zemljama u meunarodnim organizacijama; usklaivanja zakonskih i drugih propisa, pruanja pravne pomoi; rjeavanja pitanja sukcesije SFRJ i u drugim oblastima od zajednikog interesa za strane. Ovim lanom regulisano je i da radi efikasnijeg ostvarivanja saradnje u navedenim oblastima, ciljeva i odredbi ovog sporazuma, strane mogu zakljuivati posebne sporazume. To ukazuje da su SRJ i RS, krile principe Dejtonskog mirovnog sporazuma, jer su pristupili institucionalizaciji saradnje na najviem politikom nivou, po pitanju koja bitno osporava teritorijalni integritet BiH. U tome se vidjela njihova tadanja ambicija da institucije, koje se formiraju po predmetnom sporazumu, imaju veu mo integracije teritorija RS u sastav SRJ, nego to Dejtonske institucije mogu integrisati teritorije RS u sastav BiH, kao cjelovite drave. Karakteristino je da se srpska politika u poetku kritiki odnosila prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, a sada opstruira moguu njegovu dogradnju kroz odreene reforme. Ovim srpska strana, inae uvjebana u svojoj strategiji zamjene teza, nastoji uvjeriti meunarodnu zajednicu da je ona rtva, a ne izvrilac agresije. Sporazum o specijalnim paralelnim odnosima izmeu SRJ i RS ima dalekosene politike ciljeve. On nije potpisan zbog toga to im treba, jer se oni dobro razumiju i davno su se sporazumjeli. Sporazum je forma za pribavljanje legaliteta i legitimiteta za nastavak razgradnje BiH. Bitno je napomenuti i injenicu da je ovaj sporazum potpisan u okolnostima kada, suprotno Dejtonskom mirovnom sporazumu, nije bila postignuta sloboda kretanja i kada se vrila faktika kontrola meuentitetskih linija, niti je bila uspostavljena kontrola dravne granice izmeu BiH i SRJ. Meutim, treba istai da Dejtonski mirovni sporazum izriito zabranjuje kontrolu linija meuentitetskog razgranienja. Zato se, sa puno naprijed navedenih argumenata, moe zakljuiti da nosioci velikosrpske politike, ovim sporazumom, pozivajui se na Dejtonski mirovni sporazum, blago pominjui suverenitet i teritorijalni integriteta BiH, ustvari rue Dejtonski mirovni sporazum, suverenost i teritorijalni integritet BiH. Naalost, za oekivati je da e se ovakva strategija nastaviti. Neophodno je preduzeti mjere da se sa ovom problematikom upozori meunarodna zajednica i najira javnost u BiH i svijetu. Treba zahtijevati otriju osudu rukovodstva Srbije i RS, prvenstveno u okviru organizacije UN, tako to bi se donijela rezolucija kojom bi se predmetni sporazum iz Beograda ocijenio nitavnim. Oekivati je da e i Parlament BiH u svojoj nadlenosti odbaciti predmetni sporazum iz Beograda.