GRAEVINSKIFAKULTET

SVEUILITE U ZAGREBU
GRAEVINSKI FAKULTET




VLADIMIRA GIDAK

ZAVRNI RAD
KANIJEVA METODA













Zagreb, 2009.
GRAEVINSKIFAKULTET

SADRAJ:
1. UVOD.4
2. BIOGRAFIJA GAPARA KANIJA..5
3. METODE RELAKSACIJE.6
3.1.CROSSOVA METODA...6
3.2.WERNER-CSONKA METODA .7
3.3.KANIJEVA METODA.7
4. KANIJEVA METODA...9
4.1.OSNOVNI POJMOVI..9
4.1.1. ELEMENTI BEZ TRANSLACIJSKI POMINIH LEAJEVIMA9
4.1.2. ELEMENTI S TRANSLACIJSKI POMINIM LEAJEVIMA...13
4.2.OKVIR14
4.2.1. OKVIR BEZ BONIH POMAKA LEAJA.14
4.2.2. SIMETRINI OKVIR POD SIMETRINIM OPTEREENJEM14
4.2.3. OKVIR S BONIM POMACIMA LEAJA.16
4.2.3.1.VERTIKALNO OPTEREENJE.16
4.2.3.2.HORIZONTALNO OPTEREENJE U VOROVIMA.18
4.2.3.3.HORIZONTALNO OPTEREENJE NA STUPOVIMA19
5. PRIMJENA KANIJEVE METODE U ZADATKU.20
5.1. ZADATAK 1.20
5.2. ZADATAK 2.25
5.3. ZADATAK 3.30
6. ZAKLJUAK...38
7. LITERATURA..39











GRAEVINSKIFAKULTET

1. UVOD
U ovom emo radu prikazati razlike izmeu tri metoda relaksacije (Crossova
metoda, Werner-Csonka metoda i Kanijeva metoda) i detaljno opisati Kanijevu
metodu relaksacije, te njezinu primjenu prikazati u primjeru.
Kad se kod metode pomaka pojave vie od dvije nepoznanice, rjeavanje
zadataka moe zahtijevati vei raunski rad. Stoga je u sluaju veeg broja
nepoznanica esto povoljno rjeavati zadatak postupnim pribliavanjem tj. iteracijom.
Pod iteracijom podrazumijevamo postupak za rjeavanje nepoznatih veliina iz vie
jednadbi u ponavljanom nizu raunskih koraka. Pri tome se vrijednosti sve vie
pribliavaju konanom rezultatu. Poto svaki korak daje popravljene pribline
vrijednosti nepoznanica, to se u vie koraka, unoenjem vrijednosti iz prethodnog
koraka u jednadbe, rezultati mogu proizvoljno tono pribliiti tonim vrijednostima.
Potreban broj koraka ovisi o veoj ili manjoj brzini pribliavanja pojedinih rezultata
tonim vrijednostima.

















GRAEVINSKIFAKULTET

2. BIOGRAFIJA GAPARA KANIJA

(Zemun, 16.11.1910. Lake Simcoe, Ontario, Kanada, 29.9.1968.)

Gapar Kani, inenjer, sveuilini profesor, roen je u Zemunu, 1910. godine.
Diplomirao je 1937. na Graevinskom odjelu Tehnikog fakulteta u Zagrebu. Od
jeseni 1937. je asistent, a od svibnja 1943. docent na istom fakultetu, za predmete
vrstoa i Elastinost. U listopadu 1945. otputen je iz dravne slube. Odmah iza
toga naputa Hrvatsku i zapoljava se u Institutu za ispitivanje materijala na Tehnikoj
visokoj koli u Stuttgartu kao asistent znamenitog profesora Otta Grafa. Nakon toga se
pridruuje profesoru Mrschu i radi u njegovom Institutu za eline i masivne
graevine. Kratko vrijeme imao je vlastitu tvrtku
Kani & Horvat koja je radila na poslijeratnoj obnovi Stuttgarta, a od 1949. radi u
jednom od vodeih graevinskih poduzea Wolfer & Goebel, specijalizirajui se za
prednapete mostove. Krajem 1951. osniva vlastitu inenjersku tvrtku Kani &
Holzapfel u kojoj je projektirao mnoge mostove i druge konstrukcije. Doktorirao je
1951. na Tehnikoj visokoj koli u Stuttgartu. Na temelju njegovog inenjerskog i
znanstvenog rada, potvrenoga u objavljivanim lancima i knjigama, izabran je za
izvanrednog profesora na Graevinskom odjelu Sveuilita u Torontu, gdje se i
zaposlio 1960. Uskoro je unaprijeen u zvanje redovitog profesora. Nastavio se
intenzivnije baviti znanstvenim istraivanjima u teoriji konstrukcija. Objavljuje brojne
radove. U nas je najpoznatiji po, u svijetu vrlo poznatoj, Kanijevoj metodi za proraun
okvirnih konstrukcija.
Bio je veliki ljubitelj prirode, bavio se i sportom. Kao pasionirani jedriliar,
nesretnim sluajem utopio se u rujnu 1968. u Lake Simcoe, jezeru udaljenom 100 km
sjeverno od Toronta.

















GRAEVINSKIFAKULTET

3. METODE RELAKSACIJE
3.1. CROSSOVA METODA
Crossova metoda je postupak statikog prorauna okvirnih konstrukcija i
kontinuiranih nosaa, gdje se kod konstrukcija sa sprijeenim translacijskim
pomacima eli izbjei iterativno rjeavanje sustava jednadbi metode pomaka,
zamjenjujui ga uravnoteivanjem momenata u vorovima. Cross je uoio da se to
moe napraviti ako se u osnovnom sistemu (gdje su svi vorovi ukrueni) otputa po
jedan vor, dok svi ostali vorovi ostaju ukrueni. Otputati (relaksirati) vor ovdje
znai dati mu mogunost zaokretanja. Nakon otputanja vora momente u njemu
prikljuenih tapova dobivene na osnovnom sistemu (momenti upetosti) uz dodatak
vanjskog momenta (ako postoji) treba uravnoteiti te dio momenata koji nastaju tim
uravnoteavanjem na krajevima tapova u tom voru prebaciti (prenijeti) na suprotne
krajeve tih tapova. Razdioba neuravnoteenog momenta u voru provodi se pomou
razdjelnih koeficijenata koji se dobivaju iz omjera krutosti pojedinog tapa i sumarne
krutosti svih tapova prikljuenih u voru. Prebacivanje se obavlja uz pomo
prijenosnih koeficijenata kojim je odreeno koliki se dio momenta prebacuje na drugi
kraj tapa kad se otpusti prvi kraj. Kod tapova s konstantnim mehanikim i
geometrijskim svojstvima po itavoj duljini prijenosni koeficijent je . Postupak se
ponavlja za svaki vor i opetuje onoliko puta koliko je potrebno da se dobije rjeenje
zadovoljavajue tonosti. Idui od vora do vora, postupak vrlo brzo konvergira za
uobiajene dimenzije tapnih sustava.
Kod Crossove metode pretpostavlja se da je svaki put osloboena potpuna upetost
jednog vora, zadravajui pri tome potpunu upetost susjednih vorova. Na taj se
nain osloboeni rezultirajui moment upetosti raspodjeljuje na tapove koji se sastaju
u voru, a potom se dio momenta prenosi na drugi kraj tapa. Nakon to se osloboeni
vor ponovno upne, moe se isti postupak ponoviti na sljedeem najpovoljnijem
voru. Taj postupak treba ponavljati dok na svim vorovima neuravnoteeni moment
praktiki ne postaje nula. Zbroj momenata upetosti za sluaj potpune upetosti krajeva
tapa, uravnoteavajuih momenata i prenesenih momenata na svakom kraju tapa
daje konani moment.
Izvorno je Crossova metoda razraena za konstrukcije sa sprijeenim
translacijskim pomacima vorova. Meutim, moe se primijeniti i na konstrukcijske
sustave s moguim translacijskim pomacima vorova tako da se u prvoj fazi dodaju
veze koje spreavaju neovisne translacijske pomake, a iz uvjeta da nema sila u tim
dodanim vezama doe se do jednadbi (ima ih onoliko koliko je dodano veza) iz kojih
se izraunaju stvarni pomaci, pa iz njih i konane vrijednosti momenata u tapovima.
Crossov postupak se provodi na idealiziranoj shemi konstrukcije, to je vrlo zoran
prikaz itavog postupka s jasnim pregledom meurezultata i konanih rezultata.

GRAEVINSKIFAKULTET

3.2. METODA WERNER-CSONKE

Metoda Werner-Csonka je iterativni postupak statikog prorauna poluokvira
optereenog u vorovima silama koje djeluju u smjeru grede, a okomito na stup. U
ovoj metodi prvi korak je odabir osnovnog sistema u kojemu se sprijeeni kutovi
zaokreta, a translacijski pomaci vorova nisu sprijeeni. U tom prvom koraku (na
osnovnom sistemu) ponaaju se grede poluokvira kao apsolutne krute. Svaka greda je
sa stupom kruto spojena, a na drugoj strani ima zglobni leaj pomian okomito na
pravac stupa. Na takvom osnovnom sistemu odrede se poetni momenti (momenti
upetosti) u vorovima. Tako se u svakom voru pojavljuju gornji i donji momenti
upetosti. Daljnji postupak prorauna provodi se tako to se postupno otputa pojedini
vor, dok svi ostali ostaju sa sprijeenim zaokretanjem, a neuravnoteeni moment u
tom otputenom voru raspodijeli se na gredu i stupove. Ta se razdioba provodi s
pomou razdjelnih koeficijenata. Otputati vor u ovom sluaju znai omoguavati
zaokretanje vora uz doputanje translacijskih pomaka na pravcu koji se poklapa s
gredom. Iz tih uvjeta te iz mehanikih i geometrijskih svojstava tapova dobiju se
iznosi razdjelnih koeficijenata. Razlike momenata u stupovima prenose se na druge
krajeve tih stupova. S obzirom na to da je vor translacijski pomian okomito na stup,
prijenosni koeficijent je -1. Postupak za uobiajene dimenzije elemenata poluokvira
vrlo brzo konvergira. Ova metoda se moe primijeniti i za vieetane i viepoljne
okvire s bilo kakvim optereenjem. U tom sluaju treba je kombinirati sa Crossovom
metodom.

3.3. KANIJEVA METODA
Metoda je ograniena na sustave sa tapovima kojima je os ravna i ija su
mehanika i geometrijska svojstva simetrina s obzirom na polovite osi. Unutar toga
su obuhvaeni proizvoljni sustavi s translacijski nepominim vorovima i pravokutni
okviri s neovisno pominim etaama. Kod Kanijeve metode najprije promatramo kruto
upeti vor, a svi susjedni se smatraju osloboenima. Uravnoteavajui momenti svih
susjednih krajeva tapova, koji na taj nain djeluju na vor, zbrajaju se s rezultirajuim
momentom upetosti. Nakon ponovnog upinjanja susjednih vorova i oslobaanja
promatranog vora uravnoteuje se zbroj momenata na krajevima tapova koje se
sastaju u voru. Ovaj postupak treba nastaviti tako dugo dok uravnoteavajui
momenti ne zadre konstantnu vrijednost.
Osnovne nepoznanice Kanijeva postupka proporcionalne su s nepoznanicama
metode pomaka. Umjesto kuta zaokreta vora zapisuje se vorni moment, tj. zbroj
momenata koji pri zaokretu vora djeluje na prikljuene tapove. Umjesto mjere
relativnog pomaka krajeva greda jednog kata uvodi se katni moment, tj. zbroj svih
momenata koji djeluju na krajeve tapova jednog kata pri relativnom pomaku greda.
Pri provoenju iteracije ne zapisuju se osnovne nepoznanice nego podaci o
GRAEVINSKIFAKULTET

momentima na krajevima pojedinih tapova. Zbog simetrije, na krajevima se tapova

pri pomaku pojavljuju jednaki momenti, pa je dovoljno zapisati samo jedan podatak.
Doprinosi od zaokreta zapisuju se samo za krajeve uz pripadni vor; pri emu je
posebnost to se zapisuje samo polovini iznos, dok se uz suprotni kraj tapa ne
zapisuje pripadni moment. Pri odreivanju nove vrijednosti za neki zaokret pribrajaju
se momentima upetosti podatci zapisani uz krajeve tapova koji se nalaze uz
prikljuene vorove i rasporeuju na krajeve uz promatrani vor. Zbog zapisivanja
polovinog iznosa, zbroj koeficijenata raspodjele vora iznosi
1
2
. Zbroj momenata
upetosti, dvostrukog uravnoteavajueg momenta na kraju tapa neposredno do vora i
jednostrukog uravnoteavajueg momenta na drugom kraju tapa daje traeni moment
na kraju tapa.































GRAEVINSKIFAKULTET

4. KANIJEVA METODA
4.1. OSNOVNI POJMOVI
4.1.1. ELEMENTI BEZ TRANSLACIJSKI POMINIH LEAJEVA
Neka AB prikazuje gredu u okviru ili kontinuiranom nosau pod vertikalnim optereenjem
(slika 1.). Za sada pretpostavljamo da leajevi nemaju translacijskih pomaka i da se krajevi A i B
zaokreu za kutove
A
i

B
. Krajnje momente grede AB oznai emo sa M
AB
i M
BA
.

Slika 1.

Slika 2. Ope stanje pomaka elementa pod optereenjem
DOGOVOR O PREDZNACIMA
Slijedimo isti dogovor o predznacima kao u metodi pomaka:
1. Zaokreti krajeva suprotni od vrtnje kazaljke na satu su pozitivni
2. Momenti na krajevima koji vrte obrnuto od kazaljke na satu su pozitivni

Stvarni momenti u gredi AB mogu se smatrati momentima koji su nastali zbrajanjem
sljedeih triju komponenata:
1) Momente upetosti za stanje potpune upetosti oznaavamo sa M
AB
i M
BA
na krajevima A i B

Slika 3.



GRAEVINSKIFAKULTET

2) Leaj A zaokree se za kut

A
izazivajui moment 2m
AB
na leaju A i m
AB
na leaju B;
moment m
AB
nazivamo rotacijskim momentom leaja A

Slika 4.

3) Leaj B zaokree se za kut
B
i izaziva moment 2m
BA
na leaju B i moment m
BA
na leaju A;
moment m
BA
nazivamo rotacijskim momentom leaja B

Slika 5.
Konani momenti M
AB
i M
BA
mogu se izraziti kao superpozicija triju momenata:
M
AB
= M
AB
+ 2m
AB
+ m
BA

M
BA
= M
BA
+ 2m
BA
+ m
AB
(1)

Za element AB, kada se odnosimo na moment M
AB
na leaju A, leaj A smatramo
bliim krajem, a leaj B kao daljnji i obrnuto. Prema tome, u jednadbi za konani moment
M
AB
moe se rei da je pravi moment na bliem kraju algebarski zbroj momenta upetosti na
bliem kraju zbog primijenjenog optereenja, dvostrukog rotacijskog momenta blieg kraja i
rotacijskog momenta daljnjeg kraja.

Slika 6. Viekatni okvir
Analizirajui viekatni okvir, ako se ne dogaaju translacije leaja, jednadba (1) primjenjuje
se za sve elemente. Uzimamo u obzir razliite elemente u voru A.


GRAEVINSKIFAKULTET

10

Momenti u A za elemente koji se sastaju u A su:

M
AB
= M
AB
+ 2m
AB
+ m
BA
,
M
AC
= M
AC
+ 2m
AC
+ m
CA
,
M
AD
= M
AD
+ 2m
AD
+ m
DA
,

M
AE
= M
AE
+ 2m
AE
+ m
EA
. (2)
Zbog ravnotee vora A, suma krajnjih momenata u A mora biti nula:
M
AB
= 0 ili
M
AB
+ 2m
AB
+ m
BA
= 0 , (3)
gdje su:
- M
AB
- algebarski zbroj momenata upetosti u voru A od svih elemenata koji se sastaju u A,
- m
AB
- algebarski zbroj rotacijskih momenata u voru A od svih elemenata koji se sastaju u A,
- m
BA
- algebarski zbroj rotacijskih momenata daljnjih krajeva elemenata koji se sastaju u A.

Iz jednadbe (3) dobivamo:
m
AB
= (-
1
2
) (M
AB
+ m
BA
) ili
m
AB
= (-
1
2
) (M
A
+ m
BA
) ,
gdje je M
A
= M
AB
zbroj momenata upetosti u voru A.

Iz odnosa moment-rotacija za gredu imamo:

Slika 7.
2m
AB
=
4LIq
A
L
= 4 E k
AB

A
,
gdje je : k
AB
=
I
AB
L
AB
- relativna krutost elementa AB,
m
AB
= 2 E k
AB

A
. (4)


GRAEVINSKIFAKULTET

11

U voru A svi elementi su podvrgnuti istoj rotaciji

A
, a pretpostavljajui da je E isti za sve
dobivamo:
m
AB
= 2 E
A
k
AB
(5)

Dijelei jednadbu (4) jednadbom (5) dobivamo:

m
AB
m
AB
=
k
AB
k
AB
ili

m
AB
=
k
AB
k
AB
m
AB
, te

(6)

m
AB
= (-
1
2
)
k
AB
k
AB
( M
A
+ m
BA
). (7)

Izraz (-
1
2
)
k
AB
k
AB
poznat je kao rotacijski koeficijent za element AB u voru A.

Oznait emo ga sa
AB

AB
= (-
1
2
)
k
AB
k
AB
. (8)
Jednadbu (7) sada moemo pisati:
m
AB
=
AB
( M
A
+ m
BA
). (9)

U ovoj je jednadbi zbroj momenta upetosti M
A
poznata veliina. Momenti m
BA
na
daljnjim krajevima nisu poznati i zbog toga se mogu uzeti kao nula. Sa slinom pretpostavkom,
rotacijski momenti ostalih elemenata su takoer odreeni. S priblinim vrijednostima rotacijskih
momenata, mogu se odrediti tonije vrijednosti rotacionih momenata u A za element AB prema
jednadbi (9).
Spomenuti se postupak provodi dok se ne dobiju eljene pribline vrijednosti rotacijskih
momenata. Nakon dobivenog eljenog stupnja tonosti vrijednosti rotacijskih momenata, konani
momenti se mogu izraunati pomou jednadbe (2).

NEKE VANE UPUTE:
1) Suma rotacijskih koeficijenata u voru je (-
1
2
).
2) Ako je leaj elementa upet, rotacija tog kraja je nula, pa je i rotacijski moment nula.
3) Ako je leaj elementa zglobno pridran, smatramo ga fiksnim i uzimamo relativnu krutost
kao (
3
4
)
I
L
.



GRAEVINSKIFAKULTET

12

4.1.2. ELEMENTI S TRANSLACIJSKI POMINIM LEAJEVIMA

Slika 8. prikazuje element AB u okviru koji ima poprene pomake u A i B tako da je
relativni pomak = (
B

A
). Treba napomenuti da su u leajevima sprijeene rotacije.

Slika 8.
Momenti na krajevima koji odgovaraju ovom pomaku su:

m'
AB
= m'
BA
= -
6LIA
L
2
. (10)
Kada se translacija leaja dogaa s rotacijom, ukupni momenti na krajevima su:

M
AB
= M
AB
+ 2m
AB
+ m
BA
+ m'
AB
, (11)
M
BA
= M
BA
+ 2m
BA
+ m
AB
+ m'
BA
. (12)

Izraz m'
AB
= m'
BA
nazivamo momentom pomaka ili translacijskim momentom elementa AB.

Ako je A vor u kojem se sastaju vie elemenata, onda jednadba ravnotee momenta za
vor A glasi
M
AB
= 0 tj.
M
AB
+ 2m
AB
+ m
BA
+ m'
AB
= 0, pa je (13)
m
AB
= (-
1
2
) (M
AB
+ m
AB
+ m'
AB
), (14)

iz ega slijedi:

m
AB
=
k
AB
k
AB
m
AB
ili (15)
m
AB
=
k
AB
k
AB
(-
1
2
) (M
AB
+ m
AB
+ m'
AB
) , (16)
te je, na kraju,
m
AB
=
AB
(M
A
+ m
BA
+ m'
AB
),
m
BA
=
AB
(M
B
+ m
AB
+ m'
BA
). (17)
Pomou ovog izraza momenti rotacije se mogu odrediti iteracijskim postupkom. Ako su
boni pomaci poznati, momenti pomaka mogu se odrediti iz jednadbe (10). Ako boni pomaci
nisu poznati treba primijeniti dodatne jednadbe.

GRAEVINSKIFAKULTET

13

4.2. OKVIR

4.2.1. OKVIRI BEZ BONIH POMAKA LEAJA
Okviri kojima su boni pomaci sprijeeni analiziramo isto kao kontinuiranu gredu. Boni
pomak je sprijeen ili odgovarajuim vezama ili zbog simetrije okvira i optereenja.

4.2.2. SIMETRINI OKVIRI POD SIMETRINIM OPTEREENJEM
Imamo dva sluaja simetrinosti : okviri u kojima os simetrije prolazi kroz polovite greda i
okviri u kojima os simetrije prolazi kroz stupove u sredini etae.
SLUAJ 1. Os simetrije prolazi kroz polovite grede.

Slika 9.
Neka je AB bilo koji horizontalni element okvira kroz koji prolazi os simetrije i neka su M
AB
i
M
BA
krajnji momenti. Zbog simetrije deformacija, M
AB
i M
BA
su po iznosu isti, ali razliitog
smisla vrtnje.

Slika 10. Rotacija leaja A zbog M
AB

Slika 11. Rotacija leaja A zbog M
BA

Kut zaokreta u A,
A
dobiva se superpozicijom rotacija zbog M
AB
i M
BA
, pa imamo

A
= '
A
+ ''
A
. (18)





GRAEVINSKIFAKULTET

14

Iz odnosa momenata rotacije:
'
A
=
M
AB
L
3LI
, (19)
''
A
= -
M
BA
L
6LI
=
M
AB
L
6LI
, (20)


A
= '
A
+ ''
A
=
M
AB
L
2LI
. (21)

Neka element AB bude zamijenjen elementom AB' iji se kraj A zaokree za
A
zbog momenta
M
AB
primijenjenog na kraju A dok je kraj B' nepomian.

Slika 12. Zamijenjeni lan AB'

Za ovakvo stanje odnos sila pomaka je

A
=
M
AB
Li
4LI
. (22)

Odnos rotacije originalne grede i zamijenjene

A
=
M
AB
L
2LI
=
M
AB
Li
4LI
, (23)

ili
I
L
=
2I
Li
, (24)

k = 2k' k' =
k
2
(25)

Ako je k relativna krutost originalnog elementa AB, onda taj element moemo zamijeniti
elementom AB' krutosti k/2. Sa zamijenjenim elementom AB', potrebna analiza se moe provesti
samo za pola okvira s obzirom na os simetrije kao upeti kraj.

SLUAJ 2. Os simetrije prolazi kroz etae.
Ovaj se sluaj dogaa kada je broj etaa paran. Zbog simetrije optereenja i okvira, leajevi na osi
simetrije se nee rotirati. Stoga, analiziramo samo pola okvira.



GRAEVINSKIFAKULTET

15

4.2.3. OKVIRI S BONIM POMACIMA LEAJEVA

4.2.3.1. VERTIKALNO OPTEREENJE
Neka 1-2 predstavlja vertikalni element kata u viekatnom okviru (slika 13.). M
12
i M
21
su
krajnji momenti u 1 i 2.
Horizontalnu silu ostvarenu u okviru na 1-2 oznaimo sa H, a visinu kata sa h.
Iz jednadbe ravnotee momenata u odnosu na dno (ili na vrh) stupa,
M
12
+ M
21
+ H(h) = 0, (26)

dobivamo
H = -
(M
12
+M
21
)
h
. (27)

Slika 13.
Ako primijenimo jednadbu (27) za sve stupove kata bit e:
H = -
(lM
12
+lM
21
)
h
. (28)

Openito, H predstavlja zbroj poprenih sila u svim stupovima kata. Ako sa Q
n
oznaimo zbroj
poprenih sila u n-tom katu, moemo pisati
Q
n
= -
(lM
12
+lM
21
)
h
n
, (29)
gdje je: h
n
- visina stupa n-tog kata,
M
12
- zbroj momenata na gornjem kraju svih stupova na n-tom katu,
M
21
- zbroj momenata na donjem kraju svih stupova na n-tom katu.
Oito je Q
n
= 0 kada je vanjsko optereenje vertikalno.

Svi stupovi n-tog kata su iste visine h, pa je
M
12
+ M
21
= 0 za n-ti kat (30)





GRAEVINSKIFAKULTET

16

Znamo da je osnovni izraz za krajnje momente za element 1-2:

M
12
= M
12
+ 2m
12
+ m
21
+ m'
12
,
M
21
= M
21
+ 2m
21
+ m
12
+ m'
21
. (31)

Za stup vrijedi M
12
= M
21
= 0 zato to je optereenje na okvir vertikalno.
Stoga je
M
12
+ M
21
= 3m
12
+ 3m
21
+ 2m'
12
, (32)
a kako je M
12
+ M
21
= 0, (33)

slijedi 3m
12
+ 3m
21
+ 2m'
12
= 0 (34)
Ili m'
12
= -
3
2
(m
12
+ m
21
) (35)
Ova jednadba daje odnos rotacijskih i translacijskih momenata.
Znamo da je boni pomak isti za sve stupove na bilo kojem katu, pa je prema tome translacijski
moment za bilo koji stup:
m'
12
=
6LIA
h
2
. (36)
Translacijski moment stupa na katu proporcionalan je relativnoj krutosti k=I/h pa imamo:

mi
12
lmi
12
=
k
12
lk
12
ili m'
12
=
k
12
lk
12
m'
12
(37)

Uvoenjem m'
12
iz jednadbe (35) moemo pisati jednadbu (37):
m'
12
=
k
12
lk
12
(-
3
2
) (m
12
+ m
21
) ili (38)
m'
12
=
12
(m
12
+ m
21
), (39)
gdje je:
12
=
k
12
lk
12
(-
3
2
) - translacijski koeficijent elementa 1-2.
Moe se primijetiti da u jednadbi (39) (m
12
+ m
21
) predstavlja sumu rotacijskih
momenata na gornjem i donjem kraju stupa kata koji se analizira.
k
12
- zbroj relativne krutosti svih stupova kata koji se analizira.
Oito e zbroj translacijskih koeficijenata svih stupova kata biti jednak (-
3
2
).
Sumiranjem svega, razliiti odnosi dobiveni prije su:
m
12
=
12
(M
1
+ m
21
+ m'
12
),
m
21
=
21
(M
2
+ m
12
+ m'
21
), (40)
m'
12
= m'
21
=
12
(m
12
+ m
21
), (41)
M
12
= M
12
+2m
12
+ m
21
+ m'
12
,
M
21
= M
21
+ 2m
21
+ m
12
+ m'
21
. (42)
GRAEVINSKIFAKULTET

17

Upotrebom jednadbi (40) i (41) rotacijski i translacijski momenti mogu se odrediti

iteracijom svih katova po redu. Kada su prihvatljivi iznosi rotacijskih i translacijskih momenata
poznati, konani momenti mogu se odrediti pomou jednadbi (42).

4.2.3.2. HORIZONTALNO OPTEREENJE U VOROVIMA

Za okvir pod horizontalnim optereenjem vrijedi H = Q
n
.

Slika 14.
Ako su svi stupovi visine h
n
, moemo pisati:
M = 0,
M
12
+ M
21
+ Q
n
h
n
= 0 ili (43)
Q
n
h
n
= - (M
12
+ M
21
). (44)

Ako koristimo jednadbu (31) i ako znamo da za stupove vrijedi M
12
= M
21
= 0, imamo:
Q
n
h
n
= - (S (m
12
+m
21
) + 2m
12
i
n
) (45)
ili

n
h
n
3
= - |(m
12
+ m
21 n
) +
2
3
m
12
i
] , (46)
pa je
m'
12
= -
3
2
[

n
xh
n
3
+ |(m
12
+ m
21 n
)] , (47)
ili
m'
12
= -
3
2
[M
n
+ |(m
12
+ m
21 n
)], (48)
gdje je
M
n
=

n
h
n
3
katni moment, pozitivan kada Q djeluje s desna na lijevo.
Iz jednadbe (38) moemo pisati:
m'
12
=
k
12
lk
12
x (-
3
2
) x [M
n
+ |(m
12
+ m
21 n
)] (49)
ili
m'
12
=
12
[M
n
+ |(m
12
+ m
21 n
)] (50)
Analiza viekatnog okvira s horizontalnim optereenjem razlikuje se od okvira s
vertikalnim optereenjem samo po injenici da u obavljanju temeljne operacije za odreivanje
translacijskih momenata zbroj rotacijskih momenata svih elemenata kraja kata mora sadravati
katni moment M
n
.
GRAEVINSKIFAKULTET

18

4.2.3.3. HORIZONTALNO OPTEREENJE NA STUPOVIMA

Horizontalno optereenje na stupu uzrokuje promjenu poprene sile po duljini stupa. Ako
stup presijeemo, moramo voditi rauna o poprenoj sili na mjestu presjeka. Zbog optereenja u
polju dobivamo na proizvoljnom mjestu na udaljenosti y od gornjeg kraja stupa poprenu silu
Q
0y
, a zbog optereenja krajnjim momentima poprenu silu Q
M
.

Slika 15. Okvir s optereenjem na stupu
Jednadba ravnotee na proizvoljnom mjestu glasi:
Q
M
= P
n
+ (Q
0y
+ Q
M
) = 0. (51)

Ako momente na krajevima tapa oznaimo sa M
0
i M
n
, moemo pisati
Q
M
=
l(M
0
+M
n
)
h
. (52)
Potrebno je odrediti Q
0y
tako da odredimo onaj popreni presjek grede na dva leaja u
kojem je Q
0y
jednak nuli.
Jednadba ravnotee glasi:
H = P
n s-s
+ Q
M
= P
n s-s
+
l(M
0
+M
n
)
h
= u, (53)
H = P
n
+ Q
0y
+ Q
M
= 0, (54)
gdje je
P
n
= W + qy , (55)
Q
0y
=
q
2
- qy , (56)
pa imamo
H = W + qy +
q
2
- q y +
l(M
0
+M
n
)
h
= W +
q
2
+
l(M
0
+M
n
)
h
= 0. (57)
Jednadba (57) ujedno je i jednadba za odreivanje poloaja nul-toaka poprene sile
zbog optereenja u polju, te za njih, kao i za toke presjeka, postavimo uvjet za ravnoteu H = 0.


GRAEVINSKIFAKULTET

19

5. PRIMJENA KANIJEVE METODE U ZADATKU

5.1. ZADATAK 1
Za esterostruko statiki neodreen okvir, prikazan na slici 16, treba za dano optereenje
odrediti dijagram momenata savijanja. Odnosi momenata inercije odreeni su ve prethodnim
dimenzioniranjem.

Slika 16. Okvir s tri stupa i vertikalnim optereenjem
Momenti inercije i krutosti tapova
I = 800 cm
4
I =
bh
3
12

k
12
= k
23
=
800
800
= 1,0 k
ij
=
I
h

k
14
= k
36
=
0,3800
600
= 0,4
k
25
=
0,2800
600
= 0,267
Translacijski koeficijent elementa, za sluaj kada su stupovi jednakih duljina, raunamo
iz odnosa krutosti jednog stupa prema zbroju krutosti svih stupova u sustavu ili iz odnosa
momenata inercije jednog stupa prema zbroju momenata inercije svih stupova.

14
=
36
= -
3
2

0,3
0,3+0,2+0,3
= - 0,562

25
= -
3
2

0,2
0,3+0,2+0,3
= - 0,376
Kontrola: = -0,5622 0,376 = -1,5.
Rotacijski koeficijent za pojedine elemente raunamo prema jednadbi (8):

ij
= (-
1
2
)
k
i]
k
i]
.

14
= -
1
2

0,4
0,4+1,0
= - 0,143
12
= -
1
2

1,0
0,4+1,0
= - 0,357
GRAEVINSKIFAKULTET

20

21
=
23
= -
1
2

1,0
1,0+0,267+1,0
= - 0,2205
25
= -
1
2

0,267
1,0+0,267+1,0
= - 0,059

32
= -
1
2

1,0
1,0+0,4
= - 0,357
36
= -
1
2

0,4
0,4+1,0
= - 0,143
Momenti upetosti, za odgovarajue elemente, iznose:
M
12
= - M
21
=
qI
2
12
=
128
2
12
= 64 kNm
M
23
= - M
32
=
PI
8
=
408
8
= 40 kNm
Vrijednosti momenata upetosti upisujemo na kraj tapa pokraj pripadajueg vora, a
vrijednosti rotacijskog koeficijenta u shemu prema slici 17. Zbroj momenata upetosti u svakom
voru upisujemo pokraj rotacijskih koeficijenata. Translacijske koeficijente zapisujemo na
odgovarajui stup.

Slika 17. Momenti upetosti, faktori translacije i rotacijski faktori
Rotacijske momente raunamo prema jednadbi (17) provoenjem iteracije.
VOR 1
m
14
=
14
(M
14
+ m
41
+ m'
14
) = -0,143(64) = -9,2 kNm
m
12
= -0,357(64) = -22,8 kNm
VOR 3
m
36
= -0,143(-40)= +5,7 kNm
m
32
= -0,357(-40) = +14,3 kNm
VOR 2
m
25
= -0,059(-24-22,8+14,3) = +2,0 kNm
m
23
= m
21
= -0,2205(-24-22,8+14,3) = +7,4 kNm

GRAEVINSKIFAKULTET

21

STUPOVI
m'
14
= m'
36
= -0,562(-9,2+2,0+5,7) = +0,8 kNm
m'
25
= -0,376(-9,2+2,0+5,7) = +0,6 kNm
VOR 1
m
12
= -0,357(64+7,4) = -25,8 kNm
m
14
= -0,143(64+7,4) = -10,3 kNm
VOR 3
m
32
= -0,357(-40+7,4+0,8) = +11,6 kNm
m
36
= -0,143(-40+7,4+0,8) = +4,6 kNm
VOR 2
m
25
= -0,059(-24-25,8+14,3) = +2,1 kNm
m
21
= m
23
= -0,2205(-24-22,8+14,3) = +7,7 kNm
STUPOVI
m'
14
= m'
36
= -0,562(-3,6) = +2,1 kNm
m'
25
= -0,376(-3,6) = +1,4 kNm
VOR 1
m
12
= -0,357(64+7,7+2,1) = -26,4 kNm
m
14
= -0,143(64+7,7+2,1) = -10,6 kNm
VOR 3
m
32
= -0,357(-40+7,7+2,1) = +10,6 kNm
m
36
= -0,143(-40+7,7+2,1) = +4,3 kNm
VOR 2
m
25
= -0,059(-24-26,4+1,4+10,6) = +2,26 kNm
m
21
= m
23
= -0,2205(-24-26,4+1,4+10,6) = +8,3 kNm
STUPOVI
m'
14
= m'
36
= -0,562(-10,6+2,2+4,3) = +2,3 kNm
m'
25
= -0,376(-10,6+2,2+4,3) = +1,54 kNm

GRAEVINSKIFAKULTET

22

VOR 1
m
12
= -0,357(64+8,3+2,3) = -26,6 kNm
m
14
= -0,143(64+8,3+2,3) = -10,7 kNm
VOR 3
m
32
= -0,357(-40+8,3+2,3) = +10,4 kNm
m
36
= -0,143(-40+8,3+2,3) = +4,2 kNm
VOR 2
m
25
= -0,059(-24-26,6+1,5+10,4) = +2,3 kNm
m
21
= m
23
= -0,2205(-24-26,6+1,5+10,4) = +8,5 kNm
STUPOVI
m'
14
= m'
36
= -0,562(-10,7+2,3+4,2) = +2,3 kNm
m'
25
= -0,376(-10,7+2,3+4,2) = +1,5 kNm

Slika 18. Odreivanje momenata rotacije vorova i tapova
Nakon izraunavanja ovih vrijednosti iteracija se prekida, jer se vie ne oekuju neke
bitne promjene numerikih vrijednosti. Slika 19 prikazuje posljednje izraunate vrijednosti
momenata rotacije vorova i tapova, a zatim su izraunati momenti na krajevima tapova prema
jednadbi (1).
M
ij
= M
ij
+ 2m
ij
+ m
ji


GRAEVINSKIFAKULTET

23

Slika 19. Odreivanje momenata na krajevima tapova


Slika 20. Dijagram momenata savijanja od vertikalnog optereenja

Kontrolu ravnotee sustava provest emo pomou jednadbe (54), uzimajui u obzir da je P
h
=0.
H = P
n
+ Q
0y
+ Q
M
= 0
0 = (-19,1 - 8,4) + (6,1+3,8) + (10,7 + 6,5)
0 0,4




GRAEVINSKIFAKULTET

24

5.2. ZADATAK 2
Okvir analiziran u primjeru 1 neka bude optereen vjetrom (horizontalno optereenje)
kako prikazuje slika 21. Potrebno je odrediti dijagram momenata savijanja.
Vrijednosti rotacijskih i translacijskih koeficijenata preuzete su iz prethodnog primjera i
zapisane u shemu (slika 22).

Slika 21. Okvir s tri stupa optereen vjetrom

Momenti upetosti za zadano optereenje:
M
14
= - M
41
=-
qI
2
12
= -15 kNm

Slika 22. Momenti upetosti i stupa, faktori rotacije i translacije
Prema jednadbi (51) horizontalna sila stupa iznosi
Q = P +
qh
2
= 10 +
56,0
2
= 25 kN,
a prema jednadbi M
n
=

n
h
n
3
katni moment ili moment na stupu iznosi
M
14
=
256,0
3
= 50,0 kNm.
GRAEVINSKIFAKULTET

25

Ova vrijednost unosi se pokraj lijevog stupa. Iteracija sada zapoinje odreivanjem
momenata rotacije tapova.
STUPOVI
m'
14
= m'
36
= -0,562(-50) = +28,1 kNm
m'
25
= -0,376(-50) = +18,8 kNm
VOR 1
m
14
= -0,143(-15+28,1) = -1,9 kNm
m
12
= -0,357(-15+28,1) = -4,7 kNm
VOR 2
m
21
= m
23
= -0,2205(0-4,7+18,8) = -3,1 kNm
m
25
= -0,059(0-4,7+18,8) = -0,8 kNm
VOR 3
m
32
= -0,357(0+28,1-3,1) = -8,9 kNm
m
36
= -0,143(0+28,1-3,1) =- 3,6 kNm
STUPOVI
m'
14
= m'
36
= -0,562(-50-1,9-0,8-3,6) = +31,7 kNm
m'
25
= -0,376(-50-1,9-0,8-3,6) = +21,2 kNm
VOR 1
m
14
= -0,143(-15-3,1+31,7) = -2,0 kNm
m
12
= -0,357(-15-3,1+31,7) = -4,9 kNm
VOR 2
m
21
= m
23
= -0,2205(-4,9+21,2-8,9) = -1,6 kNm
m
25
= -0,059(-4,9+21,2-8,9) = -0,4 kNm
VOR 3
m
32
= -0,357(-1,6+31,7) = -10,8 kNm
m
36
= -0,143(-1,6+31,7) = -4,3 kNm
STUPOVI
m'
14
= m'
36
= -0,562(-50-2,0-0,4-4,3) = +31,8 kNm
GRAEVINSKIFAKULTET

26

m'
25
= -0,376(-50-2,0-0,4-4,3) = +21,3 kNm
VOR 1
m
14
= -0,143(-15-1,6+31,8) =-2,2 kNm
m
12
= -0,357(-15-1,6+31,8) = -5,4 kNm
VOR 2
m
21
= m
23
= -0,2205(-5,4+21,3-10,8) = -1,1 kNm
m
25
= -0,059(-5,4+21,3-10,8) = -0,3 kNm
VOR 3
m
32
= -0,357(-1,1+31,8) = -11,0 kNm
m
36
= -0,143(-1,1+31,8) = -4,4 kNm
STUPOVI
m'
14
= m'
36
= -0,562(-50-2,2-0,3-4,4) = +32,0 kNm
m'
25
= -0,376(-50-2,2-0,3-4,4) = +21,4 kNm
VOR 1
m
14
= -0,143(-15-1,1+32,0) = -2,3 kNm
m
12
= -0,357(-15-1,1+32,0) = -5,7 kNm
VOR 2
m
21
= m
23
= -0,2205(-5,7+21,4-11,0) = -1,0 kNm
m
25
= -0,059(-5,4+21,4-11,0) = -0,3 kNm
VOR 3
m
32
= -0,357(-1,0+32,0) = -11,1 kNm
m
36
= -0,143(-1,0+32,0) = -4,4 kNm






GRAEVINSKIFAKULTET

27

Slika 23. Odreivanje momenata rotacije vorova i tapova
Momente na krajevima tapova raunamo prema jednadbi (1).
M
ij
= M
ij
+ 2m
ij
+ m
ji


Slika 24. Odreivanje momenata na krajevima tapova

Slika 25. Dijagram momenata savijanja od optereenja vjetrom
GRAEVINSKIFAKULTET

28

Kontrolu ravnotee sustava provest emo pomou jednadbe (57).
P +
gh
2
= -
M
0
+M
u
h

10 +
56
2
= -
1
6
(-12,4 44,7 20,8 21,1 -23,1- 27,6)
25 24,97






















GRAEVINSKIFAKULTET

29

5.3. ZADATAK 3
Za statiki neodreen okvir, prikazan na slici 26, treba za dano optereenje (horizontalno
i vertikalno) odrediti dijagram momenata savijanja.

Slika 26. Dvoetani okvir sa horizontalnim i vertikalnim optereenjem
Zadano optereenje:
P
1
= P
2
= 50 kN
q
1
= 10 kN/m'
q
2
= 20 kN/m'
Vrijednosti koeficijenata krutosti:
k
12
=
I
4,2
= 0,24I k
23
=
2I
2,8
= 0,71I
k
34
=
2I
4,2
= 0,48I k
35
=
4I
5,6
= 0,71I
k
56
=
I
4,2
= 0,24I k
58
=
I
2,8
= 0,36I
k
73
=
I
2,8
= 0,36I k
78
=
3I
5,6
= 0,54I
Vrijednosti rotacijskih koeficijenata:

ij
= (-
1
2
)
k
i]
k
i]

21
= (-
1
2
)
0,24I
0,95I
= -0,13
23
= (-
1
2
)
0,71I
0,95I
= -0,37

32
= (-
1
2
)
0,71I
2,26I
= -0,16
37
= (-
1
2
)
0,36I
2,26I
= -0,08
GRAEVINSKIFAKULTET

30

35
= (-
1
2
)
0,71I
2,26I
= -0,16
34
= (-
1
2
)
0,48I
2,26I
= -0,10

53
= (-
1
2
)
0,71I
1,31I
= -0,27
56
= (-
1
2
)
0,24I
1,31I
= -0,09

58
= (-
1
2
)
0,36I
1,31I
= -0,14

78
= (-
1
2
)
0,54I
0,9I
= -0,3
73
= (-
1
2
)
0,36I
0,9I
= -0,2

87
= (-
1
2
)
0,54I
0,9I
= -0,3
85
= (-
1
2
)
0,36I
0,9I
= -0,2
Vrijednosti translacijskih koeficijenata:

ij
=
k
i]
lk
i]
(-
3
2
)
PRVI KAT DRUGI KAT

12
=
0,24I
0,24I+0,48I+0,24I
(-
3
2
) = -0,375
37
=
0,36I
0,36I+0,36I
(-
3
2
) = -0,75

34
=
0,48I
0,24I+0,48I+0,24I
(-
3
2
) = -0,75
58
=
0,36I
0,36I+0,36I
(-
3
2
) = -0,75

56
=
0,24I
0,24I+0,48I+0,24I
(-
3
2
) = -0,375

Momenti upetosti za zadano optereenje:
M
12
= - M
21
=
P
2
h
8
=
504,2
8
= 26,3 kNm ,
M
23
= - M
32
=
q
2
I
2
12
=
205,6
2
12
= 52,3 kNm ,
M
78
= - M
87
=
q
1
I
2
12
=
105,6
2
12
= 26,1 kNm.

Translacijske sile i momenti katova su:
PRVI KAT DRUGI KAT
Q
I
= P
1
+ P
2
/2

= 75 kN Q
II
= P
1
= 50 kN
M
I
=

I
h
3
=
754,2
3
= 105 kNm M
II
=

II
h
3
=
502,8
3
= 46,7 kNm


GRAEVINSKIFAKULTET

31

POSTUPAK ITERACIJE:
STUPOVI I
m'
12
= m'
56
= -0,375(-105,0) = +39,37 kNm
m'
34
= -0,75(-105,0) = +78,75 kNm
STUPOVI II
m'
73
= m'
85
= -0,75(-46,7) = +35,0 kNm
VOR 2
m
21
= -0,13(-26,3+39,37) = -1,7 kNm
m
23
= -0,37(-26,3+39,37) = -4,8 kNm
VOR 3
m
32
= m
35
= -0,16(52,3+78,75-4,8+35,0) = -25,8 kNm
m
34
= -0,10(52,3+78,75-4,8+35,0) = -16,12 kNm
m
37
= -0,08(52,3+78,75-4,8+35,0) = -12,9 kNm
VOR 5
m
53
= -0,27(-52,3+35,0-25,8+39,37) = +1,0 kNm
m
56
= -0,09(-52,3+35,0-25,8+39,37) = +0,33 kNm
m
58
= -0,14(-52,3+35,0-25,8+39,37) = +0,52 kNm
VOR 7
m
73
= -0,2(26,1+35,0-12,9) = -9,64 kNm
m
78
= -0,3(26,1+35,0-12,9) = -14,46 kNm
VOR 8
m
87
= -0,3(-26,1-14,46+35,0+0,52) = +1,51 kNm
m
85
= -0,2(-26,1-14,46+35,0+0,52) = +1,0 kNm
STUPOVI I
m'
12
= m'
56
= -0,375(-105,0-1,7-16,12+0,33) = +45,9 kNm
m'
34
= -0,75(-105,0-1,7-16,12+0,33) = +91,8 kNm
STUPOVI II
m'
73
= m'
85
= -0,75(-46,7-9,54-12,9+1,0+0,52) = +41,0 kNm
GRAEVINSKIFAKULTET

32

VOR 2
m
21
= -0,13(-26,3-25,8+45,9) = +0,8kNm
m
23
= -0,37(-26,3-25,8+45,9) = +2,3 kNm
VOR 3
m
32
= m
35
= -0,16(52,3+2,3+91,8+1,0+41,0-9,54) = -28,61 kNm
m
34
= -0,10(52,3+2,3+91,8+1,0+41,0-9,54) = -17,9 kNm
m
37
= -0,08(52,3+2,3+91,8+1,0+41,0-9,54) = -14,3 kNm
VOR 5
m
53
= -0,27(-52,3-28,6+45,9+41,0+1,0) = -1,9 kNm
m
58
= -0,14(-52,3-28,6+45,9+41,0+1,0) = -0,98 kNm
m
56
= -0,09(-52,3-28,6+45,9+41,0+1,0) = -0,63 kNm
VOR 7
m
73
= -0,2(26,1+1,51+41,0-14,3) = -10,8 kNm
m
78
= -0,3(26,1+1,51+41,0-14,3) = -16,3 kNm
VOR 8
m
87
= -0,3(-26,1-16,3+41,0-0,98) = +0,7 kNm
m
85
= -0,2(-26,1-16,3+41,0-0,98) = +0,5 kNm
STUPOVI I
m'
12
= m'
56
= -0,375(-105,0+0,8-17,9-0,63) = +46,0 kNm
m'
34
= -0,75(-105,0+0,8-17,9-0,63) = +92,0 kNm
STUPOVI II
m'
73
= m'
85
= -0,75(-46,7-14,3-10,8+0,5-0,98) = +54,2 kNm
VOR 2
m
21
= -0,13(-26,3-28,6+46,0) = +1,15 kNm
m
23
= -0,37(-26,3-28,6+46,0) = +3,3 kNm
VOR 3
m
32
= m
35
= -0,16(52,3+3,3+92,0-1,9+54,2-10,8) = -30,25 kNm
m
34
= -0,10(52,3+3,3+92,0-1,9+54,2-10,8) = -18,91 kNm
GRAEVINSKIFAKULTET

33

m
37
= -0,08(52,3+3,3+92,0-1,9+54,2-10,8) = -15,13 kNm
VOR 5
m
53
= -0,27(-52,3-30,25+46,0+54,2+0,5) = -5,0 kNm
m
58
= -0,14(-52,3-30,25+46,0+54,2+0,5) = -2,5 kNm
m
56
= -0,09(-52,3-30,25+46,0+54,2+0,5) = -1,6 kNm
VOR 7
m
73
= -0,2(26,1+0,7+54,2-15,13) = -13,17 kNm
m
78
= -0,3(26,1+0,7+54,2-15,13) = -19,76 kNm
VOR 8
m
87
= -0,3(-26,1-19,76+54,2-2,5) = -1,75 kNm
m
85
= -0,2(-26,1-19,76+54,2-2,5) = -1,17 kNm
STUPOVI I
m'
12
= m'
56
= -0,375(-105,0+1,15-18,9-1,6) = +46,6 kNm
m'
34
= -0,75(-105,0+1,15-18,9-1,6) = +93,3 kNm
STUPOVI II
m'
73
= m'
85
= -0,75(-46,7-13,7-15,13-1,17-2,5) = +59,4 kNm
VOR 2
m
21
= -0,13(-26,3-30,25+46,6) = +1,3 kNm
m
23
= -0,37(-26,3-30,25+46,6) = +3,7 kNm
VOR 3
m
32
= m
35
= -0,16(52,3+3,7+93,3-5,0+59,4-13,17) = -30,5 kNm
m
34
= -0,10(52,3+3,7+93,3-5,0+59,4-13,17) = -19,0 kNm
m
37
= -0,08(52,3+3,7+93,3-5,0+59,4-13,17) = -15,24 kNm
VOR 5
m
53
= -0,27(-52,3-30,5+46,6+59,4-1,17) = -5,8 kNm
m
58
= -0,14(-52,3-30,5+46,6+59,4-1,17) = -3,0 kNm
m
56
= -0,09(-52,3-30,5+46,6+59,4-1,17) = -1,9 kNm

GRAEVINSKIFAKULTET

34

VOR 7
m
73
= -0,2(26,1-1,75-15,24+59,4) = -13,7 kNm
m
78
= -0,3(26,1-1,75-15,24+59,4) = -20,5 kNm
VOR 8
m
87
= -0,3(-26,1-20,5+59,4-3,0) = -3,0 kNm
m
85
= -0,2(-26,1-20,5+59,4-3,0) = -2,0 kNm
STUPOVI I
m'
12
= m'
56
= -0,375(-105,0+1,3-19,0-1,9) = +46,7 kNm
m'
34
= -0,75(-105,0+1,3-19,0-1,9) = +93,4 kNm
STUPOVI II
m'
73
= m'
85
= -0,75(-46,7-13,7-15,24-2,0-3,0) = +60,5 kNm
VOR 2
m
21
= -0,13(-26,3-30,5+46,7) = +1,3 kNm
m
23
= -0,37(-26,3-30, 5+46,7) = +3,7 kNm
VOR 3
m
32
= m
35
= -0,16(52,3+3,7+93,4-5,8+60,5-13,7) = -30,5 kNm
m
34
= -0,10(52,3+3,7+93,4-5,8+60,5-13,7) = -19,0 kNm
m
37
= -0,08(52,3+3,7+93,4-5,8+60,5-13,7= -15,2 kNm
VOR 5
m
53
= -0,27(-52,3-30,5+46,7+60,5-2,0) = -6,0 kNm
m
58
= -0,14(-52,3-30,5+46,7+60,5-2,0) = -3,1 kNm
m
56
= -0,09(-52,3-30,5+46,7+60,5-2,0) = -2,0 kNm
VOR 7
m
73
= -0,2(26,1-3,0+60,5-15,2) = -13,7 kNm
m
78
= -0,3(26,1-3,0+60,5-15,2) = -20,5 kNm
VOR 8
m
87
= -0,3(-26,1-20,5+60,5-3,1) = -3,2kNm
m
85
= -0,2(-26,1-20,5+60,5-3,1) = -2,2 kNm
GRAEVINSKIFAKULTET

35

Slika 27. Odreivanje momenata rotacije i translacije


Slika 28. Odreivanje momenata na krajevima tapova


GRAEVINSKIFAKULTET

36

Slika 29. Dijagram momenata savijanja













GRAEVINSKIFAKULTET

37

6. ZAKLJUAK
Kod postupaka uravnoteavanja momenata od kojih su Crossov i Kanijev
najpoznatiji, moemo odustati od neposrednog postavljanja jednadbi kompatibilnosti
ili jednadbi ravnotee vorova. Pomou dane raunske sheme i propisanog toka
proraunavanja te jednadbe se rjeavaju iteracijom. Treba napomenuti da vrijednosti
u Crossovom postupku tee ka nuli, a one u Kanijevoj metodi jednoj odreenoj
vrijednosti. U oba se postupka pretpostavlja da se vorovi nosive konstrukcije ne
okreu i ne pomiu, i pod tom pretpostavkom se odrede momenti upetosti za sluaj
potpune upetosti krajeva vorova.
U osnovi su oba iteracijska postupka zasnovana na metodi pomaka. Kanijev
postupak koristi neposrednu iteraciju u kojoj se lanove od optereenja provlae do
kraja prorauna. To znai da svaki novi dobiveni broj daje rezultat koji je toniji od
prethodnog, koji sada vie nije potreban. Ovdje, za razliku od Crossove metode,
otpada zbrajanje pojedinih iteracijom dobivenih meuvrijednosti. Postupak
omoguuje da se poslije naknadne promjene optereenje ili dimenzija tapova,
zapoeti proraun nekog sistema samo produi. Pri daljem raunanju nestaju i mogue
greke uinjene u korekturnim vrijednostima. Dakle, proraun se moe provjeriti samo
s na kraju izraunatim numerikim vrijednostima.
















GRAEVINSKIFAKULTET

38

7. LITERATURA

[1] R.Vagner: Praktina graevinska statika, dio 4, Graevinska knjiga, Beograd, 1968.
[2] V.Simovi,uv.: Leksikograf graevinarstva, Masmedia, Zagreb, 2002.
[3] V.Vagner i G.Erlhof : Praktina graevinska statika, dio 3, Graevinska knjiga,
Beograd, 1981.
[4] C.S.Reddy: Basic Structural Analysis, McGraw-Hill, New Delhi, 1981.
[5] G.Kani: Die Berechnung mehrstchiger Rahmen, Verlag konrad Wittwe, Stuttgart,
1949.
[6] V. Simovi, K. Fresl: Graevna statika II, biljeke i skice s predavanja, Graevinski
fakultet, Zagreb, http://www.grad.hr/nastava/gs/bilj2/index.html