Emocija (uvstvo) je nepotpuno definirana psihika pojava.

Oznauje na doivljaj vrednovanja i subjektivnog odnosa prema objektima, dogaajima, osobama i vlastitim postupcima. Varira od blagih do vrlo snanih i od osobito ugodnih do veoma neugodnih. Empatija je razumijevanje osjeaja i potreba druge osobe pomou naroito snanog uivljavanja. Frustracija je osjeaj osujeenosti, sprijeenosti da se postigne neki cilj. Frustracija je uvijek i samo stanje organizma, tj. moe se javiti i kada vanjskih barijera nema, ali i izostati kad ih ima. Moe biti izazvana vanjskim uvjetima, ali i samim unutranjim nedostacima. Postoji teorija da svaka frustracija izaziva agresiju, s tim to agresija moe biti konstruktivna i destruktivna. Halucinacija je lana percepcija. Vanjski podraaji za odreeni doivljaj ne postoje, dakle svoje se unutranje stanje doivljava kao percepcija okoline. Obino je znak bolesti, ali moe se javiti i u zdrava ovjeka. Iluzija je iskrivljena percepcija. Vanjski podraaji postoje, ali se doivljavaju pogreno (u mraku se grm vidi kao ovjek). Razliito od halucinacija. Kvocijent (koeficijent) inteligencije je mentalna dob podijeljena sa kronolokom dobi pojedinca (na temelju broja rijeenih zadataka u testovima inteligencije). Prosjeni kvocijent inteligencije dobije se kada su mentalna i kronoloka dob priblino jednake. Natprosjean kvocijent inteligencije je onaj u kojega je mentalna dob osjetno vea od kronoloke dobi. Ispodprosjean kvocijent inteligencije se dobije kada je mentalna dob osjetno nia od kronoloke dobi. Nekada se dralo da je kvocijent inteligencije konstantan tokom cijelog ivota, meutim danas znamo da se on moe i znaajnije promijeniti pod utjecajem okolnih i obrazovnih faktora. Mentalna zaostalost (ometenost, defektnost) se javlja u razliitom stupnju u odnosu na norme mentalnog ponaanja za odreeni dobni uzrast. Mentalna defektnost obino je posljedica genetske poremetnje kod zaea. Mentalna zaostalost moe nastati zbog tee bolesti centralnog nervnog sistema. Osobe sa lakim stupnjem zaostalosti obino se uspiju ukljuiti u redovne kole i osposobiti za samostalan ivot dok osobe sa teim stupnjem zaostalosti idu u posebne kole i uglavnom se ne mogu osamostaliti. Percepcija je doivljaj koji imamo uslijed djelovanja nekih vanjskih ili unutranjih podraaja na nae osjetne organe, redovito u kombinaciji s doivljajima iz prolosti (iskustvo).