POREMEAJ PANJE / HIPERAKTIVNI POREMEAJ (ADHD)

A = Attention /panja, pozornost/ D = Deficit /deficit, nedostatak/ H = Hyperactivity D = Disorder /poremeaj/

 Razvojni

poremeaj samokontrole, poznat kao hiperaktivnost, zapravo je poremeaj panje koji je esto praen nemirom i impulzivnou poremeaj koji se izuava od poetka 20.stoljea

razvojni

Dosadanji nazivi:
Minimalno

modano oteenje Minimalna cerebralna disfunkcija MCD Minimalna modana disfunkcija Hiperaktivnost Psihoorganski sindrom Hiperkinetski poremeaj Deficit panje - ADD ADHD
3

 Prema

Dijagnostikom i statistikom priruniku za mentalne poremeaje DSM-IV (1994), bitno obiljeje tog poremeaja je trajni model nepanje i /ili hiperaktivnog-impulzivnog ponaanja koji je ei i tei od tipinog za osobe odgovarajueg razvojnog stupnja (DSM-IV).

Smetnje se javljaju na podrujima:

motorike /nemir, nespretnost, nestabilnost, crte ne odgovara dobi/ panje /kratkotrajna, neselektivna, - nije uspostavljena hijerarhija vanih i manje vanih dogaaja, svaki podraaj je za dijete jednako vaan/, zamor emocija i socijalnih odnosa /tekoe u kontroli poriva, nedostatak konica na somatskom i na emocionalnom planu/- impulzivnost, eksplozivnost, nizak prag tolerancije na frustraciju, nepredvidljivost, prisustvo agresivnosti, loi i dobri dani, dezorganiziranost na planu percepcije / loa procjena veliina, udaljenosti, odnosi L/D, loa orjentacija u vremenu, loa sposobnost precrtavanja figura, problemi u razlikovanju dijela od cjeline u podruju kognitivnih funkcija /loe apstraktno miljenje, dezorganizirano razmiljanje, tekoe u stvaranju koncepta, tekoe pamenja; poremeeji itanja, pisanja, raunanja.../

Karakteristina ponaanja djeteta s ADHD sindromom:

izrazita nestrpljivost psihomotorni nemir potekoe u organizaciji (zaboravljaju, gube, zameu pribor, knjige, upute...) radi prebrzo i ini nepotrebne greke na pitanja odgovara prebrzo, bez razmiljanja nije sposobno slijediti upute koje se daju cijeloj grupi ne uspijeva upamtiti uputu iako nema potekoa s pamenjem pismeni radovi su mu najee zbrkani nespretno je, ispadaju mu stvari, lako posrne i padne pretjerano je priljivo esto mijenja aktivnost ostavljajui prethodnu nedovrenu esto mnogo pita a ne doeka odgovor lako ga je omesti u bilo kojoj aktivnosti sklono povesti se za bunijom djecom neujednaen uspjeh u razliitim predmetima ne uspijeva misliti na logian i razumljiv nain
6

Osnovni simptomi ovog poremeaja su: hiperaktivnost, impulzivnost, nepanja

HIPERAKTIVNOST se oituje u sluajnoj aktivnosti koja je neorganizirana i nije usmjerena prema postavljenom cilju. IMPULZIVNOST je reagiranje koje ne ukljuuje razmiljanje o moguim posljedicama ponaanja. NEPANJA se oituje u tekoama koncentracije, pojaanoj distraktibilnosti, smanjenom rasponu pozornosti, nedovoljnoj sposobnosti sluanja to oteava sljeenje uputa, te problemu zavravanja zapoetih aktivnosti.
7

HIPERAKTIVNOST
esto tresu rukama ili nogama ili se vrpolje na sjedalici Ne mogu dugo mirno sjediti na jednom mjestu, za radnim stolom esto su u pogonu ili kao da ih pokree motor esto pretjerano priaju

IMPULZIVNOST
esto istravaju s odgovorima prije nego to je dovreno pitanje Preskau stranice kod itanja ili idu na kraj knjige Zatvorenik trenutka Nestrpljivost (npr.problem ekanja u redu) Nepromiljene reakcije teko odgaaju zadovoljavanje elje, teko ekaju neki dogaaj - manjak planiranja teko se odupiru trenutnom iskuenju
9

IMPULZIVNOST .
esta ponaanja: ne sluaju zapovijedi, upute, zapoinju razgovor u neprikladno vrijeme, pretjerano prekidaju druge, ometaju druge, grabe tue predmete, diraju stvari koje ne bi smjeli, ludiraju se, drugi se mogu aliti da ne mogu doi do rijei

10

NEPANJA
Ne sluaju kad im se izravno obraa Problem u paljivom sluanju ili itanju Odlete usred konverzacije Kratka koncentracija Lako su ometeni od okoline Problemi u organizaciji Vrlo brzo se dosauju esto gube stvari potrebne za ispunjavanje zadaa ili aktivnosti (npr. igrake, kolski pribor, olovke, knjige, alat)

11

Simptomi impulzivnosti mogu dovesti do krenja obiteljskih, interpersonalnih i edukacijskih pravila, posebice u adolescenciji. Uz impulzivnost se esto javlja EMOCIONALNA NESTABILNOST koja se izraava kroz:

nisku toleranciju na frustracije provale bijesa socijalno povlaenje (izolacija, osamljivanje) okrivljavanje drugih za vlastite probleme pretjerana osjetljivost na kritiku
12

TEKOE VEZANE UZ ADHD

nisko samopotovanje slab kolski uspjeh konflikti s autoritetima sekundarni poremeaji ponaanja anksioznost i depresija nono mokrenje poremeaji govora i jezika alergije, poremeaji spavanja, none more
13

Slab kolski uspjeh javlja se na nekoliko naina

neka

djeca su openito neuspjena neka su ciljano neuspjena (npr. povijest ili itanje lektire) kod nekih je problem sniena inteligencija (rijetko)

14

Konflikti s autoritetima
Njihovo stanje esto dovodi do konflikata s autoritetima u koli i obitelji, jer se nemogunost primjerenog posveivanja zadacima koji zahtijevaju trajniji mentalni napor esto tumai kao znak lijenosti, slabog osjeaja odgovornosti i suprotstavljanja U obitelji su esto poremeeni odnosi roditelj dijete jer razliitost simptomatskog ponaanja navodi roditelje na uvjerenje da je problematino ponaanje namjerno

15

Istraivanja provedena u SAD-u pokazala su da hiperaktivna djeca imaju sljedee probleme vezane uz uenje:

90% hiperaktivne djece pokazuje smanjenu produktivnost u kolskom radu 90% hiperaktivne djece postie snien uspjeh u koli 20% hiperaktivne djece ima tekoe s itanjem 60% hiperaktivne djece ima ozbiljne potekoe s rukopisom 30% hiperaktivne djece prekida kolovanje
16

Etiologija
Prema razliitim teorijama i istraivanjima uzroci se nalaze u podruju -nasljeivanja -poremeenog funkcioniranja mozga -neurobiolokih poremeaja -socijalnih poremeaja -patologije obiteljskih odnosa -emotivnih problema

17

Prema najnovijim istraivanjima

poremeaj

ima u najveoj mjeri bioloku osnovu ( ili oteenja mozga ili poremeaji u razvoju mozga), emu u velikoj mjeri doprinose genetski i nasljedni faktori. Posebno su zahvaeni frontalni renjevi, odnosno centri koji su odgovorni za inhibiciju ponaanja, ustrajnost, otpornost na distrakciju i samokontrolu.
18

Uestalost pojavljivanja, spol i dob

ADHD se javlja prije 7.godine ivota. Dijagnozu je teko postaviti prije 4. 5. godine ivota jer je karakteristino ponaanje djece te dobi varijabilnije, a postavlja im se i manje zahtjeva za trajnijim odravanjem panje. Procjenjuje se da se ADDH javlja kod 5-7 % kolske djece i to 4 do 5 puta ee kod djeaka nego kod djevojica. Hiperaktivnost i impulzivnost se ine da nestaju ili slabe s godinama, ali nemogunost panje i nedostatak organizacije ostaju nepromijenjeni.

19

Znaajni faktori u procesu dijagnostike: - ciljani intervju s djetetom, roditeljima, nastavnicima - podaci o razvoju (ponaanju, bolestima, poremeajima) - dijagnostike ljestvice - laboratorijski nalazi - analiza snimaka i rada mozga - tjelesni pregled djeteta
20

Druga stanja koja mogu izgledati kao ADHD

poremeaji

vida i sluha epileptiki napadaji traume glave akutne ili kronine medicinske bolesti loa prehrana nedostatak spavanja nuspojave nekih lijekova ili droga
21

Savjeti za nastavnike, pravila za uenje

prihvatite dijete kao vrijednu osobu, openiti odnos prema djetetu treba biti pozitivan, dobronamjeran Usmjerite se na pozitivno, omoguite djetetu osjeaj kompetentnosti. Potkrepljujte poeljna, pozitivna ponaanja Jasno definirana pravila ponaanja (pozitivna, izraena u terminima poeljnih ponaanja a ne zabrana) - dijete s ADHD poremeajem treba strukturiranu situaciju i jasne granice vie nego druga djeca

22

Razlikujte nemogunost od neposlunosti Razdijelite gradivo na vie manjih dijelova, strukturirajte okolinu tako da dijete uspjeno zavri zadatak (stavite naglasak na ono to dijete moe radije nego na ono to ne moe uiniti) Izbjegavajte ismijavanje, prodike ili kritiziranja Ignorirajte nepoeljna ponaanja Kada dajete uputu cijelom razredu, stanite kraj hiperaktivnog uenika NE istiite pred razredom djetetova ogranienja
23

Preferirajte usmeno ispitivanje pred pismenim, Ukoliko je to potrebno, produljite mu vrijeme rada Smanjite opseg zadanog materijala, a ne njegovu teinu Frustracija tijekom nastave moe se smanjiti omoguavanjem kratkih pauza ili izlazaka iz razreda Socijalne vjetine mogu se uiti i razvijati i u razrednoj sredini, od ega e sva djeca imati koristi. Od izuzetne vanosti je suradnja roditelja i nastavnika

24

arobni tapi za ovakve tekoe ne postoji, a kada bi postojao bio bi sastavljen od:

strpljenja smirenosti optimizma pohvale kada god je to mogue

25

7 osnovnih principa odgoja djeteta s ADHD sindromom

26

1. Neposredna povratna informacija i posljedice

Kada

se eli promjeniti nepoeljna ponaanja, djetetu treba pruiti nagradu i povratnu informaciju kada se ponaa na poeljan nain i brze negativne posljedice za nepoeljno ponaanje.

27

2. Pruajte ee povratnu informaciju

Hiperaktivna

djeca trebaju povratne informacije i posljedice bre i ee nego druga djeca. umjesto da ekate da dijete zavri sa rjeavanjem cijelog listia zadataka, da biste ga pohvalili, vi mu dodijelite nagradni bod za svaki rijeeni zadatak
28

Npr.

3. Koristite vee i snane posljedice

Kako bi ga se potaknulo da zavri neki zadatak, potuje pravila ili da se dobro ponaa, ono treba snanije posljedice nego druga djeca.

Priroda samoga poremeaja zahtjeva da se koriste vee, znaajnije i ponekad materijalne posljedice kako bi se razvila i odrala pozitivna panja hiperaktivnog djeteta.

29

4. Koristite poticaje prije kazne

Kod

hiperaktivne djece naroito vrijedi pravilo pozitivno prije negativnog elite promjeniti neko nepoeljno ponaanje, potrebno je odluiti kojim pozitivnim ponaanjem ete ga zamijeniti.

Kada

30

5. Nastojte biti konzistentni

znai

svaki puta reagirati na odreeno ponaanje ili situaciju, po mogunosti na isti nain

31

6. Imajte na umu prirodu poremeaja

Pokuajte

se distancirati od situacije Nemojte dozvoliti da Va vlastiti osjeaj vrijednosti postane vezan uz to jeste li ili ne uspijeli pobijediti neko ponaanje. Kada situacija izmakne kontroli ili ne zavri onako kako ste Vi predvidjeli, nikako nemojte zakljuiti da ste Vi lo uitelj ili loa osoba.
32

7. Vjebajte opratanje

Opratanje je pre-vaan princip u odgoju djeteta, no esto ga je teko provoditi u svakodnevnom ivotu. Vjebanje opratanja znai razmisliti o djetetovim prijestupima i oprostiti mu ih; zatim pustite da Vas prou osjeaji ljutnje, razoarenja, zamjeranja, povrede i naposlijetku oprostite sami sebi za pogreke koje ste napravili u odgoju toga dana.
33

Tretman
U

literaturi se kao najuinkovitiji i znanstveno provjereni navode

psihosocijalni pristupi farmakoterapija

34

Psihosocijalni pristupi
Bihevior terapija Obiteljska terapija Trening socijalnih vjetina Uenje akademskih vjetina Individualna psihoterapija Kognitivno bihevioralna terapija Terapeutska rekreacija Multimodalni tretman
35

Farmakoterapija
Preporuka

je da se u takav tretman krene samo ako su problemi tako intenzivni da nikakav drugi tretman ne daje rezultata se obino kombiniraju s nekim psihosocijalnim tehnikama

Medikamenti

36

Pripremila Alma Rovis Brandi, socijalni pedagog

struni suradnik u O Petra Zrinskog, Zagreb

Koritena literatura:
Dijete izvan kontrole Iva Prvi , psiholog i Mihaela Rister, psiholog, Psihotrauma centar, Klaieva 16, Zagreb 2. Hiperaktivno dijete, dr. Dubravka Kocijan Hercigonja, Naklada Slap 1997. 3. ADHD i mogunosti primjene oligo i fito terapije, predavanje prof.Alfredo Torti 4. Hiperaktivnost mr.sc. Snjeana Sekuak-Galeev, asopis Dijete i drutvo, tema Poremeaji u ponaanju 7 / 2005.
1.

37