Вы находитесь на странице: 1из 4

Dinamika fluida

Oblast koja prouava stanje fluida u kretanju.

Dinamika fluida
Strujanje fluida.

Strujanje fluida i jednaina kretanja (AP 139-140) Bernulijeva jednaina i Torielijeva teorema (AP 140-143) Viskoznost i Stoksov zakon (AP 144-147)

Kretanje fluida je znatno komplikovanije od kretanja vrstog tela.


Kretanje fluida se naziva strujanje. Kretanje fluida se opisuje kretanjem njegovih estica. Linije du kojih se kreu estice fluida nazivaju se strujnice. Deo fluida ogranien strujnicama naziva se strujna cev. Brzina kretanje estica u odreenoj taki strujnice ista je za sve

estice koje dospevaju u tu taku.

Pravac i smer brzine se menja.

Dinamika fluida
Strujanje fluida.

Dinamika fluida
Strujanje fluida.

Dve vrste strujanja:


Stacionarno (laminarno) strujanje - svaka estica koja prolazi kroz

datu taku sledi istu strujnu liniju kao i prethodna. Turbulentno ili vrtlono strujanje - gornji uslov nije ispunjen.

Protok fluida se definie kao zapremina fluida koja u jedinici vremena proe kroz neku povrinu. S

Q=

V m3 t s

vt

V S vt Q= = = Sv t t

Dinamika fluida
Jednaina kontinuiteta.

Dinamika fluida
Bernulijeva jednaina.

Danijel Bernuli vajcarski matematiar i fiziar (1700-1782)

Kada se menja presek cevi kroz koju struji fluid menja se i brzina strujanja.
v1 - brzina strujanja kroz povrinu S1, v2 - brzina strujanja krzo povrinu S2, fluid je nestinjiv pa su obe zapremine

Ako je fluid nestiljiv i bez unutranjeg trenja:


proticanjem fluida kroz tesan kanal strujanje se ubrzava, menja se kinetika energije, promena energije je posledica izvrenog rada spoljanjih sila F1 i F2 Sile pritiska su razliitih smerova pa radovi imaju razliite znakove.

koje su posledica pritiska koji deluju na preseke S1 i S2;

proteklog fluida iste:

S1

S2

S1v1t = S 2 v2 t S1v1 = S 2 v2

A1 = F1x1 = p1S1 x1 = p1V A2 = -F2x2 = - p2S2 x2= -p2V A1 + A2 = Ek


p1 V p 2 V = mv mv 2 2
2 2 2 1

x1

x2

v2t v1t Jednaina kontinuiteta:

F1
S1 S1'

F2
S2
' S2

Sv = const

proizvod povrine bilo kog poprenog preseka neke strujne cevi i

srednje brzine fluida u tom preseku je konstantan; protok je konstantan brzina fluida je vea gde je strujna cev ua.

: V

p1 +

v12
2

= p2 +

2 v2

Dinamika fluida
Bernulijeva jednaina.

F1

F2 S2

Dinamika fluida
Torielijeva teorema.

Evangelista Torieli italijanski matematiar i fiziar 1608-1647

S1 Bernulijeva jednaina za horizontalnu cev:


p - statiki pritisak,

Isticanje tenosti kroz mali otvor:

v 2
2

p1 +

v12

- dinamiki pritisak,

= p2 +

2 v2

S1
p1 + gh1 +

2
h S2 h2 h1

v12

p+

v
2

- hidrodinamiki pritisak.

2 S1 >> S2 v1 << v2

= p 2 + gh2 +

2 v 2

Bernulijeva jednaina za kosu cev:

v1 0 , v2 v p1 = pa , p2 pa
v = 2 gh

p1 +

v
2

2 1

+ gh1 = p2 +

v
2

2 2

+ gh2

gh - statiki viskozni pritisak

Brzina isticanja tenosti je ista kao da tenost slobodno pada sa visine h.


brzina isticanja se smanjuje jer se u toku isticanja smanjuje visina.

Dinamika fluida
Viskoznost.

Dinamika fluida
Viskoznost.

Podela fluida:
idealni fluid - nema unutranjeg trenja, realni fluid - pri kretanju postoji unutranje trenje kao posledica

Dve vrste kretanja:


laminarno kretanje

meumolekularnih sila.

Unutranje trenje postoji i pri kretanju vrstog tela kroz fluid. Unutranje trenje se manifestuje kao sila viskoznosti koja deluje suprotno kretanju.

fluid se kree u paralelnim slojevima, slojevi fluida se kreu razliitim brzinama, fluid se bre kree u sredini a sporije ka zidovima cevi, slojevi se ne meaju. javlja se pri veim brzinama, javlja se zbog prepreka na putu, naglih promena brzina, viskoznosti slojevi se meaju.

turbulentno kretanje

Dinamika fluida
Viskoznost.

Dinamika fluida
Viskoznost.

F = S

v L

Fluid izmeu dve ploe, nepokretne i pokretne.


Da bi se gornja ploa pomerila konstantnom brzinom v potrebno je

Sila viskoznog trenja:


postoji izmeu bilo koja dva sloja u fluidu koji se kreu razliitim

na nju delovati silom F. U tenosti se javlja sila trenja ista po intenzitetu ali suprotnog smera. Tanki slojevi fluida izmeu ploa se meusobno relativno kreu:

brzinama,

srazmerna je dodirnoj povrini, razlici njihovih brzina, obrnuto proporcionalna rastojanju izmeu slojeva, zavisi od vrste tenosti odnosno viskoznosti.

sloj koji dodiruje nepokretnu plou se ne kree, ostali slojevi imaju brzine od 0 do v.

Sila unutranjeg trenja:

F = S

v L

Pa s

- koeficijent unutranjeg trenja koeficijent viskoznosti

Dinamika fluida
Stoksov zakon.

Test pitanja - kolokvijum


1. Strujnice i strujna cev.

Kretanje tela u realnim fluidima malom brzinom:


Sila otpora sredine (unutranjeg trenja) je proporcionalna brzini

Linije du kojih se kreu estice fluida nazivaju se strujnice. Deo fluida ogranien strujnicama naziva se strujna cev.

kretanja tela:

F = kv

2. Vrste strujanja kod kretanja fluica


k - koeficijent srazmernosti koji zavisi od oblika i dimezija tela koje se

kree i viskoznosti sredine kroz koju se telo kree. Za telo sfernog oblika poluprenika r:

Stacionarno (laminarno) strujanje - svaka estica koja prolazi kroz datu taku sledi istu strujnu liniju kao i prethodna. Turbulentno ili vrtlono strujanje - estica koja prolazi kroz datu taku ne sledi istu strujnu liniju kao i prethodna. Protok fluida se definie kao zapremina fluida koja u jedinici vremena proe kroz neku povrinu.

k = 6r
Stoksova formula:

3. Protok fluida.

F = 6rv

Q=
Dor Gebrijel Stoks britanski matematiar i fiziar 1819-1903

V m3 t s

Test pitanja - kolokvijum


4. Jednaina kontinuiteta.

Test pitanja - kolokvijum


7. Torielijeva teorema.

Proizvod povrine bilo kog poprenog preseka neke strujne cevi i srednje brzine fluida u tom preseku je konstantan, odnosno protok fluida je konstantan.

S1v1 = S 2 v2

Brzina isticanja tenosti iz suda kroz mali otvor je ista kao da tenost slobodno pada sa visine h. Brzina isticanja se smanjuje jer se u toku isticanja smanjuje visina.

v = 2 gh

5. Bernulijeva jednaina za horizontalnu cev.


6.

v = p2 + 2 2 2 Bernulijeva jednaina za kosu cev.


p1 +

Hidrodinamiki pritisak (zbir statikog i dinamikog pritiska) je konstantan. 2 2

8. Stoksov zakon.

v1

Pri kretanju tela u realnim fluidima malom brzinom sila otpora sredine (unutranjeg trenja) je proporcionalna brzini kretanja tela:

F = kv

Zbir statikog, statikog viskoznog i dinamikog pritiska je konstantan. 2 2

p1 +

v1
2

+ gh1 = p2 +

v2
2

+ gh2

Вам также может понравиться