You are on page 1of 4

Etika po Rekovcu ETIKA - filozofska disciplina koja se bavi podrijetlom, motivima, normama i svrhom moralnoga djelovanja i prosuivanja - filozofija

morala Autonomna etika - Izvor morala je u samom ovjeku PROMETEJ - onaj koji misli unaprijed - Prethodna savjest EPIMETEJ - onaj koji misli unazad - naknadna savjest Savjest - skup naela moralnog prosuivanja Heteronomna etika - Izvor morala je neto izvan ovjeka (drutvene norme, autoritet, korist, uitak.) Autoritet Bog Vladar crkva tradicija Perfekcionizam - cilj moralnog djelovanja je usavravanje, napredak u znanju o dobrom djelovanju rezultira dobro djelovanje (Sokratov etiki intelektualizam Eudaimonizam - cilj moralnog djelovanja je srea (blaenstvo) onoga koji djeluju Hedonizam etika koncepcija prema kojoj je zadovoljstvo, naslada, ugoda ili trenutni uitak najvie dobro, cilj djelovanja. Utilitarizam (hedonistiki) etika koncepcija prema kojoj je korist, posredno zadovoljstvo, osnova i cilj svakog moralnog djelovanja, vrijednosti vrijede ukoliko su korisne pojedincu ili zajednici. Aristotel ETIKA cilj moralnog djelovanja postizanje vlastite sree, blaenstva gledite o srei kao konanom ishoditu moralnosti zove se EUDAIMONIZAM najvioj srei vodi najmoralnije djelovanje eudaimonija doslovno blagi (pravi) duh, srea, blaenstvo tim pojmom potaknuta sva grka etika srea ne lei u uitku, posjedovanju ili ugledu ve u potpunom aktiviranju ovjekove specifine biti kroz vrline neemo biti moralni da bismo bili sretni ve e, ako smo moralni, srea pratiti na ivot dvije vrste vrlina: o ETIKE praktine (vrline volje) prakticiraju se u zajednici (moral u uem smislu te rijei) najvanije je nai PRAVU MJERU, zlatnu sredinu izmeu krajnosti ni previe ni premalo npr. hrabrost kao sredina izmeu kukaviluka i nepromiljene ludosti, srljanja u opasnost, velikodunost (krtost i rasipnost), pravednost (nanoenje i trpljenje nepravde) razumom emo odrediti tu mjeru, sredinu, ali da promiljeno provedemo u dj elo bitan je odabir volje (protiv sokratovskog idealizma da sama spoznaja dobrog vodi u dobro djelovanje, nita ako se voljno ne odluimo za to, motiviramo da to uinimo) ZLATNA SREDINA Prvo stanje: razmetanje, nadutost, razmetljivost, lakrdijatvo, laskavac, srameljivac, naprasitost, luda smjelost, neobuzdanost, rasipnost 1

Drugo stanje: izdanost, plemenita ambicija, istinoljubivost, drutvenost, ljubaznost, stidljivost, blagost, hrabrost, umjerenost, velikodunost Tree stanje: sitniavost, malodunost, ironija, mrzovolja, pretjerana uslunost, bestidnost, ravnodunost, plaljivost, obuzdanost, krtost DIJANOETIKE (razumske) teorijske tiu se pojedinca, naa odgovornost prema samima sebi to su umnost, znanje, razboritost (vana za politiki ivot), mudrost (presudna za filozofiju), umijee koliina ovih vrlina ovisi o individualnim potencijalima pojedinca
EPIKUREJSKA KOLA EPIKUR, TIT LUKRECIJE KAR (spjev O prirodi stvari) od 4. st. p. K. PRODUHOVLJENI HEDONIZAM cilj je odsustvo bola, a ne naslade, odbacuju tjelesne uitke kao mjerodavne (kratkotrajni, vode u ovisnost, esto vode u dugoronu neugodu...) i istiu duhovna, trajna zadovoljstva (mudrost, prijateljstvo, estitost, ljepota...) Sav izbor i svo nastojanje idu za dobrobiti tijela i mirom due; jer to je telos sretnog ivota. A ono to inimo, inimo zato da bismo izbjegli nezadovoljstvo i da bismo nali duevni mir - i oni tragaju za ataraksijom uklanjaju strah od smrti Dok smo mi nema smrti; a kad nastupi smrt, tada vie nema nas! esto bili krivo interpretirani (hedonisti - epikurejci)

TOMA AKVINSKI - najvia udoredna naela postoje kao to postoje i najvia teoretska naela, zakoni logike i sl. - ta naela prikazuju sudjelovanje ljudskog duha u boanskom duhu, u njim postoji ispravan razum (ratio recta) i ona ine jezgru SAVJESTI (moralna svijest) - udoredna naela su poznata svim ljudima i ne mogu se iz njihovih srca izbrisati ve ih samo moramo slijediti - udoredno dobro svodi na prirodu ovjeka, a tima na bitak (etiko tumaenje se bazira na ontologiji) - Dobro treba initi, a zlo izbjegavati - vrline: teoloke (vjera, ufanje, ljubav) i prirodne (Platonove kardinalne vrline) HUME etika srca opravdavanje egoizma vladajuim moralom LOCKE etika prava > ljudska prava

svrha drave je: zatita ivota, zatita slobode zatita vlasnitva, izvor joj lei u pojedincima i njihovoj slobodnoj volji
ivot roenjem, po prirodi, ovjek ima pravo sauvati ivot od napada drugih, neogranieno uiva navedeno pravo, ivot je vlasnitvo boga, a ne ovjeka Slobodu po prirodi pojedinac je neovisan, slobode se odrie jedino dogovorom, svojom voljom, ne ugroava slobodu ostalih

Imetak gospodar onoga to posjeduje, uivanje u imetku nesigurno je u prirodnom stanju, vrhovna vlast ne smije oduzeti ak ni dio vlasnitva (ni imetka) bez njegova pristanka

UTILITARIZAM Najvee dobro najveeg broja ljudi Tenja za svrsihodnou Usmerenje na ostvarivanje praktine koristi Utilitaristiko shvaanje dobra smatra da nije vana kvaliteta ugodnosti, nego kvantiteta. Krajnji cilj korist zajednice (zajednica je zbroj svih pojedinaca) (lat. utilis = koristan) Ovo gledite smatra da svako djelo procjenjujemo prema posljedicama, tetnosti i korisnosti, jer to dovodi do sree pojedinca, a time i do sree cijele zajednice konzekvencionalizam J. Bentham (utilitarizam postupka) hedonistikim utilitarizmom smatra da je ljudsko djelovanje voeno prirodnim motivima ono eli izbjei bol, patnju, neugodu i to je mogue vie dovesti do zadovoljstva, ugode, osjeaja sree. izbjegavanje neugode i poveanja ugode. Temeljno naelo ove etike je postizanje najvee mogue sree najveega broja ljudi. Da bismo mogli utvrditi to poveava ugodu, odnosno umanjuje neugodu, BENTHAM predlae uvoenje hedonistikoga rauna Ugoda i neugoda mjere se: 1. Njezinim intenzitetom. 2. Njezinim trajanjem. 3. Njezinom izvjesnou ili neizvjesnou. 4. Njezinom blizinom ili udaljenou. 5. Njezinom plodnou. 6. Njezinom istoom. I jo jednom, naime, 7. Njezinim opsegom; naime, brojem osoba koje obuhvaa; ili (drugim rijeima) koje su pod njezinim utjecajem. J. S. MILL: Bolje biti nezadovoljan Sokrat, nego zadovoljna svinja. -utilitarizam pravila Hedonistiki utilitarizam dovodi do posvemanjega individualizma Sama injenica da je neto poeljno osobi ili zajednici, ne govori o tome da je tu poeljnu stvar mogue smatrati vrijednou. Ne uzima se u obzir drutvena raspodjelu dobara, ne mari za pravednost.

Problemi utilitarnog principa Moemo li opravdati svoje djelovanje pozivajui se dobre posljedice? Postoji li jedan pravilan nain da se procijeni dobro u konkretnim uicima? Moemo li rtvovati jedne zbog drugih? 3

KANT - NJEMAKI IDEALIZAM


- ETIKA DOBRA VOLJA jedino na svijetu to moe biti dobro bez ogranienja, jer je dobro po sebi, nije dobra po samom inu, ve po htijenju - dvije vrste etikog djelovanja: o AUTONOMNA ETIKA - moralni in uinjen iskljuivo IZ DUNOSTI o HETERONOMNA ETIKA legalni in uinjen samo PREMA DUNOSTI - KATEGORIKI IMPERATIV Radi samo prema onoj maksimi za koju ujedno moe htjeti da (tvojom voljom) postane opi zakon - druga formulacija: Radi tako da ljudskost i u tvojoj osobi i u osobi svakoga drugoga svagda ujedno uzima kao svrhu, a nikada samo kao sredstvo

FRIEDRICH NIETZSCHE
Roenje tragedije iz duha glazbe, Tako je govorio Zaratustra, Volja za mo, S one strane dobra i zla, Genealogija morala, Antikrist, Ljudsko odvie ljudsko - NIHILIZAM N. kritizira kulturu i moral kakav poznaje i sve one koji su do ovakve situacije doveli - krivi Sokrata (inzistira na dominaciji racionalnog nad neracionalnim) i kranstvo (propagira moral slabosti, potlaenosti, trpljenja i pasivnosti te spas vidi u svijetu izvan ovoga). To treba unititi, prevrednovati sve uvrijeene vrijednosti i postaviti novi sustav. - KULTURA I UMJETNOST poiva na skladu dionizijskog (snaga, nagon, strast...) i apolonskog (razum, smirenost, pravilo...) elementa sklad naruen ve kod Sokrata inzistiranjem na premoi apolinijskog elementa ivot ima svoje opravdanje jedino kao estetski fenomen, samo s umjetnou moemo podnijeti ivot i svladati pesimizam - VOLJA ZA MO Nietzscheovski voluntarizam. Osnova nas kao ljudi i glavni pokreta naeg ponaanja je volja za moi. Svi ele mo i ele je to vie. Lani (kranski) moral je moral slabih koji na taj nain ele drati u pokornosti jake. - NATOVJEK n. ideal nove aristokracije. Prirodno superiorni pojedinci kojima se mora omoguiti slobodno napredovanje. Sposobniji, kreativniji i odluniji od ostalih, oni mogu podnijeti vie odgovornosti i mogu trpjeti vie od drugih. - Natovjek je smisao zemlje, Bog je mrtav uim vas natovjeku! - VJENO VRAANJE ISTOGA (nevinost bivanja) sve se ponavlja i vraa. - samo natovjek moe podnijeti vjeno vraanje istoga, on voli svoju sudbinu (Formula za veliinu ovjeka je amor fati)