Razvitak hrvatskih otoka

NAJSUN!ANIJI HRVATSKI OTOK (I. dio)

OP#ENITO O OTOKU Hvar je otok u srednjodalmatinskom arhipelagu i s povrinom od 299,66 km2 (iako Nacionalni program razvitka otoka navodi 295,7" km2) $etvrti je po veli$ini hrvatski otok, iza Krka, Cresa i Bra$a. Dug je 67,5 km, najdui je jadranski otok uop%e, nekoliko kilometara dui od Cresa. Najve%a mu je irina na zapadnom dijelu, a iznosi "0,5 km. Po duljini obalne crte (254,2 km) i po koeficijentu razvedenosti (4,"4) tre%i je hrvatski otok, iza Paga i Cresa odnosno Paga i Dugog otoka, a po najve%em vrhu (Sv. Nikola - 626 m) tako&er je tre%i po visini, iza Bra$a i Krka. Hvar dakle pripada najve%im, najviim i najrazvedenijim hrvatskim otocima, a prvenstvo mu pripada ne samo po duljini, ve% i po klimi. S prosje$nom najniom zimskom temperaturom od 90 C pripada naim najtoplijim podru$jima. Ujedno Hvar ima najve%i broj sun$anih sati na godinu - vie od 2700 (prosje$no vie od 7 sati svakoga dana), pa je jo u "9. stolje%u nazvan hrvatskom Madeirom. Hvar je poseban i jedinstven po svojoj ljepoti na koju su njegovi stanovnici izuzetno ponosni, to $esto i rado isti$u. To je potvr&eno i u $asopisu Traveler u svibnju "997. godine u kojem je Hvar svrstan me&u deset najljepih otoka na
THE SUNNIEST CROATIAN ISLAND (Part ") BACKGROUND INFORMATION ABOUT THE ISLAND The island of Hvar ranks among the biggest islands in Croatia and, by its length, it is certainly the longest. It is one of the islands with the greatest number of sunny days in a year. In the fourth century B.C. the island was settled by Greeks from Paros island who also named the island. They settled in the area presently occupied by Stari Grad, at the edge of a fertile valley, while the indigenous population was pushed back towards the hills. Most of the settlements developed around the fertile valley and the town of Hvar witnessed, from the 13 century onwards, high boost in commercial activities, principally because of its position on the main maritime route towards the east. The commerce has been the basis of great economic prosperity of the island. Maritime activities thrived in 19th century, particularly in Jelsa, while the 20th century had been marked by the rise in tourism which is now, in addition to agriculture, the principal economic activity on the island. The west side of the Hvar island is economically developed and densely populated while the eastern part of the island is undeveloped and sparsely populated.

svijetu. Tamo su (abecednim redom) navedeni sljede%i otoci: Anguilla (Karibi), Bali (Indonezija), Bora Bora (Francuska Polinezija), Capri (Italija), Hvar (Hrvatska), Kauai (Havaji), Mikonos (Gr$ka), Ponza (Italija), Upolu (Zapadna Samoa) i Zanzibar (Tanzanija). Hvar se prua u smjeru istok-zapad. Od obale je (rt Matijaevica) udaljen svega 4 km. U njegovoj se neposrednoj blizini nalaze brojni manji otoci i oto$i%i, preteno uz junu i jugozapadnu obalu, jer se uz sjevernu nalaze samo dva - Ze$evo i Duga. Me&u otocima najbrojniji su Pakleni

Zemljovid otoka Hvara

ili Paklinski otoci u neposrednoj blizini grada Hvara, koji su ime dobili po tome to se na njima kuhala paklina (zovu je i pakal), crna smola za premazivanje dna drvenih brodova i $amaca. Pakleni su otoci, zbog razvijene makije te uma crnike ($evine ili $esmine) i bora, s ukupnom povrinom od 634,38 ha, svrstani u zati%ene krajolike. Sa$injavaju ih sljede%i otoci i hridi: Vodnjak Mali, Vodnjak Veli, Karbun, Travna, Lenga, Paranj, Borovac, Sv. Klement, Dobri otok, Vlaka, Stambeder, Plo$ice, Baba, Borovac (drugi), Gojca, Planikovac, Marinkovac, Jerolim te Galinik na samom ulazu u hvarsku luku i Pokonji Dol neto isto$nije. Najve%i je Sv. Klement (5,3" km2) koji ima tri povremeno naseljena zaselka (Momi%a Polje, Vlaka i Palmiana). Isti$e se pje$ana uvala Palmiana u kojoj je smjetena i ACY marina. Uz junu obalu nalaze se jo dvije hridi (Lukavci) i najve%i hvarski otok %edro (8,45 km2) udaljen od Hvara 2,7 km. Taj je otok bio nastanjen u antici i srednjem vijeku, imao je i dominikanski samostan, a i danas je povremeno nastanjen. Ime je starohrvatsko i zna$i milosrdan. 49

GRA!EVINAR 52 (2000) "

Razvitak hrvatskih otoka Hvar je ina$e priklju$en na vodoopskrbni sustav Omi-Bra$-HvarVis-olta, koji opkrbljuje naselja nekadanje op%ine Omi te otoke Bra$, Hvar i oltu, ali ne i Vis do kojega nije izgra&en priklju$ak. Sustav uzima vodu iz akumulacije Pran$evi%i na Cetini. Kako je kapacitet ure&aja za pro$i%avanje premalen, a dotok ograni$en nedovoljnom propusnom mo%i podmorskog cjevovoda izme&u Bra$a i Hvara, otok dobiva "43 l/s to je, posebno ljeti, nedovoljno. Stoga se opskrba vodom zapadnog dijela otoka dopunjuje izvorom kraj Jelse kapaciteta 40 l/s. Isto$ni dio Hvara dobiva vodu podmorskim cjevovodom iz regionalnog vodovoda Makarskog primorja. Podmorski je cjevovod poloen izme&u Drvenika i Su%urja i dovodi "5 l/s. Hvar je bio naseljen jo u neolitsko doba, a obojena keramika iz Grap$eve pilje na junim padinama Bra$a dokazuju da je u tre%em i drugom tisu%lje%u prije Krista otok bio u izravnim ili neizravnim vezama s mnogim, $ak i udaljenim obalnim ili oto$kim naseljima. Na fragmentima jedne posude iz Grap$eve pilje urezan je lik brodice, to je najstariji prikaz la&e prona&en u Europi. Tu i druge hvarske pilje temeljito je istraio akademik Grga Novak pa se ta kultura kasnog neolitika i naziva hvarskom kulturom, iako su njezini tragovi prona&eni i drugdje, primjerice na Kor$uli, Peljecu, okolici Zadra i u Lisi$i%ima u Hercegovini. Spome-

Pogled na Paklene otoke

Zapadni dio otoka Hvara mnogo je iri i tu su smjetena najve%a hvarska polja i najve%i broj naselja. Zapravo se otok i suava od zapada prema istoku i po svom obliku podsje%a na zmijolike likove iz dje$jih crtanih filmova. Podsje%a i na ilo, a to je u obliku Lesina i bio talijanski naziv za grad i otok. Zapadni je dio i najrazvedeniji, tu su uz brojne oto$i%e smjeteni i najve%i zaljevi: Starogradski (dug 7,4 km, irok do 2,8 km), Nedomialjski, Vrboski, Hvarski i dr. Uostalom razvedeni oblici najsjevernijeg dijela Hvara, oko rta Smo$iguzica na poluotoku Kabal (koji zatvara Starogradski zaljev), postali su posljednjih godina, po avionskim snimcima koji podsje%aju na pticu, gotovo zatitnim znakom mnogih naih turisti$kih publikacija. U gra&i otoka Hvara prevladavaju rudistni vapnenci i kredni dolomiti koji uzdignuti tvore glavni i najvii oto$ki greben (kraljenicu otoka) koji se na junim i slabo naseljenoj padinama mjestimice strmo sputa u more. Taj se greben protee du cijelog otoka, od rta Pelegrina do rta Su%uraja, a zaravnjen je u svom isto$nom dijelu. Postoji jo jedan kra%i i ui vapnena$ki greben koji se prua od rta Kabla do Maslinovika kod Vrbovske, koji se strmo sputa prema sjevernoj obali, a neto polo50

itije prema 6 km dugom i 2 kilometra irokom polju, smjetenom izme&u Starog Grada, Vrboske i Jelse te gorskih grebena sjevera i juga. Tu odli$no, jo iz anti$kih vremena, uspijevaju vinova loza i maslina.

Dio poluotoka Kabla nalik na pticu

Oto$ku hidrografiju uvjetovala je geoloka gra&a. U flinim nepropusnim laporima uokolo grada Hvara podzemna se voda nalazi na malim dubinama pa se crpi kopanjem bunara. U dolomitskim podru$jima podzemna voda izvire juno od Vrsnika i Svir$a, posebno u podru$ju Jelse. U vapnena$kim slojevima nema vode, a u plo$astim vapnencima nalaze se lokve koje slue kao pojila za stoku. Uz oto$ku obalu susre%u se brojne vrulje.

Tlocrt Grap#eve pilje

GRA!EVINAR 52 (2000) "

Razvitak hrvatskih otoka ljetnih borbi za tu obalu sve do dananjih dana. Novi su gr$ki doseljenici parcelizirali plodno Starigradsko polje i to je najve%i graditeljski pothvat to ga je gr$ka civilizacija ostavila na tlu Hrvatske te ujedno najbolje o$uvani gr$ki katastarski plan (chora) u svijetu uop%e. Mora se re%i da je taj izuzetni spomenik kulture danas znatno ugroen brojnim pregradnjama. Nova je prospeska luka, poput mnogih duga$kih uvala, ima snanu dinamiku uvla$enja i izbacivanja mora i po tome su naselje i otok najvjerojatnije dobili ime. Latinski se to kae vorata (to je moda temelj mnogih mjesta s imenom Vrata), a sli$nih ili istozna$nih toponima ima na Jadranu zaista mnogo. Kada su se na otok doselili Hrvati zatekli su latinizirani naziv Pharia. Kako tada nisu poznavali ph

Crte broda prona$en u Grap#evoj pilji

nuta kultura i$ezava dolaskom Indoeuropljana (Predilira i Ilira) od kojih potje$u brojne oto$ke gradine. Gr$kom kolonizacijom s otoka Parosa, smjetenog u sredinjem dijelu Cikladskog oto$ja i, zanimljivo, s povrinom od 209 km2, zapo$inje pisana povijest otoka Hvara. Paros je u antici poznat po vinu i maslinama, djelomi$no po itu, a najvie po $uvenim kamenolomima mramora. Stanovnici su mu Jonjani, pa su osniva$i Hvara jedini Jonjani, budu%i da su preostale gr$ke naseobine utemeljili Dorani. Bili su uklju$eni u Atenski pomorski savez i pla%ali su zna$ajan porez atenskoj sredinjoj blagajni. Nakon Peloponeskog rata i slabljenja mo%i Atene, Paros se naao izme&u Sparte i Dionizija Sirakukog, gospodara Sicilije i utemeljitelja brojnih naselja poput Ankone, Adrije (na u%u Poa) i Isse (Visa). Parani su, kako svjedo$i Diodor Sicilski iz ". stolje%a pr. Krista, potaknuti nekim proro$anstvom osnovali naselje u Adriji (Jadranu) na otoku koji se zove Pharos, uz pomo% tiranina Dionizija. Zbilo se to u vrijeme kada se u Elidi slavila 99. olimpijada na kojoj je u tr$anju pobijedio Dikon iz Sirakuze, to zna$i 385./4. godine. To je ina$e prva zabiljeena godina nekog doga&aja na naem tlu. Parani su potisnuli Ilire prema brdima iz plodnog polja i na prostoru sadanjega Starog grada utemeljili novi grad i dravu. Nedugo nakon naseljavanja sukobili su se s ujedinjenim ilirskim plemenima, koje su hametice porazili uz pomo% gr$kih trijera s Isse. To je tako&er prva zabiljeena pomorska bitka izme&u stanovnika isto$ne obale Jadrana i stranih zavojeva$a te po$etak tisu%GRA!EVINAR 52 (2000) "

Gr# ki plan parcelizacije najve%ega hvarskog polja

ritetna kolonija kovala vlastiti novac, naj$e%e s likom boga Dioniza. Na ovom mjestu treba zastati i poneto re%i o nastaku imena Pharos koji je i osnova sadanjeg imena, iako valja istaknuti da se otok vjerojatno nazivao jo i Pityeia (ilirska rije$ u zna$enju borovit), a to je, kako se tvrdi, temelj dananjeg imena naselja Pitve. Kako su ga naselili stanovnici Parosa, za mnoge je to, zbog pribline sli$nosti, bilo isto. No jo je u antici zapo$ela polemika oko naziva Pharos pa je re$eno da je potekao od istoimenog oto$i%a sa svjetionikom ispred Aleksandrije, po kojem su mnogi svjetionici na Sredozemlju dobili ime. To, iako se $ini privla$nim, nije to$no jer je na Pharos, a time i njegovo ime, $ak cijelo stolje%e stariji. U posljednje se vrijeme (prema prijedlogu njema$kog lingvista W. Brandersteina) naziv izvodi iz gr$kog naziva pharynx, to doslovno zna$i drijelo (od derati, gutati), dakle mjesto s jakim morskim strujama. Naime starograd-

(zapravo f) pretvorili su ga u hv, a to su rano preuzeli i doma%i Romani pa se Hvar $esto naziva Quara. Valja ipak priznati da je sadanje ime otoka i ljepe i turisti$ki privla$nije (iako ga mnogi njegovi stanovnici nazivaju For) od drijelac ili drilac. Smr%u Dionizija Sirakukog uglavnom je prestala sirakuka vlast na Jadranu. Vlast su nad otokom preuzeli Ardijejci, mo%no ilirsko pleme, a otokom vlada Demetrije Hvaranin, slavni vojskovo&a i poslije mu ilirske kraljice Teute. Hvar je jo kasnije teko poharan i dolazi pod rimsku upravu. No prava rimska vlast dolazi u vrijeme Gaja Julija Cezara, posebno nakon velike pomorske bitke kod Taurisa (%edra) 46. godine pr. Krista, kada je Cezarov zapovjednik Publije Vatinije pobijedio pompejevca Marka Oktavija, nakon $ega je i Issa izgubila svoju samostalnost. Za rimske vladavine Pharos postaje rimski municipij, a odlukom zapisanom u kamenu na gradskom trgu njegovi su stanovnici postali "amici et socii 5"

Razvitak hrvatskih otoka vije%e Velikog vije%a bilo je Malo vije%e (zvalo se i Kurija), koje su sa$injavali knez, tri suca i nekoliko vije%nika. Kneza je od "420. godine biralo mleta$ko Veliko vije%e na dvije godine i on je prakti$ki bio najvii organ komune. Veliko je vije%e biralo tri suca, jo jednog sa sjeditem u Visu i jednog sa sjeditem u Starom Gradu, a to je vije%e na precizno utvr&en rok biralo iz redova vlastele (ovisno o dunosti i iz pu$kih obitelji) i brojne druge komunalne slubenike - od blagajnika, kancelara, gastalda (policajaca) do $uvara obala i arsenala. Po$etkom "5. stolje%a nositelji politi$kog ivota bila su dva samostalna i odvojena tijela - plemi%ko Veliko vije%e i pu$ka Kongrega. Kongrega nije poput Velikog vije%a bila organ komunalne vlasti, ali je s vremenom to postigla biranjem predstavnika u pojedine komunalne odbore, gdje su zajedno s vlastelom odlu$ivali o zna$ajnim komunalnim pitanjima. Kongrega je kao i Veliko vije%e zasjedala u kneevoj pala$i, predsjedavao joj je knez, a broj je izaslanika pu$ana ovisio o zanimanju i kretao se izme&u 70 i "30. Sukoba izme&u pu$ana i vlastele bilo je na Hvaru zaista mnogo. Jedan sukob oko biranja kneza Mle$ani su razrijeili tako da su ga unaprijed oni imenovali. Kasniji su se sukobi temeljili na tenjama pu$ana za ve%im sudjelovanjem u ustrojstvu i vo&enju gradske uprave, oko ravnopravne podjele velikih nameta i zajedni$kih komunalnih obveza, u $emu je bilo dosta zloporaba. Svi %e se ti razlozi poja$avati tijekom stolje%a i doivjeti najja$i intenzitet upravo u vrijeme najve%ega gospodarskoga prosperiteta i kulturnog razvitka. U historiografiji se taj doga&aj, koji se protegnuo kroz nekoliko godina, naziva Hvarskim pu$kim ustankom ("5"0.-"5"4.). Sve je po$elo u velja$i "5"0. godine, u danima karnevala, kada se u nekoliko navrata osjetio potres, a GRA!EVINAR 52 (2000) "

Starigradska polja snimljena iz zrakoplova

populi Romani". Na otok se doseljavaju mnogi rimski gra&ani, ali mu se nekadanji zna$aj znatno smanjuje. U ranom srednjem vijeku Hvar su naselili i preplavili Neretvani, a njihovu je gusarsku mo% slomio mleta$ki dud Petar II. Orseolo koji je otok osvojio "000. godine. Potom se vlast izmjenjuje izme&u hrvatskih kraljeva, bizantskih careva i Mleta$ke Republike. Bio je kratkotrajno i pod bosanskom upravom, a jo kra%e pod dubrova$kom, da bi na kraju pod mleta$ku vlast doao "420. g., zajedno s cijelom Dalmacijom. To je vrijeme kada nastaje i dobiva na zna$enju sadanji grad Hvar u koji se seli upravna vlast. Pretpostavlja se da je na mjestu dananjeg Hvara, zbog izuzetnoga geostratekog poloaja na raskr%u svih ondanjih pomorskih pravaca prema istoku, jo u anti$ko doba bilo manje naselje. Po$etkom "3. stolje%a to je ve% dobro izgra&en gradi%, a "285. godine naredila je mleta$ka vlast da se izgrade bedemi i utvrde te "292. da se izgradi arsenal u kojem %e brodovi mo%i stajati pod krovom. Mle$ani su ve% tada namjeravali u$initi 52

grad Hvar svojom glavnom lukom na isto$noj obali Jadrana, to su i u$inili kada je doao pod njihovu stalnu i viestoljetnu upravu. Mle$ani su kao i u drugim gradovima i otocima sa$uvali nekadanju lokalnu samoupravu, koju su uobli$ili u Statutu grada i otoka Hvara. Statut je bio definitivno redigiran u vrijeme bra$kog i hvarskog potestata Zanotta Lauredana, 22. studenoga "33". godine. Podijeljen je u tri knjige koje su u mnogo$emu istovjetne sa Statutom bra$ke komune iz "305. godine, a dvije su knjige naknadno napisane. Pripada skupini statuta neretvanskog podru$ja, u koji se uz bra$ki svrstava i neto stariji kor$ulanski. Statut je pisan latinskim jezikom, a uz elemente rimskog prava preteno sadri hrvatsko drevno pravo. To je zapravo zbornik gra&anskih, kaznenih, trgovinskih, radnih, pomorskih, organizacijskih i drugih pravila koja su stolje%ima vrijedila na otoku. Najvie komunalno vije%e bilo je Veliko vije%e koje je odlukom iz "334. godine dopustilo pristup samo onim stanovnicima o$evi i djedovi kojih su bili vije%nici. Izvrno

Razvitak hrvatskih otoka oluja je bila izrazito duga i snana. Potom se gradom proirila vijest da je prokrvarilo raspelo u crkvi Gospe od Navjetenja. To je dovelo do masovne histerije stanovnitva koje se, vjeruju%i da je sve to kolektivna kazna za krivnju i grijehe, po$elo skupno bi$evati u procesijama u koje su bila uklju$ena i najmanja djeca i nemo%ni starci. U takvoj su psihozi gradskog stanovnitva pu$ani predvo&eni Matijom Ivani%em (u izvorima se naziva i vojvoda Janko), Jakovom Blakovi%em i jo nekim pu$anima iz Vrboske, zapo$eli obra$un s gradskim stanovnitvom. Smaknuli su estoricu plemi%a u Starom Gradu. Na skuptini u Vrboskoj sakupilo se vie od "000 naoruanih ustanika, a pred kneevom pala$om u Hvaru $ak 2000. To je impresivan broj posebno ako se zna da je tih godina otok imao priblino 7000 stanovnika (7700 ima po izvjetaju sindika Giustinianija u "553. godini). Iako knez potpisuje uvjete pogodbe, ustanici zapo$inju s nasiljem i plja$kanjem plemi%kih ku%a. Pregovori se nastavljaju u Veneciji me&usobnim optuivanjem plemi%a i pu$ana, slijedi razaranje Vrboske i neuspjean napad na Jelsu u koju su se ustanici sklonili. Na kraju pu$ani "5"4. godine provaljuju u grad Hvar i ubijaju 24 plemi%a, to izaziva teku mleta$ku odmazdu, uguenje ustanka i vjeanje "9 vo&a ustanka na zapovjednoj galiji u hvarskoj luci. Mnogi su pobunjenici teko osaka%eni, a neki protjerani s otoka. Mleta$ka vojska ipak nije uspjela uhvatiti vo&u pobune Matiju Ivani%a, koji se sklonio na kopno i u nekoliko navrata pokuavao ponovo potaknuti ustanak. Nakon potjere i nekoliko pokuaja njegova zarobljavanja prelazi u Italiju u grad Vieste, a potom u Rim gdje se "5"9. godine spominje kao $lan zbora hrvatskog hospicija Sv. Jeronima. Godine "523. spominje se kao pokojnik iako se ne zna to$an datum njegove smrti. Odmah nakon ustanka, "5"4. godine, mleta$ko je Vije%e desetorice GRA!EVINAR 52 (2000) "
Crte grada Hvara s po#etka "6. stolje% a

odlu$ilo da blagajni$ke poslove u komunalnoj blagajni vode dva blagajnika, a jednoga bira pu$ka Kongresa. Pravi je mir postignut tek "6"". godine kada je dolo do me&usobne nagodbe. Otada plemi%i i pu$ani ravnopravno odlu$uju o nova$enju vojnika, raspodjeli soli, opskrbi itaricama, otu&ivanju op%inske imovine i, kao najvanije, o izvanrednim op%inskim trokovima. Gra&anski je rat samo privremeno prekinuo gospodarski i kulturni procvat Hvara koji traje cijelo "6. stolje%e. U Hvaru je bilo sjedite mleta$kog kapetana Zaljeva (Jadrana), a srednjovjekovna je hvarska komuna obuhva%ala uz Hvar jo i Vis s nekim pripadaju%im manjim otocima. Pripadalo joj je, dakle, prostrano poljoprivredno i umsko podru$je i velika povrina priobalnog mora. Poljodjelstvo je bila vode%a gospodarska grana, posebno vinogradarstvo. Vino se izvozilo, a zauzvrat se uvozilo ito kojega nikad nije bilo dovoljno. Bio je razvijen uzgoj maslina, smokava i drugog vo%a. Uzgajale su se ovce i koze koje su obi$no pasle na komunalnom zemljitu. Uz poljoprivredu po$elo se snano razvijati ribarstvo,

osobito ljetni ribolov plave ribe. Razvili su se i zanatstvo i brodogradnja, a zbog povoljnog poloaja grada Hvara snano se razvijala iva i raznovrsna trgovina. Najve%i je bio promet vinom, slanom ribom i ba$vama. Najbolje je svjedo$anstvo o zlatnom vijeku hvarske prolosti sa$uvano je u govoru istaknutoga hvarskog pisca i pu$anina, dominikanca Vinka Pribojevi%a, odranom "526. godine u Hvaru. On izme&u ostalog kae: "to god proizvodi bogati Istok, to god daje plodni Lacij, to god prua hrabra Ilirija, to god ra&a sun$ana Afrika, to god nosi opora Hispanija, to god daje u zamjenu surova Skitija, to god prua sretna Arabija, to god izvozi rje$ita Gr$ka moe se vrlo $esto kupiti u ovom gradu". O materijalnoj mo%i svjedo$e i danas kameni tragovi bogate umjetni$ke batine: gradske zidine i katel (tvr&ava panjol), prostrani gradski trg (pjaca) kneev dvor (komunalna pala$a), loa, arsenal, mandra$ (sklonite za brodove, od gr$kog mandra to zna$i staja) sat-kula (leroj), fontik (spremite za ito), belvedere, vlastelinski ljetnikovci, crkve, kapele i zvonici. Svjedo$i i jedno od naj-

53

Razvitak hrvatskih otoka starijih europskih kazalita, prvo uop%e zasnovano na komunalnoj (drutvenoj osnovi), koje je "6"2. ure&eno iznad novog arsenala, a odravalo je dramske i operne predstave sve do "796. godine. Svjedo$e to i brojni i slavni hvarski knjievnici kao to su: Hanibal Luci%, Petar Hektorovi%, Mika Pelegrinovi%, Marin Gazarovi%, Marin Benetovi% i mnogi drugi. Svi oni $esto piu na hrvatskom jeziku. Najslavniji je dakako Hanibal Luci% ("485.-"553.), pjesnik nevelikog remek-djela hrvatkolovoza) Hvar je napala turska flota pod zapovjednitvom Uluz (ili Ulu$) Alije. Ve%ina se hvarskog pu$anstva sklonila u tvr&avu, a preostali su (njih pedesetak) okrutno pobijeni. Turski su gusari opustoili sredite grada i predgra&e, ne tede%i ni pala$e ni skromne pu$ke ku%ice. Spaljene su gotovo sve zgrade, posebno arsenal i kneeva pala$a (koja nikada nije obnovljena) te mnotvo samostana i crkava. Sljede%ih su dana gusari nastavili nesmiljen ruila$ki pohod po ostalim hvarte, a dijelovi tvr&ave otetili su ili potopili usidrene la&e u gradskoj luci. Sve su te nesre%e zaustavile i usporile Hvar u trenucima najve%ega gospodarskoga i kulturnog prosperiteta. Iako se Hvar postupno oporavljao, te i dalje bio jednim od vode%ih mleta$kih sredita u Dalmaciji, sjaj prolih vremena nikada nije dostignut. Velik je udarac Hvaru zadala odluka mleta$kih vlasti sredinom "8. stolje%a o preseljenju kapetana Zaljeva iz hvarske luke u Kotor. Tadanja gospodarska recesija i veliki trokovi odravanja gradske uprave izazvali su nezainteresiranost i plemi%a i pu$ana za komunalne poslove. To je ujedno vrijeme mleta$ko-turskih ratova u Dalmaciji (Kandijski i Morejski) pa se na Hvar, kao i na druge otoke, doseljava izbjeglo stanovnitvo iz hrvatskih kopnenih podru$ja. U to se vrijeme mnogo izvozi vino, ulje, smokve, bajami, roga$i i drugo vo%e prvenstveno u Veneciju, gdje su Hvarani imali svoje posebne stolove. Na pristanitu glasovite Rive degli Schiavoni i danas se vidi kameni blok koji pokazuje da su tu rezervirana sidrita za brodove Hvara i Bra$a. Vrlo je razvijeno i ribarstvo, a sporovi zapo$eti u "6. stolje%u izme&u vlasnika trata i manjih mrea vojga o razgrani$enju ribolovnih podru$ja proirit %e se kasnije na viko podru$je i postati dijelom povijesti naeg ribarstva u sljede%im stolje%ima. Dio se ulovljene ribe tro-

Jelanski jedrenjak izgra$en "860. godine

ske renesansne ljubavne lirike Skladanje izvrsnih pisan razlicih (u kojoj je i slavna pjesma Jur ni jedna na svit vila) i pisac prve svjetovne drame na hrvatskom jeziku - Robinje. Drama se sastoji od tri $ina, a pisana je u dvostruko rimovanim dvanaestercima. Pri$a je to o robinji koju u dubrova$kom zarobljenitvu pronalazi njezin bivi udvara$ ban Deren$in i dvoje se mladih na kraju sretno vjen$aju. Luci%, ina$e pripadnik jedne od najuglednijih hvarskih vlastelinskih obitelji, pokopan je u franjeva$koj crkvi u Hvaru. Pri$a o sretnom razdoblju grada i otoka Hvara ima me&utim zaista tuan zavretak. Godine "57". (2. 54

skim mjestima pa su spalili Stari Grad i Vrbosku, a stanovnitvo se posakrivalo po okolnim brdima dok se Jelsa uspjela obraniti iz svoje crkve-tvr&ave. Kako nesre%a nikad ne dolazi sama u gradu je neposredno nakon turskog pustoenja izbila kuga koja je pokosila vie od tisu%u odraslih ljudi. No ni to nije bilo sve. Jo neoporavljeni Hvar zadesila je "579. godine nova nesre%a. Grom je udario u tvr&avu na mjesto gdje se nalazila barutana. Posljedica lan$anih eksplozija koje su potom uslijedile bila je potpuno unitenje tvr&ave, ku%a u neposrednoj blizini i ote%enje gradskih bedema. Mnoge su zgrade u gradu pretrpjele velike te-

Grm lavande u cvatu

GRA!EVINAR 52 (2000) "

Razvitak hrvatskih otoka io svje, dok se ostatak solio i izvozio u Veneciju, Marke, Apuliju, Gr$ku i zemlje Levanta. Nakon propasti Venecije "796. godine, mirom u Campoformiju, Venecija, Istra, Dalmacija i Boka kotorska pripale su Austriji, ali je mirom u Pounu "805. ta vlast pripala Francuzima. Na Hvar dolaze Francuzi i ukidaju sva komunalna vije%a te svi stanovnici dobivaju jednaka prava. Francuzi grade novu tvr&avu Napoleon na brdu Sv. Nikola iznad grada Hvara i po jednu bateriju na svakoj strani ulaza u luku. No francuska vlast u srednjoj Dalmaciji nije bila bez problema. Ruska flota, stacionirana u junom dijelu Jadrana, u vie je navrata provodila blokadu Hvara. Godine "807. Rusi su s otoka Galenika i ratnih la&a viednevno bombardirali grad, pokuavaju%i ga osvojiti i kopnenim juriom. U krvavoj bitki izme&u Rusa i Francuza Rusi su s velikim gubicima (vie od 300 mrtvih) natjerani na povla$enje. Blokadu Hvara nastavili su provoditi Englezi koji su od "8"0. godine vlaali Visom i onemogu%avali plovidbu francuskih la&a. To je teko razdoblje za Hvar jer su pomorske blokade potpuno onemogu%ile trgovinu. Sve je razrijeeno engleskom ofenzivom "8"2. i "8"3. godine kada su najprije zauzeti Lastovo i Kor$ula, otoci pred Dubrovnikom, a zatim Split i Hvar. Dalmacija je potom ponovno pripala Austriji. Dalmacija je kao krunska zemlja upravno ustrojena kao i druge austrijske zemlje. Otok se Hvar kao kotar nalazio u sastavu splitskog okruga, a u sastavu kotara bile su op%ine: Hvar, Stari Grad, Vrboska, Jelsa, Su%uraj i Vis. To je vrijeme bu&enja hrvatske nacionalne svijesti i borbe s talijanaima, zvanim i autonomaima. Sve su hvarske op%ine, osim Starogradske, od samih po$etaka bile narodnja$ke. To je naizrazitije bilo u Jelsi gdje je dugogodinji na$elnik bio Niko Dubokovi%, gorljivi zagovornik hrvatske nacionalne misli u DalGRA!EVINAR 52 (2000) " maciji i osniva$ tamonje Hrvatske $itaonice ("868.). I dalje su glavne zna$ajke hvarskoga gospodarstva poljodjelstvo, sto$arstvo i ribarstvo. Neda%e s vinogradarstvom, uzrokovane vinskom klauzulom i jeftinim talijanskim vinom te filokserom, poti$u na Hvaru proizvodnju rumarinova ulja. Osnivaju se i posebne rumarinske zadruge, a intenzivno se sadi i buha$. Od "8. stolje%a gradovi Hvar, Stari Grad i Jelsa sve se vie uklju$uju u razgranato trgovinsko-pomorsko poslovanje Jadranom na naputenim poljoprivrednim povrinama, a poslije Drugoga svjetskog rata po$ela se saditi u Poljicima, Zastrai%u i Bogomoljama. I dalje je, naravno, razvijeno vinogradarstvo i maslinarstvo te ribolov i sto$arstvo u isto$noma dijelu otoka. Po$inje se razvijati i dananja glavna gospodarska grana otoka - turizam. Po$etak turizma susre%emo u "9. st., tovie ima i to$an datum nastanka "5. svibnja "868. godine. Tada je na poticaj hvarskog zaljubljenika, botani$ara iz Graza Franza Ungera, os-

Razglednica grada Hvara iz "834.

i Sredozemljem, pogotovu to su Mle$ani prije ograni$avali razvitak brodarstva. U pomorstvu u to vrijeme prednja$i Jelsa, napose obitelji Dubokovi%, Gamulin i Koludrovi%. U gradu Hvaru glavne su pomorske obitelji Novak i Fio, a u Starom Gradu Ljubi%i. Neposredno prije Drugoga svjetskog rata po$inje se intenzivnije saditi lavanda, koja je danas jedan od simbola otoka. Prvi ju je, potajno zbog stida pred suseljanima, po$eo uzgajati Bartol Tomi$i% "928. u Velom Grabju, a nastavili su i u Brusju. Lavandino ulje slui za unitavanje moljaca i pravljenje losiona i parfema. Lavanda se proirila otokom, posebno

novano Higijeni$ko drutvo u Hvaru. Namjera je drutva bila u zdravstvene svrhe iskoristiti pogodnosti hvarskog podneblja. Valja re%i da sli$nih udruenja nije tada bilo puno u Europi jer je, primjerice, u Cannesu turisti$ko drutvo osnovano tek "907. godine. Higijeni$ko drutvo djelovalo je kao dioni$ko, a imalo je i brojne ugledne dioni$are, poput admirala Tegenthoffa (pobjednika u Vikoj bici "866. godine). Prvi je cilj bila izgradnja suvremenog lje$ilinog hotela, ali kako prihod od prodanih dionica nije bio dostatan, iste je godine privremeno ure&en manji hotel u ku%i Samohod-Dubokovi % na hvarskome trgu, kasnije premjeten u bivu vojnu zgradu. 55

Razvitak hrvatskih otoka Prvi hotel Carica Elizabete po$eo se graditi "88". godine na ruevinama kneeva dvora, ali je zbog nedostatka novca gradnja trajala do "903. godine. To je dananji hotel Palace, koji je gra&en po projektima be$kog arhitekta Bernarda Schwarza. Higijeni$ko drutvo bavilo se turisti$kom promidbom pa je uz brojne oglase po austrijskim listovima i $asopisima tiskalo na njema$kom jeziku "899. godine prvi hvarski vodi$. Drutvo je napravilo mnogo i na ure&enju gradskog kupalita i etalita, poumljivanju, izgradnji teniskih igralita i poboljavanju brodskih veza s kopnom. Ono je potaknulo i turisti$ki razvitak u drugim dijelovima otoka, pa je prvi hotel u Jelsi sagra&en "9""., a Stari Grad je prvi hotel imao "9"3. godine. Raspadom Higijeni$kog drutva nakon Prvoga svjetskog rata turisti$ka je djelatnost iz dobrovoljne udruge gra&ana prela na op%inske organe. U gradu Hvaru proiruju se i grade brojni novi hoteli, a hoteli, odmaralita i kupalita ure&uju se i u drugim hvarskim naseljima. Gradi se "934. godine i prvi hotel u Vrboskoj - hotel Madeira. Stvara se bolja infrastruktura kao osnovni uvjet za masovniji razvitak turizma: javna vodovodna mrea "923., elektrifikacija "925. i cesta Hvar-Stari GradJelsa "938. Nakon Drugoga svjetskog rata zaustavljen je snaan turisti$ki porast u prijeratnim godinama i stagnacija traje do sredine ezdesetih kada po$inje temeljiti preporod hvarskog turizma. Obnavljaju se stari i grade suvremeni komforni hoteli, povisuje razina turisti$kih usluga te proiruje opseg ponude. Grade se autokampovi, marine, izletita, restorani, odmaralita... Pove%ava se i individualna turisti$ka ponuda, to zna$ajno pove%ava standard oto$ana, a zna$ajno se poboljavaju osnovne javne usluge (voda, struja, prometnice, brodske veze, zdravstvene usluge, opskrba). Nekadanje lje$ilino turisti$ko sredite postaje srednjodalmatinsko sredite tipi$noga rekreativnoga i ljetnog turizma. Raspadom Jugoslavije i ratnim zbivanjima na naim prostorima i hvarski turizam doivljava krizu od koje se uz napore, ali ipak uspjeno, postupno oporavlja. Hvaru se u povijesti dogodilo nekoliko velikih doseljavanja. Po$etak doseljavanja s neretvanskog podru$ja zbiva se odmah nakon dolaska junih Slavena, dakle od po$etka 7. stolje%a. Drugo se ve%e doseljavanje zbilo za turskih ratova od "5. do "8. stolje%a kada masa pu$anstva iz unutranjosti Bosne, Hercegovine, Crne Gore i Imotske krajine u bijegu pred Turcima dolazi u Makarsko primorje, a odatle na srednjodalmatinske otoke pa i na Hvar. Najvie je novih stanovnika na Hvar stiglo u vrijeme Kandijskog rata u "7. stolje%u. Lako je uo$iti da na otoku ive dvije razli$ite populacije koje se me&usobno razlikuju po govoru, nonji i na$inu ivota. Pojednostavnjeno re$eno na zapadnom dijelu otoka ive hvarski starinci, izraziti predstavnici hvarske $akavtine (odnosno cakavstine u gradu Hvaru), a na isto$nom dijelu, na prostoru zvanom Plame, ive doseljenici iz Makarskog primorja i Hercegovine koji su sa sobom donijeli ikavski tokavski dijalekt. Ipak se danas tokavicom govori samo u podru$ju Su%urja. 'injenica jest da svaki Hvaranin s prili$no sigurnosti moe po govoru subesjednika pogoditi iz kojega je naselja ili, barem, iz kojeg je dijela otoka. Otok je najvie stanovnika imao "900. godine - "8.09". To je vrijeme najve%eg iseljavanja pa broj Hvarana u 20. stolje%u neprestano pada. U popisu iz "948. godine Hvar ima "2.6"" stanovnika, a najmanje u popisu iz "98". kada ih je "".224. U popisu iz "99". nakon dugo vremena Hvar biljei mali porast stanovnitva (od samo 2,6 posto) i ima "".459 stanovnika. Hvarani su se preteno iseljavali u prekomorske zemlje, ali i na oblinje kopno. Branko Nadilo

56

GRA!EVINAR 52 (2000) "