You are on page 1of 6

Rezultati istraivanja su dokazali da se aloe vera moe koristiti za lijeenje akni.

Dobra je vijest da se poboljanje vidi tijekom jednotjednog koritenja. Osobe koje mue akne znaajno poboljanje primjeuju ve nakon jednostavnog nanoenja gela koji izlazi iz lista aloe vera nakon to ga se prelomi. Vano je naglasiti da aloe vera ne "lijei" akne, ve u velikoj mjeri ublaava otekline, upale i rvenilo povezano s aknama.

!adalje, ako upotrebljavate aloe veru svaki dan, ona e pomoi u preven iji izbijanja akni. "krivene tajne ove jednostavne biljke ve se odavno koriste za ublaavanje brojni# drugi# koni# problema. $ako biste poveali vitalnost koe, svakodnevno pijte svjee is ije%en sok aloe vere. $ako biste ga napravili, u trgovini koja nudi ovu biljku odaberite najmesnatije listove. Oistite moguu prljavtinu te ga uba ite u sokovnik. &reporuuje se piti izme%u '.( i ).' d l dva puta dnevno. $ako biste poboljali okus, smiksajte sok aloe vere sa sokom mrkve. *loe vera se odavno koristi za saniranje rana i opekotina te za poboljavanje izgleda koe. Ova udesna biljka se koristi za lijeenje svega i svaega + od eluani# oboljenja do raka.

Kuni pripravci s aloe verom


Pripravak za akne , -trljajte gel na za#vaeno podruje dva puta dnevno. "tanje e se poboljati kroz tjedan dana. Pripravak za tijelo , &repolovite list aloe, izvadite gel i utrljajte ga na ijelo tijelo. .sperite nakon dvadeset minuta. Razliku ete osjetiti odma#. Herpes , nanosite aloe veru na za#vaeno podruje dva puta dnevno. "imptomi e se smiriti nakon jednog dana, a nestati nakon jednog tjedna.

Pelenski osip , !akon tople kupke, masirajte za#vaeno podruje gelom aloe vere. Rezultate ete vidjeti ve nakon tri dana.

Ekcem , !apravite pastu koristei lie aloe vere te ju nanosite na su#u kou tri puta dnevno. Rezultate ete vidjeti tokom jednog mjese a. Rak koe , !anosite gel obilato na za#vaeno podruje. !a taj ete nain sprijeiti irenje tumora. Rezultati e biti vidljivi za tri mjese a. Rane i ogrebotine , /agano utrljajte gel uz rane ili ogrebotine dva puta dnevno. &oboljanje i ijeljenje e biti primjetno u roku tri dana.

Upozorenja i mjere opreza


). 0rudni e i dojilje ne bi smjele koristiti vanjske dijelove lia aloe vere za lijeenje oboljenja ili pripremanja napitaka. 1. Osobe koje mue #emeroidi, irevi, divertikuloza, kolitis, 2ro#nova bolest ili iritabilni 3o4elov sindrom ne bi smjele koristiti aloe veru bez pret#odnog konzultiranja s lijenikom. 5. 3udite oprezni ako koristite aloe veru kao laksativ jer moe uzrokovati probleme s probavom.

/*V*!D*6 -zgoj i sadnja lavande &osted6 )7t# O tober 1')1 b8 odzdoa in 3./9$: 0ags6 berba lavande, biljka lavanda, branje lavande, lavanda, lavanda biljka, lavanda sadni e, lavanda sadnja, lavanda uzgoj, orezivanje lavande, otkup lavande, proizvodnja lavande, rezanje lavande, sadni e lavande, sadnja lavanda, sadnja lavande, sjeme lavande, uzgoj i sadnja lavande, uzgoj lavande, vrste lavande ' /avanda6 uzgoj i sadnja lavande /avanda6 uzgoj i sadnja lavande

3otaniki lavanda ;/avandula sp.< spada u porodi u usnjaa ;=/amia eae><, rod /avanda ;=/avandula /.>< koji ima 7? razliiti# vrsta lavande ukljuujui i #ibride. Raste kao poluloptasti grm s tim da se dimenzije grma kao i boja vijeta razlikuju od vrste do vrste. @ivotni vijek lavande je i do 5' godina, ali se komer ijalno koristi 1',tak godina. $omer ijani uzgoj lavande temeljen je na tri vrste lavande6 Aran uska, prava lavanda, /avandula angustiAolia Bill., #ibridna lavanda, lavandin ,/avandula #8brida, te irokolisna lavanda,/avandula latiAolia Bed. Razlike u dimenzijama su vane, jer mijenjaju uzgoj, odnosno razmake u redu i izme%u redova, broj biljaka po jedini i povrine, nain berbe i sl. &rava lavanda naraste do 7',C' m s ?',)1' m promjera, dok #ibridna lavanda Aormira vii i iri grm visine ?',)'' m i promjera vie od )(' m. " obzirom da lavanda potjee sa sunani# podruja zapadnog dijela "redozemlja, za stvaranje eterinog ulja za#tjeva visoke temperature tijekom ijele vegeta ije. -nato tome, tijekom mirovanja moe podnijeti temperature i do + 1' D2. 0rai mnogo sun a i svjetlosti te dobro podnosi suu ;osim u poetnoj Aazi rasta<. EEDetaljan uzgoj biljaka iz porodi e usnjaa6 lavanda, kadulja, ubar, timijan EE/avanda6 uzgoj, prinos, poti aji i otkup u Frvatskoj -GHO9 /*V*!D: -zgoj lavande u prve dvije godine najvie ugroavaju korovi. &ri konven ionalnoj proizvodnji se me%uredno mogu koristiti #erbi idi, dok se u ekolokom uzgoju taj problem rjeava maliranjem. -nutar redova se kao mal moe koristiti rna &: Aolija irine )'' + )7' m ili sloj sijena I slame koji e sprijeiti prodiranje sun a i razvoj korova. Be%uredno se moe posijati djetelinsko,travna smjesa niskog #abitusa koja e Aormirati Ainu tratinu i uguiti ostale korove ;odrava se konjom<. &riprema tla za sadnju &ri podizanju nasada vrlo je bitna priprema tla tj. dublje jesensko oranje, jer lavanda ima drvenast, ravast korijen koji duboko prodire u tlo. $od tei# i nepropusni# tala je najbolje u proljee posaditi predkulturu ;ma#unarke, Aa elija i sl.< koja e se maknuti sa povrine najkasnije do rujna. Gaoravanje predkulture kao zelene gnojidbe e popraviti strukturu tla i vodozrane odnose. !akon etve predusjeva ;ili zaoravanja< tlo se treba preorati na dubinu )?,1' m i provesti osnovnu gnojidbu. &rije sadnje se mora pripremiti ra#li povrinski sloj od )( m kako bi sadni e imale bolji kontakt sa zemljom i bolje ukorjenjivanje. Hnojidba .ako nema veliki# potreba za #ranivima, uz osnovnu gnojidbu sa zrelim stajskim gnojem ;ili mineralnim gnojivom u konven ionalnom uzgoju<, lavanda e dati vei prinos vijeta i udjela eterinog ulja. - narednim godinama usjev treba redovito gnojiti u jesen. &rije osnovne gnojidbe je najbolje obaviti analizu tla kako bi ustvrdili tonu koliinu pojedini# elemenata koje u tlo trebamo unijeti. Vano je da se pridravate preporueni# doza, jer e prevelike koliine odre%eni# elemenata uzrokovati pojaan rast zelene mase na utrb vijeta i eterinog ulja. "adnja lavande sadni ama /avanda se sadi u jesen ili na proljee. $od jesenske sadnje i u kontinentalnim podrujima moramo voditi rauna o veliini sadni a, jer e se samo jae sadni e na vrijeme ukorijeniti i uspjeno prezimiti. "adnja se moe obaviti runo ili strojno nastav ima za sadnju zeljasti# povrtni# kultura. Jaktori koji uvjetuju razmak izme%u i unutar redova su vrsta kultivara i planirani nain etve.

&ri kupnji sadni a trebate obratiti panju na izgled nadzemnog dijela kao i korijena. !ajkvalitetnije su sadni e sa grudom supstrata s dobro razvijenim korijenom i barem dvije postrane grani e uz osnovnu os. @utilo listova ukazuje da sadni e nisu uzgajane u povoljnim uvjetima i da su nedovoljno zalijevane. "adnja ovakvi# sadni a rezultira velikim postotkom neukorijenjeni# sadni a i dodatnim trokovima popunjavanja prazni# mjesta u nasadu. Galijevanje Galijevanje je najbolje rijeiti postavljanjem sustava navodnjavanja kap po kap. /avanda ne podnosi veliku vlagu, zbog ega se zalijeva tek kad je tlo ve su#o. Galijevanje je neop#odno u prvim Aazama rasta biljke tj. odma# nakon sadnje. &odruja nasada u kojima se nakuplja voda nisu pogodna za uzgoj, jer e u tim uvjetima korijen lavande strunuti. Ovaj problem se uspjeno rjeava odvodnjom i izbjegavanjem sadnje na mjestima gdje je primijeeno nakupljanje vode. Jormiranje grma i berba lavande Jormiranje grma u prve dvije godine obavljamo orezivanjem. - proljee prve godine uzgoja grmove skraujemo na visinu ?,)' m kako bi se oblikovao gusto zbijen grm. &onovno orezivanje se provodi ljeti odma# nakon to pro vjeta. !a taj nain e lavanda troiti manje energije na razvoj vijeta, a vie za stvaranje zelene mase to nam je i ilj u prvoj godini uzgoja. Kee orezivanje potie grananje i sprjeava stvaranje odrvenjeli# i krljavi# grmova koji daju mnogo manji urod od oni# gusti# i pravilno oblikovani#. -koliko na kraju prve godine uoite slabe i nerazvijene sadni e, zamijenite i# jaim sadni ama, jer se samo ujednaen usjev moe zadovoljavajue rezati strojem. - proljee druge godine grmove podreite na visinu )(,)? m i s tim zavrava nji#ovo oblikovanje. &rava lavanda ima manji grm pa se najee uzgaja u redovima razmaka )5' + )(' m i razmaka unutar reda oko 7' m sa sklopom od )C L'' + )M ''' sadni a po #ektaru. Fibridna lavanda se sadi na me%uredni razmak od )?' + 1'' m, razmaka u redu (' + M' m, uz sklop od ( ((' + )) )'' sadni a po #ektaru. &ri runoj etvi razmak moe biti manji dok strojna etva uvjetuje razmak izme%u redova ovisno o za#vatu stroja. Banji broj biljaka po jedini i povrine e dati i manji urod, no ukoliko je etva me#anizirana, manji su i trokovi. "jetva i razmnoavanje lavande &rava lavanda se moe razmnoavati vegetativno kao i sadni ama dobivenim iz sjemena. "jeme #ibridne lavande je sterilno zbog ega se ona razmnoava iskljuivo vegetativno. -koliko se odluite za sjetvu prave lavande morate ju obaviti prije zime ;studeni< ili u rano proljee ;oujak<. Ga proljetnu sjetvu sjeme morate pripremiti jaroviza ijom ;postupak izlaganja sjemena niskim temperaturama ,)C D2 5C sati<. "jeme se sije na dubinu ',( do ),( m. !i anje sjemena traje sporo i posve iznikne tek poetkom svibnja. $ada biljke stvore 7,( pravi# listova, pikiraju se na otvorene lije#e na razmaku 5(N( m i ondje ostaju do jeseni, uz redovito zalijevanje. Daljnje orezivanje i Aormiranje grmova je isto kao i kod vegetativnog razmnoavanja. Fibridnu lavandu ete razmnoiti vegetativno zelenim rezni ama. !ajbolji grmovi za uzimanje rezni a su oni stari tri do etiri godine. Rezni a se uzima rezanjem grani a veliine )' m pri emu se otkinu donja 1,5 listia. Oieno dno rezni e je najbolje umoiti u #ormon za ukorjenjivanje i posaditi u miO supstrata i pelita. &ri sadnji je vano da rezni a dobro prianja uz supstrat, jer e se jedino tako uspjeno ukorijeniti. Ovim nainom razmnoavanja rezni e bi trebale Aormirati korijen kroz mjese dana. - tom periodu morate redovito zalijevati.

3olesti lavande .ako u naim predjelima lavanda rijetko obolijeva od biljni# bolesti i ona ima nekoliko uzronika koji mogu nanijeti tetu na usjevu. 0o su uglavnom gljivina oboljenja kojima pogoduje visoka vlaga tla i nedovoljna prozranost. 0ipini simptomi ovi# bolesti su naglo suenje biljke, tamnjenje i odumiranje listova sve do uginua ijele biljke. &rava lavanda je sklonija zarazi od #ibridne lavande, dok su kultivari svjetlijeg vijeta otporniji od oni# sa tamnim vijetom. Od #ibridni# kultivara se svojom otpornou na bolesti posebno istie /avandula O intermedia >HrossoP. $od djelomino zaraeni# grmova u nasadu potrebno je bolesne grmove ukloniti, zapaliti, a nji#ova mjesta zamijeniti sa otpornim kultivarima. Qou are #ere6 Fome I 3log I -zgoj i odravanjej biljaka I /avanda u zimi6 orezivanje

Lavanda u zimi: orezivanje


)'I))I1')1 38 Vrt,:Opress /avanda, prije #ladni# zimski# dana spremna je za rezidbu. $ako elimo da nakon rezidbe nema vie puno novog rasta , preporuam da se rezidba izvri krajem listopada ili najkasnije poetkom studenog. /avanda je tokom jeseni zavrila sa svojom drugom vatnjom i sada je

vrijeme da se jae oree.

$ako je do sada ve jako izrasla treba lavandi skinuti dvije treine nadzemnog dijela, ali pri tom paziti da ostane neto svjeeg lia.

0ako orezana lavanda spremna je za zimsko mirovanje tokom kojeg e se ispod kore razviti pupovi koji e u proljee potjerati i razviti nove grane i vjetne pupove.

Ovo pravilo vrijedi kako u zatvorenom prostoru kao kod nas u rasadniku tako i za vani posa%ene biljke na otvorenome. 0akvom rezidbom lavande, odga%amo razvoj drvenastog dijela biljke, koje e ipak na kraju prevagnuti, kroz jedno L godina + )' godina, kada je vrijeme da se sadni a zamjeni s novom. -koliko niste stigli lavandu orezati do kraja )',tog mjese a, da li ete to uraditi u )),tom ovisi o zemljopisnom poloaju, odnosno da li postoji opasnost od jutarnji# zimski# mrazevaR !ikako ne smijemo izlagati svjee orezane grane niskim temperaturama jer moe doi do oteenja koja u konani i mogu dovesti do uginua biljke. 3olje je tada ostaviti rezidbu za rano proljee.