Kolonijalizam u Africi i Aziji

Kolonijalizam
Kolonijalizam je proces u kojemu snane drave zauzimaju i zadravaju slabije razvijene zemlje. Prema povjesniaru Philipu Curtinu, kolonijalizam je "vladavina od strane naroda koji pripadaju drugaijoj kulturi". No, ne smatra se svaka tuinska vlast nelegitimnom. Kolonijalni gospodari oduzimaju cijelom drutvu mogunost vlastitog razvoja. Tim razvojem upravljaju stranci voeni prije svega svojim gospodarskim interesima.

Kolonijalizam
Dvije najvee kolonijalne sile bile su Francuska i Velika Britanija. No, nisu bile jedine, svoje kolonijalne posjede imale su i Nizozemska, Belgija, Portugal, panjolska Krajem 19. stoljea, zbog kasnog razvitka, u kolonijalnu podjelu ukljuile su se i Italija i Njemaka, to je poremetilo odnose meu silama i to e nerijetko biti uzrok sukobima, ak i Prvog Svjetskog rata.

Afrika
Afrika je dugo bila nepoznat kontinent, i bila je uglavnom usputna postaja na putu do Indije. Razvitkom trgovine robljem, Afrika je postala izvor unosne zarade. U razdoblju od 1701. 1810. Engleska je prevezla 2 milijuna robova, a panjolska i Portugal svaki po 600 tisua. Godinji profit se procjenjuje na 24% u 18. stoljeu i od 8% - 13% do kraja 19. stoljea.

Afrika
Pojavom prosvjetiteljstva, javljaju se prve ideje o ukidanju ropstva. No, protivnici njegovog ukidanja, voeni ekonomskim interesom, tvrdili su da su crnci otporniji na klimatske uvjete i na fiziki rad te da mogu obavljati posao na plantaama bolje i dugotrajnije. Razvijala se svijest o crncima kao nioj rasi, jeftinijoj radnoj snazi, podreenim biima, koja se love mreom kao ivotinje i prevoze do Amerike u potpaljublju.

Afrika
Afrika je dugo vremena bila nepoznanica, naroito njena unutranjost. Najhrabriji istraivai poeli su je istraivati tek u 19. stoljeu. Meu stranim istraivaima (David Livingstone, Henry M. Stanley), bilo je i nekolicina naih. Dragutin Lerman postao je povjerenik za belgijsku koloniju Kongo, te braa Mirko i Stevo Seljan, koji su je istraivali poetkom 20. stoljea.

Afrika
Najvee posjede u Africi imala je Velika Britanija. Kljuni teritorij bio je Egipat, posebno nakon prokopavanja Sueskog kanala. Bio im je zanimljiv i jug, no tamo su se vodili burski ratovi, jer su se Velikoj Britaniji pobunili Buri, potomci nizozemskih kolonista. Unutranjost Afrike bila je zanimljiva zbog velikih nalazita dijamanta.

Afrika
Francuzi su svoje posjede irili na sjever (Alir, Tunis) i zapad i otok Madagaskar. Jedine nezavisne drave u Africi bile su Liberija (nazvana tako jer su se tamo vraali povratnici nakon ukidanja ropstva u Americi) i Abesinija (kasnije nazvana Etiopija). Najvei pristaa britanskog imperijalizma, Cecil John Rhodes, pokrenuo je projekt izgradnje eljeznice od Kaira na sjeveru do Cape Towna na jugu Afrike. Time su se htjeli povezati posjedi.

Afrika
Najvei dio te eljeznice je izgraen i koristi se ak i danas. Nedostaje samo dio izmeu Ugande i Sudana.

Azija

Azija
Najvei utjecaj Europljana, posebice Britanaca, bio je na Indijskom potkontinentu. Indija je jo prije u povijesti bila povezana sa Europom, jer je bila zanimljiva zbog zaina i svile. Ona je bila pod vlau Mogula. Slabljenje Mogula najvie je ilo u prilog Britancima, koji su pojaali svoju trgovinu te su tako 1690. osnovali svoje naselje Calcuttu. Sredinom 18. stoljea, osnovali su britansku istonoindijsku kompaniju koja je podupirala sukobe izmeu domorodakih skupina.

Azija
Posjede u Aziji su osim Velike Britanije imale i Francuska, Nizozemska, Portugal, Njemaka, Rusija, SAD i Japan. Izmeu njih bilo je estih sukoba zbog kolonijalnih posjeda, ali i zbog zona gospodarsko-politikih utjecaja. U 19. stoljeu Kinu je pogodila teka politika kriza. Uzroci su bili teko gospodarsko stanje, glad i siromatvo naroda. Kinezi su za takvo stanje optuili kolonizatore, jer su oni iskoritavali i poniavali narod.

Azija
Pobunom nazvanom Bokserski ustanak (1899. 1900.) kinezi su se pokuali osloboditi kolonijalnog utjecaja velikih sila, no bezuspjeno. Europske su se sile vojno angairale te uguile ustanak. Kini je nametnuta politika otvorenih vrata slobodna trgovina sa zapadnim zemljama koja je strancima omoguila iskoritavanje kineskih bogatstava.

Azija
Godine 1911. smijenjen je posljednji kineski car, a Kina je ponovno zapoela borbu protiv imperijalistikih velesila. Japanom je, krajem 19. stoljea, vladao car Hirohito, koji je modernizirao Japan. On se odrekao izolacijske politike i ukljuio se u sukobe na Dalekom istoku oko podjele zona utjecaja. Tada je politika Japana poprimila kolonijalistiko obiljeje, jer su Japanci ravnopravno sudjelovali u podjeli interesnih sfera.