ADHD (eng.

Attention Deficit Hyperactivity Disorder) = deficit panje/hiperaktivni poremedaj termin oznaava ponaanje djece koja su vidljivo manje usredotoena, nepromiljenija, brzopletija i nemirnija od druge djece pojava (prednost/smetnja?) koja se uoava posebice kod djece u predkolskoj i osnovnokolskoj dobi, ali se razvila mnogo ranije

 1902. g. problem prvi put uoio George Fredric Still zamijetio problem kod djece koja su bila nepaljiva, hiperaktivna i impulzivna, njihovo ponaanje opisao je kao abnormalno razliiti nazivi kroz povijest: MCD ili minimalna cerebralna disfunkcija, hiperkinetiko-impulzivni poremedaj, hiperkinetika reakcija u djejoj dobi (DSM II), poremedaj panje i hiperaktivni poremedaj (DSM III) te aktualni naziv deficit panje/hiperaktivni poremedaj (DSM IV)

 klasifikacija prema DSMIV (Dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne poremedaje, IV. Izdanje, Amerike psihijatrijske udruge) tri osnovna tipa ADHD-a: 1) kombinirani tip - ADHD s kombiniranim karakteristikama hiperaktivnosti, impulzivnosti i pomanjkanja pozornosti 2) dominanatno nepaljiv tip - ADHD s pomanjkanjem pozornosti kao primarnom karakteristikom 3) dominantno hiperaktivno-impulzivni tip - ADHD s impulzivnodu i hiperaktivnodu kao primarnim karakteristikama

Simptomi
1. Nepanja a. ne posveduju panju detaljima ili rade pogreke zbog nemara u kolskom uratku, poslu ili drugim aktivnostima b. esto imaju tekode u odravanju panje pri obavljanju zadada ili u igri c. esto se ini da ne sluaju i kad im se direktno obrada d. esto ne prate upute i ne dovravaju kolski uradak, kudne poslove ili dunosti na radnom mjestu (ne zbog prkosa ili nerazumijevanja uputa) e. esto imaju tekode s organiziranjem zadataka i aktivnosti f. esto izbjegavaju, ne vole ili odbijaju zadatke koji zahtijevaju trajniji mentalni napor (kao to je kolski ili domadi uradak) g. esto gube stvari potrebne za ispunjavanje zadada ili aktivnosti (igrake, kolski pribor i dr.) h. esto ih ometaju vanjski podraaji i. esto zaboravljaju dnevne aktivnosti

2. Hiperaktivnost/Impulzivnost Hiperaktivnost a. esto trese rukama i nogama ili se vrpolji na stolcu ili sjedalu b. ustaju sa stolca u razredu ili negdje drugdje gdje se oekuje da ostanu na mjestu c. esto pretjerano tre ili se penju u situacijama u kojima je to neprikladno (kod adolescenata ili odraslih moe biti ogranieno na subjektivni osjedaj nemira) d. esto imaju tekoda ako se treba mirno i tiho igrati ili obavljati slobodne aktivnosti e. esto su u pogonu ili kao da ih pokrede motor f. esto pretjerano priaju Impulzivnost g. esto istravaju s odgovorima prije nego to je dovreno pitanje h. esto imaju potekoda s ekanjem reda i. esto prekidaju ili ometaju druge (npr. upadaju u razgovor ili igru)

to uzrokuje ADHD?
toni uzroci nisu poznati vjeruje se da su simptomi povezani s kemijskom neravnoteom u mozgu u veini sluajeva bitno je i genetsko nasljee mogui uzroci i bioloki tetni imbenici: majino puenje i konzumiranje alkohola za vrijeme trudnoe, prijevremeno roenje, mala poroajna teina

 istraivanja govore da 75% djevojica s ADHD-om ne bude prepoznato etiri do pet puta vie djeaka s ADHD-om nego djevojica zbog puno uoljivijih simptoma - djeaci uzrokuju vie problema na nastavi i vie su hiperaktivni dok djeaci na stres reagiraju tako da djeluju prema van, djevojice stres esto usmjere i uvaju u sebi to esto vodi do depresije, anksioznosti, osjeaja krivnje, povlaenju u sebe i sl. djevojice s ADHD-om izraavaju manje hiperaktivnosti i agresivnosti te esto pokazuju znakove nepaljivog podtipa ADHD-a koji se tee uoava (zaboravljivost, probleme pri paljivom sluanju, anksioznost...) neadekvatno prilagoeni alati za dijagnosticiranje ADHD-a kod djevojica

Lijeenje ADHD-a?
potpuno izljeenje danas jo uvijek nije mogude, ali je mogude ublaiti i kontrolirati simptome koji dovode do poboljanja odnosa s roditeljima, nastavnicima, vrnjacima... terapija ponaanja - dijete ui bolje kontrolirati svoje ponaanje, zatititi se od nepromiljenih radnji i dobro razmisliti to se trai lijeenje lijekovima stimulansi i antidepresivi ublaavaju glavne simptome ADHD-a, tj. impulzivnost i nemirne pokrete te povedavaju djetetovu koncentraciju ipak, kao i vedina lijekova, imaju nuspojave, npr. gubitak apetita, glavobolje, poremedaji spavanja, itd. najedi lijekovi: metilfenidat (Ritalin) moe uzrokovati ovisnost, nesanicu, aritmiju, srani i modani udar amfetamin i dekstroamfetamin (Adderall) SPADAJU U SKUPINU LIJEKOVA KAO KOKAIN!

ADHD ili mentalna retardacija?

Prm. 1. Marko tee usvaja nova znanja i nemiran je. ini se kao da prati moje upute, ali kada ga zamolim da ponovi, kae da ne zna i smije se. Odbija zadatke koji trae trajniji mentalni napor, teko se koncentrira i brzo odustaje. esto ustaje s mjesta i penje se na prozorsku dasku iako sam ga tisuu puta upozorila na opasnost. Uzima tue stvari bez pitanja. Inae nije svadljiv, ali zna podignuti glas pri naem natezanju. Prm. 2. Mia stalno pravi buku i ini se kao da ne slua kad joj se obraam. esto gubi kolski pribor. Daje krive/smijene odgovore i prije nego sam dovrila pitanje, samo kako bi privukla pozornost drugih. Ometa druge uenike u tihom radu. Okree se i trai novu zanimaciju, a stara joj vrlo brzo dosadi. Primjetila sam da je talentirana za rjeavanje jednadbi (esto daje ideje za rjeavanje zadatka), ali na kraju uvijek pogrijei u predznaku. Jedva eka odmor, a za mene on predstavlja novu muku s njom

 nemar, ne pradenje uputa, tekode s organiziranjem zadataka, zaboravljanje dnevnih aktivnosti nizak IQ: oteano apstraktno miljenje, nekritinost u opaanju opasnosti, skueni i povrni interesi, potekode sa zadravanjem nauenog gradiva istovremeno postojanje obaju entiteta! problem: smjetanje djeteta u okolinu u koju se ne moe ukljuiti visoki IQ?

Hipoaktivnost - podvrsta ADHD-a

deficit panje, oteano usvajanje novih sadraja zbog mentalne odsutnosti, oteano uspostavljanje motivacije za uenje osjedaj nesigurnosti i nisko samopotovanje oteava sve aspekte razvoja u cjelini: spoznajni, emocionalni i socijalni. uputa za nastavnika potrebno obratiti dodatnu panju na pretjeranu mirnodu djeteta i ne ignorirati problem, potrebno je imati razumijevanja za potekodu uenika, ne sniavati svoje standarde jer tako od njega dobivamo rezultate koji su nii od njegovih stvarnih mogudnosti, potreba za to vedim ukljuivanjem djeteta tijekom sata i otkrivanjem aktivnosti koje ga interesiraju, a u razgovoru s roditeljima saznati to ga motivira

 ukoliko simptomi traju manje od est mjeseci i ne ometaju uobiajene dnevne aktivnosti kod kude i u koli ako se slinu impulzivnost i hiperaktivnost moe zamijetiti kod 99% vrnjaka ivahnog djeteta ukoliko se simptomi hiperaktivnosti uoavaju u samo jednom socijalnom okruenju (kod kude, u koli) jer se kod djece s poremedajem AD/HD-a javljaju bez obzira na okolinu u kojoj se nalazi nije rije o hiperaktivnom djetetu ukoliko su simptomi zamijedeni tek od sedme godine ivota

 vanjski faktori: neprimjeren nastavni program i nestimulirajua okolina, obiteljska situacija i problemi u odnosu meu roditeljima, zlostavljanje uputa za nastavnika strpljenje, stalna preventivna reakcija, dijete "uhvatiti" dobre volje i fokusirati se na javne pohvale

Osnovne tekode u koli

http://www.youtube.com/watch?v=Dktbd32B6aY&feature=related

Teko se prilagoava rasporedu rada Teko prihvada i podnosi dugi boravak u koli Boravak u istom, zatvorenom prostoru zamara ga i zasiduje, postaje mu dosadno puno prije nego njegovim vrnjacima Vie od ostalih iskazuje potrebu za aktivnodu i kretanjem Zbog slabe koncentracije vrnjaci iz razrednog odjela ometaju ga u radu

Tekoe s panjom - neselektivna = svi podraaji u danom trenutku su jednako vani, svemu poklanja panju, rasipanje panje
Panja je kratkog trajanja dijete neprestano zapoinje aktivnost koju ne dovrava da bi zapoelo novu aktivnost pa se opet vratilo staroj i tako u krug Ne moe se usmjeriti na detalje - > ne prati i ne dovrava dobivenu zadau, ima tekoa i u igri Odsutno je mislima, rastreseno, sanjari Ne ukljuuje se u grupne razgovore esto ima problema sa organizacijom obaveza i aktivnosti -> sklonost pogrekama u kolskom radu Izbjegava zadatke koji zahtijevaju trajniji mentalni napor Ako ga se prekine u radu, sporo se ili se uope ne moe vratiti na zadatak Zaboravlja dnevne aktivnosti, gubi pribor potreban za izvravanje zadaa ili aktivnosti

 Nemir, potreba za aktivnou i kretanjem -> dijete je stalno u pokretu, svugdje je prisutno, stalno juri naokolo, skae ili se penje po namjetaju i drugim predmetima, ne pokazuje ni malo opreza, nieg se ne boji, ni od ega ne pree (esto se i ozljeuje) Ima tekoa pri aktivnostima koje trae samo sjedenje -> u uionici ne uspijeva due vrijeme mirno sjediti, esto ustaje, vrpolji se, vrti predmete, lupa rukama, stalno pomie noge esto ustaje od stola, grabi nove sadraje na kojima kratko zaustavlja interes

Ostale tekode
esti su poremeaji spavanja -> tekoe pri usnivanju, nemiran i isprekidan san, nedovoljno sna, rano buenje (dovodi di psihike i fizike iscrpljenosti djeteta i roditelja) Otpor ogranienjima, zabranama i discipliniranju -> ne slua i ne prihvaa zadana pravila, ne ui na vlastitim pogrekama Problemi s odgaanjem odgovora -> istrava s odgovorima prije nego li je pitanje dovreno, nestrpljivo je Teko odgaa zadovoljenje elja, teko se odupire trenutnom iskuenju esto prekida rad drugih, ne uvaava zahtjeve roditelja ili uitelja, razgovor zapoinje u neprikladnom trenutku esta je i emocionalna nestabilnost -> niska tolerancija na frustracije, esto plae, svaa se, ima provale bijesa i netolerancije, pretjerana osjetljivost na kritike (dolazi do povlaenja i osamljivanja)

Posljedice -esto neugodno kolsko iskustvo

kolski neuspjeh je slabiji od intelektualnog potencijala = frustracija za dijete i uitelja esto doivljava neuspjeh -> kritizira ga se i kanjava Vrnjaci ga esto izbjegavaju, ne prihvadaju i odbacuju Dijete postaje nesretno, slabog je samopotovanja, nemodan je Odnos s roditeljima koji ne uspijevaju shvatiti teinu problema, postaje sve loiji

Kako uitelj moe pomodi

Ponaanje i disciplina Urediti razredni prostor tako da se u njemu mogu organizirati razliite aktivnosti Dogovoriti zajedno s uenicima razredna pravila ponaanja kako bi pojasnili oekivanja Na prikladnom mjestu objaviti raspored razrednih aktivnosti Pohvaliti i nagraditi uenika za potivanje razrednih pravila Uenje Nastavno gradivo podijeliti u manje cjeline Postaviti realne ciljeve u skladu s mogudnostima Omoguditi uenje u malim koracima Sloene upute rastaviti na jednostavnije i traiti od djeteta da ponovi kako bi se provjerilo razumijevanje Prednost dati usmenom ispitivanju Produiti vremenske rokove Pri davanju uputa cijelom razredu stati pored djeteta s tekodama i pri objanjavanju koristiti njegov pribor Smjestiti ga u prvu klupu Na prikladan nain istaknuti rijei, slike, pojmove kako bi mu usmjerili panju na bitne informacije i injenice

Kako uitelj moe pomodi

U komunikacijskom procesu Uspostaviti kontakt oima -> razgovarati gledajudi dijete Govoriti jasno i razgovijetno, normalnom jainom glasa -> nije potrebno vikati, izdavati naredbe Upute i zahtjeve iskazati na jednostavan i precizan nain -> jasno naglasiti ono to se eli od djeteta, izbjegavati davanje negativnih zahtjeva, ne isticati ono to se ne eli da dijete uradi Provjeriti je li dijete ulo danu informaciju traedi da ponovi ono to je reeno, pohvaliti ga ako razumije uputu ili zahtjev Nikako Pretjerano kanjavati, stalno kritizirati, odbacivati ili izolirati ili Pretjerano poputati, odustajati, slijediti liniju manjeg otpora http://www.youtube.com/watch?v=Dd62 -eL0JYI&feature=related http://www.youtube.com/watch?v=1rR mrclBRns

Postoji li uopde ADHD?

Tko odluuje to je normalno ponaanje, a to nije? Zato je drutveno prihvatljivo ako je dijete premirno, povueno, neujno, a neprihvatljivo ako dijete sanjari i ako je hiperaktivno? Ako se ne mijenja mirno dijete, zato se u velikom broju sluajeva mijenja ivahnije dijete?

Obrazovni sustav zasluan za nastanak teorije ADHD-a?

Uloga lijekova i farmaceutskih tvrtki?

 Studija o genima povezanima sa sindromom deficita panje i hiperaktivnosti: koristan u razdoblju kada je ovjeku trebala intenzivna tjelesna aktivnost, dok se danas u preteno sjedilakog stanovnitva pokazuje kao problematian isti gen povezan s razliitim ambijentom dovodi i do razliitih rezultata!

 Hiperaktivna djeca dolaze do novih pitanja, odgovora i ideja netradicionalnim nainima, esto vide, uju, znaju i osjedaju ono to drugi ljudi ne mogu te se mogu okarakterizirati kao vrlo kreativne osobe neogranienih sposobnosti

 Jednako tretiranje zdrave djece koja su jednostavno energinija od prosjeka i ije ih osobine nede koiti kasnije u ivotu, hiperaktivnih sanjara ili nadarene djece iji potencijal okolina ne moe dokuiti niti vidjeti, te djece s ekstremno izraenim simptomima nepanje, hiperaktivnosti i impulzivnosti ija ponaanja uzrokuju neka otedenja zbog kojih osoba/dijete ne moe samostalno funkcionirati i kojima je za samostalni ivot potrebna pomod i nadzor