Вы находитесь на странице: 1из 5

Dvanaest pitanja i odgovora o pravoslavnoj ispovesti i bogosluenju Fotografija Dana 5.

septembra, nakon poziva Protestantske teoloke kole koja se nalazi u predgrau Seula, njegovo preosvetenstvo Mitropolit korejski g. Amvrosije odrao je dva predavanja grupi od 5 studenata i svim sveteni!ima. "ek!ije u okviru predavanja odnosile su se na misionarsku delatnost i "iturgiju. Koje je Vae shvatanje misionarske delatnosti u Pravoslavnoj Crkvi? #$a po%etak, izraz &misionarenje& nije u du'u pravoslavne !rkve. Ali ga i mi pravoslavni upotrebljavamo, jer se koristi svuda u svetu. (mesto misionarenja trebalo bi pre koristiti izraz &svedo%enje pravoslavne vere&. A re% misionarenje, koja se koristi u zapadnoj teologiji, ne postoji u )evanelju, dok se izraz svedo%enje vere upotrebljava nekoliko puta. )evaneljsko u%enje nisu samo lepe re%i o *ristu, ve+ svakodnevno svedo%enje samog *rista i re%ju i +utanjem, i delom i primerom. Ako treba, %ak i mu%eni%ki postradati za *rista, proliti krv za *rista, kao to su milioni mu%enika i ispovednika %inili. Koje je Vae miljenje o prozelitizmu namerno obra!anje u neku veru pristali"e druge vere#? #( Pravoslavnoj !rkvi mi prozelitizam smatramo velikim gre'om, jer ne potuje %oveka. -n gazi drago!eni .oji dar # slobodu, i umanjuje %ovekovu li%nost. Prozelitizam zna%i da drugome name+emo svoja verovanja zakonitim i nezakonitim sredstvima, dok ispovedanje *rista podrazumeva stradanje, ivot po *ristu i ljubav prema blinjem. Kako neko moe da postane misionar u pravoslavnoj "rkvi? #( pravoslavnoj !rkvi propovedni!i )evanelja nisu samozvani. Drugim re%ima, ne moe pojedina! samostalno da odlu%i da bude misionar, ve+ biva izabran da misionari od strane /rkve. Poslunost /rkvi je jedini duespasonosni put. Ako se prisetimo, na primer, slu%aja 0arnave i Savla, vidimo da je Sveti Du' izabrao nji', a /rkva i' postom i molitvom pripremila i poslala da propovedaju. 1Dela 2 3 4 A kada su se vratili u )erusalim, obavestili su /rkvu, koja i' je poslala da misionare &sve to u%ini .og sa 5jima.& 1Dela 25364 -va tema ima veliku teoloku vanost zbog irenje vere i radi jedinstva /rkve. Ako bi svako radio po svom miljenju i eljama, onda bi se vera i jedinstvo /rkve dovolo u opasnost. Dozvolite mi da vam ispri%am slede+i dogaaj3 jednom sam iz Amerike putovao u 7r%ku sa jednom Amerikankom, samoprozvanim misionarom. 8ada sam je upitao zato je izabrala 7r%ku za svoju misionarsku delatnost, rekla mi je da se divi 7r!ima, jer je dosta toga saznala o nji'ovoj slavnoj istoriji, i zato je imala veliku elju da i' pokrsti. &Da li znate uta savremeni 7r!i veruju9& upitao sam je.

&5aravno, u dvanaest bogova sa -limpa,& odgovorila je. &Da li znate,& upitao sam je, &da je :;;; godina pre 0as jedan drugi apostol, veliki apostol Pavle, otiao u 7r%ku da propoveda *ri+anstvo9 < da 7r!i imaju neraskidivu 'ri+ansku pravoslavnu tradi!iju od tada9& =akve stvari i mnogo gore deavaju se kada iza svakog samopozvanog misionara ne stoji /rkva. $ptuujete enu% &merikanku% koja je otila u 'r(ku kao misionar) *ato ste Vi onda doli u Koreju? *ar i Vi ne (inite isto? #5e, to nije isto, niti sam ja osudio enu. Samo sam naveo ovaj dogaaj kako bi pojasnio ta moe da se dogodi kada misionarska delatnost nekog pojedin!a nema eklisioloke osnove. 0i znate bolje od mene da u 8oreji postoje milioni ljudi koji nisu 'ri+ani ve+ mnogobo!i. Meutim, 7r%ka je zemlja sa 'ri+anskom istorijom, :;;; godina starom, a >; odsto stanovnita jesu 'ri+ani. Da je 8oreja bila 'ri+anska zemlja, 0aseljenska patrijarija me ne bi poslala ovamo. 8ako bi' bio jasniji dozvolite mi da dodam slede+e3 na univerzitetu gde predajem, roditelji jedne studentkinje su samoprozvani misionari u 7r%koj. -ni su izabrali Patmos kao mesto svog misionarskog delovanja? -strvo otkrovenja, gde su tragovi apostola ljubavi, Sv. )ovana .ogoslova, jo uvek vidljivi. 5a ovom ostrvu, na kojem su iveli mnogi 'ri+anski svetitelji, postoje mnogobrojne !rkve i manastiri, a pravoslavna vera stanovnika see jo do apostolski' dana. Moete se zapitati ta dva 8orean!a, koji su postali 'ri+ani pre nekoliko godina, imaju da u%e pravoslavni ivalj na ostrvu9 $ar ne mislite da je malo neiskreno pokuavati da promeni veru ljudi koji u svojim genima nose tradi!iju, 2: vekova staru9 5a isti na%in, bilo je nepoteno ono to je @imokatoli%ka !rkva u%inila tokom >;#i' godina, nakon pada komunizma u @usiji. (nijati su pourili da preobrate @use sa svojom vekovnom pravoslavnom tradi!ijom u rimokatolike. Ako %ovek eli da obavlja misionarski rad, neka se okrene drugim, ne'ri+anskim zemljama. Da li biste nam neto rekli o li(nosti misionara? #-dgovaraju+i na vae pitanje, eleo bi' da ukratko objasnim ko je teoretski idealni misionar. -naj koji vri misionarsko delo /rkve mora pre svega da ima *rista za uzor i sve one koji su 'odili *ristovim stopama, tzv. svetitelje. Misionar mora imati mnoge vrline, a kao glavnu da se i sam bori da pobedi svoje strasti. -%i+enje radi sti!anja Sv. Du'a je prvi korak. A od o%i+enja on napreduje do prosvetljenja i oboenja. 5e moete drugome preneti neto to i sami ne posedujete. 8ako bi svedo%ili *rista, vi sami morate da iskusite njegovo prisustvo u svom ivotu. Koji je metod misionarenja u Pravoslavnoj "rkvi? # ( pravoslavnoj !rkvi mi pratimo praksu rane /rkve, kako je zabeleeno u Delima apostolskim. 8ada su apostoli videli da +e nji'ove mnogobrojne brige oko sluenja trpeze potkrasti vreme od glavnog dela, oni izabrae sedmori!u akona. < svima su proglasili svoju odluku3 &A mi +emo u molitvi i u slubi re%i priljeno ostati& 1Dela

A364 Drugim re%ima, Pravoslavna /rkva prati apostolsku tradi!iju, i postavlja bogusluenje pre propovedi. Bovek lako moe da zapazi razliku ako poseti pravoslavno bogosluenje i protestantski skup. 8od pravoslavni', naglasak je na sluenju .ogu, dok je kod protestanata to propoved. $ato vrlo %esto %ujemo od protestanata koji su preli u pravoslavlje da &se u nji'ovim !rkvama dosta govori, a u pravoslavnoj !rkvi se mnogo moli .ogu, a malo govori.& Mi pravoslavni u%imo da )evanelje, koje uvek stoji na sredini oltara, podse+a da re% .oija mora biti !entar naeg svakodnevnog ivota, a tokom naeg Svetog .ogosluenja na tri na%ina. Prvo, %itanjem )evanelja. 5a svakom bogosluenju, %ita se )evanelje. Spe!iCi%no, na svakoj Sv. "iturgiji sluamo re% .oiju iz Apostola i )evanelja, i iz propovedi koja sledi. Drugo, pojanjem. Prelepe, mnoge 'imne pravoslavnog bogosluenja u sebi sadre jevaneljske navode. (stvari, u mnogim slu%ajevima, ako se uporede tekstovi mogu+e je uo%iti da su pojedine 'imne doslovno preuzete iz )evanelja. < tre+e, gledanjem. Mi )evanelje vidimo u pravoslavnim ikonama. Dakle, ikone su ilustrovano )evanelje. Ako, na pr. obratimo panju na ikonu Preobraenja 7ospodnjeg, moramo napomenuti da je ikonograC kroz dizajn i boju ponovio ikonograCijom re% )evaneljsku, kojom je opisano %udo Preobraenja. ( zaklju%ku, kaemo da u bogosluenju Pravoslavne /rkve imamo savren audio vizuelni sistem )evaneljskog u%enja. +ekli ste da pravoslavno bogosluenje ima prednost nad propovedi) ,e-utim% apostol Pavle je samo propovedao% a nije se i molio .ogu kada je bio me-u 'r"ima) #Apostol Pavle je prvi put progovorio Atinskim idolopokloni!ima. .ilo je logi%no da po%ne propoved o &nepoznatom .ogu.& 8om .ogu je on mogao da se moli sa idolopokloni!ima9 ( bilo kojoj drugoj situa!iji, kao to smo saznali iz Dela, apostoli su pratili praksu3 prvo bogosluenje a potom propoved. 5ji'ovi skupovi su imali svoj glavni !ilj &lomljenje 'leba& i u%enje. /ajdue ste govorili o bogosluenju i njegovoj "entralno ta(ki% koja je% kako ste rekli% 0v) 1vharistija) Kako vi verujete da su hleb i vino 2elo i Krv 3ristova? #Mi u Pravoslavnoj !rkvi verujemo da je nave+e delo koje se izvodi na zemlji Sv. "iturgija. < to zato to na Sv. "iturgiji mi oivljavamo dogaaj =ajne ve%ere, radi otkupljenje %ove%anstva. .a kao onda, kada je u gornjoj sobi tokom =ajne ve%ere 7ospod predao svoje =elo i 8rv u%eni!ima, tako i svake Svete "iturgije *rist je sam nevidljivo prisutan, ipostasno i sutinski, kao rtva i prinosi =elo svoje i 8rv svoju krtenim verni!ima, koji zauzimaju mesto apostola. < naravno, mi koji primamo Sv. Pri%e+e verujemo da primamo isto sveto =elo i 8rv *ristovu &radi otkupljenja gre'ova i ivota ve%nog.& 5e simvoli%ki, jer *ristos nije rekao svojim u%eni!ima tokom =ajne 0e%ere &primite, jedite ovo je kao =elo moje,& ili &pijte iz nje svi, ovo je kao 8rv moja,D ve+ je rekao Eovo je telo Moje,& i &ovo je 8rv moja.& Drugim re(ima% ono to mi radimo na naim bogosluenjima nije nita? #0elika razlika izmeu pravoslavnog bogosluenja i vaeg bogosluenja je %injeni!a da je vae bogosluenje imaginarna predstava *risotve rtve, odnosno Ciktivni akt =ajne ve%ere. Meutim, u Pravoslavnoj svetoj "iturgiji =ajna ve%era, @aspe+e i

0askrsenje su prisutni, i *ristos se daje ponovo, i mnogo puta3 &uzmite, jedite& vernima. Apostoli su primili to od 7ospoda. < dalje preneli svojim u%eni!ima i pravoslavna !rkva nastavlja ovu tradi!iju do dananji' dana, bez prekida. ( ekleksiolokoj istoriji rane /rkve postoji veliki broj primera iz perioda proganjanja 'ri+ana i katakombi koje svedo%e veru prvi' 'ri+ana i opasnosti na koje se nisu obazirali u%estvuju+i u ev'aristijskim okupljanjima, kako bi se pri%estili =elom i 8rvlju *ristovim. $a nas, pravoslavne, nepri'vatljivo je kako teolozi protestantske !rkve interpretiraju delove Svetog Pisma, u kojem se najrazumljivije govori o nebeskom 'lebu , kao to je onaj pronaen u A. glavi )evanelja po )ovanu3 &8oji jede moje telo i pije moju krv u meni prebiva i ja u njemu.&1)ov. A35A4 .a kao to nae telo ima potrebu za pravom a ne simvoli%kom 'ranom i pi+em da bi se odravalo u ivotu, tako i naa dua ima apsolutnu potrebu za =elom i 8rvlju *ristovom, da nebismo umrli du'ovno. Mi ne+emo iveti u ovom ili u budu+em ivotu ako ne okuamo =elo i 8rv *ristovu. Moda ovo zvu%i grubo. Meutim, prisetimo se da su mnogi od u%enika prestali da slede *rista posle svega to im je rekao o 5jegovoj 8rvi i =elu. < obra+aju+i se dvanaestori!i upitao i' je3 &Da ne+ete i vi da odete9& 1)ov. A3AF4 -n ponavlja isto %ak i danas svima koji ele da budu 'ri+ani, ali ne ele da poveruju i pri'vate 5jegovo kompletno u%enje. *ar se (ovek ne spasava samo propovedanjem? *ato Vi toliko mnogo insistirate na bogosluenju9 #Spasonosni rad !rkve ne postie se samo propovedanjem. 5eko ko slua re% .oiju i re%i &ja sam spasen,& ne zna%i da je ve+ spasen. Pravoslavna !rkva, pored re%i .oje, takoe %oveku nudi svetotajinski ivot. Bovek u%estvuju+i u Svetim =ajnama !rkve sam se osve+uje i dostie oboenje. -vaj prinos, na primer, Sv. Pri%e+a vernima vri se &na oprotenje gre'ova i ivot ve%ni.& 0erni!i kroz Sv. Pri%e+e su tajanstveno sjedinjeni sa *ristom i postaju &pri%asni!i boanske prirode...&1: Pet. 2364 Gta jo moe biti spasenje %ovekovo izvan ovoga9 ,oete li nam objasniti ta je to 0v) 2ajna? =eko je %oveku da poveruje u svetotajinski ivot /rkve, ako pre svega ne razume re% &tajna& i ta ona zna%i. =ajna je neto to se odvija, ali je nemogu+e %ovekovom umu da s'vati kako. Ako bismo mogli da razumemo na%in na koji se odvija tajna, onda ona ne bi ni bila tajna, ve+ uobi%ajena dnevna ljudska aktivnost. Mi na primer, kaemo da je .og =rojstvo. 8o od nas razume tajnu Sv. =roji!e9 =ri "i!a, a jedna sutina. -va tajna, kada se objanjava ljudskom logikom, jeste apsurdna. Meutim, ako osoba to vidi kroz dimenziju vere, onda +e s'vatiti da to nije nelogi%no, ve+ izvan logike. 8o bi mogao da razume ta je .og9 Gta je, na primer, sutina .oija9 5iko? <pak, mi verujemo u .oga. 5e zato to ga razumemo, ve+ zato to tajanstveno ose+amo njegovo prisustvo i njegovu ljubav. Drugim re%ima, moemo da razumemo netvarne energije .oije o kojima su sveti o!i /rkve tako divno pisali i govorili, ali ne 5jegovu Sutinu. Setimo se ta je .og rekao Mojsiju kada ga je on pitao da mu pokae svoju slavu3 H(%ini+u da proe sve dobro moje ispred tebe, i povika+u po imenu3 7ospod pred tobom. Smilova+u se kome se smilujem, i poali+u koga poalim. Ali ne+e mo+i videti li!e moje, jer ne moe %ovek mene videti i ostati

iv.1<zlazak. 32I#:;4. <sto se deava u svim pitanjima vere, koja prevazilaze sve prirodne zakone. &Mi i' vidimo, bez da i' vidimo&, &mi i' znamo ne znaji+i i',& jer su svi oni zavijeni u .oansku tamu. 17rigorije 5iski4. Mi i' doivljavamo i u njima u%estvujemo samo kroz silu vere. Ako insistiramo samo na verovanju u ono to razumemo, samo sa naom ograni%enom logikom, onda +emo suziti du'ovni 'orizont i na kraju ne moemo biti 'ri+ani. &0era je osnov svega %emu se nadamo, potvrda stvari nevidljivi'.& 1)ev. 22324 < naravno vera je uslovljena istinskim smirenjem, kojom mi privla%imo blagodat .oiju. )er .og se protivi gordima, a smirenima daje blagodat. 1)ak. 63A4. Smiren %ovek koji veruje u .oga vie nego u svoju logiku milo+u .oijom moe da razume tajne /rkve. Kako neko moe da u(i pravoslavnu teologiju u Koreji? #$ato to je pravoslavna teologija skoro nepoznata u 8oreji, Metropolit korejski pokuava da podigne Pravoslavnu bogosloviju, koja +e biti prva ne samo u 8oreji, ve+ i u !eloj <sto%noj Aziji, i time omogu+i svima da spoznaju ovo drago!eno blago. Molite se da naa elja uskoro postane stvarnost, na slavu .oiju. (Predavanje koje je sa pitanjima trajalo je vie od 3 sata zakljueno je sledeim epilogom) "jubljeni moji, pre nego to odem sa govorni!e, prvo bi' eleo da vam se za'valim na vaem ljubaznom pozivu i na vaim pitanjima. Drugo, ja se izvinjavam, jer su moda neki od vas bili uznemireni mojim odgovorima. Moja namera nije bila da vas naljutim. )er verujem da za dijalog sa smislom i plodom 1jer verujem da ovde niko nije doao da slua prazne pri%e i da gubi vreme4 bez sumnje, iskrenost i ljubav moraju da rukovode, zato sam i pri%ao o onome u ta ja verujem jezikom istine i ljubavi &5ego da budemo istinski u ljubavi da u svemu uzrastamo u -noga koji je glava J *ristos&1KC. 63254 i &pozna+ete istinu i istina +e vas osloboditi& 1)ov.I3 :4. -ve )evaneljske re%i jesu temelj moji' razmiljanja. 8ona%no, elim da dodam, kako bismo izbegli bilo kakav nesporazum, ja nisam rekao da smo mi pravoslavni sveti. 5a !ilj, naravno, jeste posve+enje. Meutim, ono to svako radi u svom li%nom ivotu jeste ono na osnovu %ega +e nam .og suditi. -no to pokuavam da kaem jeste da mi pravoslavni odlu%no verujemo da je naa vera prava vera. Mi nastavljamo u veri jedne svete, saborne /rkve iz prvog milenijuma, imaju+i u vidu apostolsku opomenu, &Dakle, bra+o, stojte %vrsto i drite predanje kojima ste nau%eni, bilo naom re%ju, bilo poslani!om. 1: Sol. :3254 Srda%no vam za'valjujem. 4zvor5 'ttp3LLMMM.impantokratoros.grLort'odoNO!onCession#Puestions# ansMers.en.aspN

Вам также может понравиться