Boris Neljak Mirjana Mili Stipe Boinovi Maor Sunica Dela Kalinski

VJEBAJMO ZAJEDNO 1

Izdava Profil International d.o.o. Zagreb, Kaptol 25 Predsjednik Izdavakoga savjeta Daniel deri Za izdavaa Andrija Peari Direktorica izdavata i razvoja Ivanica Knapi Glavna urednica Petra Stipaniev Recenzenti Ivica Glavan Sandra pika Lektura i korektura Andrijana Oruli Ilustracije Sven Nemet Likovno-grafiki urednik Zvonimir Hrupec Studio 2M Prijelom Borovac i Bence d.o.o. CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu. ISBN 978-953-12-0893-2 1. izdanje 2008. Tisak Profil
Sva prava pridrana. Ni jedan dio ovoga prirunika ne moe biti objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti Izdavaa i vlasnika autorskih prava.

Boris Neljak Mirjana Mili Stipe Boinovi Maor Sunica Dela Kalinski

VJEBAJMO ZAJEDNO 1
prirunik iz tjelesne i zdravstvene kulture s CD-om za uiteljice i uitelje prvoga razreda osnovne kole

PREDGOVOR
Potovane uiteljice i uitelji! Svjesni smo da se predgovori prirunicima piu prepoznatljivim nainom kojim se itatelja uvodi u materiju samoga djela i ugodan je oku. Takav su predgovor napisali i autori ovoga prirunika, ali su u posljednjem trenutku odustali od uobiajnoga pristupa s ciljem davanje veega znaaja tjelovjebi uenika. Naveli su nas na to rezultati mnogih znanstvenih radova od kojih iznosimo samo izvadak jednoga koji ukazuje: za potvrdu alarmantnoga stanja dovoljno je prezentirati dio rezultata istraivanja provedenoga na uzorku neto manjem od tisuu uenika i uenica prvih razreda iz 40 osnovnih kola iz najveih gradova Republike Hrvatske (V. Jurea, 2006). Vaniji rezultati ovog istraivanja po odgovorima roditelja ukazuju da 33% djeca prvih razreda osnovne kole prosjeno gleda televiziju najmanje jedan sat, 44% dva sata, a 15% tri sata dnevno. Isti uzorak roditelja djece prvih razreda osnovne kole izjavljuje kako prosjeno 38% njihove djece provede za raunalom jedan sat igrajui igrice, 8% dva sata dnevno, dok se 50% djece njime jo ne slui. Ve kod uenika prvih razreda primjeuju se vrijednosti povienoga krvnog tlaka, kako sistolikoga iznad 130 mmHg (2,2%), tako i dijastolikoga iznad 85 mmHg (3,6%). Isti ispitanici iskazuju niske vrijednosti samoprocjene zdravlja pa 13.2% uenika i 13.3% uenica ve u prvome razredu osnovne kole vrjednuju svoje zdravlje ocjenama dobar i manje. Ovakav se trend i nadalje nastavlja usprkos dokazima o pozitivnim uincima redovite tjelesne aktivnosti koji su objedinjeni u deklaraciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2004). Meutim, dokazi o pozitivnim uincima redovite tjelesne aktivnosti malo znae ako se ona redovito ne provodi. Istinski potujui roditelje, trenere i ostale djelatnike u podruju tjelovjebe djeteta, kljuna osoba u ostvarenju kratkoronih i dugoronih pozitivnih uinaka tjelesnoga vjebanja zove se uiteljica/uitelj razredne nastave. Jedino uiteljica/uitelj radi sa svom djecom u razdoblju kada se moe stvoriti navika (strast) za tjelesnim vjebanjem. Da bi autori dali svoj prilog stvaranju navika djece za redovitim tjelesnim vjebanjem osmiljeni su prirunici za uenike Vjebajmo zajedno 1., 2., 3. i 4. i ovaj prirunik za uiteljice/uitelje razredne nastave. U uvodnom dijelu prirunika navedeni su cilj tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj koli i zadae u razrednoj nastavi, a slijedi cjelina o motorikim znanjima (nastavnim temama) i metodama uenja u kojoj se razmatraju razine sloenosti motorikih znanja te naine njihova usvajanja i usavravanja. U priruniku je opis svih nastavnih tema po razredima, metodiki postupci ili metodike upute te tipine pogrjeke koje se javljaju u radu s djecom ove dobi. Ovaj prirunik ne posjeduje kinograme motorikih gibanja, a oni su svjesno izostavljeni jer prirunike prate DVD-ovi s video zapisom izvedbe svih nastavnih tema. Zato je svrha crtea koji su postavljeni uz nastavne teme samo asocijacija na odreeni programski sadraj, a nikako ne toan prikaz izvedbe motorikoga gibanja (nastavne teme). Posebno valja istaknuti da je uz nastavne teme navedeno vie od 400 metodikih uputa ili postupaka te vie od 300 najeih pogrjeaka, pri emu je uz svaku nastavnu temu opisano pomaganje i uvanje, naravno, u onih kod kojih je potrebno. Ve navedeno potvruje da je prirunik zaista opseno djelo pa se nadalje istiu samo znaajnije cjeline kao to su: primjeri izvedbenih planova i programa nastave tjelesne i zdravstvene kulture za sve razrede razredne nastave, primjeri nekoliko priprema za sat tjelesne i zdravstvene kulture, primjeri provjere motorikih znanja i postignua Na kraju prirunika umetnut je CD s raunalnim programom za izradu svih priprema za sat tjelesne i zdravstvene kulture koji e zasigurno uiteljicama/uiteljima olakati svakodnevni rad. Pridonese li ovaj prirunik naem zajednikom cilju, zdravijoj i sretnijoj djeci, njegova svrha je ostvarena. AUTORI

SADRAJ
Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno podruje ..................................................................... 9 Tree razvojno razdoblje 1., 2. i 3. razred osnovne kole ......................................................... 19 etvrto obrazovno razdoblje 4. (5. i 6.) razred ............................................................................... 21 Popis nastavnih cjelina i tema u 1. razredu osnovne kole ....................................................... 23 Opis nastavnih tema ................................................................................................................................ 24 Primjer nastavnoga plana tjelesne i zdravstvene kulture za 1. razred osnovne kole ..................................................................................................................... 39 Primjer nastavnoga programa tjelesne i zdravstvene kulture za 1. razred osnovne kole ...................................................................................................................... 41 Provjeravanje .............................................................................................................................................. 48 Uvodni dio sata primjeri ..................................................................................................................... 50 Pripremni dio sata primjeri ................................................................................................................ 52 Zavrni dio sata primjeri ...................................................................................................................... 67 Primjer pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture .............................................................. 69 Primjer pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture ............................................................... 75 Primjer pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture .............................................................. 83 Primjer pripreme za sat tjelesne i zdravstvene kulture .............................................................. 89

TJELESNO I ZDRAVSTVENO ODGOJNO-OBRAZOVNO PODRUJE

UVOD*
Tjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno podruje zbog svoga je znaenja za skladan razvoj antropolokih obiljeja uenika jedinstveno po mogunostima i posebnostima. Malo koja aktivnost djeteta ima takvu biotiku uvjetovanost kao tjelesno vjebanje koje u kolstvu osmiljava jedino nastava tjelesne i zdravstvene kulture. To je osobito znaajno u razrednoj nastavi s ciljem optimalnoga razvoja i usavravanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su bitne za uenike. Program tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj se nastavi temelji na postavkama tjelesnoga i zdravstvenoga odgojno-obrazovnoga podruja koji odreuju obrazovna, antropoloka i odgojna sastavnica. Obrazovna se sastavnica odnosi na usvajanje bitnih teorijskih i motorikih znanja zbog ega u programu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi prevladavaju prilagoena biotika i osnovna kinezioloka motorika znanja. Njih upotpunjuju temeljna teorijska znanja iz kineziologije koja u sprezi s motorikim znanjima izravno potiu razvoj osobnosti uenika. Tijekom rasta i razvoja organizam je najosjetljiviji na utjecaj razliitih tjelesnih aktivnosti koje uzrokuju viestruke promjene morfolokih obiljeja i poboljanja funkcionalno-motorikih sposobnosti. Upravo se zato antropoloka sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture odnosi na sustavnu i trajnu pretvorbu prvenstveno morfolokih, motorikih i funkcionalnih obiljeja uenika. Opi morfoloki uinci podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojega se istie povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonoga masnog tkiva te prevencija pretilosti. Fizioloki uinci usmjereni su na poticanje funkcija krvoilnoga i dinoga sustava te djelovanje na kakvou kotano-miinoga sustava. Pozitivno djelovanje na imunoloki sustav jednako je potrebno za odravanje zdravlja i prevenciju akutnih i kroninih bolesti. Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture oituje se i u prostoru razvoja motorikih sposobnosti ime se poveavaju mogunosti motorikoga izraavanja uenika u svim aktivnostima. Pritom struno provedeni procesi tjelesnoga vjebanja razvijaju motorike sposobnosti znatno iznad razine dostine samo spontanim biotikim rastom i razvojem. Odgojna sastavnica tjelesne i zdravstvene kulture ima za cilj stvaranje takvoga sustava uenikovih vrijednosti prema tjelesnom vjebanju koji e potaknuti samostalno i cjeloivotno provoenje tjelovjebe. Takve navike izvor su ukljuivanja djece u portske klubove to je pogotovo znaajno u razrednoj nastavi. Zato je tjelesna i zdravstvena kultura nedvojbeno znaajan i neizostavan dio opega obrazovanja i kulture ivljenja.

CILJ
Cilj je tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj koli osposobiti uenike za primjenu teorijskih i motorikih znanja koja omoguuju samostalno tjelesno vjebanje radi bolje kvalitete ivljenja. Istodobno tjelesna i zdravstvena kultura uinkovito mijenja osobine i razvija sposobnosti ime izravno osigurava promicanje zdravlja kao nezamjenjiva imbenika sviju ljudskih aktivnosti.

* Nastavni plan i program za osnovnu kolu; MZO, Zagreb, 2006.

OPE ZADAE
Zadae tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi trajno su usmjerene: na usvajanje osnovnih teorijskih i motorikih znanja za svakodnevne motorike aktivnosti, djelotvorno koritenje slobodnim vremenom i snalaenje u urgentnim situacijama na zadovoljavanje potreba za kretanjem i poticanje samostalnoga vjebanja na ukljuivanje u portske klubove i razvijanje interesa za osobni napredak u razliitim portskim aktivnostima na usvajanje znanja o ouvanju i promicanju zdravlja na praenje sastava tijela i prevenciju pretilosti na razvijanje i njegovanje higijenskih navika na promicanje opih ljudskih vrijednosti na omoguivanje osobne afirmacije uenika na osposobljavanje za timski (skupni) rad na aktivan boravak u prirodi.

NASTAVNA TEMA (MOTORIKO ZNANJE)

Prije prikaza popisa i opisa nastavnih tema, znaajno je istaknuti koje su vrste motorikih znanja uvrtene u nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture za razrednu nastavu (Prikaz 1.). Time e se ukazati neto vie o razinama sloenosti i zahtjevnosti nastavnih tema (motorikih znanja) i kojim metodama uenja se mogu usvajati i usavravati. Sve se nastavne teme, koje se primjenjuju u tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom podruju, sastoje od etiriju skupina motorikih znanja. To su biotika motorika znanja, prilagoena biotika motorika znanja, jednostavnija kinezioloka motorika znanja i sloenija kinezioloka motorika znanja. U nastavnom planu i programu tjelesne i zdravstvene kulture za razrednu nastavu ukljuene su sve vrste motorikih znanja, ali u razliitim omjerima.
Prikaz 1. Ukljuenost biotikih i kineziolokih motorikih znanja u nastavni plan i program tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi

RAZREDNA NASTAVA

10

I. Biotika motorika znanja takve su strukture gibanja koje djeca, od roenja do tree godine ivota, nagonski zapoinju realizirati bez poduke odrasle osobe (roditelja, odgojitelja). Takvi genetski, motoriki zapisi biotiki su spontani ili prirodni naini gibanja. Tijekom razvoja djeteta ova motorika znanja nedvojbeno prethode uenju kineziolokih motorikih znanja. To je razlog da su u strukturi motorikih znanja postavljena prije kineziolokih, a prema svojoj spontanoj biotikoj namjeni ona omoguuju: 1. svladavanje prostora (razliiti naini kotrljanja, kolutanja, puzanja, hodanja i tranja kojima se svladava prostor na razliitim vrstama podloga, nagiba i smjerova); 2. svladavanje prepreka (razliiti naini provlaenja, penjanja i silaenja, skokovi, naskoci, preskoci, saskoci, doskoci kojima se svladavaju razliite vrste okomitih, kosih i vodoravnih prepreka); 3. svladavanje otpora (razliiti naini potiskivanja, vuenja, dizanja i noenja, kojima se svladavaju pasivni otpori objekata razliitih masa i oblika te razliiti naini pojedinanih skupina tzv. nadvlaenja, potiskivanja i njihove kombinacije, kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dimanike sile suvjebaa); 4. manipuliranje objektima (razliiti naini bacanja i hvatanja, ciljanja i gaanja, slaganja i rastavljanja predmeta kojima se svladavaju jednostavne i sloene operacije baratanja predmetima razliitoga broja, oblika i masa u odreenom prostoru i vremenu). Navedene skupine biotikih motorikih znanja u praksi se pojavljuju u razliitim meusobnim kombinacijama, to znai da se u procesu rasta i razvoja djeci omoguuju uvjebavanje svih vrsta biotikih motorikih znanja (V. Findak, D. Metiko, M. Mrakovi, B. Neljak, F. Prot, 2000.). Ona se koriste u radu s djecom predkolske dobi i u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi. Meutim, u predkolskoj dobi ona su programski sadraji, a u razrednoj su nastavi dopunski sadraji. Sa stajalita poduke ova se motorika znanja ne ue jer djeca nisu nepoznata, ve su podlona stalnom usavravanju. II. Prilagoena biotika motorika znanja kinezioloki su osmiljena biotika motorika znanja kao nadgradnja izvornim biotikim motorikim znanjima usmjerena prema uenju osnovnih sportskih struktura gibanja. Ova motorika znanja zastupljena su u predkolskom uzrastu, a prevladavaju u razrednoj nastavi osnovne kole kao programski sadraji. Uenici ih ne mogu uiti bez poduke odgojitelja ili uitelja. Zato se u irem smislu mogu, za odreene kinezioloke aktivnosti, nazvati zadatcima prilagodbe ili pripremnim motorikim znanjima. Sa stajalita zahtjevnosti izvoenja, po kineziolokim mjerilima neselekcionirane populacije, prilagoena biotika znanja nezahtjevni su motoriki zadatci. U te genetski nezapisane motorike strukture gibanja mogu se svrstati: Skakanje preko niskih prepreka do 25 cm visine, Skokovi u daljinu, Nagazni skok na povienja do 30 centimetara s razliitim saskocima, Bacanje lopte uvis na razliite naine i hvatanje... III. Jednostavnija kinezioloka motorika znanja osnovne su strukture gibanja pojedinih kineziolokih aktivnosti (sportova) koje vjebai mogu uiti samo podukom uitelja ili trenera. Ona su, sa stajalita zahtjevnosti struktura gibanja, prema kineziolokim mjerilima neselekcionirane populacije, umjereno zahtjevni motoriki zadatci. Primjeri su takvih genetski nezapisanih motorikih znanja: Kolut naprijed, Kolut nazad, Stoj na lopaticama, Premet strance, Primanje lopte potplatom i unutarnjom stranom stopala (N) i sl. Jednostavnija su kinezioloka motorika znanja znaajno ukljuena u nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi kao programski sadraj, a prevladavaju u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u predmetnoj nastavi osnovne kole.

11

IV. Sloenija kinezioloka motorika znanja motoriki su zahtjevnije strukture gibanja pojedinih kineziolokih aktivnosti. Ova se znanja, sa stajalita zahtjevnosti struktura gibanja, prema kineziolokim mjerilima neselekcionirane populacije, mogu smatrati zahtjevnim motorikim zadatcima. Ona su presudna znanja nadgradnje za uspjenost u odreenim kineziolokim aktivnostima. Primjeri takvih motorikih znanja su: Voenje lopte rolanjem donjom stranom stopala (N), Dodavanje lopte u kretanju (N), Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgora nakon voenja koarkaki dvokorak (K) Sloenija kinezioloka motorika znanja najmanje su ukljuena u nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u razrednoj nastavi. U tjelesnom i zdravstvenom odgojno-obrazovnom podruju, od predkolskog uzrasta do mlae zrele dobi, rabi se velik broj kineziolokih motorikih znanja. Mnoga od njih uvrtena su u slubene planove i programe, a koriste se u ostalim vrstama odgojno-obrazovnoga rada s djecom i mladei (izvannastavne aktivnosti, ljetovanja, zimovanja).

PROCES UENJA MOTORIKOGA ZNANJA

Sva motorika znanja podlona su uenju, a njihova nauenost omoguuje smislenu reprodukciju koja se koristi tijekom ivota. Zato je, s kineziolokoga stajalita, uenje motorikoga znanja proces usustavljenoga usvajanja i usavravanja odreene strukture motorikoga gibanja ili motorike aktivnosti s ciljem uinkovite izvedbe u razliitim motorikim situacijama. Vrijeme potrebno za njihovo uenje izravno ovisi o sloenosti motorikoga gibanja, osobinama uenika i razini njegovih sposobnosti. Proces uenja bilo kojega motorikog znanja provodi se kroz pet povezanih faza koje se mogu smatrati i razdobljima napretka, a zbivaju se kako slijedi: 1. Faza usvajanja odnosi se na ostvarivanje poetne predodbe o nekoj strukturi gibanja i njezino izvoenje na osnovnoj razini (gruba koordinacija). Na poetku ove faze uenik pokuava razumjeti strukturu motorikoga zadatka i isplanirati izvedbu onako kako je uiteljica/ uitelj opisuje i demonstrira. Uloga je uiteljice/uitelja da u ovoj fazi uenja istakne kljune toke motorikoga gibanja (Pastuovi, 1999.). Kljune su toke temeljni dijelovi motorikoga gibanja od kojih najvie ovisi kako uinkovitost ove faze uenja, tako i motoriko gibanje u konanici. Poetni pokuaji izvedbe zahtijevaju od uenika visoku razinu pozornosti, a trajanje ove faze ovisi o sloenosti postavljenoga motorikog zadatka. Njezin se zavretak oituje prepoznavanjem osnovnih prostornih znaajki motorikoga gibanja koji su bili prikazani demonstracijom uiteljice/uitelja. Poetkom faze usvajanja uiteljica/uitelj treba, bez davanja povratnih informacija, dopustiti ueniku odreeni broj ponavljanja da bi osjetio motoriko gibanje. Tek nakon toga zapoinje se s ispravljanjem samo kljunih pogrjeaka temeljnih dijelova gibanja s ciljem da se ueniku omogui njihovo uoavanje. To je osnova uinkovitosti uspostavljanja motorikoga gibanja. 2. Faza poetnoga usavravanja ima za cilj podizanje kvalitete izvoenja temeljnih segmenata motorikoga gibanja i njihove povezanosti. Ona se zbog toga vizualno oituje viom razinom usvojenosti temeljnih dijelova gibanja, a time i neto veom povezanou prostornih znaajki gibanja. Tijekom prvih dviju faza, usvajanja i poetnoga usavravanja motorikoga znanja, stvaraju se temelji strukture gibanja, zbog ega prve dvije faze uiteljica/uitelj ne smije ubrzavati. One su presudne za daljno usavravanje motorikoga znanja, a u njima kvalitetnije provedeno uenje

12

viestruko smanjuje koliinu ispravljanja pogrjeaka u daljnjim fazama procesa uenja. Osim toga, u ovim fazama, u kojima uenici jo nisu znaajno usavrili motoriko gibanje, naglaeno se aktivira sposobnost koordinacije to je u dugoronom smislu znaajno za njezin razvoj. 3. Faza naprednoga usavravanja ima za cilj podizanje ukupne koordiniranosti motorikoga gibanja. Tijekom ove faze poveava se kvaliteta vremenskih pokazatelja izvedbe gibanja, to se zorno primjeuje sve usklaenijom izvedbom odreenoga motorikog zadatka. Zato je ispravljanje pogrjeaka sve vie usmjereno na pojedine kretnje i pokrete koji su bitni za strukturu motorikoga gibanja. 4. Faza stabilizacije ima za cilj uvrivanje cjelokupne strukture gibanja. Ona se prepoznaje po sigurnosti izvoenja temeljnih dijelova gibanja. Zbog toga se broj pogrjeaka tijekom uestaloga izvoenja znaajno smanjuje, a one koje postoje odnose se na manje pogrjeke pojedinih pokreta ili kretnja. Tijekom ove faze znaajno se povezuju i stabiliziraju prostornovremenski parametri u izvedbi motorikoga zadatka to se zorno primjeuje kao sve skladnije i sigurnije izvedbe motorikoga zadatka. U izvoenju gibanja pojavljuju se stilske posebnosti koje najvie ovise o morfolokim obiljejima i motorikim sposobnostima uenika. 5. Faza automatizacije ima za cilj koordinacijski potpuno uvrstiti strukturu motorikoga gibanja, ime motoriko znanje prelazi u motoriku naviku. Takva razina znanja osigurava da motoriki program moe uvijek aktivirati motoriko gibanje na nain da se izvodi bez prevelike misaone kontrole. Tijekom ove faze potpuno se objedinjavaju prostorno-vremenski parametri izvedbe motorikoga zadatka. Znaajno je napomenuti da se automatizirano gibanje moe izvoditi na nekoliko razina (zona): zadovoljavajuoj, vioj, visokoj ili vrhunskoj. One ovise o koliini vremena provedenoga u pojedinoj zoni automatizacije i broju ponavljanja kojima se ostvaruje trajno usavravanje steretipa motorikoga gibanja. Plastino kazano, vonja automobila nakon 10000 prevezenih kilometara je zadovoljavajue automatizirana, nakon 50000 vie je automatizirana, nakon 100000 kilometara ulazi se u zonu visoke automatizacije, a za vrhunsku zonu pogledajte utrku formule 1. Uiteljica/uitelj fazu automatizacije prepoznaje temeljem potpuno skladne izvedbe motorikoga zadatka. Piemo, plivamo, hodamo ili vozimo automobil bez svjesne samokontrole i verbalnih samouputa o izvoenju pa pozornost moemo usmjeriti k usavravanju viih razina motorikoga znanja. Usprkos navedenomu, fazu automatizacije ne smije se tumaiti kao zavretak uenja, ve samo kao dostato kvalitetan zapis motorikoga gibanja koje se nee zaboraviti, a preduvjet je daljnjem usavravanju prema viim, visokim i vrhunskih postignuima pojedinca. Ipak, dugotrajna razdoblja neuporabe automatiziranih motorikih znanja znatno umanjuju uinkovitosti njihova izvoenja.

13

DINAMIKA UENJA MOTORIKOGA ZNANJA

Uenje koordinacijski nezahtjevnih motorikih znanja kao to su prilagoena biotika znanja i zadatci prilagodbe iz razliitih kineziolokih aktivnosti imaju napredak usvajanja i usavravanja po krivulji negativne akceleracije (Prikaz 2.). Svi vrlo jednostavni motoriki zadatci imaju vremenski kratku fazu usvajanja i poprilino brzo ulaze u fazu usavravanja. Takve su jednostavne strukture gibanja: Nagazni skok na povienja do 30 centimetara s razliitim saskocima, Bacanje lopte uvis na razliite naine i hvatanje, Puzanje uzdu vedske klupe, Povaljke u leanju, Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu, Preskakivanje kratke vijae u kretanju, Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe, Dodavanje i hvatanje lopte iz koarice u odbojkakom stavu
Prikaz 2. Krivulja negativne akceleracije uenja motoriki nezahtjevnih znanja

Rezultat u enja

Vrijeme

Usvajanje

Poetno usavravanje

Napredno usavravanje

Stabilizacija

Automatizacija

Suprotno tomu, jednostavna kinezioloka motorika znanja koordinacijski su umjereno zahtjevno zbog ega njihov napredak poprima krivulju pozitivne akceleracije (Prikaz 3.) Takva motorika znanja imaju usporeni prirast znanja tijekom faze usvajanja i poetnoga usavravanja, a znaajnije promjene poinju tek krajem due faze naprednoga usavravanja. Kada umjereno zahtjevna motorika znanja ulaze u fazu stabilizacije, tada je uiteljici/uitelju i ueniku vidljiviji pomak u kvaliteti izvedbe. Zato ovakva znanja zahtijevaju veu uestalost i due vrijeme usavravanja izvoenja da bi se uoio znaajniji napredak. To su najee temeljna motorika znanja iz razliitih kineziolokih aktivnosti kao to su: Kolut nazad, Premet strance, Voenje lopte desnom i lijevom rukom u pravocrtnom kretanju (R), Dodavanje i zaustavljanje lopte unutarnjom stranom stopala (N), Voenje lopte desnom i lijevom rukom u mjestu i pravocrtnom kretanju (K)...
Prikaz 3. Krivulja pozitivne akceleracije uenja motoriki umjereno zahtjevnih znanja

Rezultat uenja

Vrijeme Poetno usavravanje Napredno usavr avanje Stabilizacija

Usvajanje

Automatizacija

14

Sloenija kinezioloka motorikih znanja smatraju se koordinacijski zahtjevna, a napredak uenja takvih znanja najee prati oblik sinusoidne krivulje. Za takva motorika znanja karakteristine su izrazito duge faze naprednoga usavravanja koja trebaju osigurati kvalitetu motorikoga znanja prije faze stabilizacije. Uenje koordinacijski zahtjevnih motorikih znanja traje viestruko due nego umjereno zahtjevnih znanja, a posebno je po upuivanju izrazito velikoga broja povratnih informacija i koliini ispravljanja pogrjeaka. Sloenija kinezioloka motorikih znanja su znanja nadgradnje u pojedinim kineziolokim aktivnostima, a odnose se na strukture gibanja kao to su: Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgora nakon voenja koarkaki dvokorak (K), Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N)
Prikaz 4. Krivulja sinusoidne akceleracije uenja motoriki zahtjevnih znanja

Rezultat uenja

ZARAVAN

ZARAVAN

Vrijeme Poetno usavravanje Napredno usavravanje Stabilizacija Automatizacija

Usvajanje

Svima je jasno da se uenje ne zbiva ovako idealizirano kako su nacrtane krivulje prirasta motorikoga znanja (Prikaz 4). Tijekom uenja dolazi do kraih i duih vremenskih zastoja ili nedostatka progresije usvajanja i usavravanja znanja. Takvi vodoravni dijelovi krivulje nazivaju se zaravnima (plato), a odnose se na trenutke kada vjeba uvjebava motoriko znanje bez objektivno vidljiva napretka. Zastoji su rijetki kod nezahtjevnih motorikih znanja, ei kod umjereno zahtjevnih, esti kod zahtjevnih motorikih znanja pa openito vrijedi: to je motoriko znanje zahtjevnije, zastoji u uenju su ei i duega su trajanja.
Prikaz 5. Razlike u prirastu uenja izmeu uenika razliitih sposobnosti

Vi a razina sposobnosti
Razina usvojenosti motorikog znanja

Ni a razina sposobnosti

Vrijeme uenje

PU

NU

PU

NU

15

Naravno da dinamika uenja, kako je prikazana na grafikim prikazima, poprima sasvim drukije odnose kada se u razmatranje ukljui razina motorikih sposobnosti vjebaa. Tada smjer i prirast uenja dobiva novu dimenziju jer uenik vie razine sposobnosti moe viestruko bre nauiti bilo koje motoriko gibanja od uenika niih sposobnosti (Prikaz 5.). Osim to viestruko bre ui, sposobniji uenik postie razinu svoga motorikog znanja iznad razina drugih uenika.

METODE UENJA MOTORIKOGA ZNANJA

Metoda je pojam koji se odnosi na nain, put ili postupak koji pomae ostvarenju kojega cilja. Zato se metode uenja mogu sagledavati dvostrano, kako s gledita uiteljice/uitelja koji odluuje koju e metodu postaviti tijekom pouavanja odreene strukture motorikoga gibanja, tako i s gledita uenika koji e usvajati i usavravati znanje kojom od njih. Uenje motorikoga znanja u irem se smislu sastoji od njegova usvajanja i usavravanja koje se temelji na fiziolokim procesima kratkotrajnoga i dugotrajnoga pamenja. Navedeno nedvojbeno ukazuje da su metode uenja metodiki naini kojima se novo motoriko znanje usvaja ili postojee usavrava. Za to se u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi koriste tri osnovne metode uenja: sintetika, analitika i situacijska. 1. Sintetika metoda uenja Ova metoda podrazumijeva usvajanje i usavravanje motorikoga znanja u cjelini prevladava u pouavanju veine programskih i ostalih sadraja u tjelesnom i zdravstvenom odgojnoobrazovnom podruju. Prevladava iz vie razloga od kojih e se istaknuti samo dva bitnija. Prvi, najvei broj jednostavnih nezahtjevnih motorikih znanja nesuvislo je pokazivati i pouavati bilo kojom drugom metodom (Povaljke u leanju, Preskakivanje kratke vijae u kretanju, Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe.). Drugi, veliki broj zahtjevnih motorikih gibanja ne moe se drukije pokazivati i pouavati nego ovom metodom (Udarac na vrata sredinom hrpta stopala na dodanu loptu (N)). Bit se ove metode svodi na to da uenik, nakon to je stvorio predodbu o motorikom zadatku, isti izvodi u cjelini. Zato kod primjene sintetike metode uenja treba istaknuti znaaj metode demonstracije za stvaranje predodbe o strukturi gibanja. Demonstracija motorikoga zadatka mora biti izvedena najkvalitetnijim standardnim nainom izvedbe kojom su prikazani svi kinematiki parametri gibanja. Ako se demonstracijom eli, tijekom primjene sintetike metode uenja, istaknuti koja faza strukture gibanja, ini se to usmenom najavom prije demonstracije. Time uiteljica/uitelj unaprijed usmjerava uenikovu pozornost na isticanje bitne faze motorikoga gibanja. Meutim, isticanje koje faze motorikoga znanja nikad ne prethodi prvoj demonstraciji uiteljice/uitelja jer je nesuvislo najavljivati fazu neviena gibanja. Sintetika metoda uenja omoguuje ueniku kvalitetniju predodbu o cijelosti strukture gibanja ime ubrzava uspostavu uzrono-posljedinih veza izmeu prostornih i vremenskih znaajka gibanja. Sintetiko uenje pozitivno utjee na uenikovu motivaciju jer spoznaja o cjelovito usvojenom gibanju u pravilu podie motivaciju za daljnje vjebavanje. Zbog navedenoga razloga o znaaju uzrono-posljedinih veza izmeu prostornih i vremenskih znaajka gibanja, samo se ova metoda upotrebljava tijekom faza poetnoga i naprednoga usavravanja motorikog znanja.

16

Prilagoena biotika i pripremna motorika znanja usvajaju se sintetikom metodom uenja bez metodikih predvjebi. Ako koju strukturu gibanja iz ove skupine motorikih znanja vjebai tee izvode, olakavaju se uvjeti izvoenja. Primjerice, Povaljke u leanju na leima izdvode se malo sporije, Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu - izvodi se jedan pokuaj pa postupno sve vie pokuaja. Jednostavnija se motorika znanja usvajaju sintetikom metodom u pravilu uz upotrebu metodikih predvjebi. Te su metodike predvjebe najee vrlo jednostavne, a tijekom pouavanja treba ih postaviti jednu ili dvije nakon ega se izvodi motoriki zadatak u cjelini. Primjerice, nastavnu temu Dodavanje i hvatanje lopte iz koarice u odbojkakom stavu (O) treba zapoeti jednom metodikom predvjebom na nain da uenik sebi izbaci uvis odbojkaku loptu nakon ega ju prima u koaricu. Slijedi vjebanje ove nastavne teme u cjelosti u dvojkama. Evo jo jednoga primjera. Udarac glavom iz mjesta (N) na nain da uenik prvo sebi izbaci loptu suruno uvis, a potom isto na rukom dodanu loptu od suvjebaa udaljenoga nekoliko metara. Tijekom usavravanja relativno brzo, zbog jednostavnosti motorikoga gibanja, uz sintetiku metodu ukljuuje se nakon faze stabilizacije i situacijska metoda uenja. Sasvim je razumljivo da se nastavna tema Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R) situacijski ui tijekom provedbe nastavne teme Mini rukomet (R). Sloenija motorika znanja koja se ee usvajaju sintetikom metodom uenja esto ukljuuju metodike predvjebe. Pravilo je odabrati jednu, ili ponekad dvije, kljune predvjebe koje su biomehaniki srodne temeljnjim gibanjima motorikoga znanja. Tijekom usavravanja sloenijih motorikih znanja dominira sintetika metoda, a kada je sloenije motoriko znanje sintetikom metodom znaajno usavreno, postavlja se situacijska metoda s ciljem situacijskoga usavravanja. 2. Analitika metoda uenja Ova metoda podrazumijeva postupak u kojem se struktura gibanja podijeli na faze pa se svaka usvaja posebno. Sagledavajui, prema nastavnom planu i programu tjelesne i zdravstvene kulture za razrednu nastavu, sloenost svih nastavnih tema mali je broj onih koje zahtijevaju uenje analitikom metodom. Meutim, kako upotreba analitike metode uenja ne ovisi samo o sloenosti motorikoga gibanja, ve i o sposobnostima uenika, valja istaknuti bitne spoznaje o njezinoj provedbi. Analitika metoda uenja u pravilu ne pretpostavlja metodike predvjebe jer je usvajanje dijela po dijela motorikoga gibanja dovoljno jednostavno da omoguuje izravno izvoenje dijela gibanja bez predvjebi. Motorika gibanja koja se pouavaju ovom metodom najee se dijele na dvije faze, a ovisno o njezinoj strukturi ee se prvo usvaja zavrna, a potom poetna faza. Nakon odreenog vremena kada se faze gibanja pojedinano usvoje, povezuju se u cjelovitu motoriku strukturu gibanja, zbog ega je ova metoda zapravo analitiko-sintetika metoda, a pod ovim nazivom se vodi zbog povijesne prepoznatljivosti ovoga pojma. Analitika se metoda upotrebljava samo u fazama usvajanja i poetnoga usavravanja motorikoga znanja jer njezino dulje trajanje oteava uspostavu harmoninosti izvedbe gibanja. Navedeno znai da se ova metoda ne upotrebljava u fazama naprednoga usavravanja i stabilizacije gibanja jer ne doputa usavravanje pravilnih prostorno-vremenskih odnosa u motorikom znanju. Nedostatci ove metode su sporost usvajanja motorikoga znanja, zahtjevna uspostava povezanosti motorikoga gibanja, a donekle i nia razina motivacije uenika za vjebanje. Zato se ova metoda opravdano primijenjuje jedino kod uenika nie razine koordinacije ili kod sloenijih motorikih gibanja koja se standardno ue ovom metodom.

17

3. Situacijska metoda uenja Ova metoda podrazumijeva postupak u kojem se motoriko znanje usavrava na nain koji simulira ili je sukladan stvarnim natjecateljskim okolnostima. Situacijska metoda uenja ne postavlja se tijekom faza usvajanja i poetnoga usavravanja motorikoga znanja, ve se poinje postavljati u olakanim situacijskim uvjetima izvoenja krajem faze naprednoga usavravanja i tijekom faze stabilizacije gibanja. Postavljanje situacijske metode u olakanim uvjetima u fazi naprednoga usavravanja iznimno je bitno jer se u tim trenutcima otkriva kvaliteta usvojenosti i razina usavrenosti motorikoga gibanja. Naime, kako ova metoda uenja zahtijeva viu razinu izvedbe, presudne pogrjeke same izlaze na vidjelo i lako ih je utvrditi. Kako istodobno u tim trenutcima motoriko gibanje jo uvijek nije izrazito uvreno u pamenju (faza naprednoga usavravanja), mogue je uinkovito reorganizirati (doraditi) stereotip motorikoga gibanja. U fazi automatizacije situacijska metoda uenja poinje se postavljati i u oteanim uvjetima jer se krajnja uinkovitost svih motorikih znanja mora temeljiti na problemskoj razini. Zato upravo ovdje valja istaknuti da se cjelokupni i konani smisao uenja svih ljudskih motorikih znanja, sa stajalita njihova koritenja, odvija u situacijskim uvjetima. To je jedino mogue ostvariti situacijskom metodom uenja. Sve tri navedene metode uenja mogu se po potrebi povezivati, a povezivanje metoda uenja ovisi o odluci uiteljice/uitelja. Odluka uiteljice/uitelja prvenstveno je inicirana spoznajama o razini sposobnosti uenika. Osnovne su inaice povezivanja metoda uenja: sintetikoanalitiko-sintetika i sintetiko-situacijska.

18

TREE RAZVOJNO RAZDOBLJE* 1., 2. I 3. RAZRED OSNOVNE KOLE

Tree razvojno razdoblje obiljeava slinost uenika i uenica u morfolokim, motorikim i funkcionalnim znaajkama.

POSEBNE ZADAE**
1. Obrazovne: a) Temeljna teorijska znanja: Primjenom teorijskih znanja potrebno je formirati pozitivan odnos prema predmetu tjelesna i zdravstvena kultura. Prva teorijska saznanja zasigurno su ona koja se odnose na potrebu noenja odgovarajue odjee i obue, o tjelovjebenom prostoru te higijenskim aktivnostima nakon tjelesnoga vjebanja. Slijede znanja o znaenju bavljenja tjelesnim aktivnostima, korisnosti i tetnosti utjecaja sunevih zraka, djelovanju istoga zraka na ovjeka te vanosti pravilne i raznovrsne prehrane za rast i razvoj. Za to razdoblje nezaobilazna su teorijska znanja o ispravnosti osnovnih poloaja (stav, sijed, uanj, klek, upor, vis, itd.) i kretnih struktura (hodanje, tranje, naskakanje, saskakanje, preskakanje, itd.) kako bi se sprijeila ozljeivanja. Ovoj skupini pripadaju znanja o pravilnom dranju tijela, o odravanju i ispravljanju svoda stopala te znaenju praenja tjelesne visine i teine. b) Temeljna motorika znanja: Temeljna motorika znanja u ovom razdoblju, kao to su brzo tranje do 20 m iz visokoga starta, penjanje i silaenje po vedskim ljestvama, razliiti poloaji visova, upora i hvatova te razliiti naskoci i saskoci s povienja do 60 cm, imaju cilj pripremiti uenike za usvajanje sloenijih motorikih znanja. Usvajanje temeljnih motorikih znanja: razliite poloaje visova i upora, stoj na lopaticama, kolut naprijed i natrag te premet strance, omoguuju uenicima da razviju ravnoteu, koordinaciju tijela u prostoru i vremenu. Kako u ovom razdoblju treba svakako poticati razvoj ritma, sadraji kao to su hodanje i tranje uz glazbenu pratnju, djeji poskoci te djeji ples po izboru upravo e to omoguiti. Ovo je razdoblje optimalno za usvajanja motorikih znanja: Elementarne i tafetne igre, Bacanje lopte u zid i hvatanje, Dodavanje i hvatanje lopte u mjestu (R), Voenje lopte lijevom i desnom rukom u mjestu i u kretanju (R), voenje lopte unutranjom stranom stopala (N), Voenje lopte u mjestu i u pravocrtnom kretanju (K) te Suruno dodavanje i hvatanje lopte iznad glave u odbojkakom stavu (O) koja imaju za svrhu prepoznavanje nadarene djece i njihovo ukljuivanje u portske klubove. 2. Antropoloke U treem razvojnom razdoblju nuno je uporabom razliitih kineziolokih sadraja djelovati na povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonoga masnog tkiva. Uz to veliku pozornost treba posvetiti pozitivnom utjecaju na ivano-miinu koordinaciju i brzinu aktivacije motorikih jedinica tijekom jednostavnih motorikih gibanja. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvune i vidne podraaje, manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim uenicima.
* Prvo razvojno razdoblje odnosi se na djecu do tree godine ivota, a drugo razvojno razdoblje na djecu od etvrte do este godine. ** Nastavni plan i program za osnovnu kolu; MZO, Zagreb, 2006.

19

Motorike sposobnosti koordinacija, gibljivost, statika i dinamika ravnotea nalaze se u razdoblju pojaane transformacijske osjetljivosti, to omoguuje vee promjene. U funkcionalnim sposobnostima valja obratiti pozornost na razvijanje srano-ilnoga i dinoga sustava radi sprjeavanja negativnih utjecaja sjedilakoga naina ivljenja. S ukupnoga antropolokog stajalita izrazito je znaajno prepoznati nadarenu djecu te ih, u dogovoru s roditeljima, uputiti u primjerene portske klubove. 3. Odgojne Poetkom kolovanja odgojne su zadae prije svega usmjerene na poznavanje i pridravanje mjera opreza za ouvanje zdravlja koje se ostvaruju njegovanjem higijenskih navika. Razvijanje interesa za bavljenje tjelovjebom sastavni je dio osobne odgovornosti za vlastito zdravlje. Prihvaanje i uvaavanje razliitosti izmeu uenika kao i razumijevanje djece s posebnim potrebama temeljne su pretpostavke razvoja snoljivosti. Razvijanje odlunosti, samopouzdanja, poticanje ustrajnosti i svladavanje straha osnove su za doivljavanje osjeaja zadovoljstva, ime se razvija pozitivna slika o sebi. S odgojnoga stajalita i homogeniziranja razreda uputno je poticati jednoobraznost u odijevanju na satu tjelesne i zdravstvene kulture. Sa stajalita provoenja igara mogue je utjecati na potivanje protivnika, pridravanje pravila igre, svladavanje bijesa i nezadovoljstva, priznavanje pobjede protivniku. Kod uenika je nuno razvijati suradniko ponaanje radi osposobljavanja za timski rad.

20

ETVRTO RAZVOJNO RAZDOBLJE - 4. (5. i 6.) RAZRED

etvrto razvojno razdoblje obiljeava progresivno razlikovanje uenika i uenica u morfolokim, motorikim i funkcionalnim znaajkama. Uenici 4. razreda na poetku su ovoga razvojnog razdoblja zbog ega se teorijsko-motoriki smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture naglaeno usmjerava prema pripremi uenika za sadraje u predmetnoj nastavi.

POSEBNE ZADAE*
1. Obrazovne a) Temeljna teorijska znanja Primjenom temeljnih teorijskih znanja o ubrzanim biolokim promjenama u organizmu, potrebno je uenike upoznati s povezanou tjelesnoga vjebanja i voluminoznosti tijela. Uenicima valja prenijeti saznanja o utjecaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i uzroke moguih nerazmjera u odnosu visine i teine. Uvoditi uenike u organizaciju portskih natjecanja s naglaskom na ukljuivanje u suenje razliitih kineziolokih aktivnosti. Osim toga, nuno je uenike informirati o opem znaenju prehrane pri tjelesnim naporima te uzimanju tekuine prije, za vrijeme i nakon vjebanja. b) Temeljna motorika znanja Ovo razvojno razdoblje obiljeava usvajanje temeljnih motorikih znanja koja su neto zahtjevnija po koordinacijskoj strukturi gibanja, to potie daljnji razvoj motorikih i funkcionalnih sposobnosti. U 4. razredu potrebno je usavriti sva temeljna motorika znanja kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. U nastavnoj cjelini Igre uenici usvajaju motorika znanja potrebna za samostalnu tjelovjebu u funkciji ranoga usmjeravanja prema odreenim izbornim aktivnostima, kao i njihovu sudjelovanju u radu kolskih sportskih klubova: Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju (R), Mini rukomet (R), Djeja koarka (K), Voenje lopte sredinom hrpta stopala (N), Udarac na vrata sredinom hrpta stopala (N) te Djeji nogomet (N). Ova motorika znanja znaajna su u kvalitetnom koritenju slobodnoga vremena, ali i temeljna za daljnje usvajanje sloenijih nastavnih tema. Svrha je teme Narodni ples iz zaviajnoga podruja upoznavanje i potivanje tradicije svojega naroda. 2. Antropoloke U ovom razvojnom razdoblju treba poticati aktivaciju motorikih jedinica s obzirom na potrebnu jakost i brzinu u jednostavnijim pokretima i gibanjima. Sloenijim gibanjima, sa stajalita ivano-miine aktivnosti razvijati kontrolu pokreta. Brzina, koordinacija, ravnotea i gibljivost motorike su sposobnosti koje je potrebno naglaenije aktivirati jer su razvojno senzibilnije. U podruju funkcionalnih sposobnosti ukljuivanjem aerobnih programa treba utjecati na srano-ilni i dini sustav te na razvoj maksimalnoga relativnog primitka kisika. Takoer treba postupno zapoeti znaajnije djelovati na sustave anaerobnoga dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim, odnosno brzinskim aktivnostima.

* Nastavni plan i program za osnovnu kolu; MZO, Zagreb, 2006

21

3. Odgojne Uenici i uenice na poetku etvrtoga razdoblja trebaju nauiti uvaavati razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu spolova, ime se pridonosi odreivanju i prihvaanju vlastite osobnosti. Vano je razvijanje sposobnosti emocionalne samoregulacije u odnosu prema uiteljici/uitelju i organizaciji vjebanja (ekanje na red, obzirnost i pristojnost prema drugim sudionicima igre, priznavanje tuega uspjeha ili prednosti i sl.). Potivanje suca i prihvaanje pravila igara uvjet je stvaranja uljuenih navijakih navika prihvaanjem pozitivno odabranih portskih i ljudskih uzora. Upuivanje na kulturne naine iskazivanja razoaranja zbog neuspjeha, uspostavljanje samokontrole u trenutcima bijesa i nezadovoljstva, prihvaanje poraza uz prepoznavanje pogrjeaka, osuivanje neprimjerenih izljeva razoaranja i izgreda zbog poraza, odgojni su uinci koji nalaze primjenu u svim ljudskim aktivnostima. Jednako je znaajno poticanje suradnikoga ponaanja i usvajanje nenasilnoga rjeavanja konflikata. Vano je i praenje osobnoga napretka, razvijanje osjeaja zadovoljstva, poznavanje i pridravanje mjera opreza za ouvanje ivota i zdravlja, pripremanje za samostalno organiziranje svakodnevnoga bavljenja tjelesnom aktivnou pomou uputa i rasprava o vrijednosti zdravlja. Uoavanje ljepote i funkcionalnosti pokreta bitno je u razvoju linosti uenika, s ciljem poveanja motivacije za vjebanjem.

22

POPIS NASTAVNIH CJELINA I TEMA U 1. RAZREDU OSNOVNE KOLE

I. HODANJA I TRANJA 1. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja 2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute 3. Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta 4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine SKAKANJA 5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu* 7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe

II.

III. BACANJA I HVATANJA 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje 10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje IV. KOLUTANJA 11. Bono valjanje u lijevo i u desno 12. Povaljke u leanju 13. Kolut naprijed niz kosinu V. PENJANJA I PUZANJA 14. Puzanje i provlaenje na razliite naine 15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama

VI. VIENJA I UPIRANJA 16. Razliiti poloaji visova i hvatova 17. Razliiti mjeoviti upori u mjestu i kretanju na tlu/spravama 18. Upor na rukama osloncem nogama na povienju 19. Stoj na lopaticama VII. RITMIKE STRUKTURE 20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju 21. Oponaanja prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju VIII. IGRE 22. Elementarna igra bez pomagala 23. tafetna igra bez pomagala 24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) 25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igraa u oznaenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N) Kljuni pojmovi: biotika motorika znanja (prirodni naini kretanja), bacanja i hvatanja, kolutanja, igre. Obrazovna postignua: usavriti biotika motorika znanja (hodanja, tranja, skakanja itd.) u ovoj dobi ima posebno znaenje za slobodno vrijeme uenika, urgentne situacije, kao i za vrhunsko portsko stvaralatvo. Usvojiti vienje, upiranje i kolutanje kao temeljna motorika znanja u ulozi nadgradnje koordinacijski zahtjevnijih motorikih gibanja. Primijeniti elementarne i tafetne igre kao imbenik socijalizacije i homogenizacije djece u razredu, pri emu njihovo usvajanje postaje izvorom kvalitetnijega osmiljavanja slobodnoga vremena tijekom cijeloga ivota.
* Istaknute su nastave teme znaajnije u ovome razredu sa stajalita daljnje programske raspodjele motorikih znanja u razrednoj i predmetnoj nastavi osnovne kole.

23

OPIS NASTAVNIH TEMA

I. HODANJA I TRANJA
1. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja
Opis: Uenici su podijeljeni u kolone, ispred kojih je postavljeno u nizu vie unjeva i stalaka. unjevi su postavljeni cik-cak s razmakom od dva metra, a nastavljaju se stalci koji su takoer postavljeni cik-cak, ali s razmakom od etiri metra. Zadatak se izvodi tako da uenici izmeu unjeva hodaju, a izmeu stalaka tre brim tempom (slalom) te se vraaju na zaelje kolone.

Metodika uputa: Pri izvoenju zadatka, poloaj tijela uenika lagano je prema naprijed, glava je u produetku tijela, pogled ravno ispred sebe, ramena su oputena, ruke su u laktu savijene oko 90 stupnjeva i kreu se naprijed natrag u skladu s nogama. Pri promjeni smjera kretanja vano je da se vanjskom nogom, onom koja je dalja od unja ili stalka, iskorai neto vie od uobiajene duine koraka. Tipine pogrjeke koje se javljaju pri izvoenju ovoga zadatka su ukoena ramena, glava ne prati liniju tijela, neusklaeni pokreti ruku i nogu, nepravilno postavljanje stopala pri promjeni smjera kretanja, tranje na cijelom stopalu i sl.

2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute

Opis: Uenici se nalaze u koloni i hodaju umjerenim tempom po crtama vjebalita. Na dogovoreni znak pljeskom iz hodanja zapoinju tranje, a na ponovni znak opet hodaju. Zadatak se izvodi do 1 minute i ponavlja planirani broj puta.

24

Metodika uputa: Treba obratiti pozornost uenicima da dre razmak izmeu sebe kako, zbog zakanjeloga zaustavljanja, ne bi dolo do meusobna sudaranja. Tipine pogrjeke: Zakanjela reakcija na zvuni signal.

3. Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta

Opis: Uenici na dogovoreni znak tre maksimalnom brzinom do oznaenoga mjesta te se hodajui vraaju na zaelje svoje kolone.

20 m
Metodika uputa: Startno se ubrzanje u ovom uzrastu izvodi tako da brzom frekvencijom kratkih koraka postupno dolazi do maksimalne brzine u kojoj se koljena podiu visoko. Tijekom tranja ruke su savijene u laktovima i kreu se naglaeno naprijed nazad, u ritmu kretanja nogu. Tijelo je pri startu lagano nagnuto prema naprijed, a teina tijela je vie na prednjoj nozi. Tri se na prednjem dijelu stopala. Tipine pogrjeke: Nepravilan rad ruku, neusklaen rad ruku i nogu, nedovoljno podizanje koljenja, zakanjela startna reakcija itd.

4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine

Opis: Ispred uenika nalaze se prepreke visine do 20 cm (kapice, niske prepreke) poslagane u nizu, meusobno udaljene do 2 metra. Zadatak uenika je pretrati prepreke te nakon posljednje vratiti se na zaelje kolone.

25

Metodika uputa: Uenici prepreke trebaju pretravati, a ne preskakati. Na poetku vjebanja ne treba davati vanost brzini izvoenja ve obratiti pozornost na pravilno pretravanje prepreke. Tipine pogrjeke: Sunono preskakanje prepreka (zbog straha ili nekoordiniranosti), tranje na punome stopalu.

II. SKAKANJA
5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima
1. zadatak: kolica Opis: Ispred uenika nalaze se oznaeni prostori u obliku nekoliko spojenih kvadrata po kojima uenici skau sunono ili jednonono (mogu biti postavljeni i obrui). Skokovi se izvode tako da u pojedinane kvadrate/obrue uenici skau jednonono, a u spojene kvadrate/ obrue sunono.

2. zadatak: Jednononi poskoci po crti Opis: Uenici su postavljeni ispred crte na ijem se kraju nalazi stalak. Na dogovoreni znak uenici skau na jednoj nozi po crti do stalka, obilaze stalak te se vraaju skaui na drugoj nozi. 3. zadatak: Skae aba Opis: Uenici se nalaze ispred obrua koji su postavljeni na tlu i predstavljaju lopoe po kojima skau abe. Na dogovoreni znak prvi iz kolone sunonim skokovima prelaze preko lopoa do kopna.

26

Metodika uputa: Sva tri navedena zadatka zahtijevaju pravilan zamah ruku, skokove na prednjem dijelu stopala, pravilan poloaj tijela i glave. Tipine pogrjeke: Nedovoljna koordinacija ruku i nogu, nedovoljni zamah rukama, skok vie udalj nego uvis, doskok na puno stopalo

6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu

Opis: Uenici zauzimaju poetni poloaj u kojem su stopala malo razdvojena, ruke su u zaruenju i u njima dre krajeve vijae. Zapoinju prebacivanje vijae od natrag prema naprijed preko glave, a u trenutku susreta vijae i stopala izvode preskok preko iste.

Metodika uputa: Obratiti pozornost na doskok koji mora biti mekan i ne smije biti izveden na punom stopalu, uskladiti skok (ne smije biti udalj, nego uvis) i provlaenje vijae ispod nogu te panju usmjeriti na brzinu i ritam izvoenja. Ako je neophodno, uenici mogu kao predvjebu izvoditi samo prebacivanja vijae preko glave. Tipine pogrjeke: Nepravilan zamah rukama, nedostatan skok za provlaenja vijae ispod nogu, doskok na puno stopalo, neusklaenost pokreta ruku s preskokom, skok udalj umjesto uvis

27

7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe

Opis: Ispred uenika je postavljena vedska klupa o koju se uenik upire uporom prednjim. Na dogovoreni znak, uenik sunonim odrazom, upirui se stalno o klupu: naskae sunono na klupu, a zatim doskae na tlo (sunono ili jednonono) sunono preskae klupu po duini s jedne strane na drugu.

Metodika uputa: Kod pravilnoga hvata klupe palevi ostaju na gornjoj povrini, a poskoke na ili preko klupe izvode iz poluunja. Tipine pogrijeke: Nedovoljan odraz, krivo postavljene ruke na vedskoj klupi, doskok na puno stopalo, pasivan upor rukama, neusklaenost ruku i nogu u mjeovitome uporu.

III. BACANJA I HVATANJA

8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom
Opis: Uenici stoje iza crte bacanja u dvije nasuprotne vrste, prsima okrenuti jedni prema drugima na udaljenosti 12 15 metara. Na dogovoreni znak, naizmjenino lijevom i desnom rukom bacaju lopticu prema ueniku iz nasuprotne vrste.

28

Metodika uputa: Uenici su okrenuti prsima prema smjeru bacanja loptice. Kada uenik baca lopticu desnom rukom, tada mu je lijeva noga naprijed. Desna ruka izvodi zamah unazad s loptom, a lijeva je ispred tijela. Tipine pogrjeke: Nepravilan stav ista noga, ista ruka, nedovoljan izbaaj loptice zbog prevelikoga ili premaloga zasuka trupom, nizak poloaj lakta

9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje

Opis: Uenici se nalaze u slobodnoj postavi na vjebalitu. Svaki uenik ima jednu laganu loptu. 1. zadatak: Bacanje lopte uvis objema rukama i hvatanje objema rukama Metodika uputa: Stopala su u irini ramena, koljena lagano pogrena. Lopta se dri objema rukama ispred tijela te pruenim rukama uz opruanje nogu uenik izbacuje loptu okomito u zrak i hvata ju u istom poloaju. Tipine pogrjeke: Savijanje ruku u laktu tijekom izbaaja, neprecizan okomiti izbaaj, nekoordinirano hvatanje, neopruanje koljena prilikom izbaaja... 2. zadatak: Bacanje lopte uvis objema rukama i hvatanje s objema rukama iza lea Metodika uputa: Raskorani stav, stopala u irini kukova, koljena lagano pogrena. Loptu drati objema rukama ispred tijela te snagom ruku i opruanjem nogu izbaciti loptu okomito u zrak i uhvatiti ju objema rukama iza lea. Tipine pogrjeke: Savijanje ruku u laktu tijekom izbaaja, neprecizan okomiti izbaaj, nekoordinirano hvatanje, neopruanje koljena prilikom izbaaja... 3. zadatak: Bacanje lopte uvis objema rukama, okret za 360 i hvatanje objema rukama ispred tijela Metodika uputa: Raskorani stav, stopala u irini kukova, koljena lagano pogrena. Loptu drati objema rukama ispred tijela te ju pruenim rukama uz istodobno opruanje nogu izbaciti okomito u zrak, okret za 360 i uhvatiti loptu prije nego to padne na tlo. Tipine pogrjeke: Savijanje ruku u laktu tijekom izbaaja, neprecizan okomiti izbaaj, nedovoljno visok izbaaj lopte, nepruanje koljena prilikom izbaaja, gubitak ravnotee nakon okreta. 4. zadatak: Bacanje lopte objema rukama iz sjedeega i leeega poloaja Metodika uputa: U sjedeem i leeem poloaju loptu bacati na razliite naine. Pritom su noge stalno raznoene (ispruene i razmaknute). Tipine pogrjeke: Neprecizan okomiti izbaaj lopte, nemogunost hvatanja, smanjenje osjeaja prostora u leeem poloaju...

29

10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje

Opis: Uenici se nalaze u slobodnoj postavi na vjebalitu. Svaki uenik ima jednu laganu loptu. 1. zadatak: Uenici isputaju loptu ispred tijela o tlo jednom rukom te ju hvataju objema rukama. Zadatak se moe varirati na razliite naine. 2. zadatak: Bacanje lopte o tlo objema rukama i hvatanje objema rukama. Uenici bacaju loptu objema rukama ispred tijela o tlo i hvataju je objema rukama. Zadatak se moe varirati na razliite naine.

Tipine pogrjeke: Nepravilno isputanje/bacanje lopte predaleko ispred sebe, nepravilno hvatanje.

IV. KOLUTANJA
11. Bono valjanje u lijevo i u desno
Opis: Ispred uenika su postavljene u nizu po irini tri do etiri strunjae. Iz poetnoga poloaja, leei na leima ili prsima, uenici se bono valjaju u opruenome poloaju na lijevu stranu do kraja niza strunjaa, a zatim natrag, na desnu stranu, do poetka niza strunjaa.

Metodika uputa: Ruke ispruiti i spojiti ake iznad glave. Zategnuti tijelo. Tipine pogrjeke: Neprecizan smjer valjanja, okretanje samo gornjega dijela tijela, grenje potkoljenica

30

12. Povaljke u leanju

Opis: 1. zadatak: Ispred uenika postavljene su u nizu dvije strunjae. Na dogovoreni znak, uenik legne prsima na stunjau ispruenih nogu i ruku. Premjetanje toke oslonca tijela na strunjai sa zdjelice na prsa i suprotno rezultira neprestanim gibanjem tijela naprijed nazad.

2. zadatak: Na dogovoreni znak, uenik zauzme leni poloaj ispruenih ruku i nogu. Premjetanje toke oslonca tijela na strunjai sa zdjelice na lopatice i vrat, pa suprotno, uvjetuje neprestano gibanje tijela naprijed nazad. Metodika uputa: Uenik se, kod povaljke na prsima, koristi odgurivanjem od podloge otvorenim dlanovima koji su savijeni u laktu, glava je u laganom zaklonu, tijelo je uvinuto i zategnuto, stopala ispruena. Kod povaljke na leima, glava je u pretklonu, ruke su u uzruenju, a kraljenica dobiva uvinut poloaj, poput slova C. Tipine pogrjeke: Uenici nisu u mogunosti zapoeti valjanje jer tijelo nema uvinut poloaj, nije dovoljno zategnuta cjelokupna muskulatura.

13. Kolut naprijed niz kosinu

Opis: Ispred uenika nalazi se kosina koja je napravljena od odskone daske i dviju strunjaa (jedna je na dasci, a druga u produetku na tlu). Na dogovoreni znak uenik podie ruke iznad glave i sputa bradu na prsa. Lagano savija koljena te sputa ruke ispred sebe na strunjau. Iz toga poloaja, prebacivanjem teine s cijeloga na prednji dio stopala uzrokuje naruavanje ravnotee te zapoinje kolutanje niz kosinu. Kolutanje se izvodi mekano po zaobljenim leima, a zavrava u unju iz kojega se uspravlja s rukama ispred tijela.

31

Metodika uputa: Uenike prvo treba nauiti ljuljanje u grbici. Ono se izvodi u leanju na leima pogrenih nogu. Pritom se dlanovima dre koljena, a brada je na prsima zbog ega lea poprimaju zaobljeni poloaj (grbica). U tome se poloaju uenici ljuljaju tako da im se toka oslonca premjeta s donjega prema gornjemu dijelu lea i natrag. Kod prvih izvoenja koluta naprijed niz kosinu poetni poloaj je uanj, a tek kasnije se kolutanje izvodi iz uspravnoga poloaja. Tipine pogrjeke: Postavljanje ruku predaleko od tijela, ne postavljanje brade na prsa, kolutanje preko ramena, padanje na lea. Pomaganje: Pomaganje se izvodi bono od uenika. Jedna je ruka uiteljice/uitelja na zatiljku uenika, a druga na stranjoj strani bedra. Ruka koja je na zatiljku gura bradu na prsa i uzrokuje savijanje lea, a ruka na stranjoj strani bedara daje dodatno ubrzanje na poetku kolutanja.

V. PENJANJA I PUZANJA
14. Puzanje i provlaenje na razliite naine
Opis: Ispred uenika postavljen je niz zadatak s ciljem puzanja i provlaenja zbog ega nalikuje poligonu prepreka. Zadatak je uenika provlaiti se i puzati kroz zadane prepreke, koje su zatiene strunjaama (vedski sanduk, klupe, unjevi, strunjae, greda). Staza se moe sastojati od puzanja kroz okvire vedskoga sanduka, etverononoga hodanja preko uzduno postavljene klupe, puzajuega slaloma izmeu unjeva te kleeega puzanja preko popreno postavljene grede.

Metodika uputa: Kod puzanja treba biti cijelim tijelom na podlozi i kretati se oslanjanjem na koljena i podlaktice. Tipine pogrjeke: Uenici esto podiu trup, nedovoljno se oslanjaju podlakticama na podlogu, naruavaju naizmjeninu koordinaciju ruku i nogu.

15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama

Opis: Uenik se nalazi ispred vedskih ljestava i zapoinje penjanje podiui naizmjenino lijevu ruku i desnu nogu, a zatim desnu ruku i lijevu nogu. Nakon to rukom dotakne najviu preku, na isti se nain sputa niz vedske ljestve.

32

Metodika uputa: Uenici se, i kod penjanja i kod sputanja po vedskim ljestvama, koriste prekama po redosljedu (jedna po jedna). Tipine pogrjeke: Uenici esto postavljaju samo prednji dio stopala na preku, preskau preke nogama i rukama, nekoordinirano izvode zadatak (desna ruka desna noga )

VI. VIENJA I UPIRANJA

16. Razliiti poloaji visova i hvatova
Opis: Uenik skokom uhvati doskonu preu objema rukama nathvatom, zadri taj poloaj nekoliko sekunda, puta preu i odlazi na zaelje svoje kolone. Nakon nathvata, izvodi pothvat te mjeoviti hvat.

33

Metodika uputa: Kod nathvata ake su okrenute prema unutra (palevi su okrenuti jedan prema drugome), a stranje su strane aka (hrpti aka) okrenuti prema natrag. Kod pothvata ruke su okrenute prema van (palevi su okrenuti prema van, jedan od drugoga), a hrpti aka usmjereni su prema naprijed. Kod mjeovitoga hvata, jedna je ruka u nathvatu, a druga u pothvatu. Tijelo uenicima treba biti potpuno oprueno, muskulatura ramenoga pojasa, gornjega dijela prsnoga koa i trbuha je oputena, glava je u produetku tijela, a prsti nogu su isprueni i spojeni. Tipine pogrjeke: Hvat kod kojega je palac u istom poloaju kao ostali prsti, tzv. monkey hvat, a ispravan je viliasti hvat kod kojega je palac u suprotnome poloaju od ostalih prstiju, nedovoljna zategnutost miia tijela, grenje ruku i nogu. Pomaganje: Ueniku pomae uiteljica/uitelj na nain da ga uhvati akama za struk, stojei iza lea uenika i odigne ga od tla u trenutku kada hvata preu.

17. Razliiti mjeoviti upori u mjestu i kretanju na tlu/spravama

Opis: Uenici na tlu zauzimaju mjeovite upore u mjestu: upor na rukama i na stopalima te upor na rukama i na koljenima. Mjeovite upore u kretanju izvode kreui se etveronoke, na rukama i koljenima ili u parovima voze tzv. kolica. Uenici na ruama izvode upore i mjeovite upore. Mjeoviti upor na ruama je upor sjedei, s nogama ispruenim i rairenim u obliku slova V i rukama iza tijela.

Metodika uputa: Nedovoljno ispruene i uvrene ruke, neutegnuto tijelo. Tipine pogrjeke: Pasivan upor, nedovoljno zategnute noge, savijene ruke u laktu, predaleko/ preblizu postavljanje dlanova, prejako zabacivanje nogu, oputeni donji ekstremiteti. Pomaganje: Pridravanje uenika u poloaju upora na ruama, ispravljanje poloaja tijela.

34

18. Upor na rukama osloncem nogama na povienju

Opis: Uenici se nalaze ispred vedskih ljestva, vedskih klupa ili povienja od strunjaa. Noge podignu na uzvienje, oprue i zategnu tijelo te nekoliko sekunda zadre upor.

Metodika uputa: Upor na rukama izvodi se otvorenim dlanovima. Na mjesto gdje se postavljaju ruke, postaviti strunjau. Tipine pogrjeke: Savijanje ruku u laktu, nepravilno postavljeni dlanovi, pasivan upor, neopruen trup, previsoko podignute noge na povienjima

19. Stoj na lopaticama

Opis: Uenici prilaze strunjaama i na dogovoreni znak izvode zadatak: iz leeega poloaja na leima, dlanovima postavljenim na donjem dijelu lea, podiu uvis noge i kukove. Podizanje kukova izvodi se dlanovima pri emu su nadlaktice oslonjene na tlo. Poloaj stoja na lopaticama pokuavaju zadrati nekoliko sekunda nakon ega se polagano vraaju u poetni poloaj.

Metodika uputa: Hodanjem nogama po vedskim ljestvama i/ili po zidu podizanje prema stoju na lopaticama. Tipine pogrjeke: Podizanje pogrenih nogu, pasivan oslonac rukama, poloaj kukova je prenizak, neispruenost u zglobu kuka za vrijeme stoja na lopaticama. Pomaganje: Podizanje nogu s bone strane, hvatom za potkoljenice, prema stoju na lopaticama.

35

VII. RITMIKE STRUKTURE

20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju
Opis: Na vjebalitu je, pomou 4 stalka, oznaen prostor veliine 10 x 10 metara. Na dogovoreni znak, uenici se zapoinju kretati, u postavi kolone jedan iza drugoga, oko stalaka te, prema uputama uiteljice/uitelja (uz glazbenu pratnju), izmijenjuju razliite naine hodanja i tranja.

Metodika uputa: Zadatak je usklaen s promjenama ritma, a mogua su hodanja u razliitim tlocrtnim oblicima (pravocrtno, naprijed, natrag, bono, u osmicama), hodanje u unju, hodanje duim i kraim koracima, etveronono hodanje pruenim nogama i sl. Nakon hodanja, uenici izvode tranja i to od jednostavnijih prema sloenijim inaicama: tranje s promjenom ritma, tranje s razliitim poloajem ruku, tranje u visokom i niskom skipu, tranje s prednono pruenim nogama i sl. Tipine pogrjeke: Neusklaenost hodanja i tranja s promjenom ritma i glazbene pratnje.

21. Oponaanje prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju

Opis: Uenici se nalaze u slobodnoj postavi na vjebalitu te uz glazbenu pratnju izvode postavljene zadatke.

Metodika uputa: Uenici sluaju zvukove i pokuavaju oponaati zadanu prirodnu pojavu ili raspoloenje npr. um valova, zavijanje vjetra, cvrkut ptica, djeiji smjeh, pla.

36

VIII. IGRE
22. Elementarna igra bez pomagala
Hvatanje etveronoke Opis:Uenici su podijeljeni u dvije skupine. Skupine uenika u poetnoj poziciji mogu biti u razliitim poloajima (mjeoviti upor prednji, mjeoviti upor stranji, mjeoviti upor stojei). Na dogovoreni znak jedna skupina hvata drugu koja se pokuava spasiti izlaskom iz oznaenoga polja. Uhvaeni uenik ostaje unutar oznaenoga prostora.

23. tafetna igra bez pomagala

Opis: Uenici su podijeljeni u vie kolona (ekipa). Ispred svake kolone postavljeni su stalci na udaljenosti od 10 metara. Na dogovoreni znak uenici tre do stalka, optravaju ga i vraaju se na zaelje svoje kolone. Pritom protravajui pored prvog uenika iz svoje kolone, dodirom ruku meusobno predaju tafetu. Pobjeuje kolona iji uenici prvi izvre zadatak.

37

24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N)

Opis: Uenici se nalaze na nogometnom igralitu. Svaki uenik ima loptu. Zadatak je uenika poigravati se loptom i slobodno ju voditi u obiljeenom prostoru. Nije odreen nain voenja, najvanije je da imaju kontrolu voenja lopte tj. da oni vode loptu, a ne lopta njih.

Tipine pogrjeke: Uenici prejako udaraju loptu tijekom voenja pa nemaju kontrolu lopte.

25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igraa u oznaenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N)

Opis: Uenici formiraju vie skupina koje e igrati tri protiv tri ili etiri protiv etiri. Nogometno igralite na kojem e igrati veliine je 10 x 10 m. Zadatak je uenika da slobodno, bez ikakvih zadataka igraju nogomet.

38

PRIMJER NASTAVNOGA PLANA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA 1. RAZRED OSNOVNE KOLE

Tjedni fond sati: 3 Godinji fond sati: 105 Broj nastavnih cjelina: 8 Ukupan broj nastavnih tema: 25 Uestalost nastavnih tema: 210 Prosjena uestalost nastavnih tema: 8.36~8
NASTAVNE CJELINE I TEME I. HODANJA I TRANJA 1. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja 2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute 3. Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta 4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine II. SKAKANJA 5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe III. BACANJA I HVATANJA 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje 10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje IV. KOLUTANJA 11. Bono valjanje u lijevo i u desno 12. Povaljke u leanju 13. Kolut naprijed niz kosinu V. PENJANJA I PUZANJA 14. Puzanje i provlaenje na razliite naine 15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama VI. VIENJA I UPIRANJA 16. Razliiti poloaji visova i hvatova 17. Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama 18. Upor na rukama osloncem nogama na povienju 19. Stoj na lopaticama VII. RITMIKE STRUKTURE 20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju 21.Oponaanje prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju VIII. IGRE 22. Elementarna igra bez pomagala 23. tafetna igra bez pomagala 24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) 25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igraa u oznaenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N) UKUPNO 6 2 5 6 210 9 7 10 5 4 14 6 10 11 5 14 13 9 8 10 21 9 5 6 7 8 UESTALOST

39

NEOPHODNI MATERIJALNI UVJETI

Plan nastave za odreeni razred izrauje se, u prvom redu, temeljem uvida u materijalne uvjete kole kako bi se, na temelju istih, moglo odabrati nastavne teme koje je uope mogue realizirati. Budui da je prezentirani plan samo simulacijski model izraen za kole sa standardnim materijalnim uvjetima rada, uvrtene su sve nastavne teme iz slubenoga nastavnog plana za prvi razred osnovne kole. Temeljem navedenoga, za realizaciju prezentiranoga plana i programa, pretpostavlja se da kola posjeduje sljedee materijalne uvjete: MATERIJALNI UVJETI NISKE PREPREKE OBRUI KRATKE VIJAE LOPTICE ODBOJKAKE LOPTE OKVIRI VEDSKOGA SANDUKA STALCI UNJEVI KAPICE ODSKONE DASKE KONOPI/MOTKE ELASTINE TRAKE VEDSKE KLUPE STRUNJAE VEDSKE LJESTVE NIA PRITKA DV. RUA ILI NISKA PREA NISKE PARALELNE RUE CD PLAYER/KASETOFON NOGOMETNE LOPTE KOLIINA 15 20 25 25 15 25 15 25 4 10 10 10 3 3 2 4 10 10 1 1 1 25

40

PRIMJER NASTAVNOGA PROGRAMA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA 1. RAZRED OSNOVNE KOLE

BROJ SATA 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Upoznavanje kole* Upoznavanje kole* Upoznavanje dvorane i sata tzk-a* Upoznavanje opreme u dvorani tzk-a* Upoznavanje prostorija kole* 21. Oponaanje prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju PROVJERAVANJE MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA I MOTORIKIH SPOSOBNOSTI PROVJERAVANJE MOTORIKIH SPOSOBNOSTI PROVJERAVANJE MOTORIKIH I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI 21. Oponaanje prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju 22. Elementarne igre bez pomagala 2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute 5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima 2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute 9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje 5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima 9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje 10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje 22. Elementarna igra bez pomagala 5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima 10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje 4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine 22. Elementarna igra bez pomagala 4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine 10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje 5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima 9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje 1. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom IGRALITE DVORANA PROSTORIJE KOLE MJESTO IZVOENJA

METODIKE JEDNICE

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

* Zbog posebnosti nastave u prvome razredu osnovne kole prva dva tjedna nastave bazirana su na upoznavanje uenika sa kolom i njezinim inventarom. U tom periodu nastava traje 1.30 sati i ne provodi se nastava TZK-a.

41

21

1. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja 7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe 22. Elementarna igra bez pomagala 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 11. Bono valjanje u lijevo i u desno 7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe 11. Bono valjanje u lijevo i u desno 9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje 7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe 10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje 21. Oponaanje prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju 14. Puzanje i provlaenje na razliite naine 20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju

22

23

24

25

26

27

11. Bono valjanje u lijevo i u desno 14. Puzanje i provlaenje na razliite naine

28

7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe 20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju 16. Razliite pozicije visova i hvatova 14. Puzanje i provlaenje na razliite naine 16. Razliite pozicije visova i hvatova 22. Elementarna igra bez pomagala 11. Bono valjanje u lijevo i u desno 17. Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama 20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju DVORANA

29

30

31

32

19. Stoj na lopaticama 14. Puzanje i provlaenje na razliite naine 19. Stoj na lopaticama

33

4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute

34

15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama 22. Elementarna igra bez pomagala

35

11. Bono valjanje u lijevo i u desno 15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama

42

36

5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama 11. Bono valjanje u lijevo i u desno 20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju

37

38

16. Razliiti poloaji visova i hvatova 14. Puzanje i provlaenje na razliite naine 2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute

39

17. Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama 19. Stoj na lopaticama

40

9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje 7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe 5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima 15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama 20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju

41

42

19. Stoj na lopaticama 11. Bono valjanje u lijevo i u desno 19. Stoj na lopaticama DVORANA

43

4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine 16. Razliiti poloaji visova i hvatova 19. Stoj na lopaticama

44

17. Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama 20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju 16. Razliiti poloaji visova i hvatova

45

12. Povaljke u leanju 21. Oponaanje prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju 19. Stoj na lopaticama

46

12. Povaljke u leanju 23. tafetna igra bez pomagala

47

15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama 23. tafetna igra bez pomagala 16. Razliiti poloaji visova i hvatova

48

12. Povaljke u leanju 24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N)

43

49 50 51 52 53

19. Stoj na lopaticama 24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) PROVJERAVANJE MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA I MOTORIKIH SPOSOBNOSTI PROVJERAVANJE MOTORIKIH SPOSOBNOSTI PROVJERAVANJE MOTORIKIH SPOSOBNOSTI 19. Stoj na lopaticama 20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju 19. Stoj na lopaticama 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 17. Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama 20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju

54

55

56

6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama

57

13. Kolut naprijed niz kosinu 1. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja 13. Kolut naprijed niz kosinu 7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe 13. Kolut naprijed niz kosinu 5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima 19. Stoj na lopaticama DVORANA

58

59

60

4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine 18. Upor na rukama osloncem nogama na povienju 21. Oponaanje prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju

61

15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama 11. Bono valjanje u lijevo i u desno

62

6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 18. Upor na rukama osloncem nogama na povienju 13. Kolut naprijed niz kosinu 15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama 13. Kolut naprijed niz kosinu

63

64

7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe 19. Stoj na lopaticama

44

16. Razliiti poloaji visova i hvatova 65 15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 66 15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama - PMZ 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 13. Kolut naprijed niz kosinu 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 20. Hodanja i tranja uz glazbenu pratnju 68 19. Stoj na lopaticama 18. Upor na rukama osloncem nogama na povienju 69 19. Stoj na lopaticama - PMZ 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 12. Povaljke u leanju 70 13. Kolut naprijed niz kosinu 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 16. Razliite pozicije visova i hvatova 71 13. Kolut naprijed niz kosinu 25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igraa u oznaenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N) 13. Kolut naprijed niz kosinu 72 18. Upor na rukama osloncem nogama na povienju 7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe 12. Povaljke u leanju 73 11. Bono valjanje u lijevo i u desno 24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) 13. Kolut naprijed niz kosinu 74 21. Oponaanje prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju 5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima 7. Poskoci u mjeovitome uporu uzdu vedske klupe 75 17. Razliiti mjeoviti upori u mjestu, hodanju na tlu/spravama 21. Oponaanje prirodnih pojava i raspoloenja uz glazbenu pratnju 13. Kolut naprijed niz kosinu 76 16. Razliiti poloaji visova i hvatova 24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) DVORANA

67

45

13. Kolut naprijed niz kosinu 77 11. Bono valjanje u lijevo i u desno 14. Puzanje i provlaenje na razliite naine 13. Kolut naprijed niz kosinu 78 16. Razliiti poloaji visova i hvatova 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 79 13. Kolut naprijed niz kosinu - PMZ 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 11. Bono valjanje u lijevo i u desno 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 3. Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta 81 8.Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igraa u oznaenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N) 1. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja 82 10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 83 3. Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine 9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje 3. Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta 85 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute 86 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom - PMZ 87 25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igraa u oznaenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N) 5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima 88 25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igraa u oznaenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N) 1. Hodanje i tranje uz promjenu smjera kretanja 89 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje IGRALITE DVORANA

80

84

46

90

6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu - PMZ 10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje 4. Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 3. Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom - PMP 3. Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 3. Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta 9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje 3. Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta PMP 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 24. Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) 5. Sunoni i jednononi poskoci po oznaenim prostorima 10. Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje 2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 1 minute IGRALITE

91

92

93

94 95 96

97

98

9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu

99 100 101 102 103 104 105

6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu - PMP 9. Bacanje lakih lopti uvis na razliite naine i hvatanje PROVJERAVANJE MORFOLOKIH KARAKTERISTIKA I MOTORIKIH SPOSOBNOSTI PROVJERAVANJE MOTORIKIH SPOSOBNOSTI PROVJERAVANJE MOTORIKIH I FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI 25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igraa u oznaenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N) 25. Slobodna igra sa smanjenim brojem igraa u oznaenom prostoru (3 : 3, 4 : 4) (N) ZAKLJUIVANJE OCJENA DVORANA

IGRALITE

DVORANA

47

PROVJERAVANJE
Pravilnikom o ocjenjivanju propisano je da tijekom obrazovnoga razdoblja, u predmetima zastupljenim sa 3 ili vie sati tjedno, u koje spada i tjelesna i zdravstvena kultura (od 1. do 3. razreda osnovne kole), uenik mora biti ocijenjen najmanje dva puta. Jedinu iznimku predstavlja prvo polugodite prvoga razreda osnovne kole. U tom periodu nema brojanoga ocjenjivanja, nego uiteljica/uitelj prati uenikova postignua te ga odgojnim postupcima i mjerama potie i priprema na vrjednovanje i ocjenjivanje njegova uspjeha i postignua. U tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi, od niza nastavnih tema predvienih nastavnim planom, ocjenjivanje stupnja usvojenosti nekih od njih, trebalo bi utvrditi provjeravanjem motorikih znanja i postignua. Prilikom odabira nastavnih tema, iji e se stupanj usvojenosti provjeravati i ocjenjivati, treba u pravilu odabrati one teme koje imaju veu uestalost u programu rada, vodei pritom obzira o njihovoj veoj uporabnoj vrijednosti u odnosu na druge nastavne teme.

SAT BR. 66 69 79 87 90 92 95 99

NASTAVNA TEMA 15. Penjanje i silaenje po vedskim ljestvama 19. Stoj na lopaticama 13. Kolut naprijed niz kosinu 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu 8. Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom 3. Brzo tranje do 20 m iz visokoga starta 6. Preskakivanje kratke vijae sunono u mjestu

MZ/MP MZ MZ MZ MZ MZ MP MP MP

48

PRIMJER PROVJERAVANJA MOTORIKOGA ZNANJA

KOLUT NAPRIJED NIZ KOSINU Odlian (5) Uenik izvede kolut naprijed niz kosinu, lako i brzo bez tehnikih ili estetskih pogrjeaka. Uenik izvede kolut naprijed niz kosinu samostalno, lako i brzo s manjim tehnikim ili estetskim pogrjekama (npr. uenik ne zadrava smjer kolutanja). Uenik izvede kolut naprijed niz kosinu samostalno i uz vee tehnike ili estetske pogrjeke (npr. podie se uz pomo ruku). Uenik izvede kolut naprijed niz kosinu uz pomo (npr. olakana izvedba uz pomo uiteljice/uitelja).. Uenik ne moe izvesti kolut naprijed niz kosinu ni uz pomo uiteljice/ uitelja..

Vrlo dobar (4)

Dobar (3) Dovoljan (2) Nedovoljan (1)

PRIMJER PROVJERAVANJA MOTORIKOGA POSTIGNUA

PRESKAKIVANJE KRATKE VIJAE SUNONO Odlian (5) Vrlo dobar (4) Dobar (3) Dovoljan (2) Nedovoljan (1) 16 preskoka i vie povezano 11 15 preskoka povezano 6 10 preskoka povezano 2 5 preskoka povezano Uenik ne moe napraviti ni jedan preskok.

49

UVODNI DIO SATA PRIMJERI

1. CIKLIKO TRANJE OKO OZNAENOGA PROSTORA
Uenici se nalaze u koloni i na dogovoreni znak zapoinju trati oko oznaenoga prostora vjebalita, zadravajui cijelo vrijeme postavu kolone.

2. TRANJE SA ZADATCIMA
Uenici se nalaze u koloni i na znak uiteljice/uitelja zapoinju trati oko oznaenoga prostora vjebalita, zadravajui cijelo vrijeme postavu kolone. Nakon nekoga vremena, na dogovoreni znak uiteljica/uitelj zadaje zadatke koje bi uenici za vrijeme tranja trebali izvravati (npr. skok uvis s pljeskom iznad glave, tranje sa zabacivanjem potkoljenica unatrag, tranje s visokim podizanjem potkoljenica prema prsnome kou, boni dokoraci, krino (bono) tranje s pogledom prema sredini kruga ili s pogledom od sredine kruga).

50

3. LEDENA KRALJICA
Uenici se nalaze slobodno rasporeeni po vjebalitu. Jedan uenik, kojega odredi uiteljica/ uitelj, predstavlja ledenu kraljicu i ima zadatak zalediti ostale uenike dodirom. Uenici se od zaleivanja spaavaju tranjem po vjebalitu i izbjegavanjem ledene kraljice. Ako ih ledena kraljica dodirne, oni zauzimaju stav raskorani s rukama u odruenju i ekaju da ih odledi netko od slobodnih uenika tako da mu se provue ispod nogu, a da pri tom ledena kraljica ne zaledi i njega. Igra se nastavlja sve dok ledena kraljica ne zamrzne sve uenike ili dok se ledena kraljica, prema miljenju uiteljice/uitelja i objektivnim znakovima, ne umori, te se zamjenjuje drugom ledenom kraljicom.

4. LOVICA
Uenici se nalaze u slobodnoj postavi rasporeeni po vjebalitu. Uiteljica/uitelj odreuje jednoga uenika koji predstavlja lovca koji ima zadatak hvatati ostale uenike. Prvi uenik kojeg lovac uhvati postaje novi lovac.

5. LANAC
Uenici se nalaze u slobodnoj postavi rasporeeni po vjebalitu. Uiteljica/uitelj odreuje jednoga uenika koji predstavlja prvoga lovca u lancu, a koji ima zadatak hvatati ostale uenike. Svaki uenik kojega lovac uhvati hvata se s lovcem dlanovima i postaje lovac zajedno s njim. Na taj nain lanac lovaca se poveava, a uenik koji ostane posljednji neuhvaen, pobjednik je igre.

51

PRIPREMNI DIO SATA PRIMJERI

1. SKLOP PRIPREMNIH VJEBI
PRIPREMNE VJEBE BEZ POMAGALA 1. Hou Ne u: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su uz tijelo. Izvodimo pokrete glavom koji nalikuju radu glave kada kaemo HOU (naizmjenino sputamo bradu na prsni ko te ju zabacujemo prema natrag). Nakon pokreta hou izvodimo pokrete glavom koji nalikuju radu glave kada kaemo NE U (okreemo pogled i glavu naizmjenino u desnu pa u lijevu stranu).

2. Kruimo rukama: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su uz tijelo. Izvodimo kruenje objema rukama istovremeno, sa strane tijela, od naprijed prema natrag, a nakon nekoliko ponavljanja i obrnuto (od natrag prema naprijed).

52

3. Policajac: Stojimo uspravno spojenih stopala, jedna je ruka uz tijelo, a druga opruena pokraj glave. Izvodimo naizmjenino podizanje (ispred tijela) ruke uz tijelo do poloaja uz glavu te sputanje opruene ruke pokraj glave do poloaja uz tijelo. Izmjenjivanje poloaja ruku nalikuje radu ruku prometnoga policajca kada pokuava zaustaviti jedna, a zatim druga vozila.

4. Vjetar njie grane: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su opruene pokraj glave. Izvodimo savijanje trupa u lijevu i desnu stranu oponaajui gibanje grana stabala kada pue jak vjetar.

53

5. Sviramo klavir: Stojimo uspravno, stopala su rairena u irini ramena, tijelo savijeno, pokuavamo dlanovima biti to blie tlu, a da se pri tom noge ne savijaju (gre) u koljenima. Prstima ruku oponaamo sviranje klavira po tlu, od stopala jedne do stopala druge noge i natrag.

6. Vonja bicikla: Leimo na leima, ruku opruenih uz tijelo, nogu pogrenih i podignutih uvis. Nogama oponaamo vonju bicikla prema naprijed, a potom i prema natrag.

7. Sunoni skokovi u mjestu: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke pogrene, dlanovi na struku. Izvodimo skokove objema nogama uvis (gore dolje).

54

2. SKLOP PRIPREMNIH VJEBI

PRIPREMNE VJEBE BEZ POMAGALA 1. Kruimo glavom ukrug: Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, rukama uz tijelo. Izvodimo kruenje glavom u jednu i drugu stranu. Krui se na sljedei nain: a) postavi se uho na jedno rame b) glava se zabaci prema natrag c) postavi se uho na drugo rame d) glava brada se stavi na prsni ko.

2. Kruimo jednom rukom naprijed natrag: Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, rukama uz tijelo. Kruimo jednom rukom, sa strane tijela, od naprijed prema natrag, a zatim i u obrnutom smjeru (od natrag prema naprijed). Ista se vjeba izvodi i drugom rukom.

55

3. Krianje: Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, rukama uz tijelo. Izvodimo dvostruko krianje jedne ruke preko druge ispred tijela, a zatim dvostruki zamah, svakom rukom na svojoj strani tijela, prema natrag, zadravajui opruene ruke u visini ramena.

4. Pretklon zaklon: Stojimo u uspravnome stavu, sa stopalima u irini ramena, opruenih ruku pokraj glave. Izvodimo kretnju trupa prema naprijed, a zatim i prema natrag.

5. Oprui pogri noge: uimo, ruke su nam uz tijelo, dlanovi na tlu. Izvodimo naizmjenino opruanje i grenje nogu bez odvajanja dlanova od tla.

56

6. Leptiri: Sjedimo na tlu, noge su nam pogrene i stopala spojena, a dlanovima pridravamo stopala. Izvodimo naizmjenino sputanje i podizanje pogrenih nogu (koljena) gore dolje (prema tlu i od tla). Budui da u ovoj vjebici rad nogu nalikuje na rad krila leptira, djeca uz nju mogu pjevati pjesmicu Leptiriu areniu.

7. Podiemo noge do svijee: Sjedimo na tlu, noge su nam pogrene, a ruke se dlanovima oslanjaju na donji dio lea. Sputamo se do leeega poloaja na leima te podiemo kukove i noge prema svijei. Prilikom izvedbe ove vjebe bitno je nauiti da se dlanovima, postavljenim na donjem dijelu lea (odnosno snagom ruku) tijelo podie prema svijei.

8. Skokovi dvjema nogama zajedno u lijevu i desnu stranu: Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, ruke pogrene, dlanovi na struku. Izvodimo skokove objema nogama naizmjenino u lijevu pa u desnu stranu.

57

3. SKLOP PRIPREMNIH VJEBI

PRIPREMNE VJEBE BEZ POMAGALA 1. Tik tak kao sat: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su uz tijelo. Izvodimo sputanje glave (uha) na jedno (TIK), a potom i na drugo rame (TAK) oponaajui tako rad sata.

2. Plivamo: Stojimo uspravno spojenih stopala, jedna je ruka pokraj glave, a druga uz tijelo. Izvodimo istovremeno kruenje jednom i drugom rukom prema naprijed (kao kod plivanja kraul tehnikom), a nakon toga istovremeno kruenje jednom i drugom rukom prema natrag (kao kod plivanja lenom tehnikom).

3. Pljas pljas: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su uz tijelo. Izvodimo podizanje opruenih ruku iznad glave i pljesak dlanovima iznad glave. Vraamo ruke uz tijelo i dlanovima lagano pljesnemo vanjsku stranu bedara.

58

4. Kruenje trupom: Stojimo uspravno, stopala rairenih u irini ramena, ruke su opruene uz glavu. Izvodimo kruenje trupom, tako da izvodimo sljedee poloaje tijela: 1. Savijanje trupa u jednu stranu L/D. 2. Poloaj trupa izmeu nogu, dlanovima to blie tlu. 3. Savijanje trupa u drugu stranu D/L. 4. Stav uspravni, na nogama stopalima rairenim u irini ramena, rukama opruenim uz glavu.

5. Idu mravi: Stojimo uspravno stopala rairenih u irini ramena, ruke su uz tijelo. Prstima ruku oponaamo hodanje mravi po jednoj i po drugoj nozi, od zgloba kuka, preko cijele opruene noge, do stopala i tla i natrag.

6. Podiemo noge: Leimo na leima, ruke su pogrene i podlakticama oslonjene na tlo, noge su opruene ispred tijela. Izvodi se naizmjenino podizanje jedne i druge opruene noge to blie nosu (uznos) i sputanje na tlo.

59

7. Idemo do uvinua: Leimo na prsima, ruke su pogrene, dlanovi postavljeni u visini prsnog koa. Izvodimo opruanje ruku i istovremeno podizanje i uvijanje trupa prema natrag.

8. Gore dolje: uimo, ruke su uz tijelo. Izvodimo sko uvis tako da su nam u zraku noge opruene i ruke podignute pokraj glave (cijelo je tijelo oprueno). Doskaemo mekano, na prednji dio stopala i vraamo se u poetni poloaj.

60

4. SKLOP PRIPREMNIH VJEBI

PRIPREMNE VJEBE BEZ POMAGALA 1. Kruimo ramenima naprijed natrag: Stojimo uspravno spojenh stopala, ruke su uz tijelo. Ramenima izvodimo kruenje od naprijed prema natrag, a zatim od natrag prema naprijed.

2. Pozdrav prijatelju: Stojimo uspravno na stopalima koja su rairena u irini ramena, ruke su uz tijelo. Istovremeno izvodimo okret tijelom u jednu stranu i podiemo ruke do glave u stranu u koju je tijelo okrenuto, kako bismo pozdravili prijatelja koji nam stoji sa strane. Istu vjebu izvodimo i u drugu stranu.

61

3. Drvee se njie: Stojimo uspravno, a stopala su nam rairena u irini ramena. U tom nam je poloaju jedna ruka pogrena i dlan je na struku, dok je druga ruka opruena pokraj glave. Izvodimo savijanje trupa u stranu pogrene ruke. Mijenja se poloaj ruku te se ista vjeba izvodi i u drugu stranu.

4. Peremo odjeu: Stojimo, a stopala su nam rairena u irini ramena. Tada toliko trup naginjemo naprijed da moemo postaviti dlanove to blie tlu izmeu rairenih nogu. Gibamo se tijelom i dlanovima gore dolje oponaajui pranje odjee rukama. Noge su nam cijelo vrijeme opruene.

5. Luk: Kleimo na tlu, ruke su nam uz tijelo, dlanovima drimo stopala. Podiemo kukove prema naprijed, trbuh i prsni ko prema gore, a glavu zabacujemo unatrag, dok ne postignemo oblik luka. Luk se zadrava nekoliko sekunda, a potom se vraamo u poetni poloaj.

62

6. Podigni nogu sa strane leei na boku: Leimo na boku, oslonjeni na podlakticu ruke na kojoj se strani lei, noge su nam opruene. Izvodimo podizanje gornje opruene noge to blie glavi i sputamo ju u poetni poloaj. Ista se vjeba izvodi i na drugome boku.

7. uni na dvije noge: Stojimo uspravno na nogama, a stopala su nam paralelna i rairena u irini ramena, ruke su nam pogrene, dlanovi na struku. Izvodimo unjeve tako da se sputamo to blie tlu (uz to uspravniji gornji dio tijela) te se vraamo u uspravni stav.

63

5. SKLOP PRIPREMNIH VJEBI

PRIPREMNE VJEBE BEZ POMAGALA 1. Reci ramenima: Nemam pojma: Stojimo uspravno, stopala su spojena, ruke su uz tijelo. Izvodimo podizanje obaju ramena zajedno prema glavi te ih sputamo u poetni poloaj.

2. Pomii ramena naprijed natrag: Stojimo uspravno, stopala su spojena, ruke su uz tijelo. Izvodimo pomicanje obaju ramena zajedno prema naprijed, a zatim prema natrag.

3. Drvee se njie: Stojimo uspravno, a stopala su nam rairena u irini ramena. U tom nam je poloaju jedna ruka opruena uz tijelo, dok je druga ruka pogrena pokraj glave. Izvodimo savijanje trupa u stranu opruene ruke. Mijenja se poloaj ruku te se ista vjeba izvodi i u drugu stranu.

64

4. Okreni tijelo i ruke u lijevu i desnu stranu: Stojimo uspravno, stopala rairena u irini ramena, ruke sa strane tijela. Okreemo trup i ruke zajedno u jednu, a zatim u drugu stranu.

5. Balerina: Sjedimo rairenih i opruenih nogu, ruke su pokraj glave. Trupom i rukama sputamo se na jednu pa na drugu nogu pokuavajui dlanovima dotaknuti stopalo. Nakon sputanja na jednu i drugu nogu sputamo se na tlo izmeu nogu, pokuavajui dlanovima dotaknuti to dalje ispred sebe.

65

6. Privuci noge s tla do prsnoga koa i natrag: Sjedimo, ruke su ispruene iza tijela, noge su opruene ispred tijela. Grimo, povlaimo i podiemo noge prema prsima, a nakon toga ih opruene vraamo na tlo ispred tijela.

7. Podigni se na prednji dio stopala: Stojimo uspravno, stopala su spojena, ruke pogrene, dlanovi na struku. Podiemo se i zadravamo na prednjem dijelu stopala nekoliko sekunda te se vraamo u poetni poloaj.

66

ZAVRNI DIO SATA PRIMJERI

1. VJEBE DISANJA
Uenici su u slobodnoj postavi na vjebalitu. Stopala se nalaze u prirodnom raskoranom stavu, ruke su ispred tijela. Uenici izvode podizanje ruku iznad glave i duboki udah, zadravaju udah i poloaj ruku 2 3 sekunde, a potom vraaju ruke uz tijelo i izvode izdah.

2. NO DAN
Uenici se nalaze u slobodnoj postavi ispred uiteljice/uitelja. Zadatak je da na rije NO budu u poloaju unja, a na rije DAN u uspravnome poloaju. Uiteljica/uitelj uenike pokuava zbuniti tako da povremeno izvrava krivu radnju na izreenu rije. Uenici koji su zauzeli krivi poloaj tijela, naputaju igru. Pobjednik je uenik koji zadatak izvede bez pogrjeke.

3. PREPOZNAVANJE OPIPOM
Svi su uenici u postavi kruga u kojega, po odabiru uiteljice/uitelja, ulazi jedan uenik kojem se veu oi. Uenik povezanih oiju nekoliko se puta (2 3) okrene oko svoje uzdune osi nakon ega kree prema uenicima postavljenima u krug. Kada stigne do kojega uenika iz kruga, dodirujui mu lice i kosu dlanovima, pokuava otkriti tko je to i izgovara njegovo ime. Ako pogodi koji je to uenik, za nagradu ostaje jo jednom u sredini kruga, a ako ne pogodi ime uenika, mijenja s njim ulogu i mjesto (tomu se ueniku veu oi i on dolazi u sredinu kruga). Sa svakim novim ili starim igraem u sredini kruga, igra se nastavlja.

67

4. ZADRAVANJE RAVNOTEE NA JEDNOJ NOZI NA TLU, VEDSKOJ KLUPICI, NISKOJ GREDI

Uenici se nalaze u slobodnoj postavi po vjebalitu na ucrtanim crtama na tlu. Zadatak je na znak uiteljice/uitelja zauzeti stav jednononi na crti (druga noga je pogrena i potkoljenica je iza tijela, ruke imaju proizvoljan poloaj) i zadrati ga to je due mogue uz pomo pokreta tijela i ruku. Pobjednik je onaj uenik koji posljednji ostane u stavu jednononom na crti. Ista igrica moe se izvesti i na vedskoj klupi i/ili niskoj gredi.

5. IDE MACA OKO TEBE

Uenici sjede u postavi kruga, pognute glave i sklopljenih oiju. Jedan uenik nalazi se izvan kruga i dri kakav manji predmet (lopticu, papuicu). Zadatak je da uenik izvan kruga, za vrijeme izvoenja pjesmice od strane uenika u krugu, hoda uokolo kruga i pokua neprimjetno ostaviti predmet koji nosi iza lea jednoga uenika iz kruga. Kada pjesmica zavri, svi uenici iz kruga trebaju brzo pogledati iza ijih je lea ostavljen predmet. Onaj uenik iza ijih je lea ostavljen predmet, ima zadatak, trei uokolo kruga, uloviti uenika koji mu je ostavio predmet iza lea prije nego taj uenik zauzme njegovo mjesto u krugu. Ako to ne uspije, on postaje maca, a uenik koji je bio maca postaje dio mieva u krugu. Igra se nastavlja s novom macom. Ako uenik iz kruga uspije uloviti macu, vraa se na svoje mjesto, a igra se ponavlja sa starom macom.

68

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

kola: Uiteljica/uitelj: Razred: 1. Odjel:

Redni broj sata:

Nadnevak:

Mjesto rada: dvorana

NASTAVNE TEME: Bono valjanje u lijevo i u desno Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

STRUKTURA I TRAJANJE

1. Uvodni dio sata: Lovica dodirom

5 min

2. Pripremni dio sata: Pripremne vjebe bez pomagala

8 min

3. Glavni A dio sata: Bono valjanje u lijevo i u desno Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom

19 min

Glavni B dio sata: Elementarna igra bez pomagala hvatanje etveronoke 8 min

4. Zavrni dio sata: Prepoznavanje opipom

5 min

CILJ: usavravanje bonoga valjanja i bacanja s naglaskom na poticaj razvoja koordinacije i orijentacije u prostoru.

METODE RADA: usmeno izlaganje, demonstracija, sintetika metoda uenja

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: strunjae, loptice

TIP SATA: ponavljanje

METODIKI ORGANIZACIJSKI NAINI VJEBANJA: paralelni, dvojke

69

UVODNI DIO SATA: Lovica dodirom: Uenici se nalaze u slobodnoj postavi rasporeeni po vjebalitu. Uiteljica/uitelj odreuje jednog uenika koji predstavlja lovca, a koji ima zadatak hvatati ostale uenike. Prvi uenik kojeg lovac uhvati, postaje novi lovac, a stari lovac postaje lovina.

PRIPREMNI DIO SATA: Ope pripremne vjebe bez pomagala 1. Kruimo ramenima naprijed natrag: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su uz tijelo. Ramenima izvodimo kruenje od naprijed prema natrag, a zatim od natrag prema naprijed.

2. Pozdrav prijatelju: Stojimo uspravno, stopala su rairena u irini ramena, ruke su uz tijelo. Istovremeno izvodimo okret tijelom u jednu stranu i podiemo ruku do glave u stranu u koju je tijelo okrenuto, kako bismo pozdravili prijatelja koji nam stoji sa strane. Istu vjebu izvodimo i u drugu stranu.

70

3. Drvee se njie: Stojimo uspravno, a stopala su nam rairena u irini ramena. U tom nam je poloaju jedna ruka pogrena i dlan je na struku, dok je druga ruka opruena pokraj glave. Izvodimo savijanje trupa u stranu pogrene ruke. Mijenja se poloaj ruku te se ista vjeba izvodi i u drugu stranu.

4. Peremo odjeu: Stojimo, a stopala su nam rairena u irini ramena. Tada toliko trup naginjemo naprijed da moemo postaviti dlanove to blie tlu izmeu rairenih nogu. Gibamo se tijelom i dlanovima gore dolje oponaajui pranje odjee rukama. Noge su nam cijelo vrijeme opruene.

5. Luk: Kleimo na tlu, ruke su nam uz tijelo, dlanovima drimo stopala. Podiemo kukove prema naprijed, trbuh i prsni ko prema gore, a glavu zabacujemo unatrag, dok ne postignemo oblik luka. Luk se zadrava nekoliko sekunda, a potom se vraamo u poetni poloaj.

71

6. Podigni nogu sa strane leei na boku: Leimo na boku, oslonjeni na podlakticu ruke na kojoj se strani lei, noge su nam opruene. Izvodimo podizanje gornje opruene noge to blie glavi i sputamo ju u poetni poloaj. Ista se vjeba izvodi i na drugom boku.

7. uni na dvije noge: Stojimo uspravno na nogama, a stopala su nam paralelna i rairena u irini ramena, ruke su nam pogrene, dlanovi na struku. Izvodimo unjeve tako da se sputamo to blie tlu (uz to uspravniji gornji dio tijela) te se vraamo u uspravni stav.

72

GLAVNI A DIO SATA: Bono valjanje u lijevo i u desno Opis: Uenici su postavljeni u dvjema kolonama ispred kojih se, u nizu, nalaze dvije strunjae po irini. Iz poetnoga poloaja, (leei na leima ili prsima) prvi uenici iz kolona, bono se valjaju u opruenom poloaju na lijevu stranu do kraja strunjae, a zatim natrag, na desnu stranu, na poetak niza strunjaa. Nakon izvoenja vjebe odlaze na zaelje kolone.

Bacanje loptice udalj s mjesta lijevom i desnom rukom Opis: Uenici stoje iza crte bacanja u dvjema nasuprotnim vrstama, licima okrenuti jedni prema drugima na udaljenosti veoj od 10 m. Na dogovoreni znak naizmjenino lijevom i desnom rukom bacaju lopticu nasuprotnoj vrsti tako da loptica padne na podlogu mnogo prije vrste i dokotura se do uenika.

GLAVNI B DIO SATA: Elementarna igra bez pomagala (Hvatanje etveronoke) Opis: Uenici su podijeljeni u dvije skupine. Skupine uenika u poetnoj poziciji mogu biti u razliitim poloajima (mjeoviti upor prednji, mjeoviti upor stranji, mjeoviti upor stojei). Na dogovoreni znak jedna skupina hvata drugu koja se pokuava spasiti izlaskom iz oznaenoga polja. Uhvaeni uenik ostaje unutar oznaenoga prostora.

73

ZAVRNI DIO SATA: Opis: Svi su uenici u postavi kruga u kojega, po odabiru uiteljice/uitelja, ulazi jedan uenik kojem se veu oi. Uenik povezanih oiju nekoliko se puta (2 3) okrene oko svoje uzdune osi nakon ega kree prema uenicima postavljenima u krug. Kada stigne do kojega uenika iz kruga, dodirujui mu lice i kosu dlanovima, pokuava otkriti tko je to i izgovara njegovo ime. Ako pogodi koji je to uenik, za nagradu ostaje jo jednom u sredini kruga, a ako ne pogodi ime uenika, mijenja s njim ulogu i mjesto (tomu se ueniku veu oi i on dolazi u sredinu kruga). Sa svakim novim ili starim igraem u sredini kruga, igra se nastavlja. PLAN VJEBALITA:

ZAPAANJA:

Uiteljica/uitelj: ..............................................

74

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

kola: Uiteljica/uitelj: Razred: 1. Odjel:

Redni broj sata:

Nadnevak:

Mjesto rada: dvorana

NASTAVNE TEME: Kolut naprijed niz kosinu Sunoni i jednononi poskoci po oznaenome prostoru

STRUKTURA I TRAJANJE

1. Uvodni dio sata: Tranje sa zadatcima

4 min

2. Pripremni dio sata: Pripremne vjebe bez pomagala

8 min

3. Glavni A dio sata: Kolut naprijed niz kosinu Sunoni i jednononi poskoci po oznaenome prostoru Glavni B dio sata: tafetna igra bez pomagala

20 min 10 min

4. Zavrni dio sata: No dan

3 min

CILJ: usavravanje motorikih znanja koluta naprijed niz kosinu i razliitih poskoka; poticati razvoj koordinacije i ravnotee.

METODE RADA: usmeno izlaganje, demonstracija, sintetika metoda uenja

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: strunjae, odskone daske, obrui

TIP SATA: ponavljanje

METODIKI ORGANIZACIJSKI NAINI VJEBANJA: paralelno izmjenini

75

UVODNI DIO SATA: Tranje sa zadatcima Opis: Uenici se nalaze u postavi kolone i na znak uiteljice/uitelja zapoinju trati oko oznaenoga prostora vjebalita, zadravajui cijelo vrijeme postavu kolone. Nakon nekoga vremena, na dogovoreni znak uiteljica/uitelj zadaje zadatke koje bi uenici za vrijeme tranja trebali izvravati (npr. skok uvis s pljeskom iznad glave, tranje sa zabacivanjem potkoljenica unatrag, tranje s visokim podizanjem potkoljenica prema prsnom kou, boni dokoraci, krino (bono) tranje s pogledom prema sredini kruga ili s pogledom od sredine kruga). PRIPREMNI DIO SATA: Ope pripremne vjebe bez pomagala 1. Kruimo glavom u krug: Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, rukama uz tijelo. Izvodimo kruenje glavom u jednu i drugu stranu. Krui se na sljedei nain: a) postavi se uho na jedno rame b) glava se zabaci prema natrag c) postavi se uho na drugo rame d) glava brada se stavi na prsni ko.

2. Kruimo jednom rukom naprijed natrag: Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, rukama uz tijelo. Kruimo jednom rukom, sa strane tijela, od naprijed prema natrag, a zatim i u obrnutom smjeru (od natrag prema naprijed). Ista se vjeba izvodi i drugom rukom.

76

3. Krianje: Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, rukama uz tijelo. Izvodimo dvostruko krianje jedne ruke preko druge ispred tijela, a zatim dvostruki zamah, svakom rukom na svojoj strani tijela, prema natrag, zadravajui opruene ruke u visini ramena.

4. Pretklon zaklon: Stojimo u uspravnom stavu, stopala su u irini ramena, opruene ruke pokraj glave. Izvodimo kretnju trupa prema naprijed, a zatim i prema natrag.

5. Oprui pogri noge: uimo, ruke su nam uz tijelo, dlanovi na tlu. Izvodimo naizmjenino opruanje i grenje nogu bez odvajanja dlanova od tla.

77

6. Leptiri: Sjedimo na tlu, noge su nam pogrene i stopalima spojene, a dlanovima se dre stopala. Izvodimo naizmjenino sputanje i podizanje pogrenih nogu (koljena) gore dolje (prema tlu i od tla). Budui da u ovoj vjebi rad nogu nalikuje na rad krila leptira djeca uz nju mogu pjevati pjesmicu Leptiriu areniu.

7. Podiemo noge do svijee: Sjedimo na tlu, noge su nam pogrene, a ruke se dlanovima oslanjaju na donjem dijelu lea. Sputamo se do leeeg poloaja na leima te podiemo kukove i noge prema svijei. Prilikom izvedbe ove vjebe bitno je nauiti da se dlanovima, postavljenim na donjem dijelu lea (odnosno snagom ruku) tijelo podie prema svijei.

8. Skokovi dvjema nogama zajedno u lijevu i desnu stranu: Stojimo u uspravnom stavu spojenih stopala, ruke pogrene, dlanovi na struku. Izvodimo skokove objema nogama naizmjenino u lijevu pa u desnu stranu.

78

GLAVNI A DIO SATA: Kolut naprijed niz kosinu Opis: Uenici su podijeljeni u dvije kolone. Ispred svake kolone nalazi se kosina koja je napravljena od odskone daske i dviju strunjaa (jedna je na dasci, a druga u produetku na tlu). Na dogovoreni znak, prvi uenici iz kolona, izvravaju zadatak: Podiu ruke iznad glave i sputaju bradu na prsa. Lagano savijaju koljena te sputaju ruke ispred sebe na strunjau. Iz tog poloaja, prebacivanjem teine s cijelog na prednji dio stopala, dolazi do naruavanja ravnotee te zapoinje kolutanje niz kosinu. Kolutanje zavrava u uanju iz kojeg se uspravljaju s rukama ispred tijela. Nakon izvrenog zadatka odlaze na zaelje kolone.

Sunoni i jednononi poskoci po oznaenom prostoru 1. zadatak: kolica Opis: Uenici su podijeljeni u dvije kolone iza oznaenih prostora u obliku nekoliko kvadrata koji su spojeni, a u koje uenici skau sunono ili jednonono (mogu biti postavljeni i obrui). Skokovi se izvode tako da u pojedinane kvadrate/obrue skau jednonono, a u spojene kvadrate/obrue sunono. Kada prvi iz kolone izvre zadatak, odlaze na zaelje kolona, a zatim kreu sljedei.

2. zadatak: Jednononi poskoci po crti Opis: Uenici su postavljeni u dvije kolone iza crte na ijem se kraju nalazi stalak. Na dogovoreni znak prvi iz kolone skau na jednoj nozi po crti do stalka, obilaze stalak te se, skaui na drugoj nozi, vraaju na zaelja kolone.

79

3. zadatak: Skae aba Opis: Uenici su postavljeni u dvije kolone ispred kojih se nalaze obrui na tlu i oni predstavljaju lopoe po kojima abe skau. Na dogovoreni znak prvi iz kolone sunonim skokovima prelaze preko lopoa do kopna. Kada su dotaknuli kopno, kreu sljedei uenici, a oni odlaze na zaelje kolona.

GLAVNI B DIO SATA: tafetna igra bez pomagala Opis:Uenici su podijeljeni u vie kolona (ekipa). Ispred svake kolone postavljeni su stalci na udaljenosti od 20 m. Na dogovoreni znak uenik po uenik iz pojedine kolone tri do stalka, optrava ga i vraa se na zaelje svoje kolone. Pobjeuje kolona iji uenici prvi izvre zadatak.

80

ZAVRNI DIO SATA: No dan Opis: Uenici se nalaze u slobodnoj postavi ispred uiteljice/uitelja. Zadatak je da na rije NO budu u poloaju unja, a na rije DAN u uspravnom poloaju. Uiteljica/ uitelj uenike pokuava zbuniti tako da povremeno izvrava krivu radnju na izreenu rije. Uenici koji se nau u krivom poloaju tijela, naputaju igru. Pobjednik je uenik koji ostane posljednji u igri.

81

PLAN VJEBALITA:

ZAPAANJA:

Uiteljica/uitelj: ..............................................

82

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

kola: Uiteljica/uitelj: Razred: 1. Odjel:

Redni broj sata:

Nadnevak:

Mjesto rada: igralite

NASTAVNE TEME: Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje

STRUKTURA I TRAJANJE

1. Uvodni dio sata: Lovica

4 min

2. Pripremni dio sata: Pripremne vjebe bez pomagala

8 min

3. Glavni A dio sata: Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje Glavni B dio sata: Izmeu etiri vatre

20 min 10 min

4. Zavrni dio sata: Vjebe disanja

3 min

CILJ: usavravanje tehnike tranja i bacanja lakih lopti; razvoj koordinacije, eksplozivne snage i manipulacije loptom.

METODE RADA: usmeno izlaganje, demonstracija, postavljanje i rijeavanje motorikih zadataka

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: niske prepreke, lopte

TIP SATA: ponavljanje

METODIKI ORGANIZACIJSKI NAINI VJEBANJA: paralelni, pojedinano

83

UVODNI DIO SATA: Lovica Opis: Uenici se nalaze u slobodnoj postavi rasporeeni po vjebalitu. Uiteljica/uitelj odreuje jednog uenika koji predstavlja lovca, a koji ima zadatak hvatati ostale uenike. Prvi uenik kojeg lovac uhvati, postaje novi lovac, a stari lovac postaje lovina. PRIPREMNI DIO SATA: Ope pripremne vjebe bez pomagala 1. Hou Ne u: Stojimo uspravno spojenih stopalima, ruke su uz tijelo. Izvodimo pokrete glavom koji nalikuju radu glave kada kaemo HOU (naizmjenino sputamo bradu na prsni ko te je zabacujemo prema natrag). Nakon pokreta hou izvodimo pokrete glavom koji nalikuju radu glave kada kaemo NE U (okreemo pogled i glavu naizmjenino u desnu lijevu stranu).

2. Kruimo rukama: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su uz tijelo. Izvodimo kruenje objema rukama istovremeno, sa strane tijela, od naprijed prema natrag, a nakon nekoliko ponavljanja i obrnuto (od natrag prema naprijed).

84

3. Policajac: Stojimo uspravno spojenih stopala, jedna je ruka uz tijelo, a druga opruena pokraj glave. Izvodimo naizmjenino podizanje (ispred tijela) ruke uz tijelo do poloaja uz glavu te sputanje opruene ruke pokraj glave do poloaja uz tijelo. Izmjenjivanje poloaja ruku nalikuje radu ruku prometnoga policajca dok pokuava zaustaviti jedna, a zatim druga vozila.

4. Vjetar njie grane: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke su opruene pokraj glave. Izvodimo savijanje trupa u lijevu i desnu stranu oponaajui gibanje grana stabla kada pue jak vjetar.

5. Sviramo klavir: Stojimo uspravno, stopala su rairena u irini ramena, tijelo savijeno, pokuavamo dlanovima biti to blie tlu, a da se pri tom noge ne savijaju (gre) u koljenima. Prstima ruku oponaamo sviranje klavira po tlu, od stopala jedne do stopala druge noge i natrag.

85

6. Vonja bicikla: Leimo na leima, ruke opruene uz tijelo, noge pogrene podignute u vis. Nogama oponaamo vonju bicikla prema naprijed, a potom i prema natrag.

7. Sunoni skokovi u mjestu: Stojimo uspravno spojenih stopala, ruke pogrene, dlanovi na struku. Izvodimo skokove dvjema nogama u vis (gore dolje).

GLAVNI A DIO SATA: Slobodno pretravanje prepreka do 20 cm visine Opis: Uenici se nalaze u kolonama ispred prepreka visine 20 cm (kapice, niske prepreke) poslaganih u nizu meusobno udaljenih do 2 m. Zadatak je uenika pretrati prepreke te nakon posljednje otrati na zaelje svoje kolone. Prvi uenici u svojim kolonama kreu na dogovoreni znak, a svi ostali nakon to uenik ispred njih pretri posljednju prepreku.

86

Bacanje lakih lopti o tlo na razliite naine i hvatanje Opis: Uenici se nalaze u slobodnoj postavi na vjebalitu. Svaki uenik ima jednu laganu loptu 1. zadatak: Bacanje lopte o tlo jednom rukom i hvatanje objema rukama. Uenici bacaju loptu ispred tijela o tlo jednom rukom te ju hvataju objema rukama. 2. zadatak: Bacanje lopte o tlo objema rukama i hvatanje objema rukama. Uenici bacaju loptu objema rukama ispred tijela o tlo i hvataju je objema rukama. 3. zadatak: Bacanje lopte o tlo prema elji i hvatanje objema rukama. Uenici bacaju loptu na jedan od opisanih naina,pljesnu rukama ispred ili iza tijela i hvataju loptu objema rukama.

GLAVNI B DIO SATA: Izmeu etiri vatre Opis: Uenici su podijeljeni u dvije skupine (ekipe). Posebno oznaeno igralite (npr. 16 x 8 m) sastoji se od dvaju dijelova tako da svaka ekipa ima svoje polje. Tri uenika iz svake skupine postave se na vanjske strane polja protivnikih igraa te zajedno sa suigraima iz svoga polja gaaju loptom uenike druge ekipe. Vanjski igrai i igrai polja meusobno se dodavaju i gaaju loptom kada im se ukae prigoda. Igra traje deset minuta. Pobjednik je ona skupina koja je imala vie bodova-pogodaka.

ZAVRNI DIO SATA: Vjebe disanja Opis: Uenici se nalaze u slobodnoj postavi na vjebalitu. Iz uspravnoga poloaja, stopalima u obliku slova V (spetni stav), rukama ispred tijela, izvode podizanje ruku iznad glave i duboki udah, zadravaju udah i poloaj ruku 2 3 sekunde, a potom vraaju ruke uz tijelo i izvode izdah.

87

PLAN VJEBALITA:

ZAPAANJA:

Uiteljica/uitelj: .............................................

88

PRIMJER PRIPREME ZA SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

kola: Uiteljica/uitelj: Razred: 1. Odjel: Mjesto rada: dvorana

Redni broj sata:

Nadnevak:

NASTAVNE TEME: Povaljke u leanju Bono valjanje u lijevo i u desno Slobodno poigravanje i voenje lopte (N)

STRUKTURA I TRAJANJE

1. Uvodni dio sata: Tranje i hodanje s razliitim zadatcima

4 min

2. Pripremni dio sata: Pripremne vjebe bez pomagala

8 min

3. Glavni A dio sata: Povaljke u leanju Bono valjanje ulijevo i udesno Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) Glavni B dio sata: tafetne igre bez pomagala

20 min 10 min

4. Zavrni dio sata: Vjebe disanja

3 min

CILJ: usavravanje povaljke i valjanja te prilagodbe na nogometnu loptu.

METODE RADA: usmeno izlaganje, demonstracija, sintetika metoda uenja, postavljanje i rjeavanje motorikih zadataka TIP SATA: kombinirani

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: strunjae, nogometne lopte, tuljci

METODIKI ORGANIZACIJSKI NAINI VJEBANJA: paralelno-izmjenini, pojedinani

89

UVODNI DIO SATA: Tranje i hodanje s razliitim zadatcima Uenici se nalaze u koloni i na dogovoreni znak, zapoinju trati i/ili hodati oko oznaenog prostora vjebalita, zadravajui cijelo vrijeme postavu kolone. Nakon nekog vremena uiteljica/uitelj zadaje zadatke koje bi uenici za vrijeme tranja ili hodanja trebali izvravati na dogovoreni znak (npr. skok uvis s pljeskom iznad glave, tranje sa zabacivanjem potkoljenica unatrag, tranje s visokim podizanjem potkoljenica prema prsnom kou, boni dokoraci, krino bono tranje s pogledom prema sredini kruga ili s pogledom od sredine kruga, tranje unatrag, hodanje na prednjem dijelu stopala, hodanje na petama, hodanje u unju, etveronono hodanje, hodanje unatrag). PRIPREMNI DIO SATA: Ope pripremne vjebe bez pomagala 1. Tik tak kao sat: Stojimo uspravno spojenih stopala ruke su uz tijelo. Izvodimo sputanje glave (uha) na jedno (TIK), a potom i na drugo rame (TAK) oponaajui tako rad sata.

2. Plivamo kraul i lenom tehnikom: Stojimo uspravno spojenih stopala, jedna ruka je pokraj glave, a druga uz tijelo. Izvodimo istovremeno kruenje jednom i drugom rukom prema naprijed (kao kod plivanja kraul tehnike), a nakon toga istovremeno kruenje jednom i drugom rukom prema natrag (kao kod plivanja lenom tehnikom).

90

3. Pljas-pljas: Stojimo uspravno spojenih stopala ruke su uz tijelo. Izvodimo podizanje opruenih ruku iznad glave i pljesak dlanovima iznad glave. Vraamo ruke uz tijelo i dlanovima lagano pljesnemo vanjsku stranu bedara.

4. Kruenje trupom: Stojimo uspravno, stopala rairenih u irini ramena, ruke su opruene uz glavu. Izvodimo kruenje trupom, tako da izvodimo sljedee poloaje tijela: 1. Savijanje trupa u jednu stranu L/D. 2. Poloaj trupa izmeu nogu, dlanovima to blie tlu. 3. Savijanje trupa u drugu stranu D/L. 4. Stav uspravni, na nogama sa stopalima rairenim u irini ramena, s rukama opruenim uz glavu.

5. Idu mravi: Stojimo uspravno stopala rairenih u irini ramena, ruke su uz tijelo. Prstima ruku oponaamo hodanje mravi po jednoj i po drugoj nozi, od zgloba kuka, preko cijele opruene noge, do stopala i tla i natrag.

91

6. Podiemo noge: Leimo na leima, ruke su pogrene i podlakticama oslonjene na tlo, noge su opruene ispred tijela. Izvodi se naizmjenino podizanje jedne i druge opruene noge to blie nosu (prednos) i sputanje na tlo.

7. Idemo do uvinua: Leimo na prsima, ruke su pogrene, dlanovi postavljeni u visini prsnoga koa. Izvodimo opruanje ruku i istovremeno podizanje i uvijanje trupa prema natrag.

8. Gore dolje: uimo, ruke su uz tijelo. Izvodimo skok uvis tako da su nam u zraku noge opruene i ruke podignute pokraj glave (cijelo je tijelo oprueno). Doskaemo mekano, na prednji dio stopala i vraamo se u poetni poloaj.

92

GLAVNI A DIO SATA: Povaljke u leanju Opis: 1. zadatak: Uenici su postavljeni u dvjema kolonama ispred kojih se, u nizu, nalaze dvije strunjae. Na dogovoreni znak, prvi uenici iz kolona, legnu prsima na stunjau ispruenih nogu, ruku savijenih u laktu. Premjetanje toke oslonca tijela na strunjai sa zdjelinog obrua na prsi i obratno, rezultira neprestanim valjanjem tijela naprijed nazad. 2. zadatak: Uenici su podijeljeni u dvije kolone, ispred kojih se, u nizu, nalaze dvije strunjae. Na dogovoreni znak, prvi uenici iz kolona, zauzmu leni poloaj s ispruenim rukama i nogama. Premjetanje toke oslonca tijela na strunjau sa zdjelinog obrua na lopatice i vrat pa obratno uvjetuje neprestalno valjanje tijela naprijed nazad (vidi crte).

Bono valjanje ulijevo i udesno Opis: Uenici su postavljeni u dvjema kolonama ispred kojih se, u nizu, nalaze dvije strunjae po irini. Iz poetnog poloaja, leei na leima ili prsima, uenici se bono valjaju u opruenom poloaju na lijevu stranu do kraja strunjae, a zatim natrag, na desnu stranu, na poetak niza strunjae.

93

Slobodno poigravanje i voenje lopte (N) Opis: Uenici su podijeljeni u vie skupina na nogometnom vjebalitu u postavi nasuprotnih kolona (4 ili 6 skupina). Prvi uenici u koloni poigravaju se loptom i slobodno ju vode do prvih uenika u nasuprotnoj koloni te odlaze na zaelje iste.

GLAVNI B DIO SATA: tafetna igra bez pomagala Opis: Uenici su podijeljeni u vie kolona (ekipa). Ispred svake kolone postavljeni su stalci na udaljenosti od 20 m. Na dogovoreni znak uenik po uenik iz pojedine kolone tri do stalka, optrava ga i vraa se na zaelje svoje kolone. Pobjeuje kolona iji uenici prvi izvre zadatak.

ZAVRNI DIO SATA Vjebe disanja Uenici su u slobodnoj postavi na vjebalitu. Stopala se nalaze u obliku slova V (spetni stav) s rukama ispred tijela. Izvode podizanje ruku iznad glave i duboki udah, zadravaju udah i poloaj ruku 2 3 sekunde, a potom vraaju ruke uz tijelo i izvode izdah.

94

PLAN VJEBALITA:

ZAPAANJA:

Uiteljica/uitelj: .............................................

95