NUNA ODBRANA Nuna odbrana je u naem zakonodavstvu drugi osnov koji preko iskljuenja protivpravnosti iskljuuje postojanje krivinog

djela. Institut nune odbrane u poetku se razmatrao samo u vezi sa krivinim djelom ubistva, dok se tek kasnije proirio i na ostala krivina djela. Sva savremena zakonodavstva poznaju institut nune odbrane, propisujui razliite uslove za njegovo postojanje. Sva teorijska shvatanja uglavnom se mogu svesti na subjektivna i objektivna. - prema subjektivnom shvatanju za djelo poinjeno u nunoj odbrani ne treba kanjavati zbog toga to se uzima da se ono lice koje postupa u takvoj odbrani nalazi u uzbuenom (afektivnom) stanju koje iskljuuje njegovu uraunljivost. - prema objektivnom shvatanju nuna odbrana je zapravo pravo da onaj ko postupa u nunoj odbrani, branei se povrijedi pravo onog ko gaje napao. Kad se govori o nunoj odbrani, treba imati u vidu da se tu radi o sukobu neprava i prava, o protivpravnom napadu na neko pravno zatieno dobro, interes ili vrijednost, i o odbrani od tog napada na ta prava. Kad onaj ko postupa u nunoj odbrani povrijedi neko napadaevo dobro (ivot, tjelesni integritet, imovinu), njegovo uinjeno djelo nije protivpravno zbog toga to je uinjeno da bi odbranio sebe ili drugog od takvog protivpravnog napada. Iz navedenih definicija proizilaze i uslovi za postojanje nune odbrane. Oni se mogu podijeliti na 2 grupe: uslovi napada i uslovi odbrane.

KRAJNJA NUDA Krajnja nuda je trei opi zakonski osnov koji iskljuuje postojanje krivinog djela. Institutima krajnje nude rjeavaju se brojne i raznovrsne situacije kada se uzima da nema razloga za kanjavanje onog lica koje je silom prilika dovedeno u takvo stanje da, spasavajui neko svoje ili tue dobro kome prijeti opasnost, rtvuje neko tue dobro pri emu in spasavanja predstavlja ostvarenje nekog zakonskog bia krivinog djela. Krajn nuda pretpostavlja stanje nude, tj. takvu situaciju da se ugroeno dobro moe spasiti samo rtvovanjem drugog, tudeg dobra. I kod krajnje nude kao i kod nune odbrane postoji opasnost za neko dobro, s tom razlikom to su kod nune odbrane u sukobu pravo i nepravo, dok se kod krajnje nude radi o koliziji (sukobu) 2 prava i to onog koje je ugroeno tj. koje se spasava i onog koje se rtvuj e radi spasavanja dobra koje je u opasnosti. Radi se o izboru izmedu 2 zla i to izboru u stanju nude. Krajnja nuda se temelji na ideji da, u konfliktnim situacijama koje su sastavni dio ljudskog ivota, pravo mora dopustiti, odnosno po odreenim uslovima opravdati zahvate u tua dobra radi spasavanja vlastitog dobra. Situacije koje obuhvata krajnja nuda raznovrsne su i po svom znaaju i po svom karakteru: - situacija kada se radi spasavanja vlastitog ivota rtvuje tudi ivot - situacija kada se radi spasavanja vlastitog ivota rtvuje neko tue materijalno dobro - situacija kada se radi spasavanja svog materijalnog dobra rtvuje tue materijalno dobro - situacija kada neko tree lice spasava neko dobro u opasnosti povredom ivota ili materijalnih dobara drugog Mada u teoriji postoji opa saglasnost da ne treba kanjavati za djela uinjena u krajnjoj nudi, postoje razliiti pristupi tome ta je razlog za nekanjavanje. SUBJEKTIVNA TEORIJA prihvata se da je djelo u krajnjoj nudi protivpravno, ali se uinilac ne treba kazniti. Uzima se da se u takvim situacijama uinilac nalazi pod jakim uticajem neodoljive psihike prinude kojoj on ne moe da se odupre. Drugi smatraju da uinioca ne treba kazniti jer se nalazi u neuraunljivom stanju. Trei smatraju da se kod takvih lica radi o instinktu samoodranja koji potie strah od eventualne kazne za uinjeno djelo. OBJEKTIVNA TEORIJA uzima da djelo koje je poinjeno u krajnjoj nudi nije protivpravno. Meutim, ne postoji jedinstveno miljenje oko toga zbog ega se u takvim sluajevima iskljuuje protivpravnost. To posebno dolazi do izraaja u situacijama kada su u pitanju dobra jednake vrijednosti.

Kada se radi o dobrima nejednake vrijednosti, radi se o koliziji izmeu dobara manje i vee vrijednosti, gdje priroda stvari upuuje na to da je prihvatljivo rtvovati dobro manje vrijednosti da bi se spasilo dobro vee vrijednosti. Razlozi pravinosti i opi drutveni interes opravdavaju rtvovanje manjeg za vee dobro, a iz tog opravdanja izvodi se i pravo na krajnju nudu. Kad su u pitanju dobra jednake vrijednosti kao, npr. 2 ljudska ivota, situacija je mnogo sloenija. U takvim situacijama naelo pravinosti i opi drutveni interes upuuju na to da ih treba jednako tititi, pa se uzima da je i samo drutvo potpuno ravnoduno za konani ishod kolizije dva jednaka interesa. Smatra se naime, da u takvim situacijama ta kolizija treba da ostane izvan prava, to praktino znai da se krajnja nuda priznaje i u takvim situacijama.

SILA I PRIJETNJA Neka savremena strana zakonodavstva sadre posebne odredbe kojima je regulisano iskljuenje kanjivosti u sluaju daje neko lice silom ili prijetnjom prinueno na izvrenje djela. na krivini zakon ne sadri takvu izriitu zakonsku odredbu u opem dijelu. Medutim, sila i prijetnja su od znaaja i za nae krivino pravo, jer su sila i prijetnja elementi mnogih krivinih djela (protiv imovine, dostojanstva linosti i morala, braka i porodice, ivota i tijela itd). S druge strane, sila i prijetnja imaju opi znaaj u naem krivinom pravu jer je u nekim situacijama iskljueno postojanje krivinog djela ako je do njegovog izvrenja dolo usljed primjene sile ili prijetnje. SILA Sila je upotreba snage prema odreenom licu sa ciljem da to lice preduzme odreenu radnju (injenje) ili da ne preduzme dunu radnju (neinjenje). Ona je redovno usmjerena na savladavanje stvarnog i oekivanog otpora. Upotrijebljena snaga kod sile moe biti fizika ili mehanika, a kao sila se smatra i primjena hipnoze i omamljujuih sredstava sa ciljem da se neko protiv svoje volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor. Sila moe biti apsolutna ili neodoljiva i konkluzivna ili odoljiva. APSOLUTNA (NEODOLJIVA) SILA postoji onda kada je usljed dejstva sile lice prema kome je primijenjena potpuno lieno mogunosti da donese odluku o svojoj radnji (bez obzira da li je to injenje ili neinjenje), kao i u sluaju ako je lice bilo potpuno lieno mogunosti da ve ranije donesenu odluku realizira. Apsolutna ili neodoljiva sila znai da prisiljeni nije mogao da se suprotstavi toj sili. Primjena sile procjenjuje se u svakom konkretnom sluaju, pri emu se uzimaju u obzir objektivni uslovi konkretne situacije i subjektivno stanje uinioca i njegova mogunost da se toj sili suprotstavi. KONKLUZIVNA (ODOLJIVA) SILA postoji u sluaju kada prisiljeni nije lien mogunosti da donese odluku, ali je usljed dejstva te sile njegova odluka takva kakva jeste bila iznuena. To znai da to lice moe da odluuje, ali je odluka koju donosi nastala usljed upotrebe neke fizike, vanjske snage. Ta sila moe biti neposredna i posredna. Neposredna je kad se primjenjuje direktno prema licu koje treba donijeti odluku i da u skladu sa tom odlukom preduzme odreenu inidbu ili ne preduzme dunu inidbu. Posredna je u sluaju kada se ne preduzima prema tom licu, ve prema nekom treem licu ili prema odreenim stvarima, pa se na taj nain djeluje na svijest i volju prisiljavanog lica. Kad su u pitanju trea lica, to su redovno bliski srodnici prisiljavanog lica. PRIJETNJA Za razliku od sile koja predstavlja upotrebu fzike ili mehanike snage, prijetnja je verbalni in koji predstavlja izjavu nekog lica kojom se drugom licu predoava neko zlo, a koje je podobno da kod lica kome se prijeti utie na donoenje odluke. Ta izjava moe biti usmena ili pismena, a moe biti uinjena i konkludentnim radnjama. U takvim situacijama nebitno je da li e zlo kojim se prijeti biti naneseno neposredno od onog koji prijeti ili e ono biti naneseno od nekog treeg lica, a pod uticajem lica koje prijeti. Kod prijetnje je nebitno da li je lice koje upuuje prijetnju uistinu spremno da tu prijetnju realizira, niti da li objektivno postoji mogunost da se ona realizira. Bitno je da ono lice kojem se prijeti upuenu prijetnju

smatra i kao ozbiljnu u pogledu nanoenja zla i kao moguu u smislu njene realizacije. Za prijetnju takoder nije bitno da li je zlo kojim se prijeti usmjereno neposredno na lice kojem se prijeti ili na neko tree lice. Zlo koje se predoava kod prijetnje po svojoj prirodi i intenzitetu mora biti takvo da je podobno da kod lica kojem se prijeti izazove odluku na injenje ili neinjenje.

NEPODOBAN POKUAJ KRIVINOG DJELA Postoje situacije kad je izvrenje krivinog djela praktino nemogue, uprkos preduzetoj radnji izvrenja, jer ne moe doi do nastupa posljedice koja je element bia krivinog djela. Do nemogunosti izvrenja krivinog djela dolazi ili zbog odredenih svojstava objekta na kome se preduzima radnja izvrenja, ili zbog odredenih svojstava sredstava kojima se realizira radnja izvrenja. U tom sluaju u pitanju je nepodobnost objekta radnje ili nepodobnost sredstava radnje. Pokuaj takvih krivinih djela naziva se nepodoban pokuaj. Tako npr. u pogledu objekta radnje nepodoban pokuaj postoji kad se pokua ubistvo na leu, a u pogledu sredstva kad se pokua ubistvo pucanjem iz prazne puke. APSOLUTNO I RELATIVNO NEPODOBAN POKUAJ KRIVINOG DJELA krivinopravnoj teoriji razlikuju se apsolutno i relativno nepodoban pokuaj. Apsolutno nepodoban pokuaj postoji u sluaju kad su objekat ili sredstvo radnje takvi da usljed preduzete radnje uope ne moe doi do nastupanja posljedice, odnosno do izvrenja krivinog djela. Kad je u pitanju objekat, primjeri za to su pokuaj ubistva na leu ili pokuaj prekida trudnoe nad enom koja nije trudna. Kad su u pitanju sredstva, primjeri su pokuaj ubistva pucanjem iz prazne puke ili pokuaj ubistva trovanjem uz koritenje supstance koja nije otrovna. Relativno nepodobau pokuaj postoji u sluaju kad su objekat ili sredstvo radnje podobni da proizvedu posljedicu, ali u konkretnom sluaju zbog nekih posebnih okolnosti nije moglo doi do nastupanja posljedice. S obzirom na objekat, relativno nepodobni pokuaj postoji u sluaju kad se pokua ubistvo lica pucanjem kroz prozor u prostoriju u kojoj bi se to lice trebalo nalaziti, a to lice je prije kratkog vremena izalo iz prostorije. Drugi primjer je kad lopov zavue ruku u tui, prazan, dep. S obzirom na sredstvo, relativno nepodoban pokuaj postoji, npr. u sluaju kad je sredstvo samo po sebi sposobno proizvesti eljeno dejstvo, ali usljed loeg rukovanja ili zbog sluajnosti ne dode do rezultata. Npr., uinilac baci bombu na gomilu ljudi, ali bomba ne eksplodira zbog toga to uinilac nije znao rukovati detonatorom. Na zakon ne pravi razliku izmeu apsolutno i relativno nepodobnog pokuaja krivinog djela. KANJAVANJE ZA NEPODOBAN POKUAJ KRIVINOG DJELA u krivinopravnoj teoriji sporno je pitanje da li se i nepodoban pokuaj smatra pokuajem izvrenja krivinog djela. Objektivna teorija smatra da kod nepodobnog pokuaja nema pokuaja, jer je radnja izvrenja nemogua (nepodobna). Prema subjektivuoj teoriji, nepodoban pokuaj jeste pokuaj izvreuja krivinog djela. Bitno je da je ispoljena zloinaka volja, a ne pravi se nikakva razlika izmedu pokuaja i nepodobnog pokuaja, kao ni izmedu apsolutno i relativno nepodobnog pokuaja. Kanjavanje za nepodoban pokuaj je u naem pravu rijeeno je u KZ FBIH u kojem se kae: "uinitelj koji pokua uiniti krivino djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu, moe se osloboditi od kazne". Iz te odredbe slijedi: - da se uinilac moe kazniti u granicama propisane kazne - da mu se kazna moe neogranieno ublaiti - da se uinilac moe osloboditi od kazne Koju e od navedenih opcija sud prihvatiti zavisi od okolnosti konkretnog sluaja. U svakom sluaju, nepodoban pokuaj predstavlja jedan samostalni, opi, fakultativni zakonski osnov za osloboenje od kazne.

STICAJ KRIVINIH DJELA Sticaj krivinih djela postoji u situaciji kad jedno lice sa jednom ili vie radnji izvrenja ostvari obiljeja 2 ili vie krivinih djela za koje se istovremeno sudi i izrie jedinstvena kazna, s tim to se prethodno utvrdi kazna za svako pojedino krivino djelo.

URAUNLJIVOST Uraunljivost jeste uslov krivine odgovornosti, tj. bez uraunljivosti nema krivine odgovornosti. U odgovoru na pitanje ta je osnov uraunljivosti, u krivinopravnoj teoriji razvijena su 2 osnovna shvatanja. Prvo shvatanje teite stavlja na problem slobode ili uslovljenosti volje, a drugo shvatanje pitanje volje potpuno odbacuje kad se rjeava pitanje osnova uraunljivosti. U savremenoj krivinopravnoj nauci prihvata se shvatanje, da se kao osnov uraunljivosti odreuje psihiko stanje u kome postoji mogunost za svjesno djelovanje ovjeka. To znai da kod pojedinca postoji mogunost da on pravilno shvati zbivanja u sebi i oko sebe i da u skladu sa tom svojom mogunou poduzima takve radnje koje odgovaraju svjesno postavljenim ciljevima. Smatra se da takva mogunost postoji kod svakog onog pojedinca kod kojeg postoji mogunost da praivlno, nesmetano i potpuno shvata znaaj svojih radnji i da upravlja svojim postupcima, ko se svodi na mo potpunog rasudivanja i odluivanja.

UTVRIVANJE BITNO SMANJENE URAUNLJIVOSTI Bitno smanjena uraunljivost utvrduje se na isti nain kao i uraunljivost, odnosno neuraunljivost uope. To znai da se u obzir moraju uzeti i bioloki i psiholoki elementi. Kod bitno smanjene uraunljivosti zahtijeva se postojanje onih istih stanja duevne poremeenosti kao i kod neuraunljivosti (duevna bolest, privremena duevna poremeenost, zaostali duevni razvoj). Razlika izmedu neuraunljivosti i bitno smanjene uraunljivosti ogleda se u tome to je kod neuraunljivosti usljed dejstva nekog od tih stanja mogunost rasuivanja ili odluivanja potpuno iskljuena, dok je kod bitno smanjene uraunljivosti mogunost rasudivanja ili odluivanja samo bitno smanjena. Dakle, razlika je iskljuivo u psihikim elementima. Meutim, za postojanje bitno smanjene uraunljivosti neophodno je da mogunost psihikih funkcija padne ispod odredenog stepena. Ni zakon ni krivino-pravna teorija ne nude odgovor koji je to stepen i kad on biva dostignut, ve se to pitanje rjeava u saradnji sa vjetakom psihijatrom u zavisnosti od okolnosti konkretnog sluaja.

ACTIONES LIBERAE IN CAUSA Neuraunljivost moe biti osnov iskljuenja krivine odgovornosti samo ako je postojala u vrijeme preduzimanja radnje izvrenja krivinog djela. U tom smislu krivino pravo poznaje jedan jedini izuzetak, a on se odnosi na one situacije kada se uinilac sam doveo u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog djela ili nije mogao upravljati svojim postupcima, iako je bio svjestan ili je mogao i morao biti svjestan da u takvom stanju moe poiniti krivino djelo. Takav uinilac je krivino odgovoran. To znai da nae krivino pravo sadri takvu odredbu prema kojoj postoji krivina odgovornost za djelo poinjeno u stanju neuraunljivosti, ali samo pod uslovom da je izvrenje tog djela posljedica jedne prethodne radnje u odnosu na koju je uinilac postupao sa umiljajem ili iz nehata. Takva djela se nazivaju actiones liberae in causa, to oznaava radnje koje su slobodne u odluci, ali ne i u izvoenju. Krivina zakonodavstva koja sadre posebne odredbe za actiones liberae in causa dijele se na:

ona koja samo konstatiraju odgovornost za ta djela; ona kod kojih je odgovornost ograniena samo na sluaj ako je privremena duevna poremeenost izazvana u namjeri da se u neuraunljivom stanju uini krivino djelo; i - ona koja pootravaju kanjivost za ta djela. Po odredbi KZ FBIH, krivino je odgovoran uinilac krivinog djela koji je upotrebom alkohola, droga ili na drugi nain doveo sebe u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je prije nego to se doveo u to stanje djelo bilo obuhvaeno njegovim umiljajem ili je u odnosu prema krivinom djelu kod njega postojao nehat, a zakon za takvo djelo predvida i krivinu odgovornost za nehat. Iz navedene zakonske odredbe moe se zakljuiti: 1. Na zakonodavac kod odgovornosti za actiones liberae in causa postavlja zahtjev uraunljivosti, ali s obzirom na vrijeme kada je uinilac sebe doveo u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog djela ili upravljati svojim postupcima. S druge strane, zahtijeva se krivnja uinioca u smislu da, prije nego to se doveo u to stanje, kod njega postoji umiljaj (bio je svjestan ili je mogao biti svjestan da u takvom stanju moe izvriti krivino djelo, pa je to htio ili je na to pristao), ili je u odnosu na djelo postojao nehat (svjesni ili nesvjesni). 2. Za actiones liberae in causa se uvijek odgovara ako je u pitanju umiljaj kao oblik krivnje, a za nehatne delikte samo onda ako je zakonom predviena odgovornost za ta djela uinjena iz nehata. 3. Kod actiones liberae in causa umiljaj ili nehat kao oblici krivnje odnose se samo na bitna obiljeja krivinog djela, pri emu se ne trai i umiljaj, odnosno nehat, u odnosu na pojedinosti.

UMILJAJ (DOLUS) Umiljaj ili dolus je redovan i tei oblik krivnje. Za krivina djela uinjena sa umiljajem uvijek se kanjava, a za krivina djela izvrena iz nehata uinilac se kanjava samo onda kad je zakonom izriito propisano kanjavanje za nehatno izvrenje nekog konkretnog krivinog djela. Prema KZ FBIH, krivino djelo je uinjeno sa umiljajem kad je uinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo izvrenje (direktni umiljaj), odnosno kad je bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje (eventualni umiljaj). Iz navedene zakonske definicije je vidljivo da zakonodavac nije u potpunosti odredio sadraj umiljaja kao oblika krivnje, ve je odredio samo donju i gornju granicu tog oblika krivnje. Pritom je donja granica posebno vana, jer se pomou nje razgraniava umiljaj kao tei od nehata kao lakeg oblika krivnje. Na krivini zakon poznaje 2 oblika (dvije vrste) umiljaja: 1. Direktni umiljaj postoji kad je uinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo izvrenje (dakle i element svijesti i element volje pozitivno su odreeni). 2. Eventualni umiljaj postoji kad je uinilac bio svjestan da usljed njegovog injenja ili neinjenja moe doi do nastupa zabranjene posljedice, ali je pristao na njeno nastupanje (dakle, element svijesti i element volje, takoder su pozitivno odredeni). Osim direktnog i eventualnog umiljaja koje usvaja na Zakon, krivino -pravna teorija pozneje i druga razlikovanja umiljaja: - dolus preamteditatus postoji u sluaju kad je uinilac odluku donio nakn dueg razmiljanja, hladnokrvno, kad je imao dovoljno vremena od donoenja odluke do njene realizacije. U naem krivinom zakonodavstvu dolus preameditatus nije posebno predvien kao pootravajua okolnost ni za jedno krivino djelo, ve samo moe da bude uzet u obzir kao oteavajua okolnost prilikom odmjeravanja kazne. - dolus repentinus postoji u sluaju kad se i odluka i njena realizacija donose bez razmiljanja, trenutno, na mah. Dolus repentinus predvien je kod nas kao privilegirajua okolnost kod krivinog djela ubistva na mah.

ELEMENTI UMILJAJA Postoje 2 elementa umiljaja: 1. Intelektualni element umiljaja predstavlja svijest uinioca o posljedici koju e prouzrokovati svojom radnjom, kao i o svim drugim stvarnim okolnostima krivinog djela. Njegova svijest moe biti takva da kod uinioca postoji relativna sigurnost u pogledu nastupanja posljedice, ali ta svijest moe biti i takva da on to uzima samo kao mogunost. 2. Voluntaristiki element umiljaja upuuje na to da se on u nekoj formi saglasio sa nastupanjem posljedice, odnosno ostvarenjem krivinog djela. To njegovo saglaavanje moe biti razliitog stepena, od kojih su bitna 2 za razlikovanje direktnog i eventualnog umiljaja. Jai stepen saglaavanja postoji kod direktnog umiljaja, gdje uinilac hoe posljedicu, odnosno izvrenje djela, u odnosu na eventualni umiljaj, gdje on pristaje na posljedicu, odnosno izvrenje djela. U svim sluajevima gdje se volja uinioca izraava u htijenju postoji direktan umiljaj, a tamo gdje se saglaavanje sastoji u pristajanju na posljedicu postoji eventualni umiljaj.

NEHAT (CULPA) Nehat je drugi mogui psihiki odnos uinioca prema djelu koji dovodi do krivine odgovomosit uinioca. Nehat je blai oblik krivnje od umiljaja. Za nehat se odgovara samo onda kad je to zakonom izriito propisano, a kad su u pitanju ista krivina djela, kazne za nehatni oblik redovno su mnogo blae nego kad je u pitanju umiljajno ostvarenje djela. Prema KZ FBIH, krivino djelo je uinjeno iz nehata kad je uinitelj bio svjestan da zbog njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je olako drao da e je moi sprijeiti ili da ona nee nastupiti, ili kad nije bio svjestan mogunosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima morao i mogao biti svjestan te svoje mogunosti. Osnov za razgranienje izmeu umiljaja i nehata nalazi se u voluntaristikim elementima. Kod umiljaja uinilac se saglaava sa posljedicom ili u formi htijenja ili u formi pristajanja na posljedicu. Kod nehata se uinilac uope ne saglaava sa nastupanjem posljedice niti sa izvrenjem krivinog djela, jer on radnju preduzima ili ne preduzima samo zato to misli da do posljedice uope nee doi.

STVARNA ZABLUDA U pravnoj nauci zabluda se obino definira kao postojanje pogrene predstave o nekoj okolnosti. Ako se ta pogrena predstava odnosi na stvamu okolnosti, tada postoji stvarna zabluda ili error facti. S obzirom na prirodu tih stvarnih okolnosti, odnosno injenica, u krivinom pravu se stvarna zabluda pojavljuje kao stvarna zabluda u uem i u irem smislu. Stvarna zabluda u uem smislu postoji u sluaju kad uinilac nije bio svjestan obiljeja bia nekog krivinog djela ili je imao pogrenu predstavu o nekoj okolnosti koja je stvarnopravnog karaktera i koja ulazi u obiljeje bia krivinog djela. Stvarna zabluda u irema smislu postoji u sluaju ako je bio svjestan svih stvarnih obiljeja krivinog djela, ali je imao pogrenu predstavu o nekoj stvarnoj okolnosti koja bi, ako bi zaista postojala, iskljuivala protivpravnost uinjenog djela, tako da bi to djelo bilo dozvoljeno.

PRAVNA ZABLUDA Pravna zabluda je zabluda o zabranjenosti djela, to znai da ona postoji kada uinilac nije znao da je njegovo djelo zabranjeno. Pravna zabluda postoji u slijedeim sluajevima: 1. Ako uinilac nije znao da je njegovo djelo odreeno u Krivinom zakonu kao krivino djelo. Npr., uinilac ne plaa alimentaciju koja mu je nareena izvrnom sudskom odlukom, ne znajui da je neplaanje alimentacije predvideno u KZ kao krivino djelo pod nazivom "izbjegavanje izdravanja"; 2. Uinilac ne zna normu koja upotpunjava neko blanketno bie krivinog djela. Npr., uinilac se bavi proizvodnjom i prometom robe iji je promet ili proizvodnja zabranjen ili ogranien; 3. Ako je uinilac u zabludi u pogledu protivpravnosti uinjenog djela u sluaju kad protivpravnost nije element tog krivinog djela. Npr., roditelji fiziki kanjavaju svoje dijete zbog loeg uspjeha u koli, smatrajui da im je to dozvoljeno kao roditeljska disciplinska mjera; 4. Ako uinilac pogreno supsumira neku stvarnu injenicu ili okolnost pod pojam koji zakon upotrebljava pri odreivanju bia nekog krivinog djela. Pritom nije vano da li je taj pojam odreen krivino-pravnom ili vankrivino-pravnom normom. Tako npr., uinilac ne zna koje se srodstvo smatra kao srodstvo u prvom stepenu u pravoj liniji ili ako ne zna koja zaraza se smatra polnom zarazom itd.; 5. Ako uinilac pogreno smata da neka postojea okolnost, koja nije obiljeje bia krivinog djela, ini krivino djelo dozvoljenim. U takvom sluaju kod uinioca postoji pogrena ocjena uticaja neke postojee okolnosti na zabranjenost uinjenog djela. Tako npr., ako uinilac, koji je slubeno lice, pogreno smatra da je uinjeno djelo dozvoljeno te to djelo uini po nareenju nekog njemu nadreenog lica; 6. Ako uinilac pogreno smatra da neka postojea okolnost, koja jeste obiljeje bia krivinog djela, ini djelo dozvoljenim usljed malog znaaja djela. Tako npr., uinilac prisvoji neto od opreme koja mu je data u obavljanju funkcije drutvene samozatite.

IZVRILATVO POJAM IZVRILATVA U krivinopravnoj teoriji poznat je tzv. iri (ekstenzivni) i ui (restriktivni) pojam izvrioca. EKSTENZIVNI POJAM izvrioc je svako lice koje doprinese izvrenju krivinog djela, to znai daje to svaka ona radnja koja predstavlja uslov za nastupanje zabranjene posljedice. Pritom nije vano da li se ta radnja sastoji u neposrednom prouzrokovanju posljedice ili se ona sastoji u radnji podstrekavanja ili pomaganja. Bitno je samo da ta radnja predstavlja uslov posljedice. Tu se ne pravi razlika izmedu uzroka i uslova posljedice, pa su izvrioci, pored neposrednog izvrioca, i podstrekai i pomagai. Tu se zapravo radi o tzv. jedinstvenom pojmu izvrioca, pa ista kazna koja slijedi za neposrednog izvrioca slijedi i za pomagaa i za podstrekaa. Na visinu kazne pojedinim sauesnicima utiu samo okolnosti koje se odnose na svakog sauesnika, a koje su bitne za odmjeravanje kazne. RESTRIKTIVNI POJAM izvrioc je svako lice koje je izvrilo radnju zakonom definiranu kao radnja izvrenja krivinog djela. Radnje svih ostalih uesnika koje su doprinijele nastupanju posljedice bile su samo uslovi za njeno nastupanje, te su oni sauesnici. Kazna propisana za neko krivino djelo neposredno je okrenuta ka izvriocu, tj. onome ko svojom radnjom uzrokuje zabranjenu posljedicu.

NUNO SAIZVRILATVO Iako je saizvrilatvo redovno fakultativno, to znai da se djelo moe izvriti kako ueem jednog lica u njegovom ostvarenju tako i ueem saizvrilaca, u nekim sluajevima izvrenje krivinog djela nije mogue ako u njegovom izvrenju ne uestvuje vie lica. Tada postoji tzv. nuno saizvrilatvo. Nuno saizvrilatvo postoji u 3 oblika; delikti susretanja, konvergentna krivina djela i divergentana krivina djela. DELIKTI SUSRETANJA postoje u sluaju kada saizvrioci preduzimaju radnje koje su okrenute jedna nasuprot drugoj, kao npr. kod krivinog djela rodoskrvnjenja. KONVERGENTNA KRIVINA DJELA (KRIVINA DJELA STICAJA) postoje u sluaju kada saizvrioci izvravaju radnje koje su okrenute ka istom cilju, npr. kod oruane pobune, ili kod pobune lica lienih slobode. DIVERGENTNA KRIVINA DJELA su ona krivina djela kod kojih su interesi uesnika u koliziji (sukobu), kao npr. kod krivinog djela uestvovanja u tui.

PODSTREKAVANJE Podstrekavanje ili poticanje kao oblik sauesnitva znai preduzimanje takve radnje kojom se sa umiljajem kod drugog lica izaziva ili uvruje odluka da to lice preduzme takvu radnju kojom e ostvariti obiljeja bia nekog krivinog djela. Da bi postojalo podstrekavanje, kod podstrekavanog lica ne smije postojati vrsta odluka o izvrenju krivinog djela. Ako takva vrsta odluka postoji, podstrekavanje moe imati znaaj psihikog pomaganja. Odluka o izvrenju krivinog djela kod izvrioca moe postojati, a podstrekavanje u takvom sluaju postojae ako ta odluka nije dovoljno vrsta, ve je kolebljiva. Podstrekavanje e postojati i onda kada je sam podstrekavani izrazio ili etju ili spremnost da izvri neko krivino djelo, ali jo nije uvrstio svoju odluku. Podstrekavanje se moe vriti od strane jednog lica ili od strane vie lica. Ako vie lica svjesno i voljno utiu na donoenje ili uvrenje odluke kod podstrekavanog, tada se oni smatraju sapodstrekaima. Ako kod takvih lica koja podstrekavaju nema svijesti i volje da zajedniki kod podstrekavanog stvore odluku na izvrenje krivinog djela, tada oni nisu sapodstrekai ve samostalni podstrekai i svaki e odgovarati za svoje radnje podstrekavanja, jer je tu sapodstrekavanje prividno. Podstrekavanje moe biti neposredno i posredno. Neposredno podstrekavanje postoji u sluaju kada podstreka neposrednim djelovanjem na izvrioca navodi istog da taj izvri krivino djelo. To je najei oblik podstrekavanja. Posredno podstrekavanje postoji u sluaju kada podstreka posredno, preko drugog lica utie na svijest i volju izvrioca, tj. treeg lica.

POMAGANJE POJAM POMAGANJA Pomaganje predstavlja preduzimanje takve radnje kojom se s umiljajem doprinosi izvrenju one protivpravne radnje drugog lica kojom to lice ostvaruje obiljeja bia nekog krivinog djela. Pomaganje moe biti neposredno i posredno. Neposredno pomaganje postoji u sluaju kad se pomo prua neposredno izvriocu. Posredno pomaganje postoji u sluaju kad pomaga preko nekog treeg lica prua pomo izvriocu djela. Posredni pomaga je dakle ono lice koje prua pomo neposrednom pomagau, ali to je i ono lice koje potie neposrednog pomagaa na pruanje pomoi. Posredni pomaga je i ono lice koje prua pomo neposrednom podstrekau.

Radnja pomaganja moe uslijediti samo prije ili istovremeno sa radnjom izvrenja, jer samo u tim sluajevima takve radnje doprinose, odnosno sauzrokuju nastupanje zabranjene posljedice. Pomaganje ne moe postojati nakon to je krivino djelo izvreno. RADNJA POMAGANJA Radnja pomaganja je svaka ona radnja preduzeta sa umiljajem, kojom se na odreeni nain moe doprinijeti izvrenju krivinog djela. To su dakle one radnje kojima se izvrenje krivinog djela podupire, olakava ili unapreduje pri emu nije vana koliina te pruene pomoi u ostvarenju krivinog djela. Pored toga to pomaganje moe biti neposredno i posredno, ono moe biti fziko i psihiko (intelektualno). Kao fiziko pomaganje pominje se stavljanje uiniocu na raspolaganje sredstava za izvrenje krivinog djela, uklanjanje prepreka za izvrenje krivinog djela ili osposobljavanje sredstava za izvrenje krivinog djela, njihovo nabavljanje itd. Sve te radnje, ako bi bile preduzete prije izvrenja krivinog djela, predstavljale bi zapravo pripremne radnje. Psihiko pomaganje je intelektualno podupiranje izvrioca krivinog djela. To je davanje savjeta ili uputstava kako da se uini krivino djelo, unaprijed obeano prikrivanje, zatim davanje informacija ili obavjetenja koja su bitna za ostvarenje krivinog djela itd. I fiziko i psihiko pomaganje mora uslijediti ili prije ili za vrijeme radnje izvrenja. U tom smislu, posebno kada je u pitanju psihiko pomaganje, treba obratiti panju na njegovo razgranienje od podstrekavanja, koje e zavisiti od toga da li je kod uinioca ve postojala vrsta odluka na izvrenje krivinog djela. Ako je ta odluka postojala, tada e se raditi o psihikom pomaganju, u suprotnom se radi o podstrekavanju. Za razliku od podstrekavanja koje se moe izvriti samo injenjem, pomaganje se moe vriti i injenjem i neinjenjem. Pomaganje neinjenjem postoji u onom sluaju ako je kod pomagaa postojala dunost da poduzme odreenu radnju kojom bi sprijeio izvrenje djela. Pritom nije bitno da li bi ta radnja uistinu i sprijeila konkretno djelo, ve e pomaganje postojati i u sluaju kada bi ta duna inidba makar oteala izvrenje krivinog djela.

SAUESNITVO U KRIVINOM DJELU Sauesnitvo postoji u sluaju kada u ostvarenju nekog krivinog djela uestvuje vie lica. Takva lica nazivaju se sauesnici. Uee vie lica u ostvarivanju nekog krivinog djela predstavlja poseban oblik kriminaliteta koji je za svako drutvo opasniji od kriminaliteta koji se ostvari djelovanjem pojedinaca. Sauesnitvo ne predstavlja samostalni osnov krivine odgovornosti, ali je poseban oblik kriminaliteta koji ima svoje specifinosti na planu krivine odgovornosti. OBJEKTIVNA I SUBJEKTIVNA VEZA IZMEU SAUESNIKA Za postojanje sauesnitva nije dovoljno samo prosto uee vie lica u ostvarenju nekog krivinog djela, ve je nuno da izmeu pojedinih sauesnika postoji odreena objektivna i subjektivna veza. OBJEKTIVNA VEZA ogleda se u tome to, iako su u pitanju posebne i odvojene djelatnosti razliitih lica, sve te djelatnosti ipak moraju predstavljati jedinstvenu cjelinu u smislu da su sve one doprinijele nastupanju zabranjene posljedice. Dakle, objektivna veza u sauesnitvu sastoji se u zajednikom rezultatu radnji svih sauesnika. Bitno je naglasiti da izmeu svih odvojenih radnji nastupjele posljedice mora postojati uzrona veza. SUBJEKTIVNA VEZA ogleda se u svijesti svih sauesnika o zajednikom djelovanju, to znai da saizvrioci moraju da znaju jedan za drugog, a da pomagai i podstrekai moraju da znaju za izvrioca.

POJAM KRIVINE SANKCIJE Svako drutvo preduzima odreene mjere za suzbijanje kriminaliteta. One se mogu podijeliti na preventivne i prinudne. Preventivnim mjerama, koje mogu biti ope i posebne, treba sprijeiti da do kriminaliteta uope doe. Mjere koje se prinudno primjenjuju prema uiniocima krivinih djela zbog izvrenog djela nazivaju se krivinim sankcijama. Sveukupnost ovih mjera u odreenom zakonodavstvu ini sistem krivinih sankcija. Krivine sankcije su meusobno veoma razliite. Npr. sankcija moe biti dugotrajni zatvor, ali i sudska opomena. Meutim, uprkos tome postoje neka opa, zajednika obiljeja svih krivinih sankcija: 1. Sve krivine sankcije imaju zajedniku opu svrhu. Njihovom primjenom drutvo se titi od kriminaliteta. 2. Krivine sankcije po pravilu obuhvataju liavanje ili ograniavanje sloboda ili prava uinioca krivinog djela. 3. Uiniocu krivinog djela moe se izrei samo sankcija koja je predviena zakonom koji je bio na snazi u vrijeme kad je krivino djelo uinjeno. 4. Krivina sankcija se moe izrei samo uiniocu krivinog djela. 5. Krivinu sankciju izrie nadleni organ, a to je sud. 6. Izricanju krivine sankcije prethodi sudski postupak u kome se utvruje postojanje uslova za izricanje odreene sankcije. Na osnovu navedenih obiljeja moe se dati opi pojam krivine sankcije: Krivina sankcija je mjera krivino-pravne prinude koju sud izrie uiniocu krivinog djela, u zakonito sprovedenom postupku, radi zatite drutva od kriminaliteta, a sastoji se u liavanju ili ograniavanju odredenih sloboda i prava ili u upozorenju uinioca da e biti lien ili ogranien slobode ili prava ako ponovo izvri krivino djelo.

c) Novana kazna Izrie se u dnevnim iznosima ili u odreenom iznosu Iznosi najmanje 5 dnevnih iznosa,a najvie 360,osim za krivina djela iz koristoljublja kod kojih novana kazna moe iznositi i 1500 dnevnih iznosa Ako se izrie u odreenom iznosu ne moe biti manja od 150 KM,niti vie od 50 000 KM,a kod krivinih djela iz koristoljublja 1 milion Jedan dnevni iznos iznosi 100 KM Novana kazna se moe izrei i kao sporedna kazna Novana kazna se ne naplauje prinudno,ako se ne plati u roku moe se zamijeniti s kaznom zatvora,tako to e se za svaki dnevni iznos izrei jedan dan zatvora (500 KM=5 dana zatvora),ali zatvor u tom sluaju ne moe biti dui od 1 godine

Odmjeravanje kazne moe biti sudsko i zakonsko.Sud pri odmjeravanju kazne uzima u obzir sve okolnosti koje mogu utjecati na visinu kazne. Individualizacija kazne jeste prilagoavanje kazne konkretnom krivinom djelu,kako bi se postigla to vea svrha kanjavanja. Prilikom odmjeravanja kazne sud uzima u obzir subjektivno-objektivne olakavajue i oteavajue okolnosti (stepen krivine odgovornosti,imovinsko stanje,ponaanje prije uinjenja krivinog djela,ponaanje poslije uinjenja krivinog djela,i sl.). Sud poinitelju krivinog djela moe i ublaiti kaznu i to u dva sluaja: ako to zakon propisuje i ako postoje odreene olakavajue okolnosti. Granice ublaavanja kazne su: a) kazna zatvora od 10 ili vie god.moe se ublaiti do 5 god.

b) c) d) e) f) g)

kazna od 3 ili vie god moe se ublaiti do 1 god. kazna od 2 god moe se ublaiti do 6 mj. kazna od 1 god moe se ulaiti do 3 mj. novana kazna moe se ublaiti do 500 KM (5 dnevnih iznosa) kazna do 1 god moe se ublaiti do 30 dana zatvora ako je za krivino djelo propisana kazna bez naznake najmanje mjere,umjesto kazne zatvor moe se izrei novana kazna.

Sud poinitelja krivinog djela moe i osloboditi od kazne,i to kad zakon izriito propisuje,ili kad kazna ne bi pogodila poinitelja,ne bi utjecala na njega (kao npr.kod prouzrokovanja smrti blinje osobe), tj. kazna ne bi ostvarila svoju svrhu,kao i kada je poinjeno krivino djelo oz nehata,s malom posljedicom ili iz zablude,i sl. Stjecaj krivinih djela postoji kada poinitelj krivinog djela s jednom il vie radnji ostvari obiljeje dva ili vie krivinih djela za koja mu se istovremeno sudi,tako to sud utvrdi kaznu za svako krivino djelo pojedinano i izrekne jednu jedinstvenu kaznu. Vrijeme provedeno u pritvoru i svako lienje slobode vezano za krivino djelo uraunava se u izreenu kaznu zatvora,dugotrajnog zatvora ili novanu kaznu.Dan zatvora odgovara jednom denvnom iznosu od 100 KM. Povrat postoji u sluaju kad krivino djelo izvri osoba koja je ranije ve bila osuivana za injenje krivinih djela.U tom sluaju,moe se izrei tea,odnosno stroija kazna zbog drutvene opasnosti,koja proizlazi od takve osobe.Da bi se mogla izrei stroija kazna,potrebno je: da je poinitelj ranije bio kanjavan,da je za novo krivino djelo propisana kazna zatvora,da je djelo poinjeno s umiljajem.

MALOLJETNIKI ZATVOR (KRIVINOPRAVNE SANKCIJE PREMA

MALOLJETNICIMA) Maloljetnom poinitelju krivinog djela sud ne moe izrei kaznu zatvora ili dugotrajnog zatvora,ako ni uvjetnu osudu i sudsku opomenu. Maloljetnom poinitelju sud moe izrei odgojne preporuke,odgojne mjere,a starijim maloljetnicima iznimno i maloljetniki zatvor,a u odreenim sluajevima mogu im se izrei i neke mjere sigurnosti Maloljetniku koji u vrijeme poinjenja krivinog djela nije imao navrenih 14 god. mogu se izrei samo odgojne mjere i odgojne preporuke Maloljetniku s navrenih 16,a nenavrenih 18 god mogu se izrei odgojne mjere,a iznimno i maloljetniki zatvor.

c) Maloljetniki zatvor
Starijem maloljetniku (16-18 god) moe se izrei iznimno i maloljetniki zatvor Maloljetniki zatvor ne moe biti krai od 1 god niti dui od 10 god. Izrie se na pune godine ili na pola godine Kazna maloljetnikog zatvora ne smije biti dua od propisane kazne zatvora za to krivino djelo. Pri odmjeravanju kazne sud uzima u obzir sve okolnosti koje mogu utjecati da kazna bude manja ili vea,imajui u vidu stepen psihikog razvoja maloljetnika,uzimajui u obzir vrijeme potrebno za preodgoj i stvarno osposobljavanje Kazna maloljetnikog zatvora moe zastarjeti,i to prema pravilima:

1. nakon 10 god. zastarijeva kazna maloljetnikog zatvora od 5 god. 2. nakon 5 god. zastarijeva kazna preko 3 god. 3. nakon 3 god. zastarijeva kazna do 3 god.

1) UVJETNA OSUDA
Je trei oblik krivinih sankcija,a predstavlja mjeru upozorenja,koja je za razliku od sudske opomene praena sa prijetnjom kazne zatvora. Uvjetnom osudom poinitelju se izrie kazna koja e biti ostvarena ako poinitelj u toku vremena provjeravanja (1-5 god) uini ponovo krivino djelo. Kod uvjetne osude moe doi i do njenog opoziva ako osueni u vremenu provjeravanja ponovo izvri krivino djelo,ako ne izvrava obaveze koje su previene izricanjem uvjetne osude,ako se utvrdi da je osueni izvrio krivino djelo prije nego to je uvjetno osuen,i ako se ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uvjetne osude da se znalo za to krivino djelo. Uvjetna osuda izrie se poinitelju za krivino djela ija je kazna do 2 god. ili novana kazna. Uz uvjetnu osudu moe se odrediti i zatitini nadzor,ako bi se uvjetna osuda bolje ostvarila (npr. lijeenje u psihijatrijskoj ustanovi,lijeenje od ovisnosti,osposobljavanje za neko zanimanje,zaposlenje,racionalno raspolaganje platom ili imovinom,i sl.). Zatitini nadzor ne moe biti krai od 6 mj.,niti dui od 2 god. Zatitini nadzor se moe ukiniti i prije isteka vremena,ako je postignuta svrha uvjetne osude,a isto tako u suprotnom,i produiti. Moe se opozvati tokom provjeravanja i moe se opozvati najkasnije u roku od 1 god. od dana proteka vremena provjeravanja.

USLOVNI OTPUST Uslovni otpust sastoji se u tome to se lice koje se nalazi na izdravanju kazne zatvora puta na slobodu prije nego to je kaznu izdralo, pod uslovom da do isteka vremena za koje je kazna izreena ne uini krivino djelo. Opravdanost ovog instituta zasnovana je na ideji o popravljanju kao svrsi kanjavanja. Da bi se osueni mogao uslovno otpustiti, moraju se kumulativno ispuniti 2 uslova: 1. Da je osudenik izdrao polovinu kazne; 2. Da se tokom izdravanja kazne tako popravio da se moe osnovano oekivati da e se na slobodi dobro vladati, a posebno da nee vriti krivina djela. lzuzetno, lice se moe uslovno otpustiti i ako je izdralo 1/3 kazne i ispunjava prethodno navedeni uslov o vladanju, te ako posebne okolnosti koje se odnose na linost osuenog oigledno pokazuju da je postignuta svrha kanjavanja. Vrijeme trajanja uslovnog otpusta jednako je vremenu ostatka kazne sa ijeg je izdravanja osueni uslovno puten. Tek nakon isteka tog vremena osueni je apsolutno osloboen. Uslovni otpust je zakonska mogunost, a ne pravo osuenika.

Postupak za davanje uslovnog otpusta po pravilu se pokree na molbu osuenika ili lanova njegove ue porodice ako se osueni s tim saglasio. Prijedlog za uslovni otpust moe podnijeti i rukovodilac ustanove u kojoj se izdrava kazna, bez obzira na saglasnost osudenika. O uslovnom otpustu odluuje posebna Komisija za uslovni otpust koju formira pravosudni organ F BIH. Ukoliko osueni za vrijeme trajanja uslovnog otpusta uini krivino djelo, ostvaren je osnov za opozivanje uslovnog otpusta koje moe biti obavezno ili fakultativno. O opozivanju odluuje sud. Sud je obavezan da opozove uslovni otpust ukoliko je uslovno otputeni uinio jedno ili vie krivinih djela za koja mu je izreena kazna preko 1 godine zatvora. Kad sud opozove uslovni otpust, po pravilu izrie jedinstvenu kaznu primjenom odredaba o odmjeravanju kazne za krivina djela u sticaju, s tim to se ranije izreena kazna uzima kao utvrena. Dio kazne koji je osueni izdrao po ranijoj osudi uraunava se u ovu jedinstvenu kaznu, ali se ne uraunava vrijeme koje je osueni proveo na uslovnom otpustu. Ako uslovno otputeni bude osuen na kaznu zatvora do jedne godine, a sud ne opozove uslovni otpust, uslovni otpust se produava za vrijeme koje je osueni proveo na izdravanju kazne zatvora.

OSNOV ZA UBLAAVANJE KAZNE 1. Opi osnov za ublaavanje kazne ako ovaj osnov postoji, sud moe ublaiti kaznu bezi obzira na to koje krivino djelo je izvreno i ko je uinilac. Kao takve okolnosti KZ FBIH predvia: - prekoraenje granica nune odbrane; - prekoraenje granica krajnje nude; - pokuaj krivinog djela; - bitno smanjena uraunljivost; - pravna zabluda; - pomaganje kao oblik sauesnitva u izvrenju krivinog djela.

Osnovi za OSLOBAANJE od kazne

1. beznaajno djelo 2. nuna obrana (ako je prekoraena granica nune obrane zbog razdraenosti ili straha izazvanog napadom) 3. krajnja nuda ukoliko je do prekoraenja granica krajnje nude dolo pod osobito olakavajuim okolnostima,opasnost mora biti neskrivljena 4. nepodoban pokuaj 5. dobrovoljni odustanak 6. pravna zabluda 7. dobrovoljno spreavanje djela

Genocid -Zlocin protiv covjecnosti i znaci potpuno ili djelimicno unistenje odredjenih skupina ljudi.(vjerske,rasne,etnicke,nacionalne..) - Krivicno djelo cini onaj ko u namjeri da potpuno ili djelimicno unisti neku nacionalnu,vjersku,rasnu ili etnicku skupinu naredi da se vrse ubistva,teske tjelesne povrede,tesko narusavanje fizickog ili duhovnog zdravlja clanova skupine ili prinudno raseljavanje stanovnistva. -Izvrsitelj moze biti svaka osoba,a kad se radi o naredjivanju kao nacinu izvrsenja ,moze biti samo osba koja je po svom polozaju u mogucnosti da drugima izdaje naredbe za preduzimanje djelatnosti koje znace vrsenje genocida(vojni starjesina,drzavni funkcioner). -Radnja krivicnog djela je alternativno odredjena. -Genocid se moze izvrsiti kako za vrijeme rata ili oruzanog sukoba tako i za vrijeme mira. -Oblik krivnje je direktni umisljaj. -Kazna :najmanje 5 godina ili dugotrajni zatvor . -Ne moze nastupiti zastarjelost krivicnog gonjenja,niti zastarjelost izvrsenja kazne koja je izvrsena za ovo krivicno djelo.
OBINO UBISTVO Ubistvo je liavanje ivota drugog lica, tj. oduzimanje, odnosno unitavanje ivota drugog lica. Objekat radnje ubistva je ovjek kao ljudsko bie. Ubistvo se redovno vri injenjem, ali izuzetno se moe izvriti i neinjenjem. Ubistvo se moe izvriti razliitim sredstvima, odnosno fiziki i psihiki. Fizika sredstva su; oruja, orua, otrov, guenje ili davljenje konopcem i sl. Psihika sredstva su; prozrokovanje bola, straha ili drugih jakih emocija koje su podobne da prouzrokuju smrt. Krivino djelo ubistva postoji samo ako je liavanje ivota izvreno protupravno, naime, ako ne postoji neki osnov iskljuenja protupravnosti, kao npr. ubistvo izvreno u nunoj odbrani. Posljedica krivinog djela ubistva je nastupanje smrti drugog lica. Odnosno ovo krivino djelo je svreno kada nastupi smrt drugog lica. Ako je radnja izvrenja zapoeta ili ak dovrena, a smrt nije nastupila, postoji pokuaj ubistva. Pokuaj ubistva je kanjiv s obzirom na zaprijeenu kaznu. TEKA (KVALIFICIRANA) UBISTVA UBISTVO NA SVIREP NAIN postoji onda kada au pri izvrenju djela ubijenom naneseni veliki fiziki bolovi ili patnje u mjeri koja redovno ne prati nasilno liavanje ivota. UBISTVO NA PODMUKAO NAIN postoji kada je izvreno na prikriven i potajan nain (iz zasjede, na spavanju, s lea i sl.). UBISTVO IZ KORISTOLJUBLJA je ubistvo koje je motivirano pribavljanjem neke materijalne koristi za sebe ili za nekog drugog. UBISTVO RADI IZVRENJA ILI PRIKRIVANJA DRUGOG KRIVINOG DJELA postoji u sluaju ako je jedno krivino djelo sluilo kao sredstvo za izvrenje drugog krivinog djela, ili ako je motiv ubistva bio prikrivanje nekog krivinog djela (npr. ubistvo svjedoka). UBISTVO IZ BEZOBZIRNE OSVETE obuhvaa sluajeve gdje je motiv izvrenja krivinog djela krvna ili druga osveta, ali s tim da se radi o takvoj osveti koja pokazujue bezobzirnost uinioca. UBISTVO SLUBENOG ILI VOJNOG LICA postoji u sluaju kada je ubistvo slubenog ili vojnog lica izvreno pri vrenju poslova javne ili dravne bezbjednosti ili dunosti uvanja javnog reda, hvatanja uinioca krivinog djela, ili uvanja lica lienog slobode. UBISTVO PRI BEZOBZIRNOM NASILNIKOM PONAANJU je ono ubistvo koje je izvreno pri nasilnikom ponaanju i to pri takvom, koje je bezobzirno.

LKA (PRIVILEGIRANA) UBISTVA UBISTVO NA MAH (UBISTVO U AFEKTU) postoji kada neko drugog lii ivota neposredno poslije napada ili tekog vrijeanja od strane ubijenog, ako je taj napad odnosno vrijeanje prouzrokovalo kod uinioca jaku razdraenost i ako uinilac nije sam izazvao napad, odnosno teko vrijeanje. UBISTVO DJETETA NA POROAJU (EDOMORSTVO) postoji onda kada, iskljuivo majka lii ivota svoje dijete za vrijeme poroda ili neposredno nakon poroda, dok traje poremeaj to ga je kod nje izazvao poroaj. EUTANAZIJA na Zakon ne poznaje privilegirani sluaj ubistva liavanja ivota izvreno na zahtijev ili molbu lica koje boluje od neizljeive bolesti i nalazi se u nepodnoljivom stanju usljed tekih bolova ili drugih tekoa, odnosno na zahtijev ili molbu tekog ranjenika na bojitu koji je izloen opasnosti da padne u ruke neprijatelju koji bi ga muio ili prema njemu neovjeno postupao. Ubistvo iz samilosti se, dakle, smatra obinim ubistvom.

UBISTVO IZ NEHATA Ubistvo iz nehata se razlikuje od obinog ubistva, s obzirom na oblik vinosti. Ubistvo je uinjeno iz nehata kao je uinilac svjestan da uslijed neke njegove radnje moe nastupiti smrt nekog lica, ali olako dri da do smrti nee doi ili da e je moi sprijeiti (svjesni nehat), ili ako nije svjestan da zbog njegovog postupka moe nastupiti smrt nekog lica (nesvjesni nehat). Teki sluajevi ubistva ne mogu biti izvreni iz nehata, jer svaki sluaj tekog ubistva pretpostavlja umiljaj uinioca.

TEKA TJELESNA POVREDA Postoji vie oblika krivinog djela teke tjelesne povrede: OBINA TJELESNA POVREDA postoji kada uinioc teko tjelesno povrijedi ili teko narui zdravlje povrijeenog. Za ovaj oblik je predviena kazna zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. TEKA TJELESNA POVREDA postoji kada uinioc nanese teku tjelesnu povredu; branom ili vnbranom partneru, te prema roditelju svoga djeteta s kojim uinitelj ne ivi u vanbranoj zajednici. Za ovaj oblik je predviena kazna zatvora u trajanju od jedne do 5 godina. POSEBNO TEKA TJELESNA POVREDA postoji kada uinioc tako teko tjelesno povrijedi ili narui zdravlje povrijeenog, da uslijed toga povrijeenog dovede u ivotnu opasnost ili uniti ili trajno onesposobi dio tjela povrijeenog. Za ovo djelo se predvia kazna zatvora u trajanju od jedne do 10 godina. TEKA TJELESNA POVREDA SA SMRTNOM POSLJEDICOM je djelo za koje se predvia kazna zatvora u trajanju od jedne do 10 godina. TEKA TJELESNA POVREDA IZ NEHATA pretpostavlja kaznu zatvora u trajanju do 3 godine. TEKA TJELESNA POVREDA NA MAH pretpostavlja kaznu zatvora u trajanju od 3 mjeseca do 3 godine, a ukoliko je ovakvo krivino djelo uinjeno iz nacionalnih, rasnih ili vjerskih pobuda pretpostavlja kaznu zatvora u trajanju od 5 mjeseci do 5 godina. LAKA TJELESNA POVREDA Laka tjelesna povreda postoji kada uinioc lako tjelesno povrijedi ili lako narui zdravlje povrijeenog. Kazna za ovakvo krivino djelo je novana kazna ili zatvor u trajanju do jedne godine. Meutim, postoji mogunost i sudske opomene ukoliko je uinioc izazvan grubim ponaanjem povrijeenog. Tei oblik postoji kada je ovo krivino djelo uinjeno prema branom ili vanbranom partneru, te prema roditelju svoga djeteta. Kazna za tei oblik, takoer je kazna zatvora u trajanju do jedne godine.

Kvalificirani oblici ubistva

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Ubistvo na svirep ili podmukao nacin (10 godina ili dugotrajni zatvor) Ubistvo s umisljajem, dovodjenjem u opasnost 3.osobu (10 g.ili dugotrajni zatvor) Ubistvo pri bezobzirnom nasilnickom ponasanju.(10g. Ili dugotrajni zatvor) Ubistvo iz rasnih,nacionalnih ili vjerskih pobuda Ubistvo iz koristoljublja Smrt sluzbene ili vojne osobe pri vrsenju poslova sigurnosti Umisljajno izvrsenje 2 ili vise ubistava Ucinitelj koji je za isto djelo prije osudjen(s umisljajem) Kazna od 10 godina ili dugotrajni zatvor...

PROTUPRAVNI PREKID TRUDNOE Pitanje suzbijanja nasilnog prekida trudnoe je u prvom redu socijalno pitanje, koje samo u izvjesnoj mjeri ima krivino-pravni aspekt. Osnovni problem koji se ovdje susree je donoenje slobodne odluke trudnice da ne postane majka, te posljedica pobaaja po zdravlje lanova jedne drutvene zajednice. U krivino-pravnom smislu pobaajem se smatra nasilno prekidanje trudnoe, za razliku od spontanog ili prirodnog pobaaja, koji dolazi kao posljedica organskih poremeaja kod trudnice. Ako je plod uginuo u utrobi prije nasilnog pobaaja, ili ako je plod bio tako deformisan da nije moglo doi do raanja, ne moe se govoriti o pobaaju kao rivinom djelu. U zakonodavstvu su poznata 3 oblika krivinog djela pobaaja: 1. samopobacivanje, kad trudnica sama izvri pobaaj nije kanjiv 2. kad trudnici, na njen zahtijev ili pristanak, drugo lice izvri pobaaj kanjiv je samo ako je pobaaj izvren protivno propisima o prekidu trudnoe 3. kad tree lice trudnici izvri pobaaj, bez njenog pristanka kanjiv Radnje izvrenja pobaaja sa pristankom trudnice su prekid trudnoe, zapoinjanje prekida trudnoe, te pomaganje trudnoj eni da prekine trudnou. Zakon odreuje razliite uslove za vrenje zakonitog prekida trudnoe, s obzirom na to da li je od dana zaa proteklo 10 sedmica, do 20 sedmica, ili vie od 20 sedmica. Do navrenih 10 sedmica zahtjevu za prekid trudnoe e se udovoljiti bez obzira na razloge, pod uslovom da to nee ugroziti ivot ili zdravlje trudnice. Ako je trudnoa prela 10 sedmica, ali nije prela 20 sedmica, prekiod trudnoe se moe vriti uz odobrenje posebne komisije u sljedeim sluajevima: - ako bi dalje odravanje trudnoe moglo neposredno ugroziti ivot ili zdravlje trudnice - ako bi se moglo oekivati da e se dijete roditi sa tekim tjelesnim ili psihiim nedostatcima - ako je trudnoa nastala kao posljedica silovanja, obljube nad maloljetnim licem ili enom lienom poslovne sposobnosti Ukoliko je trudnoa prea 20 sedmica, trudnici se ne moe odobriti prekid trudnoe. Kao poseban oblik ovog djela zakon odreuje, prekid trudnoe bez pristanka trudnice, a djelo se moe izvriti ne samo izvrenjem pobaaja, nego i zapoinjanjem vrenja pobaaja. Pokuaj ovog krivinog djela nije mogu, jer pokuaj predstavlja svreno krivino djelo.

KRAA Krau ini onaj ko tuu pokretnu stvar oduzme drugom u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi protivpravnu korist. Kraa se smatra dovrenom kada je ukradena stvar izdvojena od ostalih i kada se nalazi u vlasti uinitelja, to znai da za postojanje djela nije neophodno da je stvar koja je predmet krae iznesena iz odreenog prostora ili sakrivena. Kazna za ovo krivino djelo je zatvor u trajanju do 3 godine. TEKA KRAA Teka kraa postoji kada se obina kraa uini pod odreenim okolnostima: 1. Kraa koja je izvrena obijanjem, provaljivanjem i drugim savladavanjem da bi se dolo stvari iz zatvorenih prostora, zatim kraa iskoritavanjem bespomonih ljudi, kraa uinjena na opasan i drzak nain, kraa nastala iskoritavanjem stanja nastalog uslijed poara, poplave, potresa i sl., pretpostavlja kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. 2. Kraa stvari velike vrijednosti (preko 5.000KM), kraa stvari koje slue za vjerske svrhe, kraa stvari koja predstavlja kulturno dobro ili stvar od posebnog naunog, umjetnikog, historijskog ili tehnikog znaaja, pretpostavlja kaznu zatvora u trajanu od 6 mjeseci do 5 godina. 3. Kraa koju izvrava vie lica ili kraa izvrena uz posjedovanje oruja, pretpostavlja kaznu zatvora u trajanju od jedne do 8 godina. RAZBOJNIKA KRAA Razbojniku krau ini onaj ko je zateen na djelu krae, pa u namjeri da ukradenu stvar zadri, upotrijebi protiv druge osobe prijetnju da e neposredno napasti na njen ivot ili tijelo. Ovo krivino djelo se satoji od krae i prinude, jer zapoinje kraom, a zavrava prijetnjom na povredu ivota ili tijela, s ciljem da se stvar zadri. Kazna za ovo krivino djelo je zatvor u trajanju od jedne do 10 godina. RAZBOJNITVO Razbojnitvo ini onaj ko upotrebom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da e napasti na njen ivot ili tijelo, oduzme tuu pokretnu stvar, u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protupravnu imovinsku korist. Dakle, sila i prinuda prethode krai, a kazna za ovo krivino djelo je kazna zatvora u trajanju od jedne do 10 godina.

SILOVANJE Silovanje je prinuavanje na obljubu enskog lica sa kojim uinilac ne ivi u branoj zajednici, upotrebom sili ili prijetnje da e se neposredno napasti naivot ili tijelo tog enskog lica ili njemu bliskih lica. Sredstva izvrenja ovog krivinog djela su kvalificirana prijetnja koja mora biti neposredna i koja se odnosi na napad na ivot ili tijelo. Radnja ovog krivinog djela je izvrenje obljube primjenom sile ili prijetnje, a izvrilac ovog krivinog djela moe biti samo muka osoba. Objekat ovog krivinog djela moe biti svako ensko lice sa kojim uinilac ne ivi u branoj zajednici. Prema tome, ne moe postojati silovanje izmeu branih drugova koji ive u branoj zajednici, ali ovo djelo moe uiniti mu prema svojoj eni s kojom ne ivi u branoj zajednici, bez obzira na to to brak nije razveden. Svreno krivino djelo silovanja postoji kad je uslijed prinude dolo do spajanja spolnih organa, to znai da nije potrebno da doe do potpunog zadovoljenja spolnog nagona. Pokuaj silovanja postoji im je upotrijebljena sila ili neposredna prijetnja na ivot i tijelo sa ciljem izvrenja obljube nad enskim licem.

Tei oblik silovanja postoji ako je uslijed silovanja nastupila teka tijelesna povreda, teko naruavanje zdravlja ili smrt enskog lica nad kojim je izvreno ili pokuano silovanje. Tei oblik silovanja postoji i u sluajevima kada je djelo izvreno od strane dva ili vie lica, kada je djelo izvreno na svirep ili poniavajui nain, te kada je djelo izvreno prema maloljetnom enskom licu koje nije navrilo 14 godina.

PRIMANJE MITA Krivino djelo primanje mita ini slubena ili odgovorna osoba, koja zhtjeva ili prima dar, odnosno neku drugu korist, ili koja primi obeanje dara, odnosno neke druge koristi, a da zauzvrat, u okviru svoje ovlasti, izvri radnju koju nebi smjela izvriti ili ne izvri radnju koju bi morala izvriti. Dakle, izvritelj moe biti samo slubena osoba, a radnja je alternativno odreena. Za primanje mita potrebno je da se radi o slubenoj radnji koju izvritelj obavlja u okviru slubene dunosti pravo pasivno podmiivanje. Kazna za ovaj oblik je zatvor u trajanju od jedne do 10 godina. Drugi oblik je nepravo pasivno podmiivanje kad slubena ili odgovorna osoba zahtijeva, odnosno prima dar da bi izvrila neku slubenu radnju. Kazna za ovaj oblik je zatvor u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. Trei oblik je naknadno pasivno podmiivanje podmiivanje poslije izvrenja ili neizvrenja radnje. Kazna za ovaj oblik je zatvor u trajanju od 3 mjeseci do 3 godine. DAVANJE MITA Krivino djelo davanja mita ini onaj ko slubenoj ili odgovornoj osobi uini, odnosno obea dar ili kakvu drugu korist, a da slubena ili odgovorna osoba u okviru svojih ovlasti izvri ili neizvri radnju koju nebi ili bi smjela izvriti. Kazna za ovaj oblik je zatvor u trajanju od 6 mjeseci do 5 godina. Predvien je i poseban fakticki osnov za oslobaanje od kazne uinitelju koji je dao mito, a koji postoji ukoliko su ispunjena 2 uslova: 1. ako je uinitelj djela mito dao na zahtjev slubene ili odgovorne osobe 2. ako je uinitelj djelo prijavio prije otkrivanja ili prije nego je saznao da je djelo otkriveno.