Академический Документы
Профессиональный Документы
Культура Документы
Naziv teme:
Sadraj:
1. UVOD..3 1.1. ta su to politike partije...3 1.2. Istorijski presjek politikih partija....4 1.3. Politike partije u regionu i BiH...............................................................................................6 2.POLITIKE PARTIJE KAO DRUTVENE GRUPE.................................................................8 2.1. Funkcija politikih partija u drutvu.........................................................................................8 2.2. Politika socijalizacija............................................................................................................10 2.3.Kritika politikih partija u BiH i njihove uloge.......................................................................11 3.ZAKLJUAK.............................................................................................................................12 Literatura........................................................................................................................................13
1.UVOD
Politike partije nastale su prije priblino dva vijeka u Velikoj Britaniji kao sluajno drutveno otkrie, to otkrie je promijenilo tok vremena, kao i itav svijet. Britanija se danas smatra kolijevkom moderne parlamentarne demokratije, dala je veliki znaaj za uspostavljanje iste kroz razvoj svojih partija. Danas u skoro svim dijelovima (dravama) svijeta dijeluju razliite politike partije koje najee oslikavaju trenutno stanje u zemlji, tj. politika tih partija koja je iskazana u njihovim programima je ustvari tenja partije da doe na vlast i uini odreene pomake u razvoju te teritorije. U zemljama stabilne demokratije, partije proimaju sve ostale demokratske institucije: one odreuju nain rada i sadraj odluka parlamenta; aktivnost vlade zavisi od opredeljenja vladajue partije; personalni sastav uesnika izbora odreuje partija; ishod izbora, takoe, zavisi od odnosa snaga meu partijama.1 Pored uloge u radu institucija, partije uveliko utiu i na ivot svakog ovijeka kroz njegov rad, tako da se mnogi emotivno vezuju za partije, postaju simpatizeri, a na poslijetku i lanovi partija. Ukljuivanje jednog pojedinca u rad partije je jedan od segmenata takozvane politike socijalizacije koja u velikom odreuje nastavak ivota odreenog pojedinca. Ovaj proces ima za cilj da politiki nezrele pojedince putem uenja upute u djelovanje politike partije i nain rada iste.
V. Goati, Politike partije i politiki sistemi, Centar za monitoring-CEMI, Podgovrica, 2007, str.11.
Najee se politika partija odreuje i definie kao: drutveno organiz ovane grupe preko kojih klase ili njegove frakcije vode borbu za ostvarenje ekonomskih, politikih i kulturnih interesa; dobrovoljne, relativno trajne politike organizacije, iji je cilj preuzimanje i vrenje dravne vlasti, ili bar uee u njoj, ili stalan uticaj na nju radi zatite i ostvarivanja odreenih interesa; politika organizacija ljudi koji imaju ideologiju i iji je cilj da ire svoju ideologiju i da tako osvoje ili zadre dravnu vlast dobijanjem veine na izborima; njihov cilj je da u okviru organizovane grupe svojim rukovodiocima obezbijede mo, a time svojim aktivnim uesnicima izglede da e postii neke ciljeve ili stei linu korist ili i jedno i drugo.2 Politike partije dakle ostvaruju svoju ulogu prije i poslije izbora, davajui sve od sebe da naprave kadar koji e biti sposoban osvojiti izbore i doi na vlast, ime e datoj politikoj partiji ili koaliciji, donijeti korist. Politike partije su dakle drutvene grupe sa manjim ili veim brojem lanova, koji su povezani odreenim faktorima koji ih ine zajednicom, kao to su zajedniki cilj, koji se nalazi u programu politike partije. Partijski program je sistematska i zaokruena projekcija kako bi trebalo uraditi odnosno preurediti drutvo kao cijelinu. Takoe ne smije se zaboraviti napomenuti da su politike partije izuzetno struktuirane institucije, koje se ogledaju u partiskoj organizaciji. Partijsku organizaciju ine od najniih mjesnih i lokalnih odbora, preko regionalnih koordinacionih odbora, pa do dravnih odnosno nacionalnih takozvanih glavnih odbora. Jasno je onda da politike partije imaju hierarhiju, meu njima se mogu razlikovati vie vrsta, po nainu voenja partije, pa razlikuje npr. totaliratke partije kojima iskljuivo vodi jedna linost od odnih ije se rukovodstvo mijenja, tako se mogu nai primjeri i kod naih stranaka kao to su u Republici Srpskoj SNSD i SDS, u Srbiji DS i DSS koji nam pokazuju razlike izmeu partija u kojima vlada pojedinac i u onima u kojima se rukovodstvo mijenja. Naposlijetku treba pomenuti fukncije koje politike partije odrauju u drutvu, a to su: identifikacija, politika socijalizacija, demokratizacija, politizacija drutva itd. Politike part ije su dakle nezaobilazane drutvene grupe koje svojim djelovanjem pokreu razliite promjene u drutvu tj. dravi, to nas dovodi do zakljuka da se dananji politiki ivot ne moe zamisliti bez postojanja politikih partija, a i sama sutina demokratije jeste u izboru, pa u jednoj demokratskoj dravi mora funkcionisati bar dvije politike partije kako bi se ostvarila naela demokratije, kojoj svi teimo, a politine partije su upravo alat za usavravanje i eksploataciju svih dobrobiti demokratije.
B. Kovaevi, Sociologija, Pravni fakultet Banja Luka, 2007, str. 134 -135.
poprijeko gledala kao na remetilakog uljeza u vrsto konstruisan poredak predstavnike demokratije3 to je znailo da je nastankom politikih partija dolo do mogunosti udruivanja niih slojeva drutva protiv viih. Politike partije u najranijim oblicima su bili vidljivi i u staroj/aktikoj Grkoj koju smatramo kolijevkom demokratije, pa se moe zapaziti Pitagorejski savez u velikoj Grkoj, kao partija robovlasnike aristokratijc, za borbu protiv demokratijc. Takoe, u vremenu prodora Filipa i Aleksandra Makedonskog na teritoriju Grke, postojale su Atinska i Makedonska partija koje su vodile meusobnu borbu. Naravno, te politike partije bitno se razlikuju od savremenih, modernih politikih partija kako po organizacionoj strukturi, tako i po svojim programima i ciljevima. Politike stranke su edo novog vijeka, graanskih revolucija i kapitalizmakao poetak stranaja se uzima kraj XVII vijeka kada su se u Francuskoj formirali revolucionarni klubovi jakobinaca i kordeljera, a u Engleskoj stranke torijevaca (dananja konzervativna stranka) i vigovaca (kasnije liberalna stranka)4 Dvije stranke su ustvari predstavnici dvije klase, na jednoj strani su predstavnici zemljine aristokratije, a da drugoj, predstavnici krupe buroazije u usponu koji su se udruili protih monarhizma, tj. monarha. Prva predspostavka raanja stranaka bila je da se ukinu legitimacija vlasti na osnuvu puke sile, boanskog naslijea i naslijednog pravaDruga predpostavka razvoja partijskog ivota bila je da se birako pravo proiri na itavo drutvoPrvu pretpostavku donijeli su graanska revolucija u Engleskoj, Francuskoj i Americi, a ovu drugu sindikalno organizovanje i politika borba radnikog pokreta.5 Politike partije obrazovane u zapadnoj Evropi i SAD-u snano su uticale na formiranje partija u drugim delovima sveta. Naravno, one nisu uzrok nastanka partija u drugim zemljama, nego su samo ubrzale i uticale (kao neka vrsta uzora) na obeleja samih partija i na partijske sisteme u okviru kojih partije deluju.6 Stvaranje politikih partija prolo je kroz nekoliko faza, koje su se odigravale u razliitom vremenskom razdoblju. Prva faza poinje od sedamdesetih godina XIX veka. Tada su formirane samo buroaske politike partije. One su bile relativno slabo organizovanc, decentralizovane, malobrojne, sa nedovoljno razraenom ideologijom i slabom disciplinom. Druga faza, koja poinje kad i prva, oznaava proces formiranja radnikih socijalistikih partija. Za razliku od buroaskih, radnike partije su bile mnogo vre organizovane, masovne, sa jakom disciplinom i izgraenom ideologijom.
3 4
N. Kecmanovic, Elementi vladavine, igoja, Beograd, 2011, str. 167 N. Kecmanovic, Elementi vladavine, igoja, Beograd, 2011, str. 173. 5 N. Kecmanovic, Elementi vladavine, igoja, Beograd, 2011, str. 173. 6 V. Goati, Politike partije i politiki sistemi, Centar za monitoring-CEMI, Podgovrica, 2007, str.23.
Trea faza u nastanku politikih partija poinje od prvog svijetskog rata i oktobarske revolucije. U njoj dolazi do stvaranja komunistikih partija. To su izrazilo revolucionarne politike partije, kadrovske, s malim brojem lanova profesionalih politiara, jako centralizovane i disciplinovane, sa jo izgrenijom i preciznijom ideologijom od prethodnih. etvrta faza poinje u periodu pred drugi svetski rat. Tu se stvaraju politike partije u vezi sa krizom kapitalistikog drutveno-ekonomskog sistema i buroaske klase. Tada se stvaraju, najprije, faistike partije, sa toliko vrstom disciplinom i odgovornou da su imale poluvojnu organizaciju. Njihova ideologija bila je dosta neizgraena, jer su one dijelovale vie preko oseanja, nego preko razuma svojih lanova. Karakteristino je da su koristile sva sredstva, ak i krajnje nedemokratska - pritisak, politiki teror, ubistva, i drugo da bi dole na vlast. U toj fazi, buenjem politike svesti seljatva, dolazi i do stvaranja raznih seljakih politikih partija. Katolika crkva procenjujui da su vrlo grubi metodi faistikih partija, stvara razne katolike partije. I najzad, peta faza poinje u periodu posle drugog svetskog rata. Dolazi do stvaranja niza novih partija. One su, uglavnom, imale nacionalni karakter. Poto su vodile borbu za nacionalno osloboenje one su bile vrlo iroko organizovane, obuhvatajui skoro sve slojeve stanovnitva u jednoj zemlji. Upravo zbog toga one su bile ili jedine u pojedinim zemljama, ili pak toliko brojne i masovne da su druge politike partije koje su postojale uporedo sa njima, bile skoro nezapaene.
inicijativu knjaza Nikole Petrovia, Prava narodna stranka. Njene pristalice su se nazivale pravai.7 U Bosni i Hercegovini do dolaska Austo-ugarske nije postojao nikakav vid politikog dijelovanja, jer je prije toga vladalo Otomansko carstvo koje nije dozvoljavalo ovakav vid organizovanja. Dolaskom Austro-ugarske uprave u Bosnu i Hercegovinu 1908. godine dolazi do uspostavljanja partijskog sistema, tj. omogueno je da se graani Bosne i Hercegovine tada biraju za Sabor. Na kraju izbora koji su dovrseni 1910. godine sastav Sabora je bio slijedei: U sastav Sabora su ule etiri stranke. Sve mandate za pravoslavne dobila je Srpska narodna organizacija (31), Muslimanska narodna zajednica sve mandate predviene za muslimane (24), dok mandate predviene za katolike polijelili su Hrvatska narodna zajednoca (12) i Hrvatska katolika udruga (4).8 Nakon uspostavljanja prvih stranka u Bosni i Hercegovini dolazi do ekspanzije politikog dijelovanja, tako da se politiki rad razliitih stranaka nastavlja i u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca/Kraljevini Jugoslaviji. Nakog ovog perioda koji je trajao od kraja I. Svjetskog rata do poetka II. Svjetskog rata. Nakon zavretka II.S.R. na vlast dolaze komunisti koji uspostavljaju socijalistiku vladavinu, koja nije poznavala viestranaje to je dovelo do jednostranaja, i vladavine jedne partije i naposlijetku do vladavine jednog ovijeka sve do smrti Josipa Broza Tita. Nakon previranja i burnih osamsdesetih godina 20. vijeka, dolazi do ponovnog uspostavljanja viestranaja i do stvaranja novih stranka unutar BiH. U 1990. godini stvorene su tri najvee stranke, SDS (kao predstavnik Srba), SDA (stranka koja je predstavljala Muslimane) i HDZ (stranka koja je predstavljala Hrvate). Ovo i jesu stranke koje su odnijele najvie glasova na prvim viestranakim izborima u BiH, koji su odrani 18. novembra 1990. godine. Nakon ovih izbora dolazi do previranja koja uz jo nekoliko faktora dovode do izbijanja graanskog rata u BiH koji je trajao od 1992-1995. Nakon rata uspostavlja se Bosna i Hercegovina, i u njoj se ve postojee stranke nastavljaju boriti za vlast. Politiki sistem Bosne i Hercegovine predstavlja jedan od najkomplikovanijih sistema u svijetu, s obzirom da BiH ima 2 entiteta, 10 kantona, 184 ministarstva. Ovakav vid dravnog ureenja nije poznat nigdje u svijeti. Bosna i Hercegovina je po ovom pitanju jedinstvena u svijetu.
7 8
V. Goati, Politike partije i politiki sistemi, Centar za monitoring-CEMI, Podgovrica, 2007, str.23. Grupa autora, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2010, str.30.
B. Kovaevi, Sociologija, Pravni fakultet Banja Luka, 2007, str. 102. V. Goati, Politike partije i politiki sistemi, Centar za monitoring-CEMI, Podgovrica, 2007, str.51.
(5) socijalizaciji i mobilizaciji, i (6) organizovanju vlasti.11 Predstavljanje je jedna od osnovnih funkcija politikih partija, a ono podrazumijeva mogunost politike partije da iznese gledita, ideje i vizije svojih lanova, ali i svojih glasaa. Takoe jako je vano da politike partije iznose i odgovore na koji nain bi se njihove ideje i gledita mogla ostvariti i time oni daju inpute koji se upuuju vladi koja treba da reaguje na njih i prilagodi svoju politiku eljama svojih graana, tj. drutva u cijelosti. Stvaranje elite i regurtovanje radi stvaranja iste, jeste jedna od uloga koju partija sprovodi neprekidno, politike partije su najee one koje stvaraju politike lidere neke zemlje, a to bi sutinski znailo da partija ulae u izgradnju jedne linosti za koju vjeruje da e biti sposobna da vodi politiku partije na vrhu tj. elu zemlje. Politike partije svoje lanove obuavaju i pripremaju za funckije koje bi u budunosti trebale da preuzmu, naravno sve to zavisi od izbornog rezulatat. Dobar primjer politike pokretljivosti imaju SAD koje su primjer kako se moe napredovati, tj. oni omoguavaju mladim sposobnim ljudima da napreduju u politikoj karijeri, dok se recimo na Balkanu, Bosni i Hercegovini mogu vidjeti raliiti primjeri politike pokretljivosti, od primjere SDS-a koja se smatra politiki pokretljivom strankom koja konstantno stvara nove lidere i nove politiare, do SNSD-a koja se moe postaviti pod takozvane totalitarne ili ti nepokreljive partije kojima vlada jedan pojedinac. Odreivanje ciljeva je jedna od funkcija koje politike partije svjesno ili nesvjesno rade da bi svojim glasaima pokazali kako oni imaju cilj koji prate, pa se nerijetko deava da politike partije stvaraju itave programe rada vlada.Tako se dolazi do zakljuka da su politike partije jedan od najveih izvora inicijalnih politika.Ovo se odnosi na parlamentarne drave, tj.drave u kojima se u parlamentu odluuje o najvanijim pitanjima tj. zakonima itd. Tokom procesa odreivanja kolektivnih ciljeva koji su jako vani za drutvo politike partije pomau u prestvaljanju i objedinjavanju razliitih interesa. Politike partije tokom svog rada, kampanja i promocija uveliko utiu na proces politike socijalizacije graana drutva, tj. svojim aktivnostima graane politiki obrazuju. Zavisno od toga koji sistem se nalazi u dravi i koja ideologija se prati socijalizacija se lako moe iskoristiti za usaivanje odreenih ideja stanovnicima koji postaju sluge sistema. Takodje pored socijalizacije izuzetno je vazna mogunost da politika partija mobilie to vei broj stanovnitva to bi znailo da ima podrku za ostvarivanje svojih politikih ciljeva. Takav primjer je nastanak socijalistikih partija koje su uspijele da mobiliu veliki broj ljudi prvenstveno radnike klase. Politike parije su jedan od aspekata bez koga mnogi vjeruju da ne bi bilo mogue vriti organizaciju vlasti, tj. savremena drutva ne bi bila u mogunosti da vladaju. U razliitim vidovima politike partije organizuju vlast i time sprovode raztliite politike, takoe vladavina
11
partija donosi sigurnost u vlast, jer najee su lanovi partija sloni i ne postoji velike turbulencije u politikim kretanjima.
E. Hejvud, POLITIKA, CLIO, Beograd, 2004, str.381. A. Milardovi, Uvod u politologiju,PAN-LIBER, Osijek, 1996, str.152.
10
11
izabran, za demagoge je u antikoj grkoj postajala kazna smrti ili kazna progona, u BiH za demamagoge postoji samo nagrada, mogunost da sa svojim esto ne postojeim preduzeima uzmu novac od ionako siromane zemlje. Pojedinci koji osnivaju politike partije nemaju zapravo vie ciljeve, niti ideje kako da obinim graanima bude bolje, njihov najvei cilj je da njima bude bolje i da oni kroz politike partije ostvare vlast, a naposlijetku korist za sebe i nekolicinu oko sebe. Ne lie li onda Bosansko-Hercegovaki politiari na oligarhe koji upravljaju resursima jedne zemlje. Parlamentarizam je u ovaoj zemlji samo nain da se stranakim piunima da funkcija, kako bi opet donijeli korist stranci i njenom vladaru. Naravno nije sve toliko crno, postoje dobri primjeri, primjeri ljudi koji se bore za narod, i onih koji imaju viziju, ali takvih je malo, a ovi koji su ve prihvatili pozicije ne namjeravaju uskoro sii sa njih. Postavlja se jedno pitanje, da li je ovoj zemlji potrebna revolucija!? Ili se mi ipak nalazimo u tranzicionom periodu, i da su sa graanima i stranke u tranziciji, da li e se one izvui iz tranzicije i nastaviti da ive ili e ih konano zamjeniti pravi ljudi? Niko nije vjean, pa ni politike partije, a ni njihovi lideri, samo to neki svojom totalitarnom vlau uvaju svoju funkciju ne slutei da time tonu, a neki su prohodniji i poveavaki mogunost da isplivaju.
3.Zakljuak
Nakon sve prie o politikim partijama potrebno je ovu temu dovesti do kraja, ali i napomenuti da svaka medalja ima dvije strane. Politike partije su se uzdigle prije vie od dvije stotine godina, razvijale su se i modernizovale, nekima su upravljali veliki ljudi, koji su mijenjali ovaj svijet i uinili mu mnogo dobrog, ali tu su bili i oni koji su svijet zavili u crno. Dananje partije nisu ni sline onima koje su postojale prije dvije stotine godina, ali ni dananji svijet nije isti. Danas nadu daju mladi ljudi koji svojim idejama pokreu ovaj svijet.esto se napominje da mladi ne ele biti dio politikih partija, to je donekle i tano, ali isto tako mladi su nali novi nain da se izraze. Druga strana medalje politikih partija su graanske inicijative, i udruenja graana, takozvane Ne Vladine Organizacije (NVO), ovaj sektor je krenuo u obraun sa svima onima koji truju i zagauju ovu planetu. U njemu se rijetko nalazi profit, za razliku od politikih partija, i zato ovo i jeste nada, da e se iz toga izroditi nove politike partije i novi lideri koji e na pravi nain oblikovati ovu planetu. U pogledu na Bosnu i Hercegovinu, stvari se polako mijenjaju, i ona polako napreduje, graanski sektor se udruuje sa strankama u nadi da e zajednikim snagama uspijeti pogurati zemlju naprijed.
12
1. VLADIMIR Goati, Politike partije i politiki sistemi, Centar za monitoring-CEMI, Podgovrica, 2007. 2. BRACO Kovaevi, Sociologija, Pravni fakultet Banja Luka, 2007. 3. NENAD Kecmanovic, Elementi vladavine, igoja, Beograd, 2011. 4. N. Kecmanovic i B. Vrani, Koncepti i problemi politike teorije, igoja-FPN, Beograd,2009. 5. ENDRU Hejvud, Politika, CLIO, Beograd, 2004. 6. GRUPA AUTORA, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine,PSBIH, Sarajevo, 2010. 7. ANELKO Milardovi, Uvod u politologiju,PAN-LIBER, Osijek, 1996.
Seminarski rad iz predmeta Sociologija Tema rada: Politike partije kao drutvene grupe Mentor: prof. Dijana Mizdrak Autor: Sran Petkovi Student Fakulteta Politikih nauka, Univerziteta u Banjoj Luci. U Banjoj Luci, Decembara 2013.
13