Вы находитесь на странице: 1из 7

www.moje-lektire.

com
Branka
August enoa


1. Biljeka o piscu
August enoa roen je u Zagrebu 1838. god. Radio je kao kazalini kritiar, potom kao
umjetniki ravnatelj Hrvatskog zemaljskog kazalita, a nakon toga kao njegov dramaturg.
Istodobno je bio i gradski biljenik, a godine 1873. postao je gradskim senatorom. enoa se
okuao u gotovo svim knjievnim vrstama pisao je pjesme, od kojih su mu neke uglazbljene
(Ribareva J ana, Zagrebu, Oj ti duo moje due), novele, romane, drame, feljtone.
Najznaajniji enoin prinos razvoju hrvatske proze jesu njegovi romani. enoa je napisao prvi
moderni hrvatski roman Zlatarevo zlato, a slijede ga jo etiri povijesna romana: uvaj se
senjske ruke, Seljaka buna, Diogenes i nedovrena Kletva.

U nekim romanima i pripovijetkama obrauje teme iz suvremenog ivota: Prosjak Luka,
Branka, Prijan Lovro, Mladi gospodin, Karamfil s pjesnikova groba samo su najvaniji meu
njima. August enoa umro je 1881. godine u voljenom mu rodnom gradu, gdje je i pokopan.

2. Knjievni rod
Epika

3. Knjievna vrsta
Dua pripovijetka (roman)


www.moje-lektire.com
4. Tema
Brankina elja da postane uiteljicom

5. Osnovna misao
ene trebaju biti ravnopravne

6. Mjesto radnje
Zagreb citat: , uope ima malo djevojaka u Zagrebu koje vlastitom mukom u revnosti
stekoe toliko naobraenje.
J alevo citat: Ta lijepa panorama izmiri me nekako, i kad mi moj koija pokaza bialom
mjesto, izmrmljav: - Jalevo uzdahnuh: - Hvala bogu!

7. Vrijeme radnje
Druga polovica 19. st. (preporodno doba) citat:
Uzmimo da doe koji stranac, da ovuda prolazi. Reci mi po dui bi li taj ovjek po govoru
ovih ljudi znao u kojoj je zemlji, meu kojim narodom?
Onaj mrki inovnik etao se amo - tamo po sobi, gledao me postrance, zamrmlja neto kroz
zube i ree mi napokon slabim njemakim jezikom drzovito:
8. Kratki sadraj
Branka ivi u Vlakoj ulici u Zagrebu zajedno sa svojom bakom. I mama i tata su joj umrli.
Zavrila je uiteljsku kolu. Hermina joj je najbolja prijateljica. Branka ne uspijeva dobiti
posao ni u Zagrebu ni izvan Zagreba. Tome je zasluan Mari koji je zaljubljen u nju i kad ga
je ona odbila, poduzima sve da ne nae posao. Branka zahvaljujui upornosti i Hermininu ocu
dobiva posao u J alevu. Sretna odlazi tamo vlakom, ali poslije se vozila na otvorenim kolima
po hladnoi i snijegu. U koli ju doekuju neuredni uitelj ili i njegova ena. U njenom

www.moje-lektire.com
stanu oni dre kokoi i svinje pa Branka odlazi u krmu gdje unajmljuje stan. Ona posjeuje
naelnika koji ju prima k sebi jer misli da uiteljica ne smije stanovati u krmi. On uvia u
emu je stvar: ili, njegova ena i opinski biljenik Mioci vode svoju politiku. Na
Brankinu stranu stao je i stari upnik, potenjak i veliki domoljub. Branka svoj posao radi
posve drugaije od uitelja. Seljaci uviaju da su djeca zainteresirana za kolu. Branka dovodi
baku u Jalevo i one opet ive zajedno. U njen ivot uplie se grof Belizar, odnaroeni
plemi. Jednom je sluajno vidio Branku kako poduava djecu i ona ga se duboko dojmila.
ili dovodi svog roaka koji pie lanak protiv Branke. Na kraju godine, kad su aci pred
komisijom pokazivali znanje, ilievi su bili slabi, a Brankini odlini. Dolazi Mari i opet
prosi Branku, ali ga ona jo jednom odbija. Pravo je iznenaenje za nju bilo kad ju je zaprosio
grof Belizar. Na kraju se ona udaje za njega koji se zahvaljujui njoj vratio svome pravom
narodu i domovini.

9. Kompozicija djela
Uvod:

Brankino matanje o slubi svome narodu.
Zaplet:

Branka nalazi posao u J alevu.
Vrhunac:

Branka je uspjela u radu s djecom i porazila je neprijatelje.
Rasplet:

Branka se udaje za grofa Belozara.
10. Fabularni tijek
1. Branka se drui s Herminom
2. Mata o slubi svome narodu
3. Mari ju prosi, no ona ga odbija
4. Branka ne moe nai posao
5. Dobiva posao u J alevu
6. Jalevaki uitelj ju neprijateljski doekuje
7. Veliki Brankin uspjeh u radu s djecom
8. Preureenje kole

www.moje-lektire.com
9. Poraz Brankinih neprijatelja
10. Branka se udaje za grof Belizara

11. Analiza likova
Glavni likovi:

Branka, grof Belizar, Hermina, jalevaki upnik, Mari, ili, Mioci.
Sporedni likovi

: Brankina baka, Herminini roditelji, Brankina majka, opinski
naelnik i njegova ena, krmarica, Brankin otac, ilieva supruga, iliev mlai
roak.
11.1 Branka
Mlada, lijepa, pametna, skromna, potena, istinoljubiva, vrijedna, veliki domoljub, uporna.

Ne mislim da joj je vie od sedamnaest godina bilo; po jedrini, po licu bi moda tkogod
rekao da je starija, ali ovjek se pri takvu raunu lako prevari. Ne bijae to, kako pjesnici
vele, tanahan, njean cvijetak, kao to su obino gradske keri. I Branka bijae gradsko edo,
ali nipoto bljedolik, drhtav stvor, pun migrene i fantastinih sanja, ve djevica krepka, jedra
i rumena, glatke crne kose i osobito sjajnih, vrlo pametnih oiju.

11.2 Grof Belizar
Plemi, zaboravio je hrvatski jezik, ivi u Beu, vrlo je obrazovan, razumije se u
gospodarstvo, na kraju je zahvaljujui upniku i Branki nauio hrvatski jezik.
- Mladi grof ree upnik koliko ga ja poznajem, ovjek je van reda naobraen. Poznati su
mu glavni jezici europejski i njihova knjievnost, svjetsku povijest i prirodne znanosti izuio je
temeljito. K tomu je velik ljubitelj umjetnosti, a sud mu je u tom poslu ba temeljit. Ali ne
umije on samo govoriti o Rafaelu, o vojevanju Julija Cezara, o zrakoplovu ili o ''Boanskoj
komediji'' Dantea, ve, uvaite, taj ovjek govorit e vam posve ozbiljno i temeljito o

www.moje-lektire.com
stoarstvu, obrezivanju vinograda, gnoju i tako dalje; uope, taj je ovjek izvrstan praktiki
gospodar.

11.3 Hermina
Tipina graanska djevojka, ivi i ponaa se po modi svoga vremena, Brankina je najbolja
prijateljica.

Unie mlada plavua, visoka, vitka, poneto blijeda, poneto uzvinuta nosia i drzovita lica,
po tijelu i odijelu, po dranju i vladanju prava protivtina Branki.

11.4 J alevaki upnik
Veliki domoljub, protivnik stranih utjecaja, zagovornik ilirskih ideja, dobar je i simpatian
ovjek

Mogu ti rei da me se je ta lijepa staraka glava s dugom srebrnolikom kosom osobito
dojmila.

11.5 Mari
Zavrio je uiteljsku kolu, ali ne eli biti uitelj, politiki je prevrtljivac, dounik je i pijun,
zaljubljen je u Branku, eli se oeniti njome, ali ga ona odbija

, bijae to ovjek ovisok, tanahan i gotovo preko mjere okretan, jer neke svoje korake
kanda je uzajmio bio iz kakova baleta. Crte njegova lica bijahu vrlo pravilne, ali nimalo
duhovite; ni mali crni brii, ni kozja bradica, a ni osobito pomna frizura ne dodavahu tomu
licu vie esprita.


www.moje-lektire.com
11.6 ili
Lo seoski uitelj, neuredan, zaputen, esto upotrebljava ibu kao poticaj za uenje.

Na pragu pojavio se ovisok trbuast ovjek dosta glupa lica, kutrav kose, upave brade.
Imao je na sebi zamrljan dlakav kaput, ureen sa vie raznolikih zakrpa Kosa mu bijae
neeljana, lice obijeljeno liilom kao mukom, samo je iz njega virio ilajti nos

11.7 Mioci
Propali sitni zagorski plemi maarskog imena andor, opinski biljenik, pijanac, neuredan,
bahat, glup

Debeo je kao irom pitan, na nabuhlom licu ima malu bradicu, ali je osuta crvenim
pjegama; ute oi gledaju prezirno na svijet, iljasta glava s tupim nosom ni da bi se maknula
na debelom vratu

12. J ezik i stil
Pripovijetka je pisana standardnim knjievnim jezikom enoina doba. Ima poprilian broj
rijei koje djeluju arhaino kao to su: pae, mladica, preparandica, toli, kanda, pedagogiki,
krevo, pandur,

13. Stilska sredstva
13.1 Epiteti
mlada uiteljica, vrijedna obitelj, smrtna rana, sirota djevojka, glupi lanak, veliki rodoljub,
krasan govornik, mali trg, mali brii, naprasito vladanje


www.moje-lektire.com
13.2 Usporedbe
koje se smijei ko to se smije drijemajue dijete.
tkana kao to su druge gradske gospoice.
, lice obijeljeno liilom kao mukom,

13.3 Kontrasti
od dana do dana.
sad lijeva sad desna.
glavu amo i tamo.

Вам также может понравиться