SUKLADNOST I SLINOST

1.etiri karakteristine toke trokuta Sredite opisane krunice toka u kojoj se sijeku simetrale stranica trokuta Sredite upisane krunice toka u kojoj se sijeku simetrale unutarnjih kutova stranice Teite - toka u kojoj se sijeku teinice trokuta Ortocentar toka u kojoj se sijeku pravci na kojima lee visine trokuta.

Simetrala duine Simetrala duine je pravac koji je okomit na duinu i prolazi njezinim polovitem. Pouak o simetrali duine: Svaka toka simetrale duine jednako je udaljena od krajnjih toaka duine. Obrat pouka o simetrali duine: Ako je neka toka ravnine jednako udaljena od krajnjih toaka dane duine, onda ta toka pripada simetrali te duine. Krunica opisana trokutu: Oko svakog trokuta se moe opisati krunica. Simetrale stranica trokuta sijeku se u njezinom sreditu O.

Simetrala kuta Simetrala kuta je pravac koji prolazi vrhom kuta i dijeli taj kut na dva sukladna dijela. Pouak o simetrali kuta: Svaka toka simetrale kuta jednako je udaljena od njegovih krakova. Obrat pouka o simetrali kuta: Ako je neka toka ravnine jednako udaljena od krakova danog kuta, onda ona pripada simetrali kuta. Krunica upisana trokutu: Za dani trokut postoji tono jedna krunica koja dira sve tri njegove stranice. Njezino sredite je sjecite triju simetrala kutova trokuta.

Svojstvo srednjice Srednjica trokuta je duina koja spaja polovita dviju stranica trokuta. Pouak o srednjici trokuta: 1. Duina koja prolazi polovitem jedne stranice trokuta i paralelna je s drugom stranicom srednjica je trokuta. 2. Srednjica trokuta paralelna je sa stranicom i dvostruko je kraa od nje.

Ortocentar Pravci koji sadre visine trokuta sijeku se u jednoj toki koju nazivamo ortocentar trokuta.

Teite trokuta Duina koja spaja vrh trokuta s polovitem nasuprotne stranice naziva se teinica. Teinice trokuta sijeku se u jednoj toki koju nazivsmo teite trokuta. Teite trokuta dijeli svaku teinicu u omjeru 2:1, tj. AT : TA1 = BT : TB1 = CT : TC1 = 2 : 1

Heronova formula za povrinu trokuta Povrina trokuta ABC jednaka je

P = s ( s a)( s b)( s c) , 1 gdje smo sa s oznaili poluopseg trokuta s = (a + b + c ) 2

3. Proporcionalnost duina. Talesov teorem
Svojstvo paralela: Ako paralele na jednom kraku kuta odsijecaju sukladne duine, onda one odsijecaju sukladne duine i na drugom kraku kuta. Talesov teorem o proporcionalnosti: Neka paralelni pravci a i b sijeku krakove kuta < pVp ' u tokama A i A ' , te B i B ' . Onda je
VA : AB = VA ' : A ' B '

i VA : VB = VA ' : VB ' .

Krae kaemo: paralelni pravci na krakovima kuta odsijecaju proporcionalne duine.

Obrat Talesovog teorema: Ako dva pravca odsijecaju na krakovima kuta proporcionalne duine, onda su ti pravci paralelni. Pouak o simetrali kuta u trokutu: Simetrala kuta trokuta dijeli nasuprotnu stranicu u omjeru duljina stranica koje zatvaraju taj kut.

4. Slinost trokuta
Kaemo da su dva trokuta ABC i A ' B ' C ' slina ako se podudaraju u svim trima kutovima: = ' , = ' , = ' . Piemo ABC A ' B ' C ' .

Temeljno svojstvo slinih trokuta: Ako su dva trokuta slina, onda su im odgovarajue stranice proporcionalne: ABC A ' B ' C ' a : a ' = b : b' = c : c' .
Koeficijent slinosti: Neka su trokuti ABC i A ' B ' C ' slini. Omjer duljina njihovih stranica k = zove se koeficijent slinosti.

a ' b' c' = = a b c

Kriterij za slinost trokuta:

1. pouak o slinosti trokuta: S-S-S: Ako su duljine dvaju trokuta proporcionalne, onda su ti trokuti slini. 2. pouak o slinosti trokuta: S-K-S: Ako se dva trokuta podudaraju u jednom kutu, a stranice uz taj kut su prpoprcionalne, onda su ti trokuti slini. 3. pouak o slinosti trokuta:K-K: Ako se dva kuta dvaju trokuta podudaraju, onda su ti trokuti slini. Svojstvo slinih trokuta: Neka su trokuti ABC i A ' B ' C ' slini uz koeficijent slinosti k. Svi elementi trokuta A ' B ' C ' (teinice, simetrale kutova, visine, polumjeri opisane i upisane krunice) proporcionalni su odgovarajuim elementima trokuta ABC uz isti faktor proporcionalnosti k. Ako je k=1, onda su trokuti sukladni. Opsezi i povrine slinih trokuta: Omjer opsega slinih trokuta jednak je koeficijentu slinosti tih trokuta. Povrine slinih trokuta odnose se kao kvadrati duljina odgovarajuih stranica.

Euklidov pouak Neka je ABC pravokutni trokut i D noite visine poloene iz vrha C na hipotenuzu. Oznaimo p = BD , q = AD . Onda vrijedi

a = cp , b = cq , v = pq . Duljina katete pravokutnog trokuta geometrijska je sredina duljina hipotenuze i odgovarajueg odsjeka. Duljina visine pravokutnog trokuta geometrijska je sredina duljina odsjeaka na hipotenuzi.