Sveuilite u Zagrebu

2013

Hijerarhija ishoda uenja i odreivanje ishoda uenja na temelju referentnih modela

Prof. dr. sc. Blaenka Divjak prorektorica za studente i studije Sveuilita u Zagrebu

Primjer ishoda uenja: ova radionica

Polaznici e biti u stanju

Definirati pojmove ishoda uenja i kompetencija Opisati ulogu ishoda uenja u razvoju kurikuluma i sustavu kvalitete Analizirati ishode uenja na razliitim razinama (preddiplomska, diplomska, poslijediplomska) Konstruirati ishode uenja na razini predmeta Usporeivati i razlikovati strune i generike kompetencije Recenzirati studijske programe s aspekta konzistentne upotrebe ishoda uenja

B. Divjak

Okvir rada na radionici

Mali teoretski uvod

to su ishodi uenja? emu slue? Kako ih konstruirati?

Hijerarhija ishoda uenja i referentni modeli

Diskusija/Izazovi
3 B. Divjak

Bolonjski ministarski dokumenti o IU

Ministers encourage the member States to elaborate a framework of comparable and compatible qualifications for their higher education systems, which should seek to describe qualifications in terms of workload, level, learning outcomes, competences and profile.They also undertake to elaborate an overarching framework of qualifications for the European Higher Education Area. Berlin Communiqu 2003 We adopt the overarching framework for qualifications in the EHEA, comprising three cycles (including, within national contexts, the possibility of intermediate qualifications), generic descriptors for each cycle based on learning outcomes and competences, and credit ranges in the first and second cycles. Bergen Communiqu 2005
4 B. Divjak

Bolonjski ministarski dokumenti o IU

We underline the importance of curricula reform leading to qualifications better suited both to the needs of the labour market and to further study. Efforts should concentrate in future on removing barriers to access and progression between cycles and on proper implementation of ECTS based on learning outcomes and student workload. Qualifications frameworks are important instruments in achieving comparability and transparency within the EHEA and facilitating the movement of learners within, as well as between, higher education systems.They should also help HEIs to develop modules and study programmes based on learning outcomes and credits, and improve the recognition of qualifications as well as all forms of prior learning. We urge institutions to further develop partnerships and cooperation with employers in the process of curriculum innovation based on learning outcomes . With a view to the development of more student-centred, outcome-based learning, the next exercise should also address in an integrated way national qualifications frameworks, learning outcomes and credits, lifelong learning, and the recognition of prior learning. London Communiqu 2007
5 B. Divjak

Bolonjski ministarski dokumenti o IU

We have also seen the creation of a European register for quality assurance agencies and the establishment of national qualifications frameworks linked to the overarching European Higher Education Area framework, based on learning outcomes and workload. Successful policies for lifelong learning will include basic principles and procedures for recognition of prior learning on the basis of learning outcomes regardless of whether the knowledge, skills and competences were acquired through formal, non-formal, or informal learning paths. We reassert the importance of the teaching mission of higher education institutions and the necessity for ongoing curricular reform geared toward the development of learning outcomes. Student-centred learning requires empowering individual learners, new approaches to teaching and learning, effective support and guidance structures and a curriculum focused more clearly on the learner in all three cycles. Leuven 2009 We call upon all actors involved to facilitate an inspiring working and learning environment and to foster student-centred learning as a way of empowering the learner in all forms of education, providing the best solution for sustainable and flexible learning paths. Budapest-Vienna, 2010
6 B. Divjak

Bolonjski ministarski dokumenti o IU

However, as the report on the implementation of the Bologna Process shows, we must make further efforts to consolidate and build on progress. We will strive for more coherence between our policies, especially in completing the transition to the three cycle system, the use of ECTS credits, the issuing of Diploma Supplements, the enhancement of quality assurance and the implementation of qualifications frameworks, including the definition and evaluation of learning outcomes. To consolidate the EHEA, meaningful implementation of learning outcomes is needed. The development, understanding and practical use of learning outcomes is crucial to the success of ECTS, the Diploma Supplement, recognition, qualifications frameworks and quality assurance all of which are interdependent. We call on institutions to further link study credits with both learning outcomes and student workload, and to include the attainment of learning outcomes in assessment procedures. We will work to ensure that the ECTS Users Guide fully reflects the state of on-going work on learning outcomes and recognition of prior learning. We welcome the clear reference to ECTS, to the European Qualifications Framework and to learning outcomes in the European Commissions proposal for a revision of the EU Directive on the recognition of professional qualifications. Ensure that qualifications frameworks, ECTS and Diploma Supplement implementation is based on learning outcomes (Ministerial conference, Bucharest, 2012)
7 B. Divjak

Bolonjski dokumenti i Hrvatska regulativa

Europski dokumenti Ministarska priopenja Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education Area - revidirana verzija A Framework for Qualifications of the European Higher Education Area http://www.ond.vlaanderen.be/hogeronderwijs/bologna Hrvatska regulativa Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, 2009 Pravilnik o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditacije visokih uilita 2010 Akreditacijski dokumenti AZVO-a Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru usvojio Sabor 8. veljae 2013. Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadraju diploma i dopunskih isprava o studiju
8 B. Divjak

Sveuilite u Zagrebu
Pravilnik o postupku vrjednovanja studijskih programa sveuilinih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te strunih studija Sveuilita u Zagrebu

U skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i viskom obrazovanju, Pravilniku o dopusnici Prirunik o sustavu osiguravanja kvalitete

Pristup temeljen na konzistentnoj primjeni ishoda uenja Vrjednovanje izmjena i dopuna, novih studijskih programa i periodiko vrednovanje studijskih programa vana implementacija ishoda uenja

B. Divjak

Definiranje kurikuluma
Dimenzije kurikuluma
irina sadraj Dubina ishodi uenja uz taksonomije (npr. Bloomova) Visina resursi (ljudski, materijalni, strateki itd.)

Iskaz u terminima ishoda uenja

Kvaliteta procesa
Implementacija ishoda i povezivanje razliitih elemenata kurikuluma Provjera postizanja ishoda Kontinuirana poboljanja

Voditi rauna o resursima

Institucijski angaman Vani doprinosi nastavnika, ali i studenata, poslodavaca
10 B. Divjak

Principi pouavanja u visokom obrazovanju

Princip Jasni ciljevi i intelektualni izazovi Interes i razumijevanje Briga za to kako, kada i koliko student ui Primjereno ocjenjivanje i povratna informacija studentu Instrument Ishodi uenja i ciljevi uenja Dobro pouavanje i primjerena literatura (materijali) Primjereno optereenje studenata (ECTS) Primjena taksonomija, ocjenjivanje

Ishodi uenja za strune, ali i generike vjetine Uiti od studenata, studenti ue jedni Osiguranje kvalitete i unapreivanje od drugih nastave, formalno i neformalno uenje

Razvoj generikih vjetina

Prilagoeno prema: Ramsden, 2003

B. Divjak

Osnovna pitanja koja postavljaju nastavnici

to su ishodi uenja? Jesu li nam stvarno trebaju ili se radi o administrativnom poslu? Ako nam trebaju, kako ih napisati da imaju standardnu formu? Piemo li minimalne ili prosjene ishode uenja? Kako gledati na razliku planiranih (intended) i postignutih (achieved) ishoda uenja? Ako su dobro napisani da li su operativni tj. moemo li ih mjeriti? S kime emo se usporeivati? Kako ukljuiti studente, alumni, poslodavce, javne potrebe? Kako sustav uiniti odrivim? Informacije dostupnima?
12 B. Divjak

Ishodi uenja/kompetencije
Ishodi uenja: Tvrdnje o tome to se oekuje od studenta da zna, razumije, moe napraviti, vrednovati ... kao rezultat procesa uenja
Learning outcomes describe what a learner is expected to know, understand and be able to do after successful completion of a process of learning. (ECTS users Guide, 2009)

Student postizanjem ishoda uenja kroz proces studiranja stjee kompetencije za zapoljavanje i samozapoljavenje

Specifine za odreenu disciplinu

Generike (ope, transverzalne)

13

B. Divjak

Ishodi uenja HKO

Ishodi uenja (engl. Learning Outcomes) su kompetencije koje je osoba stekla uenjem i dokazala nakon postupka uenja.

Kompetencije (engl. Competences) oznaavaju skup znanja, vjetina te pripadajuu samostalnost i odgovornost.

Cjeloviti skup odreenog obujma steenih kompetencija, koje su sve pojedinano vrednovane (pa se nazivaju ishodima uenja), nazivamo kvalifikacija. osnovnih svojstava: razina, obujam, profil i kvaliteta
http://www.vlada.hr/hr/aktualne_teme_i_projekti/aktualne_teme/ http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3393
14 B. Divjak

Ishodi uenja pomau

Nastavniku

Studentu

da precizira studentima to se od njih oekuje da pripremi materijale, nastavne metode da pripremi postupke ocjenjivanja da komunicira s kolegama (studentima, interesnim grupama) o ciljevima predmeta i odnosu predmeta prema cjelokupnom programu

da zna to se od njih oekuje da se pripremi za postupke ocjenjivanja da dobije informaciju o potencijalnim kompetencijama za zapoljavanje da pozicionira odreeni predmet u kontekstu studijskog programa
B. Divjak. FOI

Formulacija ishoda uenja

to se oekuje od studenta? U vezi s ime i u kojem kontekstu? Kako e se to provjeriti?

Primjeri: student e biti u stanju primjenjivati algoritme teorije grafova samostalno i raditi u timu koji rjeava problemske zadatke koji se temelje na takvim algoritmima definirati i prezentirati osnovne pojmove vezane uz ishode uenja na nain da pripremi i odri prezentaciju u trajanju od 20 minuta

U iskazu se moe provjera izostaviti, ali je treba imati na umu kod ocjenjivanja rada studenata, odnosno postizanja ishoda uenja

Bloomova taksonomija

Prepoznate 3 domene Originalno razradili Bloom, Krathwohl i Masia

Kognitivnu domenu 1956 Afektivnu domenu 1964 Psihomotoriku domenu

Opisuje
Znanje i spoznaje Stavove, motivaciju, interese Tjelesne vjetine

Simpson (1964) i Harrow (1972)

Domena
Kognitivna Afektivna Psihomotorika

Uvedena
1956 1964 1972

17

B. Divjak

Revidirana Bloomova klasifikacija kognitivnih vjetina

Kategorija Prisjeati Razumjeti Primjenjivati Analizirati Vrednovati Kreirati

Definicija
Prisjeanje informacija, popisa, opisa Obrazloenje ideja ili koncepata; interpretiranje, klasificiranje Upotrijebiti opi koncept za rjeenje problema; upotreba informacija u slinim okruenjima Rastaviti na dijelove; komparirati

Ponaanje
Definirati; opisati; identificirati; oznaiti; izdvojiti; prisjetiti Izraunati; grupirati; objasniti; dati primjer; predvidjeti; saeti Primijeniti; prilagoditi; prikupiti; demonstrirati; otkriti; rijeiti; upotrijebiti; intervjuirati Analizirati; usporediti; napraviti dijagram; skicirati; izdvojiti; sortirati Ocijeniti, zakljuiti; odabrati; preporuiti; postaviti prioritete Izgraditi; kombinirati; kreirati; postaviti hipoteze; generalizirati; predvidjeti;
B. Divjak

Ocjena vrijednosti neega prema situaciji uz upotrebu kriterija; obrazloenje odluke Kreiranje novih ideja, proizvoda; planiranje, inoviranje

Istraivanje poslodavaca u Hrvatskoj

Tempus FurtherBologna 2007 (Divjak) Cilj upitnika je bio dobiti miljenje poslodavaca o razliitim aspektima bolonjske reforme i potaknuti njihovo aktivno sudjelovanje u reformi Istraivanje proveli FOI, HUP i HGK Pristiglo 150 ispravnih upitnika iz poduzea razliitih veliina Upitnik se sastojao od 5 dijelova:
1. 2. 3. 4. 5.

Procjena poznavanja bolonjske reforme Ocjena prednosti koje bolonjska reforma donosi poslodavcima Identifikacija naina sudjelovanja poslodavaca u reformi te mogua poboljanja Nain provoenja studentske prakse u poslovnim sustavima Ocjena studentskih znanja te kompetencija i vjetina vanih za rad u poslovnim sustavima

5. Ocjena studentskih znanja te kompetencija i vjetina vanih za rad u poslovnim sustavima

12. U kojoj mjeri smatrate da su sveuilita pripremila studente koje ste zaposlili da izvravaju radne zadatke u Vaoj organizaciji?
Pitanje 12
potpuno dosta slabo nita neodgovoreno
0

Pitanje 12 (velika) potpuno dosta slabo nita neodgovoreno

0

20
17 1 2
Pitanje 12 (srednja)
5 10 15 20 25

2 55 77 13 3
10 20 30 40 50 60 70 80 90

potpuno dosta slabo nita neodgovoreno

0

0 16 20 3 0
Pitanje 12 (mala)
5 10 15 20 25

potpuno dosta slabo nita neodgovoreno

0

18
39 9 1
10 20 30 40 50

29.11.2013.

20

5. Ocjena studentskih znanja te kompetencija i vjetina vanih za rad u poslovnim sustavima

13. Za svaku od navedenih vjetina, molimo procijenite:

vanost kompetencije ili vjetine za rad unutar Vae organizacije

Pitanje 13

razinu do koje je svaka vjetina ili kompetencija razvijena studijskim programom na sveuilitu (prema Vaem osobnom miljenju i iskustvu organizacije u kojoj radite) Razina na sveuilitu Vanost za organizaciju
2,10 2,65 2,50 2,36 2,37 2,34 2,63 2,62 2,65 3,00 2,84 3,03 2,75 2,60 2,65 3,08 3,67 3,64 3,40 3,59 2,97 3,70 3,43 3,38 3,69 3,54

Planiranje i upravljanje projektima Samostalni rad Timski rad Donoenje odluka temeljeno na argumentaciji Kreativnost, inovativnost i inicijativa u radu Primjena strunih znanja u praksi Znanje stranih jezika Usmena i pismena komunikacija na hrvatskom jeziku Matematiko-numeriko-grafike vjetine Informatika pismenost (poznavanje rada na raunalu) Istraivake vjetine (metode istraivanja, planiranje istraivanja i sl.) Sposobnost uenja (cjeloivotnog uenja) Temeljna znanja u struci Ope znanje (irina ope kulture)

3,65

2,36

29.11.2013.

21

Rad u grupama (alternativa)

Koje su generike vjetine posebno vane za va studijski program? Kako uskladiti postizanje strunih kompetencija i generikih vjetina?
10 rad u grupi 5 kratka izvjea i diskusija

Hijerarhija ishoda uenja studijskog programa

Opi ishodi uenja opisuju akademsku razinu Dublin Descriptors Framework of Qualifications for the European Higher Education Area, Nacionalni kvalifikacijski okviri

Specifini ishodi uenja za neko podruje ili kombinaciju podruja, slue kao referentna toka (informatika: SFIA, SWEBOK; EUA Tuning) Specifini ishodi uenja za odreeni studijski program za neko podruje ili kombinaciju podruja, ukljuujui i specifine zahtjeve ciljnih zanimanja (4) Specifini ishodi uenja predmeta koji ukljuuju i kriterije za praenje i ocjenjivanje studenta
23 B. Divjak

Dublinski opisnici
Poznavanje i razumijevanje na odreenom stupnju, podruju i programu Sposobnost primjene znanja i razumijevanja (rjeavanje problema u novim problemskim situacijama i irem kontekstu, profesionalizam i kompetencije u rjeavanju problema temeljenom na znanju)

Zakljuivanje i rasuivanje (sposobnost integracije znanja, svladavanja sloenosti, tumaenje i zakljuivanje u stvarnim situacijama, odraavajui drutvenu i etiku odgovornost)
Komuniciranje stavova, ideja, problema i rjeenja strunom i opem auditoriju

Razvijene vjetine uenja, nune za neprekidno, cjeloivotno uenje, s visokom razinom autonomije
24 B. Divjak

Dublinski opisnici 1. Znanje i razumijevanje

Prvostupnik BSc Demonstriraju znanje i razumijevanje u podruju studiranja koje se dograuje na srednjokolsko obrazovanje i koje je poduprto znanjem iz naprednih udbenika i ukljuuje neke aspekte modernih znanja u podruju studiranja. Magistar - MSc/MA Demonstriraju znanje i razumijevanje, koje poiva na prvom stupnju, ali ga i proiruje i/ili produbljuje, te tako predstavlja temelj ili mogunost originalnog razvoja i/ili primjene ideja, koje su esto unutar podruja istraivanja studija. Doktor - PhD
Demonstriraju kreaciju i interpretaciju novih znanja kroz originalno istraivanje i publiciranje rezultata vlastitih istraivanja, sustavno razumijevanje biti znanstvenog i/ili primijenjenog znanstvenog podruja istraivanja u kojem rade.

25

B. Divjak

Kontekst ishoda uenja

Ishodi uenja studijskog programa Ishodi
uenja predmeta
Sadraj i nastavne cjeline
Metode pouavanja

Evaluacija svih dijelova kurikuluma i ugraivanje povratnih informacija u nove inaice

Metode ocjenjivanja Taksonomije ECTS

26

B. Divjak

Preporueni broj IU

Na razini programa: 15-20

Provjeriti da nema preklapanja, da su jasno napisani i da su reprezentativni za studijski program

Na razini predmeta: 4-10

Provjeriti da su mjerljivi, da su vezeni uz IU programa, da su pokriveni sadrajima, nastavnim metodama, da se prilikom ocjenjivanja provjerava njihovo postizanje

27

B. Divjak

to donose ishodi uenja?

Pomak od pouavanja (teaching) prema uenju (learning) i procjeni (assesment) Interna provjera i poboljanje NPP Nuni preduvjet za vanjsku procjenu Okvir za kvalitetu, standarde i integrirani visokokolski obrazovni prostor

Sveuilite u Zagrebu
10. rujna 2013.

Hvala na panji Diskusija i pitanja