MEUNARODNO KRIVINO PRAVO

1.Pojam meunarodnog krivi nog !rava Do nedavno se pojam meunarodnog krivinog prava ograniavao na pitanje prostornog vaenja krivinog zakona. U nedostatku meunarodnih propisa pojedine drave samostalno odreuju vaenje svojih kaznenih zakona u odnosu na djela poinjena u inozemstvu i u odnosu na strance kao poinitelje djela zbog ega se meunarodno krivino pravo - adekvatno meunarodnom privatnom pravu ograniavalo na rjeavanje sukoba kaznenih zakona raznih drava. eki pisci su proirivali meunarodno kazneno pravo i na pitanje izdavanje krivaca !ekstradicija"# na pitanje vaenja presuda inozemih sudova# kao i na pruanje pravne pomo$i u kaznenim predmetima. %eunarodno krivino pravo je skup meunarodnih pravila koja propisuju ta su to meunarodna krivina djela i name$u dravama obavezu da gone i kanjavaju neka od poinjenih djela. adalje# meunarodno pravo ureuje i meunarodne postupke za gonjenje i suenje osobama kojima se stavlja na teret poinjenje tih kaznneih djela. &rvu "ku!inu !ravi#a ini ma$erija#no !ravo. 'o su pravila koja utvruju koja krivina djela predstavljaju meunarodna krivina djela# subjektivne elemente bi$a zabranjenih djela# mogu$e okolnosti pod kojima bi osobe okrivljene za te zloine mogle biti osloboene kaznene odgovornosti# kao i to pod kojim uvjetima drave mogu ili moraju suglasno meunarodnim pravilima vriti progon i izvoditi pred sudove osobe okrivljene za te zloine. %eunarodno procesno pravo regulira nain postupanja tijela vlasti koji sudjeluju u progonu kao i pojedine stadije meunarodnog suenja. O!%e o"o&ine meunarodnog krivi nog !rava %eunarodno krivino pravo je grana meunarodnog javnog prava. &ravila koja ine ovu granu prava proizlaze iz meunarodnog prava !ugovori# obiajno pravo itd" i izmeu ostalog podlijeu naelima po kojima se tumai to pravo# ali se nesmiju zanemariti neke jedinstvene osobine meunarodnog krivinog prava. 'o je re#a$ivno nova grana meunarodnog !rava. (ista krivinih djela stalno se dopunjava tako da su u poetku bili kanjivi samo ratni zloini. 'ek je poslije drugog svjetskog rata dolo do novih kategorija zloina# a ratni zloini su pre)ormulirani. 'ako je

*+,- godine odnosno *+,.. godine na postoje$u listu meunarodnih kaznenih djela uvrtena neka nova kanjiva djela !zloin protiv ovjenosti i zloini protiv mira". *+,/. godine dodaje se i genocid kao posebna podvrsta zloina protiv ovjenosti koji je ubrzo postao samostalna vrsta zloina. 0samdesetih godina 11 stolje$a dodaje se muenje kao poseban zloin. 2a napomenuti je kako je nedavno uz posebne uvjete i meunarodni terorizam proglaen za zloin. 3ada je rije o meunarodnom krivinom postupku valja istaknuti kako su mjere ponajprije sainjene u statutima to je jo uvijek nedovoljno i odnose se na pojedine kaznene sudove za koje su ustanovljena# dakle nemaju op$i karakter. 'ek se postepeno razvija korpus op$e primjenjivih meunarodnih pravila postupka. Meunarodno krivi no !ravo je jo' uvijek rudimen$arna grana !rava . &ostepeno irenje materijalnog kaznenog prava je sloen proces stoga nisu odmah jasni objektivni i subjektivni elementi bi$a kaznenog djela !actus reus i mens rea" kada se inkriminira nova vrsta zloina. U tim meunarodnim pravilima ne utvruju se ni vrste kazni to se objanjava isticanjem triju glavnih karakteristika procesa stvaranja meunarodnog kaznenog prava. Prva karak$eri"$ika je ta da su se ugovori ili rjee pravila obiajnog prava vrlo dugo ograniavali na to da zabrane neka djela !npr. ubijanje ratnih zarobljenika i civila" a da ni"u !redvidje#i krivi ne !o"#jedi(e $akvi) dje#a. 'o znai da je ustanovljena zabrana# a da nije utvrena kaznena priroda njenog krenja odnosno kaznena represija i predviene kazne. Drugo# inkriminiranjem neke kategorije djela !ratni zloini# zloini protiv ovjenosti itd" od strane meunarodnog prava ostavljeno je nacionalnim sudovima zadatak progona i kanjavanja poinitelja tih djela. 'o je imalo za posljedicu da sudovi primjenjuju sopstvena pravila postupka !pravila o nadlenosti i o voenju kaznenog postupka" kao i pravila koja sadre op$i dio materijalnog kaznenog prava tj ona o de)inicijama i obiljejima objektivnih i subjektivnih elemenata bi$a kaznenog djela# o odbrani itd. acionalni sudovi tako suoeni sa neodreeno$u najve$eg broja pravila kaznenog prava nalaze za shodno da ih iz svih kutova razmotre i da ih sami pravilno preciziraju. 'ako prei$avaju dosta nejasne i nedoreene pojmove sadrane u ugovornom ili obiajnom pravu.

*re%a karak$eri"$ika je ta da zloini nisu nabrojani onako kako se to ini u nekom kaznenom zakoniku ve$ su jednostavno navedeni kao posebne vrste djela koja spadaju u okvir nadlenosti konkretnog suda. Dakle# to nisu pravila koja bi imala op$u primjenu. 5lijedom navedenog proizlazi kako ni najnovija pisana pravila nisu dovoljna za stvaranje koherentnog pravnog sustava# kao to to pokazuje i veoma izraeno oslanjanje novostvorenih meunarodnih sudova na obiajna pravila i nepisana op$a naela. 6lede procesnog prava# odredbe statuta 7%' i 7%'89 su veoma oskudne. 'e su odredbe nedavno dopunjene kada je 5avjet sugurnosti U usvojio meunarodne instrumente kao to su to statuti 7:'; !*++<" i 7:'= !*++," kada su suci ta dva tribunala usvojili &avila postupka i dokazivanja za taj 5ud. 7 pored toga procesno pravo je jo uvijek nedovoljno razvijeno. Meunarodno ka+neno !ravo !oka+uje jedin"$vena o&i#je,ja $j. da u i"$o vrijeme ima korjene u !ravu #jud"ki) !rava i u na(iona#nom ka+nenom !ravu i "$a#no "e o"#anja na nji). &ravo ljudskih prava u sutini sastoji se od meunarodnih ugovora i konvencija i precedentnog prava meunarodnih tijela kao to je 9uropski sud za ljudska prava umnogome doprinjeo razvoju kaznenog prava. &ravo ljudskih prava ustanovljava osnovna prava okrivljenih ili optuenih osoba# rtava# svjedoka te postavlja osnovne elemente jamstva za poteno suenje. &roizlazi kako je meunarodno krivino pravo jedna hibridna grana prava# ono je meunarodno javno pravo proeto pojmovima# naelima i pravnim konstrukcijama preuzetim iz nacionalnih kaznenih prava i prava ljudskih prava. e$vr$o o&i#je,je meunarodnog krivinog prava posebice materijalnog# ima dvo"$ruki odno" " o!%im "i"$emom meunarodnog javnog !rava . Prvi je u+ajamna "u!"idijarno"$ i !odr'ka. ajve$i broj djela koje meunarodno pravo zabranjuje i koje smatra naroito tekim to su krenja ako ih uine drave# to su meunarodni delikti koji imaju za posljedicu oteanu odgovornost drave u ije su ime izvrioci mogli djelovati. 'o se ne odnosi samo na genocid# zloine protiv ovjenosti# muenje i terorizam nego i na ratne zloine. 'ako ako neki od tih zloina uini pojedinac koji ne djeluje u privatnom svojstvu moe do$i do dvostruke odgovornosti> krivine odgovornosti pojedinca to

<

spada u meunarodno krivino pravo i odgovornosti drave to reguliraju meunarodna pravila o tom pitanju. Drugi vid odnosa meunarodnog krivinog prava s meunarodnim javnim pravom je mnogo sloeniji. U osnovama ovih grana lee dosta proturjene )ilozo)ije. %eunarodno krivino pravo nastoji zatiti drutvo od najteih povreda pravnih standarda ponaanja koje mogu uiniti pojedinci !kao agenti drave ili osobe koje djeluju u privatnom svojstvu". 2bog toga se eli kazniti inspiratore# nalogodavce i poinitelje tih povreda a da se istovremeno osigura prava osumnjienih ili optuenih osoba od arbitrarnig progona i kanjavanja. Upravo zbog toga jedan je od glavnih zadataka meunarodnog krivinog prava da zabrane budu jasne# potpune i u najve$oj mogu$oj mjeri odreene. adalje# nitko ne smije biti kanjen za radnje koje u vrijeme injenja nisu bile inkriminirane. Dakle# svaka osumnjiena ili optuena osoba ima pravo na primjenu vanih prava koja ga tite od mogu$ih zloupotreba vlasti koje ga progone. ?edna vana osobima dananjeg meunarodnog krivinog prava je ta da se mjenja veoma brzo. 'o je zbog toga to se u svjetskoj zajednici pove$ava broj zloina koji nekada jesu a nekada nisu vezani za oruani sukob. Upravo zbog se iri osje$aj potrebe da se na njih odgovori izmeu ostalog i krivinom represijom. &romjene u pravu idu uporedo s usavravanjem pravnog sustava# prate i povremeno mjenjaju )ilozo)sko utemeljenje posebice od doktrine sutinske pravde ka striktnoj legalnosti !o ovome oprirnije u okviru osvrta na naelo zakonitosti u krivinom pravu". Pojam meunarodnog +#o ina %eunarodni zloini predstavljaju krenja meunarodnih pravila koja povlae individualnu krivinu odgovornost pojedinaca !za razliku od odgovornosti drava u ije ime pojedinci mogu djelovati kao njihova tijela" Meunarodni +#o ini komu#a$ivno o&u)va%aju "#ijede%e1. Kr'enje meunarodni) o&i ajni) !ravi#a 4. Pravi#a ija je svrha da tite vrijednosti koje cijela meunarodna zajednica smatra vanima i koja suglasno tome o&ve+uju "ve dr,ave i !ojedin(e . 'o su pravila od kojih su najvanija Pove#ja UN .1/01"# Univer+a#na dek#ara(ija o #jud"kim !ravima .1/0234 Euro!"ka konven(ija o #jud"kim !ravima .1/1534 dva !ak$a UN i+ 1/66 7 o graan"kim i !o#i$i kim !ravima i o ekonom"kim4 "o(ija#nim i ku#$urnim !ravima4

Ameri ka konven(ija o #jud"kim !ravima .1/6/34 Dek#ara(ija UN o !rija$e#j"kim odno"ima .1/853 i A9ri ka !ove#ja o !ravima #judi i naroda .1/213 . 5lijede$i dokumenti zabranjuju ponaanje koje bi bilo suprotno navedenim dokumentima promatraju ih s drugog aspekta jer te vrijednosti ne proklamiraju neposredno> 3onvencija o genocidu !*+,/"# @enevske konvencije o zatiti rtava oruanih sukoba !*+,+" i njihova dva Dopunska protokola !*+AA"# 3onvencija protiv muenja !*+/,"# te ugovori koji predviaju kanjavanje i represiju pojedinih oblika terorizma. <. &ostoji unuver+a#ni in$ere" +a "u+&ijanje $i) +#o ina . 0visno o uvjetima svaka drava moe u naelu goniti i kanjavati one na koje sumnja da su njihovi inspiratori# nalogodavci ili poinitelji. ,. Bko je poinitelj djelovao u nekom slubenom svojstvu kao de iure ili de )acto dravni zvaninik drava u ije je ime izvrio zabranjeno djelo ne moe se pozvati na imunitet od graanske ili krivine jurisdikcije strane drave koji# po obiajnom pravu# imaju dravni zvaninici koji djeluju u okviru svojih )unkcija !mada osobe u kategoriji visokih zvaninika kao to su e) drave ministar vanjskih poslova ili diplomatski agent koji je jo uvijek na )unkciji uivaju potpun osobni imunitet> 8idel :astro i sluaj 3ongo protiv Celgije. Po ovoj de9ini(iji u meunarodne +#o ine u&rajamo ra$ne +#o ine4 +#o ine !ro$iv ovje no"$i4 geno(id4 mu enje4 agre"iju i neke od ek"$remni) o&#ika $erori+ma. I+vori meunarodnog krivi nog !rava %oe se govoriti o !rimarnim i+vorima .ugovori4 o&i ajno !ravo34 "ekundarnim i+vorima .!ravi#a koja !roi+#a+e i+ i+vora odreeni) o&i ajnim !ravom i#i odred&ama ugovora34 op$im naelima meunarodnog kaznenog prava i op$im pravnim naelima# i u krajnjoj analizi# pomo$nim izvorima kao to su op$a pravna naela koja priznaje zajednica drava. :$a$u$i "udova i $ri&na#a 6lavna pravila koja proizlaze iz statuta sudova i tribunala su ;ondon"ki "!oraum od 2. ko#ovo+a 1/01. godine# a sadrava materijalne i procesne odredbe za %eunarodni vojni tribunal u irnbergu !7%'"# i 5tatut 7:: - dug i razraen instrument koji sadri spisak zloina koji spadaju pod jurisdikciju 5uda# neka op$a naela meunarodnog kaznenog prava a pored toga i glavne elemente postupka pred 5udom.

0stali meunarodni instrumenti s obvezuju$om pravnom snagom koji ureuju meunarodne tribunale su rezolucije koje je *++<. godine odnosno *++,. godine usvojio 5avjet sigurnosti U drave lanice U koje sadre statute 7:'; i 7:'=. 'e su rezolucije obvezne za sve prema lanu 4-. &ovelje U . 0ne spadaju u grupu sekundarnog

meunarodnog zakonodavstva obzirom da su usvojene na osnovu odredaba sadranih u ugovoru - &ovelji U . &ri tumaenju tih instrumenata treba se osloniti na pravila sadrana u <e koj konven(iji o !ravu ugovora. O"$a#i ugovori %eunarodni ugovori su vani iz drugog razloga kao to se to vidi i po de)iniciji obvezuju samo drave ugovornice i meunarodno tijelo koje osnivaju. 0bzirom na najvii rang naela nullum crimen sine lege# meunarodnom sudu nije dozvoljeno da primjenjuje ugovore koji predviaju neke druge vrste zloina# nego samo onaj koji mu je dao nadlenost za odreeni zloin. pr. ako statut nekog suda ili tribunala predvia nadlenost samo za zloine protiv ovjenosti i zloin genocida# taj sud ili tribunal ne$e mo$i primijeniti neki ugovor koji zabranjuje ratne zloine i predvia gonjenje okrivljenih za tu vrstu zloina. =elevantni su oni ugovori koji sadre pravila meunarodnog humanitarnog prava !npr. pravilnici dodati Detvrtoj hakoj konvenciji od *+EA# etiri @enevske konvencije od *+,+. dva @enevska dopunska protokola od *+AA.# nekoliko nedavno zakljuenih ugovora o zabrani upotrebe posebnih oruja". Dakle# to su pravila ije se teko krenje moe izjednaiti s ratnim zloinima. &ravila tumaenja ugovora sadrana su u odred&ama #anaka =1>==. <e ke konven(ije o !ravu ugovora .1/6/34 koji odraavaju meunarodna obiajna pravila o tumaenju ugovora i moda ostalih pisanih pravila. O&i ajno !ravo &isana pravila o ovoj pravnoj oblasti nisu brojna zbog ega je potrebno potraiti oslonac u obiajnim pravilima i op$im naelima u cilju razjanjenja sadraja ugovornih odredaba ili popunjavanja praznina. 0biajna pravila i naela obino se izluuju iz precedentnog prava koje ipak u velikoj mjeri potie iz nacionalnih sudova. &oto svaki nacionalni sud tei za primjenom svog

unutranjeg krivinog prava pa ak i kada donosi presude za meunarodne zloine esto je teko prona$i stavove i pojmove koji bi bili u dovoljnoj mjeri podudarni da bi mogli sluiti kao dokaz o ostvarenju meunarodnog obiajnog prava. 7sto vrijedi i za naela. &ored toga nepodudarnost koja proizlazi iz razliitih pravnih pristupa moe utjecati na znaaj koji meunarodni sudac daje precedentnom pravu. &rirodno je da suci zemalja anglosaksonskog pravnog sustava pridaju veliki znaaj precedentima i to nastoje da ih primjene ne pitaju$i se da li postoji dokaz o stvaranju ili uobliavanju meunarodnog obiajnog pravila ili umjesto toga govore o tumaenju ugovornog ili obiajnog pravila koje je dao neki drugi sud. 5 druge strane suci iz zemalja kontinentalnog pravnog sustava u kome krivini zakoni imaju vii pravni rang od sudskih precedenata tee pocjenjivanju sudskih odluka. Upravo znog toga razlike u kulturnom okruenju i pravnom obrazovanju meunarodnih sudaca esto dovodi do razliitih pravnih odluka. O!%a na e#a meunarodnog krivi nog !rava i o!%a na e#a meunarodnog !rava 0p$a naela meunarodnog krivinog prava su ona naela koja su speci)ina za tu granu prava# kao to su naelo zakonitosti# speci)inosti# pretpostavke nevinosti# jednakosti strana itd. 0p$a naela meunarodnog prava sastoje se od onih naela koja su inherentna meunarodnom pravnom sustavu. jihova identi)ikacija ne zahtjeva poduzimanje sloenog uporednog prouavanja svih glavnih pravnih sistema svijeta ve$ se mogu sagledati koriste$i pri tome metode uop$avanja i indukcije promatranjem glavnih osobima meunarodnog pravnog poretka. Opa naela krivinog prava koja priznaje zajednica drava 0va se naela mogu prona$i uporednim pregledom glavnih pravnih sistema svijeta. Dakle# njihovo se utvrivanje ne moe zasnovati samo na tumaenju i uop$avanju ve$ je potrebno primijeniti metod uporednog prava. 2a istaknuti da ovaj izvor spada u pomo$ne# to znai da se na njega treba oslanjati samo onda kada ostali izvori !ugovori# obiaj# op$a naela meunarodnog prava# pravila koja spadaju u sekundarne izvore " nisu dali rezultate. Upravo u toj )azi treba otpoeti traganje za op$im naelima koja poznaju glavni pravni sistemi zajednice drava. 'aj je pristup

istaknut u lanku 4*. 5tatuta 7::.* &rema toj odredbi# pribjegavanje ovim naelima je za 7:: samo eFtrema ratio. %eunarodni sudovi su nedvosmisleno upozorili na probleme vezane za pribjegavanje op$im naelima. 7stakli su da se pravne konstrukcije tipine za nacionalne pravne sisteme ne smiju prenositi u meunarodno pravo kad god nisu usklaene sa posebnostima meunarodnog pravnog sistema. 7:';4 je taj pristup prihvatio. Pravilnici i druga pravila meunarodnog prava 0bino se meunarodni postupci vode po pravilima postupka i dokazivanja koja moe usvojiti sam meunarodni sud# na osnovu odredbe sadrane u statutu suda !tako je sa statutima 7:'; i 7:'=<". Donoenje tih pravila predvieno je meunarodnim instrumentom tj. statutom suda# koji svoju snagu zasniva na meunarodnom ugovoru !&ovelji U ". Dakle# donoenje tih pravila spada u tercijalnu legislaciju. 3ada je rije o %eunarodnom krivinom sudu !7::"# 5kuptina drva ugovornica je ta koja dvotre$inskom ve$inom donosi &ravila postupka i dokazivanja. U hitnim sluajevima ako &ravila postupka i dokazivanja ne predviaju neku posebnu situaciju# sucima je ostavljena mogu$nost da dvotre$inskom ve$inom saine privremena &ravila koja se primjenjuju sve dok se ne usvoje# izmjene ili odbace na sljede$em redovnom ili izvanrednom zasjedanju 5kuptine drava ugovornica. 0vaj skup pravila ne smije biti u sukobu s primarnom legislativom koja ureuje istu materiju ni s pravilima i naelima obiajnog prava. U sluaju neusklaenosti sud ne$e promjenjivati odnosno pravilo ili pravilo postupka ili $e morati da ga protumai i primjeni na nain koji $e pokazati da je suglasno s pravilima jae pravne snage. Uloga sudskih odluka i miljenja znanstvenika 5udske odluke same po sebi ne predstavljaju izvor meunarodnog kaznenog prava. &romatrano s )ormalnopravnog stajalita one se mogu smatrati za pomo$no sredstvo za utvrenje meunarodnih pravnih pravila. Bli ipak s obzirom na posebnosti meunarodnog krivinog prava valja ukazati na veliko bogatstvo nacionalnih i meunarodnih sudskih odluka. 0ne mogu imati bitan znaaj ne

* 4

%eunarodni krivini sud %eunarodni krivini tribunal za bivu ?ugoslaviju < %eunarodni krivini tribunal za =uandu

samo za utvrivanje da li se razvilo neko obiajno pravilo ve$ i kao sredstvo za nalaenje najpogodnijeg tumaenja nekog ugovornog pravila. 7ako ima manju teinu od sudskog prava# pravna literatira moe vrlo mnogo doprinijeti rasvjetljavanju meunarodnih pravila. ?i"$orij"ki ra+voj !ojma meunarodnog +#o ina &o tradiciji# pojedinci podlijeu iskljuivoj !sudskoj i izvrnoj" nadlenosti drave na ijoj teritoriji ive. Bko je dolo do krenja meunarodnih pravila !npr. zlostavljanja stranaca# napada na strane diplomate# bezrazlonog protjerivanja stranaca" izvrioce su progonile i kanjavale nadlene vlasti drave u kojoj su ta djela poinjena !suglasno doktrini teritorijalne nadlenosti". Do gonjenja i kanjavanja je dolazilo samo onda ako su dravne vlasti nacionalnim zakonodavstvom bile ovlatene to initi i pod uvjetom da su to eljele. Bko to nisu uradile# drave ije su dravljanstvo imali mogle su na meunarodnom nivou zahtjevti od drave koja to nije uinila da kazni poinitelje ili nadoknadi tetu. 0vdje je rije o odgovornosti drave !zato to nije progonila i kanjavala poinitelje" strana drava ako se nije radilo o njenim dravljnaima nije mogla pozvati na odgovornost pojedince koji su prekrili materijalna meunarodna pravila. Bko je neka slubena osoba ili vie njih poinila neko kazneno djelo ako postupa u svojstvu slubene osobe ima pravo pozvati se na iminitet. 0tuda ako se nae na teritoriji druge drave o koju se ogrijeila i bude uhapena i izvedena pred sud ima pravo pozvati se na imunitet. &ostojalo je nekoliko izuzetaka a jedan je piraterija praksa posebno rairena u 1G77 i 1G777 vijeku koja je ponovo oivjela u jednom dijelu svijeta 5vaka drava bila je ovlatena da pritvori i kanjava pirate bez obzira na dravljanstvo rtava i bez obzira na to da li je ona sama bila ote$ena aktom piraterije. &irati su smatrani za neprijatelje ovjeanstva !hostes humani generis" zbog toga to su ugroavali slobodi otvorenog mora o posezali za privatnom svojinom. Drugi izuzetak uvijek su bili ratni zloini. Do pojave ove vrste meunarodnih zloina dolazi u drugoj polovini 171 vijeka i zajedno sa piraterijom# koja je puno starija# predstavljaju prvi izuzetak od koncepcije o kolektivnoj odgovornosti koja je preovladavala u meunarodnoj zajednici. 7nkriminiranju ove vrste zloina znaajan doprinos dala su dva initelja. &rvi je kodi)ikacija obiajnog ratnog prava# kako se tada nazivalo na privatnom# poluprivatnom i

dravnom nivou.

a privatnom tu je poznati (iberov kodeks iz */.<. godine !koji

predsjednik (inkoln uvrstio u naredbu br. *EE# Uputstva Glade 5BD za bojite i koji se primjenjivao u tijeku amerikog graanskog rata */.* */.-". 'u je i 0ks)ordski prirunik !0F)ord %anual"# koji je *//E. usvojio 7nstitut za meunarodno pravo !7nstitut de droit international". Drugo# znaajan doprinos dala su neka poznata suenja odrana na kraju amerikog graanskog rata prije svega ona Henriju Girzu !Henri Iirz" !zlostavljanje ratnih zarobljenika" pred Gojnom komisijom 5BD */.-# kao i mnogi procesi pokrenuti *+E4. pred vojnim sudovima u tijeku oruanih borbi koje su 5BD vodile protiv pobunjenika u 8ilipinima !koje je Jpanjolska ustupila 5BD ugovorom iz */+/." 'i zloini su tradicionalno de)inirani kao krenje pravila ratovanja koje ine borci u meunarodnim oruanim sukobima. =atni zloini su znaili da i pojedinci koji djeluju kao dravni zvaninici !uglavnom asnici vieg ranga" mogu biti izvedeni pred sud i kanjeni za krenje pravila ratovanja# i da ih moe kazniti ne samo njihova sopstvena drava# nego i neprijatelj u ratu. 3arakteristian je britanski &rirunik za ratovanje na kopnu !*+*4" koji je predviao da je pojam ratni zloin tehniki izraz za takva djela neprijateljskih vojnika i neprijateljskih graanskih osoba koji se mogu kazniti po hvatanju prekritelja. &o zavretki 7. svjetskog rata krivino gonjenje su poduzimali i saveznici na osnovu naela terotorijaliteta !zloin je poinjen na njihovoj terotoriji" ili pasivnog dravljanstva !dovoljno je da je rtva dravljanin jedne od saveznikih drava". 5tvaranje 7%', i procesi glavnim njemakim zloincima koji su uslijedili u irnbergu obiljeili su sutinski preokret. &rvo predviene su dvije nove vrste zloina> zloini protiv mira i zloini protiv ovjenosti. Drugo sve do *+,-. godine visoki dravni zvaninici se nikada nisu smatrali osobno odgovornim za injenje zlodjela. 5ve do tada na odgovornost su mogli biti pozvani samo drava i dravni zvaninici !uglavnom niskog ranga" okrivljeni za krenje prava u meunarodnim ratovima. tako je prvi put u historiji *+,.. godine postavljeno i sprovedeno naelo da i druge visoke linosti mogu biti pozvani na odgovornost za teka ogreenja o pravo u vrijeme oruanog sukoba. suverenost drave# mogu im suditi organi stranih drava i kazniti.
,

jih vie ne titi

%eunarodni vojni tribunal za glavne ratne zloince# irnberg

*E

&oslije usvajanja 3onvencije o genocidu !*+,/" koja je genocid proglasila za poseban zloin# @enevske konvencije !*+,+" su znaile veliki korak naprijed# kako u pogledu irenja materijalnog prava i procesnog prava. 3onvencije su postavile naelo univerzalne nadlenosti !drave ugovornice mogu izvesti pred sud pritvorenu osobu optuenu za teka krenja bez obzira na njegovo dravljanstvo# dravljanstvo rtve i mjesto gdje je do krenja dolo". @enevskim konvencijama uslijedila su dva Dopunska protokola !*+AA"# 3onvencija protiv muenja !*+/," koja je izuzetno doprinijela tome da muenje postane poseban zloin i poev od *+AE-ih niz ugovora protiv terorizma koji su doprijenili kriminaliziranju novog meunarodnog zloina terorizma. II MA*ERI@A;NO KAANENO PRAVO MEUNARODNI A;OINI RA*NI A;OINI PO@AM =atni zloini predstavljaju teka krenja obiajnih ili ugovornih pravila a pripadaju korpusu meunarodnog humanitarnog prava ratnih sukoba. Da bi se moglo govoriti o ratnim zloinima moraju biti ispunjene odreene pretpostavke a to su> krenje mora proizvesti ozbiljne posljedice po rtvu# prekreno pravilo mora pripadati korpusu ili mora biti dio odredaba sadranih u primjenjivom ugovoru# krenje mora imati za posljedicu individualnu kaznenu odgovornost osoba koja kri pravilo !+,". Dakle# radnja koja predstavlja teko krenje meunarodnog prava mora biti inkriminirana. =atni zloini mogu se initi u tijeku meunarodnih ili unutarnjih oruanih sukoba# tj. i u graanskim i u dugotrajnim borbama na teritoriji neke suverene drave. =atni zloini su teka krenja meunarodnog humanitarnog prava oruanih sukoba velika oblast meterijalnih pravila koja se tradicionalno nazivaju Khako pravoL ili Kenevsko pravoL. Haka pravila obuhva$aju razne Hake konvencije od */++. ili *+EA. godine o meunarodnom ratovanju. &redviaju razne vrste legitimnih boraca# ureuju borbena dejstva !sredstva i metode ratovanja" i postupanje s osobama koje ne uestvuju u

**

oruanim neprijateljstvima !civili# ranjenici i bolesnici" ili onih koji u njima vie ne uestvuju !uglavnom ratni zarobljenici". 'zv. Kenevsko pravoL obuhva$a nekoliko enevskih konvencija !etiri konvencije od *+,+. i dva Dopunska protokola od *+AA. godine" u biti okrenuto je prema osobama koje ne uestvuju ili vie ne uestvuju u oruanom sukobu. %eutim# 're$a enevska konvencija iz *+,+. odnosi se i na razne vrste legitimnih boraca# ime je osuvremenila ona haka pravila koja ureuju sredstva i metode borbe# u namjeri da graanske osobe u to je mogu$e ve$oj mjeri potedi oruanih sukoba. njihova uloga uglavnom opisna. =atne zloine mogu initi vojno osoblje protiv neprijateljskih vojnika i civila ili civilne osobe protiv pripadnika neprijateljskih oruanih snaga ili civila !ne primjer na okupiranoj teritoriji". ZLO !"! P#O$!% O%&' "O($! Pojam U zloine protiv ovjenosti spadaju zabranjena djela ije su zajednike karakteristike u tome to su naroito gnjusna krenja zabrana koja predstavljaju teko vrijeanje ljudskog dostojanstva i poniavanje jednog ili vie ljudskih bi$a. 'o nisu izolirani sluajevi ili sporadini dogaaji ve$ su dio politike neke vlade ili iroka ili sistematska praksa injenja zloina koju tolerira# prata ili na nju pristaje neka vlada ili )aktina vlast. Da bi se radilo o zloinima protiv ovjenosti potrebno je da se jedan zloin ponavlja da je rasprostranjena praksa odnosno sistematska praksa. 0va su postupanja zabranjena i moraju biti kanjena neovisno o tome kada su poinjena u vrijeme rata ili u vrijeme mira. @rtve ovog djela mogu biti civili ili osobe koje ne uestvuju vie u oruanim sukobima i neprijateljstvima te neprijateljski borci. &ojam zloina protiv ovjenosti prvi put se pojavio *+*-.godine kada je u 0tomanskom carstvu dolo do masovnog ubijanja ?ermena. Glade 8rancuske# Celgije i =usije su 4/. svibnja *+*-. godine odluile reagirati na nain da su u zajednikoj deklaraciji izjavili da imaju$i u vidu nove zloine 'urske protiv ovjenosti i civilizacije 5aveznike vlade javno objavljuju Gisokoj porti da $e se smatrati osobno odgovornom za zloine lanovi 0tomanske vlade i njihovo agenti koji su a taj se nain tradicionalna podjela na dva skupa pravila postepeno gubi ak i pod pretpostavkom da nisu zastarjela danas je

*4

povezani sa masakrima. 'e tri drave nisu bile svjesne op$ih )ilozo)skih implikacija upotrebljenog izraza Kzloini protiv ovjenostiL vjerojatno su jedino eljeli da nau neko rjeenje za politiki problem# jer iz ovog zajednikog protesta nije uslijedila nikakva konkretna akcija. Galja re$i da je i nekoliko daljnjih inicijativa da se diplomatski djeluje u ime ovjeanstva doivjelo neuspjeh. 5pecijalna komisija o)ormljena poslije &rvog svjetskog rata# predloila je u 7zvjetaju 3oncerenciji u Gersaju da se ustanovi jedan meunarodni krivini tribunal u iju bi nadlenost ulazila i krenja prava ovjenosti. =ad 3on)erenciju u predvienom tijeku osujetila su dva predstavnika 5BD =obert (asnsing i Dejms Craun 5kot istiu$i da iako ratne zloine treba kanjavati jer da en postoje utvreni univerzalni standardi ovjenosti# da se mjenjaju u skladu s vremenom# mjestom i okolnostima i da prema tome ocvise od uvjerenja sudaca. Upravo zbog opozije 5BD odredba o zloonima protiv ovjenosti je izostavljena. a snano insistiranje 5BD 5aveznici su *+,- godine odluili da umjesto po kratkom postupku sreljaju sve glavne ratne zloince treba iste izvsti pred sud. (ondonski sporazum kojim je uobliena &ovelja 7%'# sadravao je odredbu po kojoj tribunal treba suditi osobama koje su# izmeu ostalog# krive za Kzloine protiv ovjenostiL i kazni ih. 0ni su de)inirani kao> ubojstvo# istrebljenje# porobljavanje# deportacija i ostala neovjena djela poinjena protiv bilo kog civilnog stanovnitva# prije ili za vrijeme trajanja rata# ili proganjanje na politikoj# rasnoj ili vjerskoj osnovi# koji su poinjeni ili su u vezi s poinjenjem bilo kojeg zloina koji spada u nadlenost 'ribunala !tj. bilo zloina protiv mira ili ratnih zloina i bez obzira na to da li se time ine ili ne ine povrede zakona zemlje gdje su zloini poinjeni. Dakle# koje su Kneposredno utjecale na interese drugih. ?enostavno saveznici nisu *+,-. godine smatrali da treba donijeti propise koji bi zabranili neovjena djela bez obzira na njihove posljedice ili implikacije po tre$e drave. 7ako se uoava ogranienje i ovo je znailo veliki napredak prvo pokazuju$i kako meunarodna zajednica iri vrste djela za koja smatra da su od dravnog interesa. Drugo &ovelja od *+,-. godine stavila je do znanja da u nekim posebnim okolnostima moraju postojati granice Ksvemo$i draveL i da se ljudskom bi$u ne uskra$uje zatita ovjeanstva kada drava gazi njegova prava na nain koji vrijea savjest ovjeanstva.

*<

&oslije *+,-. godine postepeno se naputa povezivanje zloina protiv ovjenosti s ratom. Danas meunarodno obiajno pravo zabranjuje zloine protiv ovjenosti bez obzira na to da li su poinjeni u ratu ili u miru. 'o vai i za =imski statut 7:: koji potvruje prekidanje vezivanja zloina protiv ovjenosti s oruanim sukobom. 5 druge strane neki ugovori i drugi obvezuju$i meunarodni instrumenti o statutima meunarodnih sudova i tribunala takoer ograniavaju opseg obiajnih pravila. 'i ugovori i drugi instrumenti mogu posredno doprinijeti ograniavanju obiajnih pravila. 'ako to utvruju da se zloini o kojima je rije mogu poiniti samo protiv civila dok obiajno pravo u nekim elementima podrava iri pojam rtava tih zloina. O&jek$ivni e#emen$i &i%a +#o ina &ojam zabranjeno ponaanje je dosta neodreemo de)iniran u (ondonskom sporazumu !*+,-" a slino je de)iniran i u 2akonu br. *E. 3ontrolnog savjeta# kao i u statutima 'okijskog meunarodnog tribunala # 7:'; i 7:'=. &ostepeno de)iniranju oravnih okvira actus reus doprinosilo je precedentno pravo i najzad njihove vrste su podrobno izloene u odredbama lanka A. 5tatuta 7:: za koje se moe re$i ili da kristaliziraju pojmove u nastajanju postoje$eg obiajnog prava ili da kodi)iciraju njegovu glavninu. 2abranjene radnje koje ine zloin protiv ovjenosti su slijede$e> 1.u&oj"$vo# odnosno namjerno ubijanje neovisno o postojanju direktnog umiljajaM B.i"$re&#jivanje# odnosno masovna ubojstva# kao i namjerno podvrgavanje ivotnim uvjetima !lienju hrane i lijekova idr." u namjeri unitenja dijela stanovnitva !lanak A!4" !b" 5tatuta 7::". 0vdje treba imati na umu vrstu zloina koji ima za cilj irenje straha da se radi o teroristikom istrbljivanju grupe osoba koji je dio irokog ili sistematskog napada. <.Poro&#javanje. 0vaj je pojam postepeno izgraivalo precedentno pravo posebice ono koje je proizalo iz rada dva vojna tribunala u irnbergu. &rema statutu 7:: koji oblikuje taj pojam u nastajanju porobljavanje podrazumijeva primjenu bilo koje sile usmjerene na tretiranje osobe kao privatne svojine ili bilo kakve upotrebe sile radi trgovine osobama a posebno enama i djecom. 0. De!or$a(ija i#i !ri"i#no !remje'$anje "$anovni'$va4 tj. prisilno raseljavanje osoba protjerivanjem ili drugim prinudnim mjerama# s podruja na kojima su legalno nastanjene# a bez osnova dozvoljenog meunarodnim pravom.

*,

1. Aa$varanje ili neki drugi oblik strogog liavanja slobode )izike osobe krenjem osnovnih pravila meunarodnog prava. 6. Mu enje je namjerno prouzroenje bola ili tekih patnji# )izikih ili duevnih# nad osobama koje se dre u pritvoru ili je pod kontrolom okrivljenog izuzimaju$i bol ili teke patnje koje su uzrokovane sluajno ili su neizbjena posljedica zakonskih sankcija. A. :ek"ua#no na"i#je.0va vrsta zloina obuhva$a> silovanje# seksualno ropstvo# prisilna prostitucija# nasilna trudno$a# prisilna sterilizacija ili bilo koji oblik seksualnog nasilja ija se teina moe usporediti sa navedenim oblicima nasilja. 2. Progon bilo koje grupe ili kolektiviteta na politikim# rasnim# nacionalnim# etnikim# kulturnim# vjerskim# spolnim ili drugim osnovama za koje se univerzalno smatra da je meunarodnim pravom nedoputen. &rogon znai namjerno i teko uskra$ivanje osnovnih prava protivno meunarodnom pravu# koje se poduzima iskljuivo zbog pripadnosti odreenoj grupi ili kolektivitetu. /. Pri"i#no ne"$ajanje o"o&a4 je naime hapenje# zadravanje ili otmica osoba od strane ili s odobrenjem podrkom# ili pristankom neke drave ili neke politike organizacije# emu slijedi odbijanje da se potvrdi da su liene slobode ili da se prue in)ormacije o sudbini ili boravitu tih osoba a s namjerom da im se na dui vremenski period uskrati pravna zatita. 15. O"$a#i ne ovje ni ak$i "#i ne !rirode i $e,ine kojima se namjerno prouzrokiju teke patnje ili ozbiljnije povrede tijela# mentalnog ili duevnog zdravlja. :u&jek$ivni e#emen$i &i%a +#o ina 5udovi su insistirali na tri elementa> *" da bi se optueni proglasio krivim za zloine protiv ovjenosti mora se utvrditi !o"$ojanje namjere za postizanje odreenog rezultata# 4" "vje"$ o postojanju injenice da bi njegovo djelo moglo dovesti do tekih posljedica po rtvuM <" agent mora biti svjestan ve+e i+meu "voje nedo+vo#jene radnje i !o#i$ike i#i "i"$ema$"ke !rak"e. Dakle# neophodan subjektivni element ili mens rea# za zloin protiv ovjenosti nije ogranien na umiljaj !ili eventualni umiljaj" kao osnovu zloina !ubistvo# istrebljenje# prislino premjetanje# silovanje# muenje# progon itd.". Dodatni element koji omogu$ava da se napravi razlika izmeu zloina protiv ovjenosti i ratnih zloina sastoji se u razumjevanju ireg konteksta u koji se sam zloin uklapa# a to je "a+nanje da "u +#o ini

*-

dio "i"$ema$i ne !o#i$ike i#i 'iroko ra"!ro"$ranjenog +#o"$av#janja. Uz to da bi zloini imali obiljeja progona# neophodan je jo jedan mentalni element> namjera da se vri proganjanje ili diskriminacija. 'aj dodatni element kod zloina progona dosee pojam !o"e&nog +#o ina kog umi'#jaja. adalje# u nekim sluajevima subjektivni element moe predstavljati i ka,njiv ne)a$. Mogu%i in"!ira$ori4 nared&odav(i i i+vr'io(i +#o ina 'o su obino dravni organi tj. pojedinci koji djeluju u slubenom svojstvu !vojni zapovjednici# vojnici# itd" koji izvre zloin protiv ovjenosti. &recedentno pravo ukazuje da zloine protiv ovjenosti mogu vriti i pojedinci koji to ine u privatnom svojstvu# pod uvjetom da to ine u suglasnosti s op$om dravnom politikom i da za svoja zlodjela nailaze na podrku te politike. Mogu%e ,r$ve +#o ina Dlankom .. (ondonskog sporazuma zabranjene su dvije odvojene vrste zloina> ne ovje na dje#a kao to su ubistvo# istrebljenje# porobljavanje# deportacija bilo kojeg civilnog stanovnitva# tj. bilo koje grupe civila bez obzira na nacionalnu pripadnost i proganjanje na politikoj# rasnoj ili vjerskoj osnovi. 7z )ormulacije navedenog l. .. jasno proizlazi da je za te dvije vrste zlona actus reus razliit. Ubistvo# istrebljenje i druga neovjena djela u velikoj mjeri predstavljaju djela koja su ve$ bila zabranjena u svim nacionalnim pravnim sustavima i koja se takoer vre protiv civila. Progon podrazumijeva djela koja mogu imati drugaiji oblik od djela ubistva# istrebljenja# porobljavanja ili deportacije. Galja re$i da rtve ove vrste zloina mogu biti ne samo civilne grupe nego i lanovi oruanih snaga. Meunarodno o&i ajno !ravo i #an 8. "$a$u$a ICC Dlan A. statuta 7:: u izvjesnom smislu razrauje i pojanjava meunarodno obiajno pravo. ekada je ui od meunarodnog obiajnog prava# a drugi put proiruje domaaj tog prava. Dlan A. ukazuje da postoji zloin protiv ovjenosti ako je djelo izvreno Kuz saznanje o kakvom se napadu radiL. 0va odredba jasno ukazuje na to da men" rea mora ukljuiti "vje"no"$ da je !ojedina ni ak$ dio 'irokog i#i "i"$ema$i nog na!ada na (ivi#no "$anovni'$vo. Drugo lan A. o&ja'njava o&jek$ivne e#emen$e &i%a neki) +a&ranjeni) dje#a# tako to izriito de)inira pojmove koji su# dalje razraeni na osnovu K9lementa

*.

zloinaL koje je usvojila &ripremna komisija. a kraju valja re$i da su K9lementi zloinaL uinili jasnijim jedan od vanih vidova mens rea. 0brazlau$i neophodnost da napada bude svjestan da se radi o rasprostranjenom ili sistematinom napadu na civilno stanovnitvo reeno je da ovaj element ne $re&a shvatiti tako da se trai dokaz da je !o ini$e#j +nao +a "va o&i#je,ja i#i !odro&no"$i !#ana i#i !o#i$ike dr,ave i#i organi+a(ije jer je dovo#jno da je !o ini$e#j namjeravao da do!rine"e $akvom na!adu. O&#a"$i u kojima je #.8. u,i od meunarodnog o&i ajnog !rava U nekim sluajevima lan A. odstupa od obiajnog prava tako to pojam zloina de)inira u neskladu s tim pravom. &ostoje < toke odstupanja. Prvo# lan A. de)inira rtvu ili cilj zloina protiv ovjenosti kao Kbilo koje civilno stanovnitvo su odredbom osobe koje nisu civili !tj vojnici" iskljueni su iz vrste rtava zloina o kojima je rije. a taj nain bilo koje djelo izvreno protiv neprijateljskih boraca predstavlja samo ratni zloin ili teko krenje @enevskih konvencija *+,+. godine. Drugo lan A suava obim pojma Krasprostranjene ili sistematine prakseL koji je potreban da bi se neki zloin mogao smatrati zloinom protiv ovjenosti. *re%e lan A. je stroi od meunarodnog obiajnog prava u pogledu jednog elementa de)inicije progona. &rogon mora biti izvren u vezi s bilo kojom radnjom predvienom ovim stavom# ili bilo kojim drugim zloinom u nadlenosti 5uda. &rogon mogu predstavljati i djela koja nisu kanjiva kao ratni zloini ili zloini protiv ovjenosti ako imaju za posljedicu veoma ozbiljno krenje osnovnih ljudskih prava ako su dio rasprostranjene sistematske prakse i ako su izvrena s diskriminatorskom namjerom. O&#a"$i u kojima je #.8. 'iri od meunarodnog o&i ajnog !rava 0p$e meunarodno pravo iri l. A. u dva smjera> Prvo uno"i nove vr"$e !ona'anja koja predstavljau zloine protiv ovjenosti. 'o su Knasilna trudno$aL# Kprisilno nestajanje osobaL i Kzloin aparthejdaL. Drugo kada ureuje zloin progona uvelike iri vrste osnova zbog kojih se moe vriti diskriminacija Dakle pored politike# rasne# etnike ili vjerske dodaje i KkulturnuL i po drugim osnovama koje se po op$epriha$enom meunarodnom pravu smatraju za nedozvoljene.

*A

DENOCID Pojam 6enocid je namjerno ubijanje# unitavanje ili istrebljenje grupe ili lanova grupe. ajprije je bio predvien kao podvrsta zloina protiv ovjenosti 6enocid je postao autonomna vrsta zloina *+,/. godine kada je 6eneralna skuptina U usvojila 3onvenciju o genocidu. 3onvencija je pohvalna izmeu ostalog daje valjanu de)inicuju tog zloina i predvia kanjavanje djela vezanih za genocid. 2abranjuje genocid bez obzira da li se vri u vrijeme rata ili mira povlai krivinu odgovornost poinitelja i drave ije vlasti uestvuju u vrenju genocida. %eutim ima i nedostataka i propusta 3onvencije. ajuoljiviji su> *.de)inicija genocida ne ukljuuje kulturni genocid !unitavanje jezika i kulture grupe". e obuhva$a istrebljenje po politikim osnovama. 4. sve zati$ene grupe nisu de)inirane a nisu postavljena ni mjerila za njihovo de)iniranje. <.%ehanizam sprovoenja koji predvia 3onvencija nije e)ikasna. &rovoenje 3onvencije je bilo dugo neuspjeno. Danas se u oblasti odgovornosti drava smatra da obiajna pravila o genocidu predstavljaju obaveze erga omnes# tj. predstvaljaju obaveze za sve drave lanice meunarodne zajednice i istovremeno daju svakoj dravi pravo da zahtjeva da se prestane sa zloinom genocida. 'a pravila danas predstavljaju dio ius cogens ili skupa peremptornih pravila koja se ne mogu izmijeniti meunarodnim sporazumima. O&jek$ivni e#emen$i +#o ina Dlan 77 3onvencije o genocidu jasno de)inira radnje koje predstavljaju genocid> ubijanje lanova !vie od jednog lana" nacionalne# rasne ili vjerske grupe# prouzrokovanje teke povrede )izikog ili mentalnog integriteta lanova grupe# namjerno podvrgavanje grupe ivotnim uvjetima koji trebaju dovesti do njenog potpunog ili djelominog unitenja# nametanje mjera uperenih na sprjeavanje raanja u okviru grupe# prinudno premjetanje djece iz jedne grupe u drugu. &roizlazi da navedeni lana 77 3onvencije ne obuhva$a radnje koje se danas nazivaju etniko i$enje tj prisilno protjerivanje civila koji pripadaju nekoj odreenoj grupi iz neke oblasti# sela ili grada.

*/

:u&jek$ivni e#emen$i +#o ina %entalni ili subjektivni element genocida je namjera potpunog ili djelominog unitenja jedne nacionalne# etnike skupine samo zato to pripadnik proganjane grupe. 'a namjera predstavlja dolus specialis tj. poseban umiljaj neophodan pored namjere koja se vezuje za vrenje zabranjene radnje !ubijanje# teka povreda )izikog ili mentalnog integriteta# podvrgavanje ivotnim uvjetima koji dovode do )izikog unitenja grupe# mjere uperene na sprijeavanje raanja u okviru grupe# prinudno premjetanje djece". 5lijedom navedenog proizlazi kako su druge kategorije mentalnog elementa iskljuene> eventualni umiljaj !dolus eventualis" ili tei nehat. Deno(id i +#o in !ro$iv ovje no"$i 6enocid se u poetku pojavio kao podvrsta zloina protiv ovjenosti da bi poslije usvajanja 3onvencije o genocidu *+,/. g. i postepenim trans)ormiranjem glavnih odredaba meunarodnog obiajnog prava# postao zloin per se# sa speci)inim actus reus i mens rea. 0ve obje vrste zloina spaja najmanje tri elementa> obuhvataju teka krenja koja vrijeaju shva$anja ovjenosti i predstavljaju napad na najosnovnije vrijednosti ljudskog dostojanstvaM ne predstavljaju izolirane sluajeve ve$ su obino dio ire cjeline# iako nije neophodno da ih vre dravni zvaninici# )unkcioneri obino se vre uz sauesnitvo# preutni pristanak ili ih vlasti toleriraju odnosno pred njima zatvaraju oi. U odnosu na objektivne elemente ti se zloini u izvjesnoj mjeri poklapaju i moe se re$i da su te dvije vrste zloina reciprono posebne u smislu da se u jednom djelu preklapaju ali se ipak presjecaju. 2loini protiv ovjenosti su ireg opsega. asuprot tome te dvije vrste zloina promatrane iz prespektive mens rea uop$e se ne poklapaju. U sluaju postajanja zloina protiv ovjenosti meunarodno pravo zahtjeva postojanje umiljaja uz saznanje da se to ini kao dio operacija irih razmjera ili sistematske prakse. Jto se tie genocida trai se i poseban umiljaj da se djelomino ili u cjelini uniti neka odreena grupa. O:*A;I MEUNARODNI A;OINI .Agre"ija4 mu enje i $erori+am3

*+

1. Uvod =azmatramo tri vrste meunarodnih zloina !agresiju# muenje i terorizam" koje povezuju dva glavna obiljeja. Prvo4 obino se smatra da ne spadaju u tzv# Kcore crimesL kategoriju koja obu$va$a najgnusnije zloine> ratni zloin# zloini protiv ovjenosti i genocid". Drugo# danas nisu u nadlenosti nijednog meunarodnog krivinog tribunala ili suda. Upravo zato zadrat $emo se na ovom drugom obiljeju koje ih ini posebnim. =azlozi zbog kojih su se ove tri vrste zloina danas izutete iz meunarodne nadlenosti razliiti su za svaku od njih. =azlozi zbog kojih je iskljuena agresija lee u tome to je ta radnja pod visokim politikim nabojem da bi se mogla jasnim i saetim odredbama krivinog prava de)inirati# a zatim povjeriti na suenje nezavisnim meunarodnim pravosudnim tijelima. %uenje kao poseban meunarodni zloin nije do danas u nadlenosti nekog meunarodnog suda ili tribunala to se vjerojatno moe objasniti da drave smatraju da je mienje pitanje koje spada u oblast unutarnje nadlenosti i da tu nije poelno mjeanje meunarodne zajednice . akcijom. 7pak bez obzira na razloge dananjeg stanja u parvu nije dobro to nije dolo do proirenja meunarodne nadleosti i na ove tri vrste zloina. 0vo stoga to bi navedenim proirenjem nadlenosti bilo osigurano smanjenje zloina koji bi ostali kanjeni i time bi sosigarolo vie i bolje potovanje naela nepristranosti sudova i osnovnih prava optuenog. Agre"ija Pojam apad jedne drave na drugu jo je prije Drugog svjetskog rata bio zabranjem meunarodnim pravom. Bko bi neka drava napala drugu# izvrila bi meunarodni protupravni akt koji povlai njenu odgovornost. U (ondonskom sporazumu od /. augusta *+,-. kojim je osnovan 7%'eunarodni vojni tribunal za glavne ratne zloince# irnberg# agresija se smatrala meunarodnim zloinom koji povlai individualnu krivinu odgovornost. 'ako su agresorski ratovi bili samo jedna od podgrupa iroke kategorije Kzloina protiv miraL. ajve$i broj drava stoji na stanovitu da se terorizam mora goniti na nacionalnom nivou# individualnom ili zajednikom prinudom i sudskom

4E

7%' je agresiju de)inirao kao najve$i meunarodni zloin. Utvrena je krivica nekih optuenih po tom osnovu i osueni su nakaznu smrti ili na dugogodinji zatvor. &oslije toga je i %eunarodni vojni tribunal u 'okiju odluio da neke od optuenih osudi za djelo agresije. Bli godinama poslije toga na tom pitanju se nije dalje radilo# dok su se ostalo zloini postepeno razraivali u mnogim konvencijama. &u tome to su velike sile nastojale izbje$i de)iniranje krenja zabrane sile# kako je ona oznaena u &ovelji U da bi sebi ostavile dovoljno prostora za poijedinanu primjenu te odredbe i kolektivnu primjneu u 5avjetu sigurnosti. &itanje agresije je ostalo nerijeeno i kao zabranjeno djelo koje povlai meunarodnu odgovornost drave i kao meunarodni zloin koji povlai kaznenu odgovornost. (ista kaznenih djela nije potpuna# a to je namjerno uinjeno tako da je 5avjet sigurnosslobodan i neke druge akte kvali)icirati kao agresiju u smislu odredaba &ovelje. Dakle# 5avjetu sigurnosti je ostavljena iroka oblast slobodnog odluivanja. U rezoluciji se ne utvruje da agresija moe dovesti do odgovornosti drave kao i do pojedinane kaznene odgovornosti. 7stie se samo da je agresorski rat zloin protiv meunarodnog prava i da povlai meunarodnu odgovornost. U pregovorima koji su voeni radi usvajanja 5tatuta 7:: *++/ nije dolo do suglasnosti o de)iniciji agresije. 6lavna toka razilaenja bila je pitanje uloga koja bi bila odreena za 5avjet sigurnosti U . 0vdje se istie kako drave namjerno zadravaju velike mogu$nosti za slobodno odluivanje. O&jek$ivni i "u&jek$ivni e#emen$i agre"ije &roizlazi kako su meunarodni zloini po meunarodnom obiajnom pravu > planiranje# organiziranje# pripremanje ili uestvovanje neke drave u otpoinjanju upotrebe oruane sile protiv teritorijalnog integriteta ili politike nezavisnosti druge drave# uz krenje &ovelje U posljedice. Bgresije kao meunarodni zloin obuhva$a slijede$e radnje koje su sutinski zasnovane na de)iniciji agresije od *+A,. godine. *. 7nvazija ili napad oruanih snaga jedne drave na teritoriju druge# svaka vojna okupacija# makar i privremena# ili aneksija teritorije ili djela teritorije druge drave upotrebom sile. podrazumijevaju$i da su djela agresije irokog opsega i da imaju ozbiljne

4*

4. Combardiranje ili koritenje bilo kojeg oruja od starne jedne drave protiv teritorije druge. <. Clokada luka i obala jedne drave od strane oruanih snaga druge. ,. apad oruanih snaga jedne drave na kopnene# pomorske ili zrane snage ili pomorsku ili zranu )lout druge. -. Upotreba oruanih snaga jedne drave protivno predvienom sporazumu ili produenje boravka u zemlji poslije isteka vaenja sporazuma. .. &ostupak jedne drave koja doputa da njenu teritoriju koju je stavila na raspolaganje drugoj dravi ova koristi za izvrenje agresije protiv tre$e drave. A. Upu$ivanje# od strane ili u ime neke drave oruanih bandi# grupa# paravojnih snaga ili pla$enika da protiv neke druge drave vre oruane akcije one teine koje se mogu izjednaiti sa navedenim radnjama ili znatno uestvuju u njima. avedeni primjeni objektivnih elemenata bi$a ovog zloina odnose se na tradicionalne oblike agresije. 2a napomenuti je kako ne psotoji suglasnost o novim oblicima agresije tj odpoinjanje oruanog sukoba s drugom dravom uz upotrebu novih modela ratovanja !npr. vrenje preventivnih udara raketama ili nuklearnim ili drugim orujem za masovno unitavanje kao to su bakterioloka i kemijska oruja"# ili teroristiki napadi irokih razmjera nedravnih organizacija ili drugi oblici prinude# kao to su teke mjere ekonomskog pritiska nekoj stranoj dravi da slobodno djeluje ili imaju za cilj promjenu njene vlade. Da bi se ardilo o ovom djelu potreban je zloinaki umiljaj !dolus". %ora dr pokazati da je poinitelj namjeravao uestvovati u agresiji i da je bio svjestan opsega# znaaja i posljedica poduzete radnje ili da je bar svjesno poduzeo rizik prouzrokovanja posljedica te akcije !eventualni dolus". MUEN@E O!%eni$o %uenje je zabranjeno i kada nije dio prakse iroki razmjera# tj. i kada je pojedinaan akt. Bko se vri u vrijeme oruanog sukobasmatra se ratnim zloinom. %oe biti i zaseban zloin po meunarodnom obiajnom pravu# neovisno o tome da li je poinjen u vrijeme mira ili u vrijeme orunog sukoba. 'o je vana razlika izmeu pojedinih vrsta zloina.

44

Da bi muenje bilo kvali)icirano kao ratni zloin mora imati vezu s oruanim sukobom. Bko djelo muenja poini civil protiv drugog civila izvan konteksta rata i bez bilo kakve veze sa oruanim sukobom spada u kategoriju Kobinih zloinaL. Da bi se u vrijeme unutarnjeg ili meunarodnog oruanog ili u vrijeme mira muenje smatralo za zloin protiv ovjenosti potrebno je# izmeu ostalog# da ono bude dio rasprostranjene ili sistematine prakse to je op$a pretpostavka za sve zloine protiv ovjenosti. 0ptueni mora unaprijed znati da je njegovo djelo muenja dio rasprostranjene ili sistematine prakse. %uenje kao poseban zloin tj. kada nije ni zloin protiv ovjenosti a ni ratni zloin# moe se izvriti i u miru i u ratu. 7ako se u mnogo emu razlikuju tri vrste zloina !ratni zloin# zloin protiv ovjenosti ili poseban zloin" spaja ih jedan osnovni element a to je da se ne trai da jedini cilj muenja bude iznuivanje obavjetenja ili proznanja rtve. :ilj muenja kao meunarodnog zloina moe biti> *" dobivanje obavjetenja ili proznanje# 4" kanjavanje# zastraivanje ili poniavanje neke osobe <" diskriminacija rtve ili neke tre$e osobe po bilo kom osnovu. O&jek$ivni i "u&jek$ivni e#emen$i +#o ina mu enja 0bjektivni elementi zloina muenja ukljuuju *" svaki in kojim se nekoj osobi nanose namjerno velike )izike ili psihike patnje# 4" da takav bol i patnje nanosi neka slobena osoba ili neka druga osoba po slubenoj dunosti# <" i da takav bol nije posljedica zakonskih sankcija. 5ubjektivni element# mens rea# kako je to navedeno u l. *. 3onvencije od *+/,. godine predvia namjerno nanoenje )izikih i psihikih bolova. 'o znai da mora postojati kriminalni umiljaj !dolus". 0stali blai subjektivni kriteriji !nehat# svjesni nehat+ nisu dovoljni za postojanje ovog zloina muenja. *ran"na(iona#ni $erori+am i $erori+am u+ !odr'ku i#i !od !okrovi$e#j"$vom dr,ave Danas i znanstvenici i diplomate smatraju da se drave jo uvijke nisu suglasile o de)iniciji terorizma. 2ato ni sama pojava kao takva nije sankcionirana. Danas je terorizam zabranjen ugovornim i obiajnim pravom. 'ri su galvna elementa koja trae da postojanje zloina meunarodnog terorizma> *" djela moraju biti inkriminirana u najve$em broju

4<

nacionalnih pravnih sustava !nasiljeM otmica# ubojstvo# uzimanje talaca# iznuda# bombardiranje# muenje# podmetanje poara itd"# 4" #moraju imati za cilj strah i zastraivanje# <" moraju biti politiki# vjerski ili na neki drugi nain ideoloki motivirani tj. da ne idu za postizanjem privatnih ciljeva. Ra+ni o&#i(i $erori+ma 'erorizam se moe pojaviti u raznim oblicima. ?edan od najuoljivijih znakova za raspoznavanje terorizma je Kdepersonaslizacija rtveL. &oinitelju nije vano tko je rtva i napada nasumce. Gano je samo da rtva bude ubijena# ranjena# zastraena# kako bi ostvario svoje politike# vjerske ili ideoloke ciljeve. U oima poinitelja rtva je jednostavno anomno i potrono sredstvo za ostvarenje cilja. Drugi znak raspoznavanja je taj to to teroristiki akt mora biti vezan za neki meunarodni ili unutarnji oruani sukob# mora biti takvih dimenzija da poprimi obiljeja zloina protiv ovjenosti# da se ograniava na teritorij jedne drave tako da dolazi do znaajnog prelijevanja i ugroavanja sigurnosti drugih drava. 0pa karakteristika terorizma je ta da predstavlja kazneno djelo bez obzira da li ga ine pojedinci koji djeluju u osobnom svojstvu !kao lanovi teroristikih grupa ili organizacija" ili kao slubene osobe. Bko djeluje kao sluben aosoba moe do$i do odgovornosti drave pored individualne odgovornosti# Drava u ije ime agent ini teroristiki akt moe snositi meunarodnu odgovornost zbog krenja meunarodnog obiajnog pravila# ili nekog ugovornog pravila koje utvruje da je organiziranje# podstrekavanje# pomaganje# )inanciranje ili uestvovanje u teroristikim akcijama na terotorijama drugih drava protupravno. *erori+am kao ra$ni +#o in Dl. <<. Detvrte enevske konvencije !*+,+" zabranjuje vrenje teroristikih akata protiv civila koji imaju status Kzati$enih osobaL neovisno o tome da li ih ine oruane snage zara$enih strana protiv osoba koje se mogu na$i na teritoriji zara$ene strane ili na okupiranoj teritoriji. 0va zabrana je proizala iz potrebe da se sprijei uobiajena praksa pribjegavanja zastraivanju da bi se teroriziralo stanovnitvo u nadi da $e tako odustati od neprijateljskih akata.

4,

&ored toha i po &rvom i po Drugom dopunskom protokolu zabranjeni su akti ili prijetnje nasiljem koji imaju za cilj irenje terora meu civilnim stanovnitvom. Bctus reus je napad ili prijetnja napadom na civile !ili civilne objekte" ili pribjegavanje nekim drugim nainima zstraivanja usmjeren na irenje straha i strepnje. 5ubjektivni element mora biti namjera da se poini zabranjeni akt ili prijeti nasiljem protiv civila. 'aj generalni umiljaj uvijek mora pratiti i specijalni kriminalni umiljaj tj. nastojanje da dovede do straha# bojazni meu civilima &roizlazi da irenje terora meu civilima mora biti glavni cilj zabranjenih djela ili prijetnji nasilje. *erori+am kao +#o in !ro$iv ovje no"$i 'eroristiki akti mogu biti i zloini protiv ovjenosti pod uvjetom da su dio rasprostranjene ili sistematine prakse uperene protiv civila i da poinitelji znaju da su njihova krominalna djela dio op$eg ili sistematskog obrasca ponaanja. Da bi spadali u kategoriju zloina protiv ovjenosti moraju se mani)estirati kao ubojstva# istrebljenje# muenje# silovanje# progon ili biti obuhva$eni nekim drugim neovjenim djelima. *erori+am kao +a"e&an meunarodni +#o in 'eroristiki akti koji se ine unutar jedne drave krivina su djela koja su kanjiva po zakonima odnosne drave. 'eroristiki akti postaju meunarodni zloini lada njihove posljedice nisu ograniene samo na jednu dravu nego prelaze dravne granice kako u pogledu osoba koje u njima uestvuju tako i u pogledu upotrebljenih sredstava i ispoljenog nasilja# te ako se ine uz podrku# toleriranje ili pristanak drave u kojoj je teroristika organizacija smjetena ili se nalazi u nekoj stranoj dravi. &omo$ neke drave ili toleriranje od strane neke drave biti su elementi koji te akte podiu na stupanj meunarodnog zloina. 'ada terorizam predstavlja prijetnju miru i ulazi u oblast od interesa za cijelu meunarodnu zajednicu. 5avjet sigurnosti U je *4. +. 4EE*. godine u =ezoluciji br. *<./!4EE* o teroristikim napadima na jujork i Gaington imao u vidu ova obiljeja terorizma kada je na najotriji nain osudio uasne teroristike akte koji su izvedeni *. +. 4EE* u njujorku# Gaingtonu i &ensilvanijii izjavio da te akte smatra prijetnjom meunarodnom miru i sigurnosti. Bko su uz to meunarodni akti veoma teki ili su velikih razmjera modu se smatrati za

4-

meunarodne zloine. Danas je meunarodni terorizam zloin zabranjen meunarodnim obiajnim pravom. U skladu s tim svaka drava ima pravo da sve izvrioce koji se nau na njenoj teritoriji izvede pred sud. Bctus reus zloina terorizma obiljeava slijede$e> teroristiki akti moraju predstavljati krivina djela u najve$em broju nacionalnih pravnih sistema !ubistvo# tjelesna povreda# otmica# uzimanje talaca# iznuda# bombardiranje# muenje# podmetanje poara itd# moraju imati za cilj zastraivanje !irenje terora" prijetnjama# nasilnim akcijama protiv javnosti ili pojedinih grupa i osoba# moraju biti politiki# ideoloki i vjerski motivirani tj. da se ne ine zbog osobne koristi. @rtve teroristikih akata mogu biti i civili i vojno osoblje# ili neke druge slubene osobe. U pogledu mens rea# praksa drava# nacionalna zakonodavstva i spominjane konvencije idu u istom smjeru. Uz subjektivni element mora postojati i specijalni umiljaj a to je irenje terora meu stanovnitvom. 2a zakljuiti je kako su materijalna meunarodna pravila o meunarodnom zloinu terorizma prilino zadovoljavaju$a. 0vo stoga to obuhva$aju najve$i dio pojavnih oblika terorizma i to smatraju kriminalnim sve teroristike akte neovisno o tome da li potiu od privatnih ili dravnih zvaninika. Bli meunarodno pravo ima velike nedostatke na nivou sprovoenja.6lede reguliranja represije ne name$e se jasna obveza da na svom teriroriju uhite# gone i privode pravdi poinitelje teroristikih akata. Uz ti ni nacionalni a ni meunarodni sudovi nisu e)ikasno koristili potencijal koji sadre postoje$a neunarodnopravna pravila. je to nisu tia akti dati u nadlenost 7:: da sudi za teroristike akte. tom odgovoru pred onim koji prua krivina pravda. OPEA NAE;A Uvodne na!omene 5vaki pravni poredak temelji se na op$im naelima koja utvruju op$u orijentaciju sistema# daju sveobuhvatna uputstva za pravilno tumaenje prava kada se pravila i pravne konstrukcije pokau nedovoljno upotrebljivim i pomau sudovima da dopune praznine u pisanim i nepisanim normama. aroita primjedba a alost mnoge

drave jo uvijek ele to pitanje rjeavati silom tj. koritenjem vojne sile# daju$i prednost

4.

7pak ta op$a neala u mnogim situacijama nisu od velike pomo$i. U meunarodnom krivinom pravu postoje naela koja nisu speci)ina za tu granu prava poto se ta naela mogu na$i i u pravnim sistemima najve$eg broja drava u svijetu. Na e#o individua#ne krivi ne odgovorno"$i U meunarodnom krivinom pravu vai naelo koje glasi da nitko ne moe odgovarati za djelo koje nije izvrio# u ijem izvrenju nije uestvovao ili u proputanju koje mu se ne moe pripisati. 0vo stoga to se ne moe smatrati nitko odgovornim za djelo koje je izvrila druga osoba. 5uvremeno krivino pravo dakle ne prihva$a kolektivnu odgovornost. eka osoba se moe smatrati krivino odgovornom samo ako ima mentalni odnos prema uinjenom djelu ili je iz nehata propustila sprijeiti izvrenje zloina svojih potinjenih ili ih kazniti. Dakle# od&a ena je o&jek$ivna krivi na odgovorno"$. Na e#o +akoni$o"$i u krivi nom !ravu .nu##um (rimen "ine #ege3 3rivino pravo u nacionalnim pravnim sistemima zasniva se ili na naelu ma$erija#ne !ravde ili na naelu "$rik$ne +akoni$o"$i. &o naelu materijalne pravde pravni poredak ima za cilj da zabrani i kazni svako socijalno tetno ponaanje# odnosno ono koje predstavlja opasnost za drutvo bez obzira da li je to ponaanje bilo inkriminirano u vrijeme devijantnog ponaanja. 'o naelo u prvi plan stavlja drutvo a tek zatim pojedinca. 5uprotno tome doktrina "$rik$nog #ega#i$e$a polazi od toga da netko moe biti krivino odgovoran i kanjen samo onda ako je u trenutku izvrenja nekog djela vae$i pravni sistem to djelo ve$ proglasio kanjivim. Historijski promatrano ta doktrina proizlazi iz otpora plemstva arbitrernom ponaanju monarha# a izraena je u lanu 4+. %agna :harta libertatum !%agna karta *4*-". Do njezinog odgovaraju$eg )ilozo)skog i politikog utemeljenja dolazi pojavom prosvjetitelja %onteskje# a zatim proklamacije Bmerike !*AA," i 8rancuske revolucije !*A/+" koji su shvatili tu doktrinu kao nain za ogranienje mo$i vladara i osiguranje prerogativa za zakonodavstvo i pravosue. 3ao to je to kasnije napisao njemaki kriviar 8ranc )on (ist naela Knullum crimen sine lege# nulla poena sine lege a to ini obranu graana protiv dravne svemo$i ona tite pojedinca od brutalne sile ve$ine.

4A

ajve$i broj demokratskih zemalja kontinentalnog pravnog sistema danas prihva$a naelo striktne zakonitosti. 'u se podrazumijevaju etiri osnovne ideje. *" krivine radnje mogu biti predviene samo u zakonima koje donosi parlamenta ne u obiajnim pravilima 4" krivino zakonodavstvo se mora pridravati principa speci)inosti tako da pravila koja inkriminiraju neko ljudsko ponaanje budu to odreenija i jasnija kao to je izraeno u izreci nullum crimen sine lege scriptaM <" krivina pravila ne smiju biti retroaktivna ne moe biti kanjen poinitelj na osnovu kasnije donesenog propisa kao to glasi izreka nullum crimen sine proevia lege# ," u primjeni krivinih pravila zabranjena je primjena analogije. :ilj ovog naela je da u to ve$oj mjeri zatiti graane od samovolje vlade i od eventualne pretjerane slobode sudskog odluivanja. 0snovno utemeljenje ove doktrine lei u zahtjevu )avor rei !u prilog optuenom" nasuprot !)avor societatis" u korist drutva. 5uprotno tome u zemljama precedentnog prava# gdje pretee pravo koje stvaraju suci dolazi do izraaja tendencija uvjetnog prihvatanja tih naela. &rije svega# radnje koje su zabranjene precedentnim pravom proizvod su sudskih odluka i samim tim ne udovoljavaju zahtjevima izvjesnosti i predvidljivosti a to je svojstveno pisanim zakonima. Dakle uvjeti nisu isti u svim pravnim sistemima. %eunarodno krivino pravo je s obzirom na nain nastajanja skloniji engleskom nego )rancuskom# nemakom# argentinskom ili kineskom pravu. Galja re$i da je donedavno u meunarodnom pravu prihva$ano naelo materijalne pravde i tek nadavno postepeno ga zamjenjuje naelo striktnosti zakona iako uz izvjesna vana ogranienja. 'o se objanjava ponaanjem drava koje nisu bile spremne da zakljuuju ugovore u kojima bi se utvrivala krivinopravna pravila# i to u toj oblasti nije dolo do razvoja obiajnog prava. U praksi su postajala samo obiajna pravila o zabrani i kanjavanju ratnih zloina u rudimentarnom obliku i nedovoljno razraena. 7z toga proizlazi i potreba meunarodne zajednice da se osloni na naelo materijalne pravde. %aterijalna pravda kanjava za djela koja drutvu nanose teke patnje a svi lanovi drutva ih smatraju gnjusnim kao i onda kada u vrijeme poinjenja nisu bila zabranjena kao krivina djela. aelo striktnog legaliteta poslije Drugog svjetskog rata postepeno zamjenjuje naelo materijalne pravde. Dva su imbenika zasluna za tu promjenu.

4/

&rvo drave su potpisale i rati)icirale nekoliko vanih ugovora o ljudskim pravima# kojima je utvreno da nacionalni sudovi moraju striktno potovati naelo nullum crimen. 7sto naelo utvreno je u vanim dokumnetima kao to su 're$a i Detvrta enevska konvencija !*+,+" o ratnim zarobljenicima i o graanskim osobama. Geliki utjecaj tih ugovora odrazio se na meunarodne kaznene postupke. Drugi imbenik predstavlja postepeno irenje meunarodnog krivinog prava putem meunarodnih ugovora kojim su inkriminirana neka ponaanja pojedinaca !3onvencija o genocidu *+,/# @enevska konvencija *+,+# 3onvencija o muenju *+/, i razne ugovore o terorizmu to je utjecalo na porast precedentnog prava. 2a istaknuti je da je precedentno pravo doprinijelo razjanjenju pojedinih elemenata zloina# odbrane i drugih vanih djelova meunarodnog krivinog prava. %oe se zakljuiti da je to naelo danas vae$e i na meunarodnom nivou uz izvjesna uvjetovanja a o tome u nastavku. Na e#o "!e(i9i no"$i 5peci)inosti krivina pravila moraju biti to razraenija i podrobnija# kako bi se jasno pokazalo koja su ponaanja zabranjena tako da se utvrde i objektivna i subjektivna obiljeja zloina. Jto je odreenije i speci)inije krivinopravno pravilo prua$e i ve$u zatitu od arbitrernog postupanja tijela prinude i sudova. Bli jo smo daleko od toga da ovo naelo bude u potpunosti sprovedeno u meunarodnom pravu. 7maju$i u vidu neodreenost prava kao i neizvjesnost koja iz toga proizlazi za mogu$e krioce meunarodnih krivinih pravila# doprinos sudova u njihovom de)iniranju ima ogromnu ulogu u postepenom de)iniranju pojmova# objanjavanju objektivnih i subjektivnih elemenata zloina# utvrivanju op$ih pravnih pojmova# kao to su to olaavaju$e i oteavaju$e okolnosti itd. 2a sada se meunarodno krivino pravo jo uvijek sastoji od skupa pravila koja zahtjevaju pravno preciziranje i dosta ozbiljno proi$avanje. Upravo zbog toga neki instituti kao to su pravna zabluda# naelo striktnog tumaenja# naelo )avor rei !tumaenje u korist optuenog u sluaju sumnje" su )aktori protutee ij je cilj da kompenziraju dananje nedostatke meunarodnog krivinog prava i postoje$e pravne praznine.

4+

Na e#o +a&rane re$roak$ivno"$i Na e#o "$rik$nog #ega#i$e$a - krivina pravila ne mogu vaiti za radnje koje su se dogodile prije njihovog inkriminiranja. Dok$rina ma$erija#ne !ravde ima za posljedicu progon i kanjavanje za radnje koje su u vrijeme poinjenja bile doputene. 0va dva pristupa imaju razliite zakljuke. (ondonskim sporazumom predviene su dvije vrste novih zloina> zloini protiv mira i zloini protiv ovjenosti. 7%' je postupao po odredbama &ovelje i sudio za obje vrste zloina. &ostupaju$i tako primjenjivao je pravilo eF post )akto tj. primjenjivao je meunarodno pravo retroaktivno. 'ribunal to opravdava time to &ovelja izraava meunarodno pravo koje je postojalo u vrijeme njenog stvaranja. 'akoer se istie da je naelo nullum crimen sine lege op$e naelo pravde. 0ve mane tribunala postepeno se zamjenjuju danas utemeljenim naelima zabrane retroaktivnosti u meunarodnom krivinom pravu. Aa&rana !rimjene ana#ogije acionalni kao i meunarodni sudovi obino se uzdravaju od primjene analogije u meunarodnom pravu dakle# ne ire obim i znaenje krivinog pravila na predmete koji nisu regulirani pravom !analogia legis". 0va analogija ima ishodite u potrebi zatite graana i spreavaja mogu$nosti njihovog kanjavanja za radnje koje nisu smatrane nezakonitim u vrijeme izvrenja. 2abrana ima za cilj i da ogranii tzv. arbitrium judicis# tj. donoenje proizvoljnih sudskih odluka. U meunarodnom pravu analogija se zabranjuje u primjeni ugovora jer se potiva suvrenitet drave. &rimarni je cilj da se u to ve$oj mjeri zatite prava optuenih. Bnalogija je zabranjena u ugovornim i obiajnim pravilima. De)inicija bi$a kaznenog djela jasno je izraena i ne smije se proirivati analogijom. U sluaju dvosmislenosti de)inicija se tumai u korist osobe protiv koje se vodi krivini postupak. 2abrana analogije je zabrana irokog ili ekstenzivnog tumaenja meunarodnih krivinih pravila i dunost drave i pojedinaca da pribjegnu striktnom tumaenju. %eunarodnim pravom zabranjena je samo analogia legis tj. irenje pravila tako da ubuhvati i neto to nije )ormalno regulirano pravom. %etod analogije moe se koristiti za tumaenje postoje$ih pravila# ali ne i za inkriminiranje novih radnji.

<E

U kori"$ o!$u,enog .9avor rei3 Bko postoje suprotna tumaenja nekog pravila valja odabrati ono koje je u korist optuenog !)avor rei". aelo )avor rei podrazumijeva se i kod standarda procjenjivanja dokaza 0vo naelo poznato je kao princip in dubio pro reo !u sluaju sumnje dokaze treba cjeniti u korist optuenog". Na e#o +akoni$o"$i ka+ni &oznato je da u mnogim dravama posebno onim s tradicijom kontinentalnog pravnog sustava nuno je potrebno odrediti visinu kazne za svako drivino djelo tako da osigura jednoobraznu primjenu krivinog prava u dravi i da adresati znaju kakva ih kazna eka ako se ogrijee o neku krivinopravnu odredbu. 0bzirom da takvih odredaba nema na meunarodnom nivou to se naelo ovdje ne moe primjeniti. Drave se jo nisu usuglasile o visini kazni koje bi predvidjele - njihovi se stavovi razlikuju u pogledu teine pojedinih zloina# mjesta krivnje za svako od njih i u strogosti kazne. 0vdje sudovi imaju mnogo ire diskreciono pravo u pogledu odmjeravanja kazne onima koji su okrivljeni za meunarodne zloine. 7pak neki meunarodni tribunali postavljaju granice apsolutnom diskrecijskom pravu sudaca. 'ako npr. iskljuuju smrtnu kaznu kao i da se osobe mogu kazniti samo u skladu sa 5tatuom odnosnog suda. MEN: REA Pi$anje me$odo#ogije 3ao i u nacionalnim pravnim sustavima# samo ponaanje protivno nekom materijalnom pravilu meunarodnog prava nije dovoljno za nastajanje individualne kaznene odgovornosti. Da bi dolo do odgovornosti potrebno je utvrditi postojanje subjektivnog elementa s injenjem djela. &ostoje razni oblici i nijanse mens rea koje nije jednostavno identi)icirati u meunarodnom kaznenom pravu. Uoavaju se dva problema> prvo materijalna pravila o pojedinim kaznenim djelima esto ne iskazuju subjektivne elemente potrebne za pojedine zabranjene radnje. 7zuzetak od toga su neke materijalne odredbe 5tatuta 7::# lan .. !o

<*

genocidu"# l. A. !o zloinima protiv ovjenosti"# l. /. !o ratnim zloinima" i Kelementi zloinaL koji trebaju biti utvreni suglasno l. +. 0ve odredbe naje$e sadre i subjektivne elemente koji se trae za svaku vrstu zloina. %eutim# 5tatut je uokviren sa dva velika ogranienja. jihov je pravni znaaj ogranien jer nisu dio odredaba nekog kaznenog zakona jer pokrivaju samo one vrste zloina za koje je nadlean 7::. Drugo# ne postoji obiajno pravo koje bi sadravalo op$u de)iniciju raznih vrsta mens rea !umiljaj# eventualni umiljaj# nehat". sustavu. Uglavnom se oslanja na precedentno pravo podrazumjevaju$i da se posebna panja mora pokloniti sudskim odlukama meunarodnih tribunala naroito 7:'; i 7:'= i neke osnovne pojmove zajednike glavnim pravnim sistemima svijeta# i potvrdi da se slina naela oblikuju i na meunarodnom nivou. Da bi se radilo o radnji koja se smatra kazneno kanjivom zahtjeva se jedno od slijede$ih stanja svijesti> *. Namjera# tj. odlunost da se uini odreena posljedica !umiljaj dolus" 4. 5vijest o tome da poduzimanje odreene radnje prouzrokuje neopravdan rizik tetnih posljedica .even$ua#ni umi'#jaj3 <. epoklanjanje dune panje ili neudovaljavanje nekim op$e prihva$enim standardima ponaanja ime se nanosi teta drugoj osobi# a poinitelj vjeruje da njegovo ponaanje ne$e dovesti do tetnih posljedica zahvaljuju$i mjerama koje je poduzeo ili namjerava poduzeti ."vje"ni ne)a$3. ,. epotivanje nekih op$eprihva$enih standarda ponaanja# s tim da postoji svijest o mogu$nosti da doe do tetnih posljedica .ne"vje"ni ne)a$3. O!%e ka$egorije men" rea > umi'#jaj &od umiljajem !namjerom-dolus" podrazumijeva se htjenje da se dovede do odreene posljedice !npr. smrt neke civilne osobe". &o meunarodnim pravilima umiljaj je uvjet za postojanje najve$eg broja meunarodnih zloina iako i drugi oblici mens rea u izvjesnim okolnostima mogu dovesti do meunarodne individualne odgovornosti. U#oga "a+nanja o umi'#jaju acionalni su sudovi donijeli ve$inu presuda i svaki od njih je primjenjivao op$a naela kaznenog prava primjerena njegovom pravnom

<4

&ojam KsaznanjeLnije poznat u zemljama kontinentalnog pravnog sustava# gdje se ne smatra za autonoman oblik mens rea# ve$ se smatra za neto to je ukljueno u pojam umiljaja ili eventualnog umiljaja. asuprot tome# taj pojam !saznanje o umiljaju" predstavlja poseban oblik stanja svijesti vezan za kriminalno ponaanje u nekim zemljama anglosaksonskog pravnog sistema naroito u 5BD gdje je jasno de)iniran u %odelu krivinog zakonika. U najve$em broju sluajeva "a+nanje ne $re&a "ama$ra$i +a au$onomno +#o ina ko "$anje "vije"$i4 nego "amo +a "red"$vo +a u$vrivanje !o"$ojanja umi'#jaja i#i even$ua#nog umi'#jaja. Po"e&an umi'#jaj .do#u" "!e(ia#i"3 %eunarodno pravo moe predvidjeti postojanje posebnog umiljaja !dolus specialis" za neke odreene vrste zloina. &osebni dolus se trai onda kada poinitelj tei postizanju nekog posebnog cilja koji ide dalje od neposredne posljedice njegovog ponaanja s tim da postizanje cilja nije neophodno za postojanje zloina. &oseban umiljaj je predvien za neke oblike zloina protiv ovjenosti kao to je progon. Uz umiljaj potrebna je i namjera vrenja diskriminacije htjenje da se diskriminiraju lanovi neke posebne nacionalne# etnike# vjerske# rasne ili neke druge grupe. %eunarodno pravo zahtjeva poseban umiljaj i za genocid. &oinitelj mora imati namjeru da potpuno ili djelomino uniti nacionalnu# etniku rasnui ili vjersku grupu kao takvu. &ravila koja reguliraju meunarodni terorizam predviaju poseban umiljaj> irenje terora meu stanovnitvom putem ubijanja# otmice# razaranja zgrada itd. Even$ua#ni umi'#jaj 9ventualni umiljaj !dolus eventualis" predstavlja ono stanje svijesti gdje odreena osoba predvia da $e njezina radnja vjerojatno proizvesti zabranjene posljedice# pa ipak poduzima rizik vrenja te radnje. 0vdje je stepen krivnje nii nego kod umiljaja# jer poinitelj predvia da $e moda ili vjerojatno dovesti do poljedice i svjesno rizikuje# meutim# te ne znai da on eli da tu posljedicu prouzrokuje. :vje"ni ne)a$

<<

5vjesni nehat podrazumijeva da osoba postupa na nain koji je protivan elementarnim standardima po kojima svaki razuman ovjek postupa ili se uop$e ne osvr$e na rizik da priini tetu nekoj drugoj osobi koja je s tim ponaanjem povezana !nesvjedni nehat"# ili je stvjestan tog rizika# ali je siguran da se ne$e desiti !nesvjesni nehat". 5am nehat predstavlja najnii stupanj krivnje. Po"$ojanje ne"vje"nog ne)a$a o&i no nije dovo#jno da &i !o"$oja#a !ojedina na ka+nena odgovorno"$. :ud"ko u$vrivanje "u&jek$ivnog e#emen$a 3ao u nacionalnom tako i u meunarodnom pravu stanje svijesti obino se dokazuje na sudu prema okolnostima pod kojima je neka radnja izvrena. 7z okolnosti pod kojima je djelo izvreno obino se moe zakljuiti da li je radnju koja je zabranjena meunarodnim kaznenim pravom pratilo odgovaraju$e stanje svijesti koje ukazuje na odreeni stupanj krivnje. IAVRFEN@E I O:*A;I MODA;I*E*I KRIMINA;NOD PONAFAN@A I+vr'enje 5vatko tko izvri kazneno djelo bilo sam ili zajedniki s drugim osobama kazneno je odgovoran. a primjer vojnik koji ubije ratnog zarobljenika ili nekog nedunog civila# bi$e kanjen za izvreni ratni zloin. I+vr'enje +na i 9i+i ko injenje +a&ranjene radnje koje "e uk#ju uje i !"i)o#o'ki e#emen$. :ui+vr'i#a'$vo 2loine esto vri vie osoba. Bko svi oni )iziki uestvuju u stvarnom izvrenju iste radnje !na primjer ako su pripadnici jedinice za pogubljenje nedunih civila" moemo govoriti o suizvrilatvu. 5vi uesnici u zloinu vre istu kaznenu radnju uz odgovaraju$i mens rea. Udru,ivanje radi +#o ina kog !od)va$a 3ada je zloin posljedica radnje vie osoba# moe se desiti da nisu svi uesnici izvrili istu radnju. %oe se raditi o muenju u kome je jedna osoba naredila izvrenje zloina# druga ga )iziki izvrila# tre$e pazilo da li $e rtva dati neku vanu in)ormaciju itd. &ostavlja se pitanje da li svi ti izvrioci snose istu odgovornost za isti zloin u ovom sluaju muenje. 3ao i u najve$em broju nacionalnih pravnih sistema tako i u

<,

meunarodnom kaznenom pravu u e"ni(i u +ajedni koj krimina#noj radnji "no"e i"$u odgovorno"$ ako u e"$vuju u radnji &e+ o&+ira na !o#o,aj i ve#i inu do!rino"a. 5a njima se postupa kao sa glavnim izvriocima iako se u 9a+i ka,njavanja mo,e u+e$i u o&+ir ra+#i i$ "$u!anj krivnje. 3ao i u nacionalnim pravnim sistemima# razlozi ovakvog rjeenja su jasni> ako su "vi koji uestvuju u zajednikom zloinakom pothvatu "vje"ni (i#ja i karak$era +#o ina ke radnje# i ako dje#e i"$u +#o ina ku namjeru# moraju samim tim djeliti i kaznenu odgovornost# bez obzira na poloaj i ulogu koju su imali u poinjenju zloina. 'o je ispravno zbog toga to je svaki od njih neophodan za postizanje konanog rezultata# a s druge strane bilo bi teko praviti razliku izmeu stupnja kaznene odgovornosti osim u svrhu izricanja kazne. Pomaganje i !od"$rekavanje eka osoba moe uestvovati u zloinu# a da ne djeli zloinaku namjeru glavnog poinitelja pomau$i mu u izvrenju. O&jek$ivni e#emen$ u !omaganju i !od"$rekavanju "adr,an je u !rak$i noj !omo%i. 0hrabrenju# davanju moralne podrke poinitelju uz to ta pomo$ i podrka moraju imati bitan utjecaj na izvrenje zloina. :u&jek$ivni e#emen$ kod !omaga a je u $ome '$o je +nao da %e njegovo dje#ovanje !omo%i !o ini$e#ju u i+voenju +#o ina. &odstrekavanje i pomaganje ne mora znaiti da pomaga i podsreka imaju zajedniki plan ili cilj s glavnim poiniteljem# da djele njegovu zloinaku namjeru ili imaju neki drugi oblik mens rea. Nedovr'eni +#o ini 7 o!%eni$o U mnogim pravnim sistemima ne kanjavaju se samo dovrena djela ve$ i preliminarne ili tek otpoete radnje kriminalnog ponaanja. 'o su djela koja pripremaju zabranjenu radnju# jo nisu proizvela nikakvo zlo i kanjavaju se uprkos tome to do izvrenja kaznenog djela nije jo dolo. =azlozi inkriminiranja takvih radnji su jasni> pravni sistem nastoji zatiti drutvo u to ve$oj mjeri ime se sprijeava izvrenje zabranjene radnje. 7ntervenira se zabranama u ranoj )azi prije poinjenja djela tj. u )azi njegovog pripremanja# kako bi se sprijeilo ostvarenje tetnih posljedica izvrenja krivinog djela. U toj kategoriji nedovrenih zloina razlikujemo tri pod vrste>

<-

1. Krimina#ne radnje koje o&u)va$aju !#aniranje i nareivanje 4. Krimina#ne radnje kojima "e priprema zloin a koje !odra+umijevaju !oku'aj i da nije u"#ijedi#o i+vr'enje dje#a !o'$o "u oko#no"$i ."u&jek$ivne i#i o&jek$ivne3 "!rje i#e njegovo i+vr'enje =. Krimina#ne radnje koje "u ka,njive kao $akve4 &e+ o&+ira je #i o"$varena +a&ranjena !o"#jedi(a i#i ne .!od"rekavanje na geno(id3. U mnogim nacionalnim sistemima !naroito u zemljama anglosaksonskog pravnog sistema" predviaju se tri kategorije tih krivinih djela> a" !oku'aj4 &3 +avjera4 (3 !od"rekavanje. U meunarodnom krivi nom !ravu !od"$rekavanje je +a&ranjeno "amo ako dovede do "$varnog i+vr'enja +#o ina. 'o je vjerojatno zbog toga to drave i sudovi smatraju da bi zabrana podstrekavanja pretjerano proirila krug zloinakih radnji. &odstrekavanje kao takvo zabranjeno je samo izuzetno u vezi sa najteim meunarodnim zloinom genocidom. P#aniranje &laniranje se sastoji od osmiljavanja# usaglaavanja s drugim i priprema za izvrenje zloina. a primjer planiranje zranog napada na civile# upotrebu zabranjenih oruja# ili bezobzirno ubijanje civila kao dio rasprostranjenih i sistematinih napada na civile. 5 obzirom na prirodu i karakteristike meunarodni) +#o ina# njih e"$o !#aniraju i vr'e vi'e vojne i (ivi#ne v#a"$i. 5vako ko uestvuje u planiranju meunarodnih zloina# bez obzira na rang u hijerarhiji i nivo uestvovanja# kazneno je odgovoran. !=ang i uloga mogu biti vani za kanjavanje oigledno to je vii poloaj i intenzitet ue$a osoba u planiranju trebalo bi da kazna bude stroa". :u&jek$ivni e#emen$ "e "a"$oji u namjeri da "e !o ini +#o ina ka radnja. 3ad $e biti planiranje kanjivo postoje razliita miljenja ovisno o tome je li kanjivo ponaanje dovelo do )izikog izvrenja. Ge$ina navodi na zakljuak da planiranje i pripremanje zloina mora dovesti i do njegovog )izikog izvrenja. e postoji jednoznano miljenje izraeno u precedentnom pravu gdje se kanjivo planiranje opravdava ciljem da se sprijee takve radnje koje se smatraju zloinakim radnjama. Nareenje

<.

Davanje nareenja pretpostavlja da je onaj ko daje nareenje de iure i de )acto pretpostavljeni onome ko treba da je izvri. Bko je izvreno meunarodnim pravom zabranjeno nareenje# o"o&a koja ga je i+da#a ka+neno je odgovorna kao "ui+vr'i$e#j +#o ina koji je !o inio njegov !o$ injeni. 5ubjektivni element predstavlja namjera da on bude izvren ili bar da je nareenje odreeno# tj. da upu$uje na izvrenje nekog konkretnog zloina. %autim# ako je nareenje uop$eno# moe biti dovoljan i eventualni umiljaj ili svjestan nehat. Poku'aj 0 pokuaju kao krivinom djelu govorimo onda kada neka osoba namjerava poiniti zloin# ali oekivana posljedica njegovih nastojanja izostaje. Uoavaju se dvije razliite mogu$nosti> *3 !o ini$e#j !odu+ima !o e$ne korake4 a#i ga drugi "!rje avaju i#i B3 +&og oko#no"$i koje "u i+van njegove kon$ro#e njegova ak(ija ne dovodi do o ekivani) !o"#jedi(a. Dakle# on vri sve potrebne radnje ali ne postie eljeni rezultat. Meunarodno !ravo i!ak inkriminira !oku'aj iako ne nano"i ,r$vi namjeravanu !ovredu4 ovo "$oga da "e u '$o ve%oj mjeri "!rje i kr'enje njegovi) odreda&a. Da bi pokuaj bio kanjiv potrebno je da postoji ponaanje koje znai o+&i#jno o$!o injanje ka+nene radnje4 da !o"$oji ja"na namjera da !o ini +#o in ili neuspjeh izvrenja te namjere uslijed vanjskih okolnosti. Jto se tie men" rea +a !oku'aj u anglosaksonskim pravnim sistemima obino se +a)$jeva umi'#jaj da se izvri zloin !eventualni umiljaj nije dovoljan". 7zgleda da meunarodno ka+neno !ravo +a "u&jek$ivni e#emen$ $ra,i umi'#jaj. Aavjera da "e i+vr'i geno(id 2avjera je vrsta kaznene radnje kanjive u zemljama anglosaksonskog pravnog sistema# ali je nepoznata ili prihva$ena u vrlo skromnoj mjeri u zemljama kontinentalnog pravnog sistema. Aavjera je gru!no ka+neno dje#o4 a "a"$oji "e od dogovora dvije i#i vi'e o"o&a da !o ine ka+neno dje#o. 3anjiva je ako ak i djelo nije izvreno. 5ubjektivni element mens rea svakog uesnika je dvojak> *" "a+nanje o injeni(ama i okolnostima

<A

kaznenog djela koje grupa namjerava poiniti i 4" namjera da se zavjera ostvari tako to $e kazneno djelo biti izvreno. e postoji pravilo meunarodnog obiajnog prava koje bi se odnosilo na zavjeru prije svega zbog nepostojanja podrke zemalja kontinentalnog pravnog sistema. Bko ne doe do poinjenja kaznenog djela dogovor da se poini zloin u zemljama kontinentalnog pravnog sistema nije kanjiv sam po sebi u njima je zavjera zabranjena samo izuzetno za najtea kaznena djela kao to je podrivanje sigurnosti drave ili osnivanje udruenja i organizacija za sistematsko injenje kriviih djela u raznim oblastima. Pravi#a meunarodnog !rava o +avjeri mogu "e na%i "amo u ;ondon"kom "!ora+umu od 1/01. godine. #an 6. u$vruje da $e biti kanjena osoba koja uestvuje u zajednikom planu ili zavjeri za injenje bilo kog zloina protiv mira. 0dredbom o zavjeri da se izvri zloin protiv mira predvieno je kanjavanje osoba koje su se dogovorile da vode rat koji je upravo zavren. 2avjera je kanjiva i za radnje koje su ve$ izvrene. Drugim rijeima +avjera je ka,njiva +a "vaki !#an i#i "!ora+um4 o i+vr'enju meunarodnog +#o ina koji je u "$vari ve% &io +avr'en. Druga re#evan$na odred&a meunarodnog !rava "adr,ana je u #anu =. Konven(ije o geno(idu od 1/02. godine koja !redvia da je ka,njiva +avjera +a i+vr'enje geno(ida. Pod"$rekavanje na geno(id Da bi podsrekavanje na genocid predstavljalo zloin# mora &i$i ne "amo ne!o"redno nego i javno. Pod"$rekavanje na geno(id je ka,njivo ak i ako ne u"#ijedi i+vr'enje. 5ubjektivni element podrazumijeva elju poinitelja da svojim radnjama kod osobe koja $e ostvariti zloin genocida# proizvede svijest na izvrenje zloina. Dakle# sam !od"$reka mora ima$i odreenu namjeru da doe do geno(ida 7 tj. da se potpuno ili djelomino uniti jedna nacionalna# etnika# rasna ili vjerska grupa kao takva. KRIVINA ODDOVORNO:* AA PROPUF*AN@E Meunarodna krivi na odgovorno"$ mo,e na"$a$i ne samo kao posljedica neke radnje ili ponaanja !ubijanje neprijateljskog civila# protuzakonito unitavanje umjetnikih djela" nego i ne injenjem4 !ro!u'$anjem da "e ne'$o !odu+me . &roputanje je inkriminirano

</

samo onda kada pravni propisi name$u jasnu obvezu da se neto uini# a neka osoba namjerno ili s eventualnim umiljajem# ne ini ono to pravo trai. 'rebalo je puno vremena da se u meunarodnom pravu razvije op$e pravilo o proputanju. 0ni koji su stvarali meunarodno pravo nisu smatrali prikladnim ograniavanje ponaanje drava# name$u$i im obveze da u odreenim okolnostima moraju neto odreeno uiniti. Do napretka dolazi poslije Drugog svjetskog rata# kada je zauzet stav da se proiri zatita rtava rata tako mnoge odredbe @enevskih konvencija od *+,+. godine utvruju jasne dunosti da se neto uini# dok je proputanje da se to uradi postalo kanjivo. %eutim# tek su *+AA. godine tvorci dopunskog protokola uz @enevske konvencije postavili naelo sadrano u l. 26. kojim je utvreno da $e visoke strane ugovornice i strane u sukobu suzbijati teka krenja i poduzimati potrebne mjere za suzbijanje ostalih krenja 3onvencija ili ovog &rotokola koja su rezultat nepoduzimanja mjera za koje postoji dunost da se poduzmu. 'e su odredbe upu$ene dravama koje su utjecale na krivino pravo odnosno da se tako iskristiliziralo op$e naelo o krivinoj odgovornosti za proputanje. Krimina#no !ro!u'$anje mo,e &i$i ka,njivo "amo ako ga !ra$i odreeno "u&jek$ivno "$anje "vije"$i. 'aj element moe biti razliit ali se obino zahtjeva umi'#jaj4 ali u nekim "#u ajevima mo,e "e !o"$av#ja$i i even$ua#ni umi'#jaj i#i "vje"ni ne)a$. U meunarodnom kriminalitetu su sve e$e situacije kada vie vlasti planiraju# organiziraju# nareuju ili toleriraju vrenje kriminalnih radnji. 'o znai da se u meunarodnoj zajednici javlja jasna tendencija da zloine vre bilo vojne ili politike voe visokog ranga# ili civilne odnosno vojne osobe na niim poloajima koji vre zloine a u tome ih ne sprjeavaju i ne kanjavaju vie vlasti. 2bog toga# u meunarodnom pretpostavljenih. Odgovorno"$ !re$!o"$av#jeni) 3od odreivanja op$ih uvjeta za odgovornost pretpostavljenih vie vojne i civilne vlasti snose odgovornost za zloine koje poine njihovi potinjeni uz slijede$e kumulativne uvjete> kaznenom pravu postaje sve vanije pitanje odgovornosti

<+

*.Da e9ek$ivno komandiraju# kon$ro#iraju i#i vr'e v#a"$ nad i+vr'i$e#jima . Dovoljan je de )acto poloaj vlasti. 3ontrola mora biti e)ektivna. 4. Pre$!o"$av#jeni je +nao i#i je imao in9orma(ije na o"novu koji) je u oko#no"$ima koje "u $ada v#ada#e mogao +ak#ju i$i da "e vr'e +#o ini i#i da "u ve% i+vr'eni i#i je $o $re&ao +na$i a#i je "vje"no od#u io da "e ne o&a+ire na o&avje'$enja o meunarodnim +#o inima. <. Pro!u"$io je da !odu+me mjere !o$re&ne +a "!rje avanje i#i "u+&ijanje +#o ina4 ime je prekrio dunost sprjeavanja i suzbijanja zloina svojih potinjenih. 5lijedom navedenog proizlazi da komandna odgovornost ili odgovornost viih vlasti za neinjenje# ne predstavlja oblik striktne ili objektivne odgovornosti tj. odgovornost za krenja# za koja bi neko mogao biti osuen a da se ne dokazuje bilo koji modalitet mens rea. Dakle# i ovdje je !o$re&no u$vrdi$i "u&jek$ivni e#emen$. :u&jek$ivni e#emen$i krivi nog dje#a i ra+ni o&#i(i !ro!u'$anja 6lede subjektivnih elemenata razlikujemo nekoliko situacija> *. Pre$!o"$av#jeni +na da "e njegovi !o$ injeni "!remaju i+vr'i$i +#o in i#i ga ve% vr'e4 a#i i!ak ne !odu+ima nikakve mjere. 0vdje pretpostavljeni na naki nain uestvuje u zloinu svojih potinjenih# i zahtjeva se za utvrenje krivice saznanje da se priprema zloin ili se ve$ ini. Umiljaj podrazumijeva nepoduzimanje mjera za spreavanje radnje njegovih potinjenih i nosi sa sobom rizik nastupanja tetnih posljedica i ne osvr$e se na taj rizik. 4. Pre$!o"$av#jeni ima o&avje'$enja da "e vr'e +#o ini ili da $e se vriti ali proputa poduzeti potrebne mjere. 0vdje je dovoljan eventualni umiljaj ili svjesni nehat. <. Pre$!o"$av#jeni je $re&ao +na$i da "e vr'e +#o ini i#i da "u ve% i+vr'eni . 0vdje je dovo#jan "vje"ni ne)a$ .(u#!a gravi"3. Dakle# $re&a !ravi$i ra+#iku i+meu men" rea4 koji "e +a)$jeva kod +#o ina koje ine !o$ injeni i onog koji "e $ra,i +a !re$!o"$av#jenog. 'rebalo bi prihvatiti za nastupanje odgovorno"$i !re$!o"$av#jenog nii stupanj subjektivne odgovornosti - "vje"ni ne)a$ zbog toga to njegov poloaj u hijerarhiji povlai obvezu nadziranja potinjenih i da odgovara za ponaanje svojih potinjenih.

,E

:*@ECA@ KAANENI? D@E;A 1.O!%eni$o %eunarodno kazneno pravo# kao i nacionalno# poznaje stjecaj kaznenih djela. a nacionalnom planu pitanja stjecaja su izraena i raspravljana u zemljama kontinentalnog pravnog sistema# dok je to pitanje u zemljama anglosaksonskog pravnog sistema# ostavljeno sudovima# koji su postepeno izradili niz kriterija# glede najvanijih linija razgranienja. 1.1. Ra+#i i$e vr"$e "$je(aja ka+neni) dje#a 3ad neka osoba nizom radnji usko povezanim# ali odvojenim radnjama izvri nekoliko kaznenih djela protiv raznih rtava# te se radnje mogu lako klasi)icirati. 3ad netko prekri jedno jedino pravilo protiv razliitih osoba npr. vojnik u toku razmjene vatre u zoni borbenih akcija ubije deset nedunih civila. U tom sluaju prekreno je samo jedno pravilo - pravilo koje zabranjuje ubijanje civila ali je zloin poinjen protiv nekoliko rtava. 0ve situacije se nazivaju u pravnoj literaturi rea#ni "$je(aj ka+neni) dje#a. U drugim situacijama stvari postaju sloenije kao npr. u sluaju kad jedna osoba jednom jedinom radnjom istovremeno kri nekoliko pravila. 'o se de)inira kao Gidea#ni "$je(aj ka+neni) dje#aH. 7 ovdje se mora razlikovati nekoliko vrsta kreenja. Prvo# kad se dogodi da ista radnja jednim djelom kri jedno pravilo# a drugim djelom neko drugo pravilo koja pravno reguliraju razliite stvari. U tom se sluaju jednom radnjom istovremeno kre dva razliita pravila i time vre dva razliita zloina. pr. pripadnik oruanih snaga bacaem plamena zapali civilnu zgradu na okupiranoj teritoriji to prouzrokuje smrt civila i tada vojnik jednom radnjom postaje odgovoran +a u&oj"$vo i +a !o,ar. Drugo# jednom radnjom kr'e dva ra+#i i$a !ravi#a tako da se moe govoriti o dva razliita kaznena djela od kojih je jedno tee# a drugo lake# postavlja se pitanje kanjavanja poinitelja. &o anglosaksonskoj pravnoj doktrini manje je ukljueno u ve$e kazneno djelo tako da se podudara s naelom konsumacije kontinentalnog pravnog sistema. &rema ovim doktrinama tee kazneno djelo prevladava i apsorbira drugo. 7z toga proizlazi da se optuba i kazna mogu odnositi samo na tee kazneno djelo.

,*

*re%e4 moe se desiti da se jednom radnjom i"$ovremeno kr'i neko#iko !ravi#a koja regu#iraju i"$o !i$anje. a primjer# ovisno o posebnim okolnostima# ako neki vojnik siluje enu civila. 'o se moe kvali)icirati kao ratni zloin# zloin protiv ovjenosti# pa ak i kao zloin genocida. &ostavlja se pitanje po kojim se naelima i kriterijima treba odluiti o tome u koju vrstu spada sluaj silovanjaN. Do odgovora na to pitanje moe se do$i prouavanjem naela kaznenog prava koja su zajednika glavnim pravnim sistemima svijeta kao i meunarodnog precedentnog prava. ?edan mogu$i kriterij se sam name$e. U zemljama anglosaksonskog pravnog sistema poznat Clokburgerov test a u zemljama kon$inen$a#nog !ravnog "i"$ema poznato je kao Gna e#o re#a$ivnog "!e(ija#i$e$aL.5vako od ova dva pravila postavlja zahtjev koji ono drugo ne sadri. 5lijedi da ako neko posebno ubojstvo udovoljava zahtjevima pravila o ubojstvu kao o zloinu protiv ovjenosti ali mu nedostaje element potreban za progon onda se radi o zloinu predvienim tim pravilom. U tom sluaju optunica ga tereti za poinjenje samo jednog zloina. %eutim# opreza radi za sluaj da ne uspije da u sudu dokae postojanje bi$a tog kaznenog djela tuiteljstvo moe smatrati prikladnim da odnosnu osobu tereti i za drugi zloin bilo alternativo ili kumulativno. 3ad sud utvrdi da je optueni za istu radnju kriv po nekoliko osnova# treda odmjeriti kaznu koja $e odraziti njegovo cjelokupno kriminalno ponaanje. 5tatutom 7:: lan A/. predvia ako jedna osoba bude osuena za vie kaznenih djela# 5ud $e odmjeriti kazne za svako kazneno djelo pojedinano i potom $e izre$i jedinstvenu kaznu i precizirati ukupnu duinu trajanja zatvorske kazne. 'o pretpostavlja da se mora izre$i posebna kazna za svako kazneno djelo tako da sud ne moe izre$i jedinstvenu kaznu zatvora za nekoliko razliitih djela. OKO;NO:*I KO@E I:K;@UU@U KAANENU ODDOVORNO:* Ra+#ike i+meu i"k#ju enja !ro$u!ravno"$i i i"k#ju enja ka+nene odgovorno"$i U najve$em broju nacionalnih sistema kaznenog prava# a posebno u zemljama kontinentalnog pravnog sistema neophodno je razgraniiti dvije vr"$e od&rane> i"k#ju enjem !ro$u!ravno"$i i i"k#ju enjem ka+nene odgovorno"$i.

,4

&o miljenju mnogih pravnika kada zakon predvia iskljuenje protupravnosti# neka radnja koja je sama po sebi protupravna smatra se dozvoljenom i ne predstavlja kazneno djelo. 3ada je u pitanju iskljuenje kaznene odgovornosti radnja protivna pravilu smatra se nezakonitom# ali se poinitelj ne kanjava. 0vdje je pozitivan odnos drutva i prava prema radnji koju pokriva olakavaju$a okolnost manji u pogledu radnje koju pokriva iskljuenje protupravnosti. Dakle# vrijednosna procjena na kojoj poiva pravo nije tako povoljna da bi tu radnju smatrala za zakonitu. =adnja se smatra nezakonitom ali pravo dri da poinitelja ipak ne treba kazniti. 'o je zbog toga to se uzimaju u obzir posebne okolnosti u kojima je ta radnja poinjena. 0vo stoga to radnjama koje !okrivaju o#aka'vaju%e oko#no"$i nedo"$aje !o$re&an "u&jek$ivni e#emen$ &i%a ka+nenog dje#a. Ak$u" reu" !o"$oji a#i nedo"$aje men" rea. :amood&rana 5amoodbrana je legalna ako ispunjava odreene uvjete> *" radnja u samoodbrani je poduzeta kao odgovor na neposredan ili stvaran protupravan napad na ivot ili na ivot neke druge osobe# 4" da ne postoji neki drugi nain da se sprijei ili zaustavi injenje zloina# <" da protupravnu radnju nije prouzrokovala osoba koja postupa u samoodbrani i ," da je akt samoodbrane srazmjeran kaznenom djelu na koje ta osoba reagira. 'ako za primjer samoodbrane moe se navesti situacija kada uvar ubije neprijateljskog ratnog zarobljenika koji se upravo spremao da ubije uvara. I"k#ju enje ka+nene odgovorno"$i u"#ijed du'evne &o#e"$i i#i du'evne !oreme%eno"$i a duevnu bolest ili duevnu poreme$enost moe se pozvati kao osnov iskljuenja kaznene odgovornosti kada mentalno stanje ukazuje na to da je osoba liena sposobnosti da odlui da li je neka radnja ispravna ili nije. a to se moe pozvati optueni koji u vrijeme poinjenja kaznenog djela nije bio svjestan ta radi# odnosno da je samim tim bio nesposoban racionalno prosuivati svoje ponaanje. &osljedica toga je nedostajanje mens rea kod optuenog zbog ega se ne moe smatrati odgovornim za svoje ponaanje. Pijan"$vo

,<

5tanje opijenosti# uslijed konzumiranja alkohola# moe predstavljati osnov za iskljuenje odogovrnosti pod veoma striktnim uvjetima> *" pijanstvo je tako teko da ponitava mens rea !mjenja mentalno stanje poinitelja do te mjere da ne moe biti svjestan svojih djela# da ne moe niti ocijeniti protupravnost svojih radnji# 4" ako je rije o voljnom dovoenju u stanje opijenosti# to nije uinjeno zato to je ta osoba znala da postoji vjerojatnost da $e upravo zbog tog njegovog stanja poduzeti neku kriminalnu radnju. 3ao primjer prihvatljivog sluaja iskljuenja odgovornosti moe se navesti sluaj kada lijenik ili medicinska sestra daju vojniku neko jako sredstvo za umirenje ili ublaavanje bolova# koje ozbiljno utjee na njegovo stanje svijesti tako da zbog toga ubije ili rani nekog ratnog zarobljenika ili neprijateljskog civila# ili siluje neku civilnu osobu. Ma#o#je$ne o"o&e U mnogim nacionalnim pravnim sistemima smatra se da osobe ispod odreene ivotne dobi nemaju punu individualnu autonomiju volje i da zato ne mogu slobodno odluivati o svojim postupcima. Djete se smatra nesposobnim za posjedovanje kriminalnog umiljaja. U skladu s tim obino se smatra da su djeca izuzeta od kaznene odgovornosti ak i kad se upuste u injenje kriminalnih radnji. Danas se u nekim zemljama prag za prestanak maloljetnitva sniava. sudovima. U 5tatutu 7:: po l. 4.. K5ud nije nadlean za voenje kaznenog postupka protiv osoba koje u vrijeme poinjenja kaznenog djela niju imale*/ godina starosti. 0dredba tog 5tatuta !l. /" istie kako regrutiranje ili na drugi nain stavljanje u vojnu slubu djece ispod *- godina starosti u nacionalne oruane snage moe predstavljati ratni zloin. O:*A;I :;UA@EVI I:K;@UEN@A ODDOVORNO:*I 1. Nareenje !re!o"$av#jenog &ostavlja se pitanje moe li se u odbrani pozvati na nareenje pretpostavljenog. Gano je istaknuti da se potinjeni moe suoiti sa dvije obveze koje su u meusobnom sukobu. ?edna zahtjeva da se ne izvravaju protupravna nareenja i one koje od njega trae da izvri radnju protivnu pravilima meunarodnog prava. U dvoumici izmeu potovanja a pr. u Critaniji se djeca od deset godina pa dalje mogu smatrati odgovornim i kanjavati za neke postupke. 0bino se ti postupci vode pred specijalnim

,,

vojne hijerarhije i naela po kojem je samo nadreeni odgovoran i nesumnjivog postulata da $e se svatko ko se teko ogrijei o osnovne standarde ponaanja smatrati odgovornim za radnju koju je izvrio# meunarodno pravo se opredjeljuje za ovu drugu opciju. Dakle# !o$ injeni "e ne mo,e !o+iva$i na nareenje !re$!o"$av#jenog kao na o"nov +a i"k#ju enje ka+nene odgovorno"$i +a !o injeni meunarodni +#o in. injeni(a da je radio !o nareenju !re!o"$av#jenog mo,e &i$i ra+#og u&#a,avanja ka+ne. 0vaj nain odgovornosti odnosi se na nareenja vojnih i civilnih vlasti# bez obzira na rang pretpostavljenog pod uvjetom da potinjeni ima pravnu obvezu da izvri nareenje i vlast koja izdaje nareenje mora imati )ormalnu ili sutinsku kontrolu nad potinjenim. B. Krajnja nu,da i !rinuda

O"o&a koja !od !rije$njom !rekr'i neko meunarodno !ravi#o i $ime !o ini neki meunarodni +#o in ne !od#ije,e ka,njavanju. &rinuda se i u nacionalnim zakonodavstvima i sudskim postupcima esto naziva krajnja nuda. 7pak izmeu prinude i krajnje nude kao dva oblika odbrane postoje vane razlike. *. 3rajnja nuda oznaava prijetnju ivotu i tijelu koja potie iz objektivnih okolnosti. 4. U sluaju krajnje nude poinitelj namjerava prouzrokovati protupravnu posljedicu odnosno ima kriminalni umiljaj koji trai kazneno pravo. asuprot tome prinuda u eko tre$i# osoba koja velikoj mjeri ponitava subjektivni element osobe pod prinudom.

prijeti snosi kaznenu odgovornost za tetne posljedice koje je prouzokovala tetna radnja osobe koja je pod prinudom. %eunarodnopravna pravila propisuju etiri striktna uvjeta za odbranu pozivanjem na nudu i prinudu# a to su> *. radnja za koju se tereti je izvrena u okolnostima neposredne prijetnje nastupanja teke i nepopravljive posljedice za njegov ivot ili tijelo# 4. ne postoji pogodno sredstvo za otklanjanje tog zla# <. zloin koji je poinjen nije nesrazmjeran predstoje$em zlu i ,. osoba nije svojom voljom doprinijela stvaranju situacije zbog koje je djelovala u krajnjoj nudi ili pod prinudom. Krajnja nu,da je iri pojam od prinude. 0na oznaava prijetnju ivotu i tijelu koja potie od objektivnih okolnosti a ne zbog djelovanja neke druge osobe. %eunarodno pravo pod striktnim uvjetima dozvoljava da krajnja nuda moe predstavlajti osnov za odbranu. U precedentnom pravu se na prinudu naje$e poziva u vezi s nareenjem pretpostavljenog. Bko nareenje pretpostavljenog ukljuuje injenje nekog

,-

meunarodnog zloina podreeni je duan odbiti izvrenje nareenja. Bko se uz odbijanje ponovi nareenje uz prijetnju na ivot i tijelo moe pristupiti odbrani pozivanjem na prinudu# gdje nareenje pretpostavljenog gubi svaki pravni znaaj. 'endencije koje se mogu otkriti u precedentnom pravu ukazuju da# pri procjenjivanju injeninih okolnosti koje mogu biti u vezi sa prinudom moe do$i do potrebe utvrenja razliitih stupnjeva vojne i civilne hijerarhije. 0igledno to je nii rang potinjenog koji prima nareenje propra$eno prinudom# to je manja vjerojatno$a da $e imati bilo kakav moralni izbor. :*VARNA AA<;UDA a iskljuenje kaznene odgovornosti kao odbranu od optube za kazneno djelo moe se pozvati onda kada postoji actus reus# dakle radnja protivna meunarodnom kaznenom pravu# ali nedostaje mens rea zbog toga to je neka osoba u zabludi# vjeruju$i da postoje injenine okolnosti koje odnosnu radnju ine pravno dozvoljenom. 2abluda mora biti u dobroj vjeri i razlona> pogreno shvatanje okolnosti mora biti zasnovano na ozbiljnim razlozima odnosno ne smije biti rezultat nekog olakog zakljuivanja o okolnostima. 2abluda ne smije biti posljedica nehata. 0va tvrdnja je u skladu s op$im pristupom pitanju stvarne zablude u najve$em broju pravnih sistema# a podrava je i precedentno pravo o meunarodnim zloinima. :$varna +a&#uda "e mo,e kori"$i$i u od&rani od o!$u,&e +a !o injenje !ro$u!ravnog nareenja onda kada o!$u,eni mo,e doka+a$i da nije &io "vje"$an da je nareenje &i#o !ro$u!ravno u !og#edu injeni(a. PRAVNA AA<;UDA %eunarodno krivino pravo# kao i ve$ina nacionalnih pravnih sistema# ne smatra da je nepoznavanje prava osnov iskljuenja krivine odgovornosti. =azlozi neiskljuenja krivine odgovornosti zbog nepoznavanja prava jasni su sami po sebi# jer se pretpostavlja da netko ko ivi u odreenoj dravi mora poznavati pravo a ovo s toga to bi u protivnom bili uzdrmani i sami temelji drutva. adalje priznavanjem krivine neodgovornosti u sluaju nepoznavanja prava primjena meunarodnog prava bi se razlikovala od sluaja do sluaja# a to bi u biti predstvaljalo i podsticaj da se kri pravo jednostavnim dokazivanjem injenice kako poinitelji nisu poznavali pravo.

,.

Bli ipak postoje sluajevi u kojima pravna zabluda moe biti relevantna za iskljuenje odgovornosti. Dakle# !ravna +a&#uda mo,e &i$i e#emen$ +a i"k#ju enje ka+nene odgovorno"$i ako !o"$oji o"nov +a i"k#ju enje "u&jek$ivnog e#emen$a na "$rani !o ini$e#ja > umi'#jaja4 even$ua#nog imi'#jaja i#i "vje"nog ne)a$a. Pravna +a&#uda mo,e &i$i ra+#ogom i"k#ju enja odgovorno"i ako kod !o ini$e#ja nije &io !ri"u$an !o$re&an men" rea. IMUNI*E*I O!%e vr"$e imuni$e$a 1. Iunkiona#ni imuni$e$i. 5ve drave tite agente koji djeluju u slubenom svojstvu. U naelu nitko ko djeluje u slubenom svojstvu ne moe biti pozvan na odgovornost dok je imao neku slubenu dunost. B. Per"ona#ni imuni$e$. 'o obuhvata e)ove drava# vie lanove vlade# diplomatske agente# slubenike na visokom poloaju u meunarodnim organizacijama. =. Imini$e$i od gonjenja +a krivi na dje#a predvieni nacionalim zakonodavstvom# a obino se daju e)ovima drava# lanovima vlade i lanovima parlamenta. 'i imuniteti prestaju im se zavri )unkcija. DON@EN@E I KAJN@AVAN@E PRED MEUNARODNIM :UDOVIMA 5uradnja drava je od bitne vanosti za e)ikasnost sudskih procesa pred meunarodnim krivinim sudovima. %eunarodni tribunali# za razliku od nacionalnih# nemaju na raspolaganju organe prinude# oni bez posredovanja nacionalnih vlasti ne mogu do$i do dokaznog materijala# prinuditi svjedoka da da svoj iskaz# vriti oevid na licu mjesta gdje se navedeni zloin dogodio# niti izvriti naloge za hapenje. %eunarodni sudovi# dakle ne mogu raditi bez pomo$i doma$ih sudova. Mode#i "uradnje 'vorci statuta meunarodnih krivinih tribunala glede naina reguliranja suradnje drava s meunarodnim krivinim sudovima# mogu birati izmeu dva modela odnosno izmeu G)ori+on$a#nogH i Gver$ika#nogH mode#a. &o horizontalnom modelu odnosi izmeu drava i meunarodnog suda mogu se oblikovati prema meudravnoj suradnji u krivinim stvarima. aime# radi "e o "uradnji

,A

koja "e +a"niva na ugovornim odno"ima koji je re+u#$a$ u+ajamne "ug#a"no"$i . Bko se prihvati ovakav model suradnje meunarodni sudovi ne bi imali nikakvu vlast nad dravama tako da sud meunarodni ne bi imao mogu$nost ni na koji nain obvezati drave da surauju. Drgi mode# Gver$ika#niH i#i Gnaddr,avni L naputa tradicionalne naine meudravne suradnje gdje su drave koje surauju ravnopravne. 0vaj napredniji model polazi od toga da meunarodni sudski organ dobije znaajna ovlatenja ne samo u odnosu na pojedinca nego i u odnosu na same drave. a taj nain meunarodni "ud ima ov#a"$ da i+daje o&ve+ne nared&e dr,avama i da u "#u aju da i) dr,ave ne i+vr'e !okre%e me)ani+me !rinude. Dakle# meunarodni sud ima vlast nad dravama# po emu se# razlikuje od drugih meunarodnih institucija. :!e(i9i no"$i meunarodnog "uenja 1. :amo je $u,i$e#j ov#a'$en !okrenu$i krivi ni !o"$u!ak 4. *u,i$e#j je !rvi koji !riku!#ja doka+e !rije !odi+anja o!$u,ni(e !ro$iv okriv#jenog dok je na odbrani da prikuplja dokaze u korist okrivljenog. <. Meunarodni $u,i$e#j nije "amo "$ranka u !o"$u!ku . &o statutu 7:: on je duan u toku svoje istrage prikupiti i dokaze u korist okrivljenog i predati ih odbrani !za razliku od tuiteljstva u nacionalnim pravnim sistemima". Dakle# !o"$u!a kao !ravo"udni organ4 a ne kao o&i na "$ranka u !o"$u!ku. ,. Da bi prikupili dokaze moraju se obratiti !i tuitelj i odbrana" dravi u kojoj se ti dokazi nalaze. :ve radnje koje uk#ju uju "red"$va !rinude +avi"e od !omo%i organa dr,ave !uvid u dravne arhive koji pripadaju odreenoj dravi". -. Ne !o"$oji !oro$a koja je ov#a'$ena od#u iva$i o injeni nim !i$anjima # meunarodni "e "udovi "a"$oje "amo od !ro9e"iona#ni) "uda(a . 0vo stoga to samo iskusni suci koji posjeduju iroku pravniku strunost mogu biti u stanju postupati u ovim krivinim postupcima. .. Nije do+ov#jeno "uenje u od"u"$vu. &risustvo optuenog uvijek je neophodno osim ako se on izriito odrekne prava da bude prisutan na suenju. A. :i"$em !ri+nanja krivi(e kakav !o"$oji na meunarodnom nivou ne dovodi do i"$i) re+u#$a$a kao u ang#o"ak"on"kim !ravnim "i"$emima. a

,/

meunarodnom nivou razliiti inioci obeshrabruju optuene da koriste ovaj procesni mehanizam ali uoava se tenja ka sve e$em pribjegavanju priznanju krivice i nagodbi obrane s tuiteljem. 3ao razlog ovome moe se izdvojiti potreba za smanjenjem broja suenja i ubrzavanjem vrlo sloenog meunarodnog krivinog postupka. /. Meunarodni "udovi imaju ak$ivnu u#ogu u voenju !o"$u!ka . &osebno posjeduju iroka ovlatenja u pogledu izvoenja dokaza# a ne predstavljaju pasivnost gdje kao neutralni i pasivni sudac nadgledaju takmienje dvije stranke u postupku. %ogu pozivati svjedoke kao i svjedoke koji nisu skloni uestvovati u postupku. +. Jr$ve nemaju ve#iku u#ogu u krivi nom !o"$u!ku mada u sistemu 7:: mogu iznijeti svoja gledita i probleme na glavnoj raspravi# i mada ne mogu pozivati svjedoke ali ih mogu ispitivati kada ih pozovu stranke !ali nemaju pristup dokazima koje su stranke prikupile niti pravo uloiti albu na presudu". *E. 3ako naelo nulla poena sine lege ima ogranienu primjenu na meunarodnom novou# "udovi imaju 'iroka ov#a'$enja u !og#edu i+ri(anja ka+ne. **. U !ravi#u ,a#&eni !o"$u!ak ne dovodi do !onovnog "uenja ve$ mu je cilj da se utvrdi da li je prvostupanjski sud pogreno primjenio pravo ili pogreno utvrdio injenino stanje u takvoj mjeri da je to dovelo do uskra$ivanja pravde !ipak u odreenim sluajevima albeni sudovi mogu prihvatiti nove dokaze". Predno"$i meunarodni) krivi ni) !o"$u!aka %eunarodni sudovi imaju vie prednosti u odnosu na nacionalne sudove naroito one koji se nalaze na teritoriji drave na kojoj su zloini izvreni. Dinjenica da nacionalni sudovi nisu voljni voditi krivine postupke za djela koja nemaju terotorijalnu ili personalnu vezu s odnosnom dravom. 5ve do *++,. g. krivinopravne odredbe enevskih konvencija iz *+,+. nikada nisu primjenjene u praksi. strance koji su izvan te drave poinili zloine protiv drugih stranaca. acionalni sudovi su prije svega orjentirani na svoje drave i nemaju elje da istrauju zloine# gone

,+

&ored toga# s obzirom da je rije o meunarodnim zloinima# upravo su meunarodni "udovi najpozvaniji da rjeavaju o ovim tekim krenjima meunarodnog prava. Dakle# oni "u u &o#jem !o#o,aju da ra+umiju i !rimjene meunarodno !ravo. adalje# meunarodni "udovi mogu &i$i u &o#jem !o#o,aju da &udu ne!ri"$rani4 !ravi niji nego na(iona#ni "u(i koji "u dio "redine u kojoj "u +#o ini !o injeni. %eunarodni sudovi mogu mnogo lake od nacionalnih sudaca vriti istrage zloina koji ima posljedice u vie drava. 5vjedoci se esto nalaze u razliitim zemljama a prikupljanje tih dokaza po pravilu zahtjeva suradnju vie drava. &ored toga potrebna je posebna strunost za razrjeenje vrlo delikatnih pravnih pitanja koja proizlaze iz primjene vie nacionalnih zakonodavstava. %eunarodna suradnja moe osigurati neku vrstu jednoobraznosti u primjeni meunarodnog prava# dok postupci pred doma$im sudovima mogu voditi do protivrjene prakse i u pogledu tumaenja i primjene meunarodnog prava# kao i u pogledu izricanja kazni. a kraju za istaknuti je kako $e meunarodna suenja bolje pokazati volju meunarodne zajednice da raskine s prolo$u kanjavanjem onih koji su odstupili od prihvatljivih standarda ljudskog ponaanja. D#avni (i#j meunarodne +ajedni(e !ri#ikom ka,njavanja nije re$ri&u(ija ve% "$igma(ija i o"uda devijan$nog !ona'anja u nadi da %e "e $ime !o"$i%i !reven$ivan e9ek$. Nedo"$a(i meunarodni) krivi ni) !o"$u!aka 0snovni nedostatk pred meunarodnim sudom glede voenja postupaka je !omanjkanje "red"$ava !rinude u "vr)u !riku!#ajnja doka+a4 !re$re"a !ro"$orija4 +a!#jene dokumena$a i#i i+vr'enja na#oga +a )a!'enje i drugi) "ud"ki) nared&i. 3ako je ve$ reeno meunarodni "udovi ovi"e o "uradnji dr,ava. %eunarodni sudovi moraju pridobiti suce iz razliitih kulturnih i pravnih sredina# neke iz zemalja kontinentalnog a druge s anglosaksonskog pravnog podruja# neki se bave primarno krivinim pravom# a drugi meunarodnim pravom# neki imaju a neki nemaju sudako iskustvo.

-E

Kao jo' jedan !ro&#em "u dugi "ud"ki !o"$u!(i a ovaj problem proizlazi iz poduzimanja adversarnog sistema koji zahtjeva da se svi dokazi razmotre usmeno ispitivanjem i unakrsnim ispitivanjem !dok u inkvizitorskom sistemu dokaze prethodno bira istrani sudac". &itanje trajanja meunarodnih postupaka dodatno je o!$ere%eno je+i nim $e'ko%ama4 '$o +na i da "e dokumen$i i doka+i moraju !revodi$i . Pored $oga okono"$ da okriv#jeni &ude u !ri$voru !rije i u $ijeku "uenja i u $ijeku ,a#&enog !o"$u!ka4dovodi do "i$ua(ije +a koju "e ne mo,e re%i da je u "k#adu " !ravom na !ravi no i ek"!edi$ivno "uenje i !re$!o"$avkom nevino"$i. AAK;@UNA RAAMA*RAN@A Danas su ljudska prava postala bonum commune humanitatis# dobro cijelog ovjeanstva# skup vrijednosti od velikog znaaja za sve ljude. 5toga je dosljedno i potpuno logino dati sudovima svih drava mogu$nost da krivino gone osobe odgovorne za neprihvatljiva ponaanja krenjem ovih vrijednosti# da im sude i kanjavaju ih. Na(iona#ni "udovi $e ukoliko to budu inili postati Gorgan "vje$"ke +ajedni(eH to znai da tada ne$e djelovati samo u ime svoje drave ve$ u ime i u korist cijele meunarodne zajednice. 'akvim ponaanjem poslije mnogo vremenena# teorijski koncept kojeg je <Etih godina prolog stolje$a predloio veliki )rancuski pravnik @or 5el !6eorges 5celle"# pojam koji je on nazvao 9unk(iona#na !odje#a u#oga i koji je dugo smatran utopijskom doktrinom# konano postao stvarnost. Gano je istaknuti kako je 5el naglaavao da na(iona#ni organi moraju !reu+e$i dvo"$ruku u#ogu- da "e !ona'aju kao organi odreene dr,ave koja dje#uje u unu$arnjem !ravnom !ore$ku4 i da "e !ona'aju kao organi meunarodne +ajedni(e koja dje#uje unu$ar meunarodnog !ravnog !ore$ka. 0vo stoga to# kako smo to ve$ isticali# meunarodnom !ore$ku nedo"$aju +akonodavni i "ud"ki organi kao i organi !rinude koji &i dje#ova#i u ime (ije#e +ajedni(e. 5el takoer istie da dosadanjim nainom ponaanja i uloge koju imaju dravni zvaninici su neka vrsta Kpodjeljene linostiL. 'o znai da gledano sa pravnog aspekta njihovog statusa oni i jesu i ostaju organi jedne drave i mogu djelovati i kao organi meunarodne zajednice.

-*

7pak# potrebno se osvrnuti i na ozbiljne teko$e pribjegavanjem nacionalnom pravosuu# kao to su problemi naina reagiranja na zloine i teka krenja ljudskih prava# poput povjerenstava za istinu i pomirenje# meunarodnih krivinih tribunala i mjeovitih ili KinternacionaliziranihL sudova. ijedno od ovih sredstava nije bez mane. 2a pretpostaviti je da je najbolji pristup suoavanju sa zloinima u opreznom i dobro osmiljenom kombiniranju vie sredstava# na koja ne treba gledati kao na alternative ve$ kao povezane instrumente protiv nedopustivih patnji kojima smo svakodnevno svjedoci. 2akljuno# smatram da se "amo kom&iniranjem "vi) e9ika"ni) dru'$veni) i in"$i$u(iona#ni) "red"$ava koja "u na ra"!o#aganju $vor(ima !rava mogu o"$vari$i korjeni$e !romjene !rak"e neka,njivo"$i. a kraju valja ponoviti da je meunarodno krivino pravo grana prava koja se vie od svih drugih bavi ljudskom zlobom i agresivno$u. 0na se takoer bavi odgovorom drutva na nasilje i zloin# i pokuava ih iskorijeniti koliko je to mogu$e. 7maju$i u vidu veliinu ovog zadatka ne postoji samo jedan odgovor na mnogobrojne vidove meunarodnog kriminaliteta# te je potreban irok aspekt odgovora od kojih je svaki prilagoen svojim speci)inostima glede uvjeta kako bi na kraju doveo do iskorjenjivanja meunarodnih zloina.

-4