Krivicni Zakon

Slubeni glasnik RS br.
49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 , 67/13
Izmjene KZ RS objavljene u SG RS 67/13 su oznaene sivom bojom, kurzivom i podvlaenjem, odnosno precrtavanjem. Izmjene KZ RS objevljenje u SG RS 1/12 su oznaene duplim precrtavanjem (maloljetnike odredbe). Izmjene i dopune KZ RS objavljene u SG RS 73/10 su oznaene masnom bojom i podvlaenjem, odnosno precrtavanjem. Ostale, ranije izmjene su naznaene u kuicama za komentar u margini Neslubena preiena verzija KRIVINI ZAKON REPUBLIKE SRPSKE OPTI DIO Glava prva OSNOVNE ODREDBE Funkcija krivinog zakonodavstva Republike Srpske lan 1. (1) Krivino zakonodavstvo Republike Srpske titi osnovna prava i slobode ovjeka i graanina i druge osnovne individualne i opte vrijednosti koje ustanovljuje i jemi pravni poredak. (2) Ova zatita se ostvaruje odreivanjem koja djela predstavljaju krivina djela, propisivanjem kazni i drugih krivinih sankcija za ta djela i izricanjem tih sankcija uiniocima krivinih djela u zakonom utvrenom postupku. Osnov i granice krivinopravne prinude lan 2. Krivinopravna prinuda (lan 1. stav 2. ovog zakona) primijenie se samo kada na drugi nain nije mogue zatititi osnovne drutvene vrijednosti i u mjeri koja je nuna za takvu zatitu . Nema krivinog djela i kazne bez zakona lan 3. Nikome ne moe biti izreena kazna ili druga krivina sankcija za djelo koje, prije nego to je uinjeno, nije zakonom ili meunarodnim pravom bilo odreeno kao krivino djelo i opisana njegova obiljeja i za koje nije bila zakonom prop isana kazna. Naelo krivice lan 3a. Niko ne moe biti kanjen, niti se prema njemu mogu izrei druge krivine sankcije ako nije kriv za uinjeno krivino djelo.
Neslubeno preistila Halisa Skopljak (Jedinim autentinim tekstom ovog Zakona se smatra onaj objavljen u Slubenom glasniku RS)
Slubeni glasnik RS br. 49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 , 67/13
Nema kazne bez krivice lan 3a. Niko ne moe biti kanjen, niti se prema njemu mogu izrei upozoravajue sankcije ako nije kriv za uinjeno djelo. Vremensko vaenje krivinog zakona lan 4. (1) Na uinioca krivinog djela primjenjuje se zakon koji je vaio u vrijeme izvrenja krivinog djela. (2) Ako je poslije izvrenja krivinog djela izmijenjen zakon, jednom ili vie puta, primijenie se zakon koji je najblai za uinioca. Krivine sankcije i njihova svrha lan 5. (1) Krivine sankcije su: kazne, upozoravajue sankcije, mjere bezbjednosti i vaspitne mjere. (2) Za krivino djelo u zakonu se uvijek odreuje kazna i ona se moe izrei samo krivino odgovornom uiniocu. Druge sankcije se izriu po odredbama opteg dijela ovog zakona. (3) Krivine sankcije se propisuju i izriu radi suzbijanja protivpravnih djelatnosti kojima se ugroavaju ili povreuju vrijednosti zatiene krivinim zakonodavstvom. Vaenje opteg dijela lan 6. Odredbe opteg dijela ovog zakona vae za sve krivinopravne odredbe sadrane u zakonima Republike Srpske. Glava druga KRIVINO DJELO I KRIVINA ODGOVORNOST KRIVICA Opte odredbe o krivinom djelu i krivinoj odgovornosti krivici Krivino djelo lan 7. (1) Krivino djelo je protivpravno djelo kojim se povreuju ili ugroavaju zatiene vr ijednosti i koje je, zbog svoje opasnosti, u zakonu odreeno kao krivino djelo i za njega propisana krivina sankcija. (2) Nije krivino djelo ono djelo koje je, iako sadri obiljeja krivinog djela odreena zakonom, u zanemarljivoj mjeri opasno zbog svog malog znaaja i zbog neznatnosti ili odsutnosti tetnih posljedica. Djelo je malog znaaja ako na to ukazuju njegova priroda, teina, okolnosti pod kojima je uinjeno, nizak stepen krivine odgovornosti krivice uinioca ili njegove line okolnosti.
Nain izvrenja krivinog djela lan 8. (1) Krivino djelo moe se izvriti injenjem ili neinjenjem. (2) Krivino djelo moe biti izvreno neinjenjem samo kad je uinilac propustio injenje koje je bio duan da izvri. Vrijeme izvrenja krivinog djela lan 9. Krivino djelo uinjeno je u vrijeme kad je uinilac radio ili bio duan da radi, bez obzira kad je posljedica nastupila. Mjesto izvrenja krivinog djela lan 10. (1) Krivino djelo je izvreno kako u mjestu gdje je uinilac radio ili je bio duan da radi, tako i u mjestu gdje je posljedica nastupila. (2) Krivino djelo je pokuano kako u mjestu gdje je uinilac radio, tako i u mjestu gdje je po njegovom umiljaju posljedica trebala da nastupi ili je mogla nastupiti. Nuna odbrana lan 11. (1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u nunoj odbrani. (2) Nuna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da se od svog dobra ili od dobra drugog odbije istovremeni ili neposredno predstojei protivpravni napad. (3) Uinilac koji je prekoraio granice nune odbrane moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje uinio usljed jake razdraenosti ili prepasti izazvane nap adom, moe se i osloboditi od kazne. Krajnja nuda lan 12. (1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno u krajnjoj nudi. (2) Krajnja nuda postoji kad je djelo uinjeno radi toga da uinilac otkloni od svog dobra ili od dobra drugog istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom uinjeno zlo nije vee od zla koje je prijetilo. (3) Uinilac koji je sam izazvao opasnost ali iz nehata, ili je prekoraio granice krajnje nude, moe se blae kazniti, a ako je prekoraenje uinjeno pod osobito olakavajuim okolnostima - moe se i osloboditi od kazne. (4) Nema krajnje nude ako je uinilac bio duan da se izloi opasnosti.
Sila i prijetnja lan 12a. (1) Nije krivino djelo ono djelo koje je uinjeno pod dejstvom neodoljive sile. (2) Uinilac koji je uinio krivi no djelo pod dejstvom odoljive sile ili prijet nje moe se blae kazniti. (3) U sluaju iz stava 1. ovog lana, kao ui ni lac krivinog djela smatra e selice koje jeprimijenilo neodoljivu silu. Krivina odgovornost Sadraj krivice lan 13. (1) Krivino je odgovoran uinilac koji je uraunljiv i koji je krivino djelo uinio sa umil jajem ili iz nehata. (2) Za krivino djelo uinjeno iz nehata uinilac je krivino odgovoran samo kad to zakon odreuje. (1) Krivica postoji ako je uinilac u vrijeme izvrenja krivinog djela bio uraunljiv i pri tome postupao sa umiljajem. (2) Krivica za krivino djelo postoji i ako je uinilac postupao iz nehata, ako to zakon izriito odreuje. Uraunljivost lan 14. (1) Nije uraunljiv uinilac koji u vrijeme izvre nja krivinog djela nije mogao shvatiti znaajsvog djela ili nije mogao upravljati svojim postupcima usljed duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti ili zaostalog duevnog razvoja (neuraunljivost). (2) Uinilac krivinog djela ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena usljed nekog stanja iz stava 1. ovog lana moe se blae kazniti (bitno smanjena uraunljivost). (3) Krivino je odgovoran Kriv je uinilac krivinog djela koji upotrebom alkohola, droga ili na drugi nain dovede sebe u stanje u kome nije mogao shvatiti znaaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako je u vrijeme dovoenja u to stanje djelo bilo obuhvaeno njegovim umiljajem ili je u odnosu na djelo kod njega postojao nehat, a zakon za takvo djelo predvia krivinu odgovornost krivicu i za nehat (samoskrivljena neuraunljivost). (4) Bitno smanjena uraunljivost u koju se uinilac doveo na nain iz stava 3. ovog lana ne moe biti osnov za ublaavanje kazne. Umiljaj lan 15. (1) Krivino djelo moe biti izvreno sa direktnim ili eventualnim umiljajem. (2) Krivino djelo je uinjeno sa direktnim umiljajem kada je uinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo izvrenje.
(3) Krivino djelo je uinjeno sa eventualnim umiljajem kada je uinilac bio svjestan da usljed njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje. Nehat lan 16. (1) Krivino djelo moe biti uinjeno iz svjesnog ili nesvjesnog nehata. (2) Krivino djelo je uinjeno iz svjesnog nehata kada je uinilac bio svjestan da usljed njegovog injenja ili neinjenja moe nastupiti zabranjena posljedica, ali je olako drao da e je moi sprijeiti ili da ona nee nastupiti. (3) Krivino djelo je uinjeno iz nesvjesnog nehata kada uinilac nije bio svjestan mogunosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim linim svojstvima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti. Odgovornost za teu posljedicu lan 17. Kad je iz krivinog djela proizala tea posljedica za koju zakon propisuje teu kazn u, ta se kazna moe izrei ako je uinilac u odnosu na tu posljedicu postupao iz nehata. Stvarna zabluda lan 18. (1) Nije krivino odgovoran uinilac koji u vrijem e izvrenja krivinog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom odreenog obiljeja ili koji je pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo dozvoljeno. (2) Ako je uinilac bio u zabludi usljed nehata, krivino je odgovoran za krivino djelo uinjeno iz nehata kad zakon i za takvo djelo odreuje krivinu odgovornost. (1) Nije kriv uinilac koji djelo uini u neotklonjivoj stvarnoj zabludi. (2) Stvarna zabluda je neotklonjiva ako uinilac u vrijeme izvrenja krivinog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom odreenog obiljeja ili je pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo inile dozvoljenim. (3) Ako je uinilac bio u stvarnoj zabludi usljed nehata, postojae krivino djelo uinjeno iz nehata, ako zakon za to krivino djelo odreuje kanjavanje i za nehat. (1) Nije kriv uinilac koji u vrijeme izvrenja krivinog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonskog obiljeja ili koji je pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo bilo dozvoljeno. (2) Ako je uinilac u zabludi iz stava 1. ovog lana bio usljed nehata, kriv je za krivino djelo uinjeno iz nehata kada zakon za to djelo propisuje kanjavanje i za nehat. Pravna zabluda lan 19. Uinilac krivinog djela koji iz opravdanih raz loga nije znao da je to djelo zabranjeno moe se blae kazniti ili osloboditi od kazne.
Pokuaj krivinog djela Pokuaj lan 20. (1) Ko sa umiljajem zapone izvrenje krivinog djela, ali ga ne dovri, kaznie se za p okuaj krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna, a za pokuaj drugog krivinog djela samo kad zakon izriito propisuje kanjavanje i za pokuaj. (2) Uinilac e se za pokuaj kazniti u granicama kazne propisane za krivino djelo, a moe se i blae kazniti. Nepodoban pokuaj lan 21. Uinilac koji pokua da izvri krivino djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom predmetu moe se osloboditi od kazne. Dobrovoljni odustanak lan 22. (1) Uinilac koji je pokuao izvrenje krivinog djela, ali je dobrovoljno odustao od njegovog izvrenja, moe se osloboditi od kazne. (2) U sluaju dobrovoljnog odustanka, uinilac e se kazniti za one radnje koje ine neko drugo samostalno krivino djelo. Sauesnitvo u krivinom djelu Saizvrilatvo lan 23. Ako vie lica, uestvovanjem u radnji izvrenja ili na drugi nain, zajedniki izvre krivino djelo svako od njih kaznie se kaznom propisanom za to djelo. Podstrekavanje lan 24. (1) Ko drugog sa umiljajem podstrekne da izvri krivino djelo, kaznie se kao da ga je sam izvrio. (2) Ko drugog sa umiljajem podstrekava na izvrenje krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora od pet godina tri godine ili tea kazna, a krivino djelo ne bude ni pokuano kaznie se kao za pokuaj krivinog djela. (3) Kao podstrekavanje na izvrenje krivinog djela smatra se naroito: upuiva nje molbe, ubjeivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od izvrenja krivinog djela, davanje ili obeavanje poklona, zloupotreba odnosa podreenosti ili zavinosti, dovoenje ili odravanje lica u stanju stvarne ili pravne zablude.
Pomaganje lan 25. (1) Ko drugome sa umiljajem pomogne u izvrenju krivinog djela kaznie se kao da ga je sam uinio, a moe se i blae kazniti. (2) Kao pomaganje u izvrenju krivinog djela smatra se naroito: davanje savjeta ili uputstava kako da se izvri krivino djelo, stavljanje uiniocu na raspolaganje sredstava za izvrenje krivinog djela, otklanjanje prepreka za izvrenje krivinog djela, kao i unaprijed obeano prikrivanje krivinog djela, uinioca, sredstava kojima je krivino djelo izvreno, tragova krivinog djela ili predmeta pribavljenih krivinim djelom. Granice odgovornosti i kanjivosti sauesnika lan 26. (1) Saizvrilac je krivino odgovoran u granicama svog umiljaja ili nehata, a podstreka i pomaga - u granicama njihovog umiljaja. (2) Saizvrilac, podstreka ili pomaga koji je dobrovoljno sprijeio izvre nje krivinog djela moe se osloboditi od kazne. (3) Lini odnosi, svojstva i okolnosti usljed kojih zakon iskljuuje krivinu odgovornost krivicu, dozvoljava osloboenje od kazne ili ublaavanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom izvriocu, saizvriocu, podstrekau ili pomagau kod koga takvi odnosi, svojstva ili okolnosti postoje. Posebni uslovi kanjivosti podstrekaa i pomagaa lan 27. (1) Ako je krivino djelo ostalo u pokuaju, podstreka i pomaga e se kazniti za pokuaj tog djela (lan 20.). (2) Ako je izvreno lake krivino djelo od onog na koje se podstrakva nje i pomaganje odnosilo, podstreka i pomaga e se kazniti za krivino djelo koje je izvreno . Glava trea KAZNE Svrha kanjavanja, vrste kazni i uslovi za njihovo izricanje Svrha kanjavanja lan 28. U okviru svrhe krivinih sankcija, svrha kanjavanja je: 1) spreavanje uinioca da ini krivina djela i njegovo prevaspitavanje, 2) uticaj na druge da ne ine krivina djela, 3) razvijanje i uvrivanje drutvene odgovornosti izraavanjem drutvene osude za krivino djelo i neophodnosti potovanja zakona.
Vrste kazni lan 29. Za krivina djela krivino odgovornim uiniocima mogu se izrei ove kazne: 1) zatvor, 2) novana kazna. Uiniocu krivinog djela koji je kriv mogu se izrei: 1) kazna dugotrajnog zatvora, 2) kazna zatvora, 3) novana kazna. Glavne i sporedne kazne lan 30. (1) Dugotrajni zatvor i zatvor mogu se izrei samo kao glavne kazne. (2) Novana kazna se moe izrei i kao glavna i kao sporedna kazna. (3) Ako je za jedno krivino djelo propisano vie kazni, samo se jedna moe izrei kao glavna. Zakonitost u izricanju kazne lan 31. (1) Uiniocu krivinog djela izrie se kazna propisana za uinjeno krivino djelo, a blaa kazna od propisane moe se izrei samo pod uslovima predvienim ovim zakonom. (2) Za krivina djela uinjena iz koristoljublja novana kazna kao sporedna moe se izrei i kad nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da e se uinilac kazniti zatvorom ili novanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora. Kazna dugotrajnog zatvor lan 31a. (1) Za najtee oblike tekih krivinih djela uinjenih sa umiljajem moe se propisati kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od dvadeset i pet do etrdeset i pet godina. (2) Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne moe propisati kao jedina glavna kazna za pojedino krivino djelo. (3) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei izvriocu koji u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrio dvadeset i jednu godinu ivota . (4) Kazna dugotrajnog zatvora izrie se samo na pune godine. (5) Ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se dati tek nakon izdranih tri petine te kazne. Kazna zatvora lan 32. (1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana, niti dua od dvadeset godina. (2) Za najtee oblike tekih krivinih djela izvrenim s umiljajem, moe se propisati kazna zatvora u trajanju od dvadeset i pet do etrdeset i pet godina (dugotrajni zatvor).
(3) Kazna dugotrajnog zatvora nikada se ne moe propisati kao jedina glavna kazna za pojedino krivino djelo. (4) Kazna dugotrajnog zatvora ne moe se izrei izvriocu koji u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrio dvadeset i jednu godinu ivota, niti bremenitoj eni. (5) Pod uslovima propisanim Glavom estom ovog zakona moe se izrei kazna maloljetnikog zatvora. Kazna maloljetnikog zatvora je po svojoj svrsi, prirodi, trajanju i nainu izvrenja posebna kazna lienja slobode. (6) Ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, amnestija i pomilovanje mogu se dati tek nakon izdranih tri petine te kazne. (1) Kazna zatvora ne moe biti kraa od trideset dana, niti dua od dvadeset godina. (2) Pod uslovima propisanim Glavom estom ovog zakona moe se izrei kazna maloljetnikog zatvora. Kazna maloljetnikog zatvora je po svojoj svrsi, prirodi, trajanju i nainu izvrenja posebna kazna lienja slobode. Izricanje kazne zatvora lan 33. (1) Kazna zatvora se izrie na pune godine i mjesece, a do est mjeseci na pune dane. Kazna dugotrajnog zatvora se izrie samo na pune godine. (2) Izreena kazna zatvora koja ne prelazi tri est mjeseca, moe se na zahtjev osuenog zamijeniti novanom kaznom, shodno odredbi lana 36. st. 2. i 3. ovog zakona. Rad za opte dobro na slobodi lan 34. (1) Kad sud izrekne kaznu zatvora najvie do est mjeseci jedne godine, istovremeno moe odrediti da se izreena kazna, zamijeni radom za opte dobro na slobodi, ako optueni na to pristane. (2) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana, odluku o zamjeni moe donijeti i drugostepeni sud prilikom donoenja odluke o albi protiv prvostepene presude. Poslije pravnosnanosti presude, ovakva se odluka ne moe donijeti. (3) Pri ocjeni da li izreenu kaznu treba zamijeniti radom za opte dobro na sl obodi, sud e uzeti u obzir sve okolnosti od kojih zavisi vrsta i visina kazne, a izvre nje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kanjavanja, a istovremeno uslovna osuda ne bi bila dovoljna za postizanje opte svrhe krivine sankcije. (4) Rad za opte dobro na slobodi odreuje se u trajanju srazmjernom izreenoj kazni zatvora. Ovo trajanje ne moe biti krae od jednog mjeseca, niti due od izreene kazne zatvora est mjeseci. Pri odmjeravanju ovog trajanja sud e uzeti u obzir izreenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje, ali i mogunost osuenog s obzirom na njegovu linu situaciju i zaposlenje. (5) Ako osueni poslije isteka datog mu roka, ne izvri ili samo djelimino izvri rad za opte dobro na slobodi, sud e donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora u trajanju srazmjernom vremenu preostalog rada za opte dobro na slobodi i preostalom dijelu koji nije izvren. (6) Zamjena kazne zatvora radom za opte dobro na slobodi moe se primijeniti i u sluajevima kada se novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama lana 36. ovog zakona. (7) Raspored na rad za opte dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta vri Min istarstvo pravde Republike Srpske, vodei rauna o sposobnostima i znanjima osuenog.
Novana kazna lan 35. (1) Novana kazna se izrie u dnevnim iznosima, a ako to nije mogue, moe se izrei u odreenom iznosu. (2) Ako se novana kazna izrie u dnevnim iznosima, moe iznositi najmanje pet a najvie 360 dnevnih iznosa, a za krivina djela uinjena iz koristoljublja najvie 1500 dnevnih iznosa, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom. (3) Ako se novana kazna izrie u odreenom iznosu, najnii iznos ne moe biti manji od 50 500 300 KM, a najvii iznos ne moe biti vei od 50.000 100.000 KM, a za krivina djela uiNJena iz koristoljublja iznos ne moe biti vei od 1.000.000 KM, osim u sluajevima propisanim ovim zakonom. (4) Broj dnevnih iznosa novane kazne odreuje sud p rimjenjujui opta pravila o odmjeravanju kazne. Visinu dnevnog iznosa sud odreuje tako to uzima u obzir visinu dnevnog dohotka uinioca prema iznosu njegove tromjesene neto plate i njegova druga primanja, kao i porodine obaveze. Prilikom odreivanja visine iznosa sud se oslanja na uzima u obzir podatke koji u trenutku izricanja kazne nisu stariji od est mjeseci. (5) Podatke iz prethodnih stavova ovog lana koji sudu nisu poznati obezbjeuje optueni u roku koji odredi sud, a najkasnije do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku. Ako do zavretka glavnog pretresa u krivinom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za odreivanje visine dnevnog iznosa novane kazne, novana kazna se izrie u odreenom iznosu, pri emu se primjenjuju opta pravila za odmjeravanje kazne. (6) Najnii dnevni iznos novane kazne iznosi jednu ezdesetinu, a najvie jednu treinu zad nje zvanino objavljene prosjene mjesene neto plate zaposlenih u Republici Srpskoj, koju objavljuje Zavod za statistiku Republike Srpske. (7) U presudi se odreuje rok plaanja novane kazne, koji ne moe biti krai od petnaest dana ni dui od est mjeseci, ali u opravdanim sluajevima sud moe dopustiti da osueni isplati novanu kaznu i u otplatama, s tim da rok isplate ne moe biti dui od dvije jedne godine. (8) Novane kazne izreene i naplaene po ovom zakonu su prihod budeta R epublike Srpske. Zamjena novane kazne lan 36. (1) Novana kazna se ne naplauje prinudno. (2) Ako osueni ne plati novanu kaznu u roku koji je utvren presudom, sud e bez odlaganja donijeti odluku da se novana kazna zamijeni kaznom zatvora. (3) Novana kazna e se zamijeniti kaznom zatvora tako to e se za svaki zapoeti dnevni iznos novane kazne, odnosno ako je novana kazna bila izreena u odreenom iznosu, za svakih zapoetih 50 100 KM novane kazne odrediti jedan dan zatvora, ali zatvor u tom sluaju ne moe biti dui od est mjeseci s tim da ne moe prekoraiti propisanu kaznu za to djel ali zatvor u tom sluaju ne moe biti dui od dvije godine. (4) Ako osueni isplati samo dio novane kazne, ostatak e se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a ako osueni isplati ostatak novane kazne - izvrenje zatvora e se obustaviti. (5) Poslije smrti osuenog novana kazna nee se izvriti.
Odmjeravanje kazne Opta pravila o odmjeravanju kazne lan 37. (1) Sud e uiniocu krivinog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom prop isane za to djelo, imajui u vidu svrhu kanjavanja i uzimajui u obzir sve okolnosti koje utiu da kazna bude manja ili vea (olakavajue i oteavajue okolnosti), a naroito: stepen krivine odgovornosti krivice, pobude iz kojih je djelo uinjeno, jainu ugroavanja ili povrede zatienog dobra, okolnosti pod kojima je djelo uinjeno, raniji ivot uinioca, njegove line prilike i njegovo dranje poslije uinjenog krivinog djela, kao i druge okolnosti koje se odnose na linost uinioca. (2) Okolnost koja je obiljeje krivinog djela ne moe se uzeti u obzir i kao oteavajua okolnost, odnosno olakavajua okolnost, izuzev ako prelazi mjeru koja je potrebna za postojanje krivinog djela ili odreenog oblika krivinog djela ili ako postoje dvije ili vie ovakvih okolnosti, a samo jedna je dovoljna za postojanje teeg, odnosno lakeg oblika krivinog djel. (3) U sluajevima kada je krivino djelo uinjeno iz mrnje, kako je propisano u lanu 147. stav 25. ovog zakona, sud e to uzeti u obzir kao oteavajuu okolnost i odmjeriti veu ka znu, osim ako zakon ne propisuje tee kanjavanje za kvalifikovani oblik krivinog djel. Ako je krivino djelo uinjeno iz mrnje, kako je propisano u lanu 147. stav 25. ovog zakona, sud e to uzeti kao oteavajuu okolnost, osim ako mrnja nije kvalifikatorna okolnost tog krivinog djela. (2) (4) Kad sud odmjerava kaznu uiniocu za krivino djelo uinjeno u povratu, posebno e uzeti u obzir da li je ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, da li su oba djela uinjena iz istih pobuda i koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdrane ili oprotene kazn e. (3) (5) Pri odmjeravanju novane kazne sud e posebno uzeti u obzir imovno stanje uinioca. Ublaavanje kazne lan 38. Sud moe uiniocu odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili primijeniti blau vrstu kazne: 1) kad zakon predvia da se uinilac moe blae kazniti, 2) kad utvrdi da postoje osobito olakavajue okolnosti koje ukazuju da se i sa ublaenom kaznom moe postii svrha kanjavanja. Granice ublaavanja kazne lan 39. (1) Kad postoje uslovi za ublaavanje kazne iz prethodnog lana ovog zakona, sud e ublaiti kaznu u ovim granicama: 1) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od deset ili vie godina, kazna se moe ublaiti do pet godina zatvora; 2) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od pet godina, kazna se moe ublaiti do dvije godine zatvora;
3) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor od tri godine, kazna se moe ublaiti do est mjeseci zatvora; 4) ako je za krivino djelo kao najmanja mjera kazne propisan zatvor ispod tri godine, kazna se moe ublaiti do trideset dana zatvora, a moe se umjesto zatvora izrei novana kazna; 5) ako je za krivino djelo propisana novana kazna sa naznaenjem posebne najmanje mjere, kazna se moe ublaiti do pet dnevnih iznosa, a ako se izrie u odre enom iznosu do 50 500 300 KM. (2) Pri odluivanju u kojoj e mjeri kaznu ublaiti prema pravilima iz stava 1. ovog lana, sud e posebno uzeti u obzir najmanju i najveu mjeru kazne propisane za krivino djelo. Osloboenje od kazne lan 40. (1) Sud moe osloboditi od kazne uinioca krivinog djela samo kad to zakon izriito predvia. (2) Kad je sud ovlaen da uinioca krivinog djela oslobodi od kazne, moe mu kaznu ublaiti bez ogranienja propisanih za ublaavanje kazne. Poseban sluaj za osloboenje od kazne lan 41. (1) Sud moe osloboditi od kazne uinioca krivinog djela uinjenog iz nehata kad posljedice djela tako teko pogaaju uinioca da izricanje kazne u takvom sluaju oigledno ne bi odgovaralo svrsi kanjavanja. (2) Ako je uinilac poslije izvrenog djela, a prije nego to je saznao da je okrivljen otkriven, dobrovoljno otklonio posljedice djela ili naknadio tetu prouzrokovanu krivinim djelom, moe se osloboditi od kazne. Sticaj krivinih djela lan 42. (1) Ako je uinilac jednom radnjom ili sa vie radnji uinio vie krivinih djela za koja mu se istovremeno sudi, sud e prethodno utvrditi kazne za svako od tih djela pa e za sva ta djela izrei jedinstvenu kaznu. (2) Jedinstvenu kaznu sud e izrei po sljedeim pravilima: 1) ako je za neko krivino djelo u sticaju utvrdio kaznu dugotrajnog zatvora, izrei e samo tu kaznu; 2) ako je za krivina djela u sticaju utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna mora biti vea od svake pojedina ne utvrene kazne, ali ne smije dostii zbir utvrenih kazni niti prei dvadeset godina zatvora; 3) ako su za sva krivina djela u sticaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstv ena kazna ne moe biti vea od osam godina zatvora; 4) ako je za krivina djela u sticaju utvrdio samo novane kazne, jedinstvena kazna ne smije prei zbir utvrenih kazni niti iznos od 50.000 100.000 KM, odnosno 1.000.000 KM - ako je neko od djela izvreno iz koristoljublja;
5) ako je za neka krivina djela u sticaju utvrdio kazne zatvora, a za druga novane ka zne, izrei e jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novanu kaznu po odredbama take 2. do 4. ovog stava. (3) Sporednu kaznu sud e izrei ako je utvrena makar i za jedno krivino djelo u stic aju, a ako je utvrdio vie novanih kazni, izrei e jednu novanu kaznu po odredbi take 4. stava 2. ovog lana. (4) Ako je sud za krivina djela u sticaju utvrdio kazne zatvora i maloljetnikog zatvora, izrei e zatvor kao jedinstvenu kaznu shodnom primjenom pravila predvi enih u stavu 2. ovog lana. Produeno krivino djelo lan 42. (1) Produeno krivino djelo je uinjeno kada je uinilac sa umiljajem uinio vie istih ili istovrsnih krivinih djela koja, s obzirom na nain na koji su uinjena, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti koje ih povezuju, ine jedinstvenu cjelinu. (2) Kada se radi o produenom krivinom djelu istih zakonskih obiljeja, sud e utvrditi vrstu i mjeru kazne koja je propisana za to krivino djelo. Ako se radi o istovrsnim krivinim djelima, sud e utvrditi vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najtee od tih djel. (3) Odredbe ovog zakona o sticaju krivinih djela nee se primje njivati kada uinilac ini produeno krivino djel. (1) Produeno krivino djelo ini vie istih ili istovrsnih krivinih djela uinjenih u vremenskoj povezanosti od istog uinioca i koja predstavljaju jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu zbog postojanja najmanje dvije od sljedeih okolnosti: istovjetnosti oteenog, istovrsnosti predmeta djela, korienja iste situacije ili istog trajnog odnosa, jedinstva mjesta ili prostora izvrenja djela ili jedinstvenog umiljaja uinioca. (2) Krivina djela upravljena protiv linih dobara mogu izuzetno initi produeno krivino djelo samo ako su uinjena prema istom licu. (3) Ne mogu initi produeno krivino djelo ona djela koja po svojoj prirodi ne doputaju spajanje u jedno djelo. (4) Ako produeno krivino djelo obuhvata razliite oblike istog djela, produeno krivino djelo e se pravno kvalifikovati kao najtee od tih krivinih djela. (5) Ako produeno krivino djelo obuhvata djela ija su zakonska obiljeja odreeni novani iznosi, produe nim krivinim djelom je ostvaren iznos jednak zbiru iznosa ostvarenih pojedinanim djelima ukoliko je to obuhvaeno jedinstvenim umiljajem uinioca. (6) Za produeno krivino djelo moe se izrei kazna vea od propisane kazne za krivino djelo utvreno kao produeno krivino djelo, ali ne smije prei dvostruku mjeru propisane kazne, niti najveu mjeru te vrste kazne. (7) Krivino djelo koje nije obuhvaeno produenim krivinim djelom u pravosnanoj sudskoj presudi predstavlja posebno krivino djelo ili ulazi u sastav posebnog produenog krivinog djela.
Odmjeravanje kazne osuenom licu lan 43. (1) Ako se osuenom licu sudi za krivino djelo uinjeno prije nego to je zapoelo izdravanje kazne po ranijoj osudi, ili za krivino djelo uinjeno za vrijeme izdravanja zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili maloljetnikog zatvora, sud e izrei jedinstvenu kaznu za sva krivina djela primjenom odredaba lana 42. ovog zakona, uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Kazna ili deo kazne koju je osueni izdrao uraunae se u izreenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora. (2) Za krivino djelo uinjeno u toku izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili maloljetnikog zatvora, sud e uiniocu izrei kaznu nezavisno od ranije izreene kazne, ako se primjenom odredaba lana 42. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrha kanjavanja s obzirom na trajanje neizdranog dijela ranije izreene kazne. (3) Prema osuenom koji u vrijeme izdravanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetni kog zatvora uini krivino djelo za koje zakon propisuje novanu kaznu ili kaznu zatvora do jedne godine, primjenie se disciplinska mjera. Uraunavanje pritvora i ranije kazne lan 44. (1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako lienje slobode u vezi sa krivinim djelom, uraunavaju se u izreenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetnikog zatvora i novanu kaznu. (2) Zatvor ili novana kazna koju je osueni izdrao, odnosno platio za prekraj, kao i kazna ili disciplinska mjera lienja slobode koju je izdrao zbog povrede vojne discipline, uraunava se u kaznu izreenu za krivino djelo ija obiljeja obuhvataju i obilje ja prekraja, odnosno povrede vojne discipline. (3) Pri svakom uraunavanju izjednaava se dan pritvora, dan lienja slobode, dan maloljetnikog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 50 100 KM. Glava etvrta UPOZORAVAJUE SANKCIJE Vrste upozoravajuih sankcija i opti uslovi njihove primjene lan 45. (1) Upozoravajue sankcije su: uslovna osuda i sudska opomena. (2) Ove sankcije se izriu krivino odgovornom uiniocu samo u sluajevima kad, s obzirom na prirodu i teinu krivinog djela, okolnosti pod kojima je uinjeno i linost uinioca, nije nuna primjena kazne i kad se svrha kanjavanja moe postii upozorenjem uz prijetnju kaznom (uslovna osuda) ili samo upozorenjem (sudska opomena).
Uslovna osuda lan 46. (1) Uslovnom osudom sud uiniocu krivinog djela utvruje kaznu i istovremeno odreuje da se ona nee izvriti ako osueni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne moe biti krae od jedne ni due od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne uini novo krivino djelo. (2) Sud moe u uslovnoj osudi odrediti da e se kazna izvriti i ako osueni u odreenom roku ne vrati imovinsku korist pribavljenu izvrenjem krivinog djela, ne naknadi tetu koju je prouzrokovao krivinim djelom ili ne ispuni druge obaveze predviene u krivinopravnim odredbama. Rok za ispunjenje tih obaveza utvruje sud u okviru odreenog vremena provjeravanja. (3) Mjere bezbjednosti, izreene uz uslovnu osudu, izvrie se. Uslovi za izricanje uslovne osude lan 47. (1) Uiniocu se uslovnom osudom moe utvrditi samo kazna zatvora do dvije godine ili novana kazna. (2) Pri odluci da li e izrei uslovnu osudu, sud e ocijeniti da li se od uinioca sa osnovom moe oekivati da ubudue nee vriti krivina djela iako kazn a, kojom mu se prijeti, ne bude izvrena, a na osnovu svih okolnosti vanih za takvu ocjenu. (3) Ako je uiniocu utvrena i kazna zatvora i novana kazna, uslovna osuda moe se izrei za obje kazne ili samo za kaznu zatvora. (4) Uslovna osuda ne moe se izrei uiniocu kojem je ve jednom izreena uslovna osuda za uinjeno krivino djelo i uiniocu koji je jednom ili vie puta pr avosnano osuivan na kaznu zatvor. (1) Uslovna osuda moe se izrei kada je uiniocu utvrena kazna zatvora u trajanju do dvije godine i kada sud na osnovu okolnosti iz stava 3. ovog lana ocijeni da se od uinioca osnovano moe oekivati da ubudue nee vriti krivina djela i bez izvrenja kazne kojom mu se prijeti. (2) Uslovna osuda se ne moe izrei za krivina djela za koja je predviena kazna zatvora najmanje tri godine. (3) Pri odluivanju da li e izrei uslovnu osudu, sud e, vodei rauna o svrsi uslovne osude, posebno uzeti u obzir linost uinioca, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije izvrenog krivinog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je krivino djelo izvreno. Opozivanje uslovne osude zbog novog krivinog djela lan 48. (1) Sud e opozvati uslovnu osudu ako osueni u vrijeme provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora od dvije godine ili u duem trajanju. (2) Ako osueni u vrijeme provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora manja od dvije godine ili novana kazna, sud e, poto ocjeni sve okolnosti koje se odnose na uinjena krivina djela i uionica, a posebno srodnost uinjenih krivinih djela, njihov znaaj i pobude iz kojih su uinjena, odluiti da li e opozvati uslovnu osudu. Pri tome sud je vezan zabranom izricanja uslovne osude, ako uiniocu za krivina djela utvrena u uslovnoj osudi i za nova krivina djela treba izrei kaznu preko dvije godine zatvora (lan 47. stav 1.).
(3) Ako opozove uslovnu osudu, sud e primjenom odredaba lana 42. ovog zakona izrei jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino djelo, uzimajui kaznu iz opozvane uslovne osude kao utvrenu. (4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud moe za novo uinjeno krivino djelo izrei uslovnu osudu ili kaznu. Ako sud nae da i za novo krivino djelo treba izrei uslovnu osudu, primjenom odredaba lana 42. ovog zakona utvrdie jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino djelo i odredie novo vrijeme provjeravanja (lan 46. stav 1.) raunajui od dana pravnosnanosti nove presude. Osuenom kome za novo krivino djelo bude izreen zatvor, vrijeme provedeno na izdravanju ove kazne ne rauna se u vrijeme provjeravanja utvreno uslovnom osudom za ranije djelo. (1) Sud e opozvati uslovnu osudu, ako osueni u vrijeme provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djel. (2) Kada opozove uslovnu osudu, sud e primjenom odredaba iz lana 42. o vog zakona izrei jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno djelo i za novo krivino djelo, uzimajui kaznu iz opozvane uslovne osude kao utvrenu. (1) Sud e opozvati uslovnu osudu ako osueni u vrijeme provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora od dvije godine ili u duem trajanju. (2) Ako osueni u vrijeme provjeravanja uini jedno ili vie krivinih djela za koja je izreena kazna zatvora manja od dvije godine ili novana kazna, sud e, nakon to ocijeni sve okolno sti koje se odnose na uinjena krivina djela i uinioca, a posebno srodnost uinjenih krivinih djela, njihov znaaj i pobude iz kojih su uinjena, odluiti da li e opozvati uslovnu osudu. Pri tome sud je vezan zabranom izricanja uslovne osude ako uiniocu za krivina djela utvrena u uslovnoj osudi i za nova krivina djela treba izrei kaznu preko dvije godine zatvora iz stava 1. ovog lana. (3) Ako opozove uslovnu osudu, sud e primjenom odredaba lana 43. ovog zakona izrei jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino djelo, uzimajui kaznu iz opozvane uslovne osude kao utvrenu. (4) Ako ne opozove uslovnu osudu, sud moe za novo uinjeno krivino djelo izrei uslovnu osudu ili kaznu. Ako sud nae da i za novo krivino djelo treba izrei uslovnu osudu, primjenom odredaba lana 43. ovog zakona utvrdie jedinstvenu kaznu i za ranije uinjeno i za novo krivino djelo i odredie novo vrijeme provjeravanja, u skladu sa lanom 47. stav 1. ovog zakona raunajui od dana pravosnanosti nove presude. Osuenom kome za novo krivino djelo bude izreen zatvor vrijeme provedeno na izdravanju ove kazne ne rauna se u vrijeme provjeravanja utvreno uslovnom osudom za ranije djelo. Opozivanje uslovne osude zbog ranije uinjenog krivinog djela lan 49. (1) Sud e opozvati uslovnu osudu ako poslije njenog izricanja utvrdi da je osueni izvrio krivino djelo prije nego to je uslovno osuen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uslovne osude da se znalo za to djelo. U tom sluaju primijenie odredbu lana 48. Stav 3. ovog zakona. (2) Ako sud ne opozove uslovnu osudu, primijenie odredbu lana 48. stav 4. ovog zakona. (1) Sud e opozvati uslovnu osudu, ako poslije njenog izricanja utvrdi da je osueni izvrio krivino djelo prije nego to je uslovno osuen.
(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana sud e primijeniti odredbu iz lana 48. stav 2. ovog zakon. (1) Sud e opozvati uslovnu osudu ako poslije njenog izricanja utvrdi da je osueni izvrio krivino djelo prije nego to je uslovno osuen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje uslovne osude da se znalo za to djelo. U tom sluaju primijenie odredbu lana 48. Stav 3. ovog zakona. (2) Ako sud ne opozove uslovnu osudu, primijenie odredbu lana 48. stav 4. ovog zakona. Opozivanje uslovne osude zbog neispunjenja odreenih obaveza lan 50. Ako je uslovnom osudom osuenom odreeno ispunjenje neke obaveze iz lana 46. stav 2. ovog zakona, a on ne ispuni tu obavezu u roku odreenom u presudi, sud moe, u okviru vremena provjeravanja, produiti rok za ispunjenje obaveze ili moe opozvati uslovnu osudu i izrei kaznu koja je utvrena u uslovnoj osudi. Ako utvrdi da osueni iz opravdanih razloga ne moe da ispuni postavljenu obavezu, sud e ga osloboditi od ispunjenja te obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajuom obavezom predvienom zakonom. Rokovi za opozivanje uslovne osude lan 51. (1) Uslovna osuda moe se opozvati u toku vremena provjeravanja. Ako osueni u tom vremenu uini krivino djelo koje povlai opozivanje uslovne osude koje povlai opozivanje uslovne osude, a to je presudom utvreno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uslovna osuda moe se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja. (2) Ako osueni u odreenom roku ne ispuni neku obavezu iz lana 46. stav 2. ovog zakona, sud moe, najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja, odrediti da se izvri utvrena kazna u uslovnoj osudi. (3) Odluka kojom se opoziva uslovna osuda mora postati pravnosnana u rokovima iz st. 1. i 2. ovog lana. Uslovna osuda sa zatitnim nadzorom lan 52. (1) Sud moe odrediti da se uinilac, kome je izreena uslovna osuda, stavi pod zatitni nadzor za odreeno vrijeme u toku vremena provjeravanja. (2) Zatitni nadzor obuhvata zakonom predviene mjere pomoi, staranja, nadzora i zatite. (3) Ako u toku trajanja zatitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha ove mjere, moe zatitni nadzor ukinuti prije isteka odreenog vremena. (4) Ako osueni kome je izreen zatitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio, sud ga moe opomenuti ili moe ranije obaveze zamijeniti drugim ili produiti trajanje zatitnog nadzora u okviru vremena provjeravanja ili opozvati uslovnu osudu.
Sadraj zatitnog nadzora lan 53. (1) Zatitni nadzor moe obuhvatiti ove obaveze: 1) lijeenje u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, 2) uzdravanje od upotrebe alkoholnih pia ili opojnih droga, 3) posjeivanje odreenih psihijatrijskih, psiholokih i drugih savjetovalita i postupanje po njihovim savjetima, 4) osposobljavanje za odreeno zanimanje, 5) prihvatanje zaposlenja koje odgovara strunoj spremi i sposobnostima uinilaca, 6) raspolaganje s platom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren nain i u skladu s branim i porodinim obavezama. (2) Sud u presudi odreuje jednu ili vie obaveza iz prethodnog stava ovog lana, pri emu poblie navodi u emu se one sastoje i kako ih treba izvriti. Sudska opomena lan 54. (1) Sudska opomena moe se izrei za krivina dje la za koja je propisan zatvor do jedne godine ili novana kazna, a uinjena su pod takvim olakavajuim okolnostima koje ih ine osobito lakim. (2) Za odreena krivina djela i pod uslovima predvienim zakonom sudska opomena moe se izrei i kad je propisan zatvor do tri godine. (3) Sudsku opomenu sud moe izrei za vie krivinih djela uinjenih u sticaju ako za svako od tih djela postoje uslovi iz st. 1. i 2. ovog lana. (4) Pri odluivanju da li e izrei sudsku opomenu sud e, vodei rauna o svrsi sudske opomene, posebno uzeti u obzir linost uinioca, njegov raniji ivot, njegovo ponaanje poslije izvrenog krivinog djela, stepen krivine odgovornosti krivice i druge okolnosti pod kojima je djelo uinjeno. (5) Sudska opomena ne moe se izrei vojn im licima za krivina djela protiv Vojske Republike Srpske. Glava peta MJERE BEZBJEDNOSTI Svrha mjera bezbjednosti lan 55. U okviru opte svrhe krivinih sankcija, svrha mjera bezbjednosti je da se otklone stanja ili uslovi koji mogu biti od uticaja da uinilac ubudue vri krivina djela. Vrste mjera bezbjednosti lan 56. Uiniocima krivinih djela mogu se izrei ove mjere bezbjednosti: 1. obavezno psihijatrijsko lijeenje,
2. obavezno lijeenje od zavisnosti, 3. zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti, 4. zabrana upravljanja motornim vozilom, 5. oduzimanje predmeta, 6. zabrana pribliavanja i komunikacije sa odreenim licem, 7. obavezan psihosocijalni tretman, 8. udaljenje iz zajednikog domainstva. Izricanje mjera bezbjednosti lan 57. Sud moe uiniocu krivinog djela izrei jednu ili vie mjera bezbjednosti kad postoje uslovi za njihovo izricanje predvieni ovim zakonom. Obavezno psihijatrijsko lijeenje lan 58. (1) Uiniocu koji je krivino djelo uinio u stanju bitno smanjene uraunljivosti, sud e izrei obavezno psihijatrijsko lijeenje ako na osnovu teine izvrenog krivinog djela i stepena uinioeve duevne poremeenosti utvrdi da postoji opasnost da bi mogao izvriti isto ili tee krivino djelo i da je radi otklanjanja ove opasnosti potrebno njegovo lijeenje. (2) Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja moe se izvriti, pod uslovima utvrenim u stavu 1. ovog lana, uz izdravanje kazne zatvora ili uz rad za opte dobro na slobodi, ili uz uslovnu osudu. (3) Mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izreena, ali najdue do isteka izdravanja kazne zatvora ili izvrenja rada za opte dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uslovnu osudu. (4) Kao u sluaju iz lana 34. (Rad za opte dobro na slobodi) stav 5. ovog zakona, izvrenje kazne zatvora moe se odrediti izvriocu krivinog djela koji se u toku izvrenja rada za opte dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom psihijatrijskom lijeenju. (5) Pod uslovima iz stava 2. ovog lana, obavezno psihijatrijsko lijeenje se moe nastaviti izvan medicinske ustanove nakon to je osueni uslovno otputen. Ako osueni ne nastavi lijeenje, uslovni otpust e se opozvati. (6) Prema izvriocu krivinog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom lijeenju u toku vremena provjeravanja odreenog u uslovnoj osudi, moe se postupiti prema odredbi lana 50. (Opozivanje uslovne osude zbog neispunjenja odreenih obaveza) ovog zakona. Obavezno lijeenje od zavisnosti lan 59. (1) Mjera bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti moe se izrei uiniocu koji je krivino djelo uinio pod odluujuim djelovanjem zavisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji opasnost da e zbog te zavisnosti i ubudue initi krivina djela.
(2) Mjera bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti, pod uslovima iz stava 1. ovog lana se moe izrei uz istu krivinu sankciju u istom trajanju i na isti nain, kako je ovim zakonom propisano za mjeru bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog lijeenja. (4) Kao u sluaju iz lana 34. stav 5. ovog zakona izvrenje kazne zatvora moe se odrediti uiniocu krivinog djela koji se tokom izvravanja rada za opte dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora ne podvrgne obaveznom lijeenju od zavisanosti. (5) Pod uslovima iz lana 58. stav 2. ovog zakona obavezno lijeenje od zavisnosti moe se nastaviti van zdravstvene ustanove nakon to je osueni uslovno otputen. Ako osueni ne nastavi lijeenje uslovni otpust e se opozvati. (6) Prema uinocu krivinog djela koji se ne podvrgne lijeenju od zavisnosti tokom vremena provjeravanja odreenog u uslovnoj osudi, moe se postupiti u skladu sa odredbom lana 50. ovog zakona. Zabrana vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti lan 60. (1) Mjera bezbjednosti zabrane vrenja odreenog poziva, djelatnosti ili dunosti moe se izrei uiniocu koji je izvrio krivino djelo u vezi imovine koja mu je bila povjerena ili kojoj je imao pristup zahvaljuju i svom pozivu, djelatnosti ili dunosti, ako postoji opasnost da bi takvo obavljanje moglo podsticajno uticati da uini novo krivino djelo zloupotrebom svog poziva, djelatnosti ili dunosti u vezi imovine koja mu je povjerena ili kojoj ima pristup. (1) Mjeru bezbjednosti zabrane potpunog ili djeliminog obavljanja poziva, dunosti ili djelatnosti sud e izrei uiniocu koji je zloupotrijebio svoj poziv, dunost ili djelatnost za izvrenje krivinog djela, ako postoji opasnost da e obavljanjem tog poziva, dunosti ili djelatnosti ponovo izvriti krivino djelo. (2) Sud odreuje trajanje mjere iz stava 1. ovog lana, koje ne moe biti krae od jedne ni due od deset godina, raunajui od dana pravnosnanosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno u zdravstvenoj ustanovi za uvanje i lijeenje ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere. (3) Kao u sluaju iz lana 34. stav 5. ovog zakona izvrenje kazne zatvora moe se odrediti uiniocu krivinog djela koji tokom izvravanja rada za opte dobro na slobodi, kao zamjeni za kaznu zatvora prekri zabranu obavljanja poziva, djelatnosti ili dunosti. (4) Prema uiniocu krivinog djela koji prekri zabranu vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti, tokom vremena provjeravanja odreenog u uslovnoj osudi moe se postupiti shodno odredbi lana 50. ovog zakona. Zabrana upravljanja motornim vozilom lan 61. (1) Mjeru bezbjednosti zabrane upravljanja motornim vozilom sud moe izrei uiniocu krivinog djela protiv bezbjednosti saobraaja kada postoji opasno st da e upravljajui motornim vozilom ponovo uiniti takvo krivino djelo. (2) Uiniocu krivinog djela kojim se ugroava javni saobraaj sud moe izrei zabranu upravljanja motornim vozilom odreene vrste ili kategorije. (3) Sud odreuje trajanje mjere iz stava 1. ovog lana, koje ne moe biti krae od tri mjeseca ni due od pet godina, raunajui od dana pravnosnanosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno u
zatvoru, odnosno zdravstvenoj ustanovi za uvanje i lijeenje ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere. (4) Ako je mjera iz stava 1. ovog lana izreena licu koje ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom, ona obuhvata zabranu njenog korienja na teritoriji Republike Srpske za vrijeme od tri mjeseca do pet godina. (5) Prema uiniocu krivinog djela kojem je zabranjeno upravljanje motornim vozilom uz zamjenu za kaznu zatvora ili uslovnu osudu ako ne postupi po toj zabrani primijenie se odredbe lana 34. stav 5. i lana 50. ovog zakona. Oduzimanje predmeta lan 62. (1) Predmeti koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvrenje krivinog djela ili koji su nastali izvrenjem krivinog djela mogu se oduzeti ako su svojina uinioca. (2) Predmeti iz stava 1. ovog lana mogu se oduzeti i kad nisu svojina uinioca ako to zahtijevaju interesi opte bezbjednosti ili razlozi morala, ali time se ne dira u pravo treih lica na naknadu tete. (3) Zakonom se moe odrediti obavezno oduzimanje predmeta. Zabrana pribliavanja i komunikacije sa odreenim licem lan 62a. (1) Uiniocu krivinog djela sa elementima nasilja sud moe za odreeno vrijeme zabraniti pribliavanje oteenom na odreenoj udaljenosti, zabraniti pristup u prostor oko mjesta stanovanja ili mjesta rada, odnosno dalju komunikaciju sa oteenim, ako se opravdano moe oekivati da bi dalje vrenje takvih radnji od uinioca krivinog djela bilo opasno po oteenog. (2) Mjerom bezbjednosti iz stava 1. ovog lana moe se uiniocu krivinog djela zabraniti pribliavanje i komunikacija sa drugim licem, ukoliko bi takvo ponaanje od uinioca predstavljalo psihiko uznemiravanje oteenog. (3) Mjera bezbjednosti zabrane pribliavanja i komunikacije sa odreenim licem moe se izvriti, pod uslovima utvrenim u stavu 1. ovog lana, uz izdravanje kazne zatvora ili uz rad za opte dobro na slobodi, ili uz uslovnu osudu. (4) Mjera iz stava 1. ovog lana traje dok traju razlozi zbog kojih je izreena, a najdue tri godine, s tim da se vrijeme provedeno u zatvoru, odnosno ustanovi za uvanje i lijeenje ne uraunava u vrijeme trajanja ove mjere. (5) Ako uinilac u vrijeme izvravanja rada za opte dobro na slobodi, koji mu je izreen kao zamjena za kaznu zatvora, prekri zabranu pribliavanja ili komunikacije iz st. 1. ili 2. ovog lana, sud e donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora. (6) Ako uinilac tokom vremena provjeravanja odreenog uslovnom osudom prekri zabranu pribliavanja ili komunikacije iz st. 1. ili 2. ovog lana, sud e opozvati uslovnu osudu i izrei utvrenu kaznu.
Obavezan psihosocijalni tretman lan 62b. (1) Uiniocu koji je uinio krivino djelo sa elementima nasilja sud moe izrei obavezan psihosocijalni tretman, ako na osnovu ranijeg ivota uinioca i psihikih karakteristika njegove linosti utvrdi da postoji opasnost da e ponoviti takvo ili slino djelo i da je radi otklanjanja ove opasnosti potreban psihosocijalni tretman. (2) Pod uslovima iz stava 1. ovog lana mjera bezbjednosti obaveznog psihosocijalnog tretmana moe se izvriti uz izdravanje kazne zatvora ili uz rad za opte dobro na slobodi ili uz uslovnu osudu. (3) Mjera iz stava 1. ovog lana traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izreena, ali najdue do isteka izdravanja kazne zatvora ili izvrenja rada za opte dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uslovnu osudu, a izvrava se u ustanovi za izvrenje kazne zatvora ili drugoj odgovarajuoj ustanovi. (4) Pod uslovima iz stava 2. ovog lana obavezan psihosocijalni tretman se moe nastaviti izvan odgovarajue ustanove nakon to je osueni uslovno otputen. Ako osueni ne nastavi psihosocijalni tretman, uslovni otpust e se opozvati. (5) Ako se uinilac u vrijeme izvravanja rada za opte dobro na slobodi, koji mu je izreen kao zamjena za kaznu zatvora, ne podvrgne obaveznom psihosocijalnom tretmanu, sud e donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora. (6) Ako se uinilac tokom vremena provjeravanja odreenog uslovnom osudom ne podvrgne obaveznom psihosocijalnom tretmanu, sud e postupiti u skladu sa lanom 50. ovog zakona. Udaljenje iz zajednikog domainstva lan 62v. (1) Uiniocu koji je izvrio krivino djelo sa elementima nasilja prema licu s kojim ivi u zajednikom domainstvu sud moe izrei mjeru bezbjednosti udaljenje iz zajednikog domainstva ako postoji visok stepen opasnosti da e uinilac ponovo izvriti nasilje prema lanu zajednikog domainstva i da je radi otklanjanja ove opasnosti neophodno njegovo udaljenje iz zajednikog domainstva. (2) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog lana traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih je izreena, ali najdue do izvrenja rada za opte dobro na slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uslovnu osudu, a u vrijeme njenog trajanja ne uraunava se vrijeme koje je uinilac proveo u kaznenopopravnoj ustanovi ili ustanovi za lijeenje. (3) Ako uinilac u vrijeme izvravanja rada za opte dobro na slobodi, koji mu je izreen kao zamjena za kaznu zatvora, prekri mjeru bezbjednosti iz stava 1. ovog lana, sud e donijeti odluku o izvrenju kazne zatvora. (4) Ako osueni ne postupi po mjeri bezbjednosti ili prekri ovu mjeru, uslovni otpust e se opozvati. (5) Uinilac krivinog djela kojem je izreena ova mjera bezbjednosti, duan je da u prisustvu policijskog slubenika odmah po pravosnanosti presude napusti stan, kuu ili neki drugi stambeni prostor koji ini zajedniko domainstvo sa rtvom.
Glava esta VASPITNE PREPORUKE, MJERE I KAZNE ZA MALOLJETNIKE Opte odredbe Vaenje posebnih krivinopravnih odredbi za maloljetnike lan 63. (1) Za maloljetne uinioce krivinih djela vae posebne odredbe sadrane u ovoj glavi, a druge odredbe krivinog zakona mogu se prim ijeniti samo ako nisu u suprotnosti sa ovim posebnim dredbama. (2) Posebne odredbe koje vae za maloljetne uinioce krivinih djela, vae i za punoljetne kad im se sudi za krivina djela koja su uinili kao maloljetnici, a izuzetno i za lica koja su uinila krivino djelo kao mlai punoljetnici. Iskljuenje krivinih sankcija prema djeci lan 64. Prema maloljetniku koji u vrijeme izvrenja krivinog djela nije navrio 14 godina (dijete) ne mogu se primijeniti krivine sankcije. Uslovi primjene vaspitnih preporuka lan 65. (1) Prema maloljetnom uiniocu krivinog djela mogu se primijeniti vaspitne preporuke za krivina djela s propisanom novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Vaspitne preporuke prema maloljetniku moe primijeniti nadleni tuilac ili sudija za maloljetnike. (3) Uslovi primjene vaspitnih preporuka su: priznaNJe krivinog djela od strane maloljetnika i NJegova izraena spremnost za pomireNJem s oteenim. Svrha vaspitnih preporuka lan 66. Svrha vaspitnih preporuka je: 1) da se ne pokree krivini postupak prema maloljetnom uiniocu krivinog djela, 2) da se primjenom vaspitnih preporuka utie na maloljetnika da ubudue ne ini krivina djela. Vrste vaspitnih preporuka lan 67.
(1) Vaspitne preporuke su: 1. lino izviNJeNJe oteenom, 2. naknada tete oteenom, 3. redovno pohaaNJe kole, 4. rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice, 5. prihvataNJe odgovarajueg zaposleNJa, 6. smjetaj u drugu porodicu, dom ili ustanovu, 7. lijeeNJe u odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi, 8. posjeivaNJe vaspitnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita. (2) Vaspitne preporuke iz ta. 1. do 3. i take 8. stava 1. ovog lana primjeNJuje ovlaeni tuilac, a vaspitne preporuke iz ta. 4. do 7. primjeNJuje sudija za maloljetnike. Izbor vaspitnih preporuka lan 68. (1) Pri izboru vaspitnih preporuka ovlaeni tuilac ili sudija za maloljetnike uzee u obz ir sveukupne interese maloljetnika i oteenog. Pritom e posebno voditi rauna da se primijeNJenim vaspitnim preporukama ne dovede u pitaNJe redovno kolovaNJe maloljetnika ili NJegov rad. (2) Vaspitne preporuke mogu trajati najdue jednu godinu. (3) Vaspitne preporuke mogu se u toku NJihovog izvravaNJa zamijeniti drugom ili ukinuti. (4) Izbor i primjena vaspitnih preporuka vri se u saradNJi s roditeljima ili staraocima maloljetnika i organima socijalnog staraNJa. Krivine sankcije prema maloljetnicima lan 69. (1) Maloljetniku koji je u vrijeme izvreNJa krivinog djela navrio 14 - a nije navrio 16 godina (mlai maloljetnik) - mogu se izrei samo vaspitne mjere. (2) Maloljetniku koji je u vijreme izvreNJa krivinog djela navrio 16 - a nije navrio 18 godina (stariji maloljetnik) - mogu se izrei vaspitne mjere pod uslovima predvienim ovim zakonom, a izuzetno mu se moe izrei maloljetniki zatvor. (3) Mjere bezbjednosti mogu se izrei maloljetnicima pod uslovima koje predvia ovaj zakon. (4) Maloljetniku se ne mogu izrei sudska opomena i uslovna osuda. Posebna svrha krivinih sankcija prema maloljetnicima lan 70.
Posebna svrha vaspitnih mjera i maloljetnikog zatvora je da se pruaNJem zatite i pomoi maloljetnim uiniocima krivinih djela, vre NJem nadzora nad NJima, NJihovim strunim osposobljavaNJem i razvijaNJem NJihove line odgovornosti, obezbijedi NJihovo vaspitaNJe, prevaspitaNJe i pravilan razvoj. Pored toga, svrha maloljetnikog zatvora je vreNJe pojaanog uticaja na maloljetne uinioce da ubudue ne vre krivina djela, kao i na druge maloljetnike da ne vre krivina djela. Vaspitne mjere Vrste vaspitnih mjera lan 71. Maloljetnom uiniocu krivinog djela mogu se izrei ove vaspitne mjere: - disciplinske mjere: ukor ili upuivaNJe u disciplinski centar za maloljetnike; - mjere pojaanog nadzora: od strane roditelja, usvojioca ili staraoca, u drugoj porodici, ili od strane nadlenog organa socijalnog staraNJa; - zavodske mjere: upuivaNJe u vaspitnu ustanovu, u vaspitno-popravni dom ili u drugu ustanovu za osposobljavaNJe. Izbor vaspitne mjere lan 72. Pri izboru vaspitne mjere sud e uzeti u obzir uzrast maloljetnika, stepen NJegove duevne razvijenosti, NJegova psihika svojstva, NJegove sklonosti, pobude iz kojih je djelo uinio, dosadaNJe vaspitaNJe, sredinu i prilike u kojima je ivio, teinu djela, da li je prema NJemu ranije bila izreena vaspitna mjera ili kazna i sve druge okolnosti koje mogu biti od uticaja za izricaNJe one mjere kojom e se najbolje postii svrha vaspitnih mjera. Ukor lan 73. (1) Sudski ukor se izrie ako je dovoljno da se maloljetnik zbog uiNJenog krivinog djela samo ukori. (2) Pri izricaNJu sudskog ukora ukazae se maloljetniku na tetnost NJegovog postupka i predoie mu se da u sluaju ponovnog izvreNJa krivinog djela moe prema NJemu biti izreena druga mjera. UpuivaNJe u disciplinski centar za maloljetnike
lan 74. (1) Sud e uputiti maloljetnika u disciplinski centar za maloljetnike kad je potrebno da se odgovarajuim kratkotrajnim mjerama izvri uticaj na NJegovu linost i vladaNJe. (2) Maloljetnika kome je izreena mjera iz stava 1. ovog lana sud moe uputiti u disciplinski centar: - na odreeni broj sati u praznine dane i to najvie etiri uzastopna praznina dana; - na odreeni broj sati u toku dana, ali najdue mjesec dana; - na neprekidan boravak za utvreni broj dana, ali ne due od dvadeset dana. (3) Pri izricaNJu mjere iz stava 1. ovog lana sud e voditi rauna da usljed NJenog izvreNJa maloljetnik ne izostane od redovne nastave ili od posla. (4) U disciplinskom centru uposlie se maloljetnik na korisnim radovima koji odgovaraju NJegovom uzrastu. (5) Kad izrekne upuivaNJe u disciplinski centar za maloljetnike sud moe odrediti da se po izvreNJu ove mjere maloljetnik stavi pod pojaani nadzor nadlenog organa socijalnog staraNJa. Pojaan nadzor roditelja, usvojioca ili staraoca lan 75. (1) Mjeru pojaanog nadzora roditelja, usvojioca ili staraoca sud e izrei ako su roditelji, usvojilac, odnosno staralac propustili da vre nadzod nad maloljetnikom, a u mogunosti su da ovakav nadzor vre. (2) Kad sud izrekne mjeru iz stava 1. ovog lana moe roditelju, usvojiocu ili staraocu dati potrebna uputstva i naloiti im odreene dunosti u pogledu mjera koje treba preduzeti za vaspitaNJe maloljetnika, za NJegovo lijeeNJe i za otklaNJaNJe tetnih uticaja na NJega. (3) Pri izricaNJu mjere iz stava 1. ovog lana sud moe odrediti da nadleni organ socijalnog staraNJa provjerava NJeno izvreNJe i ukazuje pomo roditelju, usvojiocu ili staraocu. Sud e naknadno odluiti o prestanku ovog provjeravaNJa, s tim da ono ne moe trajati maNJe od jedne ni due od tri godine. Pojaan nadzor u drugoj porodici lan 76.
(1) Ako roditelji, usvojilac, odnosno staralac maloljetnika nisu u mogunosti da nad NJim vre nadzor ili ako se od NJih ne moe to s osnovom oekivati, maloljetnik e se predati drugoj porodici koja je voljna da ga primi i koja ima mogunosti da nad NJim vri pojaan nadzor. (2) IzvreNJe mjere iz stava 1. ovog lana obustavie se kad roditelji, usvojilac, odnosno staralac maloljetnika steknu mogunost da nad NJim vre pojaan nadzor ili kad prema rezultatu prevaspitaNJa prestane potreba za pojaanim nadzorom. (3) Pri izricaNJu mjere iz stava 1. ovog lana sud e odrediti da za vrijeme NJenog trajaNJa nadleni organ socijalnog staraNJa provjerava NJeno izvravaNJe i ukazuje potrebnu pomo porodici kojoj je maloljetnik predat. Pojaan nadzor organa socijalnog staraNJa lan 77. (1) Ako roditelji, usvojilac, odnosno staralac nisu u mogunosti da vre pojaan nadzor nad maloljetnikom, a ne postoje ni uslovi za predaju maloljetnika drugoj porodici radi vreNJa ovakvog nadzora, maloljetnik e se staviti pod nadzor nadlenog organa socijalnog staraNJa. (2) Sud e naknadno odluiti o prestanku mjere iz stava 1. ovog lana s tim da NJeno trajaNJe ne moe biti krae od jedne ni due od tri godine. Za vrijeme trajaNJa ove mjere maloljetnik i dalje ostaje da ivi kod svojih roditelja, usvojioca ili drugih lica koja ga izdravaju, a pojaani nadzor nad NJim vri ovlaeno lice nadlenog organa socijalnog staraNJa. (3) Ovlaeno lice nadlenog organa socijalnog staraNJa brine se o kolovaNJu maloljetnika, NJegovom zaposleNJu, odvajaNJu iz sredine koja na NJega tetno utie, potrebnom lijeeNJu i sreivaNJu prilika u kojima ivi. Posebne obaveze uz mjere pojaanog nadzora lan 78. (1) Prilikom izricaNJa neke od vaspitnih mjera pojaanog nadzora iz l. 75., 76. i 77. ovog zakona, sud moe maloljetniku odrediti jednu ili vie posebnih obaveza, ako je to potrebno za uspjenije izvreNJe izreene mjere, s tim da ove obaveze ne mogu trajati due od trajaNJa vaspitne mjere.
(2) Sud moe maloljetniku da odredi naroito ove obaveze: da se lino izvini oteenom, da izmiri tetu u okviru sopstvenih mogunosti, da redovno pohaa kolu, da se osposobljava za zanimaNJe koje odgovara NJegovim sposobnostima i sklonostima, da se uzdrava od uivaNJa alkoholnih pia i opojnih droga, da posjeuje odgovarajuu zdravstvenu ustanovu ili savjetovali te i da se ne drui sa licima koja na NJega tetno utiu. (3) Sud moe obaveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti. (4) U sluaju neispuNJeNJa obaveza iz stava 2. ovog lana sud moe izreenu mjeru pojaanog nadzora zamijeniti drugom vaspitnom mjerom. (5) Pri odreivaNJu obaveza iz stava 2. ovog lana sud e maloljetnika upozoriti na posljedice iz stava 4. ovog lana. Upuivanje u vaspitnu ustanovu lan 79. (1) Sud e uputiti u vaspitnu ustanovu maloljetnika nad kojim treba obezbijediti vreNJe stalnog nadzora od strane strunih vaspitaa u ustanovi za vaspitaNJe maloljetnika. (2) U vaspitnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmaNJe est mjeseci, a najvie tri godine. Pri izricaNJu ove mjere sud nee odrediti NJeno trajaNJe, ve e o tome naknadno odluiti (lan 82. stav 2.). Upuivanje u vaspitno-popravni dom lan 80. (1) Maloljetnika prema kome treba primijeniti pojaane mjere prevaspitaNJa sud e uputiti u vaspitnopopravni dom za maloljetne uinioce krivinih djela. (2) Pri odluivaNJu da li e izrei mjeru iz stava 1. ovog lana sud e posebno uzeti u obzir teinu i prirodu uiNJenog djela i okolnost da li su prema maloljetniku ranije bile izreene vaspitne mjere ili kazna maloljetni kog zatvora. (3) U vaspitno-popravnom domu maloljetnik ostaje najmaNJe jednu, a najvie pet godina. Pri izricaNJu mjere iz stava 1. ovog lana sud nee odrediti NJeno trajaNJe, ve e o tome naknadno odluiti (lan 82. stav 2.). Upuivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje lan 81.
(1) Prema maloljetniku ometenom u psihikom ili fizikom razvoju sud moe, umjesto upuivaNJa u vaspitnu ustanovu ili vaspitno-popravni dom, izrei mjeru upuivaNJa u drugu ustanovu za osposobljavaNJe. (2) Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavaNJe dok je to potrebno radi NJegovog lijeeNJa ili osposobljavaNJa, a kad maloljetnik postane punoljetan, ponovo e se ispitati potreba NJegovog daljeg zadravaNJa u ovoj ustanovi. Obustava izvrenja i izmjena odluke o vaspitnim mjerama lan 82. (1) Kad se poslije donoeNJa odluke kojom je izreena mjera pojaanog nadzora ili zavodska mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donoeNJa odluke ili se za NJih nije znalo, a one bi bile od uticaja na donoeNJe odluke, izvreNJe izreene mjere moe se obustaviti ili se izreena mjera zamijeniti drugom mjerom pojaanog nadzora ili zavodskom mjerom. (2) Osim sluajeva iz stava 1. ovog lana, ukoliko za pojedine mjere nije to drugo predvieno, mjera pojaanog nadzora ili zavodska mjera moe se, s obzirom na postignuti uspjeh prevaspitaNJa, obustaviti od izvreNJa, a moe se zamijeniti drugom takvom mjerom kojom e se bolje postii svrha vaspitnih mjera. U pogledu zavodskih mjera obustavljaNJe od izvreNJa ili zamjeNJivaNJe drugom mjerom vrie se uz sljedea ogranieNJa: 1) mjera upuivaNJa u vaspitnu ustanovu prije isteka roka od est mjeseci ne moe se obustaviti od izvreNJa, a do isteka ovog roka moe se zamijeniti samo upuivaNJem maloljetnika u vaspitno-popravni dom ili drugu ustanovu za osposobljavaNJe, 2) mjera upuivaNJa u vaspitno-popravni dom prije isteka roka od jedne godine ne moe se obustaviti od izvreNJa, a do isteka ovog roka moe se zamijeniti samo upuivaNJem maloljetnika u vaspitnu ustanovu ili drugu ustanovu za osposobljavaNJe. (3) Izuzetno, mjera upuivaNJa u vaspitnu ustanovu, odnosno mjera upuivaNJa u vaspitno-popravni dom moe se obustaviti od izvreNJa ili zamijeniti nekom drugom mjerom i prije isteka rokova iz ta. 1. i 2. stava 2. ovog lana ako posebne okolnosti koje se odnose na linost maloljetnika oigledno pokazuju da je postignuta svrha ovih mjera.
Ponovno odluivanje o vaspitnim mjerama lan 83. (1) Ako je od pravnosnanosti odluke kojom je izreena mjera pojaanog nadzora ili zavodska mjera proteklo vie od jedne godine, a izvreNJe nije zapoeto, sud e ponovo odluiti o potrebi izvreNJa izreene mjere. Pri tome sud moe odluiti da se ranije izreena mjera izvri, ne izvri ili da se zamijeni nekom drugom mjerom. (2) Mjera upuivaNJa u disciplinski centar za maloljetnike nee se izvriti ako je proteklo vie od est mjeseci od pravnosnanosti odluke kojom je ova mjera izreena, a NJeno izvreNJe nije zapoeto. Dejstvo kazne na vaspitne mjere lan 84. (1) Ako za vrijeme trajaNJa vaspitne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu maloljetnikog zatvora, vaspitna mjera prestaje kad maloljetnik zapone izdravaNJe ove kazne. (2) Ako za vrijeme trajaNJa vaspitne mjere sud izrekne punoljetnom licu kaznu maloljetnikog zatvora ili kaznu zatvora najmaNJe godinu dana, vaspitna mjera prestaje kada ovo lice zapone izdravaNJe kazne. (3) Ako za vrijeme trajaNJa vaspitne mjere sud izrekne punoljetnom licu kaznu zatvora u kraem trajaNJu od jedne godine, sud e u presudi odluiti da li e se po izdranoj kazni nastaviti izvreNJe izreene vaspitne mjere ili e se ta mjera ukinuti. Evidencija o izreenim vaspitnim mjerama lan 85. (1) Evidenciju o izreenim vaspitnim mjerama vode nadleni organi socijalnog staraNJa na osnovu propisa koje donosi ministar zdravlja. (2) Podaci o izreenim vaspitnim mjerama mogu se dati samo sudu, javnom tuilatvu, organima unutraNJih poslova i organima socijalnog staraNJa u vezi sa krivinim postupkom koji se vodi protiv lica kojima su izreene te vaspitne mjere. Izricanje vaspitnih mjera mlaim punoljetnim licima lan 86.
(1) Uiniocu koji je kao punoljetan izvrio krivino djelo, a u vrijeme sueNJa nije navrio dvadeset jednu godinu sud moe izrei odgovarajuu mjeru pojaanog nadzora ili zavodsku mjeru ako se, s obzirom na NJegovu linost i okolnosti pod kojima je djelo uinio, moe oekivati da e se i vaspitnom mjerom postii svrha koja bi se ostvarila izricaNJem kazne. (2) Mlaem punoljetnom licu kome je izreena vaspitna mjera sud moe, pod uslovima predvienim ovim zakonom, izrei sve mjere bezbjednosti, osim zabrane vreNJa poziva, djelatnosti ili dunosti. (3) Izreena vaspitna mjera moe trajati najvie do navrene dvadeset tree godine uinioca. Kanjavanje starijih maloljetnika Opta odredba lan 87. Kazniti se moe samo krivino odgovoran stariji maloljetnik koji je uinio krivino djelo za koje je zakonom propisana kazna tea od pet godina zatvora, a zbog tekih posljedica djela i visokog stepena krivine odgovornosti krivice ne bi bilo opravdano izrei vaspitnu mjeru. Maloljetniki zatvor lan 88. (1) Maloljetniki zatvor ne moe biti krai od jedne ni dui od deset godina, a izrie se na pune godine ili na pola godine. (2) Pri odmjeravaNJu kazne maloljetnikog zatvora sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje utiu da kazna bude maNJa ili vea (lan 37. st. 1. i 2. ovog zakona), ali e naroito imati u vidu okolnosti koje se tiu linosti maloljetnika. (3) Kazna maloljetnikog zatvora za odreeno krivino djelo ne moe se izrei u trajaNJu duem od propisane kazne zatvora za to djelo. Izricanje maloljetnikog zatvora i vaspitnih mjera za krivina djela u sticaju lan 89. (1) Za krivino djelo u sticaju sud izrie maloljetniku samo jednu vaspitnu mjeru ili samo kaznu maloljetni
kog zatvora kad postoje zakonski uslovi za izricaNJe te kazne i kad sud nae da je treba izrei. (2) Po odredbi stava 1. ovog lana sud e postupiti i kad poslije izreene vaspitne mjere, odnosno maloljetni kog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije NJihovog izricaNJa uinio neko krivino djelo. Zastarjelost izvrenja kazne maloljetnikog zatvora lan 90. Kazna maloljetnikog zatvora ne moe se izvriti ako je proteklo: 1) deset godina od osude na maloljetniki zatvor preko pet godina, 2) pet godina od osude na maloljetniki zatvor preko tri godine, 3) tri godine od osude na maloljetniki zatvor do tri godine. Izricanje krivinih sankcija punoljetnim licima za djela koja su uinila kao maloljetnici lan 91. (1) Punoljetnom licu koje je navrilo dvadeset jednu godinu ne moe se suditi za krivino djelo koje je izvrilo kao mlai maloljetnik. (2) Ako punoljetno lice u vrijeme sueNJa nije navrilo dvadeset jednu godinu, moe mu se suditi za krivino djelo koje je uinilo kao mlai maloljetnik samo ako je za to djelo propisana kazna tea od pet godina zatvora. Ovakvom licu sud moe izrei vaspitne mje re pojaanog nadzora ili zavodsku mjeru. Pri ocjeni da li e ovu mjeru izrei, sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu uiNJenog djela, vrijeme koje je proteklo od NJegovog izvreNJa, vladaNJe uinioca i svrhu ove vaspitne mjere. (3) Punoljetnom licu moe se za krivino djelo koje je izvrilo kao stariji maloljetnik izrei odgovarajua zavodska vaspitna mjera, a pod uslovom iz lana 86. ovog zakona, kazna maloljetnikog zatvora. Pri ocjeni da li e i koju od ovih sankcija izrei, sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu uiNJenog djela, vrijeme koje je proteklo od NJegovog izvreNJa, vladaNJe uinioca kao i svrhu koju treba postii ovim sankcijama. Punoljetnom licu moe se za krivino djelo koe je izvrilo kao stariji maloljetnik izrei odgovarajua vaspitna mjera pojaanog nadzora, odgovarajua zavodska vaspitna mjera, a pod uslovom iz lana 87. ovog zakona, kazna maloljetnikog zatvora. Pri ocjeni da li e i koju od ovih sankcija izrei, sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito teinu ui njenog djela, vrijeme ko je je proteklo od njegovog izvrenja, vladanje uinioca, kao i svrhu koju treba postii ovim sankcijam.
(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog lana, punoljetnom licu koje je u vrijeme sueNJa navrilo dvadeset jednu godinu sud moe, umjesto maloljetnikog zatvora, izrei zatvor ili uslovnu osudu. Kazna zatvora izreena u ovom sluaju, ima u pogledu rehabilitacije, brisaNJa osude i pravnih posljedica osude isto pravno dejstvo kao i kazna maloljetnikog zatvora. Dejstvo vaspitnih mjera i kazne maloljetnikog zatvora lan 92. Vaspitne mjere i maloljetniki zatvor ne povlae pravne posljedice koje se sastoje u zabrani sticaNJa odreenih prava (lana 98. stav 2.). Mjere bezbjednosti prema maloljetnicima lan 93. (1) Prema maloljetnim uiniocima krivinih djela, kojima je izreena vaspitna mjera ili kazna maloljetn i kog zatvora, mogu se, pod uslovima predvienim u zakonu, izrei ove mjere bezbjednosti: obavezno psihijatrijs ko lijeeNJe, obavezno lijeeNJe od zavisnosti, zabrana upravljaNJa motornim vozilom i oduzimaNJe predmeta. (2) Mjera bezbjednosti obaveznog lijeeNJa od zavisnosti ne moe se izrei uz disciplinske mjere. (3) Umjesto obaveznog psihijatrijskog lijeeNJa moe se izrei vaspitna mjera upuivaNJa u drugu ustanovu za osposobljavaNJe ako se u toj ustanovi moe obezbijediti lijeeNJe i time postii svrha ove mjere bezbjednosti. Glava sedma ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE KRIVINIM DJELOM Osnov oduzimanja imovinske koristi lan 94. (1) Niko ne moe zadrati imovinsku korist pribavljenu krivinim djelom. (2) Korist iz stava 1. ovog lana oduzee se sudskom odlukom kojom je utvreno izvrenje krivinog djela, pod uslovima predvienim ovim zakonom.
Nain oduzimanja imovinske koristi lan 95. (1) Od uinioca e se oduzeti novac, predmeti od vrijednos ti i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni krivinim djelom, a ako oduzimanje nije mogue uinilac e se obavezati da plati novani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. (2) Imovinska korist pribavljena krivinim djelom moe se oduzeti od lica na koja je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti, ako su ona znala ili mogla znati da je imovinska korist pribavljena krivinim djelom. Zatita oteenog lan 96. (1) Ako je oteenom u krivinom postupku dosuen imovinskopravni zahtjev, sud e izrei oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev oteenog. (2) Oteeni koji je u krivinom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahtjeva upuen na parnicu moe traiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti, ako pokrene parnicu u roku od est mjeseci od dana pravnosnanosti odluke kojom je upuen na parnicu i ako u roku od tri mjeseca od dana pravnosnanosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti. (3) Oteeni koji u krivinom postupku nije prijavio imovinskopravni zahtjev moe zahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti, ako je radi utvrenja svog zahtjeva pokrenuo parnicu u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima imovinska korist, a najdalje u roku od dvije godine od pravnosna nosti odluke o oduzimanju imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravnosnanosti odluke kojom je utvren njegov zahtjev zatrai namirenje iz oduzete vrijednosti. Glava osma PRAVNE POSLJEDICE OSUDE Nastupanje pravnih posljedica osude lan 97. (1) Osude za odreena krivina djela ili na odreene kazne mogu imati za pravnu posljedicu prestanak, odnosno gubitak odreenih prava ili zabranu sticanja odreenih prava. (2) Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivino djelo uiniocu izreena novana kazna, uslovna osuda ili sudska opomena ili kad je uinilac osloboen od kazne. (3) Pravne posljedice osude mogu se predvidjeti samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim su predviene. Vrste pravnih posljedica osude lan 98. (1) Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak odreenih prava jesu: 1) prestanak vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima dravne vlasti, dravnim organima, preduzeima i u drugim pravnim licima,
2) prestanak radnog odnosa ili prestanak vrenja odreenog zvanja, poziva ili zanimanja, 3) gubitak ina vojnog starjeine ili klase vojnog slubenika, oduzimanje dozvola ili odobrenja koja se izdau odlukom dravnih organa ili statusa koji se priznaje odlukom dravnih organ. 4) oduzimanje odlikovanja. (2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava jesu: 1) zabrana vrenja odreenih poslova ili funkcija u organima dravne vlasti, dravnim organima, preduzeima i u drugim pravnim licima, 2) zabrana istupanja u tampi, na radiju, televiziji ili javnim skupovima, zabrana vrenja izdavake djelatnosti ili zabrana uestvovanja u osnivanju udruenja, 3) zabrana sticanja odreenog poziva ili unapreenja u slubi, 4) zabrana sticanja odreenih dozvola ili odobrenja koja se daju odlukom dravnih organa. Poetak i trajanje pravnih posljedica osude lan 99. (1) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravnosnanosti presude. (2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava traju najdue pet godina od dana izdrane, oprotene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice nije zakonom propisano krae trajanje. (3) Brisanjem osude prestaju pravne posljedice osude. Glava deveta REHABILITACIJA I USLOVI ZA DAVANJE PODATAKA IZ KAZNENE EVIDENCIJE Rehabilitacija lan 100. (1) Rehabilitacijom se brie osuda i prestaju sve njene pravne posljedice, a osueni se smatra neosuivanim. (2) Rehabilitacijom prestaje i sporedna kazna koja nije izvrena. (3) Rehabilitacija nastaje ili na osnovu samog zakona (zakonska rehabilitacija) ili na osnovu sudske odluke po molbi osuenog (sudska rehabilitacija). (4) Rehabilitacijom se ne dira u prava treih lica koja se zasnivaju na osudi. (5) Poslije izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora ili maloljetnikog zatvora, osuena lica i prije rehabilitacije uivaju sva prava utvrena ustavom, zakonima ili drugim propisima, osim onih koja su im ograniena usljed izreene mjere bezbjednosti ili usljed nastupanja pravne posljedice osude. Ovo vrijedi i za osuene na uslovnom otpustu. Zakonska rehabilitacija lan 101. (1) Zakonska rehabilitacija moe nastati samo u odnosu na lica koja ranije nisu osuivana ili se po zakonu smatraju neosuivanima. (2) Zakonska rehabilitacija nastaje:
1) Osuda o izreenoj sudskoj opomeni i osuda kojom je izreeno osloboenje od kazne briu se iz kaznene evidencije poslije isteka jedne godine od pravnosnanosti sudske odluke pod uslovom da osueni za to vrijeme ne uini novo krivino djelo. 2) Uslovna osuda brie se iz kaznene evidencije poslije jedne godine od kad je proteklo vrijeme provjeravanja pod uslovom da osueni za to vrijeme ne uini novo krivino djelo. 3) Osuda na novanu kaznu, ili zatvor do jedne godine i na maloljetniki zatvor briu se iz kaznene evidencije kad proteknu tri godine od dana izvrene, izdrane, oprotene ili zastarjele kazne - pod uslovom da osueni za to vrijeme ne uini novo krivino djelo. 4) Osude na zatvor preko jedne do tri godine briu se iz kaznene evidencije kad protekne pet godina od dana izdrane, oprotene ili zastarjele kazne - pod uslovom da osueni za to vrijeme ne uini novo krivino djelo. (3) Osude se ne mogu brisati iz kaznene evidencije za vrijeme trajanja mjera bezbjednosti. (4) Kad se ispune uslovi za brisanje osude iz kaznene evidencije predvieni prethodnim odredbama, smatrae se da je osuda brisana u momentu kad se ti uslovi ispune. Sudska rehabilitacija lan 102. (1) Sudska rehabilitacija moe se dati licu koje je osueno na kaznu zatvora preko tri do pet godina, ako je proteklo osam godina od dana izdrane, oprotene ili zastarjele kazne, a u tom vremenu osueni nije izvrio novo krivino djelo. (2) U sluaju iz prethodnog stava, sud moe dati rehabilitaciju ako nae da je osueni to zasluio svojim vladanjem i ako se moe sa osnovom oekivati da ubudue nee vriti krivina djela. (3) Sudska rehabilitacija se ne moe dati ako jo traju mjere bezbjednosti. (4) Izuzetno, sud moe dati rehabilitaciju i licu koje je vie puta osuivano, ako su protekli rokovi i ispunjeni drugi uslovi predvieni u prethodnim stavovima ovog lana u pogledu svakog krivinog djela za koje je osueno. Davanje podataka iz kaznene evidencije lan 103. (1) Podaci iz kaznene evidencije mogu se dati sudu, tuilatvu i organima unutranjih poslova u vezi sa krivinim postupkom koji se vodi protiv lica koje je ranije bilo osueno, nadlenim organima za izvrenje krivinih sankcija i nadlenim organima koji uestvu ju u postupku davanja amnestije, pomilovanja ili brisanja osude. (2) Podaci iz kaznene evidencije mogu se na obrazloen zahtjev dati dravnim organima, preduzeima i drugim pravnim licima, ako jo traju odreene pravne posljedice osude ili mjere bezbjednosti ili ako za to postoji opravdan interes zasnovan na zakonu. (3) Podaci o brisanoj osudi ne mogu se dati nikome. (4) Niko nema prava da trai od graana da podne se dokaze o svojoj osuivanosti ili neosuivanosti. (5) Graanima se, na njihov zahtjev, mogu davati podaci o njihovoj osuivanosti ili neosuivanosti samo ako su im ovi podaci potrebni radi ostvarivanja njihovih prava u inostranstvu ili interes.
Prestanak mjera bezbjednosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke lan 104. (1) Sud moe odluiti da prestanu mjere bezbjednosti zabrane vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti i zabrane upravljanja motornim vozilom ako je protekla jedna godina od dana njihovog primjenjivanja. (2) Kad protekne jedna godina od dana izdrane, zastarjele ili oprotene kazne sud moe odrediti da prestane pravna posljedica osude koja se odnosi na zabranu sticanja odreenog prava. (3) Pri ocjeni da li e odrediti prestanak mje re bezbjednosti, odnosno pravne posljedice osude sud e uzeti u obzir ponaanje osuenog poslije osude, njegovu spremnost da naknadi tetu prouzrokovanu krivinim djelom i da vrati imovinsku korist steenu izvrenjem krivinog djela, kao i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka mjere bezbjednosti, odnosno pravne posljedice osude. (4) Prestankom pravnih posljedica osude ne dira se u prava treih lica koja se zasnivaju na osudi. Glava deseta OSNOVNE ODREDBE O IZVRENJU KRIVINIH SANKCIJA Ogranienja u izvrenju krivinih sankcija lan 105. (1) Uiniocu krivinog djela, u izvrenju krivine sankcije, mogu biti oduzeta ili ograniena odreena prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadrini te sankcije i samo na nain kojim se obezbjeuje potovanje linosti uinioca i njegovog ljudskog dostojanstva. (2) Lice, protiv koga se izvrava krivina sankcija, ne smije biti podvrgnuto muenju ili drugim oblicima okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupanja. U sluaju kad bude podvrgnuto takvom postupanju, mora mu se zagarantovati sudska zatita. Ustanove za izvrenje kazne zatvora i maloljetnikog zatvora lan 106. (1) Kazna zatvora se izdrava u kazneno-popravnim ustanovama zatvorenog, poluotvorenog i otvorenog tipa. (2) Kazna dugotrajnog zatvora izdrava se iskljui vo u kazneno-popravnim ustanovama zatvorenog tipa. (3) Kazna maloljetnikog zatvora se izdrava u posebnim kazneno-popravnim domovima. Osueni maloljetnici mogu ostati u ovim domovima do navrene dvadeset tree godine, a ako do tada ne izdre kaznu uputie se u kazneno-popravnu ustanovu u kojoj punoljetna lica izdravaju kaznu zatvora. Postupanje sa osuenicima lan 107. (1) Za vrijeme izdravanja kazne, sa osuenicima treba postupati ovjeno, potovati njihovo lino dostojanstvo i tititi njihov tjelesni i duhovni integritet.
(2) Nije dozvoljena upotreba prevaspitnih, medicinskih ili psiholokih postupaka, koji zadiru u osuenikovu intimu, ako takve postupke osuenik izriito odbija. Uslovni otpust lan 108. (1) Osueni koji je izdrao polovinu kazne zatvora moe se otpustiti sa izdravanja kazne pod uslovom da do isteka vremena za koje mu je izreena kazna ne uini novo krivino djelo (uslovni otpust). (2) Uslovno se moe otpustiti i osueni koji je izdrao polovinu, a izuzetno i treinu kazne maloljetni kog zatvora, ali ne prije nego to izdri najmanje jednu godinu ove kazne. Za vrijeme uslovnog otpusta sud moe odrediti mjeru pojaanog nadzora organa socijalnog staranja. (3) (2) Osueni kome je izreena kazna dugotrajnog zatvora moe se uslovno otpustiti nakon to izdri tri petine te kazne i pod uslovom da ubudue ne uini krivino djelo. (4) (3) Pri ocjeni da li e se osueni uslovno otpustiti, uzee se u obzir njegovo vladanje za vrijeme izdravanja kazne, izvravanje radnih obaveza s obzirom na njegovu radnu sposobnost i druge okolnosti koje pokazuju da je postignuta svrha kanjavanja. Opozivanje uslovnog otpusta lan 109. (1) Sud e opozvati uslovni otpust ako osueni dok je na uslovnom otpustu uini jedno ili vie krivinih djela za koje je izreena kazna zatvora preko jedne godine. (2) Sud moe opozvati uslovni otpust ako uslovno otputeni uini jedno ili vie krivinih djela za koje je izreena kazna zatvora do jedne godine. Pri ocjeni da li e opozvati uslovni otpusti sud e naroito uzeti u obzir srodnost uinjenih krivinih djela, njihov znaaj, pobude iz kojih su uinjena i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost opozivanja uslovnog otpusta. (3) Kad sud opozove uslovni otpust izrei e kaznu na osnovu odredaba lana 42. i lana 43. stav 2. ovog zakona uzimajui ranije izreenu kaznu kao ve utvrenu. Dio kazne koju je osueni izdrao po ranijoj presudi uraunava se u novu kaznu, a vrijeme provedeno na uslovnom otpustu ne uraunava se. (4) Odredbe st. 1. do 3. ovog lana primijenie se i kad se uslovno otputenom sudi za djelo koje je uinio prije nego to je uslovno otputen. (5) Ako uslovno otputeni bude osuen na kaznu zatvora do jedne godine, a sud ne opozove uslovni otpust, produuje se uslovni otpust za vrijeme koje je osueni proveo na izdravanju kazne zatvora. (6) Prethodne odredbe se shodno primjenjuju i na opoziv uslovnog otpusta sa izdravanja kazne maloljetni kog zatvora. Posebna odredba lan 110. Izvrenje krivinih sankcija blie se ureuje posebnim zakonom.
Glava jedanaesta ZASTARJELOST Zastarjelost krivinog gonjenja lan 111. (1) Ako u zakonu nije drugaije odreeno, krivino gonjenje se ne moe preduzeti kad protekne: 1) trideset pet godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna dugotrajnog zatvora, 2) dvadeset godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora preko deset godina, 3) petnaest godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei zatvor preko pet godina, 4) deset godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei zatvor preko tri godine, 5) pet godina od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei zatvor preko jedne godine, 6) tri godine od izvrenja krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei zatvor do jedne godine ili novana kazna. (2) Ako je za krivino djelo propisano vie kazni, rok zastarjelosti odreuje se po najteoj propisanoj kazni. Tok i prekid zastarjevanja krivinog gonjenja lan 112. (1) Zastarjevanje krivinog gonjenja poinje od dana kad je krivino djelo uinjeno. (2) Zastarjevanje ne tee za vrijeme za koje se po zakonu gonjenje ne moe otpoeti ili produiti, a ukoliko posljedica prouzrokovana tim djelom nastupi kasnije, zastarjelost krivinog gonjenja tee od dana kada je posljedica nastupila. (3) Zastarjevanje se prekida svakom procesnom radnjom koja se preduzima radi gonjenja uinioca zbog uinjenog krivinog djela. (4) Zastarjevanje se prekida i kad uinilac u vrijeme dok tee rok zastarjelosti uini isto tako teko ili tee krivino djelo. (5) Sa svakim prekidom zastarjevanje poinje ponovo da tee. (6) Zastarjelost krivinog gonjenja nastaje u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost krivinog gonjenja. (7) Zastarijevanje za krivina djela protiv polnog integriteta, braka i porodice uinjena na tetu lica mlaih od 18 godina poinje tei od dana punoljetstva oteenog. Zastarjelost izvrenja kazne lan 113. Ako u zakonu nije drugaije odreeno, izreena kaznane moe se izvriti kad protekne: 1) trideset pet godina ako je izreena kazna dugotrajnog zatvora, 2) dvadeset godina ako je izreena kazna zatvora preko deset godina, 3) petnaest godina preko pet godina,
4) deset godina preko tri godina, 5) pet godina preko jedne godine, 6) tri godine ako je izreena kazna zatvora do jedne godine ili novana kazna. Zastarjelost izvrenja sporedne kazne i mjera bezbjednosti lan 114. (1) Zastarjelost izvrenja novane kazne kao sporedne kazne nastaje kad proteknu dvije godine od dana pravnosnanosti presude kojom je ta kazna izreena. (2) Zastarjelost izvrenja mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog leenja, mjera bezbjednosti obaveznog lijeenja od zavisnosti i oduzimanja predmeta nastaje kad protekne pet godina od dana pravnosna nosti odluke kojom su te mjere izreene. (3) Zastarjelost izvrenja mjera bezbjednosti zabrane vrenja poziva, djelatnosti ili dunosti i zabrane upravljanja motornim vozilom nastaje kad protekne vrijeme za koje su te mjere izreene. Tok i prekid zastarijevanja izvrenja kazne lan 115. (1) Zastarjevanje izvrenja kazne poinje od dana kad je presuda postala pravnosnana, a ako je uslovna osuda opozvana - od dana kad je odluka o opozivanju postala pravnosnana. (2) Zastarjevanje ne tee za vrijeme za koje se po zakonu izvrenje kazne ne moe preduzeti. (3) Zastarjevanje se prekida svakom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi izvrenja kazne. (4) Sa svakim prekidom zastarjevanje poinje ponovo da tee. (5) Zastarjelost izvrenja kazne nastaje u svakom sluaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko se po zakonu trai za zastarjelost izvrenja kazne, ali ona ne moe nastupiti ako je izvrenje kazne u toku. (6) Odredbe st. 2. do 5. ovog lana shodno se primjenjuju i na zastarjelost izvrenja mjera bezbjednosti. Glava dvanaesta AMNESTIJA I POMILOVANJE Amnestija lan 116. Licima koja su obuhvaena aktom amnestije daje se osloboenje od gonjenja ili potpuno ili djelimino osloboenje od izvrenja kazne, zamjenjuje se izreena kazna blaom kaznom, odreuje se brisaNJe osude, ili se ukida odreena pravna posljedica osude. Pomilovanje lan 117. (1) Pomilovanjem se poimenino odreenom licu daje osloboenje od krivinog gonjenja, potpuno ili djelimi no osloboenje od izvrenja kazne zamjenjuje se izreena kazna blaom
Comment [HS1]: SG RS 108/04
kaznom ili uslovnom osudom, odreuje se brisanje osude ili se ukida, odnosno odreuje krae trajanje pravne posljedice osude ili mjere bezbjednosti. (2) Licu koje je osueno na kaznu dugotrajnog zatvora pomilovanje se ne moe dati prije nego to izdri tri petine te kazne. Dejstvo amnestije i pomilovanja na prava treih lica lan 118. Davanjem amnestije ili pomilovanja ne dira se u prava treih lica koja se zasnivaju na osudi. Glava trinaesta VAENJE KRIVINOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE SRPSKE PREMA MJESTU IZVRENJA KRIVINOG DJELA Vaenje krivinog zakonodavstva Republike Srpske za svakog ko na teritoriji Republike Srpske uini krivino djelo lan 119. (1) Krivino zakonodavstvo Republike Srpske vai za svakog ko na teritoriji Republike Srpske uini krivino djelo. (2) Krivino zakonodavstvo Republike Srpske vai i za svakog ko uini krivino djelo na domaem brodu, bez obzira gde se brod nalazio u vrijeme izvrenja djela. (3) Krivino zakonodavstvo Republike Srpske vai i za svakog ko uini krivino djelo u domaem civilnom vazduhoplovu dok je u letu, ili u domaem vojnom vazduhoplovu, bez obzira gdje se vazduhoplov nalazio u vrijeme izvrenja djela. Vaenje krivinog zakonodavstva Republike Srpske za odreena krivina djela u injena van njene teritorije ili u inostranstvu lan 120. Krivino zakonodavstvo Republike Srpske vai za svakog ko van njene teritorije ili u inostranstvu uini krivino djelo iz l. 293. do 311. ovog zakona. Vaenje krivinog zakonodavstva Republike Srpske za dravljanina Republike Srpske koji uini krivino djelo u inostranstvu lan 121. Krivino zakonodavstvo Republike Srpske vai za dravljanina Republike Srpske i kad u inostranstvu uini koje drugo krivino djelo, osim krivinih djela navedenih u lanu 120. ovog zakona, ako se zatekne na teritoriji Republike Srpske ili joj bude ekstradiran.
Vaenje krivinog zakonodavstva Republike Srpske za stranca koji uini krivino djelo u inostranstvu lan 122. (1) Krivino zakonodavstvo Republike Srpske vai i za stranca koji van teritorije Republike Srpske uini prema njoj ili njenom dravljaninu krivino djelo i kad nisu u pitanju krivina djela navedena u lanu 120. ovog zakona, ako se zatekne na teritoriji Republike Srpske ili joj bude ekstradiran. (2) Krivino zakonodavstvo Republike Srpske vai i za stranca koji prema stranoj dravi ili prema strancu uini u inostranstvu krivino djelo za koje se po tom zakonodavstvu moe izrei zatvor od pet godina ili tea kazna, kad se zatekne na teritoriji Republike Srpske a ne bude ekstradiran stranoj dravi. Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, sud u takvom sluaju ne moe izrei teu kaznu od kazne koja je propisana zakonom zemlje u kojoj je krivino djelo uinjeno. Posebni uslovi za gonjenje lan 123. (1) Ako je u sluajevima iz lana 119. ovog zakona pokrenut ili dovren krivini postupak u stranoj dravi, gonjenje u Republici Srpskoj preduzee se samo po odobrenju glavnog republikog tuioca. (2) U sluajevima iz l. 121. i 122. ovog zakona gonjenje se nee preduzeti: 1) ako je uinilac potpuno izdrao kaznu na koju je u inostranstvu osuen, 2) ako je uinilac u inostranstvu pravnosnanom presudom osloboen, 3) ako se za krivino djelo po stranom zakonu goni po zahtjevu oteenog, a takav zahtjev nije podnesen. (3) U sluajevima iz l. 121. i 122. ovog zakona gonjenje e se preduzeti samo kad se za krivino djelo kanjava i po zakonu zemlje u kojoj je djelo uinjeno. Kada se u sluajevima iz lana 121. i lana 122. stav 1. ovog zakona po zakonu zemlje u kojoj je djelo uinjeno za to krivino djelo ne kanjava, gonjenje se moe preduzeti samo po odobrenju glavnog republikog tuioca. (4) Samo po odobrenju glavnog republikog tuioca moe se u Republici Srpskoj preduzeti gonjenje u sluajevima iz lana 122. stav 2. ovog zakona, bez obzira na zakon zemlje u kojoj je krivino djelo uinjeno, ako je u pitanju djelo koje je u vrijeme kad je izvreno smatrano krivinim djelom prema optim pravnim naelima priznatim od strane meunarodne zajednice. (5) U sluajevima iz lana 119. ovog zakona gonjenje stranca moe se, pod uslovom uzajamnosti ustupiti stranoj dravi. Uraunavanje pritvora i kazne izdrane u inostranstvu lan 124. Pritvor, lienje slobode u toku ekstradicionog postupka, kao i kazna koju je uinilac izdrao po presudi inostranog suda, uraunae se u kaznu koju izrekne domai sud za isto krivino djelo, a ako kazne nisu iste vrste - uraunavanje e se izvriti po ocijeni suda.
Glava etrnaesta ODGOVORNOST PRAVNIH LICA ZA KRIVINA DJELA Odgovornost pravnog lica lan 125. (1) Odredbama ove glave propisuje se odgovornost pravnog lica, izuzimajui Bosnu i Hercegovinu, Republiku Srpsku, Federaciju Bosne i Hercegovine, Brko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, optinu i mjesnu zajednicu, za krivino djelo koje je uinilac uinio u ime, za raun ili u korist pravnog lica. (2) Pod uslovima propisanim ovim zakonom, za odreena pravna lica moe biti iskljuena ili ograniena primjena pojedinih kazni ili drugih krivinopravnih sankcija koje se mogu izrei pravnim licima. (1) Ukoliko odredbama ove glave zakona nije drugaije propisano, shodno se primjenjuju odredbe opteg djela ovog zakona. (4) Krivini postupak protiv pravnih lica vodi se po odredbama Zakona o krivinom postupku Republike Srpske. Primjena ovog zakona prema mjestu izvrenja krivinog djela u vezi s krivinom odgovornou krivicom pravnog lica lan 126. (1) Domae i strano pravno lice u skladu s ovim zakonom, odgovorno je za krivina djela uinjena na teritoriji Republike Srpske. (2) Domae i strano pravno lice koje ima sjedite na teritoriji Republike Srpske ili u njoj obavlja svoju djelatnost je, u skladu s ovim zakonom, odgovorno za krivino djelo uinjeno izvan Republike Srpske, ako je krivino djelo uinjeno protiv Republike Srpske, njenih dravljana ili domaih pravnih lica. (3) Domae pravno lice je, u skladu sa ovim zakonom, odgovorno za krivino djelo uinjeno izvan Republike Srpske protiv strane drave, stranih dravljana ili stranih pravnih lica pod uslovima iz lana 121. ovog zakon. Osnovi odgovornosti pravnog lica lan 127. Za krivino djelo koje je uinilac uinio u ime, za raun ili u korist pravnog lica, odgovorno je pravno lice: 1) kada obiljeja uinjenog krivinog djela proizlaze iz odluke, naloga ili odobrenja rukovodeih ili nadzornih organa pravnog lica; ili 2) kada su rukovodei ili nadzorni organi pravnog lica uticali na uinioca ili mu omoguili da uini krivino djelo; ili 3) kada pravno lice raspolae s protivpravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi predmete nastale krivinim djelom; ili 4) kada su rukovodei ili nadzorni organi pravnog lica propustili duni nadzor nad zakonitou rada radnika.
Granice odgovornosti pravnog lica za krivino djelo lan 128. (1) Uz uslove iz lana 127. ovog zakona, pravno lice je odgovorno za krivino djelo i kada uinilac za uinjeno krivino djelo nije krivino odgovoran. (2) Odgovornost pravnog lica ne iskljuuje krivinu odgovornost krivicu fizikih, odnosno odgovornih lica za uinjeno krivino djelo. (3) Za krivina djela uinjena iz nehata, pravno lice moe biti odgovorno pod uslovima iz lana 127. taka 4. ovog zakona, i u tom se sluaju pravno lice moe blae kazniti. (4) Kada u pravnom licu osim uinioca nema drugog lica ili organa koji bi mogli usmjeravati ili nadzirati poinioca, pravno lice odgovara za uinjeno krivino djelo u granicama odgovornosti uinioca. Odgovornost pri promjeni statusa pravnog lica lan 129. (1) Pravno lice u steaju moe biti krivino odgovorno za krivino djelo bez obzira je li krivino djelo uinjeno prije poetka steajnog postupka ili u meuvremenu, ali se pravnom licu u steaju ne izrie kazna, ve se izrie mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivinim djelom. (2) Kada je do prestanka pravnog lica dolo prije pravnosnanog okonanja krivinog postupka, a u krivinom je postupku utvrena krivina odgovornost krivica tog pravnog lica, kazne i ostale krivinopravne sankcije izriu se pravnom licu koje je pravni sljednik lica kojem je utvrena krivina odgovornost krivica, ako su rukovodei ili nadzorni organi prije prestanka pravnog lica znali za uinjeno krivino djelo. (3) Pravnom licu koje je pravni sljednik pravnog lica kojem je utvrena krivina odgovornost krivica i iji su rukovodei ili nadzorni organi znali za uinjeno krivino djelo, izrie se mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivinim djelom. (4) Ako je do prestanka pravnog lica dolo po pravnosnano okonanom krivinom postupku, izreena krivinopravna sankcija se izvrava po odredbama st. 2. i 3. ovog lana. Odgovornost pravnog lica za pokuaj lan 130. (1) Ako je uinilac planirano krivino djelo zapoeo, ali ga nije dovrio, pod uslovima iz lana 127. ovog zakona odgovorno je pravno lice, ako je zakonom propisano kanjavanje i za pokuaj tog krivinog djela. (2) Pravno lice se kanjava za pokuaj kaznom propisanom za dovreno krivino djelo, a moe se i blae kazniti. (3) Ako su rukovodei ili nadzorni organi sprijeili uinioca da dovri zapoeto krivino djelo, pravno lice se moe osloboditi kazne.
Produeno krivino djelo lan 131. Kada je kod pravnog lica prisutan isti osnov odgovornosti u pogledu vie istovrsnih i vremenski povezanih krivinih djela vie uinilaca, pravno lice je krivino odgovorno kao da je uinjeno jedno krivino djelo. Sauesnitvo pravnih lica lan 132. (1) U sluaju da dva ili vie pravnih lica sauestvuje pri izvrenju krivinog djela, svako je odgovorno prema lanu 127. ovog zakona. (2) Pri sauesnitvu pravnih lica iz stava 1. ovog lana, svako pravno lice odgovara kao da je jedino pravno lice krivino odgovorno za krivino djelo. Opti razlozi za ublaavanje kazne pravnom licu ili oslobaanje od kazne lan 133. (1) Pravno lice iji rukovodei ili nadzorni organ dobrovoljno prijavi uinioca nakon to je krivino djelo uinjeno, moe se blae kazniti. (2) Pravno lice iji rukovodei ili n adzorni organ po uinjenom krivinom djelu odlui da se vrati protivpravno ostvarena imovinska korist ili otklone prouzrokovane tetne posljedice ili saopte podaci o osnovanosti odgovornosti drugih pravnih lica, moe se osloboditi kazne. Kazne za pravna lica lan 134. Pravnim licima se za krivina djela mogu izrei ove kazne: 1) novana kazna, 2) kazna oduzimanja imovine, 3) kazna prestanka pravnog lica. Novana kazna za pravna lica lan 135. (1) Novana kazna ne moe biti manja od 5.000 KM niti vea od 5.000.000 KM. (2) Ako je krivinim djelom pravnog lica prouzrokovana drugome imovinska teta ili pribavljena protivpravna imovinska korist, najvea mjera izreene novane kazne moe iznositi dvostruki iznos te tete, odnosno koristi. (3) Ako se novana kazna ne plati u roku koji je utvren presudom, bez odgaa nja e se sprovesti postupak prinudne naplat.
Kazna oduzimanja imovine lan 136. (1) Kazna oduzimanja imovine se moe izrei za krivina djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili teom kaznom. (2) Pravnom licu se moe oduzeti najmanje polovina imovine ili vei dio imovine ili cjelokupna imovina, ako je djelatnost pravnog lica u cjelosti ili u preten oj mjeri koriena za izvrenje krivnog djela. (3) U sluaju steajnog postupka kao posljedice izreene kazne oduzimanja imovine, povjerioci se mogu namiriti iz oduzete steajne mase. Kazna prestanka pravnog lica lan 137. (1) Kazna prestanka pravnog lica moe se izrei ako je djelatnost pravnog lica u cjelosti ili u pretenoj mjeri koriena za izvrenje krivinog djela. (2) Uz kaznu prestanka pravnog lica, sud moe izrei kaznu oduzimanja imovine. (3) Uz izreenu kaznu prestanka pravnog lica, sud e predloiti otvaranje postupka likvidacije. (4) Iz imovine pravnog lica kojem je izreena kazna prestanka pravnog lica, mogu se isplatiti povjerioci. Odmjeravanje kazne pravnom licu lan 138. (1) Pri odmjeravanju kazne pravnom licu sud uzima u obzir, pored optih pravila za odmjeravanje kazne i ekonomsku mo pravnog lica. (2) Pri odmjeravanju novane kazne za krivina djela za koja se uz novanu kaznu izrie i kazna oduzimanja imovine, izreena kazna ne smije prei polovinu imovine pravnog lica. Izricanje uslovne osude pravnom licu lan 139. (1) Sud moe pravnom licu za krivino djelo izrei uslovnu osudu umjesto novane kazne. (2) Uslovnom osudom sud moe utvrditi pravnom licu novanu kaznu do 1.500.000 KM i ujedno odluiti da se ta kazna nee izviti ako pravno lice u roku ko ji odredi sud, a koji ne moe biti krai od jedne ni dui od pet godina, ne bude odgovorno za novo krivino djelo. Mjere bezbjednosti za pravna lica lan 140. Pravnom licu mogu se za krivino djelo, pored mjere bezbjednosti oduzimanja predmeta izrei ove mjere bezbjednosti: a) objavljivanje presude, b) zabrana obavljanja odreene privredne djelatnosti.
Objavljivanje presude lan 141. (1) Mjera bezbjednosti objavljivanja presude izrie se kada bi bilo korisno da javnost sazna za osudu, posebno ako bi objavljivanje bilo od koristi da se otkloni opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili da se osigura bezbjednost saobraaja ili kakva korist privredi. (2) S obzirom na znaaj krivinog djela i potrebu da javnost sazna za osudu, sud cijeni da li da se osuda objavi u tampi, radiju ili televiziji ili u vie sredstava informisanja i ujedno da li da se objavi njeno obrazloenje u cijelosti ili u izvodu, uzimajui u obzir da se nainom objavljivanja omogui obavijetenost svih u ijem interesu je objavljivanje presude. Zabrana obavljanja odreene privredne djelatnosti lan 142. (1) Mjerom bezbjednosti zabrane obavljaNJa odreene privredne djelatnosti sud moe pravnom licu zabraniti proizvodNJu odreenih proizvoda ili obavljaNJe odreenih poslova ili mu zabraniti da se bavi odreenim poslovima prometa robe ili drugim privrednim poslom. (2) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog lana izrie se pravnom licu ako bi NJegovo dalje bavljeNJe odreenom privrednom djelatnou bilo opasno za ivot i zdravlje ljudi ili tetno za privredno ili finansijsko poslovaNJe drugih pravnih lica ili za privredu ili ako je pravno lice u posljedNJe dvije godine prije izvreNJa krivinog djela bilo ve kaNJeno za isto ili slino krivino djelo. (3) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog lana moe se izrei u trajaNJu od est mjeseci do pet godina, raunajui od pravnosnanosti osude. Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti lan 142. (1) Mjerom bezbjednosti zabrane obavljanja odreene djelatnosti sud moe pravnom licu zabraniti proizvodnju odreenih proizvoda ili obavlja nje odreenih poslova ili mu zabraniti da se bavi odreenim poslovima prometa robe ili drugim poslom, odnosno djelatnostim. (2) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog lana izrie se pravnom licu ako bi njegovo dalje bavljenje odreenom djelatnou bilo opasno po ivot i zdravlje ljudi ili tet no za privredno ili finansijsko poslovanje drugih lica ili za privredu ili ako je pravno lice u posljednje dvie godine prije izvrenja krivinog djela bilo ve kanjeno za isto ili slino krivino djel. (3) Mjera bezbjednosti iz stava 1. ovog lana moe se izrei u trajanju od est mjeseci do pet godina, raunajui od pravosnanosti osud.
Oduzimanje imovinske koristi od pravnog lica lan 143. Ukoliko pravno lice pribavi imovinsku korist uinjenim krivinim djelom, imovinska korist pribavljena krivinim djelom e se oduzeti od pravnog lica. Pravne posljedice osude pravnog lica lan 144. (1) Pravne posljedice osude pravnog lica za krivino djelo su: a) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaenja ili koncesije, izdatih od organa strane drave, b) zabrana rada na osnovu dozvole, ovlaenja ili koncesije, izdatih od institucija Republike Srpske. (2) Pravne posljedice osude pravnog lica za krivino djelo mogu nastupiti i kada je pravnom licu za uinjeno krivino djelo izreena novana kazna. Zastarjelost krivinog gonjenja i izvrenje krivinih sankcija izreenih pravnim licima lan 145. (1) Na zastarjelost krivinog gonjenja pravnog lica primjenjuju se odredbe lana 111. ovog zakona. (2) Zastarjelost izvrenja kazne izreene pravnom licu nastupa kad od pravnosnanosti presude kojom je kazna izreena protekne: 1) tri godine za izvrenje novane kazne, 2) pet godina za izvrenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka pravnog lica. (3) Zastara izvreNJa mjere bezbjednosti nastupa protekom: 1) est mjeseci od pravnosnanosti odluke kojom je izreena mjera bezbjednosti objavljivanja presude, 2) vremena jednakog onome koje je odreeno za trajanje mjere bezbjednosti zabrane obavljanja odreene privredne djelatnosti. Zakoni koji propisuju krivina djela pravnih lica lan 146. Pravna lica mogu biti krivino odgovorna za krivina djela iz ovog zakona i za druga krivina djela propisana zakonom Republike Srpske. Glava petnaesta ZNAENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU lan 147. (1) Pod teritorijom Republike Srpske, kao dijelom teritorije Bosne i Hercegovine, podrazumijevaju se suvozemna teritorija i vodene povrine unutar njenih granica, kao i vazduni prostor nad njima.
(2) Pod krivinim zakonodavstvom Republike Srps ke podrazumijevaju se ovaj zakon i sve krivinopravne odredbe sadrane u drugim zakonima Republike Srpske. (3) Slubeno lice je izabran ili imenovan funkcioner u organima zakonodavne, izvrne i sudske vlasti Republike Srpske i u drugim dravnim i upravnim ustanovama ili slubama koje vre odreene upravne, strune i druge poslove u okviru prava i dunosti vlasti koja ih je osnovala; lice koje stalno ili povremeno vri slubenu dunost u navedenim upravnim organima ili ustanovama; ovlaeno lice u privrednom drutvu ili u drugom pravnom licu kojem je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno vrenje javnih ovlaenja, a koja u okviru tih ovlaenja vri odreenu dunost, te drugo lice koje vri odreenu slubenu dunost na osnovu ovlaenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona. Kad je kao uinilac odreenog krivinog djela oznaeno slubeno lice, lica iz stava 3. ovog lana mogu biti uinioci tih djela ako iz obiljeja pojedinog krivinog djela ili iz pojedinog propisa ne proizlazi da uinilac moe biti samo neko od tih. Slubeno lice je izabrani ili imenovani funkcioner u organima zakonodavne, izvrne i sudske vlasti Republike Srpske, jedinice lokalne samouprave i u drugim dravnim organima i javnim ustanovama ili slubama koje vre odreene upravne, strune i druge poslove u okviru prava i dunosti vlasti koja ih je osnovala; sudija ustavnog suda, sudija, tuilac, pravobranilac; lice koje stalno ili povremeno vri slubenu dunost u navedenim javnim organima ili ustanovama, notar, izvritelj i arbitar, ovlaeno lice u privrednom drutvu ili u drugom pravnom licu kojem je zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona ili zakljuenog ugovora o arbitrai povjereno vrenje javnih ovlaenja, a koje u okviru tih ovlaenja vri odreenu dunost, te drugo lice koje vri odreenu slubenu dunost na osnovu ovlaenja iz zakona ili drugog propisa donesenog na osnovu zakona i lice kojem je faktiki povjereno vrenje pojedinih slubenih dunosti. Kada je kao uinilac odreenog krivinog djela oznaeno slubeno lice, lica iz ovog stava mogu biti uinioci tih djela ako iz obiljeja pojedinog krivinog djela ili iz pojedinog propisa ne proizlazi da uinilac moe biti samo neko od tih lica. (4) Pod pojmom odgovornog lica podrazumijeva se lice kome je u preduzeu ili drugom pravnom licu, s obzirom na njegovu funkciju ili na osnovu posebnog ovlaenja povjeren odreen krug poslova koji se odnose na izvravanje zakona, propisa donesenih na osnovu zakona ili optih akata preduzea ili drugog pravnog lica u upravljanju i rukovanju imovinom ili u rukovoenju proizvodnim ili nekim drugim privrednim procesom ili nadzorom nad njima. Odgovornim licem smatra se i slubeno lice kad su u pitanju krivina djela kod kojih je kao uinilac oznaeno odgovorno lice, a nisu predviena u glavi o krivinim djelima protiv slubene dunosti ovog zakona, odnosno kao krivina djela slubenog lica u nekoj drugoj glavi ovog zakona. (5) Kad je kao izvrilac odreenih krivinih djela oznaeno samo slubeno, odnosno odgovorno ili vojno lice, sva ta lica mogu biti izvrioci tih djela, ako iz obiljeja pojedinog djela ili iz pojedinog propisa ne proizilazi da izvrilac moe biti samo neko od tih lica. (6) Strano slubeno lice je lan zakonodavno g, izvrnog, upravnog ili sudskog organa strane drave, javni funkcioner meunarodne organizacije i njenih organa, sudija i drugi funkcioner meunarodnog suda ili drugo slubeno lice meunarodnog suda koje radi za naknadu ili bez naknade, na slubi u Republici Srpskoj. Stranim slubenim licem smatra se lice koje je lan, funkcioner ili slubenik zakonodavnog ili izvrnog organa strane drave, lice koje je sudija, porotnik, lan, funkcioner ili slubenik suda strane drave ili meunarodnog suda, tuilac, lice koje
je lan, funkcioner ili slubenik meunarodne organizacije i njenih organa, kao i lice koje je arbitar u stranoj ili meunarodnoj arbitrai. (7) Pravno lice je, u smislu ovog zakona, Republika Srpska, grad, optina, mjesna zajednica, svaki organizacioni oblik privrednog drutva i svi oblici povezivanja privrednih drutava, ustanova, institucije za vrenje kreditnih i drugih bankarskih poslova, za obezbjeenje imovine i lica, kao i druge finansijske institucije, fond, politike organizacije i udruenja graana i drugi oblici udruivanja koji mogu da stiu sredstva i da ih koriste na isti nain kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom priznato svojstvo pravnog lica. (8) Privredno drutvo je, u smislu ovog zakona, korporacija, preduzee, udruenje, firma, partnerstvo i svaki organizacioni oblik registrovan za obavljanje privredne djelatnosti. Privredno drutvo je, u smislu ovog zakona, ortako drutvo, komanditno drutvo, drutvo sa ogranienom odgovornou i akcionarsko drutvo (otvoreno i zatvoreno). (9) Vie lica je najmanje dva lica. (10) Skupina ljudi je najmanje pet lica. (11) Grupa ljudi je udruenje od najmanje tri lica koja su povezana radi trajnog, ponovljenog ili povremenog izvrenja krivinih djela, pri emu svako od tih lica daje svoj udio u izvrenju krivinog djela. (12) Organizovana kriminalna grupa je grupa lica od najmanje tri lica formirana radi vrenja krivinih djela za koja se moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna. (13) Zloinaka organizacija je udruenje od najmanje tri lica iji lanovi su se udruili radi vrenja krivinih djela. Djelovanje zloinake organizacije vieg stepena usmjereno je i prema ostvarivanju i zadravanju nadzora nad pojedinim privrednim ili drugim djelatnostima, pri emu se koristi zastraivanjem ili nasiljem radi uticaja na druga lica da im pristupe ili im se povinuju. Zloinaku organizaci ju odlikuje visok stepen povezanosti lanova, unutranja organizacija na osnovu odnosa hijerarhije i discipline, te podjele rada. Zloinaka organizacija je osnov pojma organizovanog kriminala. (14) Izbjeglica ili raseljeno lice je, u smislu ovog zakona, lice koje je napustilo svoju imovinu na podruju Republike Srpske u vremenu izmeu 30. aprila 1991. i 4. aprila 1998. godine, za koju se pretpostavlja da je izbjeglica ili raseljeno lice po Aneksu 7. Opteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. (15) Tajna Republike Srpske je podatak ili dokument koji je zakonom, drugim propisom ili optim aktom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona, odreen tajnom Republike Srpske ijim bi otkrivanjem nastupile tetne posljedice za bezbjednost ili interes Republike Srpske. (16) Vojna tajna je podatak ili dokument koji je zakonom Republike Srpske, drugim propisom Republike Srpske ili aktom nadlenog organa Republike Srpske donesenim na osnovu zakona proglaen vojnom tajnom. (17) (16) Slubena tajna je podatak ili dokument koji je zakonom Republike Srpske, drugim propisom Republike Srpske ili optim aktom nadlene institucije Republike Srpske donesenim na osnovu zakona proglaen slubenom tajnom. (18) (17) Profesionalna tajna je podatak o linom ili porodinom ivotu stranaka koji saznaju advokati, branioci, javni biljenici, ljekari ili dru gi zdravstveni radnici, vjerski ispovjednici i druga profesionalna lica u obavljanju svog zvanja ili zanimanja.
(19) (18) Poslovnom tajnom smatraju se podaci i dokumenti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadlenog organa proglaeni poslovnom tajnom i ije bi odavanje imalo ili moglo imati tetne posljedice za preduzee ili drugo pravno lice. (20) (19) Dokument ili isprava je svaki predmet koji je podoban ili odreen da slui kao dokaz kakve injenice koja je od znaaja za pravne odnose. (21) (20) Novac je metalni i papirni novac koji je na osnovu zakona u opticaju u Bosni i Hercegovini ili u stranoj dravi. (22) (21) Znaci za vrijednost su i strani znaci za vrijednost, kao i domae i strane potanske marke koje vie nisu u opticaju. (23) (22) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, telefonski impuls, kao i registrovani podatak koji je rezultat elektronske obrade podataka (kompjuterski podatak ili program). (24) (23) Pod pojmom sile podrazumijeva se i primjena hipnoze ili omamljujuih sredstava, s ciljem da se neko, protiv svoje volje, dovede u nesvesno stanje ili onesposobi za otpor. (25) (24) Motornim vozilom se smatra svako saobraajno sredstvo na motorni pogon u suvozemnom, vodenom i vazdunom saobraaju. (25) Mrnja predstavlja pobudu za injenje krivinog djela, propisanog ovim zakonom, koja je u cjelini ili djelimino zasnovana na razlikama po osnovu: stvarnog ili pretpostav ljenog etnikog ili nacionalnog porijekla, jezika ili pisma, vjerskih uvjere nja, rase, boje koe, pola, polne orijentacije, politikog ili drugog uvjere nja, socijalnog porijekla, drutvenog poloaja, dobi, zdravstvenog statusa ili drugih osobina ili zbog dovoe nja u vezu sa osobama koje imaju neku od navedenih razliitih osobin. Krivino djelo iz mrnje je djelo izvreno u potpunosti ili djelimino zbog rasne, nacionalne ili etnike pripadnosti, jezika, vjerskog uvjerenja, boje koe, pola ili seksualne orijentacije, zdravstvenog statusa ili rodnog identiteta nekog lica. (26) Kad je radnja krivinog djela odreena trajnim glagolom, krivino djelo je uinjeno ako je radnja uinjena jednom ili vie puta. POSEBNI DIO Glava esnaesta KRIVINA DJELA PROTIV IVOTA I TIJELA Ubistvo lan 148. (1) Ko drugog lii ivota, kaznie se zatvorom najmanje pet godina. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno pod osobito olakavajuim okolnostima, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Teko ubistvo lan 149. (1) Zatvorom najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora kaznie se: 1) ko drugog lii ivota na naroito svirep ili krajnje podmukao nain, 2) ko drugog lii ivota iz koristoljublja, radi izvrenja ili prikrivanja drugog krivinog djela, iz bezobzirne osvete, mrnj ili iz drugih naroito niskih pobuda ili iz mrnj, 3) ko drugog lii ivota pri bezobzirnom nasilnikom ponaanju, 4) ko drugog lii ivota i pri tom umiljajno dovede u opasnost ivot jo nekog lica, 5) ko umiljajno lii ivota dva ili vie lica, a ne radi se o ubistvu na mah, ubistvu djeteta pri poroaju ili ubistvu uinjenom pod osobito olakavajuim okolnostima (lan 148. stav 2.), 6) ko lii ivota dijete, maloljetno lice ili ensko lice za koje zna da je bremenito, 7) ko lii ivota sudiju ili javnog tuioca u vezi sa vrenjem njihove sudijske ili tuilake dunosti, ili ko lii ivota slubeno ili vojno lice pri vrenju poslova bezbjednosti ili dunosti uvanja javnog reda, hvatanja uinioca krivinog djela ili uvanja lica lienog slobode. (2) Kazna iz stava 1. ovog lana primijenie se i kad je lienje ivota izvreno organizovano ili po narudbi. Ubistvo na mah lan 150. Ko drugog lii ivota na mah doveden bez svoje krivice u jaku razdraenost napadom, tekim zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem od strane ubijenog, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. Ubistvo djeteta pri poroaju lan 151. Majka koja lii ivota svoje dijete za vrijeme poroaja ili neposredno poslije poroaja, pod uticajem stanja koje je izazvano poroajem, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. Nehatno lienje ivota lan 152. Ko drugog lii ivota nehatno, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. Navoenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu lan 153. (1) Ko navede drugog na samoubistvo ili mu pomogne u izvrenju samoubistva, pa ovo bude izvreno, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini prema maloljetnom licu ili prema licu ija je sposobnost da shvati znaaj svog djela ili da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (3) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema djetetu ili prema licu koje nije moglo shvatiti znaaj svog djela ili upravljati svojim postupcima,
uinilac e se kazniti po l. 150. ili 151. ovog zakona kaznom zatvora najmanje pet godina. (4) Ko surovo ili neovjeno postupa sa licem koje se prema njemu nalazi u odnosu kakve podreenosti ili zavisnosti, pa ono usljed takvog postupanja izvri samoubistvo koje se moe pripisati nehatu uinioca, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (5) Ko drugome pomogne u samoubistvu koje je izvreno, pri emu su postojale osobito olakavajue okolnosti, kaznie se zatvorom do tri godine. (6) Ako je usljed djela iz st. 1. do 5. ovog lana samoubistvo samo pokuano, sud uinioca moe blae kazniti. Protivpravni prekid trudnoe lan 154. (1) Ko protivno propisima o prekidu trudnoe trudnoj eni sa njenim pristankom izvri prekid trudnoe, zapone da vri prekid trudnoe ili joj pomogne da prekine trudnou, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Ko trudnoj eni bez njenog pristanka, a ako je mlaa od esnaest godina i bez pismene saglasnosti njenog roditelja, usvojioca ili staraoca, izvri ili zapone da vri prekid trudnoe, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt, teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja enskog lica nad kojim je vren prekid trudnoe, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. ovog lana zatvorom od est mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava 2. ovog lana zatvorom od dvije do dvanaest godina. Tjelesna povreda lan 155. (1) Ko drugog tjelesno povrijedi ili mu zdravlje narui, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Uiniocu djela iz stava 1. sud moe izrei sudsku opomenu ako je bio izazvan tekim vrijeanjem ili nasilnikim ponaanjem oteenog. Laka tjelesna povreda lan 155. (1) Ko drugoga lako tjelesno povrijedi ili mu zdravlje lako narui, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godin. (2) Ako je takva povreda nanesena orujem, opasnim oruem ili drugim sredstvom po dobnim da tijelo teko povrijedi ili zdravlje teko narui, kazni e se zatvorom do tri godin. (3) Uiniocu djela iz stava 1. 2. ovog lana sud moe izrei sudsku opomenu ako je bio izazvan tekim vrijeanjem ili nasilnikim ponaanjem oteenog. (4) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog lana preduzima se po prijedlogu.
Teka tjelesna povreda lan 156. (1) Ko drugog teko tjelesno povrijedi ili mu zdravlje teko narui, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ko drugog tjelesno povredi ili mu zdravlje narui tako teko da je usljed toga doveden u opasnost ivot povrijeenog ili je uniten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio njegovog tijela ili koji vaan organ, ili je prouzrokovana trajna nesposobnost za rad povrijeenog, ili trajno i teko naruenje njegovog zdravlja ili unakaenost ili je djelo izvreno iz mrnje, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini iz mrnje, kaznie se zatvorom od jedne do osam godin. (3) (4) (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt povrijeenog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do dvanaest godina. (4) (5) (4) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini nehatno, kaznie se zatvorom do tri godine. (5) (6) Ko djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog lana uini na mah, doveden bez svoje krivice u jaku razdraenost napadom, tekim zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem od strane povrijeenog, kaznie se za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom do tri godine, a za djelo iz stava 3. zatvorom od est mjeseci do pet godina. (5) Ko djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog lana uini na mah, doveden bez svoje krivice u jaku razdraenost napadom, tekim zlostavljanjem ili tekim vrijeanjem od strane povrijeenog, kaznie se za djelo iz st. 1. i 2. ovog lana zatvorom do tri godine, a za djelo iz stava 3. ovog lana zatvorom od est mjeseci do pet godina. Uestvovanje u tui lan 157. (1) Ko uestvuje u kakvoj tui, u kojoj je neko lien ivota ili je drugom nanesena teka tjelesna povreda, kaznie se za samo uestvovanje zatvorom do tri godine. (2) Nema krivinog djela iz stava 1. ovog lana ako je lice bez svoje krivice bilo uvueno u tuu ili se samo branilo ili razdvajalo druge uesnike tue. Ugroavanje opasnim oruem pri tui ili svai lan 158. Ko se pri kakvoj tui ili svai mai oruja, opasnog orua ili kakvog drugog sredstva podobnog da tijelo teko tjelesno povrijedi ili zdravlje teko narui, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci.
Izlaganje opasnosti lan 159. (1) Ko drugo lice ostavi bez pomoi u stanju ili prilikama opasnim za ivot ili zdravlje koje je sam prouzrokovao, kaznie se zatvorom do dvije godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja ostavljenog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt ostavljenog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Naputanje nemonog lica lan 160. (1) Ko nemono lice koje mu je povjereno ili o kojem je inae duan da se stara, ostavi bez pomoi u stanju ili prilikama opasnim za ivot ili zdravlje, kaznie se zatvorom do dvije godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja ostavljenog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je usljed djela iz stava 1. nastupila smrt ostavljenog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Nepruanje pomoi lan 161. (1) Ko ne prui pomo licu koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za ivot iako je to mogao uiniti bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda lica koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za ivot, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt lica koje se nalazilo u neposrednoj opasnosti za ivot, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Glava sedamnaesta KRIVINA DJELA PROTIV SLOBODA I PRAVA GRAANA Povreda ravnopravnosti graana lan 162. (1) Ko na osnovu razlike u rasi, boji koe, vjeri, polu, jeziku, politikom ili drugom ubjeenju, polnoj usmjerenosti, nacionalnoj ili etnikoj pripadnosti, imovnom stanju, roenju ili socijalnom porijeklu, obrazovanju ili drutvenom poloaju uskrati ili ogranii slobodu ili pravo ovjeka
utvreno ustavom, zakonom ili ratifikovanim meunarodnim ugovorom, ili ko na osnovu ove razlike daje graanima povlastice ili pogodnosti suprotno ustavu, zakonu ili ratifikovanom meunarodnom ugovoru, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko vri proganjanje lica ili organizacija zbog njihovog zalaganja za ravnopravnost ljudi. (3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. Povreda prava upotrebe jezika i pisma lan 163. (1) Ko uskrati ili ogranii graanima pravo na upotrebu jezika ili pisma zagarantovanog ustavom, zakonom ili ratifikovanim meunarodnim ugovorom, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana izvri slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. Prinuda lan 164. (1) Ko drugog silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da neto uini ili ne uini ili trpi, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini prijetnjom ubistvom, tekom tjelesnom povredom, otmicom ili u sastavu grupe ili zloinake organizacije, kaznie se zatvorom do tri godine. Otmica lan 165. (1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi nain odvede ili zadri neko lice u namjeri da od njega ili drugog lica iznudi novac ili kakvu drugu imovinsku korist ili da njega ili koga drugog prinudi da neto uini, ne uini ili trpi, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana izvri prema djetetu ili maloljetnom licu, ili na svirep nain ili prijetnjom ubistvom ili tekom tjelesnom povredom, ili u sastavu grupe ili zloinake organizacije, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. (3) Kazna iz stava 2. primijenie se i ako je oteto lice zadrano due od petnaest dana, ili je licu koje je oteto teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posljedice. (4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila smrt otetog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do petnaest godina. (5) Uinilac djela iz st. 1. do 3. ovog lana koji dobrovoljno pusti na slobodu oteto lice prije nego to je ostvaren njegov zahtjev zbog kojeg je izvrio otmicu, moe se osloboditi od kazne.
Protivpravno lienje slobode lan 166. (1) Ko drugog protivpravno zatvori, dri zatvorenog ili mu na drugi nain protivpravno oduzme ili ogranii slobodu kretanja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Ako je protivpravno lienje slobode iz st. 1. i 2. uinjeno prema djetetu ili maloljetnom licu, ili je trajalo due od petnaest dana, ili je izvreno na svirep nain, ili je licu koje je protivpravno lieno slobode usljed toga teko narueno zdravlje ili su nastupile druge teke posljedice, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. (4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. Nastupila smrt lica koje je bilo protivpravno lieno slobode, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina. (5) Pokuaj djela iz st. 1. i 2. je kanjiv. Onemoguavanje povratka izbjeglih i raseljenih lica lan 167. (1) Ko upotrebom sile, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan nain uskrati ili ogranii raseljenom, izbjeglom ili drugom licu pravo da se vrati u mjesto prethodnog boravka ili drugo mjesto na podruju Republike Srpske ili pravo da koristi svoju imovinu, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno organizovanim djelovanjem ili u skupini ljudi ili je nekom licu nanesena teka tjelesna povreda, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je pri izvrenju djela iz st. 1. i 2. ovog lana neko lice lieno ivota, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. Zlostavljanje lan 168. (1) Ko grubim ponaanjem zlostavlja drugog ili mu time prouzrokuje tee fizike ili duevne patnje, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema djetetu ili maloljetnom licu, uinilac e se kazniti zatvorom do dvije godine. Zlostavljanje, muenje i drugo neljudsko i poniavajue postupanje lan 168. (1) Ko zlostavlja drugog ili prema njemu postupa na nain kojim se vrijea ljudsko dostojanstvo, kaznie se zatvorom do dvije godine.
(2) Ko primjenom sile, prijetnje ili na drugi nedozvoljen nain drugome nanese veliku bol ili teke patnje s ciljem da od njega ili nekog drugog lica dobije priznanje, iskaz ili obavjetenje, ili da se on ili neko drugo lice zastrai ili nezakonito kazni ili to uini iz bilo kojeg drugog razloga zasnovanog na bilo kom obliku diskriminacije, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se za djelo iz stava 1. ovog lana zatvorom od est mjeseci do pet godina, a za djelo iz stava 2. ovog lana zatvorom od jedne do deset godina. Ugroavanje sigurnosti lan 169. (1) Ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiljnom prijetnjom da e njega ili njemu blisko lice liiti ivota, teko tjelesno povrijediti, liiti slobode ili otet i, ili nanijeti zlo podmetanjem poara, eksplozijom ili nekom drugom opteopasnom radnjom ili sredstvom, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema slubenom licu u vezi sa vrenjem njegove funkcije, ili prema vie lica, ili je uinjeno u sastavu grupe ili zloinake organizacije, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. Naruavanje nepovredivosti stana lan 170. (1) Ko neovlaeno prodre u tui stan ili druge zatvorene prostore ili se na zahtjev ovlaenog lica odatle ne udalji, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko neovlaeno pretresa stan ili prostore iz prethodnog stava ovog lana. (3) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja, kaznie se zatvorom do tri godine. (4) Pokuaj krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana je kanjiv. Protivzakonito pretresanje lan 171. (1) Ko neovlaeno pretresa lice ili njegove stvari, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Pokuaj krivinog djela iz stava 1. ovog lana je kanjiv.
Povreda tajnosti pisma ili drugih poiljki lan 172. (1) Ko neovlaeno otvori tue pismo ili telegram ili kakvo drugo zatvoreno pismeno ili poiljku ili na drugi nain povrijedi njihovu tajnost ili neovlaeno zadri, prikrije, uniti ili drugom preda tue pismo, telegram, zatvoreno pismeno ili poiljku, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (2) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu tetu, saopti drugom sadrinu koju je saznao povredom tajnosti tueg pisma, telegrama ili kakvog drugog zatvorenog pismena ili poiljke, ili se tom sadrinom poslui, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom poloaja ili ovlaenja, potanski ili drugi slubenik kome je povjereno preuzimanje, prenos ili uruivanje tuih pisama, telegrama ili drugih poiljki, kaznie se za djelo iz stava 1. zatvorom do tri godine, a za djelo iz stava 2. zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (4) Gonjenje za djelo iz stava 1. preduzima se po prijedlogu. Neovlaeno otkrivanje profesionalne tajne lan 173. (1) Advokat, ljekar ili drugo lice koje neovlaeno otkrije tajnu koju je saznalo u vrenju svog poziva, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Nema krivinog djela iz stava 1. ovog lana ako je tajna otkrivena u optem interesu ili interesu dugog lica koji je preteniji od interesa uvanja tajne. (3) Gonjenje se preduzima po prijedlogu. Neovlaeno prislukivanje i tonsko snimanje lan 174. (1) Ko posebnim ureajima neovlaeno prislukuje ili tonski snimi razgovor ili izjavu koja mu nije namijenjena, ili omogui nepozvanom licu da se upozna sa razgovorom ili izjavom koja je neovlaeno prislukivana ili snimana, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko tonski snimi izjavu koja je njemu namijenjena, bez znanja i odobrenja onoga ko je daje, u namjeri da takvu izjavu zloupotrijebi, ili ko omogui nepozvanom licu da se upozna sa takvom izjavom. (3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom do tri godine.
Neovlaeno fotografisanje lan 175. (1) Ko neovlaeno saini fotografski, filmski ili drugi snimak nekog lica ili njegovih prostorija bez njegove saglasnosti, povreujui time osjetno njegovu privatnost, ili ko takav snimak preda ili pokazuje treem licu ili mu na neki drugi nain omogui da se s njim upozna, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja, kaznie se zatvorom do tri godine. Neovlaeno korienje linih podataka lan 176. (1) Ko suprotno uslovima odreenim u zakonu bez saglasnosti graana pribavlja, obrauje, saopti drugom ili koristi njihove line podatke, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. kaznie se i ko neovlaeno ue u tuu zatienu kompjutersku bazu podataka sa namjerom da njihovim korienjem za sebe ili drugoga pribavi kakavu korist ili da drugome nanese kakvu tetu. (3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom poloaja ili ovlaenja, kaznie se zatvorom do dvije godine. (4) Pokuaj krivinog djela iz st. 1. do 3. ovog lana je kanjiv. Povreda prava na podnoenje pravnog sredstva lan 177. (1) Ko sprijei drugog da koristi pravo na podnoenje tube, albe, prigovora ili nekog drugog pravnog sredstva ili podneska, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja, kaznie se zatvorom do tri godine. Povreda slobode vjere i vrenja vjerskih obreda lan 178. (1) Ko uskrati ili ogranii slobodu vjere ili njenog ispovjedanja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko vjerskoj zajednici koja djeluje u skladu sa zakonom uskrati pravo jednakosti s drugim vjerskim zajednicama, ili ko drugoj vjerskoj zajednici uskrati slobodu javnog obavljanja vjerskih obreda.
Povreda slobode izraavanja nacionalne pripadnosti lan 179. (1) Ko spreava drugog da izraava svoju nacionalnu ili etniku pripadnost ili svoju nacionalnu ili etniku kulturu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko prinuava drugog da se izjanjava o svojoj nacionalnoj ili etnikoj pripadnosti. (3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini slubeno lice zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja, kaznie se zatvorom do dvije godine. Povreda slobode izraavanja misli lan 180. (1) Ko uskrati ili ogranii slobodu govora ili javnog istupanja, osnivanja ustanova javnog informisanja, slobodu tampe ili drugih sredstava javnog informisanja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko naredi ili sprovodi cenzuru, novinaru uskrati ili ogranii pristup informaciji ili slobodu obavjetavanja, osim ako se ne radi o dravnoj, vojnoj ili slubenoj tajni. Spreavanje tampanja, distribucije tampanih stvari i emitovanja lan 181. Ko protivpravno spreava tampanje, prodaju ili distribuciju knjiga, asopisa, novina ili drugih tampanih stvari, ili proizvodnju i emitovanje radijskog ili televizijskog programa, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Povreda prava na udruivanje i politiko organizovanje lan 182. Ko krenjem zakona ili na drugi protivpravan nain uskrati ili onemogui politiko, sindikalno ili drugo organizovanje graana, ili ko onemogui djelovanje njihovih politikih, sindikalnih ili drugih organizacija ili udruenja graana, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Povreda prava na javno okupljanje lan 183. (1) Ko uskrati ili ogranii pravo graana na mirno okupljanje ili javno odravanje skupa koji su u skladu sa zakonom, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom, obmanom ili na drugi nain sprijei ili omete mirno okupljanje ili odravanje javnog skupa koji su u skladu sa zakonom, kaznie se zatvorom do dvije godine.
Glava osamnaesta KRIVINA DJELA PROTIV IZBORNIH PRAVA Spreavanje odravanja izbora i glasanja lan 184. (1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan nain sprijei ili onemogui odravanje izbora ili glasanja, ili ko na isti nain sprijei ili onemogui utvrivanje ili objavljivanje rezultata glasanja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno organizovano ili u dvije ili vie izbornih jedinica, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. Povreda prava kandidovanja na izborima lan 185. Ko krenjem zakona ili drugih propisa ili na drugi protivpravan nain sprijei ili onemogui kandidovanje na izborima, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Povreda birakog prava lan 186. Ko drugog, u namjeri da mu onemogui vrenje birakog prava, protivzakonito ne upie u biraki spisak, izbrie iz tog spiska ili mu na drugi protivpravan nain uskrati vrenje birakog prava, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Povreda slobode opredjeljenja biraa lan 187. (1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom, podmiivanjem, obmanom ili na drugi protivpravan nain prinudi drugog ili na njega utie da na izborima ili glasanju glasa za ili protiv odreenog prijedloga, da uopte ne glasa ili da glasa u odreenom smislu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne tri godine. (2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini lan birakog odbora, izborne komisije ili drugo lice u vrenju dunosti u vezi sa izborima ili glasanjem, kaznie se zatvorom do dvije godine od est mjeseci do pet godin. (3) Dati poklon ili druga imovinska korist oduzee se. Zloupotreba birakog prava lan 188. (1) Ko na izborima ili glasanju glasa umjesto drugog lica pod njegovim imenom ili na istom glasanju ponovo glasa ili pokua da glasa iako je ve glasao,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Istom kaznom kaznie se i ko uestvuje na izborima ili glasanju, iako zna da nema birako pravo. Podmiivanje pri izborima ili glasanju lan 189. (1) Ko nudi, daje ili obeava nagradu, poklon i li kakvu drugu imovinsku ili neimovinsku korist birau sa namjerom da ga navede da glasa za ili protiv odreenog prijedloga, da uopte ne glasa ili da glasa u odreenom smislu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Istom kaznom kaznie se i bira koji za sebe ili drugoga zahtijeva, primi poklon ili obeanje poklona ili kakve druge koristi da bi glasao za ili protiv odreenog prijedloga, da uopte ne bi glasao ili da bi glasao u odreenom smislu. (3) Data nagrada, poklon ili druga imovinska korist oduzee se. Povreda tajnosti glasanja lan 190. (1) Ko na izborima ili glasanju povrijedi tajnost glasanja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini lan birakog odbora, izborne komisije ili drugo lice u vrenju dunosti u vezi sa izborima ili glasanjem, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se i ko silom, ozbiljnom prijetnjom, iskoriavanjem slubene, radne ili ekonomske zavisnosti ili na drugi nain, izdejstvuje od drugog da kae da li je glasao ili kako je glasao. Izborna prevara lan 191. Ko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na neki drugi nain falsifikuje rezultate izbora ili glasanja, kaznie se zatvorom do tri godine od est mjeseci do pet godin. Unitavanje izbornih isprava lan 192. (1) Ko na izborima ili glasanju uniti, oteti, prikrije, falsifikuje ili neovlaeno odnese kakvu ispravu o izborima ili glasanju ili kakav predmet namijenjen izborima ili glasanju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini lan birakog odbora, izborne komisije ili drugo lice u vrenju dunosti u vezi sa izborima ili glasanjem, kaznie se zatvorom do tri godine od est mjeseci do pet godin.
Glava devetnaesta KRIVINA DJELA PROTIV POLNOG INTEGRITETA Silovanje lan 193. (1) Ko drugoga prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju upotrebom sile ili prijetnjom da e neposredno napasti na ivot ili tijelo tog ili njemu bliskog lica, kaznie se zatvorom od jedne dvije do deset godina. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana izvreno prema maloljetnom licu, ili na naroito svirep ili naroito poniavajui nain, ili je istom prilikom izvreno vie silovanja od strane vie lica ili je silovanje izvreno iz mrnje, ili je usljed djela nastupila teka tjelesna povreda, teko naruenje zdravlja ili trudnoa silovanog enskog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina najmanje pet godin od tri do petnaest godina. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvreno, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina. Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvreno, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godin. Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvreno, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (4) Ako je usljed djela iz stava 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvreno, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvor. (5) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini iz mrnje, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godin. (4) (6) (4) Ko drugoga prinudi na obljubu ili neku drugu polnu radnju ozbiljnom prijetnjom da e za njega ili njemu blisko lice otkriti neto to bi kodilo njegovoj asti ili ugledu ili prijetnjom nekim drugim tekim zlom, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. Obljuba nad nemonim licem lan 194. (1) Ko nad drugim licem izvri obljubu ili drugu polnu radnju iskoristivi duevno oboljenje, nedovoljnu duevnu razvijenost, drugu duevnu poremeenost, nemo ili kakvo drugo stanje tog lica usljed kojeg ono nije sposobno za otpor, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet jedne do osam jedne do deset godina. (2) Ako je krivino djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema maloljetnom licu ili na naroito svirep ili naroito poniavajui nain, ili je istom prilikom izvreno vie djela od strane vie lica, ili je nastupila teka tjelesna povreda, teko naruenje zdravlja ili trudnoa nemonog enskog lica, kaznie se zatvorom od tri do petnaest najmanje pet godina. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvreno, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina. Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvreno,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godin. Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvreno, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (4) Ako je usljed djela iz stava 2. ovog lana nastupila smrt lica prema kojem je djelo izvreno, uinilac e se kazniti zatvorom, najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvor. Polno nasilje nad djetetom lan 195. (1) Ko izvri obljubu ili drugu polnu radnju sa djetetom, kaznie se zatvorom od jedne do osam deset godina. (2) Ko izvri nasilnu obljubu ili drugu polnu radnju sa djetetom (lan 195.) ili sa nemonim licem (lan 194.), kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. (3) Ako djelo iz st. 1. i 2. ovog lana izvri nastavnik, vaspita, staralac, usvojilac, ljekar, vjerski slubenik ili drugo lice zloupotrebom svog poloaja prema djetetu koje mu je povjereno na uenje, vaspitanje, uvanje ili staranje, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (4) Ako je djelo iz st. 1, 2. i 3. ovog lana izvreno na naroito svirep ili naroito poniavajui nain, ili je istom prilikom izvreno vie djela od strane vie lica, ili postoji velika nesrazmjera u zrelosti i uzrastu izmeu uinioca i rtve, ili je usljed djela nastupila teka tjelesna povreda, teko naruenje zdravlja ili trudnoa silovanog enskog lica, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina. (5) Ako je usljed djela iz st. 1. do 4. ovog lana nastupila smrt djeteta, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Obljuba zloupotrebom poloaja lan 196. (1) Ko zloupotrebom svog poloaja navede na obljubu ili drugu polnu radnju lice koje se prema njemu nalazi u odnosu kakve podreenosti ili zavisnosti, kaznie se zatvorom do tri godine od est mjeseci do pet godin. (2) Nastavnik, vaspita, staralac, usvojilac ili drugo lice koje zloupotrebom svog poloaja izvri obljubu ili drugu polnu radnju sa maloljetnim licem koje mu je povjereno radi uenja, vaspitanja, uvanja ili njege, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet jedne do osam godina. Zadovoljenje polnih strasti pred drugim lan 197. (1) Ko pred drugim na javnom mjestu vri polne radnje, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko pred djetetom ili maloljetnim licem vri radnje namijenjene zadovoljavanju vlastite ili tue polne strasti, ili ko navede dijete da pred njim ili drugim licem vri takve radnje, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
Trgovina ljudima radi vrenja prostitucije Navoenje na prostituciju lan 198. (1) Ko radi zarade ili druge koristi navodi, podstie ili namamljuje drugoga na pruanje seksualnih usluga ili na drugi nain omogui njegovu predaju drugome radi pruanja seksualnih usluga, ili na bilo koji nain uestvuje u organizovanju ili voenju pruanja seksualnih usluga, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ko radi zarade ili druge koristi silom ili prijetnjom upotrebe sile ili nanoenja znaajne tete, drugoga prinudi ili prevarom navede na pruanje seksualnih usluga, kaznie se zatvorom od jedne do pet osam godina. (3) Kaznom iz stava 2. kaznie se i ko radi zarade ili druge koristi, na nain naveden u prethodnom stavu, koristei teku situaciju proisteklu iz boravka nekog lica u stranoj zemlji, prinudi ili navede to lice na pruanje seksualnih usluga, ili radi njegovog navoenja na to profesionalno angauje drugo lice. (4) Ako su djela iz prethodnih stavova izvrena prema djetetu ili maloljetniku, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do dvanaest od dvije do petnaest godina. (5) (2) Nije od znaaja za postojanje djela iz ovog lana da li se lice koje se prinuava, navodi ili podvodi navodi, podstie ili namamljuje ve ranije bavilo prostitucijom. Trgovina ljudima lan 198a. (1) Ko silom, prijetnjom ili drugim oblicima prinude, otmicom, prevarom ili obmanom, zloupotrebom odnosa povjerenja, zavisnosti ili bespomonosti, tekih prilika drugog lica, davanjem ili primanjem novca ili druge koristi, vrbuje, preveze, prebaci, preda, proda, kupi, posreduje u prodaji, sakrije, primi ili dri drugo lice, a u cilju iskoriavanja ili eksploatacije njegovog rada, vrenja krivinog djela, prostitucije, korienja u pornografske svrhe, uspostavljanja ropskog ili nekog slinog odnosa, prisilnog braka, prisilne sterilizacije, radi oduzimanja organa ili dijelova tijela, radi korienja u oruanim snagama ili drugih oblika iskoriavanja, kaznie se zatvorom najmanje tri godine. (2) Ko oduzme, zadrava, falsifikuje ili uniti line identifikacione isprave radi vrenja djela iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od dvije do dvanaest godina. (3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog lana izvreno u sastavu organizovane grupe, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje pet godina. (4) Ko koristi ili omogui drugom korienje seksualnih usluga ili drugih vidova eksploatacije, a bio je svjestan da je rije o rtvi trgovine ljudima, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (5) Ako djelo iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana izvri slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom najmanje osam godina. (6) Ako je usljed djela iz st. 1. i 3. ovog lana nastupi la teka tjelesna povreda, teko naruavanje zdravlja ili smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina.
(7) Pristanak rtve na bilo koji oblik iskoriavanja iz stava 1. ovog lana ne utie na postojanje krivinog djela trgovine ljudima. (8) Predmeti, prevozna sredstva i objekti korieni za izvrenje djela iz ovog lana oduzee se. Trgovina maloljetnim licima lan 198b. (1) Ko vrbuje, preveze, prebaci, preda, proda, kupi, posreduje u prodaji, sakriva, dri ili prihvati lice mlae od 18 godina radi iskoriavanja ili eksploatacije njegovog rada, vrenja krivinog djela, prostitucije ili drugih oblika seksualnog iskoriavanja, pornografije, uspostavljanja ropskog ili nekog slinog odnosa, prisilnog braka, prisilne sterilizacije, nezakonitog usvojenja ili njemu slinog odnosa, radi oduzimanja organa ili dijelova tijela, radi korienja u oruanim snagama ili drugih oblika iskoriavanja, kaznie se zatvorom najmanje pet godina. (2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana izvri primjenom sile, ozbiljne prijetnje ili drugim oblicima prinude, dovoenjem u zabludu, otmicom, ucjenom, zloupotrebom svog poloaja, odnosa povjerenja, zavisnosti ili bespomonosti, tekih prilika drugog, davanjem novca ili druge koristi, kaznie se zatvorom najmanje osam godina. (3) Ko koristi ili omogui drugom korienje seksualnih usluga ili drugih vidova eksploatacije maloljetnog lica, a bio je svjestan da je rije o rtvi trgovine ljudima, kaznie se zatvorom najmanje pet godina. (4) Ko oduzme, zadrava, falsifikuje ili uniti line identifikacione isprave radi vrenja djela iz st. 1. i 2. ovog lana, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. (5) Ako je djelo iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana izvreno u sastavu organizovane kriminalne grupe, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (6) Ako djelo iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana izvri slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom najmanje osam godina. (7) Ako je usljed djela iz st. 1. i 3. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda, teko naruavanje zdravlja ili smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (8) Pristanak maloljetnog lica na bilo koji oblik iskoriavanja iz stava 1. ovog lana ne utie na postojanje ovog krivinog djela. (9) Predmeti, prevozna sredstva i objekti korieni za izvrenje djela iz ovog lana oduzee se. Organizovanje grupe ili zloinakog udruenja za izvrenje krivinih djela trgovine ljudima i trgovine maloljetnim licima lan 198v. (1) Ko organizuje kriminalnu grupu, udruenje ili zloinako udruenje za izvrenje krivinih djela iz l. 198a. i 198b. ovog zakona, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. (2) Ko postane pripadnik grupe ili udruenja iz stava 1. ovog lana ili na drugi nain pomae grupu ili udruenje, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
Iskoriavanje djece i maloljetnih lica za pornografiju lan 199. (1) Ko zloupotrijebi dijete ili maloljetno lice za izradu slika, audio-vizuelnog materijala ili drugih predmeta pornografske sadrine, ili dijete i maloljetno lice zloupotrijebi za pornografsku predstavu, kaznie se kaznom zatvora od est mjeseci do pet jedne do osam godina. (2) Predmeti i sredstva iz stava 1. oduzee se. Proizvodnja, posjedovanje i prikazivanje djeije pornografije lan 200. (1) Ko posjeduje, nudi, distribuira, prikae ili javnim izlaganjem ili na drugi nain uini dostupnim spise, slike, audio-vizuelne ili druge predmete koji predstavljaju djeiju pornografiju ili ko takve materijale radi toga proizvodi, nabavlja ili dri ili ko prikae djeiju pornografsku predstavu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine zatvorom do tri godin. (2) Ako je djelo iz stava 1. izvreno prema licu mlaem od 16 godina, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine od est mjeseci do pet godin. (3) Ako su djela iz prethodnih stavova izvrena preko sredstava javnog informisanja ili putem interneta, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina od jedne do osam godin. (4) Pod pojmom djeije pornografije u smislu ove odredbe podrazumijeva se pornografski materijal koji vizuelno prikazuje: a) dijete ili maloljetno lice koje je uesnik evidentnog seksualnog ponaanja, i b) realistine slike koje prikazuju dijete ili maloljetno lice koje uestvuje u evidentnom seksualnom ponaanju. (5) Predmeti i sredstva iz st. 1. i 2. ovog lana oduzee se. Rodoskrvljenje Rodoskrvnjenje lan 201. (1) Ko izvri obljubu sa srodnikom po krvi u pravoj liniji ili sa bratom, odnosno sestrom, kaznie se zatvorom do tri godine ili novanom kaznom. (2) Ko djelo iz stava 1. izvri sa djetetom ili maloljetnim licem, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Prema rtvi djela iz stava 2. koja je u vrijeme izvrenja djela bila maloljetna, nee biti primijenjene krivine sankcije. Ovo vrijedi i u sluaju kada je dje lo nastavljeno nakon to je rtva postala punoljetna.
Glava dvadeseta KRIVINA DJELA PROTIV BRAKA I PORODICE Dvobranost lan 202. (1) Ko zakljui novi brak iako se ve nalazi u braku, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko zakljui brak sa licem za koje zna da se nalazi u braku. (3) Ako je raniji brak prestao ili je ponite n, gonjenje se nee preduzeti, a ako je preduzeto obustavie se. Omoguavanje zakljuenja nedozvoljenog braka lan 203. Slubeno lice ovlaeno za zakljuenje braka koje u vrenju svoje slubene dunosti svjesno dozvoli da se zakljui brak koji je po zakonu zabranjen ili nitav, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. Vanbrana zajednica za maloljetnim licem lan 204. (1) Punoljetno lice koje ivi u vanbranoj zajednici sa maloljetnim licem uzrasta izmeu do 16 godina, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se roditelj, usvojilac ili staralac koji maloljetnom licu iz stava 1. dopusti da u vanbranoj zajednici ivi sa drugim licem ili ga na to navede. (3) Ako je djelo iz stava 2. ovog lana uinjeno iz koristoljublja, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. (4) Ako se brak zakljui, gonjenje se nee preduzeti, a ako je preduzeto, obustavie se. Oduzimanje maloljetnog lica lan 205. (1) Ko maloljetno lice protivpravno zadri ili oduzme od roditelja, usvojioca, staraoca ili od ustanove, odnosno lica kojima je ono povjereno, koga zadrava ili spreava da ono bude kod lica koje ima pravo na njega, ili onemoguava izvrenje odluke kojom je maloljetnik povjeren odreenom licu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz koristoljublja ili drugih niskih pobuda ili je usljed djela tee ugroeno zdravlje, vaspitavanje ili kolovanje maloljetnog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine od est mjeseci do pet godin. (3) Uinioca djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji dobrovoljno preda maloljetnika licu ili ustanovi kojoj je on povjeren ili omogui izvrenje odluke o povjeravanju
maloljetnika, sud moe osloboditi od kazne. (4) Pri izricanju uslovne osude za djelo iz st. 1. i 2. ovog lana sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku preda maloljetnika licu ili ustanovi kojoj je maloljetnik povjeren ili omogui izrenje odluke kojom je maloljetnik povjeren odreenom licu ili ustanovi. Promjena porodinog stanja lan 206. (1) Ko podmetanjem, zamjenom ili na drugi nain promijeni porodino stanje djeteta, kaznie se zatvorom do dvije godine. (2) Ko zamjenom ili na drugi nain nehatno promijeni porodino stanje djeteta, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Pokuaj djela iz stava 1. je kanjiv. Zaputanje i zlostavljanje maloljetnog lica lan 207. (1) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje grubim zanemarivanjem svoje dunosti zbrinjavanja i vaspitanja zapusti maloljetno lice o kojem je duno da se stara, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Roditelj, usvojilac, staralac ili drugo lice koje zlostavlja maloljetno lice ili ga prinuava na pretjeran rad ili rad koji ne odgovara uzrastu maloljetnog lica ili na prosjaenje, ili ga iz koristoljublja navodi na vrenje drugih radnji koje su tetne za njegov razvoj, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja maloljetnog lica, ili se maloljetno lice odalo prostituciji, alkoholu ili drugim oblicima asocijalnog ponaanja, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. Nasilje u porodici ili porodinoj zajednici lan 208. (1) Ko primjenom nasilja, drskim ili bezobzirnim ponaanjem ugroava spokojstvo, tjelesni integritet ili duevno zdravlje lana svoje porodice ili porod i ne zajednice, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je pri izvreNJu djela iz stava 1. ovog lana korieno oruje, opasno orue ili drugo sredstvo podobno da tijelo teko povrijedi ili zdravlje narui, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja ili su ona injena prema maloljetnom licu, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. (4) Ako je usljed djela iz prethodnih stavova nastupila smrt lana porodice ili porodine zajednice, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina. (5) Ko lii ivota lana porodice ili porodine zajednice kojeg je prethodno zlostavljao,
kaznie se zatvorom najmanje deset godina. (6) Pod porodicom ili porodinom zajednicom u smislu ovog djela podrazumijevaju se i bivi suprunici i njihova djeca, kao i roditelji bivih suprunika. (1) Ko primjenom nasilja, drskim ili bezobzirnim ponaanjem ugroava spokojstvo, tjelesni integritet ili duevno zdravlje lana svoje porodice ili porodine zajednice i time dovede do povrede fizikog ili psihikog integriteta pasivnog subjekta, kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana korieno oruje, opasno orue ili drugo sredstvo pogodno da tijelo teko povrijedi ili zdravlje narui, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruavanje zdravlja ili su ona uinjena prema licu mlaem od 18 godina ili u prisustvu lica mlaeg od 18 godina, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina. (4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila smrt lana porodice ili porodine zajednice, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (5) Ko lii ivota lana porodice ili porodine zajednice kojeg je prethodno zlostavljao, kaznie se zatvorom od najmanje deset godina. (6) Ko prekri mjere zatite od nasilja u porodici koje mu je sud odredio na osnovu zakona, kaznie se novanom kaznom i zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (7) lanom porodice ili porodine zajednice, u smislu ovog krivinog djela, smatraju se surunici ili bivi suprunici i njihova djeca i djeca svakog od njih, vanbrani partneri ili bivi vanbrani partneri, njihova djeca ili djeca svakog od njih, srodnici po tazbini zakljuno do drugog stepena bez obzira na injenicu da je brana zajednica prestala, roditelji sadanjih i bivih branih i vanbranih partnera, srodnici iz potpunog usvojenja u pravoj liniji bez ogranienja, a u pobonoj zakljuno sa etvrtim stepenom, kao i srodnici iz nepotpunog usvojenja, lica koja vezuje odnos starateljstva, lica koja ive ili su ivjela u istom porodinom domainstvu, bez obzira na srodstvo, te lica koja imaju zajedniko dijete ili je dijete zaeto, iako nikada nisu ivjela u istom porodinom domainstvu. Krenje porodinih obaveza lan 209. (1) Ko grubim krenjem zakonom utvrenih porodinih obaveza ostavi u tekom poloaju lana porodice koji nije u stanju da se sam o sebi stara, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupilo teko naruenje zdravlja lana porodice, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt lana porodice, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Pri izricanju uslovne osude sud moe uiniocu postaviti uslov da uredno izvrava svoje obaveze zbrinjavanja, vaspitanja i izdravanja.
Izbjegavanje davanja izdravanja lan 210. (1) Ko izbjegava da daje izdravanje za lice koje je po zakonu duan da izdrava, a ta dunost je utvrena na osnovu izvrne sudske odluke ili izvrnog poravnanja pred sudom ili drugim nadlenim organom, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako su usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posljedice za izdravano lice, uinilac e se kazniti zatvorom do dvije godine i novanom kaznom. (3) Pri izricanju uslovne osude sud moe uiniocu odrediti obavezu da izmiri dospjele obaveze i da uredno daje izdravanje. Glava dvadeset prva KRIVINA DJELA PROTIV ZDRAVLJA LJUDI Prenoenje zarazne bolesti lan 211. (1) Ko ne postupi po propisima ili naredbi kojima nadleni organ odreuje preglede, dezinfekciju, izdvajanje bolesnika ili neke druge mjere za suzbijanje ili spreavanje zaraznih bolesti kod ljudi, pa usljed toga doe do prenoenja zarazne bolesti, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko ne postupa po propisima ili naredbama iz stava 1. ovog lana u pogledu suzbijanja ili spreavanja zaraznih bolesti kod ivotinja koje se mogu prenijeti na ljude, pa usljed toga doe do prenoenja zarazne bolesti na ljude. (3) Ako je djelom iz stava 1. prenesena neizljeiva zarazna bolest, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. (4) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (5) Ako je usljed djela iz prethodnih stavova nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom do tri godine. (6) Ako je usljed djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od dvije do dvanaest godina, za djelo iz stava 3. od dvije do petnaest godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom od jedne do osam godina. Nepostupanje po zdravstvenim propisima za vrijeme epidemije lan 212. (1) Ko za vrijeme epidemije kakve zarazne bolesti kod ljudi ne postupi po propisima, odlukama ili naredbama kojima se odreuju mjere za njeno suzbijanje ili spreavanje, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko za vrijeme epidemije kakve opasne zarazne bolesti kod ivotiNJa koja se moe prenijeti na ljude, ne postupi po propisima, odlukama ili naredbama kojima se odreuju mjere za suzbijanje ili spreavanje. (3) Ako su djela iz st. 1. i 2. uinjena nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Neprimjenjivanje mjera za zatitu od zarazne bolesti lan 213. (1) Ko u bolnici, porodilitu, internatu, koli, preduzeu ili drugoj organizaciji ili radnji u kojoj se rukuje predmetima ishrane ili vre higijenske usluge, ne primjeni odgovarajue higijenske mjere ili protivno zdravstvenim propisima primi na rad ili dri na radu lice koje boluje od zarazne bolesti, pa usljed toga doe do prenoenja zarazne bolesti, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djela iz stava 1. zatvorom od jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri godine. (4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina. Nesavjesno pruanje ljekarske pomoi lan 214. (1) Ljekar koji se pri pruanju ljekarske pomoi ne pridrava pravila zdravstvene struke, pa time prouzrokuje znatnije pogoranje zdravstvenog stanja nekog lica, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i drugi zdravstveni radnik koji se pri pruanju medicinske pomoi ne pridrava pravila ljekarske struke, pa time prouzrokuje znatnije pogoranje zdravstvenog stanja nekog lica. (3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom do tri godine. (5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od jedne do osam godina.
Neukazivanje ljekarske pomoi lan 215. (1) Ljekar ili drugi zdravstveni radnik koji protivno svojoj ljekarskoj dunosti odbije da ukase ljekarsku pomo bolesniku ili licu kome je takva pomo potrebna, a koje se nalazi u neposrednoj opasnosti za ivot ili opasnosti od nastupanja teke tjelesne povrede ili tekog naruenja zdravlja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana kod lica kome nije ukazana ljekarska pomo nastupila teka tjelesna povreda ili mu je zdravlje teko narueno, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt lica kojem nije ukazana ljekarska pomo, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanest godina. Neovlaeno pruanje medicinskih usluga lan 216. (1) Ko se protivno propisima neovlaeno bavi lijeenjem ili pruanjem drugih medicinskih usluga, kaznie se zatvorom do dvije godine i novanom kaznom. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do petnaest godina. Nedozvoljeno presaivanje dijelova ovjeijeg tijela lan 217. (1) Ko radi presaivanja od drugog uzme dio tijela ili drugom presadi dio tela, iako je uzimanje i presaivanje dijela tijela po pravilima medicinske nauke i struke neopravdano, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. kaznie se i ko radi presaivanja uzme dio ovjeijeg tijela prije nego to je smrt utvrena na propisan nain. (3) Ko radi presaivanja od drugog uzme dio tijela ili drugom presadi dio tijela bez saglasnosti davaoca ili primaoca ili saglasnosti njihovih zakonskih zastupnika, ako davalac ili primalac nisu bili u stanju da daju saglasnost, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (4) Kaznom iz prethodnog stava kaznie se i ko neovlaeno za nagradu prodaje ili posreduje pri davanju dijelova tijela od ivog ili umrlog lica radi presaivanja. Nasavjesno postupanje pri spravljanju i izdavanju lijekova lan 218. (1) Lice ovlaeno za izdavanje lijekova za upotrebu u medicini koje izda drugi lijek umjesto propisanog ili zahtijevanog ako zamjena nije dozvoljena, ili koje ne napravi lijek u propisanoj
razmjeri ili koliini, ili koje uopte nesavjesno postupi pri stavljanju lijekova u promet i time prouzrokuje pogoranje zdravstvenog stanja nekog lica, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri godine. (4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 2. Zatvorom od jedne do osam godina. Proizvodnja i stavljanje u promet proizvoda tetnih za lijeenje lan 219. (1) Ko proizvodi, prodaje ili na drugi nain stavlja u promet lijekove ili druga sredstva za lijeenje koja su tetna za zdravlje, kaznie se zatvorom do dvije godine i novanom kaznom. (2) Ko pribavlja, prerauje ili protura zaraenu krv ili drugo tkivo ili iz toga spravljena sredstva za lijeenje, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina i novanom kaznom. (3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, uinilac e se kazniti zatvorom do dvije godine i novanom kaznom. (4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3. Zatvorom od jedne do osam godina. (6) Proizvodi iz stava 1. ovog lana oduzee se. Neovlaena proizvodnja i stavljanje u promet otrova lan 220. (1) Ko neovlaeno proizvodi otrove, vri promet otrova ili koristi otrove, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Otrovi i sredstva za njihovo spravljanje oduzee se. Proizvodnja i stavljanje u promet kodljivih proizvoda lan 221. (1) Ko proizvodi radi prodaje, prodaje ili na drugi nain stavlja u promet kodljive ivotne namirnice, jelo, pie ili druge proizvode kodljive za zdravlje ljudi, kaznie se zatvorom do dvije godine i novanom kaznom.
(2) Kaznom iz stava 1. kaznie se i ko proizvodi, prodaje ili na drugi nain stavlja u promet sredstva za linu njegu, djeije igrake ili sline proizvode za masovno korienje ili potronju koji su tetni za zdravlje. (3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, kaznie se zatvorom do jedne godine i novanom kaznom. (4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom do tri godine. (5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djela iz st. 1. i 2. zatvorom od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od jedne do osam godina. (6) kodljive namirnice i proizvodi oduzee se. Nesavjesno vrenje pregleda ivotnih namirnica lan 222. (1) Veterinar ili drugi ovlaeni veterinarski radnik koji nesavjesno vri pregled stoke za klanje ili mesa namijenjenog za ishranu ili protivno propisima ne izvri pregled i time omogui da se stavi u promet meso ili ivotne namirnice kodljive za zdravlje ljudi, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri godine. (4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina. Zagaivanje vode za pie i ivotnih namirnica lan 223. (1) Ko kakvom kodljivom materijom zagadi vodu koja ljudima slui za pie ili ivotne namirnice i time prouzrokuje opasnost za ivot ili zdravlje ljudi, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda ili teko naruenje zdravlja jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od jedne do pet godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri godine. (4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina.
Neovlaena proizvodnja i promet opojnih droga lan 224. (1) Ko neovlaeno proizvodi, prerauje, prodaje ili nudi na prodaju, ili ko radi prodaje kupuje, dri ili prenosi, ili ko posreduje u prodaji ili kupovini ili na drugi nain neovlaeno stavlja u promet supstance ili preparate koji su proglaeni za opojne droge, kaznie se zatvorom od jedne tri do deset godina. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane vie lica ili je uinilac ovog djela organizovao mreu preprodavaca ili posrednika, ili je za izvre nje djela iskoristio dijete ili maloljetno lice, uinilac e se kazniti zatvorom od tri pet do petnaest godina. (3) Ko neovlaeno pravi, nabavlja, posjeduje ili daje na upotrebu opremu, materijal ili supstance za koje zna da su namijenjene za proizvodnju opojnih droga, kaznie se zatvorom od jedne tri do pet godina. (4) Uinioca koji prijavi od koga nabavlja opojne droge, sud moe blae kazniti ili osloboditi od kazne. (5) Opojne droge i sredstva za njihovo spravljanje oduzee se. Omoguavanje uivanja opojnih droga lan 225. (1) Ko navodi drugog na uivanje opojne droge ili mu daje opojnu drogu da je uiva on ili drugo lice, ili stavi na raspolaganje prostorije radi uivanja opojne droge ili na drugi nain omoguuje drugom da uiva opojnu drogu, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina dvije godine do deset godin. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prema djetetu, maloljetniku, duevno poremeenom licu ili prema vie lica ili je izazvalo naroito teke posljedice, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne tri do deset godina. (3) Opojne droge oduzee se. Glava dvadeset druga KRIVINA DJELA PROTIV PRAVA IZ RADNIH ODNOSA I SOCIJALNOG OSIGURANJA Povreda osnovnih prava radnika lan 226. Ko se svjesno ne pridrava zakona, drugog propisa ili kolektivnog ugovora o zasnivanju ili prestanku radnog odnosa, o plati i njenim naknadama, radnom vremenu, odmoru ili odsustvovanju, o posebnoj zatiti na radu ena, omladine i invalida ili o zabrani prekovremenog ili nonog rada i time povredi, uskrati ili ogranii radniku pravo koje mu pripada, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (1) Ko se svjesno ne pridrava propisa koji se odnose na zakljuivanje ugovora o radu i prestanku radnog odnosa, plate i druga primanja iz radnog odnosa, radno vrijeme, pauze, odmore, godinje odmore, ili odsustva, zatitu ena, omladine i lica sa invaliditetom, zatitu
radnica zbog trudnoe i roditeljstva, zatitu starijih radnika, zabranu prekovremenog ili nonog rada ili plaanja propisane naknade, i time uskrati radniku pravo koje mu pripada ili mu ga ogranii, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana imalo za posljedicu neopravdano neplaanje pet plata djelimino ili u cijelosti ili gubitak prava koje proistie iz neplaenih doprinosa, a utvrdi se da su za isplatu postojala sredstva, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se onaj ko radnici prekine radni odnos zbog trudnoe, ili od zaposlene radnice zahtijeva izjavu da e u tom sluaju dati otkaz ugovora o radu ili prihvatiti sporazumni raskid radnog odnosa. Povreda prava pri zapoljavanju i za vrijeme nezaposlenosti lan 227. (1) Ko drugome uskrati ili ogranii pravo na slobodno zapoljavanje pod jednakim uslovima koji su predvi eni u zakonu ili drugim propisima, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko se svjesno ne pridrava zakona ili drugih propisa o pravima graana za vrijeme nezaposlenosti i time nezaposlenom licu uskrati ili ogranii pravo koje mu pripada. Povreda prava iz socijalnog osiguranja lan 228. Ko se svjesno ne pridrava zakona ili drugih propisa o socijalnom osiguranju i time uskrati ili ogranii nekom licu pravo koje mu pripada, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Zloupotreba prava iz socijalnog osiguranja lan 229. Ko simuliranjem ili prouzrokovanjem bolesti ili nesposobnosti za rad ili na drugi protivpravan nain postigne da mu se prizna neko pravo iz socijalnog osiguranja koje mu po zakonskim ili drugim propisima ne pripada, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Ne preduzimanje mera zatite na radu lan 230. (1) Lice odgovorno za preduzimanje mera zatite na radu koje se svjesno ne pridrava zakona ili drugih propisa o mjerama zatite na radu usljed ega nastupi opasnost za ivot ili zdravlje radnika, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Pri izricanju uslovne osude sud moe uiniocu odrediti obavezu da u odreenom roku postupi po propisima i mjerama zatite na radu.
Glava dvadeset trea KRIVINA DJELA PROTIV IMOVINE Kraa lan 231. (1) Ko oduzme tuu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako vrijednost ukradene stvari ne prelazi iznos od 200 KM, a uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku korist, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Teka kraa lan 232. (1) Ako je kraa izvrena: 1) obijanjem ili provaljivanjem ili drugim savlaivanjem veih prepreka da se doe do stvari iz zatvorenih zgrada, soba, kasa, ormara, blagajni ili drugih zatvorenih prostora, 2) na naroito opasan ili naroito drzak nain, 3) od strane lica koje je pri sebi imalo kakvo oruje ili opasno sredstvo radi napada ili odbrane, 4) od strane vie lica koja su se udruila za vrenje kraa, 5) iskoriavanjem stanja prouzrokovanog poarom, poplavom, zemljotresom ili slinom nesreom, 6) iskoriavanjem nemoi ili drugog tekog stanja nekog lica, 7) iz mrnje. uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ako vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. (3) Ako je ukradena stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja, ili vrijednost ukradene stvari prelazi iznos od 50.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. Razbojnitvo lan 233. (1) Ko upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da e neposredno napasti na ivot ili tije lo oduzme tuu pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. (2) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana nekom licu umiljajno nanesena teka tjelesna povreda ili ako je uinjeno iz mrnje ili je djelo uinjeno od strane vie lica ili je upotrijebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili ako vrijednost oduzetih stvari prelazi iznos od 50.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (3) Ako je pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana neko lice umiljajno lieno ivota,
uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom. Razbojnika kraa lan 234. (1) Ko je na djelu krae zateen, pa u namjeri da ukradenu stvar zadri, upotrijebi silu protiv nekog lica ili prijetnju da e neposredno napasti na njegov ivot ili tijelo, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. (2) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana nekom licu umiljajno nanesena teka tjelesna povreda ili ako je uinjeno iz mrnje ili je djelo uinjeno od strane vie lica ili je upotrijebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili ako vrijedno st ukradenih stvari prelazi iznos od 50.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od pet do petnaest godina. (3) Ako je pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana neko lice umiljajno lieno ivota, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom. Utaja lan 235. (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist prisvoji tuu pokretnu stvar koja mu je povjerena, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako vrijednost utajenih stvari ne prelazi iznos od 200 KM, a uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku korist, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (3) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini staralac, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (4) Ako je utajena stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja ili ako vrijednost utajene stvari prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (5) Ko tuu pokretnu stvar koju je naao ili do koje je sluajno doao protivpravno prisvoji u namjeri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (6) Gonjenje za djela iz st. 1, 2. i 5. preduzima se po prijedlogu. Oduzimanje tue stvari lan 236. (1) Ko bez namjere pribavljanja imovinske koristi protivpravno oduzme tuu pokretnu stvar, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je oduzeta stvar od posebnog istorijskog, naunog ili kulturnog znaaja ili ako vrijednost oduzete stvari prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(3) Gonjenje za djelo iz stava 1. preduzima se po prijedlogu. Oduzimanje motornog vozila lan 237. (1) Ko oduzme tue motorno vozilo u namjeri da ga protivpravno upotrijebi za vonju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je upotreba vozila trajala due vrijeme ili je na vozilu prouzrokovana vea teta, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Pokuaj krivinog djela iz stava 1. ovog lana je kanjiv. Neovlaeno ulaenje u zatienu kompjutersku bazu podataka lan 238. (1) Ko neovlaeno ue u tuu zatienu kompjutersku bazu podataka i unese izmjene, uniti, kopira, upotrijebi, sakrije, objavi ili unese kakav svoj podatak ili kompjuterski virus, ili na neki drugi nain uini neupotrebljivim tue kompjuterske podatke ili programe, kaznie se zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelom iz prethodnog stava pribavljena velika imovinska korist ili je prouzrokovana znatna imovinska teta, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Pokuaj djela iz stava 1. je kanjiv. Prevara lan 239. (1) Ko u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu protivpravnu imovinsku korist dovede koga lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica u zabludu ili ga odrava u zabludi i time ga navede da ovaj na tetu svoje ili tue imovine neto uini ili ne uini, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist do 200 KM, a uinilac je iao za tim da pribavi malu imovinsku korist ili da prouzrokuje malu tetu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana imovinska teta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. (4) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini samo u namjeri da drugog oteti, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (5) Gonjenje za djelo iz stava 2. ovog lana se preduzima po prijedlogu.
Osiguranika prevara lan 240. (1) Ko u namjeri da od osiguravajueg drutva naplati osiguranu sumu, oteti ili sakrije stvar koja je osigurana od navedenih rizika, pa zatim prijavi tetu, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko u namjeri da od osiguravajueg drutva naplati osiguranu sumu za sluaj tjelesnog oteenja, tjelesne povrede ili naruenja zdravlja, prouzrokuje sebi takvo oteenje, povredu ili naruenje zdravlja. (3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. Organizovanje nedozvoljenih igara na sreu lan 241. (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, organizuje, uestvuje ili pomae pri organizovanju igara u kojima uesnici plaaju odreene novane iznose uesnicima koji su se prije njih ukljuili u igru i oekuju plaanje odreenih novanih iznosa od uesnika koji se budu nakon njih ukljuili u igru, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. kaznie se i ko, u namjeri da bi sebi ili nekom drugom pribavio protivpravnu imovinsku korist, organizuje, uestvuje ili pomae pri organizovanju igara na sreu za koje nije izdata dozvola nadlenog organa. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. nastala velika imovinska teta, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Iznuda lan 242. (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi drugog da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, ili ko na takav nain utjeruje dug, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, ili ako je pri izvrenju djela upotrijebljeno kakvo oruje ili opasno sredstvo, ili je djelo uinjeno od strane vie lica ili na naroito grub i poniavajui nain, kaznie se zatvorom od dvije do dvanaest godina. (3) Ko se za nagradu bavi vrenjem djela iznude, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina.
Ucjena lan 243. (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist zaprijeti drugom da e protiv njega ili njemu bliskih lica otkriti neto to bi njihovoj asti ili ugledu kodilo i time ga prinudi da neto uini ili ne uini na tetu svoje ili tue imovine, ili ko na takav nain utjeruje dug, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako iznos prelazi 50.000 KM, ili je djelo uinjeno od strane vie lica ili na naroito poniavajui nain, kaznie se zatvorom od dvije do dvanaest godina. (3) Ko se za nagradu bavi vrenjem djela ucjene, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. Zloupotreba povjerenja lan 244. (1) Ko zastupajui imovinske interese nekog lica ili starajui se o njegovoj imovini ne ispuni svoju dunost ili zloupotrijebi data mu ovlaenja u namjeri da time pribavi sebi ili drugom kakvu imovinsku korist ili da oteti lice ije imovinske interese zastupa ili o ijoj se imovini stara, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je ovim djelom pribavljena imovinska korist ili prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do p et godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako djela iz st. 1. i 2. ovog lana uini staralac ili advokat, kaznie se za djelo iz stava 1. zatvorom od est mjeseci do pet godina, za djelo iz stava 2. kada je iznos preko 10.000 KM zatvorom od jedne do osam godina, a kada je iznos preko 50.000 KM, zatvorom od dvije do deset godina. Zelenatvo lan 245. (1) Ko za davanje novca ili drugih potronih stvari na zajam ili za vrenje usluge koju uini nekom licu, primi ili ugovori za sebe ili drugog nesrazmjernu imovinsku korist iskoriavajui njegovo teko imovno stanje, teke prilike, nudu, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili smanjenu sposobnost rasuivanja, kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom. (2) Ako su usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posljedice za oteenog ili je uinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina i novanom kaznom, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kaznie se zatvorom od jedne do deset godina i novanom kaznom. Prikrivanje lan 246. (1) Ko stvar za koju zna da je pribavljena krivin im djelom ili ono to je za nju dobijeno prodajom ili zamjenom prikriva, protura, kupuje, prima u zalogu ili na drugi nain pribavlja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno u sastavu grupe ili zloinake organizacije, ili ako vrijednost stvari koje se prikrivaju prelazi iznos od 20.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 100.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. (3) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini, a mogao je i bio duan da zna da je stvar pribavljena krivinim djelom, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. Protivzakonito useljenje lan 247. (1) Ko se neovlaeno useli u tuu zgradu, stan, poslovni prostor ili druge prostorije, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Pri izricanju uslovne osude, sud uiniocu moe naloiti da u odreenom roku napusti i isprazni prostor u koji je uselio. Protivpravno zauzimanje zemljita lan 248. (1) Ko protivpravno zauzme tue zemljite, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ko protivpravno zauzme tue zemljite u namjeri da ga upotrijebi za gradnju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Oteenje tue stvari lan 249. (1) Ko uniti, oteti ili uini neupotrebljivom tuu stvar, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz mrnj, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godin. Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se uinilac koji krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini iz mrnje. (3) (4) Gonjenje za djelo iz stava 1. preduzima se po prijedlogu.
Paljevina lan 250. (1) Ko zapali tuu kuu ili drugu zgradu namijenjenu za boravak ili ekonomsko korienje, ili poslovnu zgradu ili zgradu koja je u javnoj upotrebi, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta velikih razmjera, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina. Oteenje tuih prava lan 251. (1) Ko u namjeri da osujeti ostvarenje prava na stvari otui, uniti ili oteti svoju stvar na kojoj drugi ima zalono pravo ili pravo uivanja i time ga oteti, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko uniti, oteti, prikrije, prividno proda ili uini neupotrebljivom svoju cjelokupnu imovinu ili neki njezin sastavni dio, ili prizna neistinito potraivanje, sastavi laan ugovor ili nekom drugom prevarnom radnjom prividno ili stvarno pogora svoje imovno stanje i time umanji mogunost ili sprijei namirenje najmanje jednog od svojih povjerilaca. (3) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog lana preduzima se po prijedlogu. Oteenje stambenih i poslovnih zgrada i prostorija lan 252. (1) Korisnik stana, stanar, upravnik, vlasnik ili drugo lice koje sa stambene ili poslovne zgrade ili iz stambenog ili poslovnog prostora skine ili oteti spoljnje ili unutranje ureaje, instalacije ili njihove dijelove ili na drugi nain znatno smanji upotrebljivost zgrade ili prostora, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je radi djela iz stava 1. ovog lana zgrada, stambeni ili poslovni prostor postao neupotrebljiv, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. Prisvajanje, unitenje ili oteenje spomenika kulture, zatienih objekata prirode ili drugih predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog znaaja lan 253. (1) Ko pri arheolokim, geoloko-paleontolokim i minerolokim istraivanjima i iskopavanjima, arhivskim istraivanjima ili na drugi nain prisvoji iskopine, materijal ili naeni predmet koji ima kulturni ili istorijski znaaj, arhivski materijal ili prirodnu rijetkost, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko protivpravno uniti ili oteti spomenik kulture, zatieni objekat prirode ili drugi predmet koji je od posebnog kulturnog ili istorijskog znaaja, ili stvar koja predstavlja javno dobro.
(3) Ko neovlaeno na spomeniku kulture izvri konzervatorske, restauratorske ili istraiva ke radove, ili ko neovlaeno vri arheoloka iskopavanja ili istraivanja, pa usljed toga spomenik bude tee oteen ili uniten, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (4) Ako su djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana izvrena prema predmetu ili spomeniku posebnog istorijskog ili kulturnog znaaja, ili je tim djelima prouzrokovana velika teta, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Iznoenje u inostranstvo predmeta koji su od posebnog kulturnog ili istorijskog znaaja ili prirodnih rijetkosti lan 254. (1) Ko neovlaeno izveze ili iznese u inostranstvo predmet koji je posebnog kulturnog ili istorijskog znaaja ili predmet koji predstavlja prirodnu rijetkost, ili drugom omogui da to uini, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno u odnosu na dobro od velikog kulturnog, istorijskog ili prirodnog znaaja, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. Iskreno kajanje lan 255. Ako je uinilac djela iz l. 231, 235, 236, 237, 247, 248, 249, 251. i 252. ovog zakona, prije nego to je saznao da je otkriven, vratio oduzetu ili prisvojenu stvar, naknadio tetu ili je na drugi nain otklonio tetne posljedice krivinog djela, sud ga moe osloboditi od kazne. Gonjenje u sluaju kad je uinilac u bliskom odnosu sa oteenim lan 256. Za krivina djela iz l. 231. stav 2., 235, 236, 237, 247, 249, l. 251. i 252. ovog zakona, ako su uinjena prema branom drugu, srodniku po krvi u pravoj liniji, bratu ili sestri, usvojiocu ili usvojeniku ili prema drugim licima sa kojima uinilac ivi u zajednikom domainstvu, gonjenje se preduzima po prijedlogu. Glava dvadeset etvrta KRIVINA DJELA PROTIV PRIVREDE I PLATNOG PROMETA Stvaranje monopolistikog poloaja na tritu lan 257. Ovlaeno lice u preduzeu ili drugom subjektu privrednog poslovanja ili preduzetnik koji suprotno zakonu ili drugom propisu zakljui sporazum kojim se drugo preduzee ili pravno lice ograniava u slobodnom prometu robe ili usluga na odreenom podruju ili sa odreenim preduzeima ili drugim pravnim licima, ili sklopi sporazum sa kojim se na drugi nain stvara monopolistiki poloaj preduzea ili drugog pravnog lica na tritu, pa usljed toga
preduzee ili drugo pravno lice pribavi znatnu imovinsku korist ili za drugog nastupi znatna imovinska teta, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. Zloupotreba lanog steaja lan 258. (1) Ko u namjeri da izbjegne plaanje svojih obaveza, prividnim ili stvarnim umanjenjem svoje imovine prouzrokuje steaj na taj nain to: 1) cijelu ili dio imovine prividno ili ispod trine vrijednosti proda, prikrije, besplatno ustupi ili uniti; 2) zakljui fiktivne ugovore o dugu ili prizna nepostojea potraivanja; 3) prikrije, uniti, preinai ili tako vodi poslovne knjige, isprave ili spise koje je po zakonu ili drugom propisu obavezno voditi da se iz njih ne moe utvrditi stvarno imovno stanje, ili ovo stanje sainjavanjem lanih isprava ili na drugi nain prikae takvim da se na osnovu njega moe otvoriti steaj, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina i novanom kaznom. (2) Ako su usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupile teke posljedice za povjerioca, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina. Prouzrokovanje steaja nesavjesnim poslovanjem lan 259. (1) Ko znajui za svoju prezaduenost ili nesposobno st plaanja, neracionalnim troenjem ili otuivanjem imovine u bescijenje, preuzimanjem nesrazmjernih obaveza, prekomjernim korienjem i davanjem zajmova, lakomislenim zakljuivanjem ili obnavljanjem ugovora sa licima nesposobnim za plaanje, proputanjem blagovremenog ostvarivanja svojih potraivanja, unitenjem imovine ili na drugi nain koji je u oiglednoj suprotnosti sa njegovim dunostima u upravljanju imovinom ili savjesnim privrednim poslovanjem, prouzrokuje steaj ili znaajno umanjenje imovine pravnog lica i time oteti drugog, kaznie se zatvorom od est mjeseci do tri godine i novanom kaznom. (2) Ako je uinilac djela otklonio tetne posljedice djela prije nego to je saznao da je otkriven, kaznie se kaznom zatvora do jedne godine, a moe se i osloboditi od kazne. Povreda ravnopravnosti u obavljanju privredne djelatnosti lan 260. (1) Ko zloupotrebom svog slubenog poloaja ili ovlaenja ogranii slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala na podruju Republike Srpske, uskrati ili ogranii pravo privrednog drutva ili drugog pravnog ili fizikog lica da se na podruju Republike Srps ke bavi prometom roba i usluga ili ko stavi privredno drutvo ili drugo pravno ili fiziko lice u neravnopravan poloaj prema drugim licima u pogledu uslova za rad ili obavljanje prometa robe i usluga ili ogranii slobodnu razmjenu robe i usluga na podruju Republike Srpske, kaznie se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (2) Slubeno ili odgovorno lice u Republici Srpskoj, koje zloupotrebom svog slubenog poloaja ili ovlaenja ogranii slobodno kretanje ljudi, robe i kapitala izmeu entiteta ili izmeu entiteta i
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, uskrati ili ogranii pravo privrednog drutva ili drugog pravnog ili fizikog lica da se na podruju drugog entiteta ili Distrikta Brko Bosne i Hercegovine bavi prometom robe i usluga ili stavi privredno drutvo ili drugo pravno ili fiziko lice u neravnopravan poloaj prema drugim licima u pogledu uslova rada ili uslova obavljanja prometa robe i usluga ili ogranii slobodnu razmjenu robe i usluga izmeu entiteta i Distrikta Brko Bosne i Hercegovine, kaznie se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Zloupotreba u steajnom postupku ili postupku prinudnog poravnanja lan 261. (1) Ko u steajnom postupku ili postupku prinudnog poravnanja prijavi lano potraivanje ili potraivanje u lanom isplatnom redu da bi time ostvario pravo koje mu ne pripada, kaznie se novanom kaznom i zatvorom do jedne godine. (2) Povjerilac, lan povjerilakog odbora ili steajni upravnik koji za sebe ili drugoga primi imovinsku korist ili obeanje imovinske koristi da se donese ili da se ne donese odreena odluka, ili da se na drugi nain oteti barem jedan povjerilac u steajnom postupku ili postupku prinudnog poravnanja, kaznie se novanom kaznom i zatvorom do tri godine. (3) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se ko povjeriocu, lanu upravnog odbora ili steajnom upravniku da ili obea imovinsku korist radi izvrenja djela iz stava 2. ovog lana. Oteenje ili povlaivanje povjerilaca lan 262. (1) Ko znajui da je postao nesposoban za plaanje, isplatom duga ili na drugi nain stavi kojeg povjerioca u povoljniji poloaj i time znatno oteti najmanje jednog od svojih povjerilaca, kaznie se zatvorom od est mjeseci do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se ko znajui da je postao nesposoban za plaanje, a u namjeri da izigra povjerioce, prizna neistinito potraivanje, sastavi laan ugovor ili nekom drugom prevarnom radnjom oteti najmanje jednog od svojih povjerilaca. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupi la znatna teta ili ako je radi toga prema oteenom pokrenut postupak prinudnog poravnanja ili steaj, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Zloupotreba ovlaenja u privredi lan 263. (1) Odgovorno lice u preduzeu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi za svoje ili drugo pravno lice: 1) stvara ili dri nedozvoljene fondove u zemlji ili inostranstvu; 2) sastavljanjem isprava neistinitog sadraja, lanim bilansima, procjenama ili inventarisanjem ili drugim lanim prikazivanjem ili prikrivanjem injenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje sredstava i rezultata poslovanja;
3) pravno lice stavi u povoljniji poloaj prilikom dobijanja sredstava ili drugih pogodnosti koje se pravnom licu ne bi priznale prema postojeim propisima; 4) pri izvravanju poreskih ili drugih zakonskih obaveza uskrati sredstva koja predstavljaju javni prihod; 5) namjenska sredstva sa kojima raspolae koristi protivno njihovoj namjeni; 6) na drugi nain grubo prekri zakon ili pravila poslovanja u odnosu na raspolaganje, korienje i upravljanje imovinom, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena znatna imovinska korist ili je nastupila teta velikih razmjera, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. Nesavjesno privredno poslovanje lan 264. (1) Odgovorno lice u preduzeu ili drugom pravnom licu u kome nema veinski udio, koje svjesnim krenjem zakona ili drugog propisa o poslovanju oigledno nesavjesno posluje i time prouzrokuje znatnu imovinsku tetu tom pravnom licu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. nastupila prinudna likvidacija ili je to pravno lice dolo pod steaj, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. Zloupotreba u postupku javne nabavke lan 264a. (1) Odgovorno lice u privrednom drutvu ili drugom subjektu privrednog poslovanja koje ima svojstvo pravnog lica ili preduzetnik koji u postupku javne nabavke podnese ponudu zasnovanu na lanim podacima, ili se na nedozvoljen nain dogovara sa ostalim ponuaima, ili preduzme druge protivpravne radnje u namjeri da time utie na donoenje odluka naruioca u bilo kojoj fazi postupka javne nabavke, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ukoliko je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno u postupku javne nabavke ija je vrijednost vea od tri miliona konvertibilnih maraka, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. (3) Uinilac koji dobrovoljno otkrije da se ponuda zasniva na lanim podacima ili na nedozvoljenom dogovoru sa ostalim ponuaima, ili da je preduzeo druge protivpravne radnje u namjeri da utie na donoenje odluka naruioca prije nego to on donese odluku o izboru ponude, moe se blae kazniti ili osloboditi od kazne. Poslovna prevara lan 265. (1) Ko obavljajui privrednu djelatnost pri sklapanju ili izvrenju ugovora ili posla obmane drugoga prikazivanjem da e obaveze biti ispunjene ili prikrivanjem da obaveze nee biti ili da nee moi biti ispunjene, pa radi djeliminog ili potpunog neispunjenja obaveze za drugu stranu ili nekog drugog nastupi imovinska teta,
kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je izvrenjem djela iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta koja prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. Zakljuenje tetnog ugovora lan 266. (1) Ko kao predstavnik ili zastupnik pravnog lica koje obavlja privrednu djelatnost u kojem nema veinski udio, zakljui ugovor za koji zna da je tetan za pravno lice ili zakljui ugovor suprotno ovlaenjima i time nanese tetu pravnom licu, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako je usljed djela iz prethodnog stava nastupila velika teta za pravno lice, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. Neovlaeno primanje poklona ili darova lan 267. (1) Ko zastupajui imovinske interese nekog pravnog lica zahtijeva ili primi nagradu, poklon ili kakvu drugu korist da bi bio zakljuen ili da ne bi bio zakljuen sporazum, ili da se izvri ili da se ne izvri neka druga radnja na tetu pravnog lica, pa radi toga za to pravno lice nastupi vea imovinska teta, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Uinilac djela iz stava 1. ovog lana koji nakon zakljuenog ili nezakljuenog sporazuma, ili izvrene ili neizvrene neke druge radnje na tetu pravnog lica, zahtijeva ili primi nagradu, poklon ili kakvu drugu korist, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Nagrada, poklon ili druga korist oduzee se. Neovlaeno davanje poklona ili darova lan 268. (1) Ko licu koje zastupa imovinske interese nekog pravnog lica da ili pokua dati ili obea nagradu, poklon ili kakvu drugu korist radi toga da bi dobio kakvu neopravdanu pogodnost pri ugovaranju posla iz stava 1. lana 258. ovog zakona, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ko licu koje zastupa imovinske interese nekog pravnog lica da ili pokua dati ili obea nagradu, poklon ili kakvu drugu imovinsku ili neimovinsku korist kao protivuslugu za sklapanje kakvog posla ili za izvrenje kakvog posla, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Izvrilac djela iz prethodnih stavova koji je dao poklon ili nagradu na zahtjev ili je djelo prijavio prije nego to je otkriveno ili prije nego je saznao da je otkriveno, moe se osloboditi od kazne. (1) Dati poklon ili nagrada oduzee se, a u sluaju iz stava 3. moe se vratiti onome ko je dao.
Odavanje i neovlaeno pribavljanje poslovne tajne lan 269. (1) Ko neovlaeno drugom saopti, preda ili na drugi nain uini dostupnim podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu, kao i ko pribavlja ovakve podatke u namjeri da ih preda nepozvanom licu, kaznie se zatvorom od jedne do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko, s namjerom da ih neovlaeno upotrijebi, na protivpravan nain doe do podataka koji predstavljaju poslovnu tajnu. (3) Ako je odavanje, odnosno pribavljanje podataka izvreno radi njihovog odnoenja u inostranstvo ili ako je djelo uinjeno iz koristoljublja, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako je djelo iz st. 1. i 3. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Odavanje i korienje berzanske tajne lan 270. (1) Ko poslovne podatke berze koji nisu dostupni svim uesnicima u berzi saopti nepozvanom licu ili ko doe do takvih podataka, pa njihovim korienjem na berzi ostvari protivpravnu imovinsku korist, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. Upad u kompjuterski sistem lan 271. (1) Ko u privrednom poslovaNJu u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist ili drugog oteti, neovlaeno unese izmjene, sakrije, objavi, izbrie ili uniti tue kompjuterske podatke ili programe, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist ili je prouzrokovana imovinska teta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina.
Neovlaena upotreba tue firme, uzorka ili modela lan 272. (1) Ko se u namjeri da obmane kupce ili korisnike usluga poslui tuom firmom, tuim igom ili zatitnim znakom, tuom oznakom o geografskom porijeklu ili drugom posebnom oznakom robe ili unese pojedina obiljeja oznaka u svoju firmu, svoj ig ili zatitni znak ili u svoju posebnu oznaku robe, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko u namjeri iz prethodnog stava neovlaeno iskoristi tui model ili uzorak ili puta u promet predmete izraene na njihovoj osnovi. (3) Predmeti iz st. 1. i 2. ovog lana oduzee se. Neovlaena upotreba tueg pronalaska lan 273. (1) Ko u proizvodnji ili privrednom prometu neovlaeno upotrijebi tui prijavljeni ili zatieni pronalazak, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ko neovlaeno objavi sutinu tueg pronalaska prije nego to je ovaj pronalazak na nain utvren zakonom objavljen, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (3) Proizvodi izraeni na osnovu neovlaene upotrebe tueg pronalaska e se oduzeti. Falsifikovanje ili unitavanje poslovnih ili trgovakih knjiga ili isprava lan 274. (1) Ko u poslovne ili trgovake knjige, isprave ili spise koje je duan da vodi na osnovu zakona ili drugog propisa, unese neistinite podatke ili ne unese neki vaan podatak, ili svojim potpisom ili peatom ovjeri poslovnu ili trgovaku knjigu, ispravu ili spis sa neistinitom sadrinom, ili svojim potpisom ili peatom omogui pravljenje poslovne ili trgovake knjige, isprave ili spisa sa neistinitom sadrinom, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Kaznie se kaznom iz stava 1. ovog lana i ko neistinitu poslovnu ili trgovaku knjigu, ispravu ili spis upotrijebi kao da su istiniti, ili ko uniti, oteti, prikrije ili na drugi nain uini neupotrebljivom poslovnu knjigu, ispravu ili spis. Falsifikovanje i upotreba hartija od vrijednosti lan 275. (1) Ko napravi lane hartije od vrijednosti ili preinai prave hartije od vrijednosti u namjeri da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu, ili ko takve lane hartije upotrijebi kao prave ili ih u toj namjeri pribavi, kaznie se novanom kaznom i zatvorom do dvije godine. (2) Ako ukupan iznos na koji glase hartije od vrijednosti iz stava 1. ovog lana prelaze 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM,
kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (3) Ko lane hartije od vrijednosti koje je prim io kao prave, pa saznavi da su lane, stavi u promet, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jednegodine. (4) Lane hartije od vrijednosti oduzee se. Falsifikovanje kreditnih kartica i kartica za bezgotovinsko plaanje lan 276. (1) Ko napravi lanu kreditnu ili karticu za bezgotovinsko plaanje ili ko preinai takvu pravu karticu u namjeri da je upotrijebi kao pravu ili ko takvu lanu karticu upotrijebi kao pravu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je uinilac djela iz stava 1. ovog lana upotrebom kartice pribavio imovinsku korist, kaznie se novanom kaznom i zatvorom do tri godine. (3) Ako je uinilac djela iz stava 1. ovog lana pribav io imovinsku korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. Falsifikovanje znakova za vrijednost lan 277. (1) Ko napravi lane znakove za vrijednost ili ko preinai koji od pravih znakova u namjeri da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugome da na upotrebu ili ko takve lane znakove upotrijebi kao prave, ili ih u toj namjeri pribavi, kaznie se novanom kaznom i zatvorom do dvije godine. (2) Ako ukupna vrijednost znakova iz stava 1. ovog lana prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ko odstranjivanjem iga kojim se znaci za vrijednost ponitavaju ili kojim drugim nainom ide za tim da radi ponovne upotrebe ovim znacima da izgled kao da nisu upotrijebljeni, ili ko upotrijebljene znakove ponovo upotrijebi ili proda kao da vae, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (4) Lani znakovi za vrijednost oduzee se. Pravljenje, nabavljanje i davanje drugom sredstava za falsifikovanje lan 278. (1) Ko pravi, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje lanog novca ili lanih hartija od vrijednosti, kaznie se zatvorom od est mjeseci do tri godine. (2) Ko pravi, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje lanih znakova za vrijednost, kaznie se novanom kaznom i zatvorom do dvije godine.
(3) Sredstva iz st. 1. i 2. oduzee se. Falsifikovanje znakova za obljeavanje robe, mjera i tegova lan 279. (1) Ko u namjeri da ih upotrijebi kao prave napravi lane peate, igove, marke ili druge znakove zaobiljeavanje domae ili strane robe kojima se igoe zlato ili drugi plemeniti metali, drvo, stoka ili kakva druga roba, ili ko u istoj namjeri takve prave znakove preinai ili ko takve lane znakove upotrijebi kao prave, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko izvri falsifikovanje mjera ili tegova. (3) Ko pravi, nabavlja, prodaje ili daje drugom na upotrebu sredstva za pravljenje znakova za obiljeavanje robe, lanih mjera i tegova, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (4) Lani znaci, mjere i tegovi oduzee se. Pranje novca lan 280. (1) Ko novac ili imovinu za koje zna da su pribavljeni krivinim djelom primi, zamijeni, dri, s njim raspolae, upotrijebi ga u privrednom poslovanju ili ga na drugi nain prikrije ili pokua prikriti, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je izvrilac djela iz stava 1. istovremeno i izvrilac ili sauesnik u krivinom djelu kojim je pribavljen novac ili imovinska korist iz prethodnog stava, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako je novac ili imovina iz st. 1. i 2. velike vrijednosti, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godina. (4) Ako djela iz prethodnih stavova izvri vie lica koja su se udruila za vrenje takvih djela, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina. (5) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1. ta. 2. i 3. ovog lana uinilac postupao nehatno u odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivinim djelom, kaznie se zatvorom do tri godine. (6) Novac i imovina iz prethodnih stavova oduzee se. Nedozvoljena trgovina lan 281. (1) Ko nemajui ovlaenje za trgovinu, nabavi robu ili druge predmete u veoj koliini ili vrijednosti u svrhu prodaje, ili ko se neovlaeno i u veem obimu bavi trgovinom ili posredovanjem u trgovini i zastupanjem domaih privrednih subjekata u prometu robe ili usluga, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ko se bavi prodajom robe iju je proizvodnju neovlaeno organizovao, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se i ko neovlaeno prodaje, kupuje ili vri razmjenu robe ili predmeta iji je promet zabranjen ili ogranien.
(4) Ako je uinilac djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana organizovao mreu preprodavaca ili posrednika, ili je postigao imovinsku korist koja prelazi iznos od 10.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (5) Roba i predmeti nedozvoljene trgovine oduzee se. Obmanjivanje kupaca lan 282. (1) Ko u namjeri obmanjivanja kupaca stavi u promet proizvode u veem obimu sa oznakom u koju su uneseni podaci koji ne odgovaraju sadrini, porijeklu ili kvalitetu proizvoda, stavlja u promet proizvode koji po svojoj teini ili kvalitetu ne odgovaraju onome to se redovno pretpostavlja kod takvih proizvoda, ili na proizvode stavlja oznaku zatite za proizvode koji ni su zatieni, ili stavi u promet proizvode bez oznake o sadrini, vrsti, porijeklu, roku trajanja ili kvalitetu proizvoda kad je ovakva oznaka propisana, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ko u namjeri obmanjivanja kupaca lano objavi da je sniena cijena robi ili da se vri rasprodaja robe ili da predstoji povienje cijena ili na drugi nain lanom reklamom obmanjuje kupce u pogledu cijene proizvoda koje prodaje, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. Obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti lan 283. (1) Ko u namjeri da za sebe ili drugog dobije kredit, investiciona sredstva, subvencije ili kakvu drugu pogodnost, davaocu kredita ili subjektu nadlenom za odobravanje pogodnosti, da neistinite ili nepotpune podatke o imovnom stanju ili druge podatke znaajne za dobijanje kredita ili druge pogodnosti, kaznie se zatvorom od est mjeseci do tri godine. (2) Ko djelom iz stava 1. ovog lana dobije sredstva u iznosu koji prelazi 10.000 KM, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (3) Ko dobijeni kredit, investiciona sredstva, subvenciju ili kakvu drugu pogodnost iskoristi za drugu namjenu od one koja mu je odobrena, kaznie se zatvorom do dvije godine i novanom kaznom. Nedozvoljeno bavljenje bankarskom djelatnou lan 284. (1) Ko se bez odobrenja ili protivno uslovima pod kojima je ono dato bavi bankarskom djelatnou, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina, a ako taj iznos prelazi 200.000 KM, kaznie se zatvorom najmanje pet godina.
Izdavanje hartija od vrijednosti bez pokria lan 285. Kaznom zatvora od jedne do osam godina kaznie se: 1) odgovorno lice u banci ili drugom pravnom licu koje izdaje hartije od vrijednosti, koje dozvoli izdavanje hartija od vrijednosti iako je znalo ili moglo i bilo duno da zna za nemogunost izvrenja obaveza izdavaoca koje proizilaze iz emisije pod uslovima, u roku i na nain utvren zakonom ili odlukom o emisiji; 2) slubeno lice koje odobri izdavanje hartija od vrijednosti iako je znalo ili je moglo i bilo duno da zna za nemogunost izvrenja obaveza koje proizilaze iz emisije pod uslovima, u roku i na nain utvren zakonom ili odlukom o emisiji; 3) odgovorno lice u banci koje odobri garanciju po odreenoj emisiji hartija od vrijednosti iako je znalo ili moglo i bilo duno da zna za nemogunost izvrenja obaveza banke koja daje garancije pod uslovima, u roku i na nain predvien zakonom ili garancijom. Izdavanje eka i sredstava bezgotovinskog plaanja bez pokria lan 286. (1) Ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist izda ili stavi u promet ek za koji zna da nema pokrie, pa time pribavi imovinsku korist u iznosu koji prelazi 1.000 KM, kaznie se novanom kaznom i zatvorom do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko u namjeri da sebi ili drugom pribavi imovinsku korist, izda, stavi u promet ili koristi akceptni nalog, mjenicu, kakvu garanciju, kreditnu ili platnu karticu ili kakvo drugo sredstvo plaanja ili obezbjeenja plaanja, iako zna da za to nema pokria i time pribavi imovinsku korist u iznosu koji prelazi 1.000 KM. (3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se od dvije do deset godina. (4) Ako je uinilac djela iz st. 1. i 2. obezbijedio pokrie pre nego to je saznao da je otkriven, moe se osloboditi od kazne. Utaja poreza i doprinosa lan 287. (1) Ko izbjegne plaanje poreza propisanih poreskim zakonodavstvom Republike Srpske ili doprinosa zdravstvenog ili penzijskog osiguranja propisanih u Republici Srpskoj ne dajui traene podatke ili dajui lane podatke o svom steenom oporezivom prihodu ili o drugim injenicama koje su od uticaja na utvrivanje ovakvih obaveza, a iznos obaveze ije se plaanje izbjegava prelazi 10.000 KM, kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Ko poini krivino djelo iz stava 1. ovog lana, a iznos obaveze ije se plaanje izbjegava prelazi 50.000 KM, kaznie se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko poini krivino djelo iz stava 1. ovog lana, a iznos obaveze ije se plaanje izbjegava prelazi 150.000 KM, kaznie se kaznom zatvora od tri do petnaest godina. Lana poreska isprava lan 288. (1) Ko izda lanu ispravu ije se podnoenje trai po poreskom zakonodavstvu u Republici Srpskoj ili ko ne izda ispravu ije se izdavanje trai po poreskom zakonodavstvu u Republici Srpskoj, kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ko krivino djelo iz stava 1. ovog lana uini u odnosu na vei broj isprava, a time bude izbjegnuta naplata veeg iznosa javnih prihoda, kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Podnoenje lane poreske prijave lan 289. Ko dostavi poreskom organu lanu prijavu ili dru gi lani podatak ije se podnoenje po poreskom zakonodavstvu u Republici Srpskoj trai, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Spreavanje poreskog slubenika u obavljanju slubene dunosti lan 290. (1) Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile sprijei ili nastoji sprijeiti poreskog slubenika u obavljanju njegove slubene dunosti ili ko ga prisili da slubenu radnju ne uini, kaznie se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako je pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana, uinilac poreskog slubenika zlostavljao, prijetio upotrebom oruja ili mu je nanio tjelesnu povredu, kaznie se kaznom zatvora od est mjeseci do tri godine. (3) Uinilac krivinog djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji je bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem poreskog slubenika moe se osloboditi kazne. Napad na poreskog slubenika u obavljanju slubene dunosti lan 291. (1) Ko napadne ili ozbiljno zaprijeti da e napasti poreskog slubenika ili lice koje poreskom slubeniku pomae u otkrivanju i istrazi povrede poreskih propisa u Republici Srpskoj, kaznie se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinilac poreskog slubenika ili lice koje pomae poreskom slubeniku tjelesno povrijedi ili prijeti upotrebom oruja, kaznie se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. (3) Ako pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinilac poreskog slubenika ili lice koje pomae poreskom slubeniku teko tjelesno povrijedi, kaznie se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Nepravilno izdvajanje sredstava pravnih lica lan 292. Odgovorno lice u pravnom licu koje je po poreskom zakonodavstvu u Republici Srpskoj lino odgovorno, a koje je odobrilo izdvajanje sredstava pravnog lica u druge svrhe, a ne za plaanje poreske obaveze pravnog lica, pa je time prouzrokovana nesposobnost pravnog lica za pravovremeno plaanje poreske obaveze, kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. Glava dvadeset etvrta a. KRIVINA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI RAUNARSKIH PODATAKA Oteenje raunarskih podataka i programa lan 292. (1) Ko neovlaeno izbrie, izmijeni, oteti, prikrije ili na drugi nain uini neup otrebljivim raunarski podatak ili program, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godin. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godin. (3) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovana teta u iznosu koji prelazi 30.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godin. (4) Ureaji i sredstva kojima je uinjeno krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana, ako su u svojini uinioca, oduze e s. Raunarska sabotaa lan 292b. Ko unese, uniti, izbrie, izmijeni, oteti, prikrije ili na drugi nain uini neupotrebljivim raunarski podatak ili program ili uniti ili oteti raunar ili drugi ureaj za elektronsku obradu i prenos podataka sa namjerom da onemogui ili znatno ometa postupak elektronske obrade i prenosa podataka koji su od znaaja za dravne organe, javne slube, ustanove, preduzea ili druge subjekte, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godin. Izrada i unoenje raunarskih virusa lan 292v. (1) Ko napravi raunarski virus u namjeri njegovog unoenja u tui raunar ili raunarsku mreu ili telekomunikacionu mreu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (2) Ko unese raunarski virus u tui raunar ili raunarsku mreu i time prouzrokuje tetu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godin. (3) Ureaj i sredstva kojima je uinjeno krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana oduzee s.
Raunarska prevara lan 292g. (1) Ko unese netaan podatak, propusti unoenje tanog podatka ili na drugi nain prikrije ili lano prikae podatak i time utie na rezultat elektronske obrade i pr enosa podataka u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist i time drugom prouzrokuje imovinsku tetu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godin. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 10.000 KM uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godin. (3) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist koja prelazi iznos od 30.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godin. (4) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini samo u namjeri da drugog oteti, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. Neovlaeni pristup zatienom raunaru, raunarskoj mrei, telekomunikacionoj mrei i elektronskoj obradi podataka lan 292d. (1) Ko se, krei mjere zatite, neovlaeno ukljui u raunar ili raunarsku mreu ili neovlaeno pristupi elektronskoj obradi podataka, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (2) Ko snimi ili upotrijebi podatak dobijen na nain predvien u stavu 1. ovog lana, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godin. (3) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana dolo do zastoja ili ozbiljnog poremeaja funkcionisanja elektronske obrade i prenosa podataka ili mree ili su nastupile druge teke posljedice, uinilac e se kazniti zatvorom do tri go din. Spreavanje i ograniavanje pristupa javnoj raunarskoj mrei lan 292. (1) Ko neovlaeno spreava ili ometa pristup javnoj raunarskoj mrei, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godin. (2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana uini slubeno lice u vrenju slube, kaznie se zatvorom do tri godin. Neovlaeno korienje raunara ili raunarske mree lan 292e. (1) Ko neovlaeno koristi raunarske usluge ili raunarsku mreu u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri mjesec. (2) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog lana preduzima se po prijedlogu.
Glava dvadeset peta KRIVINA DJELA PROTIV USTAVNOG UREENJA REPUBLIKE SRPSKE Napad na ustavno ureenje lan 293. Ko silom ili prijetnjom upotrebe sile ili na drugi protivpravan nain pokua da promijeni ustavno ureenje Republike Srpske, kaznie se zatvorom od dvije do dvanaest godina. Ugroavanje teritorijalne cjeline lan 294. Ko silom ili drugim protivustavnim putem pokua da odcijepi dio teritorije Republike Srpske ili da dio njihove teritorije pripoji drugom entitetu, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mrnje i netrpeljivosti 294. (1) Ko izaziva ili raspaljuje nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju, razdor ili netrpeljivost ili iri ideje o superiornosti jedne rase ili naroda nad drugim, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godin. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prinudom, zlostavljanjem, ugroavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etnikih ili vjerskih simbola, oteenjem tuih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen-obiljeja ili grobova, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pt godin. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana dolo do nereda, nasilja ili drugih tekih posljedica za zajedniki ivot naroda i ostalih koji ive u Republici Srpskoj, kaznie se zatvorom od jedne do osam godin. (4) Materijal i predmeti koji nose poruke iz stava 1. ovog lana, kao i sredstva za njihovu izradu, razmnoavanje ili rasturanje oduzee s. Dovoenje Republike Srpske u poloaj potinjenosti ili zavisnosti lan 295. Graanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine koji pokua da dovede Republiku Srpsku u poloaj potinjenosti ili zavisnosti prema nekoj drugoj dravi, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. Ubistvo predstavnika najviih organa Republike Srpske lan 296. Ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti Republike Srpske lii ivota predsjednika ili potpredsjednika Republike Srpske, predsjednika Narodne skuptine Republike Srpske, predsjednika Vlade Republike Srpske, predsjednika Ustavnog suda
Republike Srpske, predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpske ili glavnog republikog tuioca, kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Otmica najviih predstavnika Republike Srpske lan 297. (1) Ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti Republike Srpske izvri otmicu predsjednika ili potpredsjednika Republike Srpske, predsjednika Narodne skuptine Republike Srpske, predsjednika Vlade Republike Srpske, predsjednika Ustavnog suda Republike Srpske, predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpske ili glavnog republikog tuioca, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. (2) Uinilac djela iz stava 1. koji oteto lice dobrovoljno pusti na slobodu prije nego je saznao da je otkriven, kaznie se kaznom zatvora do dvije godine, a moe se i osloboditi od kazne. Oruana pobuna lan 298. (1) Ko uestvuje u oruanoj pobuni koja je upravljena na ugroavanje ustavnog ureenja ili bezbjednosti Republike Srpske ili njenih najviih organa, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. (2) Organizator ili kolovoa pobune, kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina. Terorizam lan 299. (1) Ko uini teroristiki akt s ciljem ozbiljnog zastraivanja graana ili prisiljavanja organa vlasti u Republici Srpskoj da to uini ili neuini ili s ciljem ozbiljnog naruavanja ili unitavanja osnovnih politikih, ustavnih, ekonomskih ili drutvenih organizacionih jedinica u Republici Srpskoj, kaznie se kaznom zatvora najmanje tri godine. (2) Ako je usljed krivinog djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. (3) Ako je pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinilac neko lice s umiljajem liio ivota, kaznie se zatvorom od najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. (4) Teroristiki akt u smislu ovog lana podrazumije va koju od sljedeih namjernih radnji koja s obzirom na svoju prirodu ili okolnost moe ozbiljno otetiti dravu ili meunarodnu organizaciju: 1) napad na ivot lica koje moe prouzrokovati njegovu smrt, 2) napad na tjelesni integritet lica, 3) protivpravno zatvaranje, dranje zatvorenog ili na drugi nain oduzimanje ili ograniavanje slobode kretanja drugom licu s ciljem da se njega ili nekoga drugoga prisili da to uini, neuini ili trpi (otmica) ili uzimanje talaca,
4) nanoenje velike tete objektima Republike Srpske ili javnim objektima, saobraajnom sistemu, objektima infrastrukture ukljuujui informatiki sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili privatnoj imovini za koju tetu je vjerovatno da e ugroziti ljudski ivot ili dovesti do znatne materijalne tete, 5) otmicu vazduhoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobraaja ili prevoza robe, 6) proizvodnju, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdijevanje, korienje ili osposobljavanje za korienje oruja, eksploziva, nuklearnog, biolokog ili hemijskog oruja ili radioaktivnih materijala, te istraivanje i razvoj biolokog, hemijskog ili radioaktivnih materijala, 7) isputanje opasnih materija ili izazivanje poara, eksplozija ili poplava s ciljem ugroavanja ljudskih ivota, 8) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, elektrinom energijom ili drugim prirodnim resursom s ciljem ugroavanja ljudskih ivota, 9) prijetnja izvrenjem kojeg djela iz take 1. do 8. ovog stava. Uzimanje talaca lan 300. (1) Ko drugog zatvori, dri zatvorenog ili mu na drugi nain oduzme ili ogranii slobodu kretanja ili ga dri ili prijeti da e ga ubiti, povri jediti ili dalje drati kao taoca, s ciljem da primora Republiku Srpsku da to uini ili neuini kao izriiti ili preutni uslov za oslobaanje taoca, kaznie se kaznom zatvora od jedne do deset godina. (2) Ako je usljed krivinog djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt otetog lica, uinilac e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. (3) Ako je pri izvrenju krivinog djela iz stava 1. ovog lana uinilac oteto lice s umiljajem liio ivota, kaznie se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Finansiranje teroristikih aktivnosti lan 301. (1) Ko bilo na koji nain direktno ili indirektno daje ili prikuplja sredstva s ciljem da se upotrijebe ili znajui da e se upotrijebiti u cjelini ili djelimino za izvrenje: 1) krivinog djela iz lana 299. (terorizam) i lana 300. (uzimanje talaca) ovog zakona, 2) drugog krivinog djela koje moe prouzrokovati smrt ili teu tjelesnu povredu civilnog lica ili lica koje aktivno ne uestvuje u neprijateljstvima u oruanom sukobu kada je cilj takvog djela, po njegovoj prirodi ili okolnostima zastraivanje graana ili prisiljavanje organa vlasti u Republici Srpskoj da neto uine ili ne uine, kaznie se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Diverzija lan 302. Ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti Republike Srpske ruenjem, paljenjem ili na drugi nain uniti ili oteti industrijski, poljoprivredni objekat, saobraajno sredstvo, ureaj ili postrojenja, ureaji sistema veze, ureaj javne upotrebe za
vodu, toplotu, gas ili energiju, branu, skladite, zgradu ili kakav drugi objekt koji ima vei znaaj za bezbjednost ili snabdijevanje graana ili za privredu ili funkcionisanje javnih slubi, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. Sabotaa lan 303. Ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti Republike Srpske na prikriven, podmukao ili drugi slian nain, u vrenju svoje slubene dunosti ili radne obaveze, prouzrokuje znatnu tetu za dravni organ ili pravno lice u kojem radi ili za drugi dravni organ ili pravno lice, kaznie se zatvorom od dvije do petnaest godina. pijunaa lan 304. (1) Ko tajne vojne, ekonomske ili slubene podatke ili dokumente saopti, preda ili uini dostupnim stranoj dravi, stranoj organizaciji ili licu koje im slui, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. (2) Ko za stranu dravu ili organizaciju stvara obavjetajnu slubu u Republici Srpskoj ili njom rukovodi, kaznie se zatvorom od pet do petnaest godina. (3) Ko stupi u stranu obavjetajnu slubu, prikuplja za nju podatke ili na drugi nain pomae njen rad, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. (4) Ko pribavlja tajne podatke ili dokumente u namjeri da ih saopti ili preda stranoj dravi, stranoj organizaciji ili licu koje i slui, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (5) Ako su usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupile teke posljedice za bezbjednost, ekonomsku ili vojnu mo zemlje, kaznie se zatvorom najmanje pet godina. Odavanje tajne Republike Srpske lan 305. (1) Ko neovlaeno nepozvanom licu saopti, preda ili uini dostupnim podatke ili dokumente koji su mu povjereni ili do kojih je na drugi nain doao, a koji predstavljaju tajnu Republike Srpske, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. (1) (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana izvreno za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti ili oruanog sukoba, ili je dovelo do ugroavanja bezbjednosti, ekonomske ili vojne moi zemlje, uinilac e se kazniti zatvorom od tri do petnaest godina. (3) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(4) Ako je djelo iz stava 2. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti zatovorom od jedne do osam godina. Upuivanje i prebacivanje na teritoriju Republike Srpske oruanih grupa, oruja i municije lan 306. Ko upuuje ili prebacuje na teritoriju Republike Srpske oruane grupe, teroriste, pijune, diverzante, oruje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal za izvrenje krivinih djela iz ove glave, kaznie se zatvorom od jedne od deset godina. Pozivanje na nasilnu promjenu ustavnog ureenja Republike Srpske lan 307. (1) Ko u namjeri ugroavanja ustavnog ureenja ili bezbjednosti Republike Srpske, poziva ili podstie da se silom promijeni njihovo njeno ustavno ureenje ili svrgnu najvii predstavnici organa vlasti, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini uz pomo iz inostranstva, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ko u namjeri rasturanja izrauje ili umnoava materijal koji je po svom sadraju takav da poziva ili podstie na vrenje djela iz stava 1. ovog lana ili ko upuuje ili prebacuje na teritoriju Republike Srpske takav materijal ili dri veu koliinu tog materijala u namjeri da ga on ili neko drugi rastura, kaznie se zatvorom do tri godine. Pomo uiniocu poslije izvrenog krivinog djela protiv ustavnog ureenja Republike Srpske lan 308. (1) Ko uinioca krivinog djela iz l. 293. do 307. ovog zakona krije, daje mu sklonite, hranu, materijal, novac ili druga sredstva, ili mu na drugi nain pomae da bi sprijeio ili oteao njegovo otkrivanje ili hvatanje, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (2) Nema krivinog djela ako je lice kome je uinilac djela navedenih u stavu 1. ovog lana brani drug, lice koje sa njima ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, kao i srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici. Stvaranje zloinakog udruenja za vrenje krivinih djela protiv ustavnog ureenja Republike Srpske lan 309. (1) Ko organizuje kakvo udruenje radi vrenja krivinih djela iz l. 293. do 297., l. 299. do 301. i lana 306. ovog zakona,
kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Ko postane lan nekog udruenja iz prethodnog stava, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Uinilac djela iz st. 1. ili 2. ovog lana koji sprijei izvrenje krivinih djela navedenih u stavu 1. ili ih pravovremeno otkrije, ili otkrije udruenje i njegove vodee lanove, kaznie se zatvorom do dvije godine, a moe se i osloboditi od kazne. Pripremanje krivinih djela protiv ustavnog ureenja Republike Srpske lan 310. (1) Ko organizuje, planira ili sa drugim dogovori izvrenje, ili ko nabavlja ili osposobi sredstva za izvrenje ili preduzme drugu radnju kojom se stvaraju neposredni uslovi za izvrenje krivinih djela iz l. 293. do 307. i lana 304. st. 1. i 2. i l. 299. i 300. ovog zakona, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (2) Uinilac djela iz stava 1. ovog lana koji dobrovoljno sprijei izvrenje krivinih djela iz prethodnog stava, kaznie se zatvorom do jedne godine, a moe se i osloboditi od kazne. Kanjavanje za najtee oblike krivinih djela protiv ustavnog ureenja Republike Srpske lan 311. (1) Za krivino djelo iz l. 293. do 307. ovog zakona koje je imalo za posljedicu smrt jednog ili vie lica, teko nasilje ili velika razaranja, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje deset godina. (2) Ako je pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana uinilac umiljajno liio ivota jedno ili vie lica, kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Glava dvadest esta: KD protiv Vojske RS Glava dvadeset sedma KRIVINA DJELA PROTIV SLUBENE DUNOSTI Zloupotreba slubenog poloaja ili ovlaenja lan 347. (1) Slubeno ili odgovorno lice koje u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugom nanese kakvu tetu, iskoristi svoj poloaj ili ovlaenje, prekorai granice svog ovlaenja ili ne izvri slubenu dunost, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana nanesena znatna teta ili je dolo do tee povrede prava drugog, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina.
(3) Slubeno ili odgovorno lice koje u namjeri da sebi ili drugome pribavi kakvu imovinsku korist, iskoristi svoj poloaj ili ovlaenje, prekorai granice svog ovlaenja ili ne izvri slubenu dunost, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (4) Ako je djelom iz stava 3. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. Pronevjera lan 348. (1) Ko protivpravno prisvoji novac, vrijednosne papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene ili uopte na radu u dravnom organu ili pravnom licu, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako vrijednost pronevjerenih stvari iz stava 1., ovog lana ne prelazi iznos od 200 KM, a uinilac je iao za tim da pribavi malu vrijednost, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. Prevara u slubi lan 349. (1) Slubeno ili odgovorno lice koje u namjeri da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist podnoenjem lanih obrauna ili na drugi nain dovede u zabludu ovlaeno lice da izvri nazakonitu isplatu, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. Posluga lan 350. Ko se neovlaeno poslui novcem, vrijednosnim hartijama ili drugim pokretnim stvarima koje su mu povjerene u slubi ili uopte na radu u dravnom organu ili pravnom licu, ili ove stvari drugom neovlaeno da na poslugu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine.
Primanje mita lan 351. (1) Slubeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili kakvu drugu korist, ili koje primi obeanje poklona ili kakve koristi, da u okviru svog ovlaenja izvri radnju koju ne bi smjelo izvriti, ili da ne izvri radnju koju bi moralo ili moglo izvriti, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Slubeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili kakvu korist, ili koje primi obeanje poklona ili kakve koristi, da u o kviru svog ovlaenja izvri radnju koju bi moralo ili moglo izvriti, ili da ne izvri radnju koju ne bi smjelo izvriti, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (3) Slubeno ili odgovorno lice koje poslije izvrenja, odnosno ne izvrenja radnje navedene u st. 1. do 3. ovog lana, a u vezi s njom, zahtijeva ili primi poklon ili kakvu drugu korist, kaznie se zatvorom do tri godine. (4) Primljeni poklon ili imovinska korist oduzee se. (1) Slubeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist ili koje primi obeanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog slubenog ovlaenja ili u vezi sa svojim slubenim ovlaenjem izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti, ili da ne izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti, kaznie se zatvorom od dvije do deset godina. (2) Slubeno ili odgovorno lice koje zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist, ili koje primi obeanje poklona ili druge koristi za sebe ili drugog da u okviru svog ovlaenja ili u vezi sa svojim ovlaenjem izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti, ili da ne izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (3) Slubeno ili odgovorno lice koje poslije izvrenja, odnosno neizvrenja slubene radnje, navedene u st.1. i 2. ovog lana, a u vezi sa njom, zahtijeva ili primi poklon ili drugu korist, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (4) Strano slubeno ili odgovorno lice koje uini djelo iz st. 1. do 3. ovog lana kaznie se kaznom za to djelo. (5) Primljeni poklon ili imovinska korist steena izvrenjem djela iz ovog lana oduzee se. Davanje mita lan 352. (1) Ko slubenom ili odgovornom licu da, pokua dati ili obea poklon ili kakvu drugu korist da u okviru svog ovlaenja izvri radnju koju ne bi smjelo izvriti ili da ne izvri radnju koju bi moralo ili moglo, ili ko posreduje pri ovakvom podmiivanju slubenog lica, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ko slubenom ili odgovornom licu uini ili obea poklon ili kakvu drugu korist da u okviru svog ovlaenja izvri radnju koju bi moralo ili moglo izvriti, ili da ne izvri radnju koju ne bi smjelo izvriti, ili ko posreduje pri ovakvom podmiivanju slubenog lica, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Uinilac djela iz st. 1. i 2. ovog lana koji je dao mito na zahtjev slubenog ili odgovornog lica i koji je djelo prijavio prije nego to je otkriveno ili prije nego to je saznao da je otkriveno, moe se osloboditi od kazne.
(4) Dati poklon ili imovinska korist oduzee se, a u sluaju iz stava 3. ovog lana moe se vratiti licu koje je dalo mito. (1) Ko slubenom ili odgovornom licu uini, ponudi ili obea poklon ili drugu korist da u okviru svog slubenog ovlaenja ili u vezi sa svojim slubenim ovlaenjem izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti ili ko posreduje pri ovakvom podmiivanju slubenog lica, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ko slubenom ili odgovornom licu uini, ponudi ili obea poklon ili drugu korist da u okviru svog slubenog ovlaenja izvri slubenu radnju koju bi moralo izvriti ili da ne izvri slubenu radnju koju ne bi smjelo izvriti ili ko posreduje pri ovakvom podmiivanju slubenog lica, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog lana primjenjuju se i kada je mito dato, ponueno ili obeano stranom slubenom ili odgovornom licu. (4) Uinilac djela iz st. 1. i 3. ovog lana koji je djelo prijavio prije nego to je saznao da je ono otkriveno, moe se osloboditi od kazne. (5) Dati poklon, odnosno druga korist koja bude oduzeta od lica koje je primilo mito moe se u sluaju iz stava 4. ovog lana vratiti licu koje je dalo mito. Protivzakonito posredovanje lan 353. (1) Ko primi nagradu ili kakvu drugu korist da korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili uticaja posreduje da se izvri ili ne izvri ne ka slubena radnja, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ko koristei svoj slubeni ili drutveni poloaj ili uticaj posreduje da se izvri slubena radnja koja se ne bi smjela izvriti, ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je djelo iz stava 2. izvreno u vezi sa pokretanjem ili voenjem krivinog postupka protiv odreenog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. (4) Ako je za posredovanje iz st. 2. i 3. ovog lana primljena nagrada ili kakva druga korist, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do deset godina. (5) Nagrada i imovinska korist oduzee se. Trgovina uticajem lan 353. (1) Ko zahtijeva ili primi nagradu ili kakvu drugu korist za sebe ili drugog, neposredno ili preko treeg lica, da korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja, posreduje da se izvri ili ne izvri neka slubena radnja, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (2) Ko drugom neposredno ili preko treeg lica ponudi ili da nagradu ili kakvu drugu korist da, korienjem svog slubenog ili drutvenog poloaja ili stvarnog ili pretpostavljenog uticaja, posreduje da se izvri ili ne izvri neka slubena radnja, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Ko koristei svoj slubeni ili drutveni poloaj ili stvarni ili pretpostavljeni uticaj posreduje da se izvri slubena radnja koja se ne bi smjela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina.
(4) Ko drugom neposredno ili preko treeg lica obea, ponudi ili da nagradu ili kakvu drug u korist da, koristei svoj slubeni ili drutveni poloaj ili stvarni ili pretpostavljeni uticaj, posreduje da se izvri slubena radnja koja se ne bi smjela izvriti ili da se ne izvri slubena radnja koja bi se morala izvriti, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (5) Ako je za posredovanje iz stava 3. ovog lana zahtijevana ili primljena nagrada ili kakva korist, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina. (6) Strano slubeno ili odgovorno lice koje uini djelo iz st. 1. do 4. ovog lana kaznie se za to djelo. (7) Nagrada ili imovinska korist steena izvrenjem djela iz ovog lana oduzee se. Nesavjestan rad u slubi lan 354. (1) Slubeno lice koje svjesnim krenjem zakona ili drugih propisa, proputanjem dunosti nadzora ili na drugi nain oigledno nesavjesno postupa u vrenju slube, iako je bilo svjesno ili je bilo duno i moglo biti svjesno da usljed toga moe nastupiti tea povreda prava drugog ili vea imovinska teta, pa takva povreda ili teta i nastupi, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana dolo do teke povrede prava drugog ili nastupila imovinska teta u iznosu koji prelazi 50.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Odavanje slubene tajne lan 355. (1) Slubeno lice koje neovlaeno drugom saopti, preda ili na drugi nain uini dostupnim podatke koji predstavljaju slubenu tajnu, ili koje pribavlja takve podatke u namjeri da ih preda nepozvanom licu, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. kaznie se i ko, u namjeri da ih neovlaeno upotrijebi, na protivpravan nain doe do podataka koji se uvaju kao slubena tajna ili ko takve podatke bez odobrenja objavi. (3) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz koristoljublja ili u pogledu naroito povjerljivih podataka ili radi objavljivanja ili korienja podataka u inostranstvu, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (5) Nema krivinog djela iz stava 2., ako ko slubenu tajnu, ija je sadrina suprotna ustavnom poretku Republike Srpske, objavi ili posreduje u objavljivanju u namjeri da javnosti otkrije nepravilnosti u organizovanju, djelovanju i voenju slube, ako objava nema tetne posljedice za Republiku Srpsku. (6) Kao slubena tajna smatraju se podaci ili dokumen ti koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona proglaeni slubenom tajnom i ije bi odavanje imalo ili moglo da ima tetne posljedice za slubu.
Protivzakonita naplata i isplata lan 356. Slubeno ili odgovorno lice koje od nekog naplati neto to ovaj nije duan da plati ili naplati vie nego to je duan da plati, ili koje pri isplati ili predaji stvari manje isplati, odnosno preda, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Protivzakonito osloboenje lica lienog slobode lan 357. Slubeno lice koje protivzakonito oslobodi lice lieno slobode koje mu je povjereno na uvanje, ili mu pomogne da pobjegne, ili mu omoguava nedozvoljenu vezu ili prepisku radi pripremanja bjekstva, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Iznuivanje iskaza lan 358. (1) Slubeno lice koje u vrenju slube upotrijebi silu, prijetnju ili drugo nedoputeno sredstvo ili nedoputen nain u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vjetaka ili drugog lica, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je iznuivanje iskaza ili izjave praeno tekim nasiljem ili ako su usljed iznuenog iskaza nastupile naroito teke posljedice za okrivljenog u krivinom postupku, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Povreda ljudskog dostojanstva zloupotrebom slubenog poloaja ili ovlaenja lan 359. Slubeno lice koje u vrenju slube, zloupotrebom svog poloaja ili ovlaenja drugog grubo zlostavlja, zastrauje, tjelesno povrijedi ili uopte prema njemu postupa na nain kojim se vrijea ljudsko dostojanstvo, kaznie se zatvorom do tri godine. Protivzakonito prisvajanje stvari prilikom vrenja pretresanja ili sprovoenja izvrenja lan 360. (1) Slubeno lice koje prilikom pretresanja stana, prostorija ili lica ili prilikom sprovoenja izvrenja u sudskom ili upravnom postupku oduzme pokretnu stvar u namjeri da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili drugom protivpravnu imovinsku korist, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelom iz stava 1. oduzeta stvar velike vrijednosti, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina.
Glava dvadeset osma KRIVINA DJELA PROTIV PRAVOSUA Neprijavljivanje pripremanja krivinog djela lan 361. (1) Ko zna da se priprema izvrenje krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei pet godina zatvora ili tea kazna pa u vremenu kada je jo bilo mogue sprijeiti njegovo izvrenje to ne prijavi, a djelo bude pokuano ili izvreno, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako nije prijavljeno pripremanje krivinog djela za koje se po zakonu moe izrei kazna dugotrajnog zatvora, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Nema krivinog djela iz stava 1. ovog lana ako djelo nije prijavilo lice kome je uinilac brani drug, lice koje sa njim ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici. (4) Za djelo iz stava 2. ovog lana moe se blae kazniti uinilac koji je s licem koje priprema izvrenje krivinog djela u nekom od odnosa iz stava 3. ovog lana. Pripremanje krivinog djela lan 361. Ko nabavi ili pripremi sredstva ili ukloni prepreke ili preduzme kakvu drugu radnju koja stvara uslove za neposredno injenje, ali nije dio injenja krivinog djela odreenog zakonom za koja se moe izrei kazna zatvora pet godina ili tea kazna, ukoliko za pripremanje pojedinog krivinog djela nije odreena tea kazn, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godin. Neprijavljivanje krivinog djela ili uinioca lan 362. (1) Ko zna da je neko lice uinilo krivino djelo za koje se po zakonu moe izrei kazna zatvora do dvadeset od dvadest godina ili doivotni dugotrajni zatvor ili samo zna da je takvo djelo uinjeno pa to ne prijavi prije nego to su djelo, odnosno uinilac otkriveni, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Slubeno lice koje svjesno propusti da prijavi krivino djelo za koje je saznalo u vrenju svoje dunosti, ako se za to djelo po zakonu moe izrei pet godina zatvora ili tea kazna, a djelo se goni po slubenoj dunosti, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Nema krivinog djela iz stava 1. ovog lana ako djelo nije prijavilo lice kome je uinilac brani drug, lice koje sa njim ivi u vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici, kao i branilac, ljekar ili vjerski ispovjednik uinioca.
Pomo uiniocu poslije izvrenog krivinog djela lan 363. (1) Ko krije uinioca krivinog djela koje se goni po slubenoj dunosti ili mu prikrivanjem orua, tragova ili na drugi nain pomae da ne bude otkriven, ili ko krije osueno lice ili preduzima druge radnje kojima se ide za tim da se ne izvri kazna, izreena mjera bezbjednosti, ili da se ne primjene vaspitne zavodske mere, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko prui pomo uiniocu krivinog djela za koje je propisana kazna zatvora preko pet godina, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Ko prui pomo uiniocu krivinog djela za koje je propisana kazna doivotnog dugotrajnog zatvora, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Kazna za djelo iz stava 1. ovog lana ne moe biti tea ni po vrsti ni po visini od kazne propisane za krivino djelo u pogledu kojeg je pruena pomo. (5) Nema krivinog djela iz st. 1. do 3. ovog lana a ko je pomo pruilo lice kome je uinilac brani drug, lice koje sa njim ivi u vanbranoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac ili usvojenik, kao i brani drug nekog od navedenih lica, odnosno lice koje sa nekim od njih ivi u trajnoj vanbranoj zajednici. Lano prijavljivanje krivinog djela lan 364. (1) Ko prijavi neko lice da je uinilo krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, a zna da to lice nije uinilac, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko podmetanjem tragova krivinog djela ili na drugi nain izazove pokretanje krivinog postupka zbog krivinog djela za koje se goni po slubenoj dunosti protiv lica za koje zna da nije uinilac tog djela. (3) Ko sam sebe prijavi da je uinio kakvo krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, iako ga nije uinio, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (4) Kaznom iz stava 3. ovog lana kaznie se i ko prijavi da je uinjeno krivino djelo za koje se goni po slubenoj dunosti, iako zna da to djelo nije uinjeno. Davanje lanog iskaza lan 365. (1) Svjedok, vjetak, prevodilac ili tuma koji da laan iskaz u postupku pred sudom, u disciplinskom, prekrajnom ili upravnom postupku ili drugom zakonom propisanom postupku, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i stran ka koja prilikom izvoeNJa dokaza sasluaNJem stranaka u sudskom ili upravnom postupku da laan iskaz, a na ovom iskazu je zasnovana odluka donesena u tom postupku. (3) Ako je laan iskaz dat u krivinom postupku,
uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (4) Ako su usljed djela iz stava 3. ovog lana nastupile osobito teke posljedice za okrivljenog, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (5) Ako uinilac dobrovoljno opozove svoj lani iskaz prije nego to se donese konana odluka, kaznie se novanom kaznom, a moe se i osloboditi od kazne. Spreavanje dokazivanja lan 366. (1) Ko u namjeri da sprijei ili otea dokazivanje sakrije, uniti ili oteti ili uini neupotrebljivim tui predmet ili ispravu koja slui kao dokaz, ili pomje ri ili premjesti kakav granini kamen, zemljomjerni znak ili uopte kakav znak o svojini na nepokretnosti, ili ko u istoj namjeri ovakav znak lano postavi, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko svjedoka ili vjetaka u sudskom, upravnom, prekrajnom ili disciplinskom postupku, silom, prijetnjom ili na drugi nain prinudi, ili obeanjem poklona ili kakve druge koristi navede da da laan iskaz, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Povreda tajnosti postupka lan 367. (1) Ko neovlaeno otkrije ono to je saznao u sudskom, prekrajnom, upravnom ili drugom zakonom propisanom postupku, a to se po zakonu ne moe objaviti ili je odlukom suda ili nadlenog organa proglaeno kao tajna, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Istom kaznom kaznie se i ko bez dozvole suda objavi tok krivinog postupka koji se vodi protiv maloljetnika, njegovo ime ili odluku koja je u tom postupku donesena. Odavanje identiteta zatienog svjedoka lan 368. Sudija ili drugo slubeno lice koje je uestvovalo u sasluanju zatienog svjedoka u krivinom postupku, koji uini dostupnim neovlaenoj osobi podatke o identitetu zatienog svjedoka, kaznie se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Prinuda prema licu koje vri pravosudnu funkciju lan 369. (1) Ko sudiju, tuioca ili njihovog zamjenika, silom ili ozbiljnom prijetnjom prinudi da neto uini, ne uini ili trpi, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ko djelo iz stava 1. uini prijetnjom ubistvom, tekom tjelesnom povredom, otmicom ili u sastavu grupe ili zloinake organizacije, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina.
Ometanje pravde lan 369. (1) Ko drugog poziva na otpor ili na neizvrenje sudskih odluka ili na drugi nain ometa voenje sudskog postupka, kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom. (2) Ko primjenom sile, prijetnjom upotrebe sile ili na drugi nain ometa ili sprijei sudiju, tuioca ili zamjenika tuioca u vrenju sudijske ili tuilake dunosti, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina i novanom kaznom. (3) Ako prilikom izvrenja djela iz stava 2. ovog lana uinilac nanese tjelesne povrede licima navedenim u stavu 2. ovog lana, kaznie se zatvorom od jedne do deset godina. (4) Ako je djelo iz stava 2. ovog lana uinjeno prijetnjom ubistvom, otmicom, upotrebom oruja ili u sastavu grupe, uinilac e se kazniti zatvorom od dvije do dvanaest godina. (5) Ako je prilikom izvrenja djela iz stava 2. ovog lana nastupila smrt nekog od navedenih lica, uinilac e se kazniti zatvorom najmanje osam godina. Povreda ugleda suda lan 370. Ko u postupku pred sudom izloi poruzi sud ili ko isto djelo izvri pismenim podneskom sudu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. Neizvrenje sudske odluke lan 371. (1) Slubeno ili odgovorno lice koje svjesno ne postupi po pravnosnanoj sudskoj odluci, kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i slubeno lice ili odgovorno lice koje odbije da izvri odluku Ustavnog suda koju je duno da izvri. (3) Ako su usljed djela iz prethodnih stavova nastale tee povrede prava drugoga ili znaajna materijalna teta, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. Krenje sudske odluke o zabrani vrenja dunosti ili zanimanja lan 372. Ko drugome omogui obavljanje zanimanja, djelatnosti ili dunosti iako zna da mu je pravnosnanom sudskom odlukom bila izreena mjera bezbjednosti zabrane vrenja dunosti, zanimanja ili poziva ili zatitna mjera zabrane vrenja odreenih dunosti, ili je takva zabrana nastala kao pravna posljedica osude, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Pobuna lica lienih slobode lan 373. (1) Lica koja su na osnovu zakona liena slobode, koja se skupe u namjeri da se nasilno oslobode, ili da zajedniki napadnu lica ijem su nadzoru povjerena, ili da ih silom ili prijetnjom da e neposredno upotrijebiti silu prinude da uine ili propuste neto to je protivno njihovoj dunosti, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Uesnici u djelu iz stava 1. ovog lana koji upotrijebe silu ili ozbiljnu prijetnju, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (3) Izvrilac djela iz stava 1. koji dobrovoljno odustane od pobune prije upotrebe sile ili ozbiljne prijetnje, oslobodie se od kazne. Bjekstvo lica lienog slobode lan 374. Lice lieno slobode na osnovu zakona koje upotrebom sile protiv nekog lica ili prijetnjom da e neposredno napasti na ivot ili tijelo pobjegne, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. Omoguavanje bjekstva licu lienom slobode lan 375. (1) Ko silom, prijetnjom, obmanom ili na drugi nain omogui bjekstvo licu koje je na osnovu zakona lieno slobode, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako djelo iz stava 1. ovog lana izvreno u organizovanoj grupi ili je omogueno bjekstvo vie lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Povreda zakona od strane sudije lan 376. Sudija Ustavnog suda Republike Srpske ili sudija suda u Republici Srpskoj, u sudskom postupku s ciljem da drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu tetu, donese nezakonitu odluku ili na drugi nain prekri zakon, kaznie se kaznom zatvora od est mjeseci do pet godina. Glava dvadeset deveta KRIVINA DJELA PROTIV PRAVNOG SAOBRAAJA Falsifikovanje isprave lan 377. (1) Ko napravi lanu ispravu ili preinai pravu ispravu u namjeri da se takva upotrijebi kao prava ili ko takvu ispravu upotrijebi kao pravu ili je pribavi radi upotrebe,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ko napravi lanu javnu ispravu, testament, mjenicu, ek, javnu ili slubenu knjigu ili drugu knjigu koja se mora voditi na osnovu zakona, ili ko preinai takvu pravu ispravu ili ko takvu lanu ili preinaenu ispravu stavi u opticaj, ili je dri radi toga da je upotrijebi ili je upotrijebi kao pravu, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. Posebni sluajevi falsifikovanja isprave lan 378. Kaznom iz lana 377. stav 1. ovog zakona kaznie se: 1) ko kakvu hartiju, blanket ili kakav drugi predmet na kome je neko lice stavilo svoj potpis neovlaeno popuni kakvom izjavom koja ima vrijednost za pravne odnose, 2) ko drugog obmane u sadraju kakve isprave i ovaj stavi svoj potpis na tu ispravu, drei da se potpisuje pod kakvu drugu ispravu ili pod kakav drugi sadraj, 3) ko ispravu izda u ime nekog lica bez njegovog ovlaenja ili u ime lica koje ne postoji, 4) ko kao izdavalac isprave uz svoj potpis stavi da ima kakav poloaj, zvanje ili in, a ovaj ima bitni uticaj na dokaznu snagu isprave, 5) ko ispravu naini na taj nain to neovlaeno upotrijebi pravi peat ili znak. Falsifikovanje ili unitavanje slubene isprave lan 379. (1) Slubeno ili odgovorno lice koje u slubenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav vaan podatak, ili svoj im potpisom, odnosno slubenim peatom ovjeri slubenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis sa neistinitom sadrinom, ili koje svojim potpisom, odnosno slubenim peatom omogui pravljenje takve isprave, knjige ili spisa sa neistinitom sadrinom, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i slubeno ili odgovorno lice koje neistinitu slubenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u slubi ili poslovanju kao da su istiniti, ili koje slubenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uniti, prikrije, u veoj mjeri oteti ili na drugi nain uini neupotrebljivom. Izrada, nabavljanje, posjedovanje, prodaja ili davanje na upotrebu sredstava za falsifikovanje isprava lan 380. (1) Ko izrauje, nabavlja, posjeduje, prodaje ili daje na upotrebu sredstva za falsifikovanje isprava, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Sredstva za falsifikovanje oduzee se.
Navoenje na ovjeravanje neistinitog sadraja lan 381. (1) Ko dovoenjem u zabludu navede nadleni organ da u javnoj ispravi, zapisniku ili knjizi ovjeri neto neistinito to ima da slui kao dokaz u pravnom saobraaju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko ovakvu ispravu, zapisnik ili knjigu upotrijebi iako zna da su neistiniti. Izdavanje i upotreba neistinitog ljekarskog ili veterinarskog uvjerenja lan 382. (1) Ljekar ili veterinar koji izda neistinito ljekarsko, odnosno veterinarsko uvjerenje iako zna da je neistinito, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko upotrijebi neistinito ljekarsko, odnosno veterinarsko uvjerenje iako zna da je neistinito. Glava trideseta KRIVINA DJELA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA Zloinako udruenje lan 383. (1) Ko organizuje udruenje koje ima za cilj vrenje krivinih djela za koja se moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ko postane lan udruenja iz prethodnog stava, kaznie se zatvorom do dvije godine. (3) Izvrilac djela iz st. 1. i 2. koji sprijei izvrenje krivinih djela navedenih u stavu 1. ovog lana ili ih pravovremeno prijavi ili otkrije organizaci ju i vodee lanove udruenja, oslobodie se od kazne. Organizovani kriminal lan 383.a (1) Ko uini krivino djelo propisano Krivinim zakonom Republike Srpske, kao pripadnik zloinakog udruenja, ako za pojedino krivino djelo nije predviena tea kazn a,kaznie se zatvorom najmanje tri godine. (2) Ko kao pripadnik zloinakog udruenja uini krivino djelo propisano Krivinim zakonom Republike Srpske, za koje se moe izrei kazna zatvora tri godine ili tea kazna, ako za pojedino djelo nije propisana tea kazna, kaznie se zatvorom najmanje pet godina. (3) Ko organizuje ili bilo kako rukovodi zloinakim udruenjem koje zajednikim djelovanjem uini ili pokua krivino djelo propisano Krivinim zakonom Republike Srpske, kaznie se zatvorom najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.
(4) Ko postane lan zloinakog udruenja koje zajednikim djelovanjem uini ili pokua krivino djelo propisano Krivinim zakonom Republike Srpske, ako za pojedino krivino djelo nije propisana tea kazna, kaznie se zatvorom najmanje jednu godinu. (5) Pripadnik zloinakog udruenja iz stava 1. do 4. ovog lana, koji otkrije zloinako udruenje, moe se osloboditi kazne. Dogovor za izvrenje krivinog djela lan 384. Ko se sa drugim dogovori da izvri krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora od tri godine ili tea kazna, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Nasilniko ponaanje lan 385. (1) Ko tekim vrijeanjem ili grubim zlostavljanjem, vrenjem nasilja ili na drugi nain ugroava sigurnost drugoga i time prouzrokuje znatno uznemirenje i strah kod graana, ili u veoj mjeri remeenje javnog reda i mira, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana izvreno od strane dva ili vie lica, ili je dolo do te eg poniavanja ili zlostavljanja veeg broja lica, ili je izvrilac nekom licu nanio tjelesnu povredu, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Uestvovanje u skupini koja izvri krivino djelo lan 386. (1) Ko uestvuje u skupini ljudi koja zajednikim djelovanjem izvri kakvo nasilje prema ljudima, uniti ili oteti imovinu vee vrijednosti, ili uini neko drugo teko nasilje, ili koja pokua da izvri takva krivina djela, kaznie se za samo uestvovanje kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako je pri djelovanju skupine iz stava 1. ovog lana jedno ili vie lica lieno ivota ili teko tjelesno povrijeeno, uesnik skupine za samo uestvovanje kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (3) Organizator ili voa skupine koja izvri djelo iz st. 1. i 2. ovog lana, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. Spreavanje slubenog lica u vrenju slubene radnje lan 387. (1) Ko silom ili prijetNJom da e neposredno upotrijebiti silu sprijei slubeno lice u vreNJu slubene radNJe koju je preduzelo u okviru svojih ovlaeNJa ili ga na isti nain prinudi na vreNJe slubene radNJe, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije
godine. (2) Ako prilikom izvreNJa djela iz stava 1. ovog lana uinilac uvrijedi ili zlostavi slubeno lice, ili mu nanese laku tjelesnu povredu ili prijeti upotrebom oruja, kaznie se zatvorom do tri godine. (3) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini prema sudiji ili javnom tuiocu pri vreNJu NJihove sudijske, odnosno tuilake dunosti ili slubenom licu ili licu koje mu pomae pri vreNJu poslova bezbjednosti, hvataNJa uinioca krivinog djela ili uvaNJa lica lienog slobode, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (4) Pokuaj djela iz stava 1. ovog lana je kaNJiv. (5) Ako je uinilac djela iz st. 1. do 3. ovog lana bio izazvan nezakonitim ili grubim postupaNJem slubenog lica, moe se osloboditi od kazne. (1) Ko silom ili prijetnjom da e neposredno upotrijebiti silu da sprijei slubeno lice u institucijama Republike Srpske u vrenju slubene radnje koju e preduzelo u okviru svojih ovlaenja ili ga na isti nain prinudi na vrenje slubene radnj, kaznie se zatvorom do tri godin. (2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana slubeno lice zlostvljano ili su mu nanesene lake lake tjelesne povrede ili je krivino djelo poinjeno prijetnjom upotrebe oruj, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godin. (3) Ko krivino djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini prema slubenom licu pr ilikom vrenja poslova bezbjednosti Republike Srpske, lienja slobode uinioca krivinog djela ili uvanja lica koje je lieno slobod, kaznie se zatvorom od jedne do deset godin. (4) Ako je uinilac krivinog djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana bio izazvan protivzakonitim ili grubim postupanjem slubenog lica, moe se osloboditi kazn. Napad na slubeno lice u vrenju poslova bezbjednosti, otkrivanju ili lienju slobode uinilaca krivinih djela lan 387. (1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da e napasti slubeno lice u institucijama Republike Srpske ili lice koje mu pomae u vrenju poslova bezbjednosti Republike Srpske, otkrivanju ili lienju slobode uinilaca krivinih djela ili uvanju lica koje je lieno slobod, kaznie se zatvorom do tri godin. (2) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana slubeno lice ili lice koje mu pomae lake tjelesno povrijeeno ili je krivino djelo iz stava 1. ovog lana ui njeno uz prijetnju upotrebe oruj, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godin. (3) Ako je krivinim djelom iz stava 1. ovog lana slubeno lice ili lice koje mu pomae teko tjelesno povrijeen,
uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do deset godin. (4) Ako je uinilac krivinog djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem slubenog lica ili lica koje mu pomae, moe se osloboditi kazn. Napad na slubeno lice u vrenju slubene dunosti lan 388. (1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da e napasti slubeno lice ili lice za koje zna da mu pomae u vrenju slubene dunosti, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako uinilac pri izvrenju djela iz stava 1. ovog lana slubeno lice ili lice za koje zna da mu pomae zlostavi, tjelesno povrijedi ili mu prijeti upotrebom oruja, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno prema sudiji ili javnom tuiocu u vezi sa vrenjem njihove sudijske, odnosno tuilake dunosti ili slubenom licu u vrenju poslova bezbjednosti, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (4) Ako je uinilac djela iz st. 1. do 3. ovog lana bio izazvan nezakonitim ili grubim postupanjem slubenog lica ili lica koje mu pomae, moe se osloboditi od kazne. Uestvovanje u skupini koja sprijei slubeno lice u vrenju slubene radnje lan 389. (1) Ko uestvuje u skupini ljudi koja zajednikim djelovanjem sprijei ili pokua da sprijei slubeno lice u vrenju slubene radnje, ili ga na isti nain prinudi na vrenje slubene radnje, kaznie se samo za uestvovanje novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Organizator i voa skupine koja izvri djelo iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. Izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mrnje razdora ili netrpeljivosti lan 390. (1) Ko izaziva ili raspaljuje nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju, razdor ili netrpeljivost, ili iri ideje o superiornosti jedne rase ili naroda nad drugim, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno prinudom, zlostavljanjem, ugroavanjem sigurnosti, izlaganjem poruzi nacionalnih, etnikih ili vjerskih simbola, oteenjem tuih stvari, skrnavljenjem spomenika, spomen obiljeja ili grobova, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana dolo do nereda, nasilja ili drugih tekih posljedica za zajedniki ivot naroda i ostalih koji ive u Republici Srpskoj, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (4) Materijal i predmeti koji nose poruke iz stava 1. ovog lana, kao i sredstva za njihovu izradu, razmnoavanje ili rasturanje, oduzee se.
Organizovanje otpora lan 391. (1) Ko organizuje ili druge poziva na pruanje nasilnog otpora prema zakonitim odlukama ili mjerama nadlenih organa ili prema slubenom licu u vrenju slubene radnje, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana dolo do nesprovoenja ili znatnog oteavanja u sprovoenju zakonite odluke ili mjere dravnih organa, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Organizator ili voa grupe e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina. Protivpravno mijenjanje teritorijalne podjele Republike Srpske lan 392. Ko upotrebom sile ili ozbiljne prijetnje da e upotrijebiti silu ili na drugi protivpravan nain izmijeni zakonom utvrenu teritorijalnu podjelu Republike Srpske, kaznie se zatvorom od est mjeseci do tri godine. Neovlaeno bavljenje odreenim zanimanjem lan 393. Ko se neovlaeno i za nagradu bavi odreenim zanimanjem za ije bavljenje je, po zakonu ili drugim propisima donijetim na osnovu zakona, potrebna dozvola nadlenog organa, odnosno organizacije, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Skidanje ili povreda slubenog peata ili znaka lan 394. (1) Ko skine ili povrijedi slubeni peat ili znak koji je ovlaeno slubeno lice stavilo radi osiguranja predmeta ili prostorije, ili ko bez skidanja ili povrede peata ili znaka ue u takvu prostoriju ili otvori predmet na koji je bio stavljen slubeni peat ili znak, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Pokuaj je kanjiv. Oduzimanje ili unitenje slubenog peata ili slubenih spisa lan 395. Ko protivpravno oduzme, sakrije, uniti, oteti ili na drugi nain uini neupotrebljivim slubeni peat, knjigu, spis ili ispravu koja pripada dravnom organu, preduzeu, ustanovi ili drugom pravnom licu koje vri javna ovlaenja ili se kod njih nalazi, kaznie se zatvorom do tri godine.
Lano predstavljanje lan 396. (1) Ko se u namjeri da sebi ili drugom pribavi kakvu korist ili da drugom nanese kakvu tetu lano predstavlja kao slubeno ili vojno lice, ili neovlaeno nosi kakve znake slubenog ili vojnog lica, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko izvri kakvu radnju koju je ovlaeno da izvri samo odreeno slubeno ili vojno lice. Samovlae lan 397. (1) Ko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. (2) Ko samovlasno pribavlja neko svoje pravo ili pravo za koje smatra da mu pripada upotrebom sile ili ozbiljne prijetnje da e napasti na ivot ili tijelo, ili u sastavu organizovane grupe, kaznie se zatvorom od est mjeseci do tri godine. (3) Ko djela iz prethodnih stavova uini za drugoga, kaznie se kaznom propisanom za ta djela. (4) Gonjenje za djelo iz stava 1. ovog lana preduzima se po prijedlogu. Izraivanje i nabavljanje oruja i sredstava namijenjenih za izvrenje krivinih djela lan 398. (1) Ko oruje, eksplozivne materije ili sredstva potrebna za njihovo spravljanje, ili otrove za koje zna da su namijenjeni za izvrenje krivinog djela, izrauje, dri, nabavlja ili drugom omoguava da do njih doe, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine dvije godine do pet godin tri mjeseca do tri godine. (2) Ko napravi ili drugom ustupi lani klju, otpira ili neko drugo sredstvo za provaljivanje iako zna da je namijenjeno za izvrenje krivinog djela, kaznie se zatvorom do jedne tri godine. (3) Kaznom iz stava 2. ovog lana kaznie se ko izrad i, pribavi, proda ili da na korienje uputstvo ili sredstvo koje je namijenjeno za ulaenje u kompjuterski sistem. (4) Predmeti iz st. 1. do 3. i sredstva za njihovo pravljenje, prenoenje i rasturanje oduzee se. Nedozvoljena proizvodnja i promet oruja ili eksplozivnih materija lan 399. (1) Ko neovlaeno izradi, prepravi, dri, proda, nabavi, vri razmjenu, unese u zemlju ili iz nje iznese, vatreno, hemijsko, bioloko ili nuklearno oruje, municiju ili eksplozivne materije, ili kakvo drugo borbeno sredstvo ije izraivanje, nabavljanje, prodaja, noenje ili dranje graanima uopte nije dozvoljeno ili je ogranieno, kaznie se zatvorom od est mjeseci dvije godine est mjeseci do pet godina.
(2) Ako je predmet djela iz stava 1. ovog lana oruje, municija ili eksplozivne materije ili druga borbena sredstva u veoj koliini ili vrijednosti ili je u pitanju oruje ili druga borbena sredstva velike razorne moi i opasnosti, ili je djelo izvreno u skupini, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne tri jedne do deset godina. (3) Ko neovlaeno izradi, pribavi, dri, proda, vri razmjenu, unese u zemlju ili iz nje iznese sastavne, odnosno rezervne dijelove oruja, municije, eksplozivnih materija ili kakvih drugih borbenih sredstava ili opreme, materijal ili dijelove za koje zna da e biti upotrijebljeni za proizvodnju ili upotrebu predmeta iz prethodnih stavova, kaznie se zatvorom od tri mjeseca dvije godine tri mjeseca do pet godina. (4) Ko organizuje udruenje radi vrenja krivinih djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana, kaznie se zatvorom do tri pet tri godine. (5) Ko postane lan udruenja iz prethodnog stava, kaznie se zatvorom do dvije pet tri godine. (6) Ko neovlaeno na javnom mjestu nosi vatreno oruje ije je nabavljanje graanima dozvoljeno, a za koje nema oruni list, odnosno dozvolu za dranje oruj, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godin. (7) Ko neovlaeno na javnom mjestu nosi vatreno, hemijsko, bioloko ili nuklearno oruje, municiju ili eksplozivne materije ili kakvo drugo borbeno sredstvo ije nabavlja nje graanima uopte nije dozvoljen, kaznie se zatvorom od jedne do tri godin. (6) (8) (7) Predmeti iz prethodnih stavova i sredstva za njihovo pravljenje, prenoenje i rasturanje oduzee se. Kockanje lan 400. (1) Ko neovlaeno organizuje kocku ili druge igre na sreu koje su zabranjene, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Istom kaznom kaznie se i ko za nagradu stavlja na raspolaganje prostorije radi kockanja ili na drugi nain za nagradu omoguava kockanje. (3) Ko se pri kocki poslui lanim ili obiljeenim kartama ili drugom obmanom, kaznie se kaznom zatvora do tri godine i novanom kaznom. (4) Predmeti kocke kao i novac zateen pri kocki oduzee se. Povreda groba ili lea lan 401. (1) Ko neovlaeno prekopa, razrui, oteti ili grubo povrijedi grob ili drugo mjesto u kome se umrli sahranjuju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko neovlaeno iskopa, odnese, oteti, sakrije ili na neki nain oskrnavi le, dio lea ili posmrtne ostatke, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno prema dva ili vie grobova ili ga je izvrilo dvoje ili vie lica ili je to uinjeno na naroito grub nain, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do tri godine.
Glava trideset prva KRIVINA DJELA PROTIV OPTE SIGURNOSTI LJUDI I IMOVINE Izazivanje opte opasnosti lan 402. (1) Ko poarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, jonizirajuim ili radioaktivnim zraenjem, motornom silom, elektrinom ili drugom energijom, pucanjem iz vatrenog oruja ili kakvom drugom opteopasnom radnjom ili oppteopasnim sredstvom, izazove opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veeg obima, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana, kaznie se i slubeno ili odgovorno lice koje ne postavi propisane ureaje za zatitu od poara, eksplozije, poplave, otrova, otrovnih gasova ili jonizirajuih ili radioaktivnih zraenja, elektrine energije ili drugih opasnih sredstava, ili ove ureaje ne odrava u ispravnom stanju, ili ih u sluaju potrebe ne stavi u dejstvo, ili uopte ne postupa po propisima ili tehnikim pravilima o zatitnim mjerama, i time izazove opasnost za ivot ljudi i imovinu veeg obima. (3) Ako su djela iz st. 1. i 2. izvrena na mjestu gde je okupljen vei broj ljudi, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (4) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (5) Ako su djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana uinjena iz mrnj, uinilac e se kazni ti zatvorom od jedne do deset godin. (5) (6) Ako je usljed djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda jednog ili vie lica ili imovinska teta velikih razmjera, uinilac e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od jedne do deset godina, za djelo iz stava 3. zatvorom od jedne do dvanaest godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom od est mjeseci do pet godina. (6) (7) Ako je usljed djela iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djela iz st. 1, 2. i 3. zatvorom od tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 4. zatvorom od jedne do osam godina. Stvaranje opasnosti nepropisnim izvoenjem graevinskih radova lan 403. (1) Odgovorno lice koje pri projektovanju, rukovoenju ili izvoenju graevinskih radova, gradnji mostova ili puteva ili kakvoj drugoj gradnji, postupi protivno propisima ili optepriznatim tehnikim pravilima i time izazove opasnost za ivot ili tije lo ljudi ili za imovinu veeg obima, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvoromdo tri godine. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od jedne do deset godina,
a za djelo iz stava 2. zatvorom od est mjeseci do pet godina. (4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina. (5) Ako je izvrenjem djela iz stava 1. ovog lana pribavljena protivpravna imovinska korist ili je prouzrokovana teta koja prelazi iznos od 10.000 KM, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako taj iznos prelazi 50.000 KM, kaznie se zatvorom od tri do petnaest godina. Oteenje zatitnih ureaja na radu lan 404. (1) Ko u rudniku, tvornici, gradilitu ili nekom drugom mjestu gdje se obavlja rad uniti, oteti, iskljui ili ukloni zatitne ureaje i tako prouzroku je opasnost za ivot ljudi ili za imovinu veih razmjera, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (2) Lice koje je odgovorno za preduzimanje mjera zatite na radu u rudnicima, tvornicama, gradilitima ili drugim mjestima gdje se obavljaju radovi, ne postavi zatitne ureaje ili ih ne odrava u ispravnom stanju, ili ih u sluaju potrebe ne stavi u funkciju, ili uopte ne postupa po propisima o mjerama zatite na radu i tako prouzrokuje opasnost za ivot ljudi ili imovinu veih razmjera, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda jednog ili vie lica ili imovinska teta velikih razmjera, uinilac e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od jedne do deset godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od est mjeseci do pet godina. (5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 3. od jedne do osam godina. Oteenje ili unitenje javnih ureaja lan 405. (1) Ko uniti, oteti, izmjeni, uini neupotrebljivim ili ukloni ureaje javne upotrebe za vodu, toplotu, gas, elektrinu ili drugu energiju ili urea je sistema veza ili druge javne ureaje i time prouzrokuje poremeaj u ivotu graana ili funkcionisanju privrede, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastao znatan poremeaj u korienju ovih ureaja, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom do dvije godine, a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri godine.
Oteenje brana i vodoprivrednih objekata lan 406. (1) Ko oteti ureaj ili branu koji slue za zatitu od prirodnih nepogoda, kaznie se zatvorom od est mjeseci do tri godine. (2) Ko oteti, uniti ili uini neupotrebljivim vodoprivredni objekat veeg znaaja, kaznie se zatvorom od jedne do pet godina. (3) Ako je djelo iz stava 2. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Nepropisno prevoenje ili prenoenje opteopasnih materija lan 407. Ko protivno propisima o prometu eksplozivnog ili lako zapaljivog materijala preda na prevoz javnim saobraajnim sredstvima eksplozivni ili lako zapaljivi materijal ili takav materijal sam prenosi koristei se javnim saobraajnim sredstvima, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Neotklanjanje opasnosti lan 408. (1) Ko neprijavljivanjem ili neblagovremenim prijavljivanjem nadlenom organu ili na drugi nain ne preduzme mjere da se otkloni kakav poar, poplava, eksplozija, saobraajna nezgoda ili kakva druga opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg obima iako je to mogao da uini bez opasnosti za sebe ili drugog, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ko odvraanjem ili na drugi nain sprijei drugog u preduzimanju mjera za otklanjanje poara, poplave, eksplozije, saobraajne nezgode ili kakve druge opasnosti za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg obima, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Neuestvovanje u otklanjanju opte opasnosti lan 409. Ko suprotno naredbi ili pozivu nadlenog organa ili organizacije bez opravdanog razloga odbije da uestvuje u otklanjanju opasnosti od poara, poplava ili drugih optih opasnosti, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Glava trideset druga KRIVINA DJELA PROTIV BEZBJEDNOSTI JAVNOG SAOBRAAJA Ugroavanje javnog saobraaja lan 410. (1) Uesnik u saobraaju na putevima koji se ne pridrava saobraajnih propisa i time tako ugrozi javni saobraaj da dovede u opasnost ivot ljudi ili imovinu veeg obima, pa usljed toga kod drugoga nastupi teka tjelesna povreda ili imovinska teta preko 3.000 KM, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. ili 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina. Ugroavanje posebnih vidova saobraaja lan 411. (1) Ko krenjem propisa o bezbjednosti eljezniko g, autobuskog, tramvajskog, trolejbuskog, brodskog ili saobraaja iarom, izazove nesreu, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda nekog lica ili imovinska teta velikih razmjera, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od est mjeseci do pet godina. (4) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od tri do petnaest godina, a za djelo iz stava 2. od jedne do osam godina. Ugroavanje javnog saobraaja opasnom radnjom ili sredstvom lan 412. (1) Ko unitenjem, uklanjanjem ili teim oteenjem saobraajnih ureaja, sredstava, znakova ili ureaja za signalizaciju koji slue bezbjednosti saobraaja, ili davanjem pogrenih znakova ili signala, postavljanjem prepreka na saobraajnicama ili na drugi nain tako ugrozi javni saobraaj da time izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili imovinu veeg obima, kaznie se zatvorom do tri godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda jednog ili vie lica ili imovinska teta velikih razmjera, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od est mjeseci do pet godina,
a za djelo iz stava 2. zatvorom do tri godine. (4) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. zatvorom od dvije do petnaest godina, a za djelo iz stava 2. zatvorom od jedne do osam godina. Nesavjesno vrenje nadzora nad javnim saobraajem lan 413. (1) Odgovorno lice kome je povjeren nadzor nad stanjem i odravanjem saobraajnica i objekata na njima, prevoznim sredstvima ili javnim saobraajem ili nad ispunjavanjem propisanih uslova rada vozaa, ili kome je povjereno rukovoenje vonjom, koje nesavjesnim vrenjem svoje dunosti izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg obima, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice koje izda nalog za vonju ili dopusti vonju iako zna da voza zbog umora, bolesti, uticaja alkoho la ili drugih razloga nije u stanju da bezbjedno upravlja vozilom ili da vozilo nije ispravno, pa tako izazove opasnost za ivot ili tijelo ljudi ili za imovinu veeg obima. (3) Ako je djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. (4) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila teka tjelesna povreda jednog ili vie lica ili imovinska teta velikih razmjera, uinilac e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od jedne do osam godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od est mjeseci do pet godina. (5) Ako je usljed djela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana nastupila smrt jednog ili vie lica, uinilac e se kazniti za djelo iz st. 1. i 2. zatvorom od dvije do dvanaest godina, a za djelo iz stava 3. zatvorom od jedne do osam godina. Nepruanje pomoi licu povrijeenom u saobraajnoj nesrei lan 414. (1) Voza motornog vozila ili drugog prevoznog sredstva koji ostavi bez pomoi lice koje je tim prevoznim sredstvom ili radi njega povrijeeno, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je zbog neukazivanja pomoi nastupila teka tjelesna povreda povrijeenog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do tri godine. (3) Ako je zbog neukazivanja pomoi nastupila smrt povrijeenog lica, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Glava trideset trea KRIVINA DJELA PROTIV IVOTNE SREDINE Zagaivanje ivotne sredine lan 415. (1) Ko krenjem propisa o zatiti, ouvanju i unapreenju ivotne sredine zagadi vazduh, zemljite ili vodu u veoj mjeri ili na irem prostoru,
kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana dolo do unitenja ili znatnog oteenja uma, biljaka ili drugog rastinja na irem prostoru ili je ivotna sredina zagaena u toj mjeri da je ugroeno zdravlje ljudi ili ivotinja, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. (3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine, a za djelo iz stava 2. novanom kaznom ili zatvorom od est mjeseci do dvije godine. Zagaivanje ivotne sredine otpadnim materijama lan 416. (1) Ko protivno propisima prerauje, odlae, odbacuje, sakuplja, skladiti ili prevozi radioaktivne ili druge opasne materije ili sa njima postupa na nain kojim se ugroava vazduh, zemljite ili voda u mjeri koja moe izazvati opasnost za zdravlje ili ivot ljudi ili ivotinja ili ugroziti opstanak uma, biljaka ili drugog rastinja, kaznie se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine. (2) Ko zloupotrebom svog slubenog poloaja ili ovlaenja odobri vrenje djela iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od est mjeseci do tri godine. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana dolo do unitenja ivotinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagaenja ivotne sredine u toj mjeri da je time stvorena opasnost za ivot ili zdravlje ljudi, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. Ugroavanje ivotne sredine bukom lan 417. (1) Ko protivno propisima stvara buku koja moe biti opasna za zdravlje ljudi, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je krivino djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. Protivpravna izgradnja i stavljanje u pogon objekata i postrojenja lan 418. (1) Slubeno ili odgovorno lice koje protivno propisima o zatiti, ouvanju i unapreenju ivotne sredine dozvoli izgradnju, stavljanje u pogon ili upotrebu objekta ili postrojenja kojim se u veoj mjeri ili na irem prostoru zagauje ivotna sredina, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana dolo do unitenja ivotinjskog ili biljnog sveta velikih razmjera ili do zagaenja ivotne sredine u toj mjeri da je time stvorena opasnost za ivot ili zdravlje ljudi, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina.
Oteenje objekata i ureaja za zatitu ivotne sredine lan 419. (1) Ko oteti, uniti, ukloni ili na drugi nain uini neupotrebljivim objekte ili ureaje za zatitu ivotne sredine, radi ega je dolo do zagaenja vazduha, vode ili zemljita u veoj mjeri ili na irem prostoru, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana dolo do unitenja ivotinjskog ili biljnog svijeta velikih razmjera ili do zagaenja ivotne sredine u toj mjeri da je time stvorena opasnost za ivot ili zdravlje ljudi, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do pet godina. (3) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Unitenje ili oteenje zatienog prirodnog dobra lan 420. (1) Ko uniti ili oteti zatieno prirodno dobro od veeg znaaja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (2) Ako je uniteno ili oteeno prirodno dobro od izuzetnog znaaja, uinilac e se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. (3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci, a za djelo iz stava 2. novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. Proizvodnja tetnih sredstava za lijeenje ivotinja lan 421. (1) Ko proizvede radi prodaje ili stavi u promet sredstva za lijeenje ili za spreavanje zaraze kod ivotinja, koja su opasna za njihov ivot ili zdravlje, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginue ivotinja ili druga znatna teta, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. Zagaivanje hrane i vode za ishranu, odnosno napajanje ivotinja lan 422. (1) Ko kakvom kodljivom materijom zagadi hranu ili vodu koja slui za ishranu ili napajanje ivotinja i time dovede u opasnost njihov ivot ili zdravlje, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko kakvom kodljivom materijom zagadi vodu u ribnjaku, jezeru, rijeci ili kanalu ili poribljavanjem iz zaraenih voda prouzrokuje opasnost za opstanak riba ili drugih vodenih ivotinja.
(3) Ako je djelima iz st. 1. i 2. ovog lana prouzrokovano uginue veeg broja ivotinja ili riba u veoj vrednosti, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (4) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. Nepostupanje po propisima za suzbijanje bolesti ivotinja i bilja lan 423. (1) Ko ne postupi po propisima i naredbama kojima nadleno dravno tijelo odreuje mjere za suzbijanje ili spreavanje zarazne bolesti kod ivotinja ili bilja i time izazove opasnost od irenja te bolesti ili njenih uzronika ili biljnih tetoina, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko za vrijeme trajanja opasnosti od bolesti i tetoina koje mogu ugroziti biljni svijet ne postupi po propisima i naredbama kojima se odreuju mjere za suzbijanje ili spreavanje bolesti, odnosno tetoina. (3) Ako je usljed djela iz st. 1. i 2. ovog lana nastupila znatna teta, uinilac e se kazniti zatvorom do tri godine. (4) Ako je djelo iz st. 1. do 3. ovog lana uinjeno nehatno, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Nesavjesno postupanje u prometu pesticida lan 424. Ko stavi pesticide u promet bez dozvole ili izda drugi pesticid umjesto propisanog ako zamjena nije dozvoljena ili na drugi nain nesavjesno postupa u prometu pesticida i time izazove opasnost za ivot ili zdravlje ljudi ili za ivotnu sredinu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. Nesavjesno pruanje veterinarske pomoi lan 425. (1) Veterinar ili ovlaeni veterinarski pomonik koji pri pruanju veterinarske pomoi propie ili primijeni oigledno nepodobno sredstvo ili oigledno nepravilan nain lijeenja ili uopte nesavjesno postupa pri lijeenju i time prouzrokuje uginue stoke ili uginue ivine u veem broju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno iz nehata, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci. Neovlaeno obavljanje veterinarskih usluga lan 426. Lice koje nema propisanu strunu spremu, a obavlja poslove zdravstvene zatite ivotinja ili druge veterinarske zahvate, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
Unitenje zasada lan 427. Ko kakvom kodljivom materijom izazove unitenje bilja, voaka ili drugih zasada i time nanese tetu veih razmjera, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. Neizvrenje odluke o mjerama zatite ivotne sredine lan 428. (1) Slubeno ili odgovorno lice koje ne postupi po odluci nadlenog organa o preduzimanju mjera zatite ivotne sredine, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Pri izricanju uslovne osude sud moe odrediti obavezu uiniocu da u odreenom roku preduzme mjere koje je nadleni organ odredio. Unoenje opasnih materija u Republiku Srpsku lan 429. (1) Ko protivno propisima unese u Republiku Srpsku radioaktivne ili druge materije ili otpatke tetne za ivot ili zdravlje ljudi, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ko zloupotrebom svog poloaja ili ovlaenja protivno propisima omogui da se u Republiku Srpsku unesu materije ili otpaci iz stava 1. ovog lana, kaznie se zatvorom od est mjeseci do pet godina. (3) Pokuaj djela iz stava 1. je kanjiv. umska kraa lan 430. (1) Ko radi krae u umi obori jedno ili vie stabala, a koliina oborenog drveta je vea od tri kubna metra, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (2) Ako je djelo iz stava 1. ovog lana uinjeno u namjeri da se oboreno drvo proda ili ako je koliina oborenog drveta vea od osam kubnih metara, ili ako je djelo uinjeno u zatitnoj umi, nacionalnom parku ili drugoj umi s posebnom namjenom, uinilac e se kazniti zatvorom od est mjeseci do pet godina i novanom kaznom. (3) Oboreno drvo i sredstva upotrijebljena za obaranje oduzee se. Pustoenje uma lan 431. (1) Ko protivno propisima ili naredbama nadlenih organa vri sjeu ili krenje uma, ili ko podbjeljuje stabla ili na drugi nain pustoi umu ili obori vie stabala u parku ili drvoredu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine.
(2) Ko djelo iz stava 1. ovog lana uini u zatitnoj umi, nacionalnom parku ili u drugim umama sa posebnom namjenom, kaznie se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Izazivanje poara lan 432. (1) Ko izazove umski poar usljed kojeg nastupi teta velikih razmjera, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina. (2) Kaznom iz stava 1. ovog lana kaznie se i ko izazo ve poar u zatienoj umi, nacionalnom parku, vonjaku ili drugoj umi sa specijalnom namjenom, ili itnim poljima. (3) Ko djelo iz st. 1. i 2. ovog lana uini nehatno, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. Muenje i ubijanje ivotinja lan 433. (1) Ko se surovo ponaa prema ivotinjama ili ih izlae nepotrebnim ili dugotrajnim mukama ili stradanjima, ili ih protivno propisima ubija, razara njihova stanita u veoj mjeri ili na irem prostoru, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je usljed djela iz stava 1. ovog lana dolo do uginua veeg broja ivotinja koje pripadaju posebno zatienim ivotinjskim vrstama, uinilac e se kazniti zatvorom od tri mjeseca do tri godine. (3) Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog lana uinjena nehatno, uinilac e se kazniti za djelo iz stava 1. novanom kaznom ili zatvorom do tri mjeseca, a za djelo iz stava 2. novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. Iznoenje u inostranstvo posebno zatienih biljaka ili ivotinja lan 434. Ko protivno propisima izveze ili iznese u inostranstvo posebno zatienu biljku ili ivotinju, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. Uzurpacija nekretnina lan 435. Ko u namjeri posjedovanja i korienja zauzme nekretninu koja je proglaena kao dobro od opteg znaaja, spomenik kulture, prirodna rijetkost ili drugo prirodno bogatstvo, kaznie se zatvorom do tri godine i novanom kaznom. Nezakonit lov lan 436. (1) Ko lovi divlja za vrijeme lovostaja, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do est mjeseci.
(2) Ko neovlaeno lovi u zabranjenom lovitu, ubije ili rani divlja ili je uhvati ivu, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (3) Ako je djelo iz stava 2. ovog lana uinjeno prema visokoj divljai, uinilac e se kazniti novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (4) Ko lovi rijetku ili prorijeenu vrstu divljai iji je lov zabranjen ili ko lovi bez posebne dozvole odreenu vrstu divljai za iji je lov potrebna tak va dozvola, ili ko lovi na nain ili sredstvima kojima se divlja masovno unitava, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do tri godine. (5) Ulovljena divlja i sredstva upotrijebljena za lov oduzee se. Nezakonit ribolov lan 437. (1) Ko lovi ribu i druge slatkovodne ivotinje u vrijeme kada je to zabranjeno ili na podrujima na kojima je to zabranjeno ili ko lovi ribu i druge slatkovodne ivotinje eksplozivom, elektrinom strujom, otrovom, sredstvom za omamljivanje i time prouzrokuje uginue ribe ili ko lovi ribu na nain tetan za njeno rasploavanje, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do jedne godine. (2) Ako je djelom iz stava 1. ovog lana prouzrokovano uginue ribe ili drugih slatkovodnih ivotinja u veim razmjerama, kaznie se novanom kaznom ili zatvorom do dvije godine. (3) Ulov i sredstva za ribolov oduzee se. Glava trideset etvrta PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 438. Pravnosnano izreena kazna doivotnog zatvora do dana stupanja na snagu ovog zakona, postaje kazna dugotrajnog zatvora od 45 godina. lan 439. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae sve krivinopravne odredbe sadrane u drugim zakonima koje su u suprotnosti sa ovim zakonom. lan 440. Krivina sankcija izreena pravnosnanom presudom prije stupanja na snagu ovog zakona, nee se izvriti ako u ovom zakonu ili u Krivinom zakonu Bosne i Hercegovine djelo iz te presude nije predvieno kao krivino djelo, a ako je izvrenje zapoeto obustavie se. lan 441. Ovaj zakon stupa na snagu 1. jula 2003. godine.
Broj: 01-453/03 28. maja 2003. godine Banja Luka Predsjednik Narodne skuptine Dr Dragan Kalini, s.r.

Krivicni Zakon

Загружено:

Сведения о документе

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

Krivicni Zakon

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Slubeni glasnik RS br.

49/03, 108/04, 37/06, 70/06, 73/10, 1/12 , 67/13

Comment [HS3]: SG RS 70/06

Вам также может понравиться