You are on page 1of 11

Deset stvari koje je nauio Milton Glaser

Ljudi koji se ne bave grafikim dizajnom vjerojatno nikada nisu uli za Miltona Glasera no zasigurno su imali prilike vidjeti njegov najpoznatiji rad, logo New Yorka koji se od 19 ! godine na"ao na deset#ima milijuna turistiki$ suvenira, bro"ura i knjiga! Glasner je puno vi"e od umjetnika, njegova borba protiv nepravde, neistine i patokra#ije oblikovala je ljude "irom svijeta!

Najpoznatiji turistiki logo svi$ vremena, rad Miltona Glasera! %e"ko je rijeima opisati radni opus ovjeka koji je ve& puni$ etrdeset godina 'ivu&a legendagrafikog dizajna! (sim poznatog loga )* *omi#sa, postera koje je pravio za +oba ),lana i +eatlese, ovaj umjetnik je svojim radovima esto zagovarao pravednije i $umanije dru"tvo!

-enomenalan i stravian anti ratni plakat, djelo Miltona Glasera i Mirka .li&a! Najbolji primjer je poster koji se zala'e protiv zatvaranja i muenja .raana od strane /0)1a i saveznika i odsustva 2$abeas #orpusa!3 Mi inae nismo skloni na#ionalnim i religijskim prozivkama osim u okvirima 2vladavine psi$opata3 i $omofobije, no Glaser dolazi iz 'idovske obitelji koja se neposredno prije drugog svjetskog rata doselila u /0), "to jo" vi"e nagla"ava njegov osebujan odnos prema pravdi, i to u vrijeme kada su njegovi sunarodnja#i uvelike podr'avali beskonani rat protiv ljudi islamske vjere, "to u .raku to u 4alestini!

5 vrijeme kada se nitko nije usudio pisnuti protiv G! 6! +us$a, Glasner je vodio najpoznatiju kampanju protiv ovog predsjednika /0)1a! 4arodija na reklamu 3Got a milk78! 9oliko je Glaser bio ispred svoga vremena pokazuje i anti ratni poster sa slikom Georgea 6! +us$a, na kojem stoji: 2.mate li nafte73! )a posjetimo +us$ i njegovi neo1konzervativ#i su nakon 11!;9!<;;1! godine i navodnog napada 0l 9aide na New York i 4entagon, stvorili jednu od najve&i$ ratno $u"kaki$ ak#ija, sve sa #iljem kako bi se domogli nafte u .raku i kako bi dodatno destabilizirali #ijelo podruje s nadom za "to bolje pozi#ioniranje i eventualni napad na .ran!

=ad Miltona Glasera za +oba ),lana!

Glaser je na sebe skrenuo pa'nju govorom na 0.G0 Na#ionalnoj 9onferen#iji za )izajn <;;<! godine ije vam izvode prenosimo: . ja sam, kao svi ljudi oko mene, "okiran sa stvarima koje su se dogodile 11!;9!<;;1!, godine! %rauma i ludilo doga>aja doveli su do stra$a od uni"tenja i nesigurnosti koje me podsje&aju na najranije djetinjstvo! ?est sedam tjedana sam iskljuivo razmi"ljao o tom doga>aju, osje&aju&i se potpuno nemo&no i impotentno! @elio sam iskoristiti svoje znanje i vje"tine kako bi uti#ao na situa#iju, no na sre&u u takvim naumima nisam bio usamljen!

Milton Glaser snimljen A;1ti$ godina BB vijeka! 5mjetnost je jedna od stvari koje definiraju ljudski rod! /vi>a mi se ideja odre>eni$ kultura i na#ija koje umjetnost ne dijele od svakodnevnog 'ivota i rada, me>u njima se nalaze brojne grupa#ije iz 0frike! (ni vjeruju kako nji$ova CumjetnikaD djela sadr'avaju magina svojstva no tu priu moram ostaviti za neko drugo vrijeme! +aline'ani nemaju rije za umjetnost! 9ada stvaraju umjetnika djela oni samo ka'u kako rade najbolje "to umiju! ?to je sasvim lijepa misao o onome s im se mi Cumjetni#iD bavimo! 4oku"at &u vas nauiti o svemu "to znam u stvaranju i osmi"ljavanju dizajna! (vo je u stvari kola' komadi&a i djeli&a podataka koje sam skupio u protekli$ E; godina! /ve sam to poku"ao atraktivno zapakirati! Fvo "to sam ja do sada nauio: Prva stvar: Raditi se moe samo za ljude koji vam se sviaju.

)ugo mi je trebalo da s$vatim ovo pravilo, jer sam u poetku svog radnog vijeka razmi"ljao potpuno suprotno! 4rofesionalizam nala'e da nam se netko ne mora svi>ati, da bi za takvu osobu radili ili s njom sura>ivali! 4rofesionalizam tako>er nala'e da uvijek moramo ostati na respektnoj udaljenosti od ljudi za koje radimo! /ve to je na kon#u rezultiralo s injeni#om da nikada nisam imao ruak s klijentom, niti sam se s njima dru'io! 4rije nekoliko godina sam s$vatio koliko sam bio u zabludi! 4ogledam li unazad, postaje jasno je da je svako moje imalo smislenije i znaajnije djelo nastalo zbog mojeg bri'nog odnosa s klijentom! 4rivr'enost, povjerenje i uzajamna podr"ka je jedini nain na koji se mo'e posti&i odra>ivanje dobrog i svrsis$odnog posla! 0ko ne radimo na takav nain, tada rad postaje gorka i beznadna borba! Druga stvar: Ako imate izbora nikad nemojte biti neiji zaposlenik. Gedne veeri sam sjedio u automobilu ispred zgrade /veuili"ta *olumbia, ekaju&i svoju 'enu /$irle, koja je tada studirala antropologiju! )ok sam je ekao, na radiju sam na"ao nekakvu emisiju, u kojoj je spiker zapitkivao svog gosta slijede&im rijeima: 2/ad kada ste napunili E1tu godinu 'ivota, mo'ete li slu"ateljima predlo'iti kako da se najbolje spreme za svoju starost73 Na to je gost odgovorio iritiranim glasom: 2Ha"to me svi pitaju o tome kako da se spreme za starost73 4repoznao sam glas Go$na *agea! /iguran sam da su mnogi od vas upoznati s radom ovog ovjeka I on je bio skladatelj i filozof koji utje#ao na brojne suvremenike, poput Gaspera Go$nesa i Mer#e *unning$am, kao i na #ijeli svijet muzike! 4ovr"no sam ga poznavao, no divio sam mu se zbog njegova doprinosa modernom vremenu! *age je nastavio: 2Hnate, ja zapravo znam kako se trebamo spremati za starost! Nikada nemojte biti tu>i zaposlenik, jer &e vam jednog dana taj posao oteti, i tada &ete biti u potpunosti nespremni za svoju starost! Meni se to doga>alo od kada sam imao 1< godina! 4robudio bi$ se i pitao se kako &u kupiti kru$7 .sta stvar je i kada ima" E godina! +udimo se svakog dana s pitanjem kako &emo kupiti kru$7 No ja sam sebe vrlo dobro pripremio za starost!3 Trea stvar: eki ljudi su toksini! izbjegavajte i". (vo je dodatak na 2broj jedan!3 5 J;1tim godinama BB vijeka, postojao je lik po imenu -ritz 4erls koji je bio bolniki 2gestalt terapeut!3 9ovani#a 2gestalt terapija3 je deriva#ija iz povijesti u kojoj stoji kako trebamo 2s$vatiti3 #ijelu sliku prije nego li budemo u stanju razumjeti detalje! )akle, mi moramo pogledati na"u #ijelu kulturu, sve imbenike poput obitelji ili zajedni#a da bismo mogli s$vatiti detalje! 4erls je smatrao kako u svim odnosima ljudi mogu biti ili toksini ili nas mogu C2na$raniti3D revitalizirati, tako>er je smatrao da sve mogu&e kombina#ije oba sva tipa uvijek stvaraju uzrono posljedine veze bazirane na toksinosti i revitaliza#iji! Ka'no je navesti da postoji test s kojim mo'ete otkriti je li osoba toksina ili revitaliziraju&a unutar nekog odnosa! Fvo testa: 4roveli ste neko vrijeme s odre>enom osobom, bez obzir kako ste proveli vrijeme, jedu&i, piju&i ili ste zajedno gledali utakmi#u! Nije va'no "to ste radili, va'no je kako se osje&ate nakon dru'enja, jeste li vi"e ili manje energizirani! 0ko ste umorni ili ste raspolo'eni! 0ko ste vi"e umorni tada ste bili otrovani prisustvom takve osobe! 0ko imate vi"e energije nakon susreta tada ste bili $ranjeni tonije ta osoba vas je energizirala! =ezultati testa su gotovo uvijek toni, preporuam da ga koristite do kraja 'ivota! #etvrta stvar: Pro$esionalnost nije dostatna! dobro je neprijatelj najboljega.

5 ranom periodu moje karijere, nisam mogao doekati da postanem profesionala#! %o je bila potpuna aspira#ija moje mladosti, i to samo zato "to mi se inilo kako profesional#i znaju sve I a da ne spominjem kako mi se inilo kako jako dobro zara>uju! 9asnije sam saznao kako profesionalni rad ima svoja ogranienja! Nakon svega, profesionalizam, u ve&ini sluajeva, za sobom povlai limitiraju&e rizike! =e#imo da vam je potrebno popraviti mjenja u automobilu, sigurno &ete ga odvesti kod me$aniara koji &e odre>eni me$aniki problem, uvijek rije"iti na istovjetan nain! 0ko nam je potrebna opera#ija na mozgu, ne&emo tra'iti od neuro1kirurga da se na nama igra i stvori neki novi nain kako bi nas 2izlijeili!3 Mi &emo zapravo od lijenika oekivati da na nama napravi za$vat, kakav je radio u pro"losti! Na nesre&u, u mom poslu, koji je vid kreativne aktivnosti I poinjem mrziti ovu kovani#u, naroito kada je koriste kao imeni#u I tako ne stoje stvari! 4riznajem da se ponem tresti kada se netko nazove kreativnom osobom! 5 svakom sluaju, u na"em dizajnerskom poslu mi moramo raditi na takav nain da "to vi"e smanjimo rizik odra>ivanja posla, na nain kako smo to ve& prije radili! Gasno je da za nas profesionalizam nije dostatan! (sim toga dizajneri konstatntno 'ele posti&i transgresiju! 4rofesionalizam, s druge strane ne"to tako ne dozvoljava jer transgresija dozvoljava mogu&nost potpunog proma"aja, i ako je netko pravi profesionala# tada &e se takva osoba dr'ati instinkta koji &e na sve mogu&e naine onemogu&avati proma"aj te &e se fokusirati na ponavljanju profesionalnoga uspje$a! 4rofesionalizam koji je postao 'ivotni #ilj je iznimno ogranieni #ilj! Peta stvar: %anje ne mora znaiti vi&e. / obzirom da sam dijete modernizma, #ijeli 'ivot sam slu"ao mantru koja glasi: 2Manje je vi"e!3 Gedno jutro nakon "to sam se probudio, sam s$vatio kako je to potpuna glupost, apsurdna teza koja je usput i potpuno besmislena! No odlino zvui, jer sadr'ava paradoks koji se odupire razumijevanju! / druge strane, pogledamo li u vizualnu povijest svijeta s$vatit &emo da ovo 2pravilo3 ne dr'i vodu! 4ogledamo li perzijske tepi$e, ne mo'emo zakljuiti kako je manje u stvari vi"e jer svaki djeli& tepi$a, svaki vor, svaka boja, svaka primjena u motivima u potpunosti potrebna kako bi se odr'ala estetika vrijednost takvog djela! Nitko mi ne mo'e dokazati da je obini industrijski tepi$ plave boje bolji i superiorniji od tradi#ionalnog perzijskog tepi$a! .sta stvar je i s Gaudijevim djelima! CLuveni dizajner katedrale 2La /agrada -amilia u +ar#eloni! Gaudi je ar$itekt s brojnim 'ivopisnim i neponovljivim radovima!D No ne samo s Gaudijevim radom, isto mogu re&i i za perzijske minijature, art nouveau i sve drugo! 4a ipak imam alternativno propozi#iju, za koju vjerujem kako je puno prikladnija: 2/ve ono "to je sasvim dovoljno, je vi"e!3 'esta stvar: (tilu se ne treba vjerovati. Mislim da mi je ova ideja pala na pamet kada sam gledao nevjerojatnog 4i#assovog bika! %o je bila ilustra#ija za +alza#ovu priu, koja nosi naziv 2%$e Midden Masterpie#e!3 /iguran sam da vam je poznata! =adi se o biku koji je predstavljen u 1< razliiti$ stilova koji variraju od naturalistike verzije do reduk#ije od jedne jedine linije u apstraktnom stilu, i naravno svi$ mogu&i$ stilova izme>u ove dvije krajnosti! 9ada se malo bolje pogleda, stil je potpuno irelevantan! (d ekstremne apstrak#ije do tonog naturalizma, svaka slika je nevjerojatna, bez obzira na stil! 4otpuno je apsurdno dr'ati se stila! /til ne zaslu'uje va"u lojalnost! Moram re&i kako je starijim profesional#ima ovo jako te"ko, jer smatraju kako im lojalnost stilu osigurava ekonomski dobitak! 4romjene u stilu obino iziskuju ekonomski faktori, i to prije bilo ega drugoga, to

znaju svi koji su itali 9arla MarNa! (sim toga moram napomenut kao se ljudi zamore kada stalno gledaju iste ili sline stvari! Hbog toga se svaki$ desetak godina stvaraju stilske promjene koje stvari ine drugaijima! 0ko je netko ve& dugo u ovome poslu, nakon odre>enog vremena se ponete pitati, "to bi$ jo" mogao uraditi7 Nevjerojatno je kako dizajneri vole tvrditi da imaju stila, no zapravo to nije istina! Ke&ina dobri$ dizajnera su stvorili odre>eni izriaj koji i$ dijeli od ostali$ suvremenika i kako bi imali vlastiti identitet na polju kojim se bave! / druge strane jako je upitno kako odr'ati vlastiti sustav vjerovanja i preferen#ija, takva stvar se uvijek mora balansirati! 9ako neija karijera napreduje sve je te'e odluiti se izme>u promjena koje su neop$odne i odr'avanja stila prema kojemu smo prepoznatljivi! /vi smo imali prilike vidjeti ilustra#ije koje su u jednom trenutku postale staromodne, pre#iznije koje su poele pripadati vremenu u pro"losti! Najva'nije je od svega kako osoba reagira i s$va&a du$ vremena u kojem se nalazimo, isto tako je va'no kako &e osoba reagirati na promjene u du$u vremena koje &e se dogoditi u budu&nosti! ?to ako ljudi danas oekuju ne"to "to do juer nisu $tjeli7 9ako reagirati na takve 'elje koje &e promijeniti na" osje&aj integriteta i svrsis$odnosti7 (edma stvar: )ako va& ivot mijenja va& mozak* Mozak je najosjetljiviji organ na"eg tijela! 5 stvari mozak je najpodlo'niji organ u na"em tijelu koji najvi"e reagira na promjene i regenera#iju! .mam prijatelja koji se zove Gerald Fdelman, on je bio veliki znanstvenik na podruju izuavanja mozga i njegovi$ funk#ija, on je rekao kako je usporedba izme>u mozga i kompjutora u potpunosti patetina! Mozak zapravo najvi"e lii na zarasli vrt iz iji$ sjemenki konstantno rastu nove biljke, takav vrt se stalno obnavlja! Fdelman vjeruje kako je na" mozak iznimno podlo'an I i to na takv nain kojeg mi nismo potpuno svjesni I na svako iskustvo u na"em 'ivotu i na svaki susret s drugim bi&em! +io sam fas#iniran priom od prije nekoliko godina kada su znantveni#i pravili potragu za najosjetljivijim ljudskim u$om koje je u stanju prepoznati svaku i najmanju varija#iju u notama! 4oznato vam je da neki ljudi imaju nevjerojatan slu$ te da neki imaju jo" istananiji slu$ za muziku i tonove, za nji$ obino ka'emo kako 2imaju slu$a!3 Hnanstveni#i su otkrili da ljudi koji savr"eno prepoznaju i najmanje varija#ije u tonovima i koji imaju najvi"e slu$a, mozak im izgleda potpuno drugaije od ostatka popula#ije! Mozak muziara je drugaije o'ien od mozga obini$ ljudi koji se ne bave muzikom! 9od oni$ ljudi koji najbolje razlikuju varija#ije u zvukovima odre>ene mo'dane regije su se promijenile, no po meni je bilo najfas#inantnije kako su dje#a muziari koja su poela svirati instrumente s etiri ili pet godina u nekoliko kratki$ godina uspjela stvoriti osjetljivost na najmanje razlike u tonovima, oni su razvili regije mozga koje su im omogu&ile savr"en slu$! /truktura nji$ovog mozga se u velikom dijelu promijenila! ?to to znai za nas obine ljude7 Mi obino mislimo kako um djeluje na tijelo, tijelo djeluje na mozak i utjee na um, iako mi u biti ne vjerujemo da sve "to radimo ne utjee na mozak! 5vjeren sam da ako netko vie na mene s jednog kraja uli#e, da to mo'e utje#ati na moj mozak i da se tako mo'e promijeniti moj 'ivot! Moja mama je znala re&i: 2Ne ludiraj se sa lo"om dje#om!3 Mama je bila u pravu! Misli mijenjaju na" 'ivot i na"e pona"anje! %ako>er vjerujem kako rad koji iziskuje grafiko izra'avanje utjee na nas! Ga sam veliki zagovornik #rtanja, ne zato "to sam postao ilustrator ve& zato "to vjerujem kako #rtanje mijenja mozak na isti nain kako se mijenja mozak muziara dok on traga za savr"enom notom! *rtanje vas tako>er ini pa'ljivima! (no omogu&ava da obratite pa'nju na ono "to promatrate, "to ljudima nije lako!

+sma stvar: (umnja je bolja od samouvjerenja. /vi govore o samouvjerenosti i vjerovanju u ono "to radimo! /je&am se da sam jednom i"ao na teaj o 9undalini jogi te da je uitelj rekao, du$ovno govore&i, ako vjerujemo da smo ve& do'ivjeli prosvjetljenje da smo tada dosegnuli svoje limite! Kjerujem kako je to, u praktinom smislu, istina! 0ko se duboko dr'imo bilo kakvi$ uvjerenja, tada nas ta uvjerenja sprjeavaju da budemo otvoreni ka novim iskustvima, zbog toga i te kako sumnjam u sve one koji se vrsto dr'e bilo kakvi$ ideolo"ki$ stajali"ta! 0utomatski sam nervozan na ove ljude koji duboko vjeruju ili koji vjeruju previ"e! Mislim da je skeptian i propitkuju&i stav, prema vrstim uvjerenjima i dubokom vjerovanju, esen#ijalan ako i"ta 'elimo nauiti! Naravno, mora nam biti jasna razlika izme>u skepti#izma i #inizma, jer je #inizam ogromna prepreka za otkrivanjem novi$ saznanja kao i strastvena vjera i uvjerenja! Deveta stvar: Rje&avanje problema je vanije od toga da smo u pravu. /vi na kon#u s$vatimo kako je uvjerenje da smo uvijek u pravu, u stvari obino zavaravanje! . u umjetnosti i u svijetu postoji odre>ena nota samopravednosti no, to je tek jedan fragment prave istine! Mo'da se s tom mi"lju prvi put sretnemo za vrijeme "kolovanja! 5mjetnike "kole esto promoviraju stav 0,n =and o tome kako jedna osoba mo'e promijeniti #ijeli svijet tako "to &e se oduprijeti idejama kultura koje je okru'uju! %eorija o tome da jedna jedina osoba mo'e promijeniti svijet je iluzorna, ako se trebam kladiti na neku osobu ili svijet, tada &u se zasigurno kladiti na svijet! Gedan od pokazatelja o"te&enog ega je potpuna sigurnost Cu sebe ili drugeD! ?kole i eduka#ijski sustavi promoviraju ideje ne kompromitiranja i obrane pod svaku #ijenu! / druge strane priroda na"eg posla je kompromis! /ve "to mi trebamo znati je kada je kompromis dostatna ideja! /lijepo istjerivanje mak na kona# u potpunosti uni"tava mogu&nost da su mo'da drugi u pravu, "to je u svijetu dizajna, ve&a mogu&nost, jer dizajn djeluje unutar stanovite trijade I klijent, publika i dizajner! (sje&aj stalne samopravednosti i nar#izma obino nastaje kroz nekakve traume u djetinjstvu u koje sad ne&u dublje ulaziti! CHa obra>ivanje ove teme preporuujemo knjige: %$e Nar#issti# -amil, I )iagnosis and %reatment od /tep$anie )onaldson 4ressman i =obert M! 4ressmana, %$e )rama of %$e Gifted *$ild I %$e /ear#$ for t$e %rue /elf od 0li#e Miller, *$ildren of %rauma I redis#overing ,our dis#arded self od Gane Middelton1Moz i %rapped int $e Mirror I 0dult *$ildren of Nar#issists in t$eir /truggle for /elf od Flan Golomb!D (ve dvije stvari su konstantni elementi u ljudskim odnosima! 4rije nekoliko godina sam proitao nevjerojatnu stvar o ljubavi, koja se tako>er mo'e povezati i s domenom suradnje me>u ljudima! *itirati &u dio iz osmrtni#e .ris Murdo#$: 2Ljubav je izuzetno te"ka spoznaja koju esto zamjenjujemo s drugim osje&ajima! Har to nije stravino! Najbolji uvid na temu ljubavi je da je mo'emo zamisliti, to je najbli'e na"em s$va&anju iste do trenutka dok nas ona ne pro'me!3

4ro"le godine netko mi je za ro>endan poklonio "armantnu knjigu =ogera =osenblatta koja nosi naziv: 2Aging Gracefully!3 Naslov mi se nije svidio no unutar njeni$ kori#a sam prona"ao neobiano iskren sadr'aj koji se sastoji od pravila kako ostarjeti na dobro$otan nain! Najbolja su prva pravila: 2Nema veze "to misli", ako prati" ovo pravilo tada &e" dodati brojna desetlje&a svome 'ivotu! Nema veze kasni" li ili si uranio, ako si tu ili tamo, ako si ne"to rekao ili nisi, ako si pametan ili glup! 0ko si imao lo" dan ili ako ti je "ef ljut, ako su ti #ura ili deko ljuti, ili ako si ti ljutit, nema veze! 0ko dobije" unapre>enje ili ako ga ne dobije", nema veze!3 9onano mudrost! Deseta stvar: ,ovorite istinu. .nteresantno je za primijetiti kako u novom etnikom kodeksu 0.G01e postoje brojne korisne informa#ije koje pokazuju kako treba izgledati pravilan nain komunika#ije i odnosa s klijentima i drugim dizajnerima, no nema ni rijei o tome kako bi se dizajneri trebali odnositi prema javnosti! 5 svakodnevnom 'ivotu mi oekujemo od trgova#a da nam proda robu u razini pla&ene vrijednosti, mi ne 'elimo kupovati 2maka u vre&i!3 /je&am se da sam itao o tome kako je u ///=1u za vrijeme /taljina svo meso u prodavaoni#ama koje je nosilo oznaku 2teletina3 u stvari bila piletina! 5op&e ni ne mogu zamisliti za"to je sva teletina bila piletina! Mi mo'emo podnijeti odre>eni postotak krivi$ interpreta#ija i pogre"ki, kao na primjer podatke o koliini masno&a u $amburgerima no jednom kada izgubimo povjerenje u odre>enog trgov#a koji nas je lagao o kvaliteti svoje robe, mi &emo oti&i u drugog trgov#a i gotova pria! 9ao dizajner, ja imam jednaku odgovornost prema javnosti i klijentima kao i svaki trgova#! Na"a roba je informa#ija! /vi oni koji se pitaju za"to su se stvorile stanovite pisane dozvole za dizajnere, pitaju se, jesu li takvi dokumenti izdani da bi se za"titili dizajneri ili javnost7 /vi lijeni#i prise'u jednostvanu prisegu ija je glavna nota : 2Ne uini ni"ta na'ao pa#ijentima!3 Mi bismo trebali pratiti taj isti moto! /asvim sluajno, na"e dizajnerske dozvole su nam omogu&ile da, govorenje istine postane na"a #entralna znaajka, da na" posao postane izra'avanje istine! /vi mi moramo poeti od pretpostavke kako je izno"enje istine najva'niji element ljudskog opstanka, naroito sada kada 'ivimo u svijetu relativnosti i virtualnosti! Ne znam koliko &e se ljudi slo'iti o tome "to je zapravo istina i "to je istinito, no istina je va'na kako u osobnom tako i u profesionalnom 'ivotu! No mi svakako moramo poeti od nekud, pitanje istine postaje profesionalno pitanje za dizajnere, jer smo mi odre>eni komunikatori, mi komuni#iramo s javno"&u preko na"i$ radova, mi prenosimo stanovite poruke! Mi konstantno informiramo javnost o neemu ili nekomu, mi prenosimo informa#ije i utjeemo na uvjerenja i vjerovanja ljudi i oblikujemo nji$ov smisao o pridavanju vrijednosti Cna ne"to ili nekogaD kroz na"e ideje! )akle uop&e se ne bi trebali pitati je li izno"enje istine iznimno va'no u na"em poslu7 4ostoji li razlika izme>u izno"enja istine unutar obitelji ili izno"enja istine u javnosti7 9oja je uop&e razlika7 4rije dvije godine dobio sam zadatak da stvorim ilustra#ije za )anteov 4urgatorij! +io sam iznimno zainteresiran predstavom o tome kako bi trebao izgledati 24ut za pakao!3 Hbog toga sam napravio mali upitnik koji mi je trebao omogu&iti da s$vatim "to meni poma'e u laganju! Fvo moji$ dvanaest koraka koji vode do pakla! (sobno sam pro"ao svaki od nji$!

1! <! O! P!

)izajniraj paket, da proizvod izgleda ve&i na poli#ama prodavaoni#a! Napravi reklamu za dosadan i spor film kako bi isti nalikovao na laganu komediju! Napravi reklamu za novi vinograd kako bi se inilo da je taj vinograd jako star! Napravi omot za knjigu iako je sadr'aj knjige neukusna pornografija koja izaziva ga>enje! Napravi medaljone od 'eljeza koji je izvuen iz kr$otina zgrada /vjetskog %rgovinskog *entra kako bi isti donosili profit kao suveniri koji obilje'avaju doga>aje iz 11!;9!<;;1! Napravi reklamnu kampanju za kompaniju koja je poznata po diskrimina#iji manjina! Napravi omot za pre$rambeni proizvod za koji se zna da ima malu pre$rambenu vrijednost i da se uglavnom sastoji od "e&era! )izajniraj maji#e koje su napravljene na nain iskori"tavanja malodobne dje#e i nji$ovog robovskog rada! )izajniraj reklamnu kampanju proizvoda za mr"avljenje iako zna" da takav proizvod uop&e ne djeluje!

E!

J! !

A!

9!

1;! Napravi reklamnu kampanju za politiara za kojega zna" da radi protiv interesa javnosti! 11! )izajniraj bro"uru za /5K automobil koji je toliko lo"e napravljen da je skrivio smrt preko 1E; ljudi! 1<! Napravi reklamu za proizvod ije esto kori"tenje uzrokuje smrt ljudi! 9ao "to vidite raspon je veliki, od grije$a koji se ini malenim I stvaranje ve&eg paketa kako bi se proizvod inio ve&im pa sve do osmi"ljavanja reklame za proizvode koji uzrokuju neiju smrt! Krlo je va'no napomenuti kako se lako skliznuti niz brdo koje vodi do pakla i kako je lako tonuti sve dublje dok se ne do>e do najgoreg ljudskog grije$a I krivi#e za neiju smrt! No za"to o tome treba priati7 (va diskusija se vodi od nastanka ljudskog roda! Meni je postalo jasno da svi mi imamo izbor! Mo'emo odluiti da ne 'elimo biti trgov#i koji prodaju 2maka u vre&i, mo'emo odluiti da drugima ne 'elimo initi zlo! C9raj Glaserovog govora!D .ako Glaser u velikom dijelu govori o dizajnu i grafikom dizajnu, jako je lako njegov govor povezati s bilo kojim drugim oblikom ljudskog djelovanja, njegove rijei mo'emo aso#irati s politikom, osobnim 'ivotom,

profesionalnim pitanjima, ekonomijom, filozofijom, mogu&nosti su velike, jer Glaser govori na nain koji duboko rezonira s bilo kojim ljudskim bi&em! Koljeli bismo da primjera nalik Glaseru ima puno, no na 'alost jako je malo javni$ osoba koje su u stanju otvoreno razgovarati o svemu, a naroito su rijetke poznate osobe koje &e priznati svoje gre"ke i koji &e se pokazati bez 2"minke i uljep"avanja!3 G!.! Gurdjieff je #ijeli svoj radni vijek poku"avao objasniti svojim ueni#ima kako je poznavanje sebe i objektivna slika o sebi najva'nija stvar koju moramo nauiti ako 'elimo spoznati svijet oko sebe! Glaser je oigledno s nevjerojatnom lako&om dosegnuo sampospoznaju i spoznaju na nain koji je ve&ini od nas jo" uvijek daleki san! Nadamo se da &e vam ovaj tekst pomo&i u vlastitoj potrazi za istinom o sebi i drugima