Obligaciono pravo

-skripta I dio-

Avgust, 2009. godine

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

Pojam obligacionog prava -Obligaciono pravo je grana prava koja sistematski ureuje (normira) obligacione odnose. -Kao grana prava, dio je graanskog prava kao pravne oblasti; kao pravnu oblast graansko pravo moemo poistovjetiti sa pravnim sistemom. -Kao grana graanskog prava obligaciono pravo se javlja kao pozitivno pravo, jer je skup normi koje reguli u meusobne odnose u!esnika ili subjekata u obligacionim odnosima (obligacijama). -"ostoji podjela na objektivno obligaciono pravo ili obligaciono pravo u objektivnom smislu, to zna!i skup nomativni# pravila donijeti# od nadlenog organa u legislativnom postupku, i subjektivnog obligacionog prava ili obligacionog prava u subjektivnom smislu, kao skup ovla tenja i za#tijeva koji pripadaju odreenom licu (titularu) i priznaje se od strane objektivng prava i organa za tite prava. -Obligaciono pravo je dinami!an dio graanskog prava, za razliku od stvarnog koje titi statiku prisvajanja. -Obligaciono pravo opravdava prelaz dobara (imovinski# prava) iz imovine jednog lica u imovinu drugog lica, a slui i uspostavljanju poreme$ene imovinske ravnotee; !esto se govori da ovo pravo pravno interpretira promet roba i usluga, odnosno robnonov!ani promet, i saniranje poreme$eni# vrijednosti. Predmet obligacionog prava -"redmet obligacionog prava u objektivnom smislu su obligacioni odnosi (obligacije). -Obligacioni odnosi su pravni odnosi izmeu dviju strana (na svakoj strani moe biti i vi e lica), u kojima jedna strana odnosa ima povjerila!ka ovla tenja (subjektivno obligaciono pravo-trabinu) da za#tijeva od druge strane (duni!ke ili dunika) odreeno pona anje (dug ili obavezu), na koje je duni!ka strana, prema sadraju obligacije, prisiljena. -Obligacioni odnosi u stvarnosti nisu tako apstraktni, jer su vezani odreenim ekonomskim zakonitostima i sa pravnim osnovima iz koji# nastaju. -%govor nije tako apstraktan pojam kao obligacija, ali obligacije u stvarnosti ne nastaju iz ugovora, ve$ iz pojedinog ugovora kao to je npr. prodaja, zajam, ostava i dr. Znaaj obligacionog prava -&sti!e se da su obligacioni odnosi naj!e $i pravni odnosi uop te, a pogotovo graanskog, imovinskog prava, !iji su najobimniji dio. -Obligaciono pravo kao nau!no-nastavna disciplina je 'op te pravo( tako to njegovi principi, konstrukcije, ustanove, pravila i interpretacije normi postaju relevantni za sve izvedene discipline i imaju za nji# supsidijarnu vanost. -Ono je )undamentalna edukativna oblast, stru!ni pravni predmet bez kojeg je nezamislivo op te obrazovanje pravni!ki# kadrova. Razvoj obligacionog prava -Obligaciono pravo nije okamenjena dogmatizovana pojava, ono se dijalekti!ki prilagoava socijalnim uslovima, to prilagoavanje je istorijska pojava. -Ono se ne prilagoava pojedincima ili voluntarizmu dru tveni# grupa ili centara mo$i, nego vladju$im oblicima dru tvene proizvodnje. Metod obligacionog prava -"od metodom obligacionog prava moemo podrazumijevati metod zakonskog ureivanja obligacioni# odnosa, ali i nau!ni metod prou!avanja ti# odnosa kao i metod primjene pravila (normi) obligacionog prava u sudskoj praksi. -"od metodom obligacionog prava podrazumijeva se, prvenstveno na!in na koji ova grana prava ureuje dru tvene odnose. -%reivanje obligacioni# odnosa po!iva na nekoliko principa koji su postavljeni meu osnovna na!ela *OO. -+a prvom mjestu to je na!elo jedinstva pravila obligacionog prava-ovdje se radi o prevazilaenju dualizma pravila obligacionog prava, a ne na teritorijalno vaenje *akona. -Kao drugo osnovno na!elo *OO koje moemo uzeti za temeljno metodolo ko uputstvo kod ureivanja obligacioni# odnosa je na!elo dispozitivnosti zakonski# normi. -+orme *OO su dispozitivne u tom smislu to su date na raspolaganje (dispoziciju) subjektima koji zavisno od svoji# interesa, izraavaju svoju volju i zasnivaju svoje obligacione odnose onako kako te norme propisuju, s tim da mogu od nji# odstupati i svoje odnose urediti i druga!ije. -Obi!no se takve norme gramati!ki prepoznaju po, u datom kontekstu upotrebljenoj rije!i 'mogu(, za razliku od imperativni# normi kod koji# je naglasak na 'moraju( ili 'duni su(. -"o pitanju metoda zna!ajno mjesto zauzima volja sami# subjekata kod )ormiranja

,,

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

obligacioni# odnosa, jer sloboda ugovaranja, koja proizilazi iz na!ela autonomije volje, smatra se osnovnim razlogom, izvorom obligacioni# odnosa. --olja je ina!e osnovni stvaralac pravne norme, a u ovom slu!aju to je pojedina!na volja, odnosno sagla avanje pojedina!ni# volja najmanje dvije strane iza koji# stoje individualni, pojedina!ni interesi. -*na!i da se u obligacionom pravu, tj. u dobrom njegovom dijelu, pravni odnos izmeu dvije strane ne )ormira samo posredovanjem op te volje zakonodavca, nego se mora neposredno izraziti od zakonodavca priznata pravotvornost pojedina!ni# saglasni# volja. $%&'A(& " ' PRA)A PR*MA +A"'*"+"&M 'RA"AMA PRA)A dnos obligacionog i stvarnog prava -%obi!ajeno je da se obligaciono i stvarno pravo smatraju jezgrom imovinskog graanskog prava. - Obligaciono i stvarno pravo povezuju slede$e zajedni!ke osobine. obe grane prava ili pravne discipline utemeljene su na za titi subjektivni# graanski# prava koja imaju imovinski karakter, privatnopravnu autonomiju subjekata u pogledu disponiranja tim pravima i obavezama i prometljivost ti# prava; kao element povezivanja je i !esta )unkcija obligacioni# odnosa kao pravnog osnova za sticanje stvarni# prava; i stvarna i trabena prava sa!injavaju imovinu nekog subjekta; oba prava procjenjiva su u novcu i za ti$ena imovinskom sankcijom i graansko-pravnom tubom; ponekad obligaciona prava dobijaju apsolutno dejstvo. -Ono to razlikuje obligaciona i stvarna prava jeste razli!ito dejstvo. obligaciona prava imaju tzv. relativno pod !im se podrazumijeva relaciono dejstvo, jer se ovla tenje ili za#tjev, u materijalnom smislu, odnosi samo na lica povezana obligacijom. -"ovjerilac je ovla ten ne to za#tijevati samo od 'svoga( dunika, tre$i# lica se taj odnos ne ti!e. -/tvar je izvan povjerio!evog doma aja. -Osnovna tuba je tuba za naknadu tete (akvilijanska). -/tvarna prava djeluju apsolutno prema svima, erga omnes. -/amo ovla $enik stvarnog prava moe da vr i akte upravljanja i raspolaganja sa stvari; svako drugo lice on je po svom pravu ovla $en da odbije, sprije!i u mije anju u svoja prava. -Osnovna je vindikaciona tuba koja titi stvar bez obzira u !ijim se rukama nalazila. -*a tita stvarni# prava prati stvar i karakteri e je negatorni za#tjev, a obligaciono-pravne tube prate li!nost dunika, one su li!ne tube i imaju pozitivan za#tjev. -Obligaciona i stvarna prava razlikuju se i po predmetu. predmet stvarni# prava su stvari, ius in re; predmet obligacionog prava (trabine) je pona anje (!inidba, radnja) dunika koja ima specijalne karakteristike. -0esto, ako je predmet pona anja predaja stvari moemo re$i da su tada obligaciona prava nastala povodom stvari-povodom predaje stvari (stvarnog prava)- ius rem. -% pogledu zakonskog regulisanja obligaciona prava nisu taksativno navedena, ni po sadraju, ni po broju, a stvarna prava su za ti$ena po principu enumeracije. -/tvarna i obligaciona prava razlikuju se i u pogledu sticanja. stvarna prava se sti!u predajom ili uknjibom, a obligaciona nastaju neposredno na osnovu nekog izvora obligacija (jednostrane ili dvostrane izjave volje, delikta ili razni# pravni# stanja). -& prema trajanju se ova prava razlikuju - obligaciona prava, u na!elu, nisu trajnog karaktera i na nji# zna!ajno uti!e protok vremena, jer slabe usljed nevr enja tako to ovla $enik obligacionog prava gubi za#tjev (tubu u )ormalnom smislu), a stvarna prava su nezastariva. -Kae se da su stvarna prava rezultat nekog pret#odnog prometa i da su ona mirovanje ili statika prava, dok je promet koji im pret#odi, a koji je, naj!e $e obligaciono-pravni promet, dinamika prava. -Obligaciona prava su samo to. kretanje, promet, dinamika. dnos obligacionog i nasljednog prava -Obligaciono pravo je odnos prometa (prenosa) prava izmeu ivi# lica (inter vivos) i ono lako mijenja ovla tenika. -+asljedno pravo je imovinsko-li!nog karaktera i vezano je za slu!aj smrti nekog lica (mortis causa). -Obligaciona prava su predmet nasljeivanja, jer su imovinskog karaktera, dok je nasljedno pravo !isto li!nog karaktera, s obzirom na svoju prirodu i )unkcije. dnos obligacionog i porodinog prava -& obligaciono i porodi!no pravo su tradicionalno dijelovi graanskog prava. -Kad se unutar porodi!no-pravni# odnosa javljaju imovinsko-pravni odnosi oni se koncipiraju i rje avaju kao sui generis imovinski odnosi. -"itanja izdravanja ili zajedni!ke imovine mada spadaju u imovinska prava te bi trebalo da ulaze u korpus obligacioni# i stvarni# prava , posebno su regulisana, samim porodi!nim 1 !" #

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

zakonodavstvom kao lex specialisom. dnos obligacionog i privrednog prava -"rivredno pravo se konstituisalo u samostalnu granu pravnog sistema zbog obilja normi koje ureuju status privredni# subjekata-pravni# lica i nji#ove odnose koji se najvi e ti!u poslova robnog prometa (privredno-pravni# obligacioni# ugovora). -Ko#ezioni element za obligaciono i trgova!ko pravo je op ti dio obligacionog prava koji je lex generalis za sve dijelove jedinstvenog obligacionog prava, a posebno za neimenovane ugovore koji su u privrednom pravu !esta pojava. dnos obligacionog i biv,eg tzv. samoupravnog prava -prava udru.enog rada/ -Ove dvije pravne discipline, po svojoj prirodi meusobno protivrje!ne, bile su u ranijem periodu meusobno isprepletene jer su u obligacione odnose neminovno stupala i tzv.dru tvena pravna lica (korisnici dru tveni# sredstava). -"onekad su se obligacioni odnosi u koje su oni stupali nastojali ideolo ki a)irmisati kao 'nove pravne ustanove(. -2e nove pravne ustanove trebale su ukidati robni odnos, kupoprodajni odnos, kroz rea)irmaciju proste, ekonomske razmjene izmeu specijalni# subjekata. dnos obligacionog i me0unarodnog -privrednog i privatnog prava/ -/ pozicija op tosti, meunarodno privatno pravo se ukazuje, za obligacione odnose sa meunarodnim elementom, kao op te (za sve subjekte i za sve odnose sa meunarodnim elementom), a meunarodno privredno pravo kao specijalna skupina normi (koje su !esto nadnacionalnog i autonomnog karaktera) za naro!ite subjekte kojima je osnovna djelatnost meunarodna trgovina ili razmjena. -/ pedago kog aspekta, rije! je o aplikativnim disciplinama u kojima se, u raznovrsnim slu!ajevima reprodukuju, recipiraju i modi)ikuju op ti principi i instituti obligacionog prava. dnos obligacionog prava i prava industrijs1e svojine i autors1og prava -"ravo industrijske svojine, kao subjektivno pravo na terenu te#ni!kog stvarala tva, dijeli se na. pravo na patent, pravo na model, pravo na uzorak, pravo na ig i prava na te#ni!kote#nolo ka ili organizaciono-)inansijska znanja i iskustva. -Ova prava imaju svoj imovinski izraz i predmet su prometa; u tom smislu su mogu$i objekt objekt obligacioni# prava. -& autorska prava mogu biti u prometu predmet obligacija, ali to je vano ista$i, pod posebnim zakonskim imperativnim normama utvrenim uslovima i ograni!enjima nji#ove prometljivosti. -&z sadejstva obligacionog prava sa ovim pravnim disciplinama izdvojili su se posebni imenovani ugovori, kao poseban segment tzv. posebnog dijela obligacionog prava, od koji# su naro!ito poznati. izdava!ki ugovor, licencni ugovor, ugovor o know how i dr. dnos obligacionog i radnog prava -3adno pravo iz isti# razloga kao to je to i bio slu!aj sa porodi!nim pravom, u socijalisti!kom pravnom sistemu, izdvojilo se iz okvira obligacionog prava. -3aznovrsni odnosi iz radni# odnosa podvode se pod pravila obligacionog prava. dnos obligacionog i gra0ans1og procesnog prava -4raansko procesno pravo i pravila izvr nog postupka su u )unkciji za tite, izmeu ostalog i subjektivni# obligacioni# prava. -/udski i izvr ni postupak za za titu subjektivni# obligacioni# prava pokre$e se strana!kom inicijativom. --oenje postupka je rezervisano za sud, i ureeno imperativnim normama procesnog zakona, ali je u toku cijelog postupka potrebna strana!ka inicinjativa. -/ud, kao nosilac javne vlasti i javnog interesa, nema )unkciju da se mije a i istrauje (tzv. inkvizitorskom maksimom) i rje ava spor saglasno javnom interesu, ve$ arbitrira kao nezavisan i objektivan djelilac pravde izmeu suprotstavljeni# privatni# interesa. -"ostupak prinudnog poravnanja i postupak ste!aja su skup imperativni# normi objektivnog prava imperativnog karaktera koje, prema svojim posebnim pravilima i radnjama, dovode do mijenjanja sadraja obligacija u cilju privrednog ozdravljenja nelikvidni# subjekata sve do likvidacije, brisanja iz pravnog poretka, privredno-pravni# subjekata za koje se prema odluci suda donese takvo rje enje. 55

avgust 2009. godine

&zvori obligacionog prava -"od izvorima obligacionog prava podrazumijevaju se )ormalni izvori u kojima su, od strane nadleni# organa i na legitiman na!in, utvrena pravila (norme) obligacionog prava. -% savremenim pravnim sistemima kao najrasprostranjeniji i najlegitimniji op ti normativni akt (propis) kojim se urejuju dru tveni odnosi uzima se zakon. -Obi!aj, kao ustaljeno pravilo pona anja izmeu odreeni# subjekata u obligacionim odnosima i dalje zadrava zna!aj, jer zakonska pravila !esto upu$uju na primjenu obi!aja. -"rimjena uzansi se vi e ne pretpostavlja, jer su to pravila koja detaljnije ulaze u poslovnoprometnu praksu pojedini# privredni# bran i. #uds1a pra1sa -"rema ve$ini autora sudska praksa nije )ormalni izvor prava, ona je putokaz kroz umu razni# pojedina!ni# rje enja. -/udska praksa jesta izvor prava, jer svojom interpretacijom i primjenom pravni# propisa konkretne pravne probleme zatvara. -"opunjava pravne praznine suenjem na osnovu pravni# na!ela, analogijom i drugim pravilima primjene prava. -6ormalno-pravno sudska praksa nije izvor obligacionog prava, meutim pravnim stavovima i zaklju!cima vr#ovni sudovi daju rje enja i putokaz niim sudovima koji# se ovi, po tuju$i kasaciono na!elo, i pridravaju. -2akva praksa moe imati i negativni# posljedica po pravnu sigurnost. Pravna nau1a -"ravna nauka jeste, posredno izvor obligacionog prava, jer ona doprinosi stvaranju, mijenjanju i ukidanju pravni# pravila, popunjavanju zakonski# praznina, ali prua i dragocjene putokaze sudskoj praksi u pronalaenju adekvatni# rje enja kod primjene prava. &zvori -osnovi nastan1a/ obligacioni2 odnosa -obligacija/ -+aj!e $e se pod izvorima (osnovima) nastanka obligacija podrzumijevaju pravne !injenice za !iju egzistenciju zakon povezuje i priznaje nastanak obligacija. -&zvor obligacija odnosi se prema obligaciji koju stvara kao uzrok prema posljedici. (npr. ugovor o kupoprodaji je izvor obligacija, a obaveza prodavca da preda kupcu stvar i ovla tenje kupca da za#tijeva predaju stvari je obligacija koja je stvorena iz tog ugovora; isto tako obaveza kupca da isplati cijenu i pravo prodavca da za#tijeva od kupca da isplati cijenu je isto tako jedna obligacija stvorena kupoprodajnim ugovorom. -*akon o obligacionim odnosima, izvore obligacija iscrpno nabraja, jer u izvore taksativno uvr tava ugovor, prouzrokovanje tete, jednostrane izjave volje, poslovodstvo bez naloga i neosnovano boga$enje. snovna naela obligacionog prava -Osnovna na!ela obligacionog prava, kao i pravna na!ela uop te, norme su najvi eg stepena apstraktnosti izvedene induktivno iz niza manje apstraktni# normi koje vae za !itav niz slu!ajeva obu#va$eni# niim normama. -"ravna na!ela (principi, maksime, osnove, aksiomi) dio su pozitivnog prava, kada se iz nji# deduktivnim putem izvla!e zakonske ustanove i rje enja iz sudske prakse. -Op te na!elo je apstraktna pravna norma (izvedeni pojam) izvedena iz niza manje apstraktni# normi i koja vai za !itav niz slu!ajeva obu#va$eni# niim normama. -+a osnovu normi koje !ine jednu ustanovu stvaraju se pojmovi te ustanove - pojam braka, pojam tete, itd.; a na osnovu normi koje vae za vi e ustanova stvaraju se op ta pravna na!ela. -+a!ela se mogu neposredno primjenjivati u nedostatku odgovaraju$e institucije u *akonu kojom se odnosno na!elo oivotvoruje i moe se sud na njega pozvati i rije iti sporni slu!aj. -"rema u!enju o logi!koj zatvorenosti pravnog sistema, u pravnom sistemu nema pravni# praznina, to je samo privid, jer ako nema posebne norme za dati slu!aj, ipak je i taj slu!aj obu#va$en op tijom apstraktnijom normom, tj. na!elom. -2ako se moe i$i do najvi eg pravnog na!ela - na!ela pravednosti i njime 'zatvoriti( sve slu!ajeve prividni# praznina. -"ravna na!ela su jedna aksiolo ka (vrijednosna) sinteza date grane prava.

avgust 2009. godine

"aelo za1onitosti u obligacionim odnosima8 -*akonitost podrazumijeva saglasnost pravnog ili materijalnog akta zakonom, odnosno pravnom normom. -% potpunosti se cijeni i )ormalna i materijalna (sadrinska) zakonitost, odnosno nezakonitost.

Zabrana zloupotrebe prava -*abranjeno je vr enje prava iz obligacioni# odnosa protivno cilju zbog koga je ono zakonom uspostavljeno ili priznato. -2ime je, sada, dosljedno uspostavljena tzv. 'objektivna koncepcija( zabrane zloupotrbe prava. -/)era individualne zloupotrebe prava javlja se u slu!aju kada subjektivno pravo ne po!iva na pravnoj normi ve$ na pravnom poslu. - *loupotreba prava se razlikuje od zaobilaenja (izigravanja) zakona, kada se vrijea smisao zabranjuju$eg pravila, ali se respektujue slovo toga pravila (po tuje se slovo, ali se gazi du# zakona). -"o aktima i radnjama koje su sredstvo zaobilaenja jasno se razlikuje proces zaobilaenja od procesa ispravljanja odredbi koje ureuju upotrebu doti!ni# akata i radnji. -%tvrivanje i zloupotrebe prava, u procesno-pravnom smislu, vr i se po slubenoj dunosti. -"ravna posljedica zloupotrebe prava je zabrana vr enja prava. -Kao prekora!enje granica subjektivnog prava zloupotreba je bespravno postupanje i onaj od koga se tada za#tijeva da !ini, ne mora tom za#tijevu da udovolji, ne mora da !ini, a takvom za#tijevu sud ne$e pruiti za titu. -*abrana zloupotrebe prava je ina!e princip cjelokupnog imovinskog prava. -*loupotreba prava se sastoji od zloupotreba ovla tenja iz subjektivnog prava, tako da se potpuno ili djelimi!no onemogu$uje kori tenje drugog subjekta njegovim pravom, s tim da se tim ne !ini ni ta nedopu teno. -*loupotrebu prava treba razlikovati od tzv. odgovornosti za rizik, gdje se potpuno pravilnim vr enjem svoga prava nanosi drugome teta. --r enje prava kojim se teta nanosi ne moe se ograni!iti, ve$ se moe samo sankcionisati uspostavljanjem obligacionog odnosa na naknadu tete dok se zloupotreba prava mora ograni!iti. !ispozitivnost za1ons1i2 normi -"rema !lanu ,9. *OO. '/trane mogu svoj obligacioni odnos urediti druga!ije nego to je ovim zakonom ureeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne proizilazi ne to drugo.( -Ovdje se izri!e da su norme *OO takve prirode da se mogu primjenjivati, tj. promijeniti ili isklju!iti strana!kim dogovorom. -Od nji# strane mogu odstupiti ili i# strana!kim dogovorom druga!ije regulisati, tj.dispozitivni propis se primjenjuje ako stranke nisu u konkretnom slu!aju ne to drugo stipulisale. Primjena dobri2 poslovni2 obiaja -0lan ,8. stav 8. *OO propisuje. '/trane u obligacionim odnosima dune su da u pravnom prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obi!ajima.( -"ored pravi!nosti i na!ela po tenja i savjesnosti, dobri poslovni obi!aji su tenja zakona da preko realni# ivotni# odnosa koriguje strogo )ormalno-pravnu primjenu pravne norme. -:ko postoji odreeni obi!aj u ivotu naroda, odnosno poslovni# krugova, tada sud, ako je ovla ten zakonom, moe primijeniti obi!ajno pravilo kao pravno pravilo, ako ocijeni da dato pravilo ne protivrije!i ustanovi javnog poretka. Primjena uzansi -"rema !lanu ,8. stav ,. *OO. '+a obligacione odnose se primjenjuju uzanse ako su u!esnici u obligacionim odnosima ugovorili nji#ovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su nji#ovu primjenu #tjeli.( 8 Komponente na!ela zakonitosti su.sadrina zakona,zabrana zloupotrebe prava,dispozitivni karakter odredaba zakona,primjena dobri# poslovni# obi!aja,primjena *OO, postupanje u skladu sa op tim aktima,primjena drugi# savezni# zakona,primjena pojedini# odredaba,obligacioni odnosi nastali van 3/,rje avanje sporova na miran na!in ;

avgust 2009. godine

-Op te uzanse za promet robom ne$e se primjenjivati poslije stupanja na snagu *OO u pitanjima koja su njim regulisana. -Op te ili posebne uzanse ili drugi trgova!ki obi!aji mo$i $e se primjenjivati, makar bili i suprotni dispozitivnim normama *OO, ako su strane izri!ito ugovorile nji#ovu primjenu. -%koliko nisu izri!ito ugovorile, op te ili posebne uzanse ili trgova!ki obi!aji ne$e se primjenjivati ako su suprotni dispozitivnim normama *OO. Primjena Z -0lan 889;. *OO glasi. 'Odredbe ovog zakona ne$e se primjenjivati na obligacione odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovog zakona.( -&zuzetno, prema ustavnopravnoj normi, samo pojedine norme u zakonima mogu imati povratno dejstvo, ako to za#tijeva na zakonu utvren (u zakonodavnom procesu) op ti interes. Postupanje u s1ladu sa op,tim a1tima -0lan ,,. *OO. 8. "ravna lica u zasnivanju obligacioni# odnosa postupaju u sladu sa svojim op tim aktima. ,. :ko ugovor koji je zaklju!en ili druga pravna radnja koja je preduzeta ostaje na snazi, osim ako je za to druga strana znala ili ako je ovim zakonom druga!ije odreeno. -"retpostavlja se da je tre$em licu, tj. saugovara!u, bilo poznato ili mu nije moglo biti nepoznato stanje stvari predvieno u 'internom propisu( kakav je op ti akt saugovara!a, ako se ti podaci koje sadri op ti akt saugovara!a, po zakonu, upisuju u sudski registar. -<una panja, tj. savjesnost saugovara!a nalae mu da vr i provjeru podataka iz sudskog registra prije ulaska u pravne odnose. Primjena drugi2 savezni2 za1ona -0lan ,1. *OO glasi. '+a obligacione odnose koji se ureuju drugim saveznim zakonima primjenjuju se odredbe ovog zakona u pitanjima koja nisu ureena tim zakonom.( Primjena pojedini2 odredaba -0lan ,=7. *OO izmijenjen !lanom 89 *akona o izmjenama i dopunama *OO. 1. Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim ako za ugovore u privredi nije izri!ito druga!ije odreeno. 5. %govori u privredi su, u smislu ovog zakona, ugovori koje preduze$a i druga pravna lica koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci koji u vidu registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost zaklju!uju meu sobom u obavljanju djelatnosti koje sa!injavaju predmete nji#ovog poslovanja ili su u vezi s tim djelatnostima. 7. Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore s#odno se primjenjuju i na druge pravne poslove. bligacioni odnosi nastali van Republi1e #rps1e -0lan 8897. *OO. '+a prava i obaveze koje nisu nastale na teritoriji 3/ ukoliko u!esnici obligacion# odnosa nisu izabrali mjerodavno pravo, primjenjuje se pravo 3epublike /rpske ako se prava i obaveze ostvaruju na toj teritoriji.( Rje,avanje sporova na miran nain -0lan 8>. *OO. '/trane u obligacionom odnosu nastoja$e da sporove rje avaju usagla avanjem, posredovanjem ili na drugi miran na!in.( "aelo pravinosti -Ovo na!elo je povezano s na!elom zakonitosti i predstavlja prakti!ni, realni izraz tog na!ela i njegovu korekciju. -"rema u!enju o zatvorenosti pravnog sistema, pravne praznine se mogu popunjavati op tim na!elima idu$i sve do najvi eg pravnog na!ela, na!ela pravednosti, kojim se prema ovim teoreti!arima mogu 'zatvoriti( svi slu!ajevi pravni# praznina. -"ravi!nost kao )ormalni izvor prava svodi se na prepu tanje sudiji da po svome odlu!uje. -% otklanjanju 'nepovoljnog( ('nepravednog() dejstva op teg pravnog pravila na pojedina!an slu!aj, tj.u njegovom prilagoavanju konkretnom slu!aju, uz ostalo, osnovno sredstvo u rukama suda jeste pravi!nost, na!in primjene prava ili distribucije prava. -/uenje po pravi!nosti je metod popunjavanja pravni# praznina ili, po :ristotelu. '/u tina pravi!nosti je

avgust 2009. godine

da ispravlja zakon tamo gdje je on zbog svoje uop tenosti nepotpun.( -"ravi!nost je okrenuta ka dru tvenoj sadrini konkretnog slu!aja, a ne pravnoj normi. -"ravi!nost uvaava i vrednuje relevantne okolnosti konkretnog slu!aja kao to su. imovinsko stanje subjekta, nji#ov socijalni status, nji#ova savjesnost, stepen krivice i sl. -+ajve$i zna!aj dao je *OO pravi!nosti proglasiv i je osnovom obavezivanja na naknadu tete; radi se o jednom korektivnom ili 'tre$em( osnovu odgovornosti u okvirima tzv. 'odgovornosti za drugog(. -2ime je primjena ovog osnova odgovornosti svedena na dvije situacije. ;. :ko se obavezuje tetnik (lice nezdrava ili nezrela uma), kada, po osnovnim principima graansko-pravne deliktne odgovornosti za njegove radnje drugi odgovara i odgovarao bi da nema odlu!ivanja po principu pravi!nosti, i ?. Kada se obavezuje lice koje je u pravno relevantnom odnosu sa tetnikom (roditelj ili staratelj) iako je tetu prouzrokovao tetnik sposoban za rasuivanje, tj. koji je po op tim principima odgovornosti odgovorno lice, ali je nije u stanju nadoknaditi. -"ravi!nost je kriterijum za odlu!ivanje i u slu!aju sudara motorni# vozila, ako nema krivice nijednog od tetnika i ako razlozi pravi!nosti nalau da ne odgovaraju, kako bi trebalo, na ravne djelove. -% materiji tuma!enja ugovora, kao dopunsko pravilo jeste tuma!enje nejasni# odredaba o ugovoru bez naknade u smislu koji je manje teak za dunika, a u teretnom ugovoru u smislu u kojem se ostvaruje pravi!an odnos uzajamni# davanja. -"ravi!an odnos uzajamni# davanja u teretnom ugovoru utvrdi$e sud tuma!e$i nejasne odredbe kroz nji#ovo povezivanje sa op tim na!elima obligacionog prava. -Kod materijalne revizije ili raskida ugovora zbog promijenjeni# okolnosti, uz ostale uslove, mogu$e je preobraziti pravni odnos ako bi, po op tem mi ljenju, bilo nepravi!no odrati ga na snazi. -:ko raskid pogaa drugu stranu on moe za#tijevati naknadu tete. -"ravi!na naknada se javlja i prilikom utvrivanja visine naknade nematerijalne tete, u slu!aju smrti ili te kog invaliditeta nekog lica. "aelo ravnopravnosti strana -/trane u obligacionom odnosu su ravnopravne, nijedna strana nije nadreena drugoj, tj. ne moe po materijalnom pravu da drugoj strani name$e obaveze ili joj na drugi na!in odreuje pona anje. -Odnosi strana u obligacionom odnosu su koordinirani. -<unik duguje izvr enje svoje obaveze kako ona glasi, ili kako je 'usagla ena(, i povjerilac (kao druga strana odnosa) nema pravo da za#tijeva ne to drugo, tj. duan je primiti ispunjenje obaveze ako se ona od strane dunika ispunjava uredno, tj. kako je u obligaciji utvreno. -Obaveza se moe ugasiti samo saglasno $u volja strana u obligacionom odnosu ili na osnovu zakonskog ovla $enja jedne strane ili po sili zakona. -% zasnivanju obligacioni# odnosa strane ne mogu ustanovljavati prava i obaveze kojima se za bilo koga stvara ili iskori tava monopolski poloaj na tri tu. -Ovom zakonskom odredbom titi se konkurencija na tri tu i dobrovoljna razmjena kao osnovni postulati tri ne privrede. -@onopolska mo$ je sposobnost jednog preduze$a ili malog broja nji# da vr e odlu!uju$u kontrolu nad tri nom cijenom i drugim aspektima konkurencije, obi!no isklju!ivanjem drugi# preduze$a sa tri ta. -@onopolska mo$ se uspostavlja na tri na!ina. 8. time to je jedan privredni subjekt proizvoa! i prodavac odreenog proizvoda (npr. elektri!ne energije); ,. to se nekolicina privredni# subjekata dogovaraju monopolisti!kim (tajnim) sporazumom da jedan drugom ne konkuri u u podjeli tri ta i )ormiranju cijena; 1. tako to se uspostavljaju ne)ormalni i pre$utni (tzv.dentilmenski) sporazumi sa ostalim privrednim subjektima, da bi svi zajedno izbjegli neeljena, po nji#, dejstva konkurencije. -Ovo na!elo je vezano za privredni sistem u kojem je otvorena tri na privreda na osnovama privatne svojine, tj. prava svojine i u sektoru sredstava za proizvodnju. -"ored toga, radi se, u smislu dru tveno-politi!kog sistema o demokratskim dru tvima, kojima odgovaraju tri ni odnosi. -<emokratska dru tva moraju biti osjetljiva na kr enja ljudski# prava koja ona tite i njeguju, pa je tako u njima prirodna zabrana diskriminacije meu subjektima u svim domenima, pa tako i u domenu tri ne utakmice. Autonomija volje =

avgust 2009. godine

-/trane u obligacionim odnosima su slobodne, u granicama prinudni# propisa, javnog poretka i dobri# obi!aja da svoje odnose urede po svojoj volji. -'Aavni poredak( obu#vata sva ona pravila u koja se ugovorom ne smije zadirati; sve to nije zabranjeno dozvoljeno je, a domen dozvoljenoga je domen autonomije volje. -:ko javni moral obu#vata op tu moralnu svijest jedne dru tvene sredine, dotle bi javni poredak mogao da zna!i op tu pravnu svijest, tj. pravne norme koje izraavaju op te interese jedne dru tvene sredine i otuda su one vi e od privatni# inetersa strana iz obligacije. -/ve norme koje tite op te interese ulaze u ustanovu javnog poretka, koja je iri pojam od pojma prinudni# propisa, te nji# i obu#vata. -/ankcija za prekora!enje zakonske slobode volje je ni tavost ugovora. -%koliko bi se volja ugovara!a pona ala na taj na!in autonomno i ugovorom povrijedila okvire prinudni# propisa, javnog poretka i dobri# obi!aja, ugovor bi bio ni tav. -*akon, tj. zakonsi propis je izraz op te volje, ali $e se on primjeniti samo tada u ugovornim odnosima, kada ugovorne strane nisu druga!ije stipulisale ili nije predvieno tzv. 'individualno popunjavanje ugovora(. -:utonomija volje jeste normativni princip, a sloboda ugovaranja njena prakti!na primjena. -Kada to ne bi bilo tako, otpali bi mnogi instituti iz zakona koji ograni!avaju autonomiju volje, jer bi ugovorne stranke samo 'vi a sila( mogla osloboditi ispunjenja ugovorne obaveze, a ne kao to sada vai sporazumno i jednostrano raskidanje ugovora, promijenjene okolnosti, prekomjerno o te$enje i dr. "aelo savjesnosti i po,tenja -%govorne strane dune su se kako u )azi zasnivanja tako i u )azi dejstva i prestanka (tj. u )azama ostvarivanja obligacioni# odnosa) pridravati ovog na!ela. -Ovo na!elo je, po svojoj pravnoj prirodi 'generalna klauzula( to zna!i da je moe ispuniti svako odgovaraju$e !injeni!no stanje obligacioni# odnosa. -'/avjesnost( je tzv. subjektivna strana ovog na!ela (generalne klauzule ili pravnog standarda). -'"o tenje( je objektivno stanje savjesnosti 'u#va$eno( u realnim dru tvenim odnosima, situacijama i uop te pravnom saobra$aju. -/avjesnost i po tenje je relativno mjerilo upravljeno na unutra njost odnosa strana iz obligacionog odnosa. -+akon ispitivanja svi# relevantni# okolnosti odnosa, na!ela po tenog prometa i dobri# obi!aja, izvodi se zaklju!ak koji odgovara pravnoj svijesti i savjesti. -+a!elo savjesnosti i po tenja za#tijeva od ugovorne strane da vodi ra!una da svojim pona anjem ne povrijedi opravdane interese druge ugovorne strane. -/avjesno pona anje garantuje subjektu pravno povoljan poloaj, i obrnuto. -@oe se zaklju!iti da sud prema okolnostima cijeni savjesnost ili nesavjesnost strane iz obligacije, tj. mogu$nost da je mogao znati ili !injenicu da je znao za postojanje neke relativno (relaciono) vezane !injenice, ali je elio ili je pristao da je iskoristi za svoje egoisti!ne interese suprotno opravdanim intersima druge ugovorne strane. "aelo e1vivalentnosti ili jedna1e vrijednosti davanja -"revedeno na jezik prava, tj. zakonodavni# rje enja, na!elom ekvivalentnosti kod dvostrani# ugovora titi se od naru avanja pravi!an odnos uzajamni# davanja. -Osnovna mu je )unkcija da titi ineterese strana u dvostranim ugovorima, sa uzajmnim obavezama strana, ako taj princip nije izuzetno isklju!en zbog prirode konkretnog tipa dvostranog ugovora (npr. kod ugovora o osiguranju, ugovora na sre$u ili, ako to zakon dozvoljava, ugovornom klauzulom datom od sami# ugovara!a, u nekom dvostranom ugovoru). -Kao posebni slu!ajevi kada se zakonom ureuju uslovi, pretpostavke i posljedice povrede na!ela ekvivalentnosti, isti!u se. l.odgovornost za materijalne i pravne posljedice nedostataka ispunjenja dvostrani# ugovora, ,.prigovor neispunjenja dvostranog ugovora, 1.raskid ugovora zbog neispunjenja, 5.raskid ili revizija zbog nastupanja promijenjeni# okolnosti, 7.posljedice nastupanja nemogu$nosti ispunjenja, ;.poni tenje ili revizija ugovora zbog prekomjernog o te$enja jedne ugovorne strane u dvostranom ugovoru, ?. poni tenje ili revizija zelena kog ugovora, =.pravila za tuma!enje op ti# uslova )ormularni# ugovora, >.pravila o ustupanju ugovora. -"ostojanje o!igledne nesrazmjere uzjamni# davanja je )akti!ko pitanje, koje se u svakom konkretnom slu!aju utvruje od strane suda. >

avgust 2009. godine

-"oseban zna!aj za procjenu ekvivalentnosti razmjene i utvrivanje neekvivalentnosti imaju metodi valorizacije, pa !ak i revalorizacije uzajamni# davanja. --alorizacija, pa !ak i revalorizacija, dobijaju na zna!aju kod tzv. nov!ani# obligacija koje, za predmet !inidbe imaju isplatu odreene svote novca. -+ovac (tj. K@) je i valuta vrednovanja (valuta ugovora), tj. op te mjerilo vrijednosti; op ti ekvivalent za odreivanje vrijednosti (stvari, !inidaba, usluga) i valuta pla$anja, zakonsko sredstvo pla$anja i posrednik razmjene dobara na tri tu.. -/trana lica mogu vr iti pla$anja u zlatu i devizama, ako su povjerioci i doma$a pravna ili )izi!ka lica. -Klauzula rebus sic stantibus je svojevrsni metod primjene valorizma. -Klizna skala je dopu tena ugovorna klauzula kojom se utvruje da cijena izgraeni# i isporu!eni# predmeta zavisi od cijene materijala i rada koji uti!u na proizvodnju u vidu skoka ili pada cijena elemenata kona!ne cijene. -*latna i devizna klauzula su zabranjene, tj. dozvoljene jedino na osnovu posebnog saveznog zakona. -*akonska kamata je valorizacija unutra nje i nominalne vrijednosti novca u granicama propisane veli!ine (stope). -*bog smanjene unutra nje vrijednosti novca u kriznim ekonomskim )azama u kretanju dru tva, prakti!no se pokazuje nedovoljno za valorizaciju. -Kad obaveza ima za predmet svotu novca, dunik je duan da isplati onaj broj nov!ani# jedinica na koji obaveza glasi; ali ako je dugovani broj nov!ani# jedinica znatno obezvrijeen usljed promjene vrijednosti novca, sud $e na za#tijev povjerioca, ako nae da okolnosti slu!aja i pravi!nost to opravdavaju, dosuditi razliku po prosje!noj stopi rasta cijena na malo utvrenu od strane ovla tene organizacije u vrijeme isplate (uz mogu$i dodatak) osim ako ugovorne strane to nisu obezbjedile ugovaranjem indeksne klauzule ili na drugi na!in. "aelo odgovornosti -+a!elo odgovornosti obu#vata slede$e na!elne odredbe u *OO. *abranu prouzrokovanja tete, <unost ispunjenja obaveza i "ona anje u izvr avanju obaveza i ostvarivanju prava. -Alterum non ledere je jedna od osnovne tri %lpijanove zapovijesti - nanijeti tetu drugome je zabranjeno. -:ko do tete ipak doe, uspostavlja se obligacioni odnos na naknadu tzv. vanugovorne deliktne tete. -"rema tome, ako je autonomija volje, tj. saglasnost autonomni# volja izvor obligacija iz osnova ugovora, tada je pogre no ili protupravno pona anje izvor obligacije iz osnova prouzrokovanja tete. -Obligaciono-pravna odgovornost ili obaveza na naknadu prouzrkovane tete ima reparativnu )unkciju (ispravka ili popravka stvari ili nov!ana naknada) i moralnu )unkciju (davanje ili dobijanje satis)akcije zbog povrede psi#i!kog, li!nog ili moralnog integriteta li!nosti). -Osnovni uslov za graansko-pravnu obligaciju ili za obligaciono-pravnu odgovornost je nastanak tete kao pravne !injenice. -3adnja prouzrokovanja tete sastoji se od !injenja ili ne!injenja, ili od neizvr avanja preuzete obaveze dunika onako kako ona glasi. -+ano enje tete je zabranjeno, tj. protupravno, osim u slu!ajevima kada je protupravnost isklju!ena, ali se odgovara, tj. nadoknauje teta ako prelazi uobi!ajene granice iako biva odobrena od strane nadlenog organa. -%zro!na veza i krivica spadaju u uslove odgovornosti; adekvatna uzro!na veza je pravno relevantna uzro!na veza. -Krivica je psi#i!ki voljni akt i ne moe biti do kraja objektivizirana primjenom standarda panje i utvrivanjem krivice kao odstupanja od datog standarda panje. -Osim toga, prosje!ni standard panje je nepodesan za objektivizaciju krivice kod pojedini# kategorija tetnika kao to su. du evno bolesna, umno zaostala i usljed toga, ali i drugi# priznati# uzroka, lica nesposobna za rasuivanje, pa tako i za odravanje dune panje (pravno o!ekivanog stepena panje u datim stvarima). -Osim ovi# lica zakonska je neoboriva pretpostavka da maloljetnici do ? godina ivota nisu odgovorni; i maloljetnike do 85 godina titi relativna zakonska pretpostavka odgovornosti. -"o objektiviziranoj krivici, kriv je svako ko svojim vlastitim radnjama prilikom prouzrokovanja tete odstupa od standarda panje koja se prema okolnostima slu!aja za#tijeva od deliktno sposobnog lica; ti standardi panje su. panja dobrog doma$ina, panja dobrog privrednika i panja dobrog stru!njaka. 89

avgust 2009. godine

-Objektivna odgovornost ili odgovornost bez krivice ili po osnovu priouzrokvanja ili po osnovu kauzaliteta ili po osnovu stvorenog rizika ili po osnovu zakona, vee se za opasne stvari ili djelatnosti ili za druge slu!ajeve posebno tako odreene zakonom. -Ovu odgovornost isklju!uje samo vi a sila, prouzrokovanje tete za koje je kriv sam o te$eni ili poti!e od njega ili poti!e od tre$eg lica. -Kod subjektivne odgovornosti se krivica pretpostavlja, dok se kod tzv. objektivne odgovornosti pretpostavlja se uzro!nost. -*OO pri#vata dualizam pravila izmeu ugovorne i vanugovorne odgovornosti; dok vanugovorna deliktna odgovornost po!iva na krivici, pruzrokovanju i pravi!nosti, ugovorna deliktna odgovornost po!iva na !injenici da je ugovara! u vrijeme zaklju!enja ugovora morao predvidjeti mogu$e posljedice povrede ugovora s obzirom na !injenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate. #istem obligacionog prava -/istematizovanje normi obligacionog prava ima svoja dva vida. nau!ni i zakonski. -*OO nakon osnovni# na!ela u & dijelu, u && glavi daje op ta pravila za sve obligacije iz bilo kog izvora postanka; glava && nosi naslov '+astanak obaveza( i obu#vata. ugovor, prouzrokovanje tete, sticanje bez osnova, poslovodstvo bez naloga i jednostrane izjave volje. -% glavi &&& *OO normira pravila o dejstvu obaveza, u glavi &- o prestanku obaveza, u glavi - o raznim vrstama obaveza i u glavi -& o promjeni subjekata u obligaciji. -&& dio *OO pod naslovom '%govori( obu#vata imenovane ugovore iz razni# oblasti iz graanskog i privrednog ivota; zna!i, normirana su pravila tradicionalni# graansko-pravni# obligacioni# ugovora, zatim normirana su pravila tzv. privredni# ugovora (poslova robnog prometa) ili trgova!ki# poslova, kao i pravila za turisti!ke ugovore, ugovore u oblasti osiguranja, bankarske poslove. -2re$i dio zakona je posve$en rje avanju pitanja sukoba zakona, a !etvrti sadri prelazne i zavr ne odredbe. -"ravna teorija je manje vi e jedinstvena do dono enja *OO da obligaciono pravo sistematizuje na dva dijela. op ti i posebni dio. -% op ti dio ulaze op ta pravila normirana za sve obligacije bez obzira na izvor postanka, a u posebni dio graansko-pravni obligacioni ugovori. -@eu njima postoje i razlike po tome koju materiju pojedini autori isti!u u prvi plan; pojedini pisci u prvi plan isti!u tzv. op tu teoriju obligacija (Aak i$, Boza, Curovi$, <raga evi$), dok drugi, !vr $e se vezuju$i za zakonodav!evo izlaganje, na prvo mjesto stavljaju tzv. op tu teoriju ugovora, a na kraju izlaganja, nakon to izloe normirana pravila svi# izvora obligacija daju izlaganja pravila o dejstvu, mnoini subjekata, izmjeni subjekata, preina!enju sadraja i prestanku obligacija. Pojam obligacionog odnosa - obligacije/ -Obligacija ili obligacioni odnos je posebna vrsta ili podvrsta pravnog odnosa. -% obligacionom odnosu su uvijek dva interesanta - jedna je povjerilac, !iji je interes koncentrisan u subjektivnim pravu potraivanja (trabini), a drugi je dunik !iji je teret obaveza, a interes osloboenje od tereta ili obaveze. -Ovaj odnos titi se imovinskim sankcijama. -Obligaciono subjektivno pravo (trabina) nema nikakvog zna!aja ako mu ne odgovara korelativna obaveza (dunost na izvr enje !inidbe-duga). -"orijeklo naziva obligacije poti!e od latinske rije!i ligare-vezati. -"ostoje dvije strane odnosa i na svakoj moe biti mnoina subjekata, i svaka moe biti ujedno i povjerilac i dunik (dvostrano obavezni obligacioni odnosi), a predmet obligacije naj!e $e je imovina. -Odgovornost u obligacionom pravu zna!i da se prisilnim putem moe posti$i izvr enje dugovne radnje. 3ara1teristi1e obligacija 8) bligacija je relativan -relacioni/ odnos4 nastaje izmeu ta!no odreeni# lica. -"ovjerilac je nosilac subjektivnog obligacionog prava (trabine), a dunik je podreen objektivno-pravnoj obavezi ili dugu (jednostrano obavezan odnos). -Obligacioni odnos kod koga samo jedno lice, jedna strana dunik a druga strana ima samo ulogu povjerioca naziva se jednostrano obaveznim odnosom. -Obligacioni odnos moe biti sloeniji tako da jedno lice ima ulogu dunika u jednoj 88

avgust 2009. godine

obligaciji iz odnosa, dok u drugoj obligaciji, iz istog obligacionog odnosa, ima ulogu povjerioca; tada se radi o dvostrano obaveznom odnosu ili sinalagmatinoj obligaciji. - Obligacija ne moe nastati samo sa jednim subjektom. -/va prava i obaveze iz obligacionog odnosa vae samo za ove subjekte, ali ima izuzetaka (apsolutno dejstvo nekog obligacionog prava). ,) bligacija je pravni odnos4 tj. za ti$en je odgovaraju$om pravnom sankcijom. -/ankcija koju nadleni (dravni) organ primjenjuje na subjekte obligacioni# odnosa je imovinsko-pravna. -/ankcija se sprovodi na imovini subjekta i nema za cilj li!no kanjavanje. -/ubjekti samostalno utvruju sadraj obligacije, ali pravo daje mogu$nost intervencije u obligacioni odnos ako je pozvano od strane subjekta odnosa u za titu a da prisili drugog subjekta na pona anje u skladu sa sadrajem pravnog odnosa. - Obligacija koja sadri pored ovla tenja i za#tjev (tubu u materijalnom smislu) naziva se potpunom, civilnom, pravno za,ti5enom ili utu.ivom. -@oralizacija obligacionog prava je pojava koja uslovljava pravno priznanje i oni# obligacoioni# odnosa koji nisu snadbjeveni me#anizmima za tite (tubom u materijalnom smislu); tu spadaju tzv. prirodne ili nepotpune odnosno neutu.ive obligacije. -"ravni poredak na prirodne ili neutuive obligacije gleda kao na izuzetak od pravila da su obligacije pravni odnos i kao takvi utuivi. -+eke obligacije , s obzirom na svoje naro!ite karakteristike, se smatraju neutuivim, to su. 6. obligacije 1od 1oji2 je potra.ivanje obaveze zastarjelo - ovakva obligacija je zastarjela (jer se gubi za#tjev, tj. tuba za ispunjenje obaveze), ali nije prestala. /ud ne pazi na rok zastare po slubenoj dunosti, tek kada dunik istakne prigovor zastare, sud $e odbiti da izrekne primjenu prinude. :ko dunik ispuni ovu zastarjelu obavezu, on nema pravo da za#tijeva da mu se vrati ono to je dao. =. obligacije iz dopu,tene igre ili op1lade a1o predmet igre ili op1lade nije deponovan - Kocka je izuzetno dozvoljena, ako ne predstavlja krivi!no djelo ili prekr aj. p1lada je po de)iniciji sporazum stranaka o tome da $e onom ugovara!u koji pogodi is#od kakvog nepoznatog dogaaja pripasti nagrada. 3oc1a je igra na sre$u za novac ili neku drugu imovinsku vrijednost. Osnovno pravilo za dopu tenu igru ili opkladu je da iznos koji $e pripasti pobjedniku mora biti deponovan kod jednog od u!esnika ili kod tre$eg lica. /amo realna )orma kod zaklju!enja ovi# neimenovani# aleatorni# ugovora je uslov nji#ove pravne valjanosti, tj. utuivosti. :ko predmet igre ili opklade (kocke) nije deponovan, nastaje naturalna obligacija, tj. za#tjev za prinudno ostvarenje obaveze ne$e se mo$i ostvariti, kao i da ono to je dato na ispunjenje obaveze postaje neopozivo. *OO predvia izuzetak- da se ne moe osporavati ispunjenje koje je izvr io poslovno nesposoban dunik ukoliko je dug zastario ili poti!e iz igre ili opklade. >. obligacije 1od 1oji2 nije po,tovana do1azna 7orma, a to je od strane du.ni1a ista1nuto - neki obligacioni odnosi moraju se o)ormiti u naro!itoj )ormi, da bi bili pravno za ti$eni (sankcionisani). *a nastanak neutuive, naturalne obligacije rije! je o )ormi koja se za#tijeva u svr#u dokaza. 2a!nije, to je jedini mogu$i dokaz postojanja, pa tako i eventualne za tite takvog obligacionog odnosa. "ismena )orma kod ugovora o poklonu slui kao dokaz da je ugovor zaklju!en. 'Ko poklon samo usmeno u!ini, a stvar ne preda, i na za#tijevanje ne$e da preda, ne moe se sudom natjerati, da predati mora.( *a punovanost usmenog ugovora o poklonu potrebna je 'prava predaja( ()izi!ka predaja). #adr.aj obligacije 4#adr.aj obligacije (prava i obaveze) nastaje povodom predmeta obligacije (radnje ili !inidbe). -/adraj obligacije naj!e $e je utvren od strane sami# subjekata (dobrovoljni), a rijetko od strane pravni# propisa (obavezni). 4Predmet obligacije je pona anje i ono je na najtje nji na!in povezano sa sadrajem obligacije, pa se kae da postoji 'obaveza (sadraj) na predaju stvari (predmet)(. -"redmet (obligaciona radnja) moe se sastojati od !injenja, ne!injenja, trpljenja i propu tanja. -"redmet jo mora biti mogu$, dopu ten i odrediv (odreen), i jo se dodaje da obligaciona radnja mora biti imovinska. -/vojstva obligacione radnje su.

8,

avgust 2009. godine

6. mogu5nost - +emogu$nost izvr enja obligacione radnje razultira nepunovano $u obligacije. bje1tivna nemogu5nost je takva pojava koja izaziva posljedicu da niko ovakvu radnju ne moe izvr iti. #ubje1tivna nemogu5nost je takva da obligacionu radnju ne moe da izvr i samo ono lice koje je dunik u datom obligacionom odnosu. Prvobitna nemogu5nost je ona kada radnja ni u !asu nastanka obligacionog odnosa nije bila mogu$a (nepostoje$i pravni odnos - ni tavan od po!etka, ex tunc). &pak *OO dopu ta da i takav pravni odnos konvalidira ako je nastao pod uslovom ili rokom, te je radnja postala mogu$a prije nastupanja uslova ili roka. "a1nadna nemogu5nost je ona koja moe biti subjektivna i objektivna, !iji je uzrok nemogu$nosti nastao nakon to je obligacija punovano nastala, jer je u !asu nastanka obligacije izvr enje obligacione radnje nije bilo mogu$e. Kod objektivne nemogu$nosti posljedica je prestanak obligacije, a kod subjektivne posljedica je odgovornost dunika za povredu obligacije, jer je preuzeo obavezu koju je u !asu preuzimanja mogao izvr iti. 2. dopu,tenost - Obligacija moe punovano nastati samo ako je predmet iz obligacije dozvoljen. "redmet obaveze je nedopu ten, ako je protivan prinudnim propisima, javnom poretku, drugim pravnim propisima i pravilima dobri# obi!aja. Osnovna sankcija za nedopu ten predmet je apsolutna ni tavost. 8. odre0enost -odredivost/ - *OO dozvoljava da obligaciona radnja prilikom nastanka pravnovaljani# odnosa ne mora biti odreena, dopu ta odredivu radnju (nedovoljno odreenu) samo ako se iz sadraja obligacije (a vezano za prirodu obligacije, okolnosti slu!aja ili sporazum stranaka) moe izdvojiti dovoljno podataka za njenu konkretizaciju. *a neodreenost radnje sankcija je ni tavost. -Ova posljedica postoji i u slu!aju da ne postoji kauza (razlog obavezivanja). -Kauza mora biti dopu tena, pravno opravdana ili iz pravno dopu teni# razloga. 3lasi7i1acija obligacija -"odjela prema prirodi obligacione radnje9 89. pozitivne obligacije - podrazumijevaju aktivno pona anje obavezanog subjekta (davanje i !injenje). +osilac obaveze kod pozitivne obligacije duan je da ne to preduzme, radi, !ini. 2o su pona anja koja se sastoje od davanja (dare) i !injenja ( acere). 88. negativne obligacije - za#tijevaju od dunika ili obavezanog lica pasivno pona anje i usmjerene su na trpljenje (pati) i propu tanje (ne!injenje - non acere). -"ovreda pozitivne nastupa ne!injenjem, a negativne zapo!injanjem !injenja dok traje obaveza da se obavezano lice toga pridrava. 8,. obligacije cilja - njom se postie neki rezultat. /amo ako se utvreni cilj i postigne obligacija je ispunjena i ona $e se ugasiti, ukoliko izostane rezultat do$i $e do povrede obligacije i odgovornosti. 81. obligacija sredstava - kod ovi# obligacija radi se o takvom pona anju koje nije strogo vezano za postizanje cilja, rezultata posla. +pr. ugovor o nalogu, gdje je bitno da je mandatar radio pridravaju$i se uputstva mandata, bez obzira da li je ostvatrio cilj. 2o zna!i da pravno dozvoljeno pona anje obaveznika svodi se na preduzimanje svi# potrebni# radnji u skladu sa pravilima posla i dunom panjom ili pravilima struke. 2o $e biti dovoljno da se dunik oslobodi odgovornosti za preuzete obaveze. 85. novane obligacije - imaju za predmet radnju koja se sastoji u davanju odreene sume novca (isplati). *a nov!ane obligacije je karakteristi!na zakonska kamata kao zakonska sankcija, koju svaki povjerilac moe ista$i prema duniku kao akcesornu obavezu zbog neurednog ispunjenja nov!ane obaveze. <unik koji zadocni sa ispunjenjem nov!ane obaveze, duguje pored glavnice i zateznu kamatu. "ovjerilac ima pravo na kamatu bez obzira da li je pretrpio tetu, a nije ni duan da tu !injenicu dokazuje. :ko je pretrpio ve$u tetu od one koja mu po zakonu pripada na osnovu kamate (apstraktna teta) i to dokae, ima pravo za#tijevati ve$i iznos od ovog. "ored zakonske kamate, zakon za nov!ane obligacije dozvoljava ugovaranje tzv. :ugovorne 1amate;, tj. cijene koju lice pla$a za kori tenje tuim novcem.:ko ugovornu kamatu ugovaraju )izi!ka lica tada je njena stopa ograni!ena na visinu kamatne stope koja se pla$a u mjestu ispunjenja na tedne uloge po vienju, a izmeu pravni# lica je ona koju banka ugovara za tu vrstu posla. *abranjen je 'anatocizam(, tj. ugovaranje kamate na kamatu. /amo je kod ugovorne kamate dozvoljeno pove$anje stope ako dunik zakasni sa isplatom dospjele kamate. Ova zabrana ne vai kod ugovorne kamate banaka. Kada se kao predmet obligacija javlja isplata novca vai$e posebna

81

avgust 2009. godine

dispozitivna pravila *OO za vrijeme, mjesto i na!in ispunjenja. *OO je utvrdio princip monetarnog nominalizma. @onetarni nominalizam zna!i da je dunik obavezan da isplati povjeriocu nov!anu obavezu tako to $e predati onaj isti broj nov!ani# jedinica na koje obligacija glasi, do dospjelosti obligacije. +ov!ana obaveza koja glasi na pla$anje u zlatu ili stranoj valuti, treba da se isplati u doma$em novcu koji vai u trenutku ispunjenja obaveze (u mjestu sjedi ta ili prebivali ta povjerioca). <. nenovane obligacije - imaju za predmet radnju koja moe biti sve osim isplata novca (davanje, !injenje, ne!injenje,..). Kod docnje dunika iz nenov!ane obaveze, sud moe na za#tjev povjerioca narediti pla$anje sudski# penala, kao akcesorne nov!ane obaveze. -"odjela obligacija prema stepenu odre0enosti radnje9 87. individualne obligacije 4 kod koji# je predmet (radnja, !inidba) potpuno odreena, tj. ne ostavlja mogu$nost izbora ili dodatnog odreivanja. "redmet ostaje isti od po!etka do ispunjenja obligacije. 2o ne zna!i da takav predmet u !asu zasnivanja odnosa mora i da postoji, ali moraju postojati planovi koji jasno ukazuju kako da se takav predmet proizvede da bi bio podoban za predaju koja bi imala zna!enje ispunjenja i postigla cilj obligacije. :ko nastane nemogu$nost ispunjenja iz objektivni# razloga (vi a sila) niko ne odgovara i prestaje obligacija, a kod subjektivni# razloga povjerilac postaje ovla tenik za#tjeva za naknadu tete (meutim, pitanje je da li se moe posti$i cilj obligacije). 8;. 1umulativne obligacije 4 kod koji# je predmet vi e individualni# radnji koje se sve moraju izvr iti istovremeno. +aknadna objektivna nemogu$nost izvr enja neke radnje ne vai za ostale radnje koje su mogu$e. &sto je i kod subjektivne nemogu$nosti, gdje nemogu$u radnju zamjenjuje za#tjev za naknadu tete. 8?. generi1e obligacije 4 gdje je radnja odrediva po rodu kojem pripada (masi istovrsni# predmeta). Konkretizacija predmeta odreenog roda vr i se pomo$u prava 'izdvajanja( dijela roda ili jedne stvari. <a bi se ovo ovla tenje vr ilo treba utvrditi u obligaciji ko vr i ovo ovla tenje i kako $e se vr iti izdvajanje. Ovla tenika ovog prava postavlja prvo saglasnost volja, ako nije mogu$ sporazum, onda se ovla tenik odreuje prema cilju obligacije, ako ni tada tada nije mogu$e onda to pravo pripada duniku (ina!e ovla tenik moe biti i povjerilac i tre$e lice).%koliko se ne moe utvrditi kako treba vr iti individualizaciju, dunik je duan predati stvar srednjeg kvaliteta (pravo oblikovanja), ali pret#odno stvar odgovaraju$eg kvaliteta (s obzirom na namjenu stvari, ina!e postupa nesavjesno za stvar srednjeg kvaliteta) predaje. Pravni znaaj generi1e obligacije - Obligacija ne prestaje zbog vi e sile i slu!aja, ali prestaje kod pravne propasti roda, pravne zabrane, nedopu tenosti radnje, propasti cijele generi!ke mase zbog objektivni# okolnosti (nema odgovornosti i obaveze ispunjenja). Ovo ne postoji, naravno, kod subjektivni# okolnosti (propusti dunika). "ovjerilac generi!ke obligacije ima pravo da, radi obezbjeenja svog potraivanja, po to je pret#odno obavijestio dunika koji je zapao u docnju, nabavi stvari istog roda na drugoj strani (od drugog dunika kog sam izabere) i da od prvobitnog dunika za#tijeva naknadu tete i cijene ili vrijednost dugovani# stvari i naknadu tete. 8=. alternativne obligacije 4 )ormiraju se povodom dva ili vi e predmeta, a prestaju ispunjenjem samo jednog od vi e utvreni# (dugovani# radnji) predmeta. "ravo izbora je isto kao i pret#odno i ako se ne moe utvrditi pripada duniku (moe biti povjerilac, tre$e lice, pa i sud). Od prijema obavje tenja kojim vr ilac prava izbora obavijesti drugu stranu ta je izabrala, izbor je nopoziv, i od tog momenta se ne moe vi e mijenjati. &zvr en izbor djeluje 'eD tunc(. Objektivna naknadna nemogu$nost suava pravo izbora, a kod subjektivne naknadne nemogu$nosti situacija je. a) ako pravo izbora pripada duniku E ako je dunik odgovoran za nemogu$nost, obaveza se ograni!ava na preostale radnje E ako je povjerilac odgovoran , onda dunik ima pravo traiti naknadu tete, a svoju obavezu moe izvr iti preostalom radnjom b) ako pravo izbora pripada povjeriocu E ako je povjerilac odgovoran za nemogu$nost izvr enja jedne radnje, tada on moe umjesto te radnje nadoknaditi tetu i traiti preostali predmet E ako je dunik odgovoran, povjerilac moe traiti preostali predmet ili za#tijevati naknadu tete. 85

avgust 2009. godine

=. 7a1ultativne obligacije 4 ima jedan predmet obligacije, tj. dunik duguje samo jedan predmet i povjerilac moe potraivati samo taj predmet, ali dunik ima mogu$nost da tu svoju obavezu ispuni nekom drugom radnjom. Kod objektivne naknadne nemogu$nosti obligacija $e se ugasiti, a kod subjektivne obligacija ne prestaje ve$ povjerilac moe za#tijevati naknadu tete umjesto dugovanog predmeta. :li u tom slu!aju se dunik moe osloboditi obaveze na naknadu tete ispunjenjem )akultativne obaveze. -"odjela obligacija prema subje1tima i djeljivosti predmeta9 8>. line obligacije - ispunjenje obligacije je vezano za povjerenje i li!na svojstva dunika. +jegovom smr$u ove obligacije prestaju i dugovanje je neprenosivo. Ovakve obligacije se ne mogu obezbijediti jemstvom. ,9. bezline obligacije - tipi!ne su za obligacione odnose, svako lice moe u na!elu izvr iti obligacionu radnju. Ovdje je rije! o pravnom standardu prosje!nog dunika (dobar privrednik, dobar stru!njak). /vaki dunik je duan da u ispunjavanju svoje obaveze postupa sa panjom koja se u pravnom prometu za#tijeva u odgovarju$oj vrsti obligacija. "anja kod li!ne obligacije se mjeri prema li!nim svojstvima, a kod bezli!ni# prema pravnim standardima. +e prestaju smr$u subjekta ili likvidacijom pravnog lica, a obaveza prelazi na pravne sljednike. Obaveze i prava iz odnosa mogu se prenositi na tre$a lica i obezbjeuju se jemstvom. ,8. djeljive obligacije - su one obligacije !iji je predmet podesan da se ispunjava u dijelovima, a da se ne naru ava njena supstanca (predmet ne gubi na vrijednosti). E Pasivna razdijeljena obligacija (vi e dunika ) - gdje je djeljiva radnja, zna!i da svaki dunik duguje 'svoj( dio obligacije koji mu je odreen sporazumom subjekata ili na osnovu zakona. %koliko nije utvreno koliko na kog dunika otpada duga, tj. obaveze, obaveza se dijeli na jednake dijelove. /vako nezavisno odgovara za svoj dug. A1tivna razdijeljena obligacija (vi e povjerilaca) - gdje je djeljiva radnja, zna!i da svakom povjeriocu pripada dio trabenog ovla tenja zavisno od pravnog osnova. :ko je dio neutvrdiv, onda svima pripada jednak dio povjerila!kog ovla tenja.

,,. nedjeljive obligacije 4 su one obligacije !iji se predmet ne moe podijeliti na alikvotne dijelove, bez obzira to postoji mnoina subjekata u obligaciji i to bi to, za ispunjenje takve obligacije bilo neop#odno. 3azlog je nedjeljivost predmeta, (obligacione radnje), jer bi se eventualnom podjelom izazvale nepovoljne posljedice po supstancu (materiju) predmeta (propast predmeta, gubljenje bitni# svojstava predmeta). 2akva nedjeljivost se naziva )akti!kom (apsolutnom) nedjeljivo $u obligacije. "ravna ili relativna (ugovorna) nedjeljivost je kada je supstanca djeljiva ali se zbog prirode posla radnja izvr ava kao nedjeljiva. 3adnja se mora izvr avati u cjelosti. ,1. solidarne obligacije 4 su one obligacije koje na strani subjekata imaju mnoinu subjekata i pravno nedjeljivu radnju. 2o je posebna vrsta pravne nedjeljivosti, koja uslovljava ispunjenje obligacije od strane svakog dunika ponaosob u cjelosti ili mogu$nost da svaki povjerilac, odnosno sapovjerilac, ako i# ima vi e na povjerila!koj strani, moe za#tijevati od jednog dunika ispunjenje cijele obaveze u cjelosti. /olidarnost se nikada ne pretpostavlja, uvijek mora biti zasnovana na nekom pravnom osnovu. > Pasivna solidarna obligacija - ako se mnoina subjekata pojavi na duni!koj strani, i tad se ti dunici nazivaju sadunici. /vaki sadunik jem!i povjeriocu ispunjenje u cjelosti (in solidum)! prema izboru povjerioca. /vaki sadunik moe prema nekom pravnom osnovu, koji je ujedno i izvor solidarne obligacije, dugovati sa razli!itim rokom ispunjenja, ili mu obaveza moe biti uslovljena. "ovjerilac izabira ekonomski najlikvidnijeg sadunika i kad on ispuni radnju u cjelosti obligacija prestaje za sve ostale sadunike. /vaki solidarni dunik pravo da se koristi tzv. obje1tivnim ili subje1tivnim materijalno4 pravnim prigovorima. Materijalno4pravni prigovori su !injenice kojima dunik #o$e da postigne odbijanje povjerio!evog za#tjeva. "rigovor je de)anzivna radnja, izjava dunika kojom on isti!e da usljed neke !injenice povjerio!evo pravo nije ni nastalo. "rigovori kojima se !inidba trajno uskra$uje nazivaju se permptorni, a kojima se privremeno spre!ava njeno ispunjenje nazivaju se dilatorni (primjer permptornog

87

avgust 2009. godine

prigovora je prigovor zastarjelosti, primjer dilatornog prigovora je prigovor neispunjenja obaveze druge strane). 4 bje1tivni prigovori su prigovori koje zakon predvia za sadunike u vanjskom odnosu, u tzv. objektivne prigovore koji se ti!u samog obligacionog odnosa. ,5. Prigovor prebijanja - kao jedan od na!ina prestanka obligacije, ti!e se svi# sadunika i dunik-platilac moe ga ista$i ukoliko ga povjerilac opomene na ispunjenje, a prebijanje je preduzeto sa nekim drugim sadunikom. ,7. Prigovor otpusta duga - otpust (oprost) duga u!injen prema jednom vai i za sve ostale sadunike. %koliko je pojerilac i ao na to da dug oprosti izri!ito samo jednom od sadunika, solidarna obaveza se smanjuje za vrijednost njegovog udjela. % ovom slu!aju svaki sadunik moe ista$i tzv. prigovor redukcije jer dolazi do redukcije sadraja obligacije. ,;. Prigovor prenova -novacije/ - ima isto dejstvo kao i prigovor otpusta duga (moe dovesti do prestanka obligacije). ,?. Prigovor zadocnjenja -povjerila1a docnja/ - bez obzira to je on u docnji prema jednom od sadunika, koristi svim sadunicima i oni $e mo$i ista$i ovaj prigovor i otkloniti privremeno za#tjev za ispunjenjem solidarne obligacije (dilatorni prigovor). ,=. Prigovor sjedinjenja - mogu koristiti svi sadunici prema novom povjeriocu ako je ovaj univerzalnom sukcesijom naslijedio povjerioca i postao povjerilac. <ovodi do redukcije sadraja obligacije. /astoji se u tome to sadunik odbija da isplati cjelokupnu vrijednost prvobitne obaveze jer se ona smanjila za onoliko koliko je pripadalo ranijem povjeriocu. ,>. Prigovor poravnanja 4 poravnanje je jedan od na!ina prestanka obligacije meusobnim obra!unavanjem uzajamni# obligacija tako to jedan od subjekata prebijanja izjavi svoju volju (kompezacionu izjavu) ili to se oni tako sporazumiju.Ovo je prilika za samo onog sadunika koji ima takvu uzajamnu obligaciju sa povjeriocem, ostali sadunici mogu to da pri#vate i tek tada prebijanje ima dejstvo prema svima. -Objektivni prigovori ti!u se prestanka obligacije u cjelosti, njene nedospjelosti za ispunjenje, njene zastarjelosti ili ni tavosti osnova nastanka solidarnosti. -Kod prvobitne objektivne nemogu$nosti smatra se da obligacija nije ni nastala. -Kod naknadne objektivne nemogu$nosti obligacija prestaje i povjerilac ne moe za#tijevati ni od jednog sadunika da obavezu ispuni. -Kod naknadne subjektivne nemogu$nosti obaveza prestaje, ali povjerilac ima pravo na naknadu tete. *a#tjev se moe ista$i prema bilo kojem saduniku (ili svim), ali oni odgovaraju povjeriocu za tetu samo do visine vrijednosti dugovanog predmeta. 4#ubje1tivni prigovori vezani su samo za li!nost pojedinog sadunika, u pravilu koriste samo njemu i stvar su meusobni# odnosa samo tog sadunika i povjerioca. -+akon to jedan od sadunika ispuni cijelu obavezu tzv. vanjski odnos, odnos izmeu povjerioca i sadunika prestaje, meutim i dalje ostaje nerazrije en unutra nji odnos sadunika. +akon ispunjenja obaveze, dolazi do za1ons1e personalne subrogacije, na mjesto povjerioca stupi$e prema ostalim sadunicima, sadunik-platac, koji ima tzv. regresno pravo da se naplati od sadunika za otpadaju$e dijelove obaveze (sadunikisplatilac kona!no nosi samo svoj dio cjelokupne solidarne obaveze). -/vaki sadunik moe u regresnom postupku postaviti saduniku-isplatiocu, koji mu postavi tzv.regresni za#tjev, i objektivne i subjektivne prigovore koje je on imao pravo da postavi povjeriocu. "oloaj sadunika-isplatioca bi$e naro!ito nepovoljan ako je on propustio da prigovor istakne povjeriocu. 2ada mu sadunik u regresnom postupku svojim prigovorom moe osporiti regresno pravo u cjelosti ili djelimi!no. Prigovor redu1cije koristi sadunik koji je izvr io novaciju samo za svoj dio obaveze prema povjeriocu; zatim i sadunik koji je usljed kon)uzije postao i povjerilac, kao i slu!aju otpusta duga koji se ti!e samo jednog od sadunika. Prigovor zastarjelosti sadunici ne mogu koristiti prema saduniku-isplatiocu prema kojem povjerio!ev za#tjev nije bio zastario. % slu!aju imovinske nesposobnosti sadunika da plati svoj dio isplatiocu, njegov dio obaveze dijeli se srazmjerno (procentualno) vrijednosti otpadaju$i# dijelova svakog sadunika na sve sadunike. %koliko je solidarnost imala )unkciju jemstva u korist samo jednog sadunika, onda je samo on duan saduniku isplatiocu. > A1tivna solidarna obligacija4 postoji kada je vi e lica na povjerila!koj strani, gdje svaki povjerilac ima pravo da od dunika za#tijeva ispunjenje cjelokupne trabine, a kada realizuje potraivanje i dunik mu ispuni dugovani predmet, dunikova obaveza prestaje i prema ostalim sapovjeriocima. &zbor povjerioca pripada duniku, sve do !asa kad neki od sapovjerilaca zatrai ispunjenje obligacije. <unik moe izvr iti prebijanje samo prema

8;

avgust 2009. godine

povjeriocu traiocu ispunjenja. Otpust duga, novacija i kon)uzija dovode do redukcije potraivanja. -"oravnanje nema dejstvo prema ostalim sapovjeriocima, ako ga ne pri#vate. -<ocnja dunika prema jednom povjeriocu ti!e se ostali# sapovjerilaca, a docnja jednog sapovjerioca zna!i zadocnjenje svi#. -"riznanje duga i odricanje od zastarjelosti od strane dunika, koristi svim sapovjeriocima. -:ko nastupi nemogu$nost ispunjenja solidarne obaveze, obaveza prestaje. :ko je dunik odgovoran za nemogu$nost ispunjenja povjerioci imaju pravo na naknadu tete. Oni su postali solidarni povjerioci u pogledu potraivanja na naknadu tete, s tim to je nji#ov meusobni odnos ostao nepromjenjen. Obrnuto, ako je jedan od solidarni# povjerilaca odgovoran za nemogu$nost ispunjenja, obaveza dunika prestaje, a ostali solidarni povjerioci imaju pravo da od takvog solidarnog povjerioca za#tijevaju naknadu tete. -/apovjerioci imaju regresno pravo prema povjeriocu-naplatiocu. :ko je nemogu$e odrediti nji#ove dijelove prema pravnom osnovu, onda svakom pripada jednak dio. -"odjela obligacija s obzirom na vrijeme trajanja odnosa i nji2ovo pravno znaenje9 19. trajne obligacije - 2rajanje obligacije podrzumijeva njenu egzistenciju u pravnom ivotu, od momenta njenog nastanka do prestanka (is!ezavanja). Obligacije koje sadre potraivanja povremeni# davanja koja dospijevaju godi nje ili u kra$im odreenim razmacima vremena *OO naziva 'povremena potraivanja(. Ona zastarjevaju za 1 godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja, a samo pravo na povremena potraivanja zastarjeva za 7 godina (prekluzivni rok) od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraivanja poslije kog dunik vi e nije ispunjavao svoju obavezu. "rekluzivni rok ne moe biti zaustavljen ili prekinut (kao rok zastarjelosti) i sudija pazi na njega po slubenoj dunosti. Ova zastara prava na potraivanje dovodi do gubitka za#tijevanja ne samo budu$i# povremeni# davanja dunika, ve$ i oni# koja su dospjela prije zastare. 18. trenutne obligacije - nji#ovom nastanku slijedi istovremeno i nji#ovo ispunjenje, akt stvaranja i akt prestanka stapaju se ujedan akt (npr. prodaja za gotovo). -"odjela obligacija prema pravnoj prirodi9 1,. civilne (potpune) i naturalne (nepotpune) 11. jednostrano i dvostrano obavezne 8. samostalne i a1cesorne (sporedne-obaveze koje vae za glavnu, vae i za sporednu, npr.jemstvo) !ejstvo obligacije Povjerioeva prava i du.ni1ove obaveze -Obligacija ima relativno (relaciono) dejstvo, dejstvo inter partes. -"ravno dejstvo obligacije , odnosno ovla tenja koja iz obligacije proisti!u, jeste da je dunik obavezan da ovla tenom povjeriocu ispuni svoju obavezu (dug), savjesno, u svemu kako glasi obligacija, odnosno konstituisano ovla tenje. -+asljednici i sukcesori su u zakonom odreenim slu!ajevima i pod zakonom odreenim uslovima subjekti obligacija, jer mogu da stupe na mjesto povjerioca ili dunika u obligaciji (univerzalnom ili singularnom sukcesijom). -<a bi obligacija proizvela dejstvo povjerilac treba da se namiri u svom ovla tenju, odnosno za#tjevu, i da mu dunik ispuni obavezu onako kako glasi. bezbje0enje du.ni1ovi2 obaveza -3azlikuju se li!na i stvarna sredstva obezbjeenja. 4%ina sredstva obezbje0enja poja!avaju dejstvo obligacionog odnosa tako to staju uz glavnu obavezu i obavezuje se davanje ovi# sredstava obzbjeenja u slu!aju da dunik ne izvr i ili neuredno izvr i svoju obavezu. -% li!na sredstva se ubrajaju. ugovorna kazna, jemstvo, odustanica, kapara, kaucija i avans. 4Realnim sredstvima obezbje0enja postie se disciplinovanje dunika u izvr avanju njegovi# prava, odnosno obaveza, na taj na!in to povjerilac sti!e , pod zakonom odreenim uslovima, neko stvarnopravno ovla tenje na dunikovim stvarima ili pravima. -Ovdje se ubrajaju pravo zadravanja i zaloga. -"ored ove dvije grupe sredstava poja!avanja ili obezbjeenja dejstva obligacija postoje i za1ons1a sredstva obezbje0enja izvr enja dunikove obaveze, a to su. pravo na naknadu tete, zatezna kamata i penali (primjenjiva na obligacije iz bilo kog izvora obligacija). -*akon posebno izdvaja sredstva poja!anja (obezbjeenja) obligacija koje proisti!u iz ugovora, i to 8?

avgust 2009. godine

realna. kapara, kaucija i avans, a u li!na izri!ito uvr tava samo odustanicu.

8=

avgust 2009. godine

%ina sredstva obezbje0enja ?govorna 1azna -%govorna kazna je suma novca, odnosno druga imovinska vrijednost koju se dunik obavezuje da isplati povjeriocu ukoliko povrijedi svoju obavezu prema njemu koja za predmet ima nenov!anu radnju. -+ov!ane obaveze se prema izri!itoj zakonskoj odredbi ne mogu obezbjeivati ugovornom kaznom, jer je povreda nov!ani# obaveza obezbijeena pla$anjem kamate , !ija se stopa odreuje zakonom - zatezna kamata. -%govorna kazna je ugovorna klauzula kojom se povjerilac i dunik sporazumijevaju o njenom pla$anju za slu!aj neispunjenja ili zadocnjenja u ispunjenju neke nenov!ane obaveze. -+aj!e $e se odreuje u srazmjeri sa glavnom dunikovom obavezom. -:kcesorni karakter ugovorne kazne vidi se po tome to se za ugovaranje ugovorne kazne trai sagla avanje volja u istoj onoj )ormi po kojoj je nastala obaveza (ugovor) koja se ugovornom kaznom obezbjeuje. -%govorna kazna nije naknada tete, ona se moe naplatiti i kada prema uje visinu pretrpljene tete, a i kada nije nastala nikakva teta. -6unkciju naknade tete $e ugovorna kazna imati jedino u slu!aju da je ugovorna kazna prema metodologiji obra!unavanja manja od pretrpljene tete. -2ada imalac prava na ugovornu kaznu moe za#tijevati i razliku izmeu obra!unate ugovorne kazne do obra!unate naknade pretrpljene tete. -:ko sporazumom o ugovornoj kazni nije utvrena njena svr#a ili cilj radi kojeg je predviena, zakonska je presumpcija da je ugovorena za slu!aj dunikovog zadocnjenja. -Kad je kazna ugovorena za slu!aj neispunjenja obaveze povjerilac moe za#tijevati ili ispunjenje obaveze ili ugovornu kaznu. -Kod naknadne objektivne nemogu$nosti dunik ne odgovara i prestaje glavna obaveza i sredstvo njenog obezbjeenja. -:ko je kazna ugovorena za slu!aj skrivljenog neispunjenja ugovorne obaveze obezbijeene ugovornom kaznom, povjerilac ima pravo izbora; ukoliko izabere pravo da za#tijeva ugovornu kaznu, on gubi pravo da za#tijeva ispunjenje obaveze. -"rema *OO, dunik ne moe da se koristi ugovornom kaznom kao odustanicom. -Kada je ugovorna kazna ugovorena za slu!aj duni!ke docnje, povjerilac ima pravo za#tijevati i ispunjenje obaveze i ugovornu kaznu, ali ako usljed docnje doe do trajne nemogu$nosti ispunjenja , dunik mora nadoknaditi tetu, a ne ugovornu kaznu. @emstvo -Aemstvo je ugovor izmeu povjerioca i jemca kojim se jemac obavezuje da $e povjeriocu ispuniti punovanu i dospjelu dunikovu obavezu, ako dunik to ne u!ini. -%govor o jemstvu je pismen ()ormalan) i akcesoran u odnosu na glavni ugovor ili kakvu drugu, 'glavnu( obavezu koju obezbjeuje. -"redmet ugovora o jemstvu je obaveza koju dunik ima prema povjeriocu iz postoje$eg obligacionog odnosa koji postoji izmeu dunika i povjerioca. -Aem!eva obaveza je akcesorna i supsidijarna, ona ne moe biti ve$a od glavne obaveze. -*astarjelo $u obaveze glavnog dunika zastarjeva i obaveza jemca, rok zastarjelosti je dve godine. 4 dnos povjerioca i jemca4 Odnos povjerioca i jemca vezan je za sadraj ugovora o jemstvu, kojim se moe uspostaviti nekoliko tipova jemstva.

8>

avgust 2009. godine

-Kod supsidijarnog jemstva jem!eva obaveza dospijeva tek ako je dunik nije ispunio u roku odreenom u pismenom pozivu povjerio!evom da ispuni obavezu. -&zuzetno, jem!eva obaveza moe dospjeti i bez pismenog poziva upu$enog duniku od strane povjerioca, ako je dunik o!ito nelikvidan ili je pao pod ste!aj. 4#olidarno jemstvo je ono gdje se jemac obavee pored dunika kao jemac-platac. -Aemac iz privrednog posla smatra se smatra se kao jemac-platac, po zakonskoj pretpostavci. -/olidarno jemstvo kod kojeg su dunik i jemac u istom redu pozivanja na ispunjenje zajam!ene obaveze treba razlikovti od solidarnosti jemaca. -&splatilac ima 'pravo regresa( prema sajemcima u slu!aju 'zakonske solidarnosti( srazmjerno dijelovima duga koji otpadaju na svakog od sajemaca. -Kada jedan od sajemaca isplati dug, tj. namiri povjerio!evu trabinu, on tada sti!e pravo regresa prema duniku. -:ko on ne moe da se regresira od dunika, ima pravo da se obrati sajemcima. -:kcesornost jemstva nema nema zna!aja kod ste!aja, niti kod nasljeivanja. -Kao jem!evi prigovori smatraju se svi objektivni dunikovi prigovori koje ovaj ima prema povjeriocu s obzirom na trabinu. -"ored dunikovi# objektivni# prigovora jemac prema povjeriocu ima pravo uloiti i svoje objektivne prigovore koji se odnose na nedostatke ugovora o jemstvu, ali ima pravo i na subjektivne prigvore prema povjeriocu (npr. prigovor prebijanja uzajamni# potraivanja). -"ovjerilac ima dunost obavje tavanja jemca o dunikovoj docnji, ako to ne u!ini bi$e mu odgovoran za tetu koju ovaj pretrpi zbog propu tanja. -"od prestankom jemstva u pravilu se podrazumijeva isplata dunikovog duga, bilo od strane dunika, bilo od strane jemca. -@eutim, jemac $e se osloboditi odgovornosti (jemstva) ako povjerilac, na njegov poziv, poslije dospjelosti potraivanja, ne za#tijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku od mjesec dana od prijema poziva. -Aemac koji isplati dunikov dug povjeriocu subrogira, po zakonu, u ulogu povjerioca. -+jegova trabina prema duniku obu#vata ispla$eno potraivanje, kamate do dana isplate i tro kove eventualnog spora. -Aemac koji je isplatio povjerio!evo potraivanje, a o tome nije obavijestio dunika, te je i ovaj zbog neznanja te !injenice, ponovo isplatio isti dug, nema pravo regresa prema duniku, ali ima pravo od povjerioca za#tijevati vra$anje ispla$enog. -"ravo od povjerioca traiti vra$anje ispla$enog ima$e i onaj jemac koji bez dunikoog znanja (ne obavjestiv i dunika) isplati povjerio!evo potraivanje, koje je kasnije, na dunikov za#tjev poni teno ili uga eno prebijanje. Realna -stvarna/ sredstva obezbje0enja izvr,enja du.ni1ove obaveze Pravo zadr.avanja -pravo retencije/ -"ravo zadravanja ili retencije je pravo povjerioca da za svoje dospjelo potraivanje zadri dunikovu stvar koja mu se na la u rukama, i da se, po to blagovremeno obavijesti dunika o svojoj namjeri, naplati iz vrijednosti zadrane stvari. -"ravo retencije sadri dva ovla tenja povjerioca. 15. ovla tenj e zadravanj a dunikove stvari 17. ovla tenje namirivanja iz zadrane stvari. -/tvar koja se nalazi u posjedu povjerioca ne smije biti otuena od dunika nasilno ili izvr avanjem obaveze iz ugovora !iji je cilj !uvanje ili posluga. -"ored toga, kao stvari koje su nepodobne za retenciju zakonom su odreene. dunikove isprave, pisma, li!ne stvari i stvari bez prometne vrijenosti. -"ovjerilac ne moe zadrati zadranu stvar od !asa kada mu dunik ponudi adekvatno obezbjeenje za njegovo potraivanje. -Kao uslovi koje *akon propisuje za vr enje prava zadravanja navode se. 1;. pravo zadravanja se moe vr iti na osnovu dospjeli# potraivanja, 1?. pravo zadravanja se moe vr iti na stvarima izuzev oni# stvari koje zakon izuzima, a to su. stvari koje su iza le iz dunikove dravine mimo njegove volje, stvari koje je dunik predao povjeriocu na !uvanje ili poslugu, povjerilac ne moe zadrati punomo$je dobijeno od dunika, dunikove isprave, legitimacije, prepisku i ostale sli!ne stvari, kao i stvari koje nemaju prometnu vrijednost. "ravo zadravanja vr i se radi obezbjeenja nov!anog potraivanja. /tvar treba da se nalazi u dravini povjerioca. &zuzetak o postojanju prvog uslova javlja se kao kvali)ikovana retencija, kod koje se pravo zadravanja moe vr iti i na osnovu nedospjelog potraivanja u slu!aju da je dunik postao nesposoban za pla$anje (insolventan). "od insolventno,5u se porazumijevaju dvije situacije. bezuspje nost izvr enja na dunikovoj imovini i otvaranje ste!ajnog postupka nad dunikom. 1=. pravo zadravanja traje sve do momenta isplate duga ili do momenta realizovanja prava retencije. +amirenje iz vrijednosti zadrane stvari vr i$e se na isti na!in, ,9

avgust 2009. godine

saglasno pravilima koja vae za zalonog povjerioca. +amirenje iz zadrane stvari je jednostavnije ako je potraivanje nastalo iz privrednog ugovora, privredni subjekt moe i bez sudske odluke pristupiti javnoj prodaji u roku od = dana od dana obavje tavanja dunika. Obavje tenje dunika je vid njegove za tite od tetni# posljedica. "ropu tanje obavje tenja stvara obavezu na naknadu tete uz postojanje uzro!nosti izmeu propu tanja obavje tenja i nastale tete. 1>. zaloni povjerilac ima pravo sledovanja, a retinet nema. 3etinet ne moe podnijeti petitornu tubu protiv lica kod kojeg se nalazi stvar iza la iz njegove dravine, zaloni povjerilac moe. 7. da bi povjerilac mogao vr iti pravo retencije stvar mora biti u njegovoj neposrednoj dravini, dok kod zalogoprimca ne mora ;. pravo retencije nastaje po osnovu zakona , a zalono naj!e ce po osnovu ugovora. Zaloga -*aloga je zalono (stvarno) pravo na tuoj stvari. -*bog na!ina nastanka dijeli se na ugovornu, sudsku i zakonsku. -% *OO regulisana je tzv. ru!na zaloga, odnosno zalono pravo na pokretnim stvarima, dok #ipoteka ili zalono pravo na nepokretnim stvarima je regulisana *akonom o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima. -%govor predstavlja osnov (titulus) za sticanje zalonog prava, ali se ono ne moe ste$i zaklju!enjem ugovora, ve$ tek predajom stvari (modus ac"uirendi). -+ajvanija osobenost zalonog prava je da zaloni povjerilac ima ekskluzivno pravo da se namiri iz zaloene stvari, bez obzira na ostale povjerioce i bez obzira na to u !ijim se rukama stvar nalazi, tj. zalono pravo sadri dva ovla tenja. pravo prvenstva i pravo slijeenja (po tome se se razlikuje od obligacionog prava i pribliava stvarnom pravu). -*aloena stvar i poslije zalaganja ostaje u svojini dunika ili tre$eg lica i njemu kao sopstveniku pripadaju sve koristi koje ta stvar prua. -*alono pravo je akcesornog karaktera, moe postojati samo ako postoji punovano potraivanje !iju isplatu obezbjeuje. -%govorom o zalogu koji je osnov (titulus) zalonog prava obavezuje se zalogodavac (dunik ili tre$e lice) prema povjeriocu (zalogoprimcu) da mu preda neku pokretnu stvar na koju zalogodavac ima pravo svojine da bi se mogao u slu!aju docnje dunika naplatiti iz njene vrijednosti prije ostali# povjerilaca dunikovi#. -"ovjerilac se ugovorom o zalogu obavezuje da stvar !uva i po ispunjenju duga vrati neo te$enu zalogodavcu. --r enje zalonog prava pripa $e povjeriocu kada dunik zadocni i svodi se na za#tjev sudu da stvar proda na javnoj prodaji ili da dozvoli da se stvar proda po teku$oj cijeni ako stvar ima berzansku ili tri nu cijenu. -&sta stvar zaloena kod nekoliko povjerilaca slui kao zaloga po principu prior tempore potior iure. -*alono pravo prestaje. isplatom potraivanja, gubitkom dravine, prop $u zaloga, odricanjem i izvr enom predajom. -%govor o zalaganju potraivanja proizvodi pravno dejstva kada je dunik pismeno obavje ten o njegovom zaklju!enju i zalogodavac je duan predati zalog, odnosno ispravu o zaloenom potraivanju. -Osim prava potraivanja (npr.potraivanja iz vrijednosni# papira), u zalog se mogu dati i druga prava na na!in predvien za nji#ovo preno enje na drugoga, kao to su. autorsko pravo, patentno pravo, licenca, zalono pravo i dr., a ne mogu se zalagati. stvarne slubenosti, li!ne slubenosti, statusna li!na prava. 4Aipote1a je zalono pravo na nepokretnim stvarima; zaloga je nekretnina, !itavo zemlji noknjino tijelo. -"ravni osnov (titulus) zasnivanja #ipoteke je pravni posao, sudska odluka ili zakon. -#odus ac"uirendi je upis u zemlji ne knjige -Fipotekarni povjerilac ne sti!e dravinu ve$ pravo prvenstvenog namirenja svog potraivanja u slu!aju duni!ke docnje prodajom zaloene nekretnine. -:ko je nekretnina zaloena kod vi e povjerilaca red prvenstvenog namirenja ra!una se prema momentu zatraenog upisa #ipoteke u zemlji nu knjigu, tj. prema !asu upisa #ipoteke. -:ko je pravo #ipoteke upisano u zemlji noj knjizi, ono moe prestati upisom brisanja u zemlji noj knjizi. -*aloni povjerilac moe zalonom (#ipotekarnom) tubom od zalonog dunika, koji je vlasnik stvari, za#tijevati trpljenje namirenja tuio!evog potraivanja prodajom zaloga. -2ubom vindicatiopignoris zaloni povjerilac, kao stvarno-pravni ovla tenik moe traiti od svakog tre$eg lica predaju zaloga.

,8

avgust 2009. godine

-*akonsko zalono pravo sti!e se bez publiciteta, tj. ne trai se za njegovo sticanje predaja kada se radi o pokretnim stvarima, ni upis u zemlji nu knjigu, kada se radi o nepokretnim stvarima, ono se sti!e kada su ispunjeni uslovi odreeni zakonom. -Ono ima pravo prvenstva u odnosu na ugovorno zakonsko zalono pravo koje se upisuje u javne knjige. -Kao zakonsko zalono pravo isti!e se. zalono pravo zakupodavca na pokretnim stvarima koje je zakupac unio u zgradu ili zemlji te, zakonsko zalono pravo na privrednim poslovima i zakonsko zalono pravo u pomorskom i vazdu#oplovnom pravu. Za1ons1a sredstva obezbje0enja izvr,enja obaveze du.ni1a Pravo na na1nadu ,tete -:ko je teta koju povjerilac trpi zbog docnje dunika ve$a od iznosa koji se dobija po osnovu zakonske (zatezne) kamate, tako o te$eni povjerilac ima pravo na naknadu tzv. potpune tete. -"otpuna teta obu#vata prostu tetu i izgubljenu dobit koju je dunik morao predvidjeti da moe nastati prilikom zasnivanja obligacionog odnosa per)ekcijom ugovora. Pravo na zateznu 1amatu -<unik koji zadocni sa ispunjenjem nov!ane obaveze duguje, pored glavnice i zateznu kamatu po stopi utvrenoj saveznim zakonom. -:ko je stopa ugovorene kamate vi a od zatezne kamate, ona te!e i poslije dunikove docnje. -*atezna kamata je zakonsko sredstvo obezbjeenja povjerioca u slu!aju neizvr enja dunikove obaveze. -"ravo na zateznu kamatu nije zakonom obra!unata naknada tete, jer se dosuuje bez obzira da li je povjerilac pretrpio kakvu tetu zbog dunikovog zadocnjenja. -<ozvoljena je kumulacija za#tjeva na pla$anje zatezne kamate i za#tjeva za naknadom tete koja prelazi prelazi po vrijednosti iznos pripadaju$e zatezne kamate. Penali -"enali su zakonsko sredstvo obezbjeenja povjerio!evi# interesa koji su povrijeeni tako to dunik kasni sa ispunjenjem nenov!ane obaveze. -"rimjena ovog sredstva je zakonom uslovljena. -"ovjerilac ima pravo za#tijevati od dunika nenov!ane obaveze, putem suda, da je u naknadnom roku ispuni, i da sud obavee dunika da za svaki dan zaka njenja plati povjeriocu odreen iznos novca. -/udski penali su nov!ani iznos koji sud u izvr nom postupku na za#tjev povjerioca (i u korist povjerioca) nalae duniku nenov!ane obaveze koji je u docnji sa izvr enjem svoje obaveze utvrene pravosnanom sudskom odlukom , da ga plati u paricionom roku. -"ovjerilac ne bi mogao kumulirati i za#tijevati pun iznos tete i sudske penale, za napla$eni iznos penala smanjuje se pretrpljena teta. -:li ako povjerilac i nije pretrpio tetu ima pravo da pod zakonom odreenim uslovima za#tijeva sudske penale. 59. !im povjerilac predloi izvr enje ne moe vi e postavljati za#tjev za sudske penale 58. dunik je u docnji sa izvr enjem obaveze u paricionom roku (87 dana) 5,. obaveza dunika je nenov!ana 51. obaveza je utvrena pravosnanom sudskom odlukom koja se ne moe vi e pobijati redovnim pravnim lijekom 55. dono enje rje enja od strane izvr nog suda na prijedlog povjerioca. -:ko i kada dunik naknadno izvr i obavezu, sud moe smanjiti tako odreenu svotu, vode$i ra!una o svrsi zbog koje je naredio njeno pla$anje. )r,enje povjerila1i2 prava -"ovjerilac svoje pravo iz obligacije moe za#tijevati samo prema duniku. -@eutim, *akon daje povjeriocu mogu$nost da doe do cilja i na taj na!in to $e vr iti svoje pravo i mimo dunika, to su posebni slu!ajevi odreeni zakonom. -"ored ovi# posebni# slu!ajeva dozvoljava se povjeriocu mije anje u imovinske odnose dunika, to su slu!ajevi kad se moe podnijeti tzv. indirektna tuba i slu!aj sudske cesije. -Klasi!an na!in mije anja povjerioca u imovinske odnose dunika sa tre$im licima i obra$anje povjerioca sa svojim za#tjevom direktno tre$im licima postie se pobijanjem dunikovi# pravni# radnji. Povjerioeva prava u posebnim sluajevima -*akon je utvrdio broj slu!ajeva kada povjerilac odstupa od uobi!ajenog vr enja svog subjektivnog prava saglasno dejstvu i sadraju obligacije i kada mu zakon daje mogu$nost da od uobi!ajenog dejstva i sadraja obligacije odstupi. 8. ako se radi o generi!koj obligaciji u kojoj je dunik pao u docnju, ovdje povjerilac

,,

avgust 2009. godine

moe vr iti pravo izbora, ako o tome obavijesti dunika. "ravo izbora je karakteristi!no za alternativne obligacije. 2ako nastaje alternativna obligacija, kao bene)icija za povjerioca koji tada moe da pribavi od tre$eg lica (a ne od dunika) stvari istog roda, a od dunika za#tijeva samo naknadu cijene i naknadu eventualne tete koja mu je radi ove nabavke, radi pokri$a nastala ili moe za#tijevati vrijednost dugovani# stvari i naknadu tete (izmjena sadraja obligacije po inicijativi povjerioca), 57. kada se obaveza sastoji u !injenju, vr enju, neke radnje, a dunik je u docnji, tada povjerilac moe, uz pretodnu obavijest duniku sam izvr iti, o svom tro ku, dunikovu radnju i izmjeniti sadraj obligacije tako to bi dunik sada umjesto radnje !injenja sada dugovao naknadu tete, 5;. povreda obaveze ne!injenja od strane dunika, e)ekti radnje !injenja mogu se otkloniti na tro ak dunika uz naknadu eventualne tete, 5?. izmjena sadraja obligacije utvrene pravosnanom odlukom, ukoliko je dunik u docnji, pa ni u naknadnom primjernom roku ne izvr i svoju obavezu, povjerilac moe izjaviti da ne$e primiti ispunjenje kako je utvreno obligacijom, tj. pravosnanom odlukom, nego $e traiti naknadu tete zbog neispunjenja, 5=. sudski penali. Pobijanje du.ni1ovi2 pravni2 radnji -"obijanje dunikovi# radnji, u materijalno-pravnom smislu se sastoji od povjerila!kog prava pobijanja, a u procesno-pravnom smislu se realizuje pobojnom tubom. -2o je jedno od prava ili za#tjeva kojim se povjeriocu omogu$ava, uz ispunjenje zakonski# uslova mije anje u pravne radnje 'svoga( dunika sa tre$im licem. -% rimskom pravu postojao je poseban delikt raus creditorum koji bi se izvr io kada bi dunik umanjio svoju imovinu da bi onemogu$io povjerioce da se iz nje naplate, te i# na taj na!in o tetio. -<a bi se ovakvo pona anje dunika sprije!ilo uvedena je tuba actio pauliana. -&nterdiktnom tubom se naziva pravno sredstvo kojim s povjerilac umjesto dunika tui dunikovog dunika radi realizacije zanemareni# dunikovi# prava zbog !ega je dunikova aktiva nedovoljna da bi se povjerilac mogao iz nje naplatiti. -2zv. paulijanska tuba rimskog prava je e)ikasnija za povjerioca od indirektne tube jer se samo on a ne i ostali povjerioci namiruje iz pobijanog posla dunikovog i to u mjeri koja je potrebna za namirenje njegove trabine. -2ubeni za#tjev se svodi na pobijanje dunikovi# o te$uju$i# radnji preduzeti# s tre$im licima, za#tjev je ograni!en na tuioca-povjerioca i samo u mjeri kojia je potrebna za namirenje njegove trabine. -"obojna tuba je sredstvo za e)ikasniju povjerila!ku za titu savjesnog i urednog povjerioca koji vodi ra!una o svojim pravima i koji nema interesa da !eka da se i ako se nad imovinom dunika otvori ste!aj. -/ubjekti pobijanja su. povjerilac (pobija!) i tre$e lice na koje je dunik pravnom radnjom prenio dio svoje imovine odnosno nasljednik tre$eg lica ili 'protivnik pobijanja(. -/ingularni pravni sljedinik tre$eg lica je onaj pravni sljednik kome je tre$e lice otuilo korist pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tako da se i 'singularni sukcesor tre$eg lica( moe pojaviti kao protivnik pobijanja. -/ingularni sljednik se naziva 'pribavilac( i tuba se moe podi$i protiv 'pribavioca( tj. '!etvrtog lica(samo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovog pret#odnika moglo pobijati u slu!aju oneroznosti posla, izuzev ako je poslom bez naknade otuio korist, kad se tuba protiv 'pribavioca( moe podi$i iako on nije znao za pobojnost posla njegovog nesavjesnog pret#odnika. -%niverzalni sukcesor odgovara za dugove ostavio!eve do visine vrijednosti nasljedne imovine, a ako je vi e nasljednika, odgovaraju solidarno za dugove ostavioca i to svaki do vrijednosti naslijednog dijela bez obzira da li je izvr ena dioba nasljedstva. -"ovjerioci prema *akonu o nasljeivanju, mogu za#tijevati u roku od tri mjeseca, od otvaranja nasljedstva, da se zaostav tina odvoji od imovine nasljednika i tada oni sti!u pravo prvenstvene naplate u odnosu na ostale povjerioce koji nisu traili odvajanje zaostav tine, ali su ograni!eni u naplati svog potraivanja samo na sredstva zaostav tine. -"obojna radnja (pobojno djelo) je pravna radnja dunika koja je preduzeta na tetu povjerioca. -"od pravnom radnjom podrazumijevaju se izjave volje koje preduzimaju u cilju stvaranja nekog pravnog odnosa. -"ropu tanje da bi se smatralo pravnom radnjom mora biti pod kontrolom ili upravljeno od strane dunikove volje (to je dunikova radnja tj. neradnja); mora biti svjesno (izjavljivanjem) svjesno uzdravanje od izjavljivanja. -+e$e se smatrati pobojnim radnjama ni radnje koje su izri!itom zakonskom radnjom ,1

avgust 2009. godine

isklju!ene, odnosno !ije je pobijanje zabranjeno (npr. davanje od strane dunika tre$im licima prigodni# darova, srazmjerni# mogu$nostima dunika). -"ropu tanje oboga$enja ne moe se pobijati jer dunik nije izgubio materijalno pravo, niti mu je smanjena aktiva ili pove$ana pasiva. -"obojna moe biti samo imovinsko-pravna radnja, a ne neimovinska (kao to je npr.usvojenje) jer je svr#a pobijanja namirenje trabine. -"od pobojne radnje ne mogu se podvesti ni raspolaganja onim dijelovima imovine koja je ili koji su izuzeti od sudskog izvr enja. -+a e pravo smatra da povjerio!eva trabina, radi !ijeg se namirenja pobija dunikova pravna radnja ne mora biti nov!ana, predmet trabine moe biti i neko drugo pravo ili stvar in specie. -Op te pretpostavke pobijanja su. 5>. postojanje utuivog potraivanja povjerio!evog, dospjelog za naplatu, bez obzira kada je nastalo 79. postojanje insolventnosti dunika koja je nastala preduzimanjem pravne radnje na tetu povjerioca. -"od posebnim pretpostavkama pobijanja obu#va$ene su 5 varijante izmjenjene paulijanske tube. 78. pobojna (paulijanska) dolozna tuba, 7,. pobojna (paulijanska) kulpozna tuba, 71. pobojna (paulijanska) porodi!na tuba, 75. pobojna (kvazi-paulijanska) tuba. -Aedna od ovi# posebni# pretpostavki, kumulativno sa op tim pretpostavkama stvara mogu$nost podizanja pobojne tube, ove pretpostavke dokazuje tuilac. -"rema vrstama pravni# djela koja se pobijaju, mogu se posebni uslovi razvrstati na. a) <jela u!injena s dunikovom namjerom o te$enja povjerioca razlikuju se i prema namjeri i prema prema stepenu sau!esni tva-znanja tre$eg lica (protivnika pobijanja) na tri varijante pobojne tube. 77. Pobojna -paulijans1a/ dolozna tu.ba moe se podi$i ako je dunik znao da preduzetim teretnim raspolganjem nanosi tetu svojim povjeriocima i ako je tre$em licu sa kojim je ili u !iju korist je pravna radnja preduzeta to poznato ili moglo biti poznato. +a strani dunika mora postojati svijest o nano enju tete povjeriocu, to je posebna pretpostavka (poseban uslov). "ored ovog subjektivnog elementa, pobija! mora i da dokae nesavjesnost tre$eg lica kome je dunikova nesavjesnost prema povjeriocu bila poznata ili mogla biti poznata. 7;. 3ulpozna -paulijans1a/ pobojna tu.ba za#tijeva da povjerilac dokae da je dunik 'mogao znati( (skrivljeno neznanje) da svojim teretnim raspolaganjem o te$uje povjerioca. Ovaj stepen skrivljenog neznanja izjedna!ava se, u na em pravu, sa lakim ne#atom (culpa levis). Kao i kod dolozne paulijane povjerilac mora i da dokae nesavjesnost tre$eg lica (protivnika pobijanja), na raspolaganju su mu je ili da dokae dolozno postupanje tre$eg (da mu je bilo poznato-znanje ili svijest) ili kulpozno pona anje tre$eg (moglo biti poznato-skrivljeno neznanje tre$eg o o te$enju povjerioca). 1. Porodina -paulijans1a/ pobojna tu.ba kojom se pobija svako raspolaganje u!injeno izmeu zakonom taksativno odreeni# srodnika. Kod ove tube porodi!na veza je bitna !injenica koja odnose izmeu insolventnog dunika i njegovi# srodnika !ini sumnjivim ( amilia suspecta) u odnosu na pitanje nji#ove savjesnosti, tj. nji#ovog znanja ili skrivljenog neznanja (nesavjesnosti) u odnosu na dunikova raspolaganja imovinom u korist srodnika, a na tetu povjerilaca. *a porodi!nu paulijansku tubu karakteristi!na je oboriva pretpostavka (presumptio iuris tantum) prisustva pozitivnog znanja bliskog srodnika (tj. njegovog znanja da dunik svojom radnjom nanosi tetu povjeriocu). "rtepostavku obara bliski srodnik svim sredstvima. "ovjerilac kao pobija! obavezan je dokazati kao posebnu pretpostavku !injenicu da je protivnik pobijanja bliski srodnik dunikov. Kao bliski srodnici odreeni zakonom ubrajaju se. 8)bra!ni drug dunikov, ,)svi krvni srodnici u pravoj liniji, 1)ostali dunikovi srodnici po krvi do !etvrtog stepena kako bra!ni tako i vanbra!ni (dunikovi bra$a i sestre, nji#ova djeca i unuci, stri!evi, ujaci, tetke i nji#ova djeca), 5)dunikovi srodnici po tazbini do !etvrtog stepena zaklju!no. /vi srodni!ki odnosi kao i bra!ni odnos treba da postoje u trenutku preduzimanja teretnog raspolaganja koje se pobija. &zuzetno, kad brak prestane usljed smrti, a prije preduzetog raspolaganja, smatra se da srostvo po tazbini i dalje postoji. b) "obijanje besplatni# raspolaganja insolventnog dunika na tetu povjerioca (kvazi paulijanska tuba). Gesplatnim raspolaganjima i s njm izjedna!enim pravnim radnjama obu#va$ene su radnje dunika koje nisu teretne, tj. kojima dunik umanjuje svoju imovinu a da na to nije obavezan. "ovjerilac je u najpovoljnijem poloaju jer zakon uzima kao sigurnu pretpostavku da je dunik koji besplatno raspodjeljuje svoju imovinu znao da o te$uje

,5

avgust 2009. godine

povjerioce, kao i da je tre$em licu, koje od takvog dunika primi korist takvo pona anje bilo poznato ili moglo biti poznato, odnosno nije moglo ostati nepoznato. Odricanje od nasljedstva u stvari je samo jedan od slu!ajeva odricanja od prava uop te i kao takav ulazi u kategoriju besplatni# raspolaganja uop te. Borma pobijanja -"ravo pobijanja povjerilac ostvaruje procesnom radnjom-tubom ili prigovorom. -% tubi povjerilac kao tuilac postavlja dva za#tjeva. 7?. trai da se dunikova pravna radnja oglasi prema njemu bez dejstva 7=. odreuje obim i na!in !injenja protivnika pobijanja to je opredjeljeno prirodom i visinom nepodmirene povjerio!eve trabine sa sporednim za#tjevima (kamate, parni!ni tro kovi) -&sticanje prigovora je oblik pobijanja u dvije situacije. 7>. ako se pobijana radnja sastoji u nekoj obavezi koju dunik ima prema protivniku pobijanja, ovaj trai ispunjenje te obaveze, a povjerilac prigovorom pobija to traenje ;9. ako se u dunikovoj imovini nalazi neki predmet na kojem je protivnik stekao neko starije i ja!e pravo, pa trai da se taj pedmet izuzme od izvr enja, a povjerilac isti!e prigovor da je protivnik to pravo stekao od dunika pravnom radnjom koja je podlona pobijanju (npr. simulovanim poslom). -"asivno legitimisani (protivnik pobijanja) su dvije grupe lica. ;8. lica sa kojima je dunik preduzeo pravnu radnju koja se pobija i lica u !iju je korist ta radnja preduzeta ;,. univerzalni pravni sljednici lica sa kojima je i u !iju je korist je preduzeta pravna radnja koja se pobija. -<a bi singularni sukcesor bio pasivno legitimisan prvi uslov je da pobijanje bude zasnovano i protiv njegovog pret#odnika. -"oseban uslov se javlja kada je singularni sukcesor pribavio pobijanu vrijednost teretnim poslom , a poseban uslov ako je do nje do ao besteretno. -/ingularnom sukcesoru povjerilac mora dokazati da je on u trenutku pribavljanja znao i da se pribavljanje njegovog pret#odnika moglo pobijati (stvarno znanje o toj okolnosti); ovu okolnost tuilac ne mora da dokazuje kad je singularni sukcesor pribavio vrijednost besteretnim poslom. -:ko je singularni sukcesor bliski srodnik, on mora dokazati da nije znao da se pribavljanje pret#odnika moglo pobijati. Ro1ovi za podizanje pobojne tu.be -3ok za podizanje dolozne, kulpozne i porodi!ne (paulijanske) pobojne tube je jedna godina od dana kada je dunik preduzeo pravnu radnju koja se pobija. -&sti rok je i u slu!aju pobijanja sljedbenika, jer se u stvari pobija sticanje prvog pribavioca. -% roku od tri godine mora se podi$i kvazi-paulijanska pobojna tuba ra!unaju$i od preduzimanja pobijanog besplatnog raspolaganja, odnosno od dana kada je trebalo da preduzme propu tenu radnju. !ejstvo pobijanja -:ko sud usvoji tubeni za#tjev, pravna radnja, gubi dejstvo samo prema tuiocu i samo koliko je potrebno za ispunjenje njegovi# potraivanja. -"rema svim ostalim licima pobijena pravna radnja ostaje na snazi. -"rema obimu pobijanje je ograni!eno na ono to usljed pravne radnje nije u lo u dunikovu imovinu ili to je iz nje otueno ili napu teno. -<rugo ograni!enje ti!e se vezanosti tubenog za#tjeva visinom povjerio!eve nepodmirene trabine. -Kao sredstvo mije nja povjerioca u imovinske odnose dunika spominje se i cesija u izvr nom postupku. -Hesija u izvr nom postupku je procesno sredstvo izvr enja na potraivanjima izvr enika (dunika) prema tre$im licima (dunikovim dunicima). -"ovjerilac sti!e mogu$nost da svoje potraivanje ostvari prema izvr enikovom duniku. -*asniva se zalono pravo (mogu$nost naplate) gdje sud na povjerioca prenosi zaplijenjeno potraivanje. -"renos se vr i rje enjem o dozvoli ustupanja (cesiji) koje se dostavlja dunikovom duniku. &zmjena sadr.aja obligacije -"od izmjenama sadraja obligacije podrazumijevamo mijenjanje (smanjivanje, uve$avanje ili ga enje) pojedini# ili svi# prava i obaveza u obligaciji; do izmjene sadraja dolazi pod uticajem razni# pravni# !injenica. -&zmjena sadraja naj!e $e nastupa usljed odgovornosti subjekata zbog povrede obligacije. ,7

avgust 2009. godine

-2ada se samostalna obaveza iz obligacije naj!e $e uve$ava i za akcesornu obavezu koja glasi na naknadu tete povjeriocu ili se prvobitna obaveza mijenja tako da umjesto prvobitne obaveze u obligaciji ostane samo obaveza na naknadu prouzrokovane tete usljed ispunjenja ili neurednog ispunjenja prvobitne obaveze. -@ijenjanje sadraja obligacije dolazi i usljed primjene pravila o ugovornoj kazni, zateznoj kamati i sudskim penalima. -Osim ovi# !injenica kao )aktori izmjene sadraja u obligaciji javljaju se i slede$e pravne !injenice. dobrovoljno poravnanje, prinudno poravnanje, ste!aj, slu!aj i vi a sila. -3ealna subrogacija kao na!in izmjene sadraja moe se javiti kao 'zamjena ispunjenja( ako povjerilac u sporazumu sa dunikom primi ne to drugo umjesto predmeta (radnje) koja mu se ina!e duguje. -&zmjenu sadraja obligacije imamo i u slu!aju tzv. 'predaje radi prodaje( koja se dozvoljava kada dunik preda povjeriocu neku stvar ili neko pravo da ovaj proda i iz napla$ene prodajne cijene namiri svoje potraivanje, eventualni ostatak preda duniku. -+emogu$nost ispunjenja (ugovorne) obaveze de)ini e se kao situacija u kojoj (ugovorna) obaveza iz neki# prirodni# ili pravni# razloga s obzirom na okolnosti konkretnog slu!aja, ne moe biti ispunjena kako glasi, u tom smislu to dunik ne moe izvr iti dugovanu !inidbu. -Kod nemogu$nosti ispunjenja ugovorne obaveze vr i se podjela na pravnu i prirodnu, potpunu i djelimi!nu, privremenu i trajnu nemogu$nost ispunjenja. -Od posebnog je zna!aja podjela na objektivnu i subjektivnu nemogu$nost. -Objektivno je nemogu$e kada niko, a ne samo konkretni dunik ne moe ispuniti konkretnu obavezu-obaveza prestaje kada njeno ispunjenje postane nemogu$e usljed okolnosti za koje dunik ne odgovara. -/ubjektivna nemogu$nost ispunjenja postoji kada dunik nije u stanju da ispuni obavezu, ali je njeno ispunjenje za neko tre$e lice (izvan obligacije) mogu$e. -Kod subjektivne nemogu$nosti dolazi do raskida ugovora (prostom izjavom ili po sili zakona) i o te$ena strana ima pravo na naknadu tete. Povreda obligacije -% slu!aju odgovornosti dunika treba po$i od pravila da je obaveza dunika na naknadu tete stupila na mjesto primarne ugovorne obaveze , !ije je ispunjenje postalo nemogu$e. -"itanje da li je dunik odgovoran za tetu usljed nemogu$nosti ispunjenja (ugovorne) obaveze treba rje avati primjenom pravila o ugovornoj odgovornosti. -+ajvanije pitanje svodi se na utvrivanje kada $e se smatrati da je dunik odgovoran za tetu zbog nemogu$nosti ispunjenja ugovorne obaveze. -"rema *OO dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao da ispuni svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti nastali# poslije zaklju!enja ugovora koje nije mogao sprije!iti, otkloniti ili izbje$i. -% na em pozitivnom pravu napu tena je krivica kao osnov ugovorne odgovornosti. -:ko je dunik kriv za nemogu$nost ispunjenja, on $e uvijek odgovarati za tetu, jer on uvijek odgovara ako je mogao sprije!iti, otkloniti ili izbje$i da nastupi nemogu$nost ispunjenja ugovorne obaveze ali to nije u!inio. -% takvim slu!ajevima smatra$emo da je nemogu$nost ispunjenja nastupila usljed nepanje ili namjere dunikove, tj. usljed njegove krivice. -<unik ne$e odgovarati za nemogu$nost ispunjenja ugovorne obaveze ako je ona posljedica dejstva vi e sile. --i a sila je onaj spoljni dogaaj !ije se dejstvo nije moglo predvidjeti, izbje$i, niti otkloniti, to je nepredvidljiv, neotklonjiv (nesavladiv) spoljni dogaaj. -Aankovec. dunik $e biti odgovoran za tetu i onda ako je prilikom nastanka obligacionog odnosa (zaklju!ivanja ugovora) znao ili morao znati, tj. morao predvidjeti da ispunjenje njegove obaveze moe postati nemogu$e, a ipak je preuzeo bezuslovnu obavezu. -"itanje da li $e dunik odgovarati za tetu zbog nemogu$nosti ispunjenja ugovorne obaveze u onim slu!ajevima ako je neko tre$e lice prouzrokovalo nemogu$nost ispunjenja pro)esor Aankovec rje ava s obzirom na odnos izmeu dunika i tre$eg lica, dvije su mogu$nosti mogu$e. 8. ako dunik nije mogao sprije!iti, otkloniti ili izbje$i, radnju tre$eg lica usljed koje je ispunjenje njegove obaveze postalo nemogu$e, njegova obaveza prestaje, i on ne$e odgovarati drugoj (ugovornoj) strani za tetu, ,. ako je dunik mogao sprije!iti, otkloniti ili izbje$i radnju tre$eg lica s kojom nastupa nemogu$nost ispunjenja njegove (ugovorne) obaveze, ali to nije u!inio, odgovara$e drugoj strani za tetu. -%slovi (pretpostavke) odgovornosti dunika za povredu svoje (ugovorne) primarne obaveze. ;1. da dunik nije ispunio ili je neuredno ispunio (zadocnio) svoju obavezu, ;5. da ne postoji zakonski osnov oslobaanja od odgovornosti, tj. objektivne ili neotklonjive (vanugovorne) okolnosti, ,;

avgust 2009. godine

;7. da je teta stvarno pretrpljena, ;;. da postoji uzro!na veza izmeu nastupjele tete i neispunjenja, odnosno neurednog ispunjenja primarne dunikove obaveze, ;?. da povjerilac dokae postojanje tete, visinu, vrstu i uzro!nu vezu. -Osnov dunikove odgovornosti je okolnost da nije ispunio (primarnu) obavezu onako kako ona glasi, a u tome ga nisu sprije!ile objektivne (vanugovorne) okolnosti i koje su ujedno bile nepredvidljive-osnov je zapravo povreda obligacije. -/ubjekti obligacije ili ugovorne strane mogu ugovorom poo triti ili oslabiti (ograni!iti ili isklju!iti) ugovornu odgovornoost pomo$u 1lauzule neodgovornosti -egzoneracije/ koja je ograni!ena samo za obi!nu nepanju i ovdje se krivica uzima u obzir. -%govorom se odgovornost moe ograni!iti na terenu maksimiranja naknade tete samo ako nema krivice kod dunika u obliku namjere ili nepanje i ako se tako ne postie o!igledna nesrazmjera sa pretrpljenom tetom. -:ko je dunik odgovoran za nemogu$nost ispunjenja, njegova obaveza prestaje, ali umjesto nje nastaje (subrogira) obaveza na naknadu tete. -"ovreda ugovora moe se nadoknaditi naknadom obi!ne (proste) tete (damnum energens)! naknadom izmakle koristi (lucrum cessans) i naknadom cjelokupne tete u slu!aju prevare, namjere ili krajnje nepanje. -+aknada obi!ne tete podrazumijeva uspostavljanje ranijeg stanja ili naknadu u novcu, i po pravilu se nadoknauje u novcu; u obzir dolaze dva na!ina obra!unavanja. ;=. 1on1retno obraunata na1nada ,tete predstavlja razliku izmeu imovinskog stanja povjerioca pod #ipotezom da mu je dunik ispunio primarnu obavezu onako kako ona glasi i imovinskog stanja povjerioca u kojem se bez tog rezultata na ao. ;>. apstra1tna obraunata na1nada ,tete predstavlja nalaenje ili obra!unavanje razlike vrijednosti prestacije u vrijeme nastanka obligacije (zaklju!enje ugovora) i njene vrijednosti u momentu neispunjenja obaveze (oblici apstraktne tete su i ugovorna kazna i zatezna kamata). -+aknada izmakle koristi je nadoknada dobitka koji je povjerilac osnovano mogao da o!ekuje (da predvidi) prema redovnom toku stvari ili posebnim okolnostima slu!aja, a !ije je ostvarenje sprije!eno povredom ugovora od strane dunika. -Krivica povjerioca dovodi do tzv. podijeljene odgovornosti i do srazmjernog smanjenja naknade tete koju bi dunik dugovao. -Kada nema elemenata i dokaza, tete tj. naknadu treba podijeliti na jednake dijelove, tj. od utvrenog iznosa naknade koju bi dunik bio obavezan da plati povjeriocu trebalo bi da plati samo polovinu iznosa. !u.ni1a docnja -<uni!ka docnja (mora debitoris) je naj!e $i na!in povrede obligacije od strane njeni# subjekata. -<unik pada u docnju kada ne izvr i (ne po!ne izvr avati) svoju obavezu na vrijeme(kad njegova obaveza dospije za izvr enje). -3ok odreen u obligaciji opominje dunika na ispunjenje, ukoliko rok nije odreen u sadraju obligacije, pravilo je da je povjerilac obavezan opomenuti dunika da zapo!ne ispunjavati svoju obavezu. -Krivica povjerioca za zaka njenje anulira dunikovu docnju. -*a objektivnu docnju dunik odgovara tako to postaje dunik i akcesorne obaveze na naknadu zatezni# kamata, ako je predmet njegove obligacije ispunjenje nov!ane obaveze. -:ko je dunik u docnji a njegova obaveza poti!e iz dvostranog ugovora, povjerilac sti!e ovla tenje da jednostrano raskine ugovor, nakon to duniku odredi naknadni primjren rok za ispunjenje obaveze, a ovaj rok bezuspje no istekne. -/krivljena duni!ka docnja dovodi do dunikove odgovornosti za naknadu tete. -<rugi slu!aj duni!ke skrivljene docnje imamo kada dunik odgovara i za djelimi!nu ili potpunu nemogu$nost ispunjenja iako tu nemogu$nost nije skrivio, tj. ako je nemogu$nost ispunjenja posljedica dejstva slu!aja, koji se dogodio nakon njegovog dolaska u docnju. -/pecijalno dejstvo dunikove docnje imamo. ?9. kada dunik padne u docnju sa predajom generi!ke stvari - povjerilac ima alternativno pravo (uz pret#odnu obavijest duniku) da stvar nabavi od tre$eg lica, a od dunika trai naknadu tete (nabavnu cijenu) ili pravo da trai nov!ani ekvivalent dugovani# generi!ki# stvari i naknadu tete zbog docnje; ?8. kod obaveze na !injenje, a dunik je ne zapo!ne na vrijeme - povjerilac ima pravo (uz pret#odnu opomenu dunika) da sam izvr i radnju !injenja i da za#tijeva naknadu tete zbog docnje i zbog na!ina ispunjenja (povodom !injenja) ?,. kod povrede obaveze na ne!injenje - povjerilac ima pravo na naknadu tete. :ko dunik ne izvr i svoju obavezu u roku koji mu je odreen u pravosnanoj odluci, povjerilac moe da odustane od realnog ispunjenja i sti!e acultas alternativu da ,?

avgust 2009. godine

za#tijeva samo naknadu tete zbog neispunjenja, ako je duniku ostavio naknadni primjeren rok za realno ispunjenje. -"ovjerilac $e imati pravo da od dunika nadoknadi potpunu tetu koja obu#vata naknadu obi!ne tete i izgubljene dobiti ili naknadu cjelokupne tete ukoliko postoji krivica dunika zbog docnje, jer se odgovornost dunika za namijeru ili krajnju nepanju ne moe unaprijed ugovorom isklju!iti. -<unikova docnja prestaje tako to on ponudi ispunjenje ili to se obligacija ugasi bez ispunjenja. Povjerila1a docnja (mora creditoris) -"ovjerilac pada u docnju ako bez opravdanog razloga ne primi ispunjenje obaveze od strane dunika koja je dospjela za ispunjenje ili svojim pona anjem onemogu$i ispunjenje obaveze od strane dunika koji je spreman na njeno ispunjenje. -:ko je obligacija sa rokom (terminom) ispunjenja povjerilac pada u docnju !im nije omogu$io ispunjenje, ako se to od njega o!ekuje s obzirom na sadraj obligacije, npr. nije se pojavio u mjestu koje je utvreno za predaju stvari ili nije odnio stvar koju mu je dunik stavio na raspolaganje saobrazno obligaciji. -:ko je obligacija bez utvrenog roka (neteminska), povjerilac pada u docnju od !asa kad mu dunik ponudi uredno ispunjenje. -+emogu$nost ispunjenja na strani dunika povjerilac mora dokazati da bi se oslobodio docnje. -:ko se povjerilac nalazi u tzv. dvostrano obaveznim obligacijama, on moe biti spreman da primi ili omogu$i ispunjenje obaveze od strane dunika, ali, ako u ovoj situaciji ne nudi, sa svoje strane, ispunjenje svoje dospjele obaveze, u kojoj je on za drugu stranu obligacionog odnosa dunik, pada u docnju. -Odgovornost povjerioca pretpostavlja se ukoliko je dunik uredan. -<ocnja povjerioca ima svoje dejstvo koje se sastoji od slede$i# promjena u odnosima povjerioca i dunika. ?1. kada povjerilac padne u docnju, tada dolazi do prestanka docnje dunika, ?5. od dolaska povjerioca u docnju prestaju i posljedice koje je dunik u docnji do tada snosio, ?7. kada povjerilac padne u docnju svojom krivicom postaje dunik akcesorne obaveze na naknadu tete, ?;. na povjerioca koji je u docnji prelazi rizik slu!ajne propasti ili o te$enja stvari, kao i tro kovi !uvanja stvari koje je nepotrebno izazvao duniku, ??. radi povjerio!eve docnje dunik sti!e ovla tenje da ispuni obavezu putem suda ili prodajom umjesto ispunjenja,kao i ovla tenje da odustane od ugovora, ako se obaveza ne sastoji od prodaje stvari, ve$ od radnje !injenja. -"ovjerila!ka docnja prestaje kada povjerilac mani)estuje svoju spremnost da primi izvr enje ili mu se prestane protiviti; takoe prestaje i u slu!aju obligacije bez ispunjenja. stali sluajevi izmjene sadr.aja u obligaciji !obrovoljno poravnanje -<obrovoljno poravnanje zasniva se ugovorom (saglasnom izjavom volja) izmeu subjekata obligacije koji su ujedno i lica izmeu koji# postoji spor ili neizvjesnost u pogledu nji#ovog pravnog odnosa (nji#ovi# prava i obaveza). -<obrovoljno poravnanje u svojoj podlozi sadri meusobno popu tanje strana u sporu, tj. obe strane moraju od ne!ega da odstupe kako bi izmjenjeni obligacioni odnos i dalje po tovale i izvr avale. -<a bi bilo punovano, dobrovoljno poravnanje mora biti zaklju!eno od strane lica koja se mogu pojaviti kao subjekti (ugovara!i) dvostranog ugovora. -"redmet sporazuma o poravnanju mogu biti samo imovinska prava i poravnanje nastaje post estum! povodom rekonstrukcije ve$ postoje$eg punovanog obligacionog odnosa. -+i tavost jedne odredbe sporazuma o poravnanju povla!i$e ni tavost cijelog poravnanja. -/ubjekti poravnanja ne mogu svojim sporazumom i$i na prekomjerno o te$enje. -:kcesornost i supsidijarnost jem!eve obaveze ne prestaje poravnanjem, izuzev ako je poravnanjem izvr ena novacija. -<ejstvo poravnanja sastoji se u tome da stranke, zaklju!enjem ugovora o poravnanju, prekidaju spor ili neizvjesnost (nesigurnost) o svom pravnom poslu i da, 'za ubudu$e(, na nov na!in ureuju svoja uzajamna prava i obaveze. Prinudno poravnanje i steaj -"rinudno poravnanje je ste!ajna mjera kojom se izmeu dunika i povjerilaca !ija potraivanja predstavljaju natpolovi!nu veli!inu dunikovi# obaveza postie sporazum o raznim pitanjima olak avanja dunikovog poloaja i njegovog 'ozdravljenja( kako bi se ,=

avgust 2009. godine

izbjeglo otvaranje skupog, dugotrajnog i ')atalnog(, po dunika, ste!ajnog postupka. -Olak avanje dunikovog poloaja uglavnom se sastoji od smanjivanja njegovi# dugova prema ve$inskim povjeriocima i prolongiranju rokova isplate dugova. -Kada prinudno poravnanje zaklju!i natpolovi!na ve$ina povjerilaca ono je pravno obavezno za sve dunikove povjerioce. -+a taj na!in otplate i odlaganja dugova imaju zna!enje izmjene sadraja obligacije za sve povjerioce. -/te!aj je poseban sudski postupak koji se sprovodi zbog insolventnosti dunika. -/te!ajem se mijenja sadraj obligacije tako to se sva prijavljena potraivanja slijevaju u ste!ajnu masu, a namiruju se prema posebnim pravilima koja omogu$uju ravnopravno namirenje povjerilaca srazmjerno redu i visini nji#ovi# potraivanja. -% ste!aju su svi povjerioci na gubitku, ali je to krajnja mjera, jer se ne moe o!ekivati dunikovo ozdravljenje ve$ likvidacija, tako da se eli posti$i ravnomjerno i prioritetno namirenje, jer je imovina dunika nedovoljna za potpuno namirenje svi# povjerilaca srazmjerno nji#ovim potraivanjima. -Osim smanjivanja potraivanja dolazi i do mijenjanja nji#ovog predmeta, jer se sva potraivanja pretvaraju u nov!ana potraivanja. #luaj i vi,a sila 4#luaj (casus) je okolnost (pravna !injenica) koja nastupa nezavisno od volje subjekta i mimo njegovog o!ekivanja, te je on uprkos svojim mogu$nostima nije mogao predvidjeti, sprije!iti ili izbje$i da uti!e na pravni odnos, njegov nastanak, promjenu ili prestanak. -/lu!aj kao ivotnu !injenicu treba razlikovati od slu!aja kao pravne !injenice. -/lu!aj u modernom pravu podrazumijeva odsustvo krivice kod subjekta za nastanak, promjenu ili prestanak pravnog odnosa. -/lu!ajna propast predmeta obaveze (individualno odreen predmet) oslobaa dunika odgovornosti za naknadu tete. -*a mje oviti slu!aj (casus mixtus) dunik $e uvijek odgovarati, osim ako predmet propadne za njegove docnje, pa on dokae da bi predmet slu!ajno propao i da je on na vrijeme izvr io svoju obavezu, s obzirom na okolnosti slu!aja. 4)i,a sila (vis maior) je onaj spoljni dogaaj !ije se dejstvo nije moglo predvidjeti, izbje$i ili otkloniti. -*a razliku od slu!aja ima ja!u )akti!ku mo$ od mo$i subjekta kao i dejstvovanje nezavisno od njegove volje. -Osnovna !injenica koja kvali)ikuje vi u silu i time je odvaja od slu!aja je spoljnost. --i a sila je kvali)ikovan slu!aj po slede$im elementima. uzrok djelovanja na pravni odnos je izvan stvari, !ovjeka ili djelatnosti, a !ije djelovanje se nije moglo predvidjeti, izbje$i ili otkloniti. -/udska praksa je utvruje 'od slu!aja do slu!aja(. -%koliko se utvrdi njeno djelovanje, dunik se oslobaa obaveze i odgovornosti za neispunjenje. -<akle, vi a sila dovodi do ga enja obligacionog odnosa potpuno ili djelimi!no. -:ko je obaveza djelimi!no mogu$a za ispunjenje radi$e se o izmjeni sadraja u obligaciji. &zmjena subje1ata u obligaciji -&zmjena subjekata u obligaciji podrazumijeva da osnov, predmet i sadraj obligacije ostaju isti. -+ovi subjekti samo ulaze i po tuju zate!eni identitet obligacionog odnosa. -&zmjena subjekata ima za cilj stvaranje novi# ili razrje avanje postoje$i# obligacioni# odnosa koji ina!e postoje izmeu nekog lica u postoje$em obligacionom odnosu i lica koja pristupaju tim obligacijama. ?stupanje potra.ivanja -cesija/ -"romjena povjerioca naj!e $e se de ava ustupanjem potraivanja ugovorom, to se naziva cesija. -% ovom odnosu pojavljuju se tri lica. cedent (ustupilac trabine), cesionar (primalac trabine) i cesus (ustupljeni dunik). -/ubjekti cesije su cedent i cesionar, oni moraju imati ugovornu sposobnost. -"redmet cesije je pravo potraivanja. -Hesija moe nastati povodom svake trabine koja ima imovinski karakter i nije vezana za li!nost, odnosno !iji prenos nije zakonom ili ugovorm zabranjen. -"ravni osnov cesije pored ugovora moe biti zakon (kad jemac postaje povjerilac prema glavnom duniku) i sudska odluka (u izvr nom postupku). -Kauza cesije moe biti razli!ita i vezana je za tip ugovora koji je osnov cesije.

,>

avgust 2009. godine

!ejstvo cesije -2rabina se smatra ustupljenom od momenta zaklju!enja cesionog ugovora. -%stupljeni dunik tada duguje cesionaru, a ne vi e cedentu. -<ejstvo cesije obi!no se prati preko tri odnosa. odnosa cedenta i cesusa, odnosa cesionara i cesusa i odnosa cedenta i cesionara koji je osnovni odnos u cesiji. dnos cedenta i cesusa (stari povjerilac i dunik) -Hedent i cesionar ne trae u!e $e dunika u nji#ovom bilateralnom sporazumu. -Hedent ima obavezu da obavijesti dunika o tome ko mu je novi povjerilac (noti)ikacija), ako i pored toga on ispuni obavezu starom povjeriocu njegov dug se ne$e ugasiti i osta$e i dalje u obavezi prema cesionaru. -%koliko su u pitanju dvostrane obligacije cedent ostaje u obavezi prema cesusu. -Kod vi estrukog ustupanja potraivanja cesusu ostaje obaveza da izmiri dug onom povjeriocu o kome je najprije obavje ten (koji se prvi javio). dnos cedenta i cesionara (stari i novi povjerilac) -Hedent je obavezan da cesionaru preda sve isprave kojima se dokazuje da je on povjerilac potraivanja koje ustupa. -Hedent je obavezan da cesionaru garantuje za postojanje (veritet) trabine u !asu ustupanja potraivanja, to se poklapa sa per)ekcijom cesionog ugovora. -%stupilac, u principu, ne odgovara za naplativost ustupljene trabine; izuzetno, tako se moe ugovoriti, ali samo do visine protivdavanja. -2eretna cesija se sastoji od tri podvrste. ?=. cesija umjesto ispunjenja 4 zaklju!enjem ugovora obaveza cedenta koju on ima prema cesionaru gasi se do visine vrijednosti ustupljenog potraivanja. :ko je ustupljeno potraivanje ve$e po vrijednosti od duga koji cedent na ovaj na!in eli da ugasi, cesionar je duan vratiti cedentu sve to je naplatio preko iznosa vrijednosti svog potraivanja koje ima prema cedentu. ?>. cesija radi napla5ivanja 4 kada cedent prenese cesionaru neko svoje potraivanje samo radi napla$ivanja njegova obaveza se zaklju!ivanjem cesionog ugovora ne gasi. Ona se gasi ili smanjuje samo ako cesionar (njegov povjerilac) uspije preneseno pravo da realizuje (naplati). =9. cesija radi obezbje0enja - ako je trabina sa ustupioca (cedenta) prenijeta na primaoca (cesionara) radi obezbjeenja primao!evog potraivanja prema ustupiocu o njenoj realizaciji primalac se stara sa panjom dobrog doma$ina ili dobrog privrednika. +akon realizovanja naplate primalac zadrava iznos potreban za namirenje svog potraivanja prema ustupiocu, a vi ak vrijednosti je duan predati ustupiocu. dnos cesionara i cesusa (novi povjerilac i dunik) -*aklju!enjem cesionog ugovora cesionar postaje novi povjerilac na kojeg prelazi glavno potraivanje i sva sporedna prava. prava u odnosu na jemca, pravo na kamate, prava iz ugovorne kazne i dr. -Hesusov poloaj se ne mijenja u obligaciji. -Hesus ima pravo na objektivne prigovore koje moe ista$i i prema cesionaru, kao i subjektivne prigovore. -:ko je u pitanju dvostrana obaveza cesus ima pravo staviti cesionaru i prigovor istovremenosti ispunjenja, odnosno prigovor neispunjenja. -Obligacija se gasi realizacijom trabne, tj. njenim ispunjenjem od strane cesusa cesionaru. Promjena du.ni1a u obligaciji Preuzimanje duga -privatna intercesija/ -% osnovi promjene dunika u obligaciji je ugovor (saglasnost izjava volja-sporazum) kojim se ugovara preno enje obaveze koja je podobna za prenos s jednog lica (dunika) na drugog dunika. -"reuzimanje duga (privatna intercesija) je ugovor izmeu starog dunika i novog (intercedenta) da on stupi na njegovo mjesto, a stari se oslobaa obaveze. -Gitan cilj ovakvog ugovora je da intercednt (novi dunik ) ima namjeru (casusa contrhendi) da starog dunika oslobodi obaveze i da stupi na njegovo mjesto u obligaciji. -"ovjeriocu nije svejedno ko je novi dunik, stoga se ugovorna intercesija ne moe punovano ostvariti dok povjerilac ne da svoj pristanak na preuzimanje duga. -Obaveza ugovara!a iz intercesionog ugovora je da obavijeste povjerioca o zaklju!enom ugovoru i da od njega trae pristanak na izvr enu promjenu li!nosti dunika. -<ok povjerilac ne da pristanak intercesioni ugovor je 'ugovor o preuzimanju ispunjenja duga( koji je slabije pravne snage. -*akonski izuzetak da $utanje zna!i pristanak povjerioca sre $emo u posebnom slu!aju, to je 19

avgust 2009. godine

u situaciji kada se pristanak za preuzimanje duga ne moe dobiti od #ipotekarnog povjerioca i to u roku od tri mjeseca po njegovom primitku pismenog poziva da se izjasni, tj. da izjavi svoj pristanak na prenos nepokretnosti koja je optere$ena #ipotekom. -:ko #ipotekarni povjerilac svojom izri!itom izjavom ne odbije traeni pristanak u roku od tri mjeseca od prijema za#tjeva, zakonska je )ikcija da je on svoj pristanak dao. !ejstvo preuzimanja duga -Osnovno dejstvo ugovora o preuzimanju duga sastoji se u oslobaanju dunika obaveze prema povjeriocu. -<unik (stari) 'izlazi( iz postoje$e obligacije, jer na njegovo mjesto 'stupa( intercedent ('novi( dunik). -&ntercesioni ugovor ne$e nastati i kad povjerilac da svoj pristanak, ako je u to vrijeme postojala intercedentova prezaduenost za koju povjerilac nije znao niti je mogao znati ('zakonska disimulacija(), takav $e se sporazum klasi)ikovati kao ugovor o pristupanju dugu. -%z glavni dug na preuzimaoca prelaze i sporedne obaveze (jemstvo i zaloga, mada su sporedne obaveze, zavise od volje jemca, odnosno zalogodavca). -+ovi dunik ne$e odgovarati za nenapla$ene kamate koje su dospjele do njegovog intecediranja u postoje$i dug. -"reuzimalac duga ima pravo na objektivne i subjektivne prigovore prema povjeriocu. Pristupanje dugu -"ristupanje dugu je grani!ni institut blizak preuzimanju duga koji nastaje ugovorom izmeu povjerioca i tre$eg lica kojim se ono obavezuje da $e stupiti u obligacioni odnos na duni!koj strani (pored dunika, a ne umjesto dunika) -"ravni poloaj pristupioca dugu je isti kao i pravni poloaj zate!enog dunika. -*avisno od pravnog osnova pristupanja dugu moe se raditi o solidarnom ili supsidijarnom poloaju pristupioca dugu. -"ovjerilac ima ista prava prema pristupiocu kao i prema duniku. Preuzimanje ispunjenja -%govorom izmeu dunika i tre$eg lica, tre$e lice se obavezuje prema duniku da $e ispuniti njegovu obavezu prema njegovom povjeriocu. -2o je odnos inter debitores i povjerilac iz nji#ovog sporazuma ne sti!e nikakva prava obra$anja prema tre$em sa svojim obligaciono-pravnim za#tjevom. -2re$e lice $e biti jedino odgovorno duniku, na osnovu nji#ovog sporazuma, tj. nji#ovog pravnog odnosa, u situaciji da ne ispuni preuzetu obavezu, pa povjerilac, zbog toga pozove dunika na ispunjenje postoje$e dunikove obaveze koju nije ugasio preuzimalac ispunjenja. ?pu5ivanje -asignacija/ -&zjavom volje uputilac -asignant/ upu$uje, tj. ovla $uje upu$enika -asignata/ da za njegov ra!un izvr i odreenu radnju tre$em licu -asignataru/, a asignatara da izvr enje radnje primi u svoje ime. -:signant nije povjerilac, dok je asignat potencijalni dunik. -:signacijom se ne stvara obligacioni odnos samim izjavljivanjem uputa, jer je obligacionopravno dejstvo asignacije odloeno i zavisno od pristanka asignata i pri#vatanja asignatara. -*na!aj asignacije je u tome to se njome postie 'ekonomi!nost( obligacioni# odnosa izmeu tri lica koji u!estvuju u asignaciji i zbog !ega se izbjegava dvostruko ispla$ivanje obaveza. !ejstvo =8. dnosom po1ri5a nazivamo odnos izmeu uputioca (asignanta) i upu$enika (asignata). &zjava asignanta da asignat ne to izvr i asignataru mogu$a je pod uslovom da asignat pri#vati dug. :signat nije duan pri#vatiti dug, izuzev ako nije dunik asignanta, ili mu je obe$ao da $e uput pri#vatiti. "od po1ri5em se podrazumijeva postojanje sredstava asignanta kod asignata (kao to je npr. asignatarov dug asignantu). ?put je opoziva izjava volje i opoziv je mogu$ sve dok se uput ne izvr i ili dok se ne da izjava asignata da $e izvr iti uput. =,. )alutni odnos je odnos koji se uspostavlja izmeu primaoca uputa i uputioca, tj. asignatara i asignanta. :signatar se naj!e $e ovla $uje da primi isplatu svote novca te se zbog toga i ovaj odnos naziva valutnim odnosom.:signatar je ovla teno lice iz asignacije i naj!e $e povjerilac asignanta. On nije duan pri#vatiti asignaciju, ali je obavezan da vr i blagovremeno obavje tavanje asignanta u slu!aju nepri#vatanja asignacije kako bi izbjegao odgovornost za tetu usljed svoje nesavjesnosti. %koliko pristane na asignaciju duan je pozvati asignata da izvr i uput. 2ek izvr enjem radnje od strane asignata gasi se obaveza, dug asignanta koji ima prema asignataru. :signant moe opozvati izdati uput (ovla tenje da asignatar primi isplatu 18

avgust 2009. godine

od asignata) izuzev ako je ovla tenje dato u interesu asignatara. =1. Apstra1tni odnos nazivamo odnos izmeu primaoca i upu$enika, tj, asignatara i asignata. &z asignacije se ne stvara nikakav pravni odnos niti se izmeu ovi# lica )ormiraju prava i obaveze. Ovaj odnos je )ikcija, jer realno ne egzistira, zato se i naziva apstraktan odnos. 2ek kada asignat izjavi da pri#vata uput asignatar sti!e pravo za#tijevati od asignata ispunjenje radnje na koju je upu$en. :signat ima ovla tenje da istakne asignatru sve objektivne i subjektivne koje on li!no ima prema asignataru. :signatar moe prenositi uput (asignaciju), jer se radi o subjektivnom imovinskom pravu koje je, kao takvo, podobno za promet. "ravo asignatara je zastarivo i mora se koristiti u roku od godinu dana. 3ok po!inje te$i od odreenog datuma ili od pri#vatanja asignacije ili od predaje. Prestana1 obligacije -Obligacioni odnosi se gase postizanjem eljenog pravnog dejstva, ali i objektivno postavljenog cilja obligacije. -"ojedini autori na!ine prestanka obligacije razvrstavaju prema kriterijumu u!e $a volje u ga enju obligacionog odnosa, dok drugi isti!u da obligacije prestaju sa ispunjenjem ili bez ispunjenja. &spunjenje -isplata/ -&spunjenje je radnja kojom se postie prestanak obligacije izvr avanjem upravo onoga ili onog predmeta, odnosno radnje, koje je u obligaciji i propisano. -% ugovornom pravu, posebno kod ugovora o otuenju, odnosno sticanju stvari i prava, pod radnjom ispunjenja podrazumijeva se predaja. #ubje1ti ispunjenja =5. <unik je subjekt obligacije, koji, po pravilu, ispunjava u obligaciji obe$anu radnju. &spunjenje $e proizvesti svoje pravno dejstvo koje se sastoji u prestanku obligacije, i ako ga preduzme, izuzetno, neko tre$e lice koje za tim ima pravni interes, ili se dunik sagla ava (pristaje) da tre$i preduzme akt ispunjenja obligacije umjesto dunika. "ovjerilac je ovla ten da primi ispunjenje od tre$eg lica , iako se dunik takvom ispunjenju protivi, jer on vr i svoje pravo. "oslovno nesposoban dunik moe valjano ispuniti obligaciju, ako je njegova obaveza punovana i dospjela, to podrava stav da je ispunjenje realni akt, ali ne moe ugasiti naturalnu obligaciju, tj. neutuivu, kada je obligacija zastarjela ili poti!e iz igre ili opklade. =7. &spunjenje sa subrogacijom je kvali)ikovani slu!aj ispunjenja obligacije od strane tre$eg lica. Ovo ispunjenje imamo kada tre$e lice ispuni obligaciju i ugovori sa povjeriocem da ispunjeno potraivanje pree na njega. /ubrogacija se postie ili ugovorom izmeu povjerioca i isplatioca ili na osnovu ugovora izmeu dunika i isplatioca. "ored ugovorne postoji i zakonska subrogacija u slu!aju da isplatilac ima zakonom utvren pravni interes da izvr i isplatu, tada na njega prelazi povjerio!evo potraivanje prema duniku. Kod subrogacije imamo kombinovana pravla cesije i intercesije, prvo se odigrava privatna intercesija na ta se nadovezuje cesija. =;. "ovjerilac je ovla ten da primi ispunjenje u svoje ime i za svoj ra!un. 2re$e lice moe da primi samo po osnovu povjerio!evog ovla tenja; ovla tenje moe biti i zakonsko i sudsko. & bez povjerio!evog ovla tenja ispunjenje $e proizvesti pravno dejstvo i ugasiti obligaciju i ako je izvr eno tre$em licu, ako ga povjerilac pri#vati i tako rati)ikuje. -"oslovno nesposobnom povjeriocu moe se ispuniti obaveza iz obligacije, ako je ispunjenje korisno za povjerioca; ako se predmet ispunjenja ve$ nalazi u njegovom priteanju ili ako poslovno nesposobni povjerilac odobri (rati)ikuje) ispunjenje nakon to stekne poslovnu sposobnost. Predmet i nain ispunjenja -"redmet ispunjenja je ona obligaciona radnja koja je utvrena in obligationem. -%koliko se subjekti ispunjenja prije zapo!injanja ispunjenja sporazume povjerilac moe primiti i ne to drugo umjesto dugovane radnje (datio in solutum). -Obaveza se ispunjava u potpunosti onako kako glasi; povjerilac nije duan pri#vatiti djelimi!no ispunjenje, osim ako to ne nalae priroda obaveze i ako se ne radi o nov!anoj obavezi kod koje se ne moe odbiti djelimi!no ispunjenje. -/peci)i!an na!in ispunjenja je i 'predaja radi prodaje( kada se kao predmet ispunjenja pojavljuje dobijeni nov!ani iznos od cijene prodate dunikove stvari (datiopro solvendo). -Kao poseban na!in ispunjenja dozvoljeno je i polaganje i prodaja dugovane stvari. -<unik ali i tre$a lica mogu deponovati predmet ispunjenja kod nadlenog suda u odreenim slu!ajevima i na taj na!in se osloboditi svoje obaveze. -2ro kove polaganja snosi dunik do iznosa tro kova ispunjenja, a preko toga iznosa tro kove deponovanja snosi povjerilac. -<eponovanje kod suda se dozvoljava. ako je povjerilac u docnji, ako se ne zna ko je 1,

avgust 2009. godine

povjerilac, ako je mjesto boravka povjerioca nepoznato, ako je povjerilac poslovno nesposoban, a nema zakonskog zastupnika. -:ko je stvar nepodesna za deponovanje, onda se ona moe prinudno javno prodati. -+a isti na!in se moe prodati i radi namirenja tro kova !uvanja. )rijeme ispunjenja --rijeme ispunjenja podudara se sa rokom dospjelosti obaveze dunika iz obligacije; odreuju ga sami subjekti. -%koliko strana kojoj je ostavljeno na volju odreivanje roka ispunjenja ne vr i svoju volju, druga strana moe za#tijevati da odredi primjeren rok za ispunjenje obaveze ispunjenja. -:ko je rok ispunjenja ugovoren u interesu dunika on je ovla ten da se oslobodi svoje obaveze i prije nastupanja roka ispunjenja. -:ko je rok u interesu povjerioca, a dunik ne daje traeno obe$anje ili obezbjeenje potraivanja, povjerilac ima pravo da trai ispunjenje prije roka koji je utvren. -*a vrijeme ispunjenja nov!ani# obaveza vae posebna pravila. =?. ako se pla$enje vr i preko banke ili druge )inansijske organizacije, ispunjenje je punovano i proizvodi pravno dejstvo kada doznaka ili virman stignu u povjerio!evu banku, izuzev ako je ne to drugo pret#odno ugovoreno; ==. kada je pla$anje preko po te, dug je izmiren kada povjerilac primi nov!anu doznaku, izuzev ako su subjekti ispunjenja odredili da $e se dug smatrati izmirenim ve$ kada dunik uplati po ti; =>. pla$anje !ekovnom uplatnicom je izvr eno kada dunik izvr i uplatu u korist povjerio!evog ra!una. Mjesto ispunjenja -@jesto ispunjenja mogu odrediti stranke ili zakon i zavisi od okolnosti posla. -@jesto ispunjenja za nenov!ane predmete ispunjenja je, prema dispozitivnoj zakonskoj normi, ono mjesto u kojem je dunik u vrijeme nastanka obaveze imao prebivali te, odnosno, u nedostatku ovoga boravi te. -:ko je dunik lice sa vi e sjedi ta, nenov!ana obaveza se ispunjava u mjestu u kojem se nalazi poslovna jedinica toga lica koja je u )unkcionalnoj vezi sa predmetom ispunjenja. -+ov!ane obligacije ispunjavaju se u mjestu gdje povjerilac ima svoje prebivali te, odnosno sjedi te ili boravi te. -"la$anje virmanom vr i se u mjestu sjedi ta organizacije koja vodi povjerio!eva nov!ana sredstva. ?raunavanje -imputacija/ ispunjenja -"roblem upotrebe ura!unavanja ispunjenja javlja se kada dunik na ime ispunjenja isplati odreenu radnju koja ne moe pokriti ili izmiriti sve njegove dugove koji se sastoje od vi e jednorodni# radnji a koje sve ima prema istom povjeriocu. -*bog toga se postavlja pitanje koja je obligacija prestala, tj. kojoj se moe pripisati ili ura!unati dato ispunjenje. -"rvenstveno je relevantan sporazum ili mani)estovana pravno poslovna volja subjekata ispunjenja. -%koliko saglasne volje subjekata za rje enje ovog pitanja nema, dunik odlu!uje koju obavezu eli datim ispunjenjem ili preduzetom radnjom da izmiri; ako on to ne izjavi izmiruje se prvo prema vremenu dospjelosti; ako su obaveze jednovremeno dospjele, onda prema obavezi koja je najslabije obezbjeena s obzirom na data sredstva obezbjeenja; ako su sve obligacije jednako obezbjeene prestalim $e se smatrati one obligacije koje su duniku na najve$em teretu; ako se ni prema ovom kriterijumu ne moe utvrditi red ura!unavanja, data isplata ura!unava$e se prema dugu koji je najranije nastao; ako ni to nije mogu$e djeli se ispunjenje srazmjerno na sve dunikove obaveze prema istom povjeriocu. !o1azivanje ispunjenja -Osnovni dokaz isplate je priznanica koju je povjerilac obavezan izdati na za#tjev dunika koji je uredno ispunio svoju obavezu. 4Priznanica je privatna isprava u pismenoj )ormi koja sadri podatke o izmirenom potraivanju i potpis povjerioca. -:ko je priznanica izdata po isunjenju glavne obaveze, sadri pretpostavku da su izmirene i njene sporedne (akcesorne) obaveze. 4 bveznica je isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da $e licu ozna!enom u obveznici odnosno donosiocu obveznice odreenog dana isplatiti iznos ozna!en na obveznici i pripadaju$e kamate. --ra$anje obveznice od strane povjerioca dunik moe za#tijevati kada je svoju obavezu uredno i u potpunosti ispunio i vra$ena obveznica sadri presumpciju potpunog izmirenja

11

avgust 2009. godine

obaveze. -:ko se obveznica ne moe vratiti dunik je ovla ten za#tijevati da mu povjerilac izda javno ovjerenu ispravu u kojoj $e se utvrditi da je njegova obaveza uga ena. -%koliko je dunik izvr io ispunjenje djelimi!no, moe za#tijevati da se ono konstatuje na obveznici kao pismenoj ispravi. +ro,1ovi ispunjenja -2ro kove ispunjenja snosi sam dunik, jer se ispunjenje smatra njegovom radnjom iz obligacije. -Ovo dispozitivno pravilo moe biti neprimjenjeno ako se subjekti druga!ije sporazume. -"ovjerilac snosi tro kove koje sam izazove. Prestana1 obligacije bez ispunjenja -@eu ostale na!ine prestanka obligacije, kod koji# subjekti, svojim izjavama volja, gase obligaciju, ubrajaju se. prebijanje (kompenzacija), otpu tanje duga, prenov (novacija) i otkaz. -Obligacije prestaju i po sili *akona nastupanjem pravni# !injenica. smrti subjekta, sjedinjenjem (kon)uzija) i nemogu$no $u ispunjenja. Prestana1 obligacije bez ispunjenja voljom subje1ata obligacije Prebijanje -1ompenzacija/ 4Prebijanje ili 1ompenzacija je meusobno obra!unavanje uzajamni# obligacija, prebija se trabina sa trabinom, dug sa dugom. -Ovakvom operacijom je mogu$e da doe do potpunog ga enja najmanje dvije (a moe i vi e) uzajamni# obligacija. -@ogu$e je da se ako saldo ovakvog obra!una obligacija, pojavi smanjeni ili djelimi!ni dug (ostatak duga) na jednoj strani obligacionog odnosa, takva kompenzacija naziva se djeliminom. -Kada meu subjektima postoji vi e uzajamni# obligacija, prebijanje se vr i prema pravilima koja vae za ura!unavanje ispunjenja. -:ko se pored glavnice duguju i sporedne obaveze (kamate i tro kovi) tada red ura!unavanja po!inje prvo od otplate tro kova, zatim se otpla$uju kamata, a tek na kraju se ispl$uje glavnica obaveze. -<a bi prebijanje moglo proizvesti obligaciono-pravno dejstvo prestanka obligacija, obligacije koje idu u preboj moraju biti kompenzabilne. -Osnovni op ti uslov kompenzibilnosti obligacija je nji#ova uzajamnost; uzajamne su one obligacije kod koji# su subjekti ista lica ali sa razli!itim, obligaciono-pravnim ulogama. jedno lice je, u jednoj obligaciji, u ulozi povjerioca, a u drugoj kojom je vezan sa istim licem, u ulozi dunika, i obratno. -Ostali op ti uslovi kompenzabilnosti obligacija su. >9. da su predmeti obe obligacije generi!ke stvari (novac ili druge zamjenjive stvari istog roda i kvaliteta tzv. jednorodne) >8. da su obe obligacije dospjele >,. da su obe prinudne (utuive tj. da nisu naturalne) -"rebijanje ne nastaje po sili zakona ve$ je potrebna bar jednostrana izjava volje jednog od subjekata o prebijanju. -:ko jedna strana izjavi da ulazi u preboj, druga strana ne moe se protiviti toj izjavi ni na koji na!in osim prigovorom nepostojanja bilo kojeg od materijalnio-pravni# uslova za prebijanje. -"rebijanje pod ovim uslovima naziva se jednostrana kompenzacija. 4Prigovor odsustva uzajamnosti obligacija moe ista$i strana iz obligacije ako dunik da izjavu o prebijanju ne!ega to duguje povjeriocu sa onim to povjerilac duguje njegovom jemcu. 4Prigovor zastare moe sprije!iti kompenzaciju ako su uslovi za prebijanje nastali nakon to je jedno od potraivanja zastarjelo. 4Prigovor ustupanja -cediranja/ moe se postaviti izmeu prijemnika (novog povjerioca, cesionara) i dunika (cesusa) - dunik ustupljenog potraivanja moe ista$i u preboj samo ona svoja potraivanja koja je do obavje tenja (denuncijacije, noti)ikacije) o ustupanju mogao ista$i u preboj ustupiocu (starom povjeriocu, cedentu). 4Prigovor zabrane prebijanja - ako se prigovor zabranjenosti obligacije moe ista$i tada prebijanje ne moe ni nastati; razlozi radi koji# se prebijanje ne moe izvr iti jer to javni poredak ne dozvojava su. >1. ako se potraivanje ne moe zaplijeniti, >5. ako se potrivanje koncentri e na vra$anje stvari ili vrijednosti koje su date duniku na !uvanje ili poslugu, ili na stvari koju je dunik bespravno stekao ili je bespravno zadrao, 15

avgust 2009. godine

>7. ako je potraivanje nastalo namjernim prouzrokovanjem tete povjeriocu od strane dunika, >;. ako se potrauje naknada tete prouzrokvane o te$enjem zdravlja, >?. ako potraivanje poti!e od zakonske obaveze izdravanja, >=. ako je dunikovo potraivanje dospjelo za isplatu tek po to je tre$e lice stavilo zabranu na povjerio!evo potraivanje prema duniku. -/ve to je zakonom zabranjeno vai i za ugovornu kompenzaciju, subjekti mogu svojom voljom da mijenjaju op te uslove, pri tom se misli samo na jednorodnost i dospjelost. tpu,tanje duga 4 tpu,tanje, oprost ili otpust duga je saglasnost dunika sa izjavom povjerioca da ne$e traiti ispunjenje (isplatu) duga. 4 p,ti otpust dugova je izjava kojom povjerilac svom duniku 'opra ta( sve dugove koji postoje u vrijeme davanja takve izjave, nuna je saglasnost dunika. 4Pojedinani otpust duga je izjava povjerioca da ne$e traiti ispunjenje jednog svoga potraivanja, sa !ime se dunik saglasio. -Otpust duga po svojoj pravnoj prirodi nije jednostrana izjava volje, ve$ ugovor. -"od otpustom duga ne smatra se. 8. odricanje od sredstava obezbjeenja, ,. otpu tanje duga jemcu. --ra$anje zaloga ili drugi# sredstava obezbjeenja (kapare, avansa, mjenice i sl.) nema pravno dejstvo otpusta duga, jer ne zna!i povjerio!evo odricanje od prava da trai ispunjenje obligacije. -Kada u jednoj obligaciji ima vi e jemaca, a povjerilac oprosti dug samo prema jednom, tada ostali sajemci sti!u prigovor redukcije. Prenov -novacija/ 4"ovacija je saglasnost volja (sporazum, ugovor) dunika i povjerioca o tome da neku svoju postoje$u obligaciju ugase i stvore, umjesto nje, novu. -+ovacijom se mijenja predmet ili pravni osnov postoje$e obligacije. -"retpostavke da bi obligacija nastala su. >>. da je postoje$a (stara) obligacija, koja se novira, bila punovana, 899. da i nova obligacija punovano nastaje, jer joj je predmet mogu$ i dozvoljen kao i osnov, te da je odreen, odnosno odrediv, 898. nova obligacija mora da se razlikuje od stare bilo po pravnom osnovu, bilo po predmetu (osnov je nov ili je predmet nov), 89,. namjera noviranja (animus novandi)! tj. zamjena stare obligacije njenim ga enjem i istovremenim stvaranjem nove obligacije, mora biti jasno izraena. -%koliko bi novacioni sporazum bio poni ten, poni tenje bi imalo retroaktivno dejstvo (ex tunc) i smatralo bi se (pravna )ikcija) da stara obaveza nije bila nikad ni uga ena. t1az -Obligacije nisu trajni graansko-pravni odnosi, vrijeme trajanja obligacije !ini period vremena izmeu dvije vremenske ta!ke. momenta nastanka odnosa i momenta prestanka odnosa. -:ko vrijeme trajanja dugovinskog odnosa nije odreeno, svaka strana moe ga prekinuti otkazom. -<a bi otkaz, kao na!in prestanka trajnog dugovinskog odnosa, kojem subjekti nisu odredili rok trajanja proizveo pravno dejstva na!ina ga enja obligacija, otkaz mora biti dostavljen drugoj strani. -Otkaz, kao izjava volje moe se izjaviti u svako doba, otkazu ne mora da pret#odi opomena, ako to nije ugovoreno ili zakonom propisano-ovakav slu!aj naziva se otkaz bez otkaznog roka. -Obligacioni odnosi mogu biti od po!etka snadbjeveni poznatim otkaznim rokom. -Otkazni rok moe biti ugovoren ili zakonom odreen. -Otkazni dugovinski odnos je onaj koji je po svojoj prirodi predodreen da prestaje otkazom i da se otkaz izjavljuje uz ostavljanje, drugoj strani otkaznog roka. -Otkazni rok je period vremena od izjavljivanja otkaza pa do prestanka trajnog obligacionog odnosa. -/tranke mogu da odrede otkaz sa otkaznim rokom; to moe utvrditi zakon, a to se moe znati i prema obi!aju ili prirodi stvari. -2o se naziva primjeren rok i predstavlja pravni standard koji se popunjava onoliko potrebnim vremenom koje je prema svim okolnostima konkretnog odnosa, potrebno dati strani kojoj se upu$uje otkaz. Prestana1 obligacije bez ispunjenja nastupanjem 17

avgust 2009. godine

za1onom utvr0eni2 pravni2 injenica #mrt subje1ta obligacije -/mrt subjekta obligacije je prirodni na!in prestanka samo oni# obligacija kod koji# je dunik )izi!ko lice. -Obligaciona prava su prenosiva i otuiva (cesijom) isto kao i dugovi (intercesijom), ona su nasljediva. -:li postoje obligacioni odnosi koji su, prema svojoj prirodi, najpretenije li!nog karaktera. -2akva situacija postoji kada ni jedno drugo lice osim dunika ne moe da izvr i dug iz odreene obligacije. -:ko bi se dogodilo da dunik obligacionog odnosa prestane postojati, tada bi obligacija, koja je zasnovana s obzirom na njegova li!na svojstva, osobine ili sposobnosti, prestala postojati, po sili zakona. #jedinjenje -1on7uzija/ -Obligacija je odnos izmeu dva lica-ako nemamo dva razli!ita lica, u ulogama povjerioca ili dunika, tada nemamo ni obligacionog odnosa. -2akva pojava se de ava u slu!aju nasljeivanja ili univerzalne sukcesije; kada dunik nasljedi povjerioca ili obratno, gase se dugovanja ili potraivanja koja su do tada postojala. -& pravna lica da se ujedine u jedno novo pravno lice raznim privredno-pravnim, statusnim promjenama, )uzijama preduze$a. -2ada, izmeu novog privredno-pravnog subjekta i starog, koji se utapa u novi statusni oblik pravnog lica, meusobni obligacioni odnosi prestaju. "emogu5nost ispunjenja -/pecijalne (individualne) obligacije prestaju kada nji#ovo ispunjenje postane nemogu$e usljed okolnosti zbog koji# dunik ne dogovara. -2o su poznate objektivne okolnosti koje sadre sve elemente vi e sile, osim jednog 'spoljnosti(. -:ko se objektivne okolnosti isprije!e dunikovoj namjeri ispunjenja, on ne$e vi e biti duan uredno ispuniti svoju obavezu, isplatiti dug. -/amo $e morati, da bi sa svoje strane, izbjegao odgovornost zbog neizvr enja obaveze, da dokae objektivne okolnosti koje isklju!uju njegovu obavezu na izvr enje obligacije. -<unik se oslobaa odgovornosti (za ispunjenje obligacije, kao i za tetu) ako dokae da nije mogao da ispuni svoju obavezu zbog okolnosti nastali# poslije )ormiranja obligacionog odnosa, koje nije mogao sprije!iti, otkloniti ili izbje$i. -3ije! je o naknadnoj objektivnoj nemogu$nosti ispunjenja specijalni# ili individualni# obligacija. -4eneri!ke obligacije ne mogu prestati nastupanjem objektivni# okolnosti. -& kada sve to dunik ima od generi!ki# stvari propadne, dunik se ne oslobaa svoje obaveze, on snosi rizik slu!ajne propasti ti# stvari. -&zuzetno je mogu$e da se dunik generi!ke obligacije oslobodi obaveze njenog ispunjenja, ako propadne cijela masa njegovi# stvari odreeni# po rodu, samo ako je predmet generi!ke obligacije odvojen po masi. Zastarjelost Pojam i dejstvo 4Zastarjelost se javlja sa aspekta povjerioca kao zastarjelost potraivanja ili tube, a sa aspekta dunika kao neobaveznost izvr enja preuzete obaveze. -*akonom je propisano da $e onom povjeriocu koji svoje ovla tenje, kojim za#tijeva ispunjenje obaveze, u zakonom propisanom roku ne koristi, prestati to pravo, tj. do$i $e do zastarjelosti njegove tube prema duniku. -Ovdje se radi o gubitku tube, tj. mogu$nosti da sudskim putem utui svoje potraivanje. -"ovjerilac moe podnijeti tubu, ali $e sud uvaiti dunikov prigovor zastarjelosti, ako ga podnese i time odbiti tubu. -/ud ne vodi ra!una o tome po slubenoj dunosti, pa ukoliko dunik ne upotrijebi prigovor, sud $e utvrditi postojanje potraivanja, te $e zastarjelo potraivanje postati potraivanje utvreno sudskom odlukom, koje $e mo$i postati izvr no. -"rema tome, zastarjelim se smatra samo ono samo ono potraivanje koje je sud na prigovor dunika proglasio zastarjelim. -+a tuenom duniku lei teret dokaza istinitosti navoda na kojim se njegov prigovor zasniva. -*astarjelost se zato obja njava kao 'slabljenje( subjektivnog obligacionog prava gubitkom za#tjeva zbog proteka vremena. -:ko dunik ispuni obavezu koja je zastarjela, ne$e se smatrati pla$anjem nedugovanog, !ak i ako je bio u zabludi.

1;

avgust 2009. godine

-"o svjoj pravnoj prirodi ispunjenje zastarjele obaveze nije davanje nedugovanog ve$ davanje dugovanog, ali ne vi e kao pravne obaveze ve$ kao prirodne obaveze. -*astarjevanje po!inje te$i prvog dana poslije dana dospjelosti (po!etak zastrnog roka vezan je za dan kada je povjerilac stekao pravo za#tijevati ispunjenje obaveze) i odnosi se na obaveze koje dunik ne vr i iako se od njega za#tijeva aktivno pona anje. -: kada je obaveza bila na ne!injenje zastarjelost nastupa od dana kada je dunik postupio protivno obavezi. -*astarjelost nastupa kada istekne posljednji dan zakonom odreenog vremena (zastarnog roka). -&zri!ito je zabranjeno pravnim poslom mijenjati rok zastarjelosti, kao i ugovoriti zastoj zastarjelosti. -<unik se ne moe odre$i zastarjelosti prije nego istekne zastarni rok. -+akon isteka roka pismenim priznanjem zastarjele obaveze ili davanjem kojeg realnog sredstva obezbjeenja svoje obaveze, moe se odre$i zastarjelosti. -*astara glavne trabine dovodi do zastarjelosti sporedni# potraivanja. -:ko je potraivanje bez roka, zastarni rok po!inje te$i od dana nastanka potraivanja, jer se takva potraivanja mogu odma# utuiti. -Kod periodi!ni# davanja, zastarni rok po!inje te$i od dana neispla$ivanja poslednjeg obroka periodi!nog obligacionog odnosa. -"otraivanje naknade tete prouzrokovane deliktom, po!inje te$i u subjektivnom roku od momenta saznanja za tetu, ili u objektivnom roku, od nastanka prouzrokovane tete. 4Zastoj zastarjevanja je mirovanje zastarjevanja. -&z zakonom odreeni# razloga (pretpostavki) zastarni rok za izvjesno vrijeme prestane te$i tj. prestane se ura!unavati. -Kada otpadnu zakonski razlozi neura!unavanja zakonskog roka, zastarni rok koji je mirovao po!inje iznova te$i i vr i se sabiranje sa zapo!etim i privremeno umirovljenim zastarnim rokom. -3azlozi umirivanja ti!u se li!ni# odnosa izmeu povjerioca i dunika, dok takvi odnosi traju, kao to su porodi!no-pravni odnosi. -*astoj zastrjevanja obaveze glavnog dunika nema dejstva prema jemcu. -&z drugi# razloga i sa druga!ijim dejstvom nastupa pre1id zastarjevanja. -"rekid zastranog roka izazivaju pravne !injenice predviene zakonom, ako se zastarjevanje prekine, propada rok koji je do tada istekao, tj. do nastupanja zakonom odreene pravne !injenice. -"rekid zastarnog roka izazivaju slede$e pravne !injenice. priznanje duga, u!injeno posrednom ili neposrednom izjavom (davanjem otplate, pla$anjem kamata ili davanjem obezbjeenja) i podizanje tube. -+akon to razlozi prekida zastarjelosti otpadnu, zastarjelost po!inje te$i iznova, a vrijeme koje je do tada isteklo, ne ra!una se. -"rekid zastarjelosti potraivanja glavnom duniku dejstvuje i prema jemcu samo ako je do prekida do lo nekim postupkom ili radnjom povjerioca pred sudom protiv glavnog dunika. 4Zastarni ro1 ili ro1 zastarjelosti je zakonom odreeno vrijeme protekom kojeg se pravo, tj. trabina iz obligacionog odnosa ne moe vi e prinudnim putem ostvariti, te se kae da se tuba ugasila. -*astarne rokove s obzirom na dejstvo kao i na duinu trajanja dijelimo na op te i posebne. 4 p,ti zastarni ro1 odreen je na deset godina. -2o je najdui rok u *OO, a odnosi se na sva ona potraivanja za koja *akonom nije utvren nikakav rok zastarjelosti, odnosno neki specijalni (posebni) rok. -@eutim u *OO postoji anomalija, po kojoj se specijalni rok izjedna!uje sa op tim. -2aj izuzetak odreen je za sva potraivanja utvrena pravosnanom sudskom odlukom ili sudskim poravnanjem ili odlukom drugog nadlenog organa ili poravnanjem sklopljenim pred tim organom kada *akon za nji# predvia i kra$i rok. -Ovaj speci)i!an rok od deset godina ne odnosi se na privremena potraivanja koja dospjevaju za ubudu$e, pa makar i utvrena ovim odlukama. -Ovaj izuzetak nalazimo u materiji osiguranja, objektivni zastarni rok kod ugovora o osiguranju ivota traje deset godina ra!unaju$i od prvog dana nakon prestanka kalendarske godine u kojoj se osigurani slu!aj dogodio. 4#pecijalni zastarni ro1 odnosi se na zastarjevanje prava iz koji# poti!u povremena potraivanja. -Ovaj rok po!inje te$i, ra!una se, od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraivanja poslije kojeg dunik vi e nije izvr io svoju obavezu. -Kada pravo iz kojeg izvire obaveza na povremena davanja zastari povjerilac gubi pravo ne samo da za#tijeva budu$a povremena davanja ve$ i ona koja su dospjela prije toga. -Objektivni rok za potraivanje naknade prouzrokovane tete iznosi pet godina od nastanka tete i primjeni$e se samo ako o te$eni u subjektivnom roku nije uspio saznati za tetu i u!inioca. 1?

avgust 2009. godine

4+rogodi,nji zastarni ro1 primjenjuje se na. 891. subjektivni rok za traenje naknade prouzrokovane tete od kada je o te$eni saznao za tetu i tetnika, 895. povremena potraivanja od dospjelosti svakog pojedina!nog davanja, 897. potraivanja koja poti!u iz privredni# trgova!ki# poslova, 89;. potraivanje zakupnina. -3ok zastarjelosti za tete nastale povredom ugovorne obaveze izuzete su iz reima ovog zastarnog roka i podvgnute su reimu propisanom za zastarjelost obaveze !ijom je povredom teta nastala. -*astarjelo $u obaveze glavnog dunika zastarjeva i obaveza jemca. -Kada je rok zastarjevanja obaveze glavnog dunika dui od dvije godine, obaveza jemca zastarjeva po isteku dvije godine od dospjelosti obaveze glavnog dunika izuzev kada jemac odgovara solidarno sa glavnim dunikom. 4@ednogodi,nji ro1 zastare vai se za slede$a potraivanja. 89?. potraivanje naknade za izvr rene isporuke komunalni# energenata (elektro i termi!ka energija, plin, voda i sl.) i za izvr ene komunalne usluge (odravanje !isto$e), ako su izvr ene isporuke, odnosno usluge izvr ene za potrebe doma$instva, 89=. potraivanje naknade za upotrebu radio i 2- prijemnika, 89>. "otraivanje "22 usluga koje se napla$uju u tromjese!nim ili kra$im razmacima, 889. potraivanje pretplate na povremene publikacije. -*astarni rok utvren posebnim propisima vrijedi za zastarjevanje naknade tete prouzrokovane krivi!nim djelom, kada je za krivi!no gonjenje predvien dui rok zastare, za#tjev za naknadu tete prema odgovornom licu zastarjeva u vremenu zastarjevanja krivi!nog gonjenja. -3okovi u slu!ajevima zastoja zastarjelosti su. 888. ne moe nastupiti zastarjelost potraivanja maloljetnika ili poslovno nesposobnog lica koje nema zastupnika dok ne proteknu dvije godine od sticanja poslovne sposobnosti ili postavljanja zastupnika, 88,. ne moe nastupiti zastarjelost potraivanja povjerioca koji se nalazi na odsluenju vojnog roka ili vojnoj vjebi dok ne proteknu tri mjeseca od zavr etka povjerio!evi# aktivnosti, 881. *astoj zastarjevanja krivi!nog gonjenja, u slu!aju da je teta povjeriocu pri!injena krivi!nim djelom, povla!i sa sobom zastoj zastarjevanja za#tjeva za naknadu tete. -3okvi u slu!aju prekida zastarjelosti. -% slu!aju prekidanja zastarjelosti priznanjem duga od strane dunika zastarjelost po!inje iznova te$i od datog priznanja. -%koliko je izvr ena novacija priznatog dugovanja, novo potraivanje zastarjeva za vrijeme predvieno za zastaru novog potraivanja. -% slu!aju preduzimanja procesni# radnji protiv dunika radi utvrivanja, osiguranja ili ostvarivanja trabine na sudu ili pred drugim nadlenim organom zastara zapo!inje te$i iznova od zavr etka (okon!anja) spora, ili okon!anja ste!ajnog postupka, ili okon!anja postupka izvr enja ili obezbjeenja. -"rekid zastarjelosti krivi!nog gonjenja dovodi i do prekida zastarjelosti tube za naknadu tete, kada je teta prouzrokovana izvr enjem krivi!nog djela, a krivi!no gonjenje doti!nog krivi!nog djela koje je ujedno i tetna radnja, propisan je dui rok zastarjelosti. Pravna priroda zastarjelosti potra.ivanja -zastarni2 ro1ova/ -*astarjelo $u prava ne prestaju, ne gasi se obligacija, nego se utuiva obligacija trans)ormi e u neutuivu (prirodnu, naturalnu) obligaciju. -/tvarna prava, li!na i li!no-imovinska ne zastarjevaju ali mogu prestati trajati. -Ovdje postoje, s obzirom na porijeklo i )unkciju dvije vrste rokova. 885. graansko-pravni materijalni rokovi zastarjelosti - !ije propu tanje dovodi do meritornog odbijanja za#tjeva ili prigovora; na njega sud pazi samo po prijedlogu stranaka, 887. procesno-pravni prekluzivni rokovi - na nji# sud pazi po slubenoj dunosti; mogu biti subjektivni(kra$i). od dana saznanja za pravno relevantne !injenice i objektivni (dui). vezan za neku objektivu okolnost, nevezano za mo$ saznanja subjekta; objektivni rok se izjedna!ava sa prekluzivnim rokom. -*na!ajna razlika imeu prekluzivnog roka i roka zastarjelosti je da prekluzivni rok ne moe biti zaustavljen ili prekinut kao rok zastarjelosti; sud pazi na prekuzivni rok po slubenoj dunosti, dok to ne mora da !ini sa zastarnim rokom. ?govor 1=

avgust 2009. godine

-?op,te o ugovoru 1ao izvoru obligacije/ Pojam ugovora 4 bligaciono pravni ugovor predstavlja saglasnost izjava volja dveju strana o nastanku, mijenjanju ili prestanku obligacioni# odnosa. -%govor je osnov (izvor) nastanka obligacije . -%govor je po svojoj pravnoj prirodi pravni posao i to dvostrani pravni posao. -Ozna!ava se mnogobrojnim sinonimima. dogovor, sporazum, nagodba, pakt, konsenzus, pogodba, konvencija, aranman, kao i posao. -/ubjekti su slobodni da odlu!e da li $e uop te zaklju!iti neki ugovor ili ne$e )ormirati takav pravni odnos. -/ubjekti ugovora su slobodni da izberu tip ugovora i sadraj koji sami preciziraju; oni su slobodni izabrati na!in i )ormu ugovora. -%govara!i u toku trajanja ugovora mogu ugovor mijenjati ili ga ugasiti slobodno svojom saglasno $u volja. p,ti uslovi za za1ljuenje ugovora #posobnost ugovaranja -/posobnost ugovaranja imaju poslovno sposobna )izi!ka lica i pravno sposobna pravna lica. -Ograni!enu poslovnu sposobnost imaju maloljetnici sa 87 godina, ako su zasnovali radni odnos. -%govor koji zaklju!i pravno lice van okvira pravne sposobnosti ili )izi!ko lice bez poslovne sposobnosti nema pravno dejstvo. -%govori ograni!eno poslovno sposobni# lica zaklju!eni bez odobrenja zakonskog zastupnika su ru ljivi pravni poslovi koji se odobrenjem mogu konvalidirati. -%koliko drugi ugovara!, po saznanju o poslovnoj nesposobnosti saugovara!a, ne odustane od ugovora u roku od trideset dana, ugovor $e konvalidirati, po sili zakona. -"oslovno nesposobna lica mogu stupiti u dobro!ine ugovore kao nosioci prava (sticaoci prava). -:ko zastupnik prekora!i ovla tenje, zastupani $e biti vezan ugovorom samo ako ga odobri, a ako zastupani u odreenom roku ne rati)ikuje ugovor, zastupnik i zastupani $e solidarno odgovarati savjesnoj strani zbog eventualno pretrpljene tete. 4Punomo5 je ovla tenje za zastupanje koje vlastodavac izdaje punomo$niku, otuda se !esto zastupanje po osnovu punomo$i naziva ugovorno zastupanje. 4Zastupanje je sklapanje pravni# poslova u tue ime, za tui ra!un. -/ obzirom na obim punomo$i, razlikujemo. 88;. Op ta (generalna) punomo$ - kada punomo$nik moe poduzeti sve pravne poslove vlastodavca, koji ulaze u redovno poslovanje vlastodavca. Ovdje ne ulaze posebni pravni poslovi koje *akon nabraja (preuzimanje mjeni!ne obaveze, jemstva, sklapanje poravnanja, besteretno raspolaganje itd.), 88?. posebna (specijalna) punomo$ - kada punomo$nik moe preduzeti samo pravne poslove za koje je posebno ovla ten od vlastodavca, a pomo$u uputstva se odreuje obim posebnog punomo$ja. ?putstva su posebne izjave koje ograni!avaju punomo$nika i unose se u pismeno u kojem je materjalizovana izjava o punomo$i. -Ograni!avanje punomo$i, tj. )ormiranje posebnog punomo$ja, !ini se ili tzv.imperativnim uputstvima ili )akultativnim ili indikacionim uputstvima. 4&mperativna uputstva su nareuju$a, zapovjedna i od nji# nema odstupanja ukoliko se ne kose sa pravilima instituta poslovodstva bez naloga i ulogom poslovoe bez naloga. 4Ba1ultativna uputstva nalau punomo$niku da se po njima pona a u redovnoj situaciji, a u vanrednoj situaciji, prilikama i okolnostima moe od nji# da odstupi po svojoj savjesti i procjeni situacije. 4&ndi1aciona uputstva upozoravaju punomo$nika na neop#odnu panju u postupanju u voenju ovla teni# poslova. -@oe se i suziti izdata punomo$, bez da se to u!ini u naro!itoj )ormi, ali ona nema e)ekta prema savjesnom tre$em licu koje obavi, tj. sklopi pravni posao sa punomo$nikom; ve$ samo vlastodavac ima pravo u tom slu!aju na naknadu tete zbog prekora!enja okvira suene punomo$i, dakle ti!e se samo odnosa izmeu vlastodavca i punomo$nika. Postizanje saglasnosti volja o bitnim elementima ugovora -/aglasnost volja ugovara!a sastoji se od podudarnosti nji#ovi# volja u pogledu predmeta i cilja ugovora. -@ane volje su. zabluda (kada je volja )ormirana pod uticajem pogre ne predstave tako da izjavljena volja ne odgovara unutra njoj), prevara (kada je zabluda namjerno stvorena), i prijetnja (kada je volja )ormirana u stra#u izazvanom nedopu tenom prijetnjom). -+eistinitu volju imamo npr. kod nesporazuma, posredne izjave, )iktivnog ugovora, neozbiljne izjave (mentalna rezervacija). 4$itni elementi ugovora su oni sastojci o kojima stranke moraju posti$i saglasnost da bi ugovor nastao; ti elementi zavise od prirode, odnosno tipa ugovora.

1>

avgust 2009. godine

-Obi!no se bitni elementi sastoje od predmeta i osnova ugovora, ali i drugi# pitanja kada je to odreeno zakonom (tako se npr. rok trajanja javlja kod neki# ugovora kao bitan element, po zakonu). -"ostoje i prirodni sastojci koji se naj!e $e utvruju zakonom i postaju sastavnim dijelom zaklju!enog ugovora i kada stranke o njima izri!ito ni ta ne zaklju!e. -+ebitni slu!ajni sastojci ne uti!u na punovanost ugovora, ali mogu da uti!u na njegovo dejstvo i trajanje, kakvi su . uslov i rok. -"rema *akonu, ugovor je zaklju!en pod uslovom ako nastanak ili prestanak zavisi od neizvjesne !injenice. 88=. odlo.ni -suspenzivni/ uslov ima retroaktivno dejstvo; ugovor $e se smatrati zaklju!enim od trenutka pe)ekcije, ako se uslov ostvari, 88>. ras1idni -rezolutivni / uslov - ugovor je nastao i vai za svo vrijeme pendencije (conditiopendet-uslov visi), odnosko dok se uslov ne izjalovi. +esavjesno spre!avanje ostvarenja uslova strane na !iji teret je utvren uslov, dovodi do ostvarenja uslova po sili zakona. 8,9. nedopu,ten uslov je suprotan prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim obi!ajima, dovodi do ni tavosti ugovora. -*a svo vrijeme pendencije, tj. sve dok se uslov ne izjalovi ili ispuni, svaka je strana duna da se uzdrava od radnje koja bi sprije!ila nastupanje uslova. -3ok je sporedni element koji stranke svjom voljom dodaju ugovoru i kojim dejstvo ugovora ograni!avaju vremenom, jer dejstvo nastupa tek od odreenog vremena (po!etni rok, dies a "uo) ili traje do odreenog vremena (diesad"uem). -"rema prirodi rok se dijeli na prosti kod kojeg nema neizvjesnosti i sloeni koji je kombinovan sa uslovom. -3ok odreen u danima po!inje te$i prvog dana poslije dogaaja od kojeg se rok ra!una, a zavr ava se istekom poslednjeg dana roka. -3ok odreen sedmicama, mjesecima ili godinama, po!inje te$i od dana nastanka dogaaja od kojeg rok po!inje te$i; ovakav rok zavr ava onog dana koji se po imenu i broju poklapa sa danom nastanka dogaaja od kojeg rok po!inje te$i. -:ko poslednji dan roka pada u neradni dan, kao poslednji dan roka ra!una se prvi radni dan. -:ko je u ugovoru po!etak ili zavr etak roka ozna!en izrazom po!etak mjeseca ra!una$e se kao prvi dan u mjesecu, izraz sredina kao petnaesti dan u mjesecu, a kraj kao poslednji dan mjeseca. -"rimjeren rok je )akti!ko pitanje; primjeren je kada se tako odredi da je, prema konkretnim okolnostima, dovoljno dug da dunik moe izvr iti svoju obavezu. Predmet ugovora -"unovaan ugovor mora da ima mogu$, dopu ten i odreen ili odrediv predmet. -Kae se da je predmet ono o !emu je ugovor; predmet ugovora dobijamo odgovorom na pitanje. ta se dugujeI -%govor moe imati i vi e predmeta, jer se pona anje ugovorne strane moe mani)estovati kao !injenje (davanje ili izrada) ili ne!injenje (propu tanje ili trpljenje). snov -1auza/ ugovora 43auza ili osnov je bitan element ugovora, to je onaj razlog za to je neko u ao u ugovor i obavezao se na ta!no odreeno pona anje prema sadraju ugovora. -Objektivna teorija kauze pod osnovom podrazumijeva ekonomsku (imovinsku) promjenu koju ugovara!i izvr avanjem ugovorne obaveze ele posti$i. -/ubjektivna teorija kao osnov (kauza) ugovorna strana smatra neposredni pravni cilj ugovornog obavezivanja. -"ravna posljedica nepostojanja osnova ili nedopu tenosti osnova je ni tavost ugovora. -+edopu ten osnov je onaj koji je protivan prinudnim propisima, javnom poretku i dobrim obi!ajima. -%govor sa takvim osnovom je apsolutno ni tav. -Kauzu treba razlikovati od titulusa, jer je titulus iri pojam i obu#vata sam pravni posao (ugovor, javno obe$anje nagrade i dr. ), ali i zakon i sudsku praksu. Pobuda -motiv/ ugovora 4Motiv -pobuda/ je intimni poriv koji je te ko saznatljiv i irelevantan sa stanovi ta kontrolni# organa za ocjenu pravne relevantnosti punovanosti ugovora. -Aedino kod dobro!ini# ugovora motiv postaje bitan i predmet panje kontrolni# sudski# organa, koji su duni da ugovor sa nedopu tenim motivom poni te. -&zvan podru!ja dobro!ini# ugovora, motiv se uzima u obzir kad su oba ugovara!a nesavjesna i oba ulaze u ugovor radi nedopu teni# pobuda.

59

avgust 2009. godine

Posebni uslovi za za1ljuenje ugovora -"od posebnim uslovima podrazumijevamo )ormu i na!in zaklju!enja ugovora. bli1 saglasni2 izjava volja ugovaraa -7orma ugovora/ -6ormu ugovora dijelimo prema. pravnom zna!enju ili zna!aju; subjektu koji postavlja za#tjev u pogledu )orme ugovora; sredstvima ispoljavanja (izjavljivanja) volje (pismena )orma javne isprave i realna )orma). -"rema pravnom zna!aju )ormu dijelimo na. 8,8. 7orma ad solemnitatem - bitna je za nastanak i punovanost ugovora; ako se od ugovara!a za#tijeva da ugovor sa!ine u ta!no odreenoj )ormi oni su to obavezni da po tuju, jer druga!ije ne$e mo$i stvoriti obligacije; )orma se u takvom slu!aju pojavljuje kao bitan element ugovora. 8,,. 7orma ad probationem 4 je za#tjev koji se pred ugovara!a postavlja radi dokazivanja da je neki ugovor zaklju!en; u uporednom pravu ona je jedino dokazno sredstvo, kad se radi o ugovorima ve$e vrijednosti. --ana podjela )orme je na. 8. za1ons1u 7ormu - to je zakonom konstituisana obaveza za ugovara!e koji tada, u pogledu )orme svoji# izjava volja, nemaju slobode ugovaranja. *a#tjev zakona u pogledu )orme uglavnom se svodi na propisivanje obaveznosti pismene )orme. "ismena )orma podrazumijeva da su ugovara!i obavezni svoje saglasne izjave )ormirati kao pismenu ispravu (pismeno - )iksiran tekst koji ugovara!i potpi u). 6orma ovjerene isprave ima dokazni zna!aj, jer se ovjeravaju potpisi na ispravi. 6orma javne isprave podrazumijeva aktivno u!e $e slubenog lica u sastavljanju ugovora njegovim ovjeravanjem. 8,1. realna 7orma - smatra se da je *OO raskinuo sa realnom )ormom dosljedno sprovodiv i konsenzualizam imenovani# ugovora. Aedino institut kapare nastaje na bazi ugovorne )orme. 8,5. ugovorena 7orma - je onda kad se o njoj ugovara!i sporazumiju. Oni uslovljavaju punovanost i nastanak ugovora davanjem izjava u odreenoj )ormi, ova )orma ima zna!aja samo za ugovara!e. -6ormalni ugovori se raskidaju ne)ormalnim sporazumom; izuzetno, ako zakon to za#tijeva ili ako iz cilja )orme to proizilazi, raskid se mora izjaviti u odreenoj )ormi (npr. pismeni otkaz). #an1cije nepo,tovanja 7orme -"osljedice nepo tovanja )orme kao bitnog elementa je nevanost takvog ugovora, a ako )orma nije bitan element, ugovor $e nastati. -"rema tzv. 'teoriji realizacije( kada su obaveze iz ugovora, koji je trebalo pismeno zaklju!iti, izvr ene (u cjelosti ili preteno) takav ugovor se smatra od po!etka ex nunc! punovanim. -&zvr enje obaveza dunika je realna radnja koja iz socijalno-ekonomski# razloga konvalidira nepunovaan ugovor. "aini za1ljuivanja ugovora -Kao na!in zaklju!ivanja ugovora podrazumijevamo metod i te#niku koja se razvila u pravu i kori tenjem koje stranke postiu svoj cilj. Pregovori 4Pregovori su vanpravna pojava i #ronolo ki pret#ode pri#vatanju ponude. -@eusobni preliminarni kontakti budu$i# ugovara!a slue upoznavanju, zbliavanju, otkrivanju i prepoznavanju zajedni!ki# interesa i potreba i prepoznavanju (detekciji) budu$eg pona anja ugovara!a kako bi se izbjegla neugodna iznenaenja i spoznale nji#ove meusobne mogu$nosti za izvr enje ugovorni# obaveza. -+jima se ne stvaraju, u praviliu, pravne obaveze ili obligacije; voenje pregovora ne obavezuje na zaklju!enje ugovora. -"regovori su te#nika koja se koristi kada se o!ekuje postizanje saglasnosti volja stranaka o nekom vrijednom i komplikovanom poslu. -/vaka strana snosi svoje tro kove ili pla$a ono to i potro i i na to daje novac ili kakve druge izdatke. -*ajedni!e tro kove snose pregovara!i podjednako. -Odgovornost za voenje pregovora (culpa in contrahendo) javlja se kao obligacija na naknadu tete koju snosi onaj pregovara! koji ue u pregovore nesavjesno, tj. bez stvarne namjere da ugovor i zaklju!i ili namjeru da zaklju!i ugovor bez osnovanog razloga, tokom pregovora napusti - iznevjeri. Pun1tacije 4Pun1tacije su skica, neki elementi budu$eg ugovora koje treba razraditi. -Obi!no nastaju kao rezultat pregovora i slue pregovara!ima kao orijentacija kada budu 58

avgust 2009. godine

'sjeli( da detaljnije i de)initivno urede sva nuna pitanja budu$eg ugovora. -"unktacije nisu bez ikakvog pravnog dejstva, nji# titi na!elo savjesnosti i po tenja. -@ogu se, u toku razrade, do i prilikom sklpanja ugovora, zajedni!kom aktivno $u stranaka, bitno mijenjati. Ponuda 4Ponuda je jednostrana izjava volje jednog od budu$i# ugovrara!a, odreenog lica koje se naziva 'ponudilac(, i koje ju upu$uje eventualnom budu$em saugovara!u (ponuenom i pri#vatiocu) sa prijedlogom u kojem je jasno i ozbiljno izraena namjera da je ponueni pri#vati i na taj na!in stvori ugovor. -<a bi bila pravno relevantna ponuda treba da sadri potrebne elemente. 8,7. ponuda mora biti primljena i upu$ena (izjavljena) od strane odreenog lica (ponudioca) ili od strane njegovog ovla $enika. "unudilac je vezan ponudom, on je duan da sa!eka blagovremenu izjavu o pri#vatu i da sa licem koje mu blagovremeno i pozitivno odgovori zasnuje pravni odnos. 8,;. ponuda se alje (izjavljuje) ponuenom koji je, isto tako, u pravilu, odreeno lice ili se dostavlja njegovom ovla $eniku. "rema na em pozitivnom pravu op ta ponuda koja sadri sve bitne sastojke ugovora, a upu$ena je neodreenom krugu lica vai kao ponuda ukoliko je to primjereno okolnostima posla ili obi!ajima. 8,?. ponuda mora da sadri animus contrahendi! ta namjera mora biti jasno izraena kako iz same izjave tako i iz okolnosti i obi!aja, dakle ta namjera mora biti ozbiljno data. Obavje tavanje i reklamiranje putem mas-medija ne moe se smatrati ponudom u pravnom smislu rije!i, ona se pravno kvali)ikuje kao poziv za slanje ponude. 8,=. ponuda treba da sadri sve bitne sastojke budud$eg ugovora. 8,>. o )ormi ponude mora se voditi ra!una ako to zakon za#tijeva. Ova zakonska obaveza, u pogledu )orme, obavezuje i ponudioca i ponuenog. !ejstvo ponude -"onuda obavezuje ponudioca na taj na!in to $e se on na$i u ugovoru ako njegovu ponudu akceptira, blagovremeno, odreeno lice (pri#vatilac). -+ju je mogu$e opozvati sve dok ponueni ne primi ili je primi istovremeno kad i opoziv. -"onudilac je obavezan da nazna!i rok do kojeg $e se smatrati 'vezanim( ponudom. -:ko je rok ozna!en u ponudi on po!inje te$i od datuma ozna!enog u ponudi kao dana po!etka roka, ako nije ozna!en, dispozitivno je pravilo da rok po!inje te$i od izjavljivanja ponude. -"onuda izjavljena odsutnom licu s kojim ponudilac nije u neposrednom, prisnom kontaktu, bez utvrenog roka za pri#vatanje, obavezuje u uobi!ajenom, primjerenom roku (prilagoenom datim okolnostima). -"onuda u!injena prisutnom licu, tzv. neposredna ponuda traje koliko i kontakt zainteresovani# lica i gasi se pri#vatanjem ili razilaenjem lica bez pri#vata ponude. Pri2vat 4Pri2vat ponude je takva izjava ponuenog lica, koje u potpunosti, bez rezervi, jasno i ozbiljno, pozitivno odgovori na ponudu. -<a bi bio pravno relevantan potrebni su slede$i elementi. 819. ako je saglasna izjava ponuenog upu$ena ponudiocu, 818. ako je iz sadraja izjave o pri#vatanju ponude jasno vidljivo da se odnosi na sve objektivne i subjektivne bitne elemente ponude, 81,. ako sadri jasno izraenu namjeru obavezivanja, 5. da je data u propisanoj )ormi, ako je )orma za taj tip ugovora propisana. -"ri#vat je pravno relevantan i ako se u!ini konkludentnim radnjama. -Jutanje nije konkludentna radnja, nije pri#vatanje. -&zuzetak je predvien samo za lica koja stoje u stalnoj poslovnoj vezi sa ponudiocem kada su u pitanju tzv. sukcesione isporuke. -2o lice je duno odma# i izri!ito da odbije ponudu ina!e se smatra da je tada $utanjem pri#vatio ponudu. -:ko ponueni pri#vati ponudu, a ponudilac je onda dopuni smatra se da je ponuda odbijena. -2ad se javlja 'ponuda na ponudu(, jer je ponudilac izjavio novu ponudu, pri#vat mora biti 'slika u ogledalu( ponude. -"ri#vat nije neopoziva izjava volje, ako ponudilac primi opziv najkasnije istovremeno sa pri#vatom, ugovor ne$e nastati. -*adocnjeli pri#vat je nova ponuda; ako je izjava o pri#vatu u!injena blagovremeno, ali je do lo do ka njenja zbog dostavlja!a, dejstvo pri#vata zavisi od savjesnosti ponudioca - ako je savjestan, ugovor je zaklju!en. 5,

avgust 2009. godine

-/mrt ili nastupanje ugovorne nesposobnosti koja se desi nakon izjavljivanja ponude, a prije njenog pri#vatanja, ne slabi, odnosno ne anulira dejstvo ponude, osim kada to proizilazi iz namjere stranaka, obi!aja, ili prirode posla. Za1ljuivanje ugovora uz saglasnost tre5eg lica -<ozvola i odobrenje su izjave volje tre$i# lica. 4!ozvola je saglasnost koju tre$e, ovla teno, lice treba dati prije zaklju!enja ugovora i o !ijem davanju suvereno odlu!uje, jer je na to ovla teno. -Ovo je odloni uslov, bez koga ugovor ne$e nastati. 4 dobrenje je izjava volje tre$eg lica koje se moe dati nakon to je ugovor per)ektuiran; na ve$ sklopljen ugovor djeluje kao raskidni uslov. -%koliko tre$e ovla teno lice da odobrenje dejstvo $e biti retroaktivno i smatra$e se da je ugovor proizveo dejstvo od po!etka, ex tunc. -6orma ovi# saglasnosti je ona ista koja se trai za ugovor o kojem se odlu!uje od strane tre$i# lica. -Ovakav, uslovljeni na!in zaklju!ivanja ugovora, predvia se ili u javnom interesu ili u interesu ugovorni# strana. -Ovakvo davnje saglasnosti je bitno kod ugovora koje zaklju!uje maloljetnik sa 85 godina. -%govor koji maloljetnik zaklju!i, a staralac ga ne sru i, proizvodi pravno dejstvo. -/augovara! ima samo pravo da odustane, ako je bio savjestan ili prevaren od strane maloljetnika (rok je 19 dana). -/augovara! moe pozvati zastupnika da da svoju saglasnost (rok 19 dana), ako on to ne u!ini saglasnosti nema. ?govori po pristupanju -ad2ezioni/ -%govori po pristupanju su takvi ugovori koji se zaklju!uju tako to pristupaju u ugovorni odnos koji je ve$ pripremljen. -/adrinu ugovornog odnosa ne odreuju stranke tek svojom saglasno $u volja. -Od pri#vatioca se ne za#tijeva nikakvo izjavljivanje volje nego on jednostavnim, )akti!kim radnjama primjernim konkretnim okolnostima (npr. ulaskom u prevozno sredstvo putnik zaklju!uje ugovor o prevozu) zaklju!uje ugovor. -Ove ugovore razvila je )rancuska pravna teorija za potrebe javni# slubi. -/matra se da se zasnivaju na osnovu generalne (op te) i permanentne (stalne) ponude, ponude koja se ne gasi jednokratnim pri#vatanjem. -@nogi detalji i eventualna rje enja za mnoge budu$e sporne pojedinosti obi!no su data u )ormi pravila, pravilnika, tari)a ili op ti# uslova; ove reglmane obi!no odreuje, priprema jedna ugovorna strana i oni su sastavni dio svakog pojedina!nog zaklju!enog ugovora, uz uslov da su objavljena u !asu zaklju!enja ugovora (na!elo publiciteta). -Ovdje se radi o tome da je ravnopravnost ugovara!a, kao jedno od osnovni# na!ela, ozbiljno ugroena. -Keljeznica, "22, osiguranje, komunalne usluge su jedna od naj!e $i# podru!ja primjene. -2ipski ugovori su oni koje vode$i subjekti (pro)esionalna udruenja, strukovne organizacije) pripremaju i donose, te i# stavljaju na raspolaganje svim budu$im ugovara!ima iz neke 'bran e( (ugovori o trgovanju na)tom, plinom, itom, i dr. gdje ugovara!i unose samo najnunije podatke o koli!ini, cijeni i sl.). -/tandardni ugovori su oni ugovori koje priprema jedna strana da bi olak ala zaklju!ivanje ugovora !iji je predmet asortiman proizvoda kojim trguje. -*a osnovne bitne elemente ostavljen je prazan prostor, koji se, ako doe do per)ekcije ugovora popunjava (npr. predmet, cijena, rok pla$anja, rok isporuke i sl.). -Ovakvi ugovori su !esti u odnosima potro a!a i trgovine. Predugovor -"redugovor je jedan od posebni# na!ina zaklju!enja ugovora. -"redugovor pored osnovne obaveze predugovara!a (da $e zaklju!iti ugovor), koja se ozna!ava i kao predmet predugovora, mora da sadri sve bitne elemente budu$eg glavnog ugovora ili, prosto, ugovora. -<a bi bio punovaan mora biti u istoj )ormi kao i ugovor. -"redugovor je jedan privremeni odnos koji prestaje na slede$e na!ine. 811. kad predugovara!i zaklju!e (glavni) ugovor i postanu ugovara!i; ako je u predugovoru postavljen rok za zaklju!enje (glavnog) ugovora, strana koja insistira na zaklju!enju ugovora ima pravo da postavi za#tjev za zaklju!enje (glavnog) ugovora u roku od ; mjeseci nakon isteka ugovorenog roka ili u roku od ; mjeseci od isteka roka koji se moe utvrditi po prirodi ugovora. 815. kada se ne zaklju!i ugovor zbog nastupanja promijenjeni# okolnosti.

51

avgust 2009. godine

Za1ljuivanje ugovora predajom stvari -realni ugovor/ -3ealni ugovori su ugovori u kojima je pored postizanja saglasnosti o bitnim elementima potrebno istovremeno izvr iti i predaju stvari. -Kod zaklju!ivanja realnog ugovora razlikuju se dvije )aze. u prvoj se postie saglasnost volja - obe$anje predaje, dok je druga )aza - predaja predmeta ugovora. -2ek nakon izvr ene predaje stvari realni ugovor se smatra zaklju!enim. Za1ljuivanje ugovora opcijom -opcioni ugovor/ -Opcioni ugovor nastaje izjavom volje samo jedne ugovorne strane jer je na takav na!in ovla tena ugovorom ili zakonom. -Opcija je ugovor koji kupcu daje pravo, ali ne i obavezu, da u odreeno vrijeme kupi (engl. call option) ili proda (engl. put option) odreenu robu po unaprijed dogovorenoj cijeni (engl. strike price)! za to pravo kupac pla$a prodavcu premiju (engl. premium). -:ko kupac ne eli da realizuje opcije, ona ostaje neiskori tena, prodavac zadrava premiju. -Kupovina $call% opcije daje kupcu pravo da kupi odreenu robu po odreenoj cijeni. -&all opcija slui kao instrument za tite od rizika u slu!aju neeljenog porasta cijena te robe. -Kupovina $put% opcije daje kupcu pravo da proda odreenu robu po oreenoj cijeni i slui kao instrument za tite u slu!aju neeljenog pada cijene. -"rodaja $call% opcije obezbjeuje prodavcu premiju, koja zavisi od cijene po kojoj kupac moe da kupi robu na koju glasi opcija; to je cijena nia, premija je vi a. -"rodaja $put% opcije analogna je prodaji call opcije, i pribjegava joj se u slu!aju suprotni# o!ekivanja na tri tu. Za1ljuivanje ugovora javnim nadmetanjem -+admetanje je zaklju!enje ugovora sa onim licem koje nudi najpovoljnije uslove. -Hilj nadmetanja je utakmica kod zaklju!enja ugovora kako bi odreeno lice zaklju!ilo ugovor pod najpovoljnijim uslovima. -<va su na!ina nadmetanja. prikupljanje ponuda i usmenim nadmetanjem (aukcija, licitacija). "admetanje pri1upljanjem ponuda -<o zaklju!enja ugovora do$i $e kada prikuplja! ponuda pri#vati jednu od podneseni# ponuda, iako se on u raspisu ne obavezuje da $e ugovor, u svakom slu!aju i zaklju!iti. -/toga je prikupljanje ponuda samo inicijativa za davanje ponuda, a ne stvara pravnu obavezu na zaklju!enje ugovora. -Odgovornost prikuplja!a ponuda bi se mogla traiti samo ako on ne bi savjesno razmotrio svaku prispjelu ponudu, te bi se njegovo pona anje moglo ocijeniti kao zloupotreba prava na inicijativu za sastavljanje ponuda u cilju zaklju!enja ugovora. -<osljedno tome bio bi odgovoran za eventualno nastalu tetu ponua!u. -2ro kovi sastavljanja ponude su poslovni rizik ponua!a. -2reba razlikovati nadmetanje prikupljanjem ponuda u cilju zaklju!enja ugovora i konkursa kao jedne vrste javnog obe$anja nagrade kao posebnog izvora obligacioni# odnosa koji se zasniva jednostranom izjavom volje. -Osnovne razlike su u pogledu pravni# posljedica. -+admetanju je cilj zaklju!enje ugovora, dok je konkurs samostalan izvor obligacija. -Kod raspisivanja konkursa obligacioni odnos uvijek nastaje, dok kod raspisa o prikupljanju ponuda ne mora nastati. -"rikupljanjem ponuda trai se da zainteresovano lice izvr i neku pravnu radnju (sastavljanje ponude) dok se konkursom trai izvr enje )akti!ke radnje (izrada projekta). --olja prikuplja!a ponuda je subjektivna, dok je volja organizatora konkursa objekti vizirana, jer je u samom konkursu predvien na!in ocjenjivanja postignutog rezultata preduzete radnje od strane u!esnika konkursa (rezultat je opisan kako treba da izgleda kada se postigne) i unaprijed je )ormirana ocjenjiva!ka, konkursna komisija. ?smeno nadmetanje -licitacija, au1cija/ -Ovaj na!in zaklju!ivanja ugovora organizuje se tako to se pozivaju zainteresovana lica na odreeno mjesto i u odreeno vrijeme da uzmu u!e $a u usmenom javnom nadmetanju za zaklju!enje odreenog ugovora s licem koje organizuje nadmetanje. -Aedanput sastavljena ponuda, u toku nadmetanja ne spre!ava u!esnika da neograni!en broj puta ponudu mijenja sastavljanjem povoljnije ponude. -"ravno valjana je posljednja ponuda, jer je, u pravilu, najpovoljnija. -<vije su podvrste usmenog javnog nadmetanja. 8. "admetanje stavljanjem pri2vata ponude - Organizator javnog nadmetanja stavlja prisutnim u!esnicima javnu ponudu za zaklju!enje ugovora, s tim da se ugovor smatra zaklju!enim sa onim u!esnikom !iji pri#vat, po kriterijumima !injenica koje su u ponudi navedene, bude ocijenjen kao najpovoljniji. "ri#vat ne treba u svemu da 55

avgust 2009. godine

odgovara ponudi. :ko se radi o zaklju!ivanju ne)ormalnog ugovora, ugovor se ima smatrati zaklju!enim u momentu konstatacije da je nadmetanje zavr eno i to sa onim u!esnikom koji je poslednji dao pri#vat ponude. :ko se za ugovor trai pismena )orma mogu$e je dvojako rje enje, po pitanju zaklju!enja ugovora. prvo, ako se vodi zapisnik nadmetanja, ugovor je zaklju!en kada ga potpi u ponudilac i pri#vatilac ponude, ili, drugo, ako se ne vodi zapisnik nuno je sa!injavanje i potpisivanje pismene isprave. Osiguranje raspisiva!a usmenog javnog nadmetanja (sredstvo obezbjeenja) u pogledu potpisa pismene isprave, tj. docnijeg zaklju!ivanja ugovora sa najpovoljnijim pri#vatiocem, postie se tako to se nadmetanju pu taju lica koja su pret#odno poloila odreeni iznos novca na ime kaucije. *bog toga, ako se najpovoljniji pri#vatilac kasnije predomisli i ne pristupi zaklju!enju ugovora, kaucija mu propada. % tom slu!aju nadmetanje se ponavlja. ,. "admetanje stavljanjem ponuda - odvija se tako da se pristupi stavljanju najpovoljnije ponude, s tim da $e ugovor organizator zaklju!iti sa onim u!esnikom !ija ponuda bude najpovoljnija. Organizator unaprijed objavljuje koji ugovor i povodom !ega eli zaklju!iti i kakvu ponudu o!ekuje. Odreuje i polazne elemente npr. najvi u, odnosno najniu cijenu i sl. +ajkasnija i najpovoljnija ponuda data neposredno prije zaklju!enja (zavr etka) javnog nadmetanja smatra$e se najpovoljnijom i pravno relevantnom za zaklju!enje ugovora. *aklju!enje (zavr etak) javnog nadmetanja ne mora da zna!i automatsko pri#vatanje ponude. Organizator mora izjaviti pri#vat. Organizator nije, u svakom slu!aju, po ovom na!inu javnog nadmetanja, obavezan da pri#vati najpovoljniju ponudu. Obavezan $e biti da pri#vati najpovoljniju ponudu ako je tako izri!ito izjavio i tada je ne moe bezrazlono odbiti. "onua!, koji je dao najpovoljniju ponudu, u tom slu!aju bi mogao tubom traiti ustanovljenje postojanja ugovora. Per7e1cija ugovora -"od per)ekcijom ugovora podrzumijevamo zavr etak radnji zaklju!ivanja ugovora. --rijeme zaklju!ivanja ugovora je bitno za procjenu po!etka trajanja obligacionog odnosa kao i njegovog zavr etka. --rijeme zaklju!enja ugovora razli!ito se utvruje u zavisnosti od toga da li su ugovorne stranke bile u neposrednom ili posrednom kontaktu. -:ko su ugovara!i bili u neposrednom kontaktu zna!i da su bili prisutni izjavljivanju ponude i pri#vata ili su stajali u neposrednoj tele)onskoj, teleprinterskoj i radio vezi. -"onuda izjavljena u tim okolnostima mora se pri#vatiti bez oklijevanja, i bez odlagnja. -:ko se ne pri#vati bez odlaganja smatra$e se odbijenom. -Kada lica nisu u neposrednom kontaktu nji#ovo komuniciranje je vezano za odreena svojstva posrednog komuniciranja kao to je pismo. -3azmjena ponude i pri#vata tada se smatra da postoji izmeu odsutni# lica. -@omenat zaklju!enja ugovora, kada se radi o odsutnim licima je onaj isje!ak vremena kada ponudilac primi pri#vat ponude; pozitivno pravo usvaja teoriju prijema. -"rema teoriji izjave ugovor se smatra zaklju!enim kada ponueni izjavi da pri#vata ponudu (napi e pismo kojim izraava svoj pristanak na datu ponudu). -"o teoriji oda,iljanja (otposlanja, otpreme, mail-box teoriji anglosaksonskog prava) ugovor je zaklju!en kada izjava bude upu$ena ponudiocu (pismo koje sadri izjavu o pri#vatu predato je na otpremu po ti, uba!eno je u po tansko sandu!e). -Oda iljanjem pri#vata gasi se ponudio!evo pravo da opozove ponudu. -"rema teoriji saznanja ugovor je zaklju!en kada ponudilac sazna za sadraj izjave o pri#vatanju ponude (pro!ita pismo takvog sadraja). 4Mjesto za1ljuenja ugovora je mjesto na kojem je izjavljena ponuda (nakon koje je slijedio pri#vat) kada su lica prisutna, tj. u neposrednom kontaktu. -Kada su lica odsutna, tj. nisu u neposrednom kontaktu, kao mjesto zaklju!enja ugovora smatra se prebivali te ili sjedi te ponudioca u trenutku kada je u!inio ponudu. Podjela ugovora 6. @ednostrani i dvostrani ugovori 4@ednostrani ugovor proizvodi obligaciono-pravno dejstvo, tj. obveze samo za jednu ugovornu stranu, dok druga ima samo prava (npr. ugovor o poklonu ili o posluzi). -Aednostrano nesvr eni ugovori su oni ugovori koji su nastali kao jednostrani da bi do izvr enja stekli osobine dvostrani# ugovora, jer su se na strani titulara prava stekle neke obaveze. -Kod dvostrano obavezni2 ugovora obaveze su raspodijeljene i na jednu i na drugu stranu, stvaraju se tzv. sinalgmati!ke obligacije.

57

avgust 2009. godine

2. +eretni i dobroini ugovori -Kada se radi o teretnom ugovoru jedan ugovara! duguje drugom naknadu za ono davanje ili !injenje koje od njega prima dok se kod dobroini2 ugovora ne daje ni ta za uzvrat onome od koga se ne to prima. -2eretni ugovori ozna!avaju se i kao ekvivalentni. -"o prirodi stvari, teretni ugovori su i dvostrani. 8. 3omutativni i aleatorni ugovori -Kod 1omutativni2 ugovora odnos uzajamni# davanja je de)inisan od strane ugovara!a i tako u!injen izvjesnim ve$ prilikom nastanka ugovora. -% aleatornom ugovoru vrijednost i odnos meusobni# prava i obaveza je uslovljen i neizvjestan. -/vi komutativni ugovori su u pravilu teretni. -Komutativni ugovori nazivaju se i ekvivalentnim, jer se vodi ra!una o tome da uzajamna davanja budu po vrijednosti srazmjerna. -&z aleatorni# ugovora mogu da nastanu naturalne obligacije. -Kod aleatorni# ugovora vrijednost uzajamni# davanja moe biti mnogo ve$a ili ispod svakog o!ekivanja. -% aleatorne ugovore spadaju. ugovor o igri, ugovor o opkladi i ugovor o osiguranju. 4?govor o igri je sporazum dva lica o tome onaj ugovara! koji u igri izgubi isplati saugovara!u, ili od njega odreenom licu, ('pobjedniku() odreeni iznos novca ili kakvu drugu imovinsku korist. 4?govor o op1ladi nastaje kada dva ugovara!a dogovore da onaj !ije tvrenje o nekoj spornoj !injenici bude utvreno kao neta!no isplati saugovara!u ugovoreni iznos novca ili neku drugu odreenu imovinsku korist. -0injenica koja se pogaa moe biti pro la, sada nja ili budu$a, ali ona ne smije biti poznata ugovara!ima u !asu zaklju!enja ugovora. -:ko je znanje o toj !injenici bilo poznato jednoj ili obema ugovornim stranama, ugovor o igri ili opkladi je ni tav. 4?govor o 1upovini ili prodaji nade je aleatoran, jer on deponuje cijenu kod prodavca za 'nadu( da $e predmet prodav!eve obaveze nastati (npr.cijeli ulov ribe iz jednog ribolova - ne zna se da li $e je upo te biti, kakvog kvaliteta, u kojoj koli!ini). 4?govor o 1upovini nadani2 stvari nije aleatoran jer kod njega ne postoji neizvjesnost da li su stvari nastale; neizvjesnost je samo u pogledu kvaliteta.(npr. ugovori se kupovina stotinu tona kukuruza pro logodi nje etve po cijeni od #iljadu dinara po toni). C. "e7ormalni i 7ormalni ugovori 4"e7ormalno izjavljivanje volje je pravilo pri#va$eno u savremenom obligacionom pravu, koje dozvoljava ugovara!ima da svoju saglasnost izjava volja per)ektuiraju i stvore obligaciono pravno dejstvo, ako svoje izjave daju u bilo kom obliku. -+e)ormalnost ne zna!i odsustvo )orme izjave volje, nego slobodu u izboru )orme izjave volje. 4Bormalni ugovori su oni kod koji# stranke imaju obavezu da svoje volje izjave u ta!no odreenom obliku kako bi ugovor imao obligaciono pravno dejstvo. =. +renutni i trajni ugovori 4+renutni ugovori su oni kod koji# izmeu nastanka i prestanka ugovorni# obaveza nema proteka vremena, trajni ugovori su oni kod koji# ima. -2rajni ugovori se dijele na ugovore sa periodi!nim izvr enjem, kod koji# dunik svoju obavezu izvr ava u obrocima, jednakim intervalima vremena i na isti na!in i na ugovore sa sukcesivnim obavezama, kod koji# se cijela obaveza izvr ava, ali u djelovima i odreenim terminima. <. 3auzalni i apstra1tni ugovori -% pozitivnom pravu vai princip da su svi ugovori , da bi bili punovani 1auzalni, bez obzira na to da li je rije! o teretnim i dobro!inim ugovorima. -*akonska je pretpostavka da svaka obaveza ima svoj osnov mada nije zakonski izraen. -Kod apstra1tong ugovora nije poznat cilj radi kojeg se stranke obavezuju. -+a e pozitivno pravo ne priznaje apstraktne ugovore, ali priznaje apstraktne dugove iz jednostrani# izjava volje (npr. papira od vrijednosti) ili iz asignacije (potraivanje asignatara prema asignatu). -Aedan kauzalni ugovor mogu$e je pretvoriti u apstraktni pomo$u novacije. -+jema!ko pravo poznaje apstraktne ugovore u dva vida. apstraktno obe$anje duga i apstraktno priznanje duga. D. &menovani i neimenovani ugovori 4&menovani ugovori su oni ugovori koji su od strane zakonodavca dobili ime. -"ored davanja imena zakonodavac

5;

avgust 2009. godine

ovoj klasi ugovora ureuje i sadraj, preteno dispozitivnim pravilima. 4"eimenovani ugovori su posljedica ili produkt na!ela slobode ugovaranja. -%govori svakodnevno nastaju i lica nisu duna da zaklju!uju samo imenovane ugovore. -"otrebe prakse tee realizaciji autonomne volje subjekata na neodreen broj ugovorni# )ormi. -Gitno je da se nji#ova volja izjavljuje u okvirima op ti# pravila ugovornog obligacionog prava. -0esto se neimenovani ugovori pojavljuju kao tzv. mje oviti ugovori. E. @ednostavni i mje,oviti ugovori 4Mje,oviti ugovor spaja u jednu pravnu cjelinu osobine dvije ili vi e razni# vrsta imenovani# ugovora. -@je oviti ugovor stvara materijalnu povezanost razni# poznati# -jednostavni2/ ugovorni# elemenata i karakteristika. -Kod mje oviti# ugovora problem se javlja kroz primjenu pravilla koja su propisana samo za imenovane ugovore, koji su po svojoj pravnoj strukturi, jednostavni. -*bog toga, jedni se zalau za primjenu oni# pravila imenovani# ugovora, koja preovlauju u mje ovitom ugovoru, te se nji#ov pogled o tom pitanju ozna!ava kao :teorija apsorpcije;. -<rugi su skloni primjeni oni# pravila imenovanog ugovora kojem je mje oviti najsli!niji -prema :teoriji analogije;. -2re$i su skloni da slijede karakteristike i sadraj mje ovitog ugovora i da primjene sva pravila koja se u njima susre$u - prema :teoriji 1ombinacije;. -0etvrti zagovaraju primjenu pravila koja se od strane suda !ine najprimjerenijim za dati odnos, te se nji#ovo s#vatanje ozna!ava kao ;teorija 1reacije;. 9. #amostalni -glavni/ i sporedni -dopuns1i ili a1cesorni/ ugovori 4#amostalni ugovor proizvodi dejstvo nezavisno od postojanja nekog drugog ugovora. 4#poredni -dopuns1i ili a1cesorni/ ugovori javljaju se u )unkciji i zavisnosti od drugog ugovora koji se stoga naziva glavnim. -+ji#ova je pravna zada$a da u!vrste pona anje strana radi ostvarenja ciljeva glavnog ugovora (npr. ugovor o jemstvu). -/poredni ugovor je akcesornog karaktera, jer dijeli sudbinu glavnog ugovora. -"ored akcesorni#, sporedni#, ugovora u pravnoj nauci se razlikuju i dopuns1i sporedni ugovori koji se zaklju!uju tzv. aneksiranjem. -3azna pravna pitanja jednog ugovornog odnosa, koja, iz razli!iti# razloga, nisu ureena prilikom nastanka glavnog ugovora, kao i razrada (preciziranje) obaveza iz glavnog ugovora, ureuju se jednim ili sa vi e dopunski# ugovora koji se nazivaju ane1si, i koji se, naknadno, zaklju!uju u momentima kada ugovorne strane ocijene da je to potrebno. 60. 'eneralni i specijalni ugovori 4'eneralni ugovor zaklju!uju ugovorne strane radi realizacije nekog zna!ajnog poslovnog podu#vata. -*bog obima posla generalni ugovor je uop te, aproksimativan i nije sveobu#vatan, i, u pravilu, trajan. -% praksi se generalni ugovor zaklju!uje izmeu investitora i glavnog izvoa!a nekog investicionog projekta. -*bog toga se unutar glavnog ugovora i u cilju izvr enja glavni# ciljeva ugovara!a zaklju!uju mnogobrojni i raznovrsni specijalni ugovori sa raznim subjektima radi izvr enja raznovrsni# radnji. -+ji#ov unutra nji odnos analogan je odnosu izmeu glavnog i sporednog ugovora. 66. 1virni i pojedninani ugovori 4 1virnim ugovorom odreuju se osnovni parametri nekog dugotrajnog pravno-poslovnog odnosa, kao to je u slu!aju trajne poslovne saradnje. -+jima se zasniva neki trajni poslovni odnos i ureuju osnovne proporcije uzajamni# prava i obaveza. 4Pojedinani ugovori slue realizaciji saradnje i konkretizaciji obaveza prema potrebnoj dinamici. 62. ?govori po pristupu i ugovori sa sporazumno utvr0enim sadr.ajem 4?govori po pristupu ili ad2ezioni su ugovori u koje jedna strana unosi jednostrano )ormulisan sadraj, a druga strana se nalazi u poziciji da bira izmeu dve alternative. pristati u cjelosti ili odbiti u cjelosti ponueni ugovor. -:ko se ovakvi ugovori pojavljuju u obliku od jedne strane od tampanog i podnesenog )ormulara tada se nazivaju. 7ormularni ugovori. -0esto se brkaju i mje aju ad#ezioni i tipski ugovori. 5?

avgust 2009. godine

-@eutim, tipski ugovori, za razliku od ad#ezioni#, ne za#tijevaju potpunu vezanost stranaka ugovornim tekstom, jer oni nisu jednostrano pripremljeni i podneseni od jedne ugovorne strane drugoj. -+epovoljni ili neadekvatni uslovi tipski# ugovora mogu se mijenjati. 4#tandardni ugovori su pripremljeni za odreenu poslovnu djelatnost i odreenu klasu ugovora te se zaklju!uju popunjavanjem praznina koje su prireiva!i u njima ostavili praznim. 68. 3ole1tivni i individualni ugovori 43ole1tivni su oni ugovori koje zaklju!uju organizacije ili udruenja, odnosno predstavnici odreenog kolektiviteta sa predstavnicima drugog kolektiviteta koji sa!injavaju odreenu, pravno priznatu cjelinu. -Gitno je da se op te odredbe kolektivnog ugovora odnose na sve budu$e individualne ugovore, bez obzira to strane, koje se javljaju u konkretnom, individualnom ugovoru, nisu neposredno zaklju!ile kolektivni ugovor. -3adi se o jednoj svojevrsnoj ugovornoj #ijerar#iji, tako da izmeu kolektivnog i individualnog ugovora vai na!elo subordinacije, sli!nom odnosu op teg akta prema pojedina!nom. 6C. Zabranjeni ugovori 4Zabranjeni ugovori su posebna ugovorna klasa koju karakteri e sukob sa ustanovom javnog poretka kojima je predmet i osnov nedopu ten sa aspekta javnog poretka i zbog !ega su sankcionisani apsolutnom ni tavo $u, kao najteom graansko-pravnom sankcijom primjenjenom na ugovorne obaveze. -Kao zabranjeni ugovori pominju se. ugovori kojima se ugroava jedinstvo tri ta, ugovori izmeu advokata i klijenta o otkupu parnice, ugovori o bra!nom posredovanju i dr. -+ajpoznatiji zabranjeni ugovor je zelena ki ugovor. -"retpostavke kvali)ikovanja nekog ugovora kao zelena kog su objektivne i subjektivne prirode. -Objektivna pretpostavka je utvrena, o!igledna, nesrazmjera uzajamni# davanja koja je prekomjerna u trenutku zaklju!enja ugovora. -Ocjena postojanja ovakve o!igledne prekomjerne nesrazmjere je )akti!ko pitanje koje utvruje sud od slu!aja do slu!aja. -/ubjektivni uslovi, kao pretpostavka kvali)ikovanja bilo kojeg ugovora kao zelena kog, ti!u se okolnosti. za to je ugovorna strana dala svoj pristanak, tj. pri#vat zelena ke ponude. -*elena ki ugovor je nedozvoljen, zakonom zabranjen. -&skori tavana strana ima pravo da podnese za#tjev za pravi!nom revizijom zelena kog ugovora u roku od pet godina od zaklju!enja ugovora. +umaenje ugovora ?op,te o tumaenju pravni2 odredbi -2uma!enje ugovora je vid pravni# normi uop te, a koje se sastoji od utvrivanja zna!enja dru tvene pojave ureene pravnim normama. -2uma!enje ugovora je djelatnost stranaka, tre$i# lica ili postupanje suda u cilju otkrivanja pravog zna!enja i smisla sporni# odredaba kada pojedine odredbe nisu jasne ili je nejasan ugovor u cjelini kombinovanjem subjektivnog kriterijuma tuma!enja (utvrivanjem volje, tj. zajedni!ke namjere ugovorni# strana) i objektivnog kriterijuma tuma!enja, tj. razumijevanjem odredaba kako odgovara na!elima obligacionog prava utvrenim *akonom, odnosno odreivanjem pravog zna!enja tuma!enog ugovora tako da on bude u skladu sa pravilima datog dru tva i pozitivnog pravnog poretka. -"olaze$i od subjekata tuma!enja i vrijednosti tuma!enja tzv. autenti!no tuma!enje ugovora mogu dati bilo sami ugovara!i svojim angaovanjem i postizanjem sporazuma o spornom pitanju, tj. iznalaenjem zajedni!ke namjere ili prave volje. -"o nji#ovoj odluci i sa svojim pristankom to mogu, umjesto nji#, u!initi naj!e $e stru!no kompetentna tre$a lica. -:ko su nji#ove pozicije povodom s#vatanja pojedini# ugovorni# odredaba suprotstavljene u tolikoj mjeri da meu njima postoji spor, tada se mogu obratiti sudu koji $e izna$i autenti!no tuma!enje. -/udsko tuma!enje )ormalno $e rije iti spor, daju$i za pravo jednoj od ugovorni# strana. -@eutim, sudsko tuma!enje bi$e preuranjeno ukoliko postoji ugovor izmeu strana da prepuste tuma!enje nakom tre$em licu. p,ta pravila tumaenja -% materijalno-pravnom smislu ugovor se tuma!i u cilju iznalaenja autenti!ne zajedni!ke namjere ugovara!a. 5=

avgust 2009. godine

-Ovakav pristup tuma!enju u osnovi je ideje tzv. subjektivne terorije tuma!enja. -/ubjektivna teorija tuma!enja prisutna je u mnogim pravnim sistemima, jer proizilazi iz na!ela autonomije volje kao vr#unskog na!ela ugovornog obligacionog prava. -"rema tzv. objektivnoj teoriji tuma!enja, cilj tuma!enja je usklaivanje kontrverzni# ugovorni# odredaba, a to se postie usklaivanjem, od ugovara!a postavljeni#, odredaba sa objektivnim normama, normama objektivnog prava. -<rugim rije!ima, normativna volja autonomni# subjekata prava, koji usklauju ugovorom svoje privatne interese, postavlja se u okvire objektivne volje zakonodavca, koji je, u zakonskoj )ormi, postavio mnogobrojna pravila meu kojima se nalaze i ona pravila koja se mogu direktno primjeniti na dati ugovorni odnos. -2ako *akon o obligacionim odnosima primjenjuje objektivno teoriju tuma!enja tako to propisuje da tuma!enu odredbu treba razumjeti tako kako odgovara na!elima obligacionog prava kako i# je pri#vatio *akon. -<rugo pitanje op ti# pravila za tuma!enje ugovora uslovno bi se nazvali ')ormalnim(. -Ono se ti!e subjekata i )orme tuma!enja, subjekti su same ugovorne stranke. -% slu!aju nesaglasnosti ugovorni# stranaka o smislu i doma aju ugovorni# odredaba, ugovara!i mogu povjeriti tre$em licu tuma!enje svog ugovora. -*akon daje prednost vansudskom tuma!enju, koje je obligatorno za slu!aj kada su ugovara!i izabrali tre$e lice za tuma!a ugovora. -:ko tre$e lice ne pristane da se nae u ulozi tuma!a, tada $e biti mogu$e da se stranke obrate sudu sa za#tjevom da istuma!i nji#ov ugovor. -"od sudskim tuma!enjem, u irem smislu, podrazumijeva se tuma!enje i od strane nekog drugog nadlenog i kompetentnog dravnoog i paradravnog organa (kao to su strukovna udruenja, komore i sl.). Posebna pravila tumaenja ugovora -%govor se tuma!i primjenom gramati!ki# pravila; ugovorne odredbe se tuma!e onako kako glase. -Kod tuma!enja ne treba se drati doslovnog zna!enja upotrebljeni# izraza. -%potrebljene izraze treba s#vatiti u irem kontekstu kori tenjem i ispitivanjem mjesni# prilika i obi!aja, prirode odnosa, osobina stranaka i dr. -%govorna odredba, ukoliko ima mjesno, lokalno zna!enje ima ue, a ne ire zna!enje. -2uma!enu odredbu nikad ne treba s#vatiti izolovano od drugi# ugovorni# odredaba. -2uma! ne smije da uzme da upotrebljena rije! ili izraz nemaju zna!enje. -On ne moe da materjalizovane izraze izjavljene volje ugovara!a odbacuje, kao da i# nema da bi 'zavr io posao(. -Kod ugovora koje jednostrano priprema jedna strana i podnosi i# drugoj strani, nejasne odredbe tuma!e se u korist ugovorne strane koja pristupa ugovoru ili potpisuje ugovorni )ormular. -+ejasne odredbe u besteretnim ugovorima, tuma!e se u smislu, koji je manje teak za dunika. -+esaglasnosti o ugovornim odredbama, u teretnim ugovorima, rje avaju se tako to se one tuma!e u pravcu uspostavljanja pravi!nog odnosa uzajamni# davanja. -Koriste se sva pravila i svi instituti koji tite na!elo ekvivalente razmjene u teretnim ugovorima. !ejstvo ugovora p,te dejstvo ugovora -%govor ima obligaciono pravno dejstvo, to zna!i da je ugovor jedan od izvora obligacije. -2o je ujedno i jedan od najzna!ajniji# izvora, jer su potrebe pravnog prometa za ovom pravnom )ormom kontinuirane i svojstvene robno-nov!anim odnosima. -Otuda je ugovor po svojoj pravnoj prirodi ozna!en kao dvostrani pravni posao. -%govor ima relativno, relaciono ili obligaciono-pravno dejstvo. -Gitno je da obligacioni ugovor stvara prava i obaveze samo za ugovorne strane a ne i za tre$a lica. -"o to su ugovorni odnosi imovinsko-pravne prirode to ugovor ima i ire dejstvo samo prema univerzalnim sukcesorima. -*aklju!eni ugovori decuiusa su i nasljednikovi ugovori. -"relaskom zaostav tine na nasljednike, u trenutku smrti ostavioca, nasljednik ba tini i poloaj ugovorne stranke, odnosno prava, ali i obaveze koje iz toga proizilaze. -&zuzetno ugovorom se mogu konstituisati samo prava za tre$a lica. -2re$a lica mogu biti samo bene)icijari, tj. korisnici iz ugovora ali ne i ugovorna stranka u punom smislu rije!i, jer za nji# i iz jednog dvostranog ugovora mogu proiza$i samo prava a ne i obaveze. 5>

avgust 2009. godine

?govori bez pravnog dejstva -neva.e5i ugovori/ -%koliko ugovara!i postignu saglasnost o bitnim elementima ugovora, ali su ti elementi takvi da ne ispunjavaju uslove za nastanak punovane obligacije ili je saglasnost volja postignuta, ali je posljedica nedostataka u pogledu )ormirane volje, ugovorni# strana, takvi ugovori $e biti nepunovani. -"oni tavanje ugovora predstavlja na!in prestanka nevae$eg ugovora usljed nedostataka koji su postojali u !asu per)ekcije ugovora. -% kategoriju nevae$i# ugovora spadaju. ni tavi i ru ljivi ugovori. -+i tavi ugovori su klasa nevae$i# ugovora koji ne proizvode nikakva pravna dejstva od trenutka nji#ovog zaklju!enja, jer su zaklju!eni protivno prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim obi!ajima. -2ako, ako je saglasnost ugovara!a postignuta o predmetu ili osnovu koji su. nemogu$i, nedopu teni, neodreeni ili neodredivi ugovor $e biti ni tav. -+i tavost ugovora je objektivna kategorija i ti!e se svi# lica u pravnom saobra$aju i sva lica se mogu na ni tavost ugovora pozivati i ista$i prigovor, a i sud pazi po slubenoj dunosti na ni tavost ugovora. -"ravo na isticanje ni tavosti, podizanje tube ili isticanje prigovora nije podlono pravilima zastare, ovo pravo ne zastarjeva. -+i tavost pojedine odredbe ili uglavka ugovora, ozna!ava se kao djelimi!a ni tavost, ne dovodi do poni tenja ugovora u cjelini, ako takav ugovor moe punovano egzistirati bez te odredbe, osim ukoliko se ta odredba ne ti!e uslova ili (odlu!uju$e pobude( radi koje je ugovor zaklju!en. -"od odlu!uju$om pobudom se navodi primjer nepunovano )ormulisane indeksne kaluzule u ugovoru koju sud proglasi ni tavom. -<opunsko je pravilo iz *OO da $e ugovor ostati na snazi i pored toga to ugovorna strana dokae da je ni tava odredba bila 'uslov ugovora( ili 'odlu!uju$a pobuda ugovora(, u slu!aju kad je ni tavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio osloboen te odredbe i vaio bez nje. -*akon na!elno ne dozvoljava konvalidaciju ni tavog ugovora kada naknadno, tj. nakon zaklju!enja ugovora nestane zabrana ili koji drugi uzrok ni tavosti. -&zuzetno, konvalidacija je mogu$a, kao zakonska, pravna konvalidacija )akti!kog stanja, ako je zabrana bila manjeg zna!aja ( to je )akti!ko pitanje) i ako je ugovor izvr en, !ime se i na ovom terenu pri#vata tzv. 'teorija realizacije(. -:ko na!elno zabranjuje konvalidaciju ni tavog ugovora, *akon na!elno dozvoljava konverziju, tj. disimulovanje simulovanog ugovora. -%govor $e biti mogu$e konvertovati u punovaan disimulovan ugovor, pod slede$im uslovima. 817. ugovorne strane moraju biti savjesne tj. nisu znale da je posao ni tav zbog toga to je zabranjen ili nemoralan, te simulaciju nisu preduzeli s tom namjerom; 81;. u simulovanom ugovoru koji je ni tav moraju biti sadrani elementi punovanog ugovora koji se moe disimulacijom otkriti; 81?. ako je disimulovan ugovor u saglasnosti sa ciljem koji su ugovara!i imali kad su zaklju!ili simulovan ugovor i, da bi oni, po onim !injenicama kojima se raspolae i pravno relevantnim okolnostima slu!aja, ina!e zaklju!ili, ve$ tada, na po!etku da su znali za ni tavost svog (simulovanog) ugovora. -"od ovim uslovima konverzija je mogu$a, jer ona ina!e pojmovno zna!i preobra$enje jednog - ni tavog ugovora (simulovani ugovor) u drugi, punovaan (disimulovan) ugovor. -"osljedice ni tavosti se svode na obavezu restitucije koja ima retroaktivno dejtvo. -Op te je pravilo da svaka ugovorna strana ni tavog ugovora duna da vrati drugoj ono to je primila po osnovu takvog ugovora. -&zuzetak je predvien *akonom kada se ispune slede$e pretpostavke. 81=. ni tavost ugovora mora biti posljedica povrede javnog poretka ili dobri# (moralni#) obi!aja; 81>. strana koja za#tjeva restituciju ili su obe strane nesavjesne; 859. ni tavim ugovorom su ugroene zna!ajne dru tvene vrijednosti i moralna s#vatanja dru tva. -<ruga posljedica ni tavosti ugovora je odgovornost lica krivog za ni tavost ugovora. -"ravo na naknadu tete od ugovara!a koji je kriv ima samo nevini, tj. savjesni ugovara!. -@ora postojati uzro!na veza izmeu tete i zaklju!enja tetnog ugovora, tj. ni tavog ugovora, usljed !ega je savjesnom licu stvorena teta. 4Ru,ljivi ugovori (relativno ni tavi ili pobojni ugovori), nji#ovo poni tavanje dozvoljava se samo zainteresovanim ugovornim stranama i samo ugovorne strane imaju legitiman interes za nji#ovo poni tavanje. -"ravni interes za poni tenje ru ljivog ugovora proizvodi ovla tenje koje je zastarivo. -"ogoena ugovorna strana moe svoju za titu povrijeenog pravnog interesa za#tijevati u

79

avgust 2009. godine

subjektivnom roku od jedne godine od saznanja za ru ljivost ili $e se taj rok ra!unati od prestanka prinude. -Objektivno zastara nastupa u roku od tri godine po zaklju!enju ugovora. -3u ljivi ili relativno ni tavi ugovor je nevae$i ugovor koji proizvodi pravna dejstva, ali zbog nedostatka koji ima i koji se moe sastojati u. manama volje, zaklju!ivanja ugovora od ograni!eno poslovno sposobnog ugovara!a bez odobrenja zakonskog zastupnika kao i ako je ugovor zaklju!en uz laesio enormis za jednu stranu, moe biti poni ten na inicijativu pogoene ugovorne strane. -/aznanje o postojanju uzroka ni tavosti moe biti dostupno i jednoj i drugoj strani, ali strana kojoj je interes povrijeen suverena je u odluci da li $e pokrenuti pitanje poni tenja ugovora. -<a bi se ovo 'doba neizvjesnosti( skratilo i odnosi strana ne bi komplikovali *akon dozvoljava drugoj ugovornoj strani inicijativu (blanketno ovla $enje) da trai od ovla tene strane da se u odreenom roku koji ne moe biti kra$i od 19 dana izjasni da li ostaje pri ugovoru ili ne. -:ko se ovla tena strana izjasni da ostaje pri ugovoru ona se dobrovoljno odri!e ovla tenja na poni tenje i ugovor konvalidira, te ga trans)ormi e u punovaan ugovor. -@eutim, ako se izjasni da ne ostaje pri ugovoru, samom svojom izjavom preduze$e prvi korak u pravcu poni tenja ugovora. -:ko se uop te ne izjasni, njeno $utanje smatra$e se kao akt, tj. izjava o poni tenju ugovora. -"osljedice poni tenja ru ljivog ugovora identi!ne su posljedicama poni tenja ni tavog ugovora. -2reba izvr iti restituciju, a ako to nije mogu$e potrebno je dati odgovaraju$u nakanadu u novcu prema cijenama u vrijeme vra$anja, odnosno dono enja sudske odluke. -<jelimi!na ru ljivost $e dovesti do eliminacije samo oni# odredaba ru ljivog ugovora koje su optere$ene nedostatkom, ako je to po prirodi stvari tako i pod pretpostavkom da ru ljiva odredba 'nije bila uslov ugovora ni odlu!uju$a pobuda zbog koje je ugovor zaklju!en(. -Odgovornost ograni!eno poslovno sposobnog lica je blaa, jer ono odgovara samo onda za tetu koja saugovara!u nastane poni tenjem ru ljivog ugovora, ako je lukavstvom uvjerila saugovara!a da je poslovno sposobno i tako skrivilo uzrok ru ljivosti. -/augovara! takvog lica moe za#tijevati samo vra$anje onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ograni!eno poslovno sposobnog lica, ili je upotrebljen u njegovu korist, kao i onog to je namjerno uni teno ili otueno. -"od manama volje podrazumijevamo nesaglasje jedne ugovorne strane izmeu svoje intimno )ormirane volje i izjavljene volje, u cilju zaklju!enja ugovora. -Kao mane volje isti!emo. zabludu, prevaru, prijetnju i prinudu. 4Zabluda je neta!na (pogre na, kriva ili nepotpuna) predstava jedne strane ugovornice o nekoj bitnoj !injenici vezanoj za ugovor, a pod uslovom da strana koja se poziva na zabludu ne bi ni zaklju!ila takav ugovor da nije bila u zabludi. -Kao pravno relevantnu zabludu koja moe dovesti do ru ljivosti ugovora *akon uzima samo bitnu zabludu. -*abluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, koja se moe ozna!iti kao zabluda o supstanci stvari (materijal, osobine, kvalitet, porijeklo i dr.). -*abluda o li!nosti moe biti li!na zabluda ako se ugovor ne moe izvr iti apstra#ovanjem (zanemarivanjem) li!ni# svojstava ugovara!a. -Kao bitna zabluda po obi!ajima u prometu ili po namjeri ugovara!a, poznaje se zabluda o pravnom osnovu (pravnoj prirodi) ugovora. -"ostoji i zabluda o motivu, kao i zabluda zbog neta!nog preno enja izjave (posredna izjava) od strane glasnika. -+esporazum dovodi do nesaglasnosti volja, za razliku od zablude koja dovodi do saglasnosti volja, tj. ugovor ne nastaje ako je proizvod nesporazuma. -*a problem zablude bitno je da je ugovor nastao, da je per)ektuiran, ali da ima neku manu, a koja se nalazi u pogre no izjavljenoj volji koja je )ormirana na temelju neta!ne predstave ugovara!a o bitnoj !injenici vezanoj za ugovor. 4Prevara je mana volje koja se stvara tako to saugovara! ili tre$e lice izazove zabludu kod ugovorne strane ili je odrava u zabludi sa namjerom da je tim postupanjem navede na zaklju!enje ugovora. -"revara tre$eg lica bi$e pravno relevantna i dovesti do ru ljivosti ugovora ako ga napadne prevareno lice, pod uslovom da je saugovara! prevarenog nesavjestan, tj. da je znao za prevarno djelovanje tre$eg lica na njegovog saugovara!a, pa je ipak na to pristao i u ao u ugovor, ako se radi o teretnom ugovoru. -%koliko je ugovor dobro!in, prevara tre$eg lica uvijek je pravno relevantna, bez obzira na savjesnost saugovara!a prevarenog lica. -%govor bez naknade moe se poni titi i kad je prevaru u!inilo tre$e lice, bez obzira na to da li je druga ugovorna strana u vrijeme zaklju!enja ugovora znala ili morala znati za prevaru. -"revara je, po svojoj pravnoj prirodi, namjerno izazivanje zablude o motivu (pobudi) za 78

avgust 2009. godine

zaklju!enje ugovora. 4Prijetnja je izazivanje opravdanog stra#a kod ugovara!a koji bi ga pokrenuo da izjavi volju za zaklju!enje ugovora (ponudu ili pri#vat) a dolazi od strane saugovara!a ili tre$eg lica. -*a relevantnost prijetnje je nebitno da li je saugovara! znao ili je morao znati da dolazi od strane tre$eg lica. -+edopu tenost prijetnje sastoji se u njenoj neosnovanosti za bilo koju pravnu normu. -/tra# kao sastavni element pravno-relevantne prijetnje mora biti opravdan. -Opravdan je onaj star# kada se iz okolnosti slu!aja moe zaklju!iti da je izazvan ozbiljnom opasno $u koja ugroava ivot, tijelo ili drugo zna!ajno dobro ugovorne strane ili tre$eg lica. -%govorna strana se u stra#u izazvanom nedopu tenom prijetnjom opredjeljuje da izjavi svoju volju, ali prilikom njenog )ormiranja i izjavljivanja nije bila slobodna i autonomna. 4Prinuda je 'realizovana prijetnja( tj. )izi!ka sila !ije je djelovanje natjeralo ugovara!a da 'potpi e(. -Ovdje se ne govori o mani volje, ve$ o potpunom odsustvu volje. -Ovdje se uop te i ne moe zaklju!iti ugovor, jer nema izjave volje pa tako nema ni saglasnosti volja usmjerene na per)ekciju ugovora, tako da se, kada se radi o prinudi, ne moe govoriti ni o nastanku ru ljivosti ni o dejstvima ru ljivi# ugovora, odnosno nji#ovom poni tavanju. -Kod prividnog ugovora radi se u o svjesnoj nesaglasnosti volja. 4Apsolutna prividnost ili apsolutna simulacija postoji kada se 'zaklju!uje( )iktivni ugovor koji 'postoji( kada je volja mani)estovana i saglasnost 'postignuta( bez ozbiljne namjere da se preuzete ugovorne obaveze i izvr e !ime se ugovor, voljom ugovara!a, li ava svog prirodnog pravnog dejstva. 4Relativna simulacija postoji kada se sklapa )iktivni ugovor u !ijem je zaklju!ivanju namjera ugovara!a koncentrisana na jedan pravni posao koji nije stvaran ve$ prividan, jedna )ikcija, ali se iza njega skriva prava namjera ugovara!a da tom prilikom tvaore neki drugi pravni posao koji ugovorne strane istinski ele i da zaklju!e i da izvr e. -*akon je jedino pravno dejstvo prividnom ugovoru priznao kada se radi o sticanju prava na osnovu prividnog ugovora od strane savjesni# tre$i# lica, koja, ako ne to steknu ne$e to mo$i izgubiti na osnovu prigovora simulovanog ugovora. -*akon odreuje da je simulovani ugovor ni tav, i to prema staroj terminologiji, apsolutno ni tav, a ne kao ugovori nastali sa manama relativno ni tav. -*a disimulovane ugovore *akon rezervi e mogu$nost konverzije. -3u ljivost ugovora moe biti izazvana zaklju!ivanjem ugovora koji prekomjerno o te$uje jednu stranu. -'aesio enormis (prekomjerno o te$enje) predstavlja se kao naru avanje na!ela ekvivalentnosti kod dvostrani# (i teretni#) ugovora usljed !ega o te$ena strana ima pravo da ru i (poni tava) ugovor ili da iskoristi acultatis alternativu kojom moe pristati na reviziju, dopunu vrijednosti predmeta ugovora do postizanja ekvivalentne razmjene, koju ponudi saugovara! o te$ene strane. -Bezionarni ugovor je ru ljiv i moe ga o te$uju$a strana poni tavati u roku od godinu dana od zaklju!enja ugovora, sa retroaktivnim dejstvom poni taja, ex tunc . Pojaanje op,teg dejstva ugovora 3apara 43apara je sporedni realni ugovor koji slui kao znak da je ugovor (glavni) zaklju!en (per)ektan) i kao realno sredstvo poja!anja ugovora, jer stvara ve$u sigurnost da $e se izvr iti preuzeta ugovorna obaveza od strane dunika. -Kapara se sastoji od iznosa novca ili odreene koli!ine zamjenjivi# stvari koje jedna strana daje drugoj u momentu zaklju!enja ugovora, a nikako prije. -% svom modernom obliku, kapara ima i kaznenu, tj. penalnu )unkciju, jer se strana koja je primila kaparu, u slu!aju neizvr enja ugovora usljed krivice davaoca kapare, moe zadovoljiti (zadrati) primljenom kaparom, ili, ako je primalac kapare odgovoran, davalac sti!e ovla tenje da trai vra$anje udvojene kapare (in duplum). -Kapara je ne samo arrha con irmatoria! samo znak da je ugovor zaklju!en, ve$ je ujedno i tzv. arrhapoenalis! tj. ugovorna kazna radi osiguranja izvr enja ugovora. -<vostruku )unkciju kapare pri#vatio je i *OO. -:ko je u trenutku zaklju!enja ugovora jedna strana dala drugoj izvjestan iznos novca ili izvjesnu koli!inu drugi# zamjenjivi# stvari kao znak da je ugovor zaklju!en (kapara), ugovor se smatra zaklju!enim kad je kapara data, ako nije to drugo ugovoreno. -:ko nije to drugo ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne moe odustati od ugovora ostavljaju$i kaparu na drugoj strani, niti to moe u!initi druga strana vra$anjem udvojene kapare. -<a bi kapara imala svoju )unkciju nije dovoljno da je jedna strana samo preda drugoj, ve$ je potreban pret#odni sporazum o tome (akcesorni ugovor o kapari - pactum arr#alae); bez njega ovo davanje u momentu zaklju!enja ugovora zna!ilo bi djelimi!no ispunjenje obaveze. 7,

avgust 2009. godine

-4lavni ugovor ne$e nastati bez davanja kapare ako je tako ugovoreno, ali ina!e kapara ne uti!e na pravnu vanost glavnog ugovora. -*akon predvia tri pravila kapare. 858. :ko je ugovor uredno ispunjen - kapara se mora vratiti ili ura!unati u ispunjenje obaveze. *OO nagla ava nemogu$nost kori tenja kapare za odustajanje od ugovora. 85,. :ko je ugovor potpuno neizvr en )unkcija kapare zavisi od toga na kojoj strani lei odgovornost za neispunjenje ugovorne obaveze. 8. ako je odgovoran davalac kapare, tada druga strana ima pravo izbora. E da trai izvr enje obaveze i naknadu tete, E naknadu tete (ako izvr enje nije mogu$e) i ura!unatu kaparu u naknadu tete, ili da je samo vrati ako se ne moe ura!unati u naknadu tete, E da odustane od ugovora i zadri kaparu kao pretrpljenu tetu. ,. ako je odgovoran primalac kapare, tada druga strana ima pravo izbora. E da trai izvr enje obaveze i naknadu tete E da odustane od ugovora i trai naknadu tete uz vra$anje kapare E da odustane od ugovora i trai vra$anje dvostruke kapare. 1) :ko je ugovorna obaveza djelimi!no ispunjena, tj. kada se dunik nalazi u docnji sa djelom ugovorne obaveze. 851. ako povjerilac koji uprkos dunikovom zaka njenju ispunjenja preostalog dijela obaveze ostane vijeran ugovoru, ima pravo za#tijevati i izvr enje ostatka obaveze, i naknadu tete zbog zaka njenja i primljenu kaparu ura!unatu u tu naknadu, ili 855. zbog dunikove docnje odlu!iti se na odustanak od ugovora i biti ovla ten samo za#tijevati naknadu tete zbog djelimi!nog neizvr enja ugovorne obaveze i kaparu ura!unati u naknadu tete. -Obaveza ugovara!a da vrati primljenu kaparu nastaje. 8. ako davalac kapare ispuni obavezu, ,. ako se kapara ne moe ura!unati u ispunjenje zbog toga to je neistovrsna sa predmetom dune !inidbe, 857. ako je do neispunjenja ugovora do lo krivicom obe strane, 85;. ako je do neispunjenja ugovora do lo dejstvom vi e sile ili objektivno oslobaaju$i# okolnosti, 85?. ako je do neispunjenja ugovora do lo usljed sporazuma ugovara!a, 85=. ako povjerilac ne$e da ura!una primljenu kaparu u naknadu tete zbog zaka njenja ili djelimi!nog ispunjenja ugovorne obaveze. -/ud moe na za#tjev zainteresovane strane smanjiti 'pretjerano veliku kaparu(; ovaj termin je )akti!ko pitanje i sud ga rje ava od slu!aja do slu!aja. 3aucija 43aucija je iznos koji se daje prilikom zaklju!enja ugovora da omogu$i njegovo zaklju!enje i obezbjedi njegovo izvr enje. -%koliko ne doe do zaklju!enja glavnog ugovora, to kaucija kao realni ugovor obezbjeuje, kaucija propada za davaoca kaucije (npr. u slu!aju polaganja kaucije u postupku javnog nadmetanja). -Kada kaucija ima )unkciju da obezbjedi izvr enje ugovora, tj. da osigura ugovara!a od nastupanja eventualni# tetni# posljedica neizvr enja ugovora od strane saugovara!a, ako se ugovorna obaveza ne izvr i kaucija 'propada( za onoga koji ju je dao i nije izvr io svoju ugovornu obavezu. -%koliko davalac kaucije izvr i svoju ugovornu obavezu, kaucija se vra$a ili ura!unava u predmet ispunjenja. -"rema tome, kaucija je svota novca koja se daje prilikom zaklju!enja ugovora, a gubi se ako se ugovorna obaveza radi !ijeg je obezbjeenja poloena, ne ispuni, bez obzira na odgovornost saugovara!a i bez obzira da li je ugovara!u radi neizvr enja obaveze od strane saugovara!a nastala kakva teta. Avans -predujam/ 4Avans ili predujam predstavlja davanje unaprijed, prije roka dospjelosti, naj!e$e iznosa novca u cilju ispunjenja, avansirane obaveze od strane dunika - primaoca avansa. -6unkcija avansa je naj!e $e predujmljivanje tro kova dunika, primaoca avansa, ili se radi o djelimi!nom izvr enju obaveze davaoca avansa. -:vans ne ovla $uje na odustajanje od ugovora, niti propada ako se ostatak ugovorne obaveze ne izvr i. -% slu!aju prestanka ugovora avans se vra$a davaocu. dustanica 4 dustanica je sporazum ugovara!a (ugovorna klauzula) po kojem se moe ovlastiti samo

71

avgust 2009. godine

jedna ugovorna strana, ili se ovlaste obje ugovorne strane da odustanu od ugovora davanjem odustanice. -:kt odustanka od ugovora je realna radnja koja se sastoji od davanja odustanice. -Opredjeljenje za odustanak od ugovora davanjem odustanice je de)initivno i neopozivo, jer strana koja izabere davanje odustanice ne moe traiti ispunjenje ugovora. -&zjava o odustajanju istovremena je sa davanjem odustanice. -"ravo na odustanicu moe biti oro!eno, a ako nije odreen rok za kori tenje toga prava, ovla $enik odustanice moe odustati od ugovora sve dok ne istekne rok ispunjenja ugovorne obaveze. -Odricanje od odustanice mogu$e je i konkludentnim radnjama ovla $enika odustanice (npr. zapo!injanjem izvr enja obaveze ili prijemom ispunjenja obaveze saugovara!a). -6unkciju odustanice (mulcta poentaentialis) prema !lanu =1. *OO moe odigrati i kapara; u dijelu pod naslovom 'Kapara kao odustanica( *OO propisuje. 85>. Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra kao odustanica i svaka strana moe odustati od ugovora. 879. % ovom slu!aju, ako odustane strana koja je dala kaparu, ona je gubi, a ako odustane strana koja je kaparu primila, ona je udvojeno vra$a. -Ovdje je bitno zapaziti da, za razliku od odustanice, koja se tek obe$ava a ne daje, ugovaranje kapare kao odustanice vr i se istovremeno s davanjem kapare u vrijeme zaklju!enja ugovora. -Gitno je i to da se kapara moe izgubiti, odnosno mora vratiti u dvostrukom iznosu uz postojanje pretpostavke odgovornosti na strani ugovara!a koji je kaparu dao, odnosno primio, dok se kapara kao odustanica gubi, odnosno udvojena vra$a bez obzira na odgovornost ugovorni# strana. -Kod kapare kao odustanice bitna je volja ugovorne strane kojoj pripada pravo da izjavi odustanak od ugovora. !ejstvo ugovora prema tre5im licima -"od dejstvom ugovora prema tre$im licima podrazumijeva se i mogu$nost, koje pozitivno pravo daje ugovara!u, da iz 'svog( ugovora konstitui e pravo za tre$e lice (samo pravo, ne i obavezu). -2akav ugovor po osnovu kojeg tre$e lice sti!e neposredno subjektivno obligaciono pravo (trabinu) iz ugovora koji zaklju!uju dvojica drugi# ugovara!a naziva se ugovor u 1orist tre5i2 lica. -&z ovako koncipiranog ugovora razlikuju se tri lica koja nose tradicionalne nazive. 878. #tipulant -promisar/je ugovara! koristi za tre$eg, tj. ugovara! potraivanja u kojem $e tre$e lice biti povjerilac; 87,. Promitent je saugovara! stipulanta i dunik u korist tre$eg lica, koji $e kada trabina dospije, ispuniti svoj dug tre$em licu a ne stipulantu; 871. $ene7icijarje tre$e lice ili korisnik koji, iako nije ugovara!, kako to uporno isti!emo, sti!e obligaciono pravo iz ugovora i ima svoju trabinu iz ugovora. -/tipulant moe ostati i dalje povjerilac promitentov, koji, kao dunik, prema pozitivnom pravu sti!e istovremeno dva povjerioca. stipulanta i bene)icijara, jer stipulant, i dalje, moe od promitenta za#tijevati da izvr i radnju tre$em licu. -%govor u korist tre$eg je pravni posao inter vivos! ali moe biti uslovljen mortis causa. -Kada tre$e lice izjavi da pri#vata korist ugovor je neopoziv. -:ko tre$i odbije korist iz ugovora (odbije da postane povjerilac) ugovor u korist tre$eg lica pretvara se u obligacioni ugovor, uobi!ajenog, relacionog ili relativnog dejstva, tako to korist, koja je namjenjena bene)icijaru, ostaje ovla $enje (trabina) stipulanta, jedinog povjerioca. -%govor u korist tre$eg i ugovor o izvr enju tre$em razlikuju se po tome to tre$i iz ugovora o izvr enju ne sti!e samostalno i neposredno obligaciono pravo (trabinu) prema saugovara!u; tre$i je samo ovla ten da primi izvr enje obaveze. Posebna dejstva dvostrano obavezni2 -dvostrani2/ ugovora -Kod dvostrano obavezni# ugovora najvanija je kategorija teretni# ugovora, kod koji# je od najve$eg zna!aja za pravi!nu realizaciju odranje na!ela ekvivalentnosti uzajamni# davanja. -<vostrano obavezni ugovori uslovljavaju uzajamna davanja obje ugovorne strane to podrzumijeva o!uvanje konstituisane ravnotee meu ugovara!ima. -%koliko se dogodi da se poremeti imovinska ravnotea, op te ugovorno pravo postavlja posebna pravila koja imaju za cilj da za tite ovako, posebno, dejstvo dvostrani# ugovora. -@eu tim pravilima pozitivno op te ugovorno pravo predvia. 875. odgovornost za nedostatke ispunjenja (materijalne i pravne), 877. prigovor neispunjenja, 87;. reviziju ugovora zbog nastupanja promijenjeni# okolnosti. 75

avgust 2009. godine

87?. poni tenje, odnosno reviziju ugovora zbog prekomjernog o te$enja. -Osim toga kao sastavne institute koji su se razvili iz ovi# osnovni# instituta za tite posebnog dejstva dvostrani# uovora moramo imati u vidu i. (7.) garanciju za ispravno )unkcionisanje stvari i (;.) poni tenje zalena kog ugovora. dgovornost za nedostat1e -mane/ ispunjenja obveze -+edostaci ispunjenja mogu se javiti kao )izi!ki (materijalni, stvarni, )akti!ki) i kao pravni. -"ojava ovakvi# nedostataka eli se izbje$i ili otkloniti kod teretni# dvostrani# ugovora, jer se njima eli posti$i ekvivalentna razmjena meu ugovara!ima. -"ravi!nost je onaj osnovni kriterijum oblikovanja op ti# pravila ugovornog prava od strane zakonodavca. -*a korist koja se sti!e iz dvostranog teretnog ugovora daje se uvijek naknada koja po svojoj vrijednosti mora odgovarati koristi. -%koliko je korist manja smatra se da postoji neki nedostatak, odnosno ukoliko je nedostatak uslovio da davanje bude manje od o!ekivanog protivdavanja, korist za jednog saugovara!a bila bi nedgovaraju$a, neopravdano ili nepravi!no ve$a u odnosu na ono to je on dao ili u!inio. -"ravila odgvornosti za nedostatke ili mane kod ispunjenja dvostrani# ugovora su op ta pravila ugovornog prava koja vae za sve dvostrane i teretne ugovore. dgovornost za 7izi1e mane ?slovi odgovornosti prenosioca -Odgovornost za )izi!ke mane izloi$emo na primjeru ugovora o prodaji. -/ubjekti odgovornosti za )izi!ke mane su. prenosilac (tradens) a kod prodaje prodavac stvari i pribavilac (accipiens) a kod prodaje kupac stvari. -Obi!no se odgovara za pravno relevantan nedostatak, tj. nedostatak za koji se odgovara treba da je znatan, bitan i da onemogu$ava pribaviocu uivanje stvari, tj. vr enje ovla $enja koja je elio da stekne pribavljanjem stvari i koja mu se ovla $enja po pravu priznaju. -+eznatan nedostatak ne$e se uzimati u obzir kao uslov odgovornosti prenosioca. -Gitan nedostatak, dakle, prema *OO postoji kada prenesena stvar nema potrebna svojstva, ili za redovnu upotrebu, ili za naro!itu upotrebu koja je poznata prenosiocu, ili nema ona svojstva koja su ugovorena (saobrazna ugovoru) ili su propisana kao i kada stvar nije saobrazna uzorku ili modelu kod tzv. prodaje po mustri. -"renosilac odgovara za nedostatak, ako je ovaj postojao u momentu prelaska rizika na pribavioca. -/avjesnost prenosoca (!injenica da on nije znao niti je mogao znati, prema okolnostima slu!aja) nije uslov oslobaanja od odgovornosti. -0ak nije nuno da nedostatak egzistira realno u momentu prelaska rizika, jer je dovoljno da je u 'kriti!nom trenutku( postojao uzrok iz koga $e se kasnije razviti nedostatak kao posljedica. -2e#nika kojom se utvruje postojanje nedostatka je tzv. re1lamacija. -"ribavioc je duan stvar pregledati na uobi!ajen na!in (prosje!an i uobi!ajen stepen panje). -:ko pregledu prisustvuju obe strane (kontradiktorni pregled) pribavilac mora odma# ista$i primjedbe zbog nedostataka, ako to ne u!ini gubi ovla tenja po osnovu zakona, jer utvreni nedostatak daje pravo na prigovor. -:ko pregledu ne prisustvuju obe strane, pribavilac je duan primjedbe saop titi u roku od = dana. -+epo tovanje tog roka dovodi do gubitka prava po osnovu nedostataka (prekluzivni rok). -"renosilac $e odgovarati i za prevarno postupanje, tj. kada izjavi saugovara!u da stvar nema nedostatke ili da ima eljena svojstva i tako mu odvrati panju iako je pribavilac, prema redovnom toku stvari mogao bez te ko$a da identi)ikuje nedostatke, ali to nije u!inio iz razloga povjerenja koje mora da postoji meu ugovornim strankama, ali ne smije biti lukavstvom iznevjereno. -Kod skrivenog nedostatka koji se nije mogao utvrditi uobi!ajenim pregledom, pribavilac je duan obavjestiti prenosioca o nedostatku u primjerenom roku. -2o je zakonski, objektivan, prekluzivni rok od ; mjeseci od predaje stvari pribaviocu. -+edostaci koji se pojave ili otkriju po isteku ovog roka, ne$e dovesti do odgovornosti prenosioca. -Obavje tenje o nedostatku tj. prigovor zbog mane stvari kod tzv. kontradiktornog pregleda treba da sadri blii opis nedostatka i poziv prenosiocu da i sam pregleda stvar i uvjeri se u navode prigovora. -%govara!i se mogu sporazumjeti da u dvostranom ugovoru unesu klauzulu kojom ograni!avaju ili potpuno isklju!uju odgovornost prenosioca za )izi!ke mane. -Klauzula egzoneracije moe biti ni tava ako je unesena u ugovor zbog nesavjesnog postupanja ili je pribaviocu nametnuta posredstvom monopolskog poloaja prenosioca. -"renosilac moe 77

avgust 2009. godine

poja!ati svoju odgovornost tako to ugovori klauzulu po kojoj odredi dui rok od est mjeseci od predaje stvari, nakon kojeg prenosilac vi e ne odgovara za nedostatke stvari, prema dispozitivnom pravilu (po *akonu ova klauzla se moe isklju!iti voljom ugovara!a). -"renosilac ne odgovara za nedostatake koji su u !asu zaklju!enja (per)ekcije) ugovora bili poznati pribaviocu ili mu nisu mogli ostati skriveni. -"od tim se porazumijevaju osobine stvari predviene za njenu redovnu upotrebu ili za ugovorena ili propisana svojstva. Prava pribavioca manjive stvari -"ribavilac koji otkrije nedostatak i obavijesti kupca u zakonskom roku sti!e sled$a prava. 87=. *a#tijevati od prenosioca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez nedostatka (ispunjenje ugovora) - ima pravo za#tijevati uredno ispunjenje ugovora. 3okovi za uredno otkrivanje nedostataka ponovo po!inju te$i od predaje zamijenjene stvari. 87>. *a#tijevati snienje cijene (tzv. boni)ikacija) - ako se nedostatak ne moe ukloniti ili se ne moe zamijeniti stvar i ako se opravkom ili zamjenom ugovor ne ispuni. Obra!unatu vrijednost (razliku vrijednosti stvari bez nedostatka i one sa nedostatkom) prenosilac je duan vratiti pribaviocu. 8;9. Aednostrano raskidanje ugovora vr i se izjavom pribavio!evom pod preduslovom da je prije izjave dao prenosiocu naknadan primjeren rok za ispunjenje tj. uredno ispunjenje ugovora. Ovdje se radi o permptornom prigovoru pribavioca. :ko prenosilac ne ispuni ugovor uredno, u naknadnom primjerenom roku, tada se ugovor raskida, smatra se prestalim, po sili zakona, od momenta isteka roka. :ko se radi o djelimi!nim nedostacima ili tzv. kvantitativnom nedostatku, pribavilac moe ugovor samo djelimi!no raskinuti. % ovim situacijama pribavilac (kupac) moe, izuzetno, raskinuti i cijeli ugovor ukoliko ugovorena, ali neisporu!ena, koli!ina predstavlja jedinstvenu cjelinu ili ako za cjelovitu isporuku pribavilac ima opravdan interes. 5. % svakom od ovi# slu!ajeva pribavilac ima pravo na naknadu tete (proste tete i izgubljene dobiti) ali i tzv. re)leksne tete koju je pretrpio na drugim svojim dobrima, i to prema op tim prvilima odgovornosti za tetu (tj. sva pitanja naknade tete rije ena su op tim pravilima o naknadi tete). "renosilac duguje i cjelokupnu tetu ako je do neispunjenja, tj. do ispunjenja sa manama do lo zbog prevare, zle namjere ili krajnje nepanje. %tvruje se razlika izmeu sada nje imovine pribavioca i one koja bi bila da nije pribavljena manjiva stvar. 'ubljenje prava na ras1id ugovora zbog 7izi1i2 mana -"ribavilac gubi pravo raskinuti manjivi ugovor kada vi e ne moe da vrati stvar ili ne moe da stvar vrati prenosiocu u stanju u kome ju je preuzeo. -4ubljenje prava na raskid dvostranog ugovora zbog nemogu$nosti vra$anja stvari ne uti!e na ostala prava pribavioca stvari sa nedostatkom. 'ubita1 prava -pre1luzija/ -"ribavilac gubi prava koja mu po *akonu pripadaju u slu!aju pojave )izi!ki# nedostataka na prenesenoj stvari, ako ne postavi neki od za#tjeva za otklanjanje nedostatka u roku od godinu dana od obavje tavanja prenosioca o postojanju (utvrenju) nedostatka (prigovoru reklamacije). -2o bi zna!ilo da je pribavilac otkrio nedostatak, obavjestio prenosioca, ali nije traio ni popravak, ni zamjenu ili boni)ikaciju, niti je izjavio da raskida ugovor. -"rekluzija nema zna!aja ako prenosilac za#tijeva cijenu po isteku ovog roka od godinu dana, tad pribavilac moe ista$i prigovor boni)ikacije (snienja cijene) ili za#tijevati da mu se nadoknadi pretrpljena teta, !ime isti!e prigovor kompenzacije prema prenosio!evom za#tjevu za isplatu cijene. dgovornost za pravne nedostat1e -za,tita od evi1cije/ -Odgovornost za pravne nedostatke javlja se kao vid za tite pribavioca nekog prava kada tre$e lice osnovano pravno uznemirava pribavioca nekog prava (podie evikciju). -Lvikcija postoji kada tre$e lice ima neko pravo na predatoj stvari koje isklju!uje, umanjuje ili ograni!ava pribavio!evo (kup!evo) pravo. -O pravnoj prirodi ugovora kojim se prenosi stvar koja nije za ti$ena pravom svojine ili optere$ena teretom, pribavilac mora biti obavje ten. -"ribavilac, protiv koga tre$e lice podigne evikciju, ima pravo na za titu kako od strane prenosioca tako i po izreci *akona. -Kada se podigne evikcija i utvrdi da preneseno pravo ima nedostatak koji potpuno li ava pribavioca 'ste!enog( prava, a prenosilac mu ne moe pruiti za titu odbijanje evikcije ili se prenosilac oglu i o poziv pribavioca da mu prui za titu, pribavilac sti!e slede$e za#tjeve. 8;8. ako je evikcija potpuna, pribavilac sti!e za#tjev za jednostrano raskidanje

7;

avgust 2009. godine

ugovora, to je zakonsko jednostrano raskidanje ugovora; 8;,. ako je evikcija djelomi!na, jer tre$e lice pribaviocu ograni!ava ili umanjuje pravo koje je stekao, pribavilac (kupac) ima alternativno pravo izbora. ili da ugovor jednostrano raskine ili da za#tijeva boni)ikaciju, tj. snienje ili nivelaciju cijene ili svog davanja. -& kod potpune i kod djelimi!ne evikcije pribavilac ima pravo na naknadu eventualno pretrpljene tete, osim ako je i sam bio nesavjestan, jer mu je mogu$nost evikcije tre$eg bila poznata u trenutku zaklju!enja ugovora. -+esavjesni pribavilac zadrava pravo za#tjevati vra$anje, odnosno snienje cijene. -&zostanak obavje tavanja prenosioca o evikciji moe dovesti do gubitka za tite tako to se prenosilac, zbog svog propusta ne moe vi e pozivati na odgovornost ukoliko pribavilac izgubi spor sa tre$im licem u koji se samostalno upustio, a prenosilac, u svoju odbranu, dokae da je raspolagao sredstvima (prigovorima) kojima je mogao odbiti evikciju tre$eg lica. -"renosilac se, u takvom slu!aju, moe osloboditi od odgovornosti, tj. za#tjeva koje pribavilac ima po osnovu zakona na raskidanje ugovora ili boni)ikaciju i naknadu tete, ako nadoknadi pribaviocu naknadu koju je morao ovaj isplatiti tre$em da odustane od evikcije koja je o!ito osnovana i plati mu iz toga proiza lu tetu, odnosno tro kove. -"o to su pravila o evikciji dispozitivne prirode mogu se ugovorom ograni!iti ili isklju!iti, osim kada je prenosilac nesavjestan. -"od takvim okolnostima, mada ugovara!i sporazumno unesu u ugovor klauzulu egzoneracije, odredba o prenosio!evoj neodgovornosti za evikciju bi$e ni tava. -"ravo na za titu gasi se (gubitak prava, prekluzija) protekom godinu dana od saznanja za postojanje prava tre$eg ili po isteku est mjeseci od pravosnano zavr enog spora izmeu tre$eg lica i pribavioca u kojem se po pozivu pribavioca umje ao prenosilac. Pravilo istovremenog ispunjenja obaveza iz dvostranog ugovora -Osnovno pravilo kod dvostrani# ugovora je da su ugovorne strane dune istovremeno ispuniti svoje obaveze. -&zuzeci od istovremenosti ispunjenja mogu se odrediti ugovorom ili zakonom. -"ravilo istovremenog ispunjenja titi se prigovorom koji moe biti vansudski ili sudski. -:ko na sudu jedna strana istakne prigovor neispunjenja (u kome $e ista$i da nije duna ispuniti svoju obavezu, jer i druga strana nije spremna da ispuni svoju) a radi se o dvostranom ugovoru, sud $e joj naloiti da ispuni svoju obavzu kad i druga strana ispuni svoju. -Ovo pravilo moe se ugovorom isklju!iti ili modi)ikovati tako da prvo jedna strana ispuni svoju obavezu a onda druga. -/trana koja je obavezna da prva ispuni obavezu moe ista$i prigovor opasnosti da bi bila obezbjeena da $e druga strana ispuniti obavezu nakon nje (ako je prva strana u lo oj materijalnoj situaciji). -2im prigovorom ona odlae svoje prioritetno ispunjenje obaveze sve dok druga strana ne ispuni svoju obavezu ili dok ne prui dovoljno obezbjeenje (sredstvo obezbjeenja) da $e ispuniti svoju obavezu nakon ispunjenja obaveze od strane podnosioca prigovora. -:ko se opredjeli na za#tjev za obezbjeenjem ispunjenja prigovara! moe za#tijevati da mu se obezbjeenje prui u primjerenom roku, a poslije proteka tog roka, bez rezultata, moe za#tijevati jednostrano raskidanje ugovora. -"rema tradicionalnoj pravnoj terminologiji ovi prigovori su poznati kao exceptio non adimpleti contractus. Ras1idanje ili izmjena ugovora zbog promijenjeni2 o1olnosti -<vostrani ugovori, koji su teretni, sa trajnim prestacijama ili su trajni, jer im izvr enje nije jednovremeno sa nastankom ugovora, podloni su izmjenama okolnosti koje ivot nosi sa sobom. -+ormalne izmjene okolnosti, koje su uobi!ajene i odgovaraju zbivanjima koje nazivamo redovnim tokom stvari, nisu pravno relevantne, ve$ su relevantne samo one izmjene okolnosti koje nastupe poslije zaklju!enja ugovora i dovedu do oteavanja ispunjenja ugovora ili neostvarivanja svr#e ugovora u tolikoj mjeri da ugovor o!igledno vi e ne odgovara o!ekivanjima ugovorni# strana i da bi, po op tem mi ljenju, bilo nepravi!no da ostane na snazi takav kakav je. -3evizija ugovora ima prednost pred raskidom ugovora, jer sud ne$e dozvoliti raskid ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovaraju$i uslovi pravi!no izmjene. -Klauzula rebus sic stantibus! kad se unese u ugovor omogu$ava strani koju pogaaju promijenjene okolnosti, da trai za titu kroz reviziju ugovora ili odustanak od ugovora. -<akle, dok god su okolnosti nepromijenjene ugovara!i su vezani prvobitnim dejstvom dvostranog ugovora, ali ako se promijene za titu od nastupjele promjene moe traMiti samo ugovara! koji je ugovorio klauzulu o nepromijenjenim okolnostima- 'dok stvari budu stajale 7?

avgust 2009. godine

kako su uglavljene(. -@oderno pravo kao i pozitivno pravo klauzulu rebus sic stantibus podiglo je na rang op teg (zakonskog) pravila i odredilo da je ova klauzula o nepromijenjenim okolnostima prirodni sastojak svakog dvostranog i teretnog ugovora. Pojmovno de7inisanje promijenjeni2 o1olnosti -"romijenjene okolnosti su relevantne ako nastupe poslije zaklju!enja ugovora. -@oraju biti takvog intenziteta da oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane ili se zbog nji#ovog nastupanja ne moe ostvariti cilj (svr#a) ugovara!a. -3adnja za dunika je postala nedostina, nepodno ljiva ali ne i nemogu$a. -"romijenjene okolnosti su izvanredni dogaaji koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme zaklju!enja ugovora, npr. poplava, su a, zemljotres, upravne mjere i sl. -<a bi se ugovara! mogao pozvati na promijenjene okolnosti neop#odno je da se njemu ne moe pripisati krivica za nji#ovo nastupanje. -"ozivati se na nji# ne moe nesavjesna strana, tj. ona koja je u vrijeme zaklju!enja ugovora bila duna da uzme u obzir sve okolnosti ili i# je mogla izbje$i ili savladati kao i strana koja se nalazi u duni!koj docnji. Prava i obaveze pogo0ene strane -/trana koju pogaaju promijenjene okolnosti ima pravo da za#tijeva raskidanje ugovora, tj. da joj se omogu$i da odustane od ugovora. -"ored prava na jednostrano raskidanje ugovora ona ima pravo i da predloi reviziju ugovora, tj. pravi!nu izmjenu ugovora, koju mogu da predloe obje strane ugovornice. -+a pogoenoj strani lei i dunost obavje tavanja; ona je duna, o svojoj namjeri da $e za#tijevati raskid ugovora, obavijestiti drugu stranu !im je saznala da su promijenjene okolnosti nastupile, a ako to ne u!ini odgovara$e drugoj strani za tetu koja joj bude zbog tog propusta nanesena, jer joj za#tjev nije na vrijeme saop ten. -"ropu tanje ove sporedne obaveze dovodi do odgovornosti za tetu. Prava strane 1oja nije pogo0ena promijenom o1olnosti -/ud je duan dosuditi pravi!an iznos tete koju trpi strana koja nije ovla tena da se poziva na promijenjene okolnosti ili nije usvojen njen za#tjev za revizijom ugovora. -"ored toga, ugovorna strana koja nije za#tijevala raskid ugovora zbog promijenjeni# okolnosti ima pravo da za#tijeva naknadu tete koju je pretrpila zbog toga to joj za#tjev za raskid ugovora nije blagovremeno saop ten. Zadaci suda -/ud je duan da procijeni za#tjev stranke i da saglasno rezultatima postupka izrekne raskid ili izmjenu ugovora. -/ud je duan da vodi ra!una o subjektivnim i objektivnim okolnostima, kao i o interesima obiju strana iz obligacionog ugovora. -Objektivne okolnosti koje $e rukovoditi sud prilikom odl!ivanja o raskidu ili reviziji ugovora su. na!ela po tenog prometa, cilj ugovora, normalan (uobi!ajen) rizik koji subjekti poslovno pravnog prometa moraju snositi kod istovrsni# poslova i op ti# interesa. -*OO dozvoljava ugovaranje odricanja od prava na pozivanje na pojedine promijenjene okolnosti. -Klauzule o suavanju prava ili odricanju od prava - ovla tenja na pozivanje na odreene promijenjene okolnosti, ne$e biti punovane ukoliko su u suprotnosti sa na!elom savjesnosti i po tenja. Pre1omjerno o,te5enje (laesio enormis) Pojam -"rekomjerno o te$enje postoji kada izmeu obaveze ugovorni# strana u dvostranom ugovoru postoji o!igledna nesrazmjera. -'O!igledna nesrazmjera( je pravni standard koji sud mora ispuniti konkretnim sadrajem vode$i ra!una o svim okolnostima slu!aja. -O te$enje (laesio) je prekomjerno (enormis) ako je izmeu obaveza strana u dvostranom ugovoru o!igledna nesrazmjera, svakom oku vidljiva. -:ko je o!igledna nesrazmjera nastala ili postala o!igledna nakon zaklju!enja (per)ekcije) ugovora, za tita ugovara!a i dejstva dvostranog ugovora moe se ostvariti samo institutom raskidanja ili izmjene ugovora zbog promijenjeni# okolnosti. -+a prekomjerno o te$enje se moe pozivati samo ona ugovorna stranka koja je u zabludi o pravom omjeru, odnosno vrijednosti uzajamni# prestacija; 'koja nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost prestacije koja je predmet obaveze(. -"ravne pretpostavke za tite o te$ene strane u lezionarnom ugovoru su. 7=

avgust 2009. godine

8;1. punovaan dvostrani i teretni ugovor kojim se uspostavlja uzajamnost prestacija i ekvivalentna razmjena; 8;5. da se utvrdi postojanje o!igledne nesrazmjernosti davanja; 8;7. da je utvrena o!igledna nesrazmjera prestacija postojala u vrijeme zaklju!enja ugovora; 8;;. da je utvrena i dokazana zabluda lezijom o te$ene strane koja se ti!e vrijednosti predmeta ugovorne obaveze, jer za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati; 8;?. da se ne radi o ugovoru na sre$u, javnoj prodaji, ni o a)ekcionoj kupovini na koju se neko opredijelio radi a)ekcione vrijednosti stvari (osobite naklonosti za predmet ugovora). Prava o,te5ene strane -"rekomjerno o te$ena strana moe za#tijevati da se ugovor poni ti . -3adi se o slu!aju ru ljivosti ili relativne ni tavosti, jer se ugovor ni ti na inicijativu i iz interesa prekomjerno o te$ene strane. -"ravo za#tijevanja poni tenja ugovora gasi se u objektivnom roku od godinu dana koji po!inje te$i od momenta per)ekcije ugovora. -Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravno dejstvo. -*a#tjev za poni tenje ugovora koji isti!e prekomjerno o te$ena strana mogu$e je odbiti prigovorom revizije ugovora, tj. ponudom druge ugovorne strane da $e izvr iti dopunu prestacije do pravi!nog odnosa vrijednosti uzajamni# prestacija. -"rigovor revizije ugovora mogu$ je i kao vansudski prigovor. Zelena,1i ugovor Pojam -*elena ki je svaki onaj ugovor u kojem jedna ugovorna strana ('zelena () koriste$i se 'neprilikama( (te kim poloajem ili stanjem ) druge strane ugovori za sebe (ili koje tre$e lice) korist koja je u o!iglednoj nesrazmjeri sa onim to je predmet zelena eve obaveze (!ime je drugu stranu prekomjerno o tetio). -3adi se o sloenom institutu koji, ra !lanjen na svoje karakteristike sadri. 8;=. u zelena kom ugovoru mora da postoji o!igledna nesrazmjera davanja izmeu dvije strane koja postoji i kod prekomjernog o te$enja; zapravo, u zelena kom ugovoru je sadrano prekomjerno o te$enje, i to je materijalni element instituta; 8;>. zelena kog ugovora nema ako jedna ugovorna strana ne iskori tava drugu koriste$i se neprilikama ili te kim prilikama druge strane koje se de)ini u kao. stanje nude, te ko materijalno stanje, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili zavisnost iskori tavane strane (i to je moralni element zelena kog ugovora koji tvori institut kumulativno sa materijalnim); 8?9. zakonskom sistematikom samo dvostrani i teretni ugovori mogu biti ogla eni zelena kim; 8?8. zelena ki ugovor moe se ugovoriti s dejstvom u korist tre$eg lica u kojem je. zelena - stipulant, o te$eno (iskori tavano) lice promitent, a tre$e lice (bene)icijar). #an1cije -"ravni poredak zelena ki posao smatra nemoralnim i nezakonitim, jer je zelena tvo propisano kao krivi!no djelo. -/toga je zelena ki ugovor klasi!an primjer zabranjenog ugovora i sankcionisan je apsolutnom ni tavo $u sa svim posljedicama koje pogaaju ugovara!a Prava is1ori,tavane strane -*akon omogu$uje samo iskori tenoj strani da moe za#tijevati reviziju ugovora, i eventualno ga odrati na snazi, a zelena u omogu$iti da izbjegne primjenu sankcija. -*na!i da se ugovor na osnovu primjene revizije ugovora, samo od strane iskori tenog ugovara!a, moe odrati ili tako da se iskori tavanjem obaveza smanji na pravi!an odnos ili da zelena izvr i dopunu svoje obaveze do pravi!nog odnosa uzajamni# davanja. -/ud moe ali ne mora da dozvoli ovakvu konvalidaciju zelena kog ugovora. -/ud bi trebao udovoljiti o te$enikovom za#tjevu ako je to mogu$e i ako je to u njegovom interesu. -/igurno $e u procjeni po$i od toga da li se revizijom ne ide na povredu op teg interesa. -:ko ova ne postoji sud $e dozvoliti konvalidaciju zelena kog ugovora sa pravi!no izmjenjenom sadrinom. -Ovaj za#tjev za konvalidacijom o te$eni mora podnijeti u objektivnom roku od pet godina od momenta per)ekcije zelena kog ugovora. Prestana1 ugovora 7>

avgust 2009. godine

-"ostoje slede$i na!ini prestanka ugovora. 8?,. ispunjenjem ili bez ispunjenja, 8?1. zbog nemogu$nost ispunjenja, 8?5. raskidanjem ugovora, 8?7. zbog utvrivanja ni tavosti ugovora, 8?;. zbog utvrivanja ru ljivosti. Prestana1 ugovora ispunjenjem ili bez ispunjenja -"restanak ugovora ispunjenjem je osnovni idealni na!in prestanka ugovora. -&spunjenje je ono to je sadrajem ugovor utvreno kao predmet obaveze ugovara!a. -+eurednost ispunjenja mora da je bitna, dovodi do jednostranog raskidanja ugovora i eventualne naknade tete. -"restanak ugovora bez ispunjenja je neeljena pravna situacija. -Ona zna!i da se ugovor nije realizovao prema eljenom, ciljnom planu i programu koji su postavili ugovara!i, nego je usljed dejstva odreeni# okolnosti ugasio se neostvariv i dejstvo. "emogu5nost ispunjenja ugovora -+emogu$nost ispunjenja ugovora je na!in prestanka ugovora ako je dunikova obaveza postala nemogu$a, usljed okolnosti koja je nastala poslije zaklju!enja ugovora, ali prije dospjelosti (naknadna), i treba da je potpuna, jer kod djelimi!ne nemogu$nosti dolazi do revizije ugovora, i treba da je trajna i objektivna, te da uzrok nemogu$nosti nije skrivila ni jedna strana ugovornica, te da predmet obaveze nije generi!ka stvar. -% slu!aju djelimi!ne nemogu$nosti ispunjenja ne dolazi do prestanka ugovora ga enjem. -% tom slu!aju strana koja o!ekuje ispunjenje moe raskinuti ugovor pod pretpostavkom da djelimi!no ispunjenje ne odgovara njenim potrebama. -%koliko djelimi!no ispunjenje odgovara njenim potrebama, ugovor ostaje na snazi, a druga strana ima pravo da za#tijeva srazmjerno smanjenje svoje obaveze. -/ubjektivna naknadna nemogu$nost rezultat je radnje ili okolnosti koju je skrivila jedna strana. -Obaveza nevine strane se gasi, tj. njena trabina ostaje umanjena za onoliko koliko bi ona imala koristi od oslobaanja od svoje obaveze. -Ovdje se radi o situaciji kada povjerilac skrivi neispunjenje obaveze od strane dunika. -/trana koja je skrivila neispunjenje obaveze druge strane, duguje ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imao prema tre$em licu, a u vezi sa predmetom svoje obaveze, !ije je ispunjenje nemogu$e. Prestana1 ugovora ras1idanjem -3askinuti ugovor zna!i konstatovati, na osnovu izjave volje ili izjava volja, da ugovor od odreenog momenta vi e ne proizvodi pravno dejstvo, koje je do tada proizvodio. -4ovorimo o sporazumnom i jednostranom raskidanju ugovora. #porazumno ras1idanje ugovora -/porazumni raskid je osnov prestanka punovanog ugovora saglasno $u volja dotada nji# ugovorni# strana. -Obi!no se uzima da se sporazum odnosi za ubudu$e (eD nunc)! ali nije rijetka pojava da se sporazum ti!e i dotada nji# ugovorni# dejstava. -Ovim sporazumom mogu biti obu#va$ena i sva dotada nja dejstva ugovora retroaktivno, sve od vremena pre)ekcije ugovora (eD tunc). -2re$a lica tad zadravaju ste!ena prava. -/porazumno raskidanje !esto se unaprijed ugovara kod trajni# ugovorni# odnosa. -+astupanjem raskidnog roka takvi se ugovori gase. -3ok ina!e nije bitni element ugovora; ako se eli pretvoriti u bitni element, ugovara se tzv. )iksni rok koji ima dejstvo raskidnog uslova. -+eispunjenje ugovora u takvom roku dovodi do prestanka ugovora - bez ispunjenja. -Ovakav na!in prestanka ugovora predvien je *akonom. @ednostrano -ugovoreno/ ras1idanje ugovora. -"ravna priroda ugovora kao rezultata saglasnosti volja protivi se jednostranom raskidanju ugovora. -3askidanje dvostranog ugovora zbog neispunjenja je zakonsko pravo. -<a bi se koristilo ovo ugovorno ovla tenje na raskid, obi!no se trai povreda ugovora od jedne strane, ili da sama priroda ugovora za#tijeva da se trajni ugovorni odnos raskine istekom ugovorenog vremena, na inicijativu jedne ugovorne strane (otkaz ili odustanak od ugovora). -'"unovaan odustanak( je onaj koji je saop ten prije isteka vremena odreenog za po!etak ispunjenja ugovorne obaveze, a ako zapo!injanje roka ispunjenja nije odreeno, onda prije ;9

avgust 2009. godine

nego druga strana zapo!ne sa ispunjenjem. Za1ons1o jednostrano ras1idanje ugovora -*akonsko jednostrano raskidanje ugovora podrazumijeva da su zakonom predvieni slu!ajevi i pretpostvake pod kojima svaki od ugovara!a ponaosob ima ovla tenje da izjavi da raskida ugovor ili $e se ugovor raskinuti po samom zakonu (po sili zakona). -@oemo razlikovati op te i posebne slu!ajeve zakonskog ovla tenja na jednostrano raskidanje ugovora. -"od op tu mogu$nost raskidanja ugovora *OO predvia raskidanje ugovora zbog neispunjenja. -Kao posebni tipovi slu!ajeva, kada jedna strana moe da raskine ugovor u *OO su uvr teni. E dej stvo kapare i odustance, E ugovorne kazne, E nastupanje promijenjeni# okolnosti, E djelimi!na objektivna nemogu$nost ispunjenja, E postojanje )izi!ki# mana ili pravni# nedostataka ispunjenja dvostranog ugovora. -/udskom odlukom se ugovor ne raskida ve$ samo potvruje da je ugovor raskinut, a ugovor je ve$ raskinut, ako je izjava volje pravno relevantna i ako su ispunjene zakonske pretpostavke. 8??. da je ugovor koji se raskida dvostrano obavezan, 8?=. da dunik nije ispunio svoju obavezu, 8?>. da je povjerilac svoju namjeru raskidanja ugovora saop tio duniku bez odlaganja, 8=9. da se raskid ne izjavljuje zbog neizvr enja neznatnog dijela obaveze. -:ko rok ispunjenja obaveze nije bitan element ugovora, povjerilac moe traiti ispunjenje obaveze i poslije isteka roka. -:ko je rok bitan element ugovora, neispunjenje dovodi do raskidanja po sili zakona. -"osljedice ili dejstvo raskidanja ugovora je retroaktivno, i stranke su obavezne da jedna drugoj vrate, odnosno nadoknade ono to su jedna drugoj na osnovu raskinutog ugovora dale, jer je nestalo osnova za dranje primljenog. -"oja!ana je akcesorna obaveza za stranu koja je primila novac, jer $e ona biti obavezna da plati zatezne kamate od trenutka isplate novca, tj. od trenutka kada je primila u svoj posjed novac dunika. -3askidanje ugovora sa uzastopnim ispunjenjm je mogu$e ako se ne ispuni samo jedna obaveza, i ako je vidljivo da se ni ostale ne$e ispuniti. -3askid se daje u razumnom roku i vai za sva budu$a davanja. -3askid pogaa i tre$a lica, jer djeluje retroaktivno, i smatra se da raskinuti ugovor nikada i nije bio zaklju!en. -2re$a lica $e biti obu#va$ena restitucijom. -&zuzetak je ako su savjesno stekla ne to na osnovu raskinutog ugovora. Poni,tenje ugovora -*avisno od prirode ni tavost se dijeli na. apsolutnu ni tavost i relativnu ni tavost. -"rema svojim pravnim posljedicama ni tavi ugovori bliski su nepostoje$im pravnim poslovima. -+epostoje$i pravni poslovi su oni kod koji# nisu ispunjeni bitni uslovi za nji#ov nastanak. -+evae$i ugovor je samo ni tav ugovor, a ru ljiv ugovor je vae$i dok ne bude poni ten. -3askinuti se moe samo punovaan ugovor iz uzroka koji su nastali naknadno, nakon per)ekcije, a ni tav ugovor ima 'uroenu manu(. -/redstva za tite su prigovor nevaljanosti ugovora kojim odbijaju tubu za ispunjenje obaveze iz nevaljanog ugovora. -"ored prigovora, pravno sredstvo isticanja ni tavosti je tuba za poni tenje, ili preciznije, tuba za utvrenje ni tavosti ugovora. -%govor nije ni tav po samom zakonu, ve$ je potrebno utvrditi uzroke koji ga !ine ni tavim, a koji su propisani zakonom. -+i tavost se i naziva apsolutnom, jer ima dejstvo za i protiv svakoga. -%zroci apsolutne ni tavosti su razli!ite povrede javnog poretka, prinudni# propisa i dobri# obi!aja. -+i tav ugovor ne moe konvalidirati; izuzeci od pravila da ni tav ugovor ne konvalidira su. 8=8. ako je razlog ni tavosti od manjeg zna!aja, a ugovr je ispunjen, 8=,. ako je ugovor za koji se za#tijeva pismena )orma ispunjen u cjelini ili pretenom djelu, ni tavost se ne moe isticati ako iz cilja radi kojeg je )orma propisana ne proizilazi ne to drugo, 8=1. ako je ni tava jedna odredba (ne odlu!uju$a). -3u ljiv ugovor nije pravno valjan iz zakonski# razloga koji nemaju takav zna!aj kao razlozi ;8

avgust 2009. godine

koji uslovljavaju ni tavost. -Oni su privremeno i latentno vae$i jer proizvode pravne posljedice barem za jednu stranu ugovornicu. -"oni tenje ru ljivog ugovora nije tako sigurno kao ni tavog. -Kod ru ljivog ugovora rok za konvalidaciju je 19 dana, ako saugovara! ni ta ne i izjavi, ugovor je poni ten. -Konvalidacijom se svjesno i voljno otklanja uzrok ru ljivosti i to retroaktivno (eD tunc). -"ropu tanje prekluzivnog roka (1 godine) ima isto dejstvo kao konvalidacija. -+esavjesna strana (koja je znala ili je morala znati za ru ljivost) ima pravo na poni tenje ru ljivog ugovora, ali nema pravo na naknadu tete. -"osljedice poni tenja ru ljivog ugovora su iste kao kod ni tavog. -"ravo na poni tenje ima nesavjesna strana koja nije znala da je ugovor ru ljiv. -3u ljiv ugovor se moe poni titi samo djelomi!no ako preostali dio moe opstati kao ugovor i proizvesti utuive obligacije. -*akon u ru ljive ugovore uvr tava i ugovore ograni!eno poslovno sposobni# lica. -Ovi ugovori ne sadre mane volje. -Ograni!eno poslovno sposobno lice moe bez odobrenja zakonskog zastupnika zaklju!ivati samo one ugovore !ije mu je zaklju!ivanje zakonom dozvoljeno. -"od uzrocima ru ljivosti ugovora moemo ostati na manama volje - zabludi, prevari i prijetnji. -*abluda je neta!na predstava o nekoj bitnoj ugovornoj !injenici koja je za ugovornu stranu od tolike pravne vanosti da ne bi ni zaklju!ila takav ugovor da nije bila u zabludi. -Kao pravno relevantnu , tj. zabludu koja moe dovesti do ru ljiosti ugovora, zakon smatra samo bitnu zabludu. -*abluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, to se moe svesti na. zabludu o supstanci, zabludu o li!nosti, zabludu o pravnom osnovu, zabluda o motivu (samo kod dobro!ini# ugovora), zabluda zbog neta!nog preno enja. -"revara je mana volje koja nastaje tako to je saugovara! ili tre$e lice izazvalo zabludu kod druge strane ili ju je odralo u zabludi sa namjerom da je time navede na zaklju!enje ugovora. -"rijetnja je izazivanje od strane saugovara!a ili kod tre$eg lica opravdanog stra#a radi kojeg ugovara! 'pod prijetnjom( zaklju!uje ugovor, koji da nema prijetnje ne bi #tio ni zaklju!iti. -+eki autori posebno izdvajaju prinudu i opisuju je kao kvali)ikovanu prijetnju koja se sastoji npr. od )izi!kog prinuivanja nekoga da potpi e ugovor.

;,

avgust 2009. godine

Posebni dio

;1

Obligaciono pravo

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

P #*$"& !& &menovani gra0ans1o pravni ugovori ?govor o prodaji -1upoprodaji/ -Kupoprodajnim ugovorom obavezuje se jedna ugovorna strana - prodava, da stvar koju prodaje preda drugoj stranci ili joj pribavi kupljeno pravo, a druga strana ugovornica - 1upac 4 obavezuje se da plati kupoprodajnu cijenu. -%govor o prodaji je dvostrano obavezan i teretan ugovor; to je kauzalni, a ne apstraktni ugovor. -Kupoprodaja je !esto ugovor po pristupanju i prodaja za gotovo, a karakteri e je i komutativnost. #ubje1ti prodaje -Kupoprodanji ugovor ima dvije ugovorne strane. -"rodavac je lice koje zaklju!enjem ugovora postaje dunik na predaju stvari i pribavljanje prava. -Kupac je lice koje zaklju!enjem ugovora postaje dunik na pla$anje odreene sume novca (cijene). -Kada vi e lica zaklju!uje ugovor, kupac je lice kome je individualno odreena stvar prvom predana. -Kod dvostruke prodaje, kupac je onaj koji je prvi zatraio upis u javne registre nekretnina. Per7e1cija ugovora o prodaji #aglasnost o bitnim elementima -<a bi nastao ugovor o prodaji i proizveo obligaciono pravno dejstvo, dovoljno je da se ugovara!i dogovore o objektivnim bitnim elementima ugovora (predmetu prodaje i cijeni). -Kod kupoprodajnog ugovora se podrazumijeva da su se stranke (pre$utno) saglasile i o prirodnim sastojcima. -2o su oni ugovorni elementi za koje *akon ne vee per)ekciju, ali vee pretpostavku nji#ovog postojanja i primjene za svaki ugovor te vrste. -2ako je za kupoprodaju karakteristi!no postojanje prirodni# sastojaka kakvi su odgovornost prodavca za pravne i )izi!ke nedostatke na predanoj stvari. Predmet 1upoprodaje -Kupoprodaja kao dvostrani ugovor sadri dva predmeta, to su stvar i cijena. -"redmet obaveze prodavca su stvari u prometu, prenosive (otuive), pokretne i nepokretne. -@ogu$a je prodaja budu$e stvari, ali ne i nade (nadani# stvari).

;5;5

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-2ua stvar je predmet kupovine (prodaje), kao i prava (stvarna i obligaciona; od imovinski# prava prometjiva su sva prava koja nisu vezana za li!nost povjerioca; mogu biti i graanska prava i sporno pravo). -"redmet obaveze kupca je cijena; cijena je suma novca za stvar ili pravo koje se prima. -@ora biti odreena ili odrediva ina!e ugovor nema pravno dejstvo. 4:Propisana cijena; je ona koju odreuju nadleni dravni organi. 4:Redovna cijena; vai kod trgova!ke (privredne kupoprodaje) i podrazumijeva iznos novca koji je prodavac redovno napla$ivao u vrijeme zaklju!enja ugovora. -:ko se ne moe utvrditi ova cijena, tada kupac pla$a :razumnu cijenu; koja je teku$a cijena u vrijeme per)ekcije ugovora, a :te1u5a cijena; je iznos novca utvren zvani!nom evidencijom na tri tu mjesta prodavca u vrijeme ispunjenja i obra!unava se po jedinici proizvoda. -Klauzula kojom je odreivanje cijene povjereno nekom od ugovara!a smatra$e se nepostoje$om. -Hijena mora biti izraena u doma$em novcu. -:ko je izraena u stranom ili je vezana za neku od zabranjeni# monetarni# klauzula moe se javiti samo kod meunarodne kupoprodaje. -Hijena mora biti stvarna, (mora da odgovara tri nim zakonitostima), )iktivna (ako je ugovorena bez namjere da $e je kupac platiti), srazmjerna (da ne dovodi do nesrazmjere davanja) i ozbiljna (kada ju je prodavac ugovorio s namjerom da trai njeno pla$anje). snov 1upoprodajnog ugovora -Osnov kupoprodaje se sastoji u kauzi kupca i kauzi prodavca po to se radi o dvostrano obaveznom ugovoru koji raa dvostrano obavezan obligacioni odnos. -"ravni cilj prodavca je sticanje prava svojine na kupoprodajnoj cijeni, a osnov obaveze kupca je sadran u sticanju svojine na kupljenoj i preuzetoj (predatoj) stvari. !ejstvo za1ljuenog 1upoprodajnog ugovora -Kupoprodajni ugovor u na em pravu ima samo obligaciono pravno dejstvo. -Osnovna obligacija se sastoji u obavezivanju prodavca na predaju stvari i obavezi kupca na predaju cijene. -%z pravni osnov nuno je i postojanje modus a"urendi-a. -"od modusom sticanja podrazumijeva se jedan od zakoniti# na!ina sticanja prava svojine. za pokretne stvari to je predaja, a za nepokretne upis u javne knjige. #adr.aj 1upoprodajnog ugovora -% sadraj se ubrajaju sva prava i obaveze utvrene voljom stranaka kao i prirodni sastojci ugovora. baveze prodavca -<vije su osnovne obaveze prodavca i svode se na. 8=5. obavezu predaje stvari kupcu, i 8=7. obavezu za tite (garancije) kupca. baveza predaje stvari 1upcu -Obaveza predaje stvari kupcu je osnovna obaveza prodavca. -"redaja je akt ispunjenja ugovora o prodaji. -"od predajom prava podrazumijeva se predaja isprave koja je dokaz o pravu koje se prodaje. -Kod pokretni# stvari prenos dravine je i prenos svojine, a kod nepokretni# stvari predaja je upis u zemlji ne knjige. -"redmet prodaje je stvar sa svim djelovima (civilnim koji se sti!u sabiranjem iz dana u dan i prirodnim koji se sti!u odvajanjem) do dana kad je prodavac bio duan da i# preda kupcu. --rijeme prodaje odreuje se ugovorom ili proizilazi iz prirode posla. -:ko se vrijeme odreuje ugovorom, vr i se postavljanjem odreenog roka predaje stvari. -3ok moe biti )iksni, !vrsti i orijentacioni. -3ok predaje moe se utvrditi i odsjekom, odreivanjem izvjesnog vremenskog perioda, npr. u toku sedmice, mjeseca, tromjese!ja, sezone, i sl. -:ko rok nije odreen, vrijedi pravilo da povjerilac moe za#tijevati odma# ispunjenje obaveze, a i dunik moe za#tijevati od povjerioca da odma# primi ispunjenje. -:ko rok nije odreen, dunik pada u docnju kada ga povjerilac pozove da ispuni obavezu. -"oziv ili opomena mogu biti u!injeni usmeno ili pismeno. Mjesto predaje stvari 1upcu -:ko mjesto predaje stvari kupcu nije odreeno ugovorom, predaja se ima izvr iti u mjestu prebivali ta, ili mjestu boravi ta, odnosno sjedi ta prodavca. -Kupac treba da doe u mjesto prodavca radi izvr enja predaje, tako da tro kovi 'odno enja( stvari padaju na kupca. ;7

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

-:ko je stvar na mjestu gdje je proizvedena, ona $e se staviti na raspolaganje kupcu u tom mjestu. -Kod nepokretni# stvari mjesto predaje je sjedi te suda kod kog se vodi zemlji na knjiga za nekretninu. Mjesto predaje u sluaju prevoza stvari -Kod stvari koje se transportuju, mjesto predaje je ono gdje je stvar uru!ena prevoziocu (transporteru) ili organizatoru otpreme (npr. pediteru). -Ovo pitanje se rje ava kori tenjem transportni# klauzula. -2ransportne kauzule su simboli!ni slovni znaci i grupe takvi# znakova !ija se zna!enja (de)inicije) nalaze u Op tim uzansama za promet robom, kada se radi o unutra njim poslovima, a kada se radi o meunarodnim su u '&ncoterms pravilima za meunarodnu kupovinu robe(. "ain predaje stvari 1upcu -"redaja je skup raznovrsni# pravni# i )akti!ki# radnji kojima se omogu$uje da kupac stekne dravinu stvari. -&ndividualno odreene stvari predaju se nji#ovim uru!enjem ili zaposjedanjem od strane kupca. -4eneri!ke stvari se predaju individualizacijom, izdvajanjem iz mase, obiljeavanjem i stavljanjem na raspolaganje kupcu. -Kupac je duan saraivati sa prodavcem. -"oseban na!in predaje je istovremeno izvr enje predaje stvari i isplata cijene. -"rodavac ne$e biti duan predati stvar dok kupac ne plati cijenu istovremeno, ili to nije spreman da u!ini. -Kupac $e mo$i stornirati isplatu dok ne pregleda stvar. -+a!in predaje !esto se poistovje$uje sa na!inima sticanja svojine. -3ije! je o tome da se 'traditio( kao na!in prenosa dravine, poistovje$uje sa predajom kao osnovnom obavezom prodavca. -2ako se i razlikuju )izi!ka predaja ili predaja 'iz ruke u ruku( i )iktivna predaja. -6iktivna predaja naziva se $cessio vindicationis%. -6iktivna predaja je takva predaja kod koje prodava!, koji nema stvar u svojim rukama ve$ se ta stvar nalazi u rukama tre$eg lica, prenosi na kupca samo ono pravo da podigne za#tjev prema tre$em licu da mu preda stvar. -"oznat je i prenos stvari bez preno enja prava svojine, kada i pored oba ispunjena uslova za sticanje svojine na pokretnim stvarima, do sticanja svojine nije do lo jer je pravo svojine zadrano - pactum reservati dominii. -*a nepokretne stvari na!in predaje se sastoji od upisa u javnu knjigu. -*a nekretnine postoje dvije predaje. pravna predaja ili traditio i materijalna ili )akti!ka. -*a prava na!in predaje je saop tenje (noti)ikacija) prodaje prava duniku na kojeg je kupljeno pravo adresovano. +ro,1ovi predaje stvari 1upcu -2ro kove pripremanja predaje i same predaje snosi prodavac. -Ovo op te pravilo moe biti derogirano od strane lex specialis-a koji ureuju javno-pravne takse i doprinose vezane za prenos. baveza prodavca da za,titi 1upca u sluaju nedostata1a prodate stvari -jemstvo za nedostat1e/ -<ispozitivno je pravilo da je prodavac duan predati kupcu stvar u ispravnom stanju. -"ored ispravnosti stvari, obaveza prodavca obu#vata preciziranje kvantiteta, kvaliteta i drugi# parametara. -*a ispravnost stvari je bitno da $e nabavljena stvar kod kupca ispravno )unkcionisati i da niko tre$i ne$e mo$i isticati neko svoje ja!e pravo na kupljenoj stvari. -Odgovornost prodavca se svodi na jemstvo za materijalne nedostatke i odgovornost za pravne nedostatke. -/ama ideja za tite od pravni# nedostataka izloena je ovako. prodavac mora da, na traenje kupca, ovog brani od napada, ne zato to je na to ugovorom obavezan jer je on izvr io ugovor, na!inio je kupca vlasnikom prenesene stvari, ve$ to je kupac uznemiren i to !ini sumnjivim pravo prodavca. -"rodavac koji brani kupca je u poloaju tuene strane. -+jegov je poloaj povoljniji od poloaja tre$eg lica koji mora da dokazuje svoje pravo. -"rodav!eva obaveza je da kupcu obezbjedi mirno uivanje doti!nog dobra. baveze 1upca -Osnovne obaveze kupca su. isplata cijene i preuzimanje stvari. ;;;;

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

&splata cijene -Obavezi kupca da isplati cijenu odgovara pravo prodavca da trai naplatu cijene. -Kupac nema pravo prodavcu nuditi umjesto cijene ne to drugo. bilo neku stvar (dare)! ili neku radnju ( acere) ili neku neradnju (non acere). -/ pristankom povjerioca mogu$e je za izmirenje cijene dati ne to drugo (datio in solutum). -Kupac moe odbiti da isplati cijenu ako mu se ne prui mogu$nost da pregleda stvar. -<uan je da plati cijenu na vrijeme, a vrijeme pla$anja cijene se ravna prema vremenu predaje stvari. --rijeme isplate cijene ureuje se ugovorom. -%koliko vrijeme nije ugovoreno, pla$anje se vr i u !asu predaje stvari. -% slu!aju sukcesivni# isporuka kupac je duan pla$ati cijenu za svaku isporuku u !asu njenog preuzimanja. -@jesto pla$anja cijene se odreuje ugovorom, saglasno $u volja ugovara!a. -:ko mjesto predaje nije ugovoreno predaja se vr i u mjestu prebivali ta, tj. boravi ta prodavca u vrijeme per)ekcije ugovora. -%koliko kupac nije obavezan u !asu predaje stvari izvr iti sa svoje strane svoju nov!anu obavezu, jer nije dospjela, pla$anje se vr i u prebivali tu prodavca. -+a!in pla$anja svodi se na princip monetarnog nominalizma i konvertibilni# maraka kao zakonskog sredstva pla$anja. -/vaka monetarna klauzula protivna javnom poretku bi$e bez pravnog dejstva. -:ko ni ta nije ugovoreno kupac je duan isplatiti cjelokupni iznos cijene odjednom. dgovornost 1upca za isplatu cijene -+eispla$ivanje cijene na vrijeme dovodi do duni!ke docnje kao i do posljedica vezani# za povredu ugovora i posljedice neispunjenja ugovora. Preuzimanje stvari -"reuzimanje stvari obu#vata sve potrebne )akti!ke i pravne radnje koje rezultiraju prelazak dravine stvari na kupca. -%koliko kupac, bez opravdani# razloga, odbije preuzimanje stvari !ija mu je predaja ponuena na ugovoren ili uobi!ajen na!in, on pada u povjerila!ku docnju. -% pravilu kupac treba da doe do prodavca, preuzme od njega stvar, i prenese je sebi u svoju dravinu, i da snosi sve tro kove prenosa stvari. baveze strana1a da uvaju stvari 1oje su predmet ugovora -& za prodavca i za kupca postoji obaveza !uvanja stvari za ra!un saugovara!a. -% slu!aju kup!eve docnje, zbog !ega je rizik pre ao na kupca prije predaje stvari, prodavac je u obavezi da !uva stvar s panjom dobrog privrednika ili dobrog doma$ina. -Kupac je u obavezi da !uva primljenu stvar u slu!aju da je eli vratiti prodavcu iz razloga to je raskinuo ugovor ili to za#tijeva drugu stvar umjesto uru!ene. -"oseban je slu!aj obaveze !uvanja kada kupac ne$e da prima stvar koja mu je upu$ena. -/vaka ugovorna strana iz kupoprodajnog ugovora moe !uvanje stvari povjeriti tre$em licu. !ejstvo ugovora o 1upoprodaji -Osnovno dejstvo ovog ugovora je nastanak obligacionog odnosa. -:ko je prodavac istu stvar prodao nekolicini kupaca, 'pravi( kupac je onaj kome je stvar i predata (ako je pokretna), a za nekretnine, kupac je ono lice koje je izvr ilo upis ste!enog prava u zemlji ne knjige. -Ostali 'kupci( mogu personalnom tubom za#tijevati predaju stvari tj. naknadu tete. -%koliko je prodavac nekolicini kupaca prodao isto imovinsko pravo, 'ja!i u pravu( je onaj kupac za kojeg je dunik najprije obavje ten (denuncijacija). #no,enje rizi1a -3izik je odgovornost jednog ugovara!a prema drugom za slu!ajnu propast ili o te$enje stvari. -"od slu!ajnom propa $u podrzumijeva se kako )izi!ka 'smrt( predmeta, tako i pravna propast, tj. eliminisanje stvari iz pravnog prometa. -% principu, rizik snosi vlasnik. -<o predaje prodavac snosi rizik, a nakon predaje rizik prelazi na kupca. -/no enje rizika slu!ajne propasti ili o te$enja podrazumijeva da kupac gubi pravo za#tijevati naknadu tete zbog !injenice to ga prodavac ne moe u!initi vlasnikom stvari. -"rodavac snosi rizik zato to je vlasnik, a snosi sam i posljedice propasti stvari. -Kupac moe da odbije prelazak rizika raskidanjem ugovora zbog nedostatka stvari ili prigovorom zamjene stvari. -2ipi!an slu!aj prelaska rizika prije predaje javlja se kada je kupac pao u docnju. -% tom slu!aju rizik prelazi na kupca u !asu padanja u docnju. -*a generi!ke stvari rizik prelazi na kupca, ako je prodavac izvr io izdvajanje i obavje tavanje kupca, ili ako to nije mogu$e, kada je preduzeo sve potrebne radnje da bi kupac mogao ;?

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

preuzeti stvar i o tome poslao obavje tenje kupcu. -:ko je stvar u meuvremenu propala krivicom prodavca, on $e za takvu propast odgovarati i snositi graansko-pravnu sankciju na naknadu tete, koju je nanio kupcu. -Kupac ne samo da ne$e biti duan platiti cijenu ve$ sti!e i od tetni za#tjev na naknadu tete koju je usljed propasti stvari pretrpio. Pravo na plodove -"lodovi prodate, a nepredate stvari pripadaju kupcu od !asa kada je prodavac bio duan izvr iti predaju stvari. -"rodavac je obavezan predati stvar zajedno sa njenim pripadcima, to je sporedna stvar koja dijeli sudbinu glavne stvari. -"rodavac je duan plodove sakupljati i !uvati do predaje kupcu, ako ovu obavezu ne odri, duan je platiti naknadu tete za nepredatu stvar ili umjesto nje. Prestana1 ugovora o prodaji -*akon je propisao mogu$nost raskida ugovora o prodaji. 8=;. kod prodaje tue stvari, 8=?. zbog pojave materijalni# nedostataka na kupljenoj stvari, 8==. zbog pojave )izi!ki# nedostataka u garantnom roku, 8=>. zbog pojave evikcije - pravnog uznemiravanja kupca, 8>9. kod pojave kup!eve docnje s odno enjem stvari, 8>8. kod prodaje sa speci)ikacijom. -"oseban zna!aj meu odredbama *akona ima slu!aj raskidanja ugovora zbog povrede ugovora od strane jednog ugovara!a. -:pstraktna teta kod kupoprodaje je razlika izmeu cijene odreene ugovorom i teku$e cijene na dan raskida ugovora na tri tu mjesta u kojem je ugovor zaklju!en. -%slov za obra!un apstraktne tete je da je ugovor raskinut zbog povrede ugovora od strane jednog od ugovara!a. -"rodaja ili kupovina radi pokri$a je pravna mogu$nost za prodavca ili kupca generi!ke stvari, u slu!aju docnje jedne strane. -2ako npr. prodavac ukoliko je kupac u docnji, moe izvr iti prodaju radi pokri$a drugom licu. -Ostale pretpostavke prodaje ili kupovine radi pokri$a svode se na obavezu obavje tavanja kao i obavezu uredne strane da kupovinu ili prodaju radi pokri$a izvr i u razumnom roku. -3azumni rokovi podrzumijevaju kratke rokove kako bi se izbjeglo dejstvo poreme$aja na tri tu. -3askid ima povratno, retroaktivno dejstvo. -3askid djeluje ex tunc i ugovor koji je raskinut smatra se da nikad nije bio zaklju!en. -+a odnose izmeu stranaka primjenjuje se pravilo restitutio in integrum. -"rodavac restituciju vr i tako to vra$a glavnicu i interes (zateznu kamatu) od dana kada je isplatu cijene primio. -"ravilo retroaktivnosti raskidanja ti!e se i tre$i# lica. -2re$e lice moe odbraniti svoje ste!eno stvarno pravo jedino pod uslovom da je bilo savjesno, kao i ako je steklo svojinu na originarni na!in. odrajem ili sticanjem stvari od nevlasnika. -3aniji vlasnik ima pravo da u roku od isteka jedne godine od originarnog sticanja prava svojine savjesnog pribavioca od ovoga za#tijeva da mu se stvar vrati, tj. da je 'prekupi(, po prometnoj cijeni, ako ona za njega ima a)ekcionu vrijednost. 3lauzule -elementi/ 1upoprodajnog ugovora -primjer/9 8>,. ozna!enj e ugovorni# strana, 8>1. ozna!enje robe - vrsta, koli!ina, kvalitet i na!in predaje, 8>5. cijena, 8>7. datum ili rok, mjesto i na!in predaje, 8>;. dospjelost i na!in pla$anja, 8>?. prevoz robe - rok otpreme, sredstva prevoza, tro kovi, 8>=. osiguranje, 8>>. prelazak rizika, ,99. utvrivanje kvaliteta i kvantiteta, ,98. ambalaa, ,9,. porezi, takse i drugi tro kovi, ,91. pribavljanje dokumenata, ,95. garancije prodavca, ,97. posljedica neizvr enja ugovora i specijelne sankcije, ,9;. mogu$nost raskida ugovora i njegove posljedice, ,9?. vi a sila i drugi osnovi oslobaanja od odgovornosti, ,9=. mogu$nost eventualne revizije ugovora, ,9>. nadlenost suda ili arbitrae, pri spoljnotrgovinskim prodajama, nadlenost ;=;=

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

prava za regulisanje odnosa iz ugovora, ,89. eventualne rezerve, ako se radi o spoljnotrgovinskim prodajama, u pogledu dobijanja izvozne ili uvozne dozvole, ,88. kona!ne odredbe, ,8,. ukoliko se pismeno zaklju!uje kupoprodajni ugovor mora sadati potpise strana, te datum i mjesto njegovog zaklju!enja. Modaliteti 1upoprodaje -@odalitet je slu!ajna ili sporedna razlika u okviru iste vrste. Modaliteti 1upoprodaje u interesu jedne ugovorne strane Prodaja sa pravom pree 1upovine -pre1up/ -"ravo prekupa ili pre!e kupovine je klauzula u kupoprodajnom ugovoru koja obavezuje kupca da o svojoj odluci, da proda od njega kupljenu stvar, najprije obavijesti prodavca i da ga ponudi, ukoliko je zaintersovano, da kupi stvar za odreenu cijenu. -Ovo subjektivno pravo sastoji se od dva ovla tenja. -"rvo je 'pravo prvenstva( - to je ovla tenje koje se ugovorom daje ranijem prodavcu ili zakonom odreenim licima da mogu imati prednost kao eventualni kupci ispred svi# ostali# kupaca. -Osnovne dvije podvrste prava pre!e kupovine su. ugovorno i zakonsko pravo pre!e kupovine. -%govorno je uglavljeno konkretnim ugovorom o prodaji u )ormi posebne sporedne klauzule. -"rodavac je duan odgovoriti u roku od jednog mjeseca o svojoj odluci da se koristi pravom pre!e kupovine. -%koliko prodavac ne obavijesti kupca i zaklju!i ugovor o prodaji sa tre$im licem, prekupac tada sti!e pravo na prebijanje zaklju!enog ugovora i ovla tenje da za#tijeva da se njemu stvar preda pod istim prodajnim uslovima. -%govorno pravo pre!e kupovine zakonom je ograni!eno na 7 godina (objektivni rok). -"oslije proteka roka prodavac ga ne moe vi e isticati. -/ubjektivni rok u kojem prikra$eni ovla tenik prava pre!e kupovine, moe, prema tre$em sticaocu predmeta prodaje, ista$i pravo od ; mjeseci po saznanju za prenos svojine na tre$eg. -"ravo pre!e kupovine pokretni# stvari zakon tretira kao !isto li!no pravo koje nije mogu$e otuivati niti nasleivati. -% slu!aju prinudne javne prodaje prodavac ne moe isticati svoje pravo pre!e kupovine ukoliko nije bilo upisano u javnoj knjizi. -"rinudna javna prodaja je zakonski postupak koji derogira volju prodavca i vr i se putem usmenog javnog nadmetanja ili neoposrednom pogodbom. Za1ons1o pravo pree 1upovine -*akonsko pravo pre!e kupovine moe se suprotstaviti svim tre$im licima. -+ije od zna!aja ni savjesnost ili nesavjesnost tre$i# lica. -*akonsko pravo pre!e kupovine ne moe se prenositi, a ni otuivati; ono nije vremenski limitirano. -"ravo pre!e kupovine na nekretninama postoja$e kada se kao predmet prodaje javlja. graevinsko zemlji te, poljoprivredno zemlji te i stan. -"rekupac graevinskog zemlji ta je op tina !ijoj teritoriji pripada ponueno graevinsko zemlji te. -"rekupac poljoprivrednog zemlji ta je poljoprivredna organizacija. -"rekupac stana je suvlasnik ili nosilac stanarskog prava ili nadlena op tina. -"ravo pre!e kupovine uma, *akonon o umama, pripada organizaciji za gazdovanje umom. -"ravo pre!e kupovine suvlasnika taksativno je regulisano za suvlasnika stana ili poslovne prostorije ili kada se suvlasni!ki dio prodaje u izvr nom postupku. -"rekupac ar#ivske grae je nadleni ar#iv; spomenika kulture, muzejskog blaga - muzejska ustanova, a bibliote!ke grae - mati!na biblioteka. 3upovina na probu -Kupoprodaja na probu je takav modalitet osnovnog ugovora koji se stvara ugovornom klauzulom po kojoj kupac preuzima stvar pod uslovom da je pret#odno isproba. -"roba djeluje kao suspenzivni uslov, ona odlae dejstvo ugovora. -%koliko se proba s uspje#om izvr i, uslov $e se ispuniti i ugovor $e nastati. -Kada kupac ne obavijesti prodavca u utvrenom roku o is#odu probe, smatra se da je odustao od ugovora (ako stvar nije u dravini kupca), ali ne$e se tako smatrati ako je stvar u njegovoj dravini, tj. u tom slu!aju nastaje ugovor (iako se nije izjasnio). Ro1ovi probanja -/ubjektivna proba zavisi od kup!evi# elja i a)initeta (ocjena je stvar subjekta). -/ubjektivna ;>

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

proba u potpunosti uslovljava opstanak ugovora zavisno od a)ekcije, raspoloenja, a)initeta i elje kupca. -/ubjektivna proba je, u pravnom smislu, potpuno pravo oblikovanja kupca. -Objektivna proba ima ograni!eno dejstvo trajanja. -3izik slu!ajne propasti ili o te$enja stvari predate kupcu radi robe, u svakom slu!aju snosi prodavac. -&zjavom o zadravanju probane stvari ili istekom roka za povra$aj probane stvari kupac stupa u ugovor i na njega prelazi rizik. -&zjavom kupca ugovor dobija obligaciono-pravno dejstvo, tj. kupac postaje dunik i pla$a cijenu. -Kupovina sa rezervom probanja (ugovor o kupovini po pregledu) je pravo kupca da odreen proizvod, prije a)ekcije ugovora isproba (npr. namirnice) - ad gustum. 3upoprodaja uslovljena pojavom boljeg 1upca -% kupoprodajni ugovor moe biti unesena klauzula u interesu prodavca po kojoj on moe raskinuti ugovor pod uslovom da dokae postojanje boljeg kupca. -+alaenje boljeg kupca je predvieno kao raskidni uslov, ako je prodavac ve$ predao stvar kupcu. -:ko prodavac nije predao stvar kupcu tada se uslov nalaenja boljeg kupca kvali)ikuje kao suspenzivni uslov. -3ok se utvruje ugovorom ili prema dispozitivni pravilima, a to je za pokretne stvari 1 dana, a za nepokretne jedna godina. 3upoprodaja sa pravom ot1upa -'"ravo( otkupa ugovara se u korist prodavca da prodatu i predatu stvar, do isteka utvrenog roka, ima pravo otkupiti i vratiti. 3upoprodaja sa pravom preprodaje -Kupoprodaja sa pravom preprodaje je pravo kupca da kupljenu stvar vrati prodavcu uz istovremeni povrat teku$e cijene. #peci7i1aciona 1upoprodaja -prodaja sa speci7i1acijom/ -/peci)ikaciona kupoprodaja je pravo kupca da naknadno odredi speci)ikaciju stvari (oblik, mjera) u odreenom roku. -:ko ovo pravo kupac ne iskoristi u roku, prodavac sti!e alternativno ovla $enje. moe da raskine ugovor ili da sam obavi speci)ikaciju saglasno kup!evim potrebama i interesima, gdje mu se ostavlja jo jedan naknadni rok da je sam izvr i. -:ko kupac ne izvr i speci)ikaciju ni u ovom naknadnom roku, prodav!eva speci)ikacija postaje mjerodavna za utvrivanje saobraznosti prodate stvari ugovorenim uslovima. Modaliteti prodaje u pogledu op,ti2 uslova ugovaranja 3upoprodaja saobrazno uzor1u ili modelu -"rodaja po uzorku ili modelu je modalitet trgovinske kupoprodaje u interesu prodavca, jer titi prodavca od samovoljni# procjena kupca prilikom preuzimanja, prijema robe. -%zorak kao i model su autenti!ni primjerci prodate stvari. -/tranke zaklju!uju ugovor i on postaje per)ektan, ali je njegova realizacija zavisna od saobraznosti cijele koli!ine kupljeni# stvari sa uzorkom ili modelom. -% slu!aju da je model ili uzorak podnijet kupcu, uz obe$anje saobraznosti, tada prodavac odgovara kupcu za nedostatak saobraznosti predmeta ugovora (stvari sa uzorkom ili modelom. 3upoprodaja na poe1 -Kupoprodaja na po!ek je ureena *akonom kroz dva svoja osnovna vida. 8. prodaja sa zadravanjem prava svojine, i ,. prodaja sa obro!nim otplatama cijene. -Kupoprodaja na po!ek je modalitet ugovora o kupoprodaji. -*a njega je karakteristi!no da je prodavac prvi duan ispuniti svoju obavezu vezanu sa izvr enjem predaje stvari, a isplata cijene, kao najvanije kup!eve obaveze treba da po!eka. -Kupoprodajom na po!ek se slabi poloaj prodavca, jer kupac sti!e pravo svojine na preuzetoj stvari. Prodaja sa zadr.avanjem prava svojine -Clausulapactum reservati dominii"je odredba kupoprodajnog ugovora koja ga modi)ikuje tako to dozvoljava da prodavac zadri pravo svojine, iako je prodata stvar ve$ predata kupcu, sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. --ai samo kod kupovine pokretnosti, a rizik slu!ajne propasti ili o te$enja stvari prelazi na kupca sa predajom stvari. ?9?9

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-*adravanje prava svojine nema dejstvo prema tre$em licu. Prodaja sa obronim otplatama cijene -"rodaja sa obro!nim otplatama cijene sadri odredbu da je prodavac duan prvi izvr iti svoju obavezu predaje stvari dok kupac ima isplatiti cijenu u obrocima (ratama) kroz ugovoreni vremenski period. -Obavezna je pismena )orma (ad solemnitatem). -"ored bitni# elemenata (predmet i cijena) ovaj ugovor mora imati. ukupan iznos svi# obroka, nji#ov broj, iznos jednog obroka, nji#ovu dospjelost i odustanicu (kupac moe pismenom izjavom u roku od tri dana od potpisivanja ugovora i odustati od njega). -*akon ne spre!ava kupca da isplati kupoprodajnu cijenu (ili njen ostatak) u cjelosti. -"rodavac na otplatu ima ovla tenje da jednostrano raskine ugovor ako kupac padne u docnju sa obro!nim pla$anjem. -<ocnja kupca sa otplatom prve rate dovoljan je razlog za raskidanje ugovora. -"ored toga, padanje kupca u docnju sa isplatom dvije, kasnije uzastopne rate koje predstavljaju najmanje 8N= cijene takoe je zakonski uslov da prodavac jednostrano raskine ugovor o prodaji na rate. -*akon daje prodavcu i tre$u mogu$nost. da jednostrano istupi iz ugovora ukoliko kupac zadocni sa isplatom samo jedne rate, ukoliko su za isplatu cijene u potpunosti dovoljne samo !etiri rate. -"rodavac, u slu!aju zadocnjenja kupca u toku zapo!ete isplate (isplata je zapo!eta kada je pla$ena prva rata), moe za#tijevati isplatu cjelokupnog iznosa ostatka cijene u roku od 87 dana, po postavljanju roka kupcu. -Kupac ima pravo da sudski produi rokove za isplatu zadocnjeli# rata, ako to okolnosti opravdavaju. -3askid ugovora dovovdi do restitucije. -"rodavac vra$a sve rate i zakonske kamate, kao i podmirenje nuni# tro kova koje je kupac imao za vrijeme detencije stvari. -Kupac je duan vratiti stvar i dati naknadu za njeno upotrebljavanje da raskida ugovora. Pretplatna 1upoprodaja -Ova vrsta predaje !esta je u izdava!ko-knjiarskoj djelatnosti. -Kupac pret#odno (prije isporuke stvari) upla$uje cijenu (odjednom u cjelosti ili obro!no) s tim da prodavac predaje stvar naknadno. Prodaja stvari 1oje se mjere i broje -/tvari koje se mjere ili broje prodaju se na dva na!ina. odsjekom (uture), ili po mjeri, odnosno broju. -/astoji se od kupovine stvari bez podrobnijeg utvrivanja njeni# svojstava za odreenu cijenu. -Kod ovog modaliteta kupoprodaje stvar je odreena 'odoka( i na taj na!in su ugovara!i supstituisali odgovornost prodavca za materijalne nedostatke, jer kupac preuzima stvar 'na vieno(. -*bog prirode ovog modaliteta ne$e se na njega mo$i primjeniti institut 'prekomjernog o te$enja(. Prodajni nalog -"rodajni nalog je modalitet prodaje u kojem je pored prodaje ugovorena klauzula o nalogu (mandatu). -+alogodavac (prodavac) obavezuje nalogoprimca (kupca) da predatu i preuzetu pokretnu stvar proda tre$em licu za naloenu cijenu u odreenom roku, ili da je po isteku tog roka vrati. -:ko ne u!ini ni ta od ovog, smatra se da je stvar kupio. -+alogoprimac nije vlasnik stvari, dok ne isplati cijenu i ne odgovara za slu!ajnu propast ili o te$enje stvari, ali odgovara za skrivljenu propast stvari. -"rodajni nalog je uslovna prodaja, i to pod odlonim, suspenzivnim uslovom. ?govor o 1upoprodaji nade -%govor o kupovini i prodaji nade je ugovor o kupoprodaji neizvesne stvari za opredijeljenu cijenu. -"redmet obaveze prodavca je neizvjesan u pogledu nastanka, kvaliteta, koli!ine. -Ovaj ugovor je aleatoran za prodavca, a komutativan za kupca. -2reba ga razlikovati od ugovora o kupoprodaji nadani# (budu$i#) stvari koji je komutativan, jer postoji izvjesnost o nastanku stvari i koli!ini. ?govor o razmjeni -%govorom o razmjeni (trampi) svaki od ugovara!a obavezuje se da svome saugovara!u preda stvar, tako svaki od ugovara!a, na prenesenoj stvari, stekne pravo svojine. -Kod razmjene se ne javlja kupoprodajna cijena, kao predmet obaveze jednog od ugovara!a. -Oba razmjenjiva!a ?8

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

pojavljuju se u ulozi prodavca. -Ovaj ugovor ima iste karakteristike kao i kupoprodaja, jer je. konsenzualan, dvostrano obavezan, teretan i komutativan. -%govor o razmjeni ima poseban zna!aj za promet nekretnina. -Kao bitni elementi ovog ugovora javljaju se stvari koje se razmjenjuju i o kojima razmjenjiva!i moraju posti$i saglasnost. -%govorom o razmjeni razmjenjiva!i sti!u ista prava i obaveze koje iz ugovora o prodaji nastaju za prodavca. ?govor o po1lonu -darovanju/ -%govor o poklonu ili daru imamo kada se ugovara!i, u propisanoj )ormi, saglase da $e jedan (poklonodavac, darodavac) drugome (poklonoprimcu, obdareniku) ne to dati, a drugi se ne obavezuje na protiv!inidbu. -"redmet poklona je stvar ili imovinsko pravo koje se ustupa trajno i besplatno poklonoprimcu. -%govor o poklonu ne$e nastati kada se neko lice odri!e nekog prava koje jo nije konstituisano ili koje je u sumnji. -"oklon treba razlikovati od prava na obe$anu nagradu, kao i od darovanja za slu!aj smrti. -Kao poklon u *akonu o nasljeivanju smatra se i odricanje od prava, oprost duga, osiguranje u korist poklonoprimca kao i svako drugo raspolaganje ostavioca bez naknade. -"od darovanjem se s#vataju i tzv. 'indirektna darovanja( u koja se ubrajaju. priznanje nepostoje$eg duga, ispunjenje tueg duga, kupovina u tue ime, cesija trabine. 3ara1teristi1e ugovora o po1lonu -%govor o poklonu je dvostrani pravni posao, jer je potreban pristanak poklonoprimca, ali je jednostrano obavezan ugovor. -+jime se konstitui e obaveza samo za poklonodavca, dok poklonoprimac sti!e subjektivno obligaciono pravo. -%govor o poklonu je dobro!ini obligacioni ugovor. -0injenje dobro!instva je motiv na strani poklonodavca koji je bitan za valjanost ugovora. -:ko je poklon u!injen iz nedozvoljenog motiva, ugovor je ni tav, bez obzira na savjesnost poklonoprimca. -%govor o poklonu je, prema starim pravnim pravilima, )ormalan ugovor. -&z ugovora o poklonu koji nije zaklju!en prema pravnim pravilima ne$e nastati utuiva obligacija. -%smeno obe$anje poklona nije utuivo, tj. nasta$e naturalna obligacija. ?slovi za nastana1 ugovora o po1lonu -%slovi za nastanak ugovora o poklonu su sposobnost ugovara!a i sagla avanje volja ugovara!a. #posobnost ugovaraa -"oklonodavac mora da ima potpunu poslovnu sposobnost, a poklonoprimac moe biti ograni!eno i potpuno poslovno nesposobno i sposobno lice. -%koliko je poklon tetan za maloljetnika zakonski zastupnik moe zabraniti primanje poklona ili raskinuti ugovor i izvr iti resttuciju ako je predmet poklona ve$ u imovini zastupanog. #agla,avanje volja ugovaraa -"ostizanje saglasnosti volja je neop#odno kako bi poklon proizveo pravno dejstvo. -"oklonoprimac i poklonodavac sagla avaju se o predmetu darovanja i o obavezi poklonodavca da preda predmet poklona. -*OO dozvoljava da se i poklon, kao i svaki drugi ugovor, za koji nije ni ta posebno odreeno, moe zaklju!iti u bilo kojoj )ormi. -"rema biv im pravnim pravilima samo pismeno zaklju!en ugovor o poklonu raa utuivu obligaciju. -"ismena )orma ovog ugovora smatrana je za )ormu %ad probationem %. -() biv i# pravni# pravila proizilazi da je za nastanak ugovora potrebna sudska ovjera. -O&* je sudsku ovjeru za#tijevao samo ako vrijednost poklona prema uje utvreni iznos. -% posebnim propisima )orma ugovora o poklonu za#tijeva se kao bitni element ugovora, konstitutivna )orma ili )orma 'ad solemnitatemt%. -2akav je zna!aj )orme u prometu nekretnina tj. ako se promet izraava kroz poklanjanje nekretnine. Predmet ugovora o po1lonu -"redmet ugovora o poklonu je poklon ili dar. ?,?,

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-"od tim se podrzumijevaju stvari i prava !iji promet nije ograni!en, a to zna!i samo imovinska prava mogu da budu predmetom ugovora o poklonu. -2ua stvar se ne moe poklanjati. -+i tav je i poklon, u kojem ili kojim, se ugroava zakonsko izdravanje ili osuje$uju potraivanja povjerioca. -"oklonoprimac je duan vratiti pobojni dio. --lasnik stvari ima uvijek pravo ustati prema poklonoprimcu vlasni!kom tubom. -Oto se budu$e imovine poklonodavca ti!e (budu$a stvar) mogu$e je ugovor punovano zasnovati ukoliko vrijednost budu$e ne prema uje polovinu vrijednosti postoje$e imovine. -Kao predmet darovanja, prema O&*, moe se javiti. odricanje od svog prava, oprost duga, vr enje posla, kao i pla$anje nedugovanog. -& ugovor o poklonu ima 'kauzu(; kod poklonodavca nalazimo je u 'namjeri dobro!injenja( kao poznati animus donandi. -Animus donandi je razlog obavezivanja poklonoprimca i predstavlja vi e od motiva. !ejstvo ugovora o po1lonu -Osnovno dejstvo svodi se na zasnivanje obligacije na predaju predmeta ugovora !iji je dunik poklonodavac. -%tvrena obaveza na predaju poklona mora se izvr iti jer je utuiva. -%koliko poklonodavac ne izvr i svoju obavezu ne$e u svakom slu!aju odgovarati. -On $e odgovarati samo ako svoju obavezu ne izvr i namjerno ili iz krajnje nepanje. -% slu!aju docnje ne$e odgovrati zbog posljedica. -"oklonodavac je duan stvar !uvati do roka predaje. -+ovija s#vatanja isti!u da poklonodavac odgovara ako poklonjena stvar njegovom krivicom propadne ili se o teti. -"oklon je, u na!elu neopoziv, osim u slu!ajevima utvrenim ugovorm ili zakonom. Prestana1 ugovora o po1lonu -opozivanje po1lona/ -/lu!ajevi i uslovi opozivanja poklona mogu se utvrditi ugovorom ili zakonom. -+eopozivi su. uobi!ajeni pokloni, nagradni pokloni ili pokloni u!injeni sa dobrotvornim motivom, kao i pokloni u!injeni dru tvenim pravnim licima. -*akonsko pravo opozivanja poklona moe da pripada poklonodavcu ili tre$em licu. pozivanje po1lona od strane po1lonodavca ,81. Opozivanje poklona zbog osiroma enja poklonodavca - %koliko poklonodavac, nakon zaklju!enja ugovora, tako osiroma i 'da ni ivjeti ne moe(, ima ovla $enje da opozove poklon. Osnovno je pravilo da se ovla $enje na opoziv poklona moe koristiti uz uslov osiroma enja i dokaza da nema nikakve druge mogu$nosti egzistencijalnog izdravanja. 2re$i uslov je !injenica da se poklonjena stvar ili njena vrijednost jo nalaze u imovini poklonoprimca, a !etvrti uslov je da i sam poklonoprimac nije u ve$oj egzistencijalnoj oskudici od poklonodavca. ,85. Opoziv poklona zbog te ke neza#valnosti obdarenog lica - Krajnja, velika ili gruba nepodudarnost poklonoprimca uslov je za raskidanje ugovora o poklonu. /am akt neza#valnosti moe se osvijetliti sa dva aspekta. prema jednom rje enju, neblagodarnost se sastoji u aktima vrijeanja ivota, tijela, !asti, slobode ili imovine poklonodavca. "rema drugom rje enju, gruba neza#valnost podrazumijeva takav !in povrede tijela ili uvrede !asti, slobode ili imovine poklonodavca koji daje podlogu da se protiv poklonoprimca moe pokrenuti kakav slubeni kazneni postupak - prekr ajni ili krivi!ni. 0in neblagodarnosti, da bi bio zakonski razlog raskidanja, ne mora preduzeti samo prema poklonodavcu ve$ i prema njegovim bliskim srodnicima (eni, muu, roditeljima ili djeci. %koliko je predmet poklona predat poklonoprimcu on se, nakon prijema izjave o raskidanju ugovora, zbog neza#valnosti smatra nesavjesnim draocem poklona. Opoziv se )ormalno realizuje tubom za povra$aj predmeta poklona. 1. Opoziv usljed razvoda braka ili poni tenja braka poklonoprimca - % principu u!injeni, predati poklon prije ili u toku braka ne vra$a se. 2o se odnosi na uobi!ajene poklone obi!ne vrijednosti i koji poti!u iz zajedni!ke imovine bra!ni# drugova. %koliko su pokloni nesrazmjerne vrijednosti u odnosu na cjelokupnu imovinu poklonodavca i ako poti!u iz njegove posebne imovine, tada se pod zakonskim uslovima, mogu za#tijevati natrag. &zuzetno, i opoziv nesrazmjerno vrijednog poklona ne$e biti mogu$e isticati, ako bi zna!io o!itu nepravdu za poklonoprimca ili bi ga vra$anje takvog poklona dovelo u te ke materijelne prilike. pozivanje po1lona od strane tre5i2 lica -"od zakonom propisanim uslovima ovo pravo imaju. nuni nasljednici, izdravana lica i prikra$eni vjerovnici. ?1

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

,87. Opoziv poklona od strane nuni# nasljednika - *akon o nasljeivanju propisuje da povreda nunog dijela dovodi do vra$anja poklona. %slov za vra$anje poklona je takva povreda nunog dijela zbog koje ukupna vrijednost raspolaganja testamentom i poklonom prema uje raspoloivi dio. "ravo na traenje vra$anja poklona zastarjeva za tri godine od smrti ostavioca. ,8;. Opoziv poklona zbog prikra$ivanja vjerovnika - *OO dozvoljava da se, uz ispunjenje op ti# uslova za pobijanje, pobijaju besplatna raspolaganja nemarnog dunika. % ovom slu!aju pobijanja povjerilac poklonodavca ima ulogu pobija!a, a protivnik pobijanja je poklonoprimac. "redmet pobijanja je pobojna radnja tj. ugovor o darovanju neuobi!ajeni# ili nesrazmjerni# poklona. "obijanje se vr i pobojnom tubom ili prigovorom. "obojna tuba prema poklonoprimcu zastarjeva u roku od tri godine od predaje poklona. )rste po1lona ,8?. ?zajamni po1loni - +astaju ako ugovara!i ugovore uzajamno obdarivanje. "rema pravnoj prirodi ova ugovorna )orma je kombinacija ugovora o razmjeni i ugovora o poklonu. "oklon je samo vi ak koji preostane u vrijednosti nakon uzajamnog obdarivanja ugovara!a. ,8=. Po1lon s nalogom 4 +astaje tako to se uz obavezu predaje poklona, od strane poklonodavca, poklonoprimcu stipuli e obaveza poklonoprimca da preuzeti poklon upotrijebi u naloene svr#e. "rema pravnoj prirodi radi se o ugovornom ograni!avanju prava svojine. +eizvr avanje naloga ili postupanja suprotna nalogu moe dovesti do opoziva poklona. +a ispunjnje naloga poklonoprimac se moe prisiliti tubom. "oklon s nalogom moe se )ormirati kao ugovor u korist tre$eg lica. ,8>. Mje,oviti po1lon 4 "ojavljuje se u simbiozi sa teretnim ugovorima o trajnom prenosu stvari i prava (ugovor o prodaji i ugovor o razmjeni). "oklonom $e se smatrati ona razlika koja predstavlja jasno odstupanje od ekvivalentne razmjene koja je uobi!ajen princip kod teretni# ugovora. "oklon $e se pojaviti kao ve$a imovinska korist za jednu ugovornu stranu. *bog toga se ovaj modalitet naziva 'prijateljska kupoprodaja(. ,,9. "agradni po1lon 4 $Animus donandt% zasniva se na !injenju, davanju nagrade poklonoprimcu, koja se daje iz razli!iti# motiva. <ozvoljenost motiva sastoji se u davanju poklona radi priznanja za njegove rezultate ili dostignu$a ili zasluge. /rodnost sa nagradnim poklonom pokazuju sljede$i modaliteti. poklon zasnovan na moralnoj dunosti - kod kojeg je moralna dunost, tj. pobuda, osnovni razlog !injenja poklona, odnosno obavezivanja poklonodavca na predaju poklona; i poklon u op tekorisne svr#e - modalitet je koji se od nagradnog poklona razlikuje upravo preciziranjem razloga obdarivanja poklonoprimca. ?govor o zajmu Pojam, znaaj i 1ara1teristi1e -%govorom o zajmu zajmodavac se obavezuje na predaju odreene koli!ine zajmljeni# stvari u posjed zajmoprimca, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati istu koli!inu stvari iste vrste i kvaliteta nakon isteka ugovorenog vremena trajanja ugovora. 4Znaaj ugovora o zajmu 4 Gez zajma se ne moe zamisliti preduzetni tvo i pokretanje bilo koje privredne aktivnosti naro!ito kada za predmet zajma uzmemo novac. -+emjerljiv je zna!aj zajma i u meunarodnim privrednim odnosima. -+a graansko-pravnom terenu najve$i zna!aj ima pozajmljivanje novca graanima, od strane banke, uz odgovaraju$u kamatu. -&sto tako, graani meusobno mogu ulaziti u ovaj obligacioni ugovor. -Opasnost koju ovaj ugovor unosi u meustrana!ki odnos lei u tzv. zelena kim kamatama i u opasnosti da se ovaj ugovor pojavi kao zelena ki ugovor. -*ajam je imenovani ugovor koji stvara generi!ku obligaciju i !iji je cilj obezbjeivanje kredita ($causa credendi%) -Karakteristike zajma su. on je konsenzualan, u )azi zaklju!ivanja jer se zaklju!uje $solo consensu%! tzv. prostom saglasno $u volja. % pogledu )orme izjave volje pred ugovara!e se ne postavljaju zakonski za#tjevi, te je, s aspekta *akona, ugovor o zajmu ne)ormalan. -*ajam je dvostrano obavezni ugovor; kao graansko-pravni ugovor moe biti i dobro!in ali i teretan. -Kao privredni ugovor zajam je uvijek teretan. Per7e1cije ugovora o zajmu -/ubjekti ugovora o zajmu su zajmodavac i zajmoprimac. -/ubjekti ugovora o zajmu moraju imati potpunu poslovnu sposobnost. -*adunica, koju zajmoprimac (dunik obaveze vra$anja zajma) izdaje zajmodavcu ?5?5

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

(povjeriocu), nije dio )orme sagla avanja volja, ve$ prakti!no dokazno sredstvo kojim povjerilac dokazuje da je izvr io svoju obavezu predaje zajma i da je dunik preuzeo obavezu da zajmljeno vrati, nakon isteka roka pozajmljivanja. $itni elementi ugovora o zajmu -Kao bitni elementi javljaju se. odreena koli!ina zajmljivi# stvari, vrijeme trajanja ugovora i eventualna kamata ili interes. -$&ausa% se sastoji u pribavljanju prava svojine na predmetu zajma za ugovoreno vrijeme. $&ausa% zajmnodavca se sastoji od sticanja prava svojine na ugovorene kamate ili interes. !ejstvo ugovora o zajmu bligacija u 1ojoj je zajmodavac du.ni1 -"redaja obe$ani# stvari je osnovna obaveza zajmodavca. -Obaveza na predaju zajma dospijeva u ugovorenom roku. -:ko rok stranke ne ugovore zajmoprimac svojim za#tjevom odreuje rok predaje zajma. -Obavezi zajmodavca odgovara povjerila!ko pravo zajmoprimca da trai predaju ugovoreni# stvari. -:ko zajmodavac ne preda stvar, zajmoprimac ima pravo na za#tjev za predaju stvari. -Ovaj za#tjev zastarjeva u roku od tri mjeseca od padanja zajmodavca u docnju sa predajom zajma ili u roku od jedne godine od zaklju!enja ugovora o zajmu. -*ajmodavac kao dunik obaveze na predaju zajma, ne$e odgovarati radi neizvr enja obaveze na predaju predmeta zajma ukoliko su lo e materijalne prilike zajmoprimca uzrok neizvjesnosti njegove mogu$nosti da izvr i svoju obavezu na vra$anje pozjmljenog. -"rirodni sastojak ugovora o zajmu je i jemstvo za materijalne nedostatke. -Osnovno pravo zajmoprimca svodi se na dobijanje za#tjeva na naknadu tete koja bi mu, eventualno nastala zbog postojanja materijalnog nedostatka na materijalnoj stvari. bligacija u 1ojoj je zajmoprimac du.ni1 -Osnovna obaveza zajmoprimca svodi se na terminsko generi!ko vra$anje pozajmljeni# stvari. -:ko rok vra$anja nije ugovoren zajmoprimac vra$a zajam nakon to to zajmodavac od njega zatrai. -Ovaj rok odreen je zakonom na dva mjeseca. -% situaciji kada predmet ugovora o zajmu nije nov!ani iznos, a ugovori se da se umjesto pozajmljene stvari moe vratiti njen nov!ani ekvivalent, zajmoprimac ima ovla tenje da svoju obavezu vra$anja zajma ispo tuje ili vra$anjem nov!anog ekvivalenta, ali i mogu$no $u vra$anja pozajmljeni# stvari. Prestana1 zajma -*ajam prestaje ispunjenjem obligacija koje su na osnovu ugovora nastale. -@ogu$i na!ini prestanka ugovora su poni tenje ili raskidanje. -*akon predvia dvije situacije kada zajmoprimac sti!e opciju da ugasi ugovor o zajmu prije isteka ugovorenog roka. -Odustati od ugovora zajmoprimac moe prije nego to zajmodavac zapo!ne izvr avati svoju obavezu na predaju pozajmljene stvari. -<rugi slu!aj jeste mogu$nost zajmoprimca da vrati zajam prije isteka ugovorenog roka vra$anja zajma. -% oba ova slu!aja zajmoprimac ostaje u obavezi da nadoknadi zajmodavcu eventualno nastalu tetu. Modaliteti ugovora o zajmu "amjens1i zajam -Kao bitan element ugovora o zajmu moe se utvrditi posebna namjena u koju se mogu utro iti pozajmljene stvari. -*OO namjenski zajam de)ini e kao pozajmljivanje novca. -Kao !esta )orma namjenskog zajma u praksi se pojavljuje investicioni zajam. -2o je ugovor u kojem se zajmoprimac obavezuje da predmet zajma upotrijebi za investicije, naro!ito u privredi. -Ovdje se kao zajmodavci naj!e $e javljaju banke, a zajmoprimci su predzetnici. -"ored uobi!ajeni# elemenata ugovora o zajmu, kao to su. ukupni iznos zajma, otplatne rate, rok vra$anja i namjena, treba unijeti jo dvije klauzule. pravo zajmodavca da kontroli e ulaganje sredstava u investiciju i kaznene sankcije zbog protuugovornog nenamjenskog upotrebljavanja zajma (ugovorna kazna, pravo na raskid ugovora i posljedice rasikda). ?govor o 1reditu -Kod ugovora o kreditu zajmodavac je banka; predmet je isklju!ivo suma novca; ugovor je uvijek naplatan (onerozan) i )ormalan, jer se mora zaklju!iti u pismenom obliku da bi ?7

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

proizveo pravno dejstvo. ?govor o za1upu Pojam za1upa -znaaj i 1ara1teristi1e/ -%govorom o zakupu obavezuje se jedna strana (zakupodavac) da preda odreenu stvar drugoj strani (zakupcu na upotrebu ili kori tenje, a zakupac se obavezuje da pla$a zakupodavcu zakupninu za opredjeljeno vrijeme trajanja zakupa. -*OO podrazumijeva pod terminom 'upotreba( kako upotrebu u smislu najma tako i uivanje sa ovla tenjem na pribiranje plodova. -+a e zakonodavstvo ureuje posebne vrste zakupa a to su. zakupi stana, poslovni# prostorija, i poljoprivrednog zemlji ta. -+ajra ireniji pravno-ekonomski oblik zakupa je zakup nekretnina. -*akup je sli!an zajmu zbog ustupanja stvari na odreeno vrijeme, s tom razlikom to se kod zajma na pozajmljenim stvarima sti!e ja!a pravo (pravo svojine), a zakupac sti!e samo pravo upotrebe ili pravo kori tenja. -*akup je konsenzualan i ne)ormalan ugovor. -2o je dvostran i teretan ugovor. -/aglasnost o bitnim elementima, nastupa kada se subjekti saglase o stvari koja se izdaje u zakup i zakupninu. -Kao bitan element trai se i postizanje saglasnosti o vremenu trajanja zakupnog odnosa. !ejstvo za1upa -Osnovno dejstvo zakupa svodi se na stvaranje obligacija i to dvostrano obavezni#. !u.ni1e obaveze za1upodavca -"redaja stvari, odravanje stvari i odgovornost za materijalne i pravne nedostatke stvari osnovne su obaveze zakupodavca. ,,8. *akupodavac duguje zakupcu nakon per)ekcije ugovora, predaju stvari u ispravnom stanju. ,,,. *akupodavac je obavezan za vrijeme trajanja zakupnog odnosa, zakupni objekt odravati u ispravnom stanju. 3adi se o tzv.investicionom odravanju koje obu#vata krupnije opravke, jer one sitnije padaju na teret zakupca. ,,1. Odgovornost za materijalne nedostatke obu#vata one koji smetaju ugovorenu ili redovnu upotrebu stvari kao i nedostatke svojstava koja su izri!ito ili pre$utno ugovorena. *akupodavac odgovara za sve nedostatke, ako je izrekom tvrdio da stvar nema nedostataka. +edostatak treba da je znatan i da je skriven. *akupodavac ne odgovara za vidljive nedostatke ali odgovara ako je usljed njegove krivice nedostatak ostao nepoznat zakupcu. -"ravni nedostatak postoji ako tre$e lice (van ugovornog odnosa) isti!e svoje pravo i postavi za#tjev zakupcu da na zakupljenoj stvari ili nekom njenom dijelu vr i neko ovla $enje ili, ako u tom cilju, samovlasno oduzme stvar od zakupca. -*akupac je o tome duan obavjestiti zakupodavca. -%koliko evicent (tre$e lice) evicira (oduzme) stvar i na taj na!in uspije ostvariti potpunu evikciju, ugovor o zakupu se raskida. -:ko je evikcija samo djelimi!na, zakupac ima pravo izbora. ili da raskine ugovor ili da za#tijeva nivelaciju, snienje zakupnine. -% svakom slu!aju ostaje mu pravo na naknadu tete radi povrede obligacije. !u.ni1e obaveze za1upca -Obaveze zakupca svode se na obavezu da stvar upotrebljava onako kako je ugovorom odreeno, i da pla$a zakupninu u odreenim obrocima i da nakon isteka ugovorenog vremena trajanja zakupa, vrati zakupodavcu njegovu stvar. ,,5. %potreba zakupljene stvari saobrazno zakupnom ugovoru ureena je kao upotreba u skladu sa standardom dobrog doma$ina. %potrebljavanje stvari od strane zakupca nesaobrazno ugovoru moe dovesti do tete i odgovornosti zakupca za prouzrokovanu tetu. Otkaz ugovora o zakupu je najja!a civilno-pravna sankcija prema zakupcu. *akupac snosi sitne popravke koje su izazvane redovnom upotrebom i kori $enjem stvari. :ko bilo koju od ovi# obaveza zakupac ne ispunjava, zakupodavac ima ovla $enje da mu otkae zakupni odnos. ,,7. "la$anje zakupnine zakupac vr i u ugovorenim ili zakonskim rokovima ili prema obi!ajima mjesta u kojem je stvar predata zakupcu. +epla$anje zakupnine sankcionisano je otkazom. Otkaz nastupa ako zakupodavac ne isplati nepla$enu zakupninu 87 dana po opomeni datoj od zakupodavca. ,,;. Obaveza vra$anja stvari obu#vata obavezu !uvanja zakupljene stvari do vra$anja i njeno vra$anje u neo te$enom stanju. /tvar $e se smatrati neo te$enom ukoliko je samo istro ena njenom redovnom upotrebom i ako je izgubila na vrijednosti ?;?;

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

usljed dotrajalosti. *akupac je mora vratiti u stanje u kojem je bila kad mu je predata na kori tenje. <ispozitivno je pravilo da se stvar vra$a u istom mjestu u kome je i predata.

!ejstvo ugovora o za1upu prema 1upcu -novom vlasni1u/ predmeta za1upa -% zakupu se podrazumijeva da je zakupodavac u dominiraju$oj pravnoj poziciji u odnosu na zakupca te za vrijeme trajanja zakupa on ostaje vlasnik stvari i kao takav zadrava najja!i svojinsko-pravni atribut. -%pravo iz tog razloga moe zakupodavac stvar otuivati tre$im licima. -:ko je stvar otuena novom vlasniku prije nego to je predata u dravinu zakupcu, tj. predata je pribaviocu, novom vlasniku, a ne zakupcu, pribavilac stupa na ugovornu poziciju zakupodavca i preuzima njegova prava i obaveze prema zakupcu, samo ako je u !asu zaklju!enja ugovora o otuenju stvari znao za postojanje per)ektuiranog zakupnog odnosa. -%koliko to nije znao nije duan stupiti u zakupni odnos i predati stvar zakupcu. -*akupac moe samo traiti naknadu tete zbog iznevjeravanja ugovornog o!ekivanja. -*akupac sti!e ja!u pravnu poziciju ukoliko je otuena stvar, prije otuenja, njemu predata u dravinu. -% tom slu!aju pribavilac nema ovla $enje da otkae zakupni odnos do isteka vremena ugovora. -"ribavilac ima sva prava i obaveze zakupodavca s tim da mu izvr avanje obaveza zakupca jam!i prenosilac kao solidarni jemac. Prestana1 za1upa ,,?. %govor o zakupu sa odreenim vremenom trajanja prestaje protekom vremena na koji je zaklju!en ili protekom zakonom odreenog vremena trajanja odnosa. "re$utno obnavljanje zakupa javlja se kada po proteku odreenog vremena trajanja zakupnog odnosa, zakupac produi da upotrebljava stvar, a zakupodavac se tom iskori tavanju ne protivi. ,,=. %govor o zakupu zaklju!en na nedoreeno vrijeme, prestaje otkazom. Otkazni rok se ureuje ugovorom ili zakonom. <ispozitivno je pravilo da otkazni rok iznosi = dana i da se ne smije dati u nevrijeme. ,,>. "ojedini slu!ajevi otkaza, uz ispunjenje zakonom utvreni# uslova su. E *akupac ima pravo otkazati zakupni odnos ako je upotreba stvari opasna po zdravlje. E *akupac ima pravo otkazati ugovor uz po tovanje zakonskog otkaznog roka ako usljed otuenja zakupljene stvari, prava i obaveze preu sa zakupodavca na pribavioca. E *akupodavac moe otkazati zakup radi nepla$anja zakupnine kada ovu zakupac ne isplati ni u roku od 87 dana po opomeni. E *akupodavac moe otkazati ugovor, bez davanja otkaznog roka, ako zakupac, i poslije opomene, upotrebljava stvar protivno ugovoru ili zapu ta odravanje stvari, te predstoji opasnost od nastupanja znatnije tete. E *akupac moe jednostrano raskinuti ugovor kada stvar ima materijalni ili pravni nedostatak. E *akupac moe raskinuti ugovor, zbog opravki koje preduzima zakupodavac koji ga ometa, u znatnoj mjeri i duem vremenskom trajanju, da upotrebljava ili koristi stvar. E *akupodavac moe otkazati ugovor ako je zakupac dao stvar u podzakup, bez dozvole zakupodavca. E *akup prestaje i ako zakupljena stvar potpuno propadne usljed vi e sile. %koliko je stvar djelomi!no uni tena ili samo o te$ena zakupac moe alternativno. da raskine ugovor ili ostane u zakupnom odnosu, uz boni)ikaciju zakupnine. Modaliteti ugovora o za1upu ?govor o podza1upu -*akupac ima zakonsko ovla tenje da zakupljenu stvar da tre$em licu u zakup ili mu je po kom drugom pravno osnovu da na upotrebu. -Aedini preduslov je da se tim izdavanjem ne nanosi teta zakupodavcu. -%koliko je, ugovorom o zakupu ili zakonom, utvreno da zakupac mora traiti dozvolu od zakupodavca za izdavanje stvari u podzakup, zakupodavac moe odbiti dati dozvolu samo iz opravdani# razloga. ??

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

-*akupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako je zakupac dao stvar u podzakup bez pret#odno dobijene saglasnosti zakupodavca. -*akupac i podzakupac, u odnosu prema zakupodavcu, za naplatu njegovi# potraivanja iz osnovnog ugovora o zakupu, solidarni dunici. Za1up ure0en posebnim propisima -Kao posebni propisi koji su ureivali zakupne odnose smatrani su. *akon o stambenim odnosima, *akon o poslovnim zgradama i *akon o iskori tavanju poljoprivredog zemlji ta. ,19. "rema zakonodavstvu o stambenim odnosima na stanovima u dru tvenoj svojini pod uslovima predvienim zakonom mogu$e je na osnovu akta davaoca stana na kori tenje ste$i stanarsko pravo. /tanarsko pravo je omogu$avalo trajno i nesmetano kori tenje stana tzv. nosiocu stanarskog prava i !lanovima njegovog porodi!nog doma$instva !iji je krug odreen istim zakonom. /tanarsko pravo je posebno subjektivno pravo koje je neprenosivo i neotuivo, vezano je za radni odnos u pogledu sticanja i trajanja. -lasnici stanova na kojima nije ste!eno stanarsko pravo mogli su slobodno izdavati svoje stanove u zakup graanima. ,18. %govor o zakupu poslovni# prostorija je ugovor kojim se zakupodavac, u pismenoj )ormi, obavezuje da zakupcu ustupi odreenu poslovnu prostoriju i da mu za to plati zakupninu i da se zasnovani odnos okon!a protekom ugovorenog roka ili ako rok nije utvren, na osnovu sudskog otkaza od strane zakupodavca ili odustankom zakupca. 2uba za otkaz je uslovljena zakonskim otkaznim razlozima. E ako zakupac postupa suprotno ugovoru ili skrivljeno nanosi znatniju tetu zakupljenim prostorijama, E ako ne plati dospjelu zakupninu ni u roku od dva mjeseca nakon opomene, E ako su zakupodavcu iz opravdani# razloga postale neop#odne zakupljene prostorije. "oslije smrti vlasnika poslovne prostorije pravo na izdavanje u zakup prelazi na njegovog bra!nog druga ako je isti nezaposlen; na njegovu maloljetnu djecu na redovnom kolovanju ili djecu nesposobnu za rad. 1. <avanje u zakup poljoprivrednog zemlji ta - % zakup se moglo izdavati samo poljoprivredno zemlji te na kojem je konstituisano pravo svojine. O davanju u zakup poljoprivrednog zemlji ta autonomno odlu!uje sopstvenik zemlji ta. @eutim ako ga sam ne obrauje zbog privrednog i dru tvenog zna!aja, zemlji te mu se moe staviti pod prinudnu upravu (sekvestar). *emlji te dato u zakup moe se samo namjenski koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Ovaj ugovor zaklju!uje se u pismenoj )ormi ili usmenom saglasno $u, izjavama ugovara!a datim na zapisnik pred nadlenim organom. ?govor o posluzi Pojam, znaaj i 1ara1teristi1e -%govorom o posluzi (posudbi - comodatum) poslugodavac ustupa na besplatnu upotrebu (ili kori tenje) odreenu stvar poslugoprimcu, a poslugoprimac se obavezuje da mu istu stvar vrati po isteku odreenog vremena. -"osluga je uvijek dobro!in ugovor i poslugodavac ne$e garantovati poslugoprimcu za pravna i )izi!ka svojstva stvari. -"osluga je trajan ugovor i vrijeme trajanja posluge je bitan element ugovora, od pravnog interesa za poslugoprimca. -2o je jedan vid prijateljski# pravni# odnosa. Za1ljuenje -per7e1cija/ ugovora o posluzi -/ubjekti ugovora o posluzi se nazivaju. poslugodavac (posuiva!, komodant) i poslugoprimac (posuditelj, komodatar). -@eusobni odnosi subjekata ozna!avaju se kao intuitu personae! jer se radi o prijateljskoj, besplatnoj usluzi. -Gitni elementi posluge su. predmet upotrebe i vrijeme trajanja upotrebe. -"redmet posluge moe biti svaka individualno odreena stvar. -2o mogu biti pokretne i nepokretne stvari, u pravilu nepotro ne, ali i potro ne ako se ugovori nji#ovo individualno vra$anje. -"redmetom posluge moe biti i tua stvar, kao i li!no-imovinska prava kao to je npr. autorsko pravo. --rijeme trajanja posluge odreuje se ugovorom ili okolnostima (svr#om) posluge. -"osluga se ne moe jednostrano opozvati, raskidati od strane poslugodavca. -%koliko vrijeme trajanja ugovora o posluzi nije odreeno, i nije odredivo, tada nedostaje jedan bitan element ugovora i tako nastali odnos nije posluga. -2ada $e se raditi o tzv. 'izmoljenoj posluzi( ili 'prekarijumu(. -"oslugoprimac moe u svako doba da vrati stvar poslugodavcu i tako jednostrano raskinuti ugovor, ako s tim ne nanosi tetu poslugodavcu.

?=?=

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

!ejstvo posluge baveze poslugoprimca -"oslugoprimac nije obavezan stvar upotrebljavati, ali ako je upotrebljava obavezan je upotrebu saobraziti ugovoru ili ugovorenoj svrsi i obi!ajima. -"oslugoprimac je duan stvar li!no upotrebljavati i bez dozvole poslugodavca ne moe je dalje ustupiti drugome. -%potreba podrzumijeva i !uvanje stvari s panjom briljivog i urednog doma$ina. -/tvar se upotrebljava kako bi se o!uvala kvalitativno i kvantitativno. -"oslugoprimac snosi redovne tro kove !uvanja i upotrebe stvari, a vanredne tro kove nadoknauje poslugodavac. -*a svako namjerno ili ne#atno o te$enje predmeta posluge snosi$e odgovornost poslugoprimac. -3izik zbog slu!ajne propasti stvari ili o te$enja stvari ne snosi poslugoprimac, osim ako stvar upotrijebi protivno ugovoru ili ako stvar da tre$em licu u poslugu, bez odobrenja poslodavca, ili ako zapadne u docnju sa vra$anjem stvari. -Obaveza vra$anja stvari podrazumijeva da se stvar vrati u stanju u kojem se nalazila kada je data u poslugu uz uvaavanje promjena koje se mogu okarakterisati kao pogor anja svojstava stvari nastala redovnom upotrebom. *ventualne obaveze poslugodavca -"osluga, eventualno, moe da stvori obaveze poslugodavcu. -"oslugodavac moe da snosi vanredne tro kove kako bi se stvar odrala u stanju podobnom za ugovorenu upotrebu u toku ugovorenog vremena. -"ored toga, za poslugodavca $e nastati akcesorna obaveza na naknadu tete, koja bi eventualno nastala poslugoprimcu zbog skriveni# mana stvari, ako je za nji# poslugodavac znao ili mogao znati, a nije o tome obavijestio poslugoprimca, to je bio duan da u!ini. -%koliko bi poslugoprimac u!inio vanredne tro kove koji su bili nuni za o!uvanje stvari, ove izdatke mu je duan nadoknaditi poslugodavac. -"oslugodav!evo pravo za#tijevati naknadu zbog o te$enja stvari, usljed zloupotrebe ili pretjeranog #abanja, gubi se u roku od 19 dana od povrata stvari, ili od u!injeni# tro kova. Prestana1 obligacionog odnosa iz ugovora o posluzi -"osluga je trajan ugovor i prestaje istekom ugovorenog vremena. -:ko vrijeme trajanja nije izrekom ugovara!a utvreno tada ugovor prestaje istekom potrebnog vremena za upotrebu stvari, prema okolnostima ili prirodi posla ili cilju ugovora. -"oslugodavac moe raskinuti ugovor ako se pojavi raskidni uslov koji se moe okvali)ikovati kao. ,1,. upotrebljavanje stvari nesaobrazno ugovoru ili prirodi posla, ili ,11. ako stvar preda tre$em licu na poslugu bez pristanka poslugodavca. ?govor o djelu !e7inisanje ugovora -pojam, znaaj, 1ara1teristi1e/ -%govorom o djelu poslenik se obavezuje da obavi odreeni )akti!ki posao ()akti!ku radnju, )izi!ki ili intelektualni rad), a naru!ilac se obavezuje da mu za izvr eni posao plati naknadu. -*OO pod ugovorom o djelu podrazumijeva i ugovor o postizanju rezultata posla (ugovor o djelu u uem smislu) i ugovor o radu kod kojeg je bitan uloeni rad. -%govor o djelu bi$e i onda kada naru!ilac daje bitan materijal za izradu djela. -:li, ugovor kojim se poslenik obavezuje da izradi odreenu pokretnu stvar, od svog materijala, u sumnji se kvali)ikuje kao ugovor o prodaji. -%govor o djelu moe se sastojati od obavljanja )izi!kog ili intelektualnog rada manjeg obima i kra$eg vremena trajanja. -"rema svojim karakteristikama, ugovor o djelu je. konsenzualan i ne)ormalan, dvostrano obavezan i teretan. -"ored toga, ima elemenata ugovora $intuitu personae%! jer se zaklju!uje s obzirom na sposobnosti poslenika, a poslenik odgovara za rad saradnika. Per7e1cija ugovora o djelu -/ubjekti ugovora su. poslenik ili izvoa! radova i naru!ilac ili preduzima! radova. -*aklju!ivanje ugovora se naj!e $e obavlja usmeno. -%govara!i jednostranim izjavljivanjem volja zasnivaju ovaj pravni odnos. -Kao mogu$ na!in zaklju!enja ugovora javlja se i javno nadmetanje ili prikupljanje ponuda. -Gitni elementi ugovora o djelu su. odreeni, ugovoreni posao (djelo) i naknada za postizanje djela. -Kao bitni element po volji stranaka javlja se rok zavr etka djela. -"redmet ugovora o djelu je materijalni rezultat rada - djelo.

?>

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

!ejstvo ugovora o djelu 4 nastana1 obligacija bligacije u 1ojima je posleni1 du.ni1 -Obaveza poslenika se sastoji u dunosti zavr avanja djela i predaju stvorenog djela (npr.sa ivenog odjela) naru!iocu. -"oslenik je duan da o svim nedostacima primljenog materijala upozori naru!ioca, kako ne bi bio odgovoran za tetu koju djelo trpi usljed mana materijala. --rijeme zavr avanja djela moe biti odreeno ugovorom ili prirodom, svr#om posla. -% nedostatku ovi# standarda poslenik $e biti duan zavr iti djelo u razumnom roku za takve ili sli!ne poslove. -:ko naru!ilac, svojim radnjama odgodi zavr etak djela poslenik ne$e usljed toga pasti u docnju i snositi posljedice docnje. -"o to ugovor o djelu nije ugovor $intuitu personae% poslenik moe tre$im licima povjeriti izvr enje posla. dgovornost za nedostat1e djela -"oslenik odgovara za skrivene nedostatke djela. -*a vidljive nedostatke djela odgovara samo ako je bio nesavjestan. -+aru!ilac mora o otkrivanju skriveni# nedostataka obavjestiti poslenika u roku od 19 dana. -+aru!ilac, koji uredno obavijesti poslenika o uo!enom nedostatku, uiva pravo na sudsku za titu. -&ma pravo tubom nadlenom sudu pozvati poslenika na odgovornost u roku od godinu dana od u!injenog obavje tavanja. -"o isteku tog roka naru!ilac svoje pravo pozivanja poslenika na odgovornost, zbog nedostatka, moe ista$i samo kroz prigovor poravnanja. -+aru!ilac, koji uredno obavijsti poslenika, sti!e ovla tenje da dobije otklanjanje nedostataka i naknadu tete koju zbog toga trpi. -+aru!ilac ima pravo otklanjanja i nebitni# nedostataka. -%koliko poslenik ne otkloni nedostatak !ije otklanjanje za#tijeva enormne tro kove naru!ilac ima pravo izbora izmeu dva alternativna ovla $enja. ,15. da za#tijeva snienje naknade, ili ,17. da raskine ugovor. -% oba slu!aja ima pravo na naknadu pretrpljene tete. -%koliko se dogodi situacija da poslenik ne otkloni 'nebitni( nedostatak u primjerenom roku naru!ilac sti!e pravo izbora izmeu tri alternativna ovla $enja. 8. da otkloni nedostatak na tro ak poslenika, ,1;. da snizi naknadu, ili ,1?. da raskine ugovor. -%koliko je nedostatak 'znatan( tj. takav da djelo !ini neupotrebljivim, ili djelo zavr eno suprotno uslovima ugovora, naru!ilac je ovla ten da raskine ugovor i trai naknadu tete bez pret#odnog otklanjanja nedostataka. 3ad posleni1 snosi rizi1 -/no enje rizika za slu!ajnu propast ili o te$enje djela zavisi od toga ko je dao materijal na preradu posleniku. -:ko poslenik izrauje stvar od svog materijala, te stvar propadne prije predaje naru!iocu, rizik snosi poslenik, i nema pravo traiti naknadu tete ni za materijal ni za trud. -% slu!aju da je naru!ilac pregledao i odobrio izvr eni rad, rizik prelazi na njega zbog zakonske )ikcije po kojoj, kao da mu je stvar predata, ali je ostala kod poslenika na !uvanju. -:ko naru!ilac padne u povjerila!ku docnju rizik slu!ajne propasti ili o te$enja prelazi na njega. -:ko je naru!ilac dao materijal, rizik snosi naru!ilac, kao vlasnik. -"oslenik $e, u tom slu!aju, o!uvati svoje pravo na naknadu, ako je riziko slu!aj nastupio poslije padanja naru!ioca u povjerila!ku docnju. Prestana1 ugovora o djelu -%govor o djelu prestaje ga enjem obligacija koje iz njega proizilaze. -Kada poslenik zavr i djelo ili okon!a pogoeni posao on treba da preda djelo naru!iocu, a naru!ilac je duan da mu isplati naknadu. -Aednostrano se ugovor moe raskinuti ako se ispuni zakonski raskidni razlog. -*akonski razlozi za raskidanje ugovora, od strane poslenika, prije zavr etka djela su. 8. ako naru!ilac posleniku ne$e da preda materijal pogodan za preradu, ili ,. ako bi izrada djela, od povjerenog materjala, mogla da nanese tetu ugledu poslenika. -*akonski razlozi za raskidanje ugovora od strane naru!ioca, prije prijema zavr enog djela su. ,1=. ako poslenik odstupa od ugovoreni# uputstava i pored upozorenja naru!ioca, ,1>. ukoliko je rok bitan sastojak ugovora, =9=9

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

,59. ako rok nije bitan sastojak ugovora, ako bi zbog poslenikovog padanja u docnju naru!ilac izgubio interes za ispunjenje ugovora, ,58. ako se nedostaci (mane) djela ne mogu otkloniti ni na koji na!in, ,5,. pla$anje odustanice; odustanica je iznos ugovorene naknade umanjen za iznos tro kova koje poslenik nije preduzeo i iznos zarade koju je ostvario na drugoj strani ili je namjerno propustio da ostvari, iako je mogao da nije bio vezan ugovorom. ?govor o nalogu -punomo5stvu/ !e7inisanje 4 pojam -%govorom o nalogu nalogodavac obavezuje i istovremeno ovla $uje nalogoprimca da za njegov ra!in preduzme odreene poslove uz naknadu ili bez naknade. -*akonka de)inicija podrazumijeva obavljanje kako pravni# tako i )akti!ki# poslova. -%govorom $e se zasnovati obaveze ako nalogoprimac pri#vati nalog, a istovremeno $e se zasnovati i ovla tenje (izjava volje, #tijenje vlastodavca) da nalogoprimac, za ra!un vlastodavca, obavi naloene poslove i to, u dva osnova vida. u svoje ime, a za ra!un vlastodavca (posredno zastupanje) ili, u ime i za ra!un vlastodavca (neposredno zastupanje). -%govor o nalogu je podloga ugovornog zastupanja, ali je i pravni osnov obavljanja poslova za drugog, bez punomo$ja. -%govor o nalogu (*OO) je ugovorna )orma kojom nalogoprimac preuzima obavljanje poslova za drgugoa bilo sa punomo$jem ili bez njega. -%govor o nalogu moe se zaklju!iti i kao naplatni, tj. teretni ili kao besplatni. -+alogoprimac ima pravo da za#tijeva naknadu za svoj trud uloen u izvr enje naloga. -Kao pravno-te#ni!ko sredstvo registracije i legitimacije ovog prenosa pravno-poslovne volje vlastodavca javlja se punomo$. -"unomo$ je pismena isprava u kojoj je konstatovan ovaj trans)er pune pravne mo$i koju je vlastodavac sa sebe prenio na povjerljivo lice. -Ovaj trans)er kod nas se naziva ustanovom zastupanja ili zastupni tvom. -@oemo da pratimo tri elementa sadrana u pojmu mandatnog odnosa. ,51. nalog (mandat), ,55. zastupanje (punovla $e), ,57. punomo$ (isprava o zastupanju). Znaaj i primjena ugovora o nalogu -%govor o nalogu je naj!e $e podloga ugovornog zastupanja. -+alog je naj!e $e podloga tzv. neposrednog zastupanja kod kojeg zastupnik sklapa pravni posao sopstvenom izjavom volje, u ime i za ra!un zastupanog. -"osredno zastupni tvo postoji kada zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime, a za ra!un zastupanog. -%govor o nalogu je imenovani ugovor koji sadri i nalog i ovla tenje (punomo$). -%govor o nalogu ima samo obligaciono-pravno dejstvo i stvara obavezu nalogoprimcu da bude punomo$nik nalogodavca. 3ara1teristi1e ugovora o nalogu -%govor o nalogu je konsenzualan i ne)ormalan. -@oe biti besplatan, ali i naplatan (onerozan). -%koliko je teretan, on je dvostrano obavezan, a ukoliko je besplatan on je jednostran. -+aj!e $e se javlja kao odnos intuitu personae. -/adri dva elementa. ,5;. nalog, i ,5?. ovla tenje. -+alog je podloga ili interni pravni posao izmeu nalogodavca i nalogoprimca kojim se nalogoprimac obavezuje da izvr i nalog kada pri#vati nalog. -% pravnim odnosima prema tre$im licima nalogoprimac se mora legitimisati kao punomo$nik. -2re$eg lica se ne ti!e podloga punomo$i i ono ne mora znati da li je to ugovor o nalogu ili neki drugi pravni posao. -%govor o nalogu se razlikuje od ugovora o djelu, jer ugovor o djelu ne sadri punomo$stvo. -+alog ne mora biti samo u interesu mandanta ve$ moe biti u interesu tre$eg lica ili, !ak, i samog mandatara. -@andat $e postojati i ako od njega nema koristi mandant, ali ne$e postojati ako od izvr enja posla jedinu korist ima mandatar. -% austrijskoj pravnoj literaturi pravi se jasna razlika izmeu naloga, ovla tenja i punomo$i. -+alog slui za unutra nje odnose i ne moe se jednostranom izjavom volje zasnovati ve$ samo saglasno $u volja. -Ovla $enje je 'pravno #tijenje( koje ima zna!aja u vanjskim odnosima, da bi zastupni!ki akti bili zakoniti. -"unomo$ je 'pravna mo$( data u unutra njem odnosu. Za1ljuivanje ugovora o nalogu =8

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

-/ubjekti ugovora o punomo$stvu se nazivaju. vlastodavac (koji ovla $uje), nalogodavac (mandant) i punomo$nik (mandatar). -<rugim rije!ima, osnovni subjekti su. nalogodavac (mandant) i nalogoprimac (mandatar). -+alogom se ureuje unutra nji, interni odnos izmeu ugovara!a. -"reno enje pravnoposlovne mo$i vr i se pomo$u punomo$i. -"o to je podloga ovla $enja na zastupanje ugovor, a punomo$ je, u tom slu!aju, samo dokazna isprava, ovdje imamo situaciju ili odnos ugovornog zastupanja. -Gitni elementi su. posao, ovla tenje i eventualna naknada. -6orma sagla avanja volja nije zakonom odreena. -%govor o nalogu (punomo$stvu) je ne)ormalan. -% praksi je uobi!ajeno da se punomo$ izdaje u pismenoj )ormi i slui kao dokaz o zaklju!enom ugovoru o nalogu. !ejstvo ugovora o nalogu -punomo5stvu/ izme0u vlastodavca i punomo5ni1a baveze punomo5ni1a -nalogodavca/ &zvr,enje naloga -/ve dok ne izda punomo$ izvr ilac naloga je nalogoprimac. -2ek kad primi punomo$, nalogoprimac je i punomo$nik i tek od tada se moe legitimisati i ste$i mogu$nost kori tenja vlastodav!evi# ovla tenja na sklapanje poslova, u cilju izvr enja naloga. -"unomo$nik je duan da se kre$e u granicama punomo$i. -%koliko su uputstva tetna za vlastodavca, a po procjeni punomo$nika, on je duan upozoriti vlastodavca i traiti nova uputstva. -"rema vrsti ovla tenja punomo$je moe biti. ,5=. op te (generalno) - omogu$uje punomo$niku (jer je to tako #tio vlastodavac) da preduzima sve pravne poslove koji ulaze u njegovo redovno poslovanje. ,5>. posebno (specijalno) - za sve poslove koji ne ulaze u obim redovnog poslovanja duan je da za#tijeva od vlastodavca specijalnu punomo$ koja se trai i po zakonu (mjeni!ne obaveze, zaklju!ivanje ugovora o jemstvu, ugovora o pravnanju, ugovora o izabranom sudu i besteretnom raspolaganju s nekim pravom vlastodavca) -"rema obimu ovla tenja punomo$je moe biti. ,79. neograni!eno - ako nema uputstava prema kojima je punomo$nik duan postupati ili ako mu je data saglasnost vlastodavca da moe odstupati od dobijenog naloga i uputstava. ,78. ograni!eno - uputstva koja daju najmanje slobode u postupanju punomo$niku. *ovu se imperativna i zna!e da i# se punomo$nik duan drati, bez odstupanja. -"rema broju punomo$nika punomo$je moe biti. ,7,. kolektivno - Kolektivno pasivno punomo$je imamo kada pravni posao obavljaju dva ili vi e (nekolicina) punomo$nika, bilo alternativno ili kumulativno. Kolektivno aktivno punomo$je imamo kada vi e vlastodavaca angauje jednog punomo$nika za obavljanje poslova. ,71. poslovno - vezano je za vr enje registrovani# poslova punomo$nika koji su uobi!ajeni za odreenu djelatnost. ,75. li!no - pretpostvlja se da je izdato. "unomo$nik je, u pravilu, ovla ten i duan izvr iti nalog li!no. -lastodavac moe dozvoliti da punomo$nik povjeri tre$em licu izvr enje naloga. :ko je odobrena zamjena punomo$nika, onda on odgovara za radnje zamjenika po sistemu krivice. Polaganje rauna -"unomo$nik je duan da podnosi izvje taj o stanju poslova koje obavlja i da poloi ra!un vlastodavcu. --lastodavac, kao gospodar posla, moe za#tijevati ra!un i prije isteka trajanja ugovorenog vremena odnosa. -*a novac koji zadri za sebe, jer ga nije predao na vrijeme, punomo$nik vlastodavcu duguje zateznu kamatu. -:ko je novac koristio za svoje potrebe posta$e dunikom najvi e ugovorne kamate od dana koristoljubivog dranja i tro enja vlastodav!evi# nov!ani# sredstava. baveze vlastodavca -nalogodavca/ --lastodavac ima obaveze naknade tro kova, isplate nagrade i preuzimanje posla, za sebe. -On je obavezan predati punomo$niku predujam za izdatke koje $e imati preuzimanjem poslova i radnji vezani# za nalog. -+aknada tro kova obu#vata sve potrebne tro kove koji su se pojavili kao neop#odni izdaci nalogoprimca u toku vr enja posla. -% tro kove ulazi i naknada tete nastale punomo$niku u toku trajanja naloga. --isina nagrade se utvruje saglasno obi!ajima ili kriterijumu pravi!nosti. -+agrada se uobi!ajeno ispla$uje nakon obavljenog posla. =,=,

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

-"unomo$nik ima pravo zaloge na pokretnim stvarima vlastodavca koje dri, po osnovu naloga, radi obezbjeenja naknade tro kova i nagrade. !ejstvo ugovora prema tre5im licima -%govorom o nalogu se uspostavlja neposredni odnos vlastodavca i tre$eg lica. -"unomo$nik je ugovorni zastupnik vlastodavca i to je po pravnoj prirodi neposredno zastupanje. -<a bi se razvilo neposredno zastupni tvo punomo$nik je duan nastupati u ime vlastodavca i u granicama ovla tenja. --lastodavac i punomo$nik solidarno odgovaraju za tetu koja bude prouzrokovana savjesnom tre$em licu, koju ta lica pretrpe pouzdaju$i se, u dobroj vjeri, u punomo$nika. -%govor koji neovla teno lice ('Puasi( punomo$nik) zaklju!i sa tre$im licem ne proizvodi dejstvo neposrednog zastupni tva. -2re$e lice u toj situaciji moe za#tijevati da $"uasi% vlastodavac takav posao prizna - odobri. Prestana1 ugovora o nalogu -%govor o nalogu prestaje voljom vlastodavca ili ovla tenika, kao i nastupanjem pravnorelevantni# dogaaja koji mogu izazvati takvu posljedicu. -2reba razlikovati prestanak ugovora o nalogu od prestanka vaenja punomo$ja. -% praksi ove dve pravne !injenice se naj!e $e poklapaju. -Aednostrano raskidanje stoji na raspolaganju ugovara!ima iz ugovora o nalogu. 4)oljom vlastodavca ugovor prestaje odustankom. -:ko za odustanak postoje osnovni razlozi, koji padaju na teret punomo$nika, vlastodavac ne$e biti duan uz izjavu o odustanku, predujmiti dio nagrade i eventualne naknade tete. -% protivnom, odustanak od ugovora podrazumijeva isplatu ovi# tro kova punomo$niku. --lastodavac moe punomo$ u svakom trenutku opozvati ne)ormalnom izjavom. -:ko je time povrijedio ugovor o nalogu punomo$nik ima pravo da za#tijeva naknadu tete. -"rema savjesnom tre$em licu, opozvano punomo$je ne gubi pravno dejstvo. 4)oljom punomo5ni1a ugovor prestaje otkazom. -Otkaz se moe dati iz bilo kojeg razloga i bez navoenja razloga, ali ne smije biti dat u nevrijeme. -+akon otkaza punomo$nik je duan produiti obavljanje poslova dok i# sam vlastodavac ne preuzme. Prestana1 ugovora o nalogu usljed doga0aja 4#mrt punomo5ni1a dovodi do prestanka ugovora s tim to staranje o interesima vlastodavca prelazi na punomo$nikove nasljednike sve do momenta kada se o njima oni sami vi e ne mogu starati. 4#mr5u vlastodavca ugovor o nalogu ne$e prestati. -%govor o punomo$stvu prestaje usljed dogaaja, smrti vlastodavca, samo izuzetno, tj. ako je tako ugovoreno ili je punomo$nik u ao u ugovorni odnos s obzirom na svoje li!ne odnose s vlastodavcem. 4Prestana1, ga,enje pravnog lica, bilo da se ono javlja kao punomo$nik ili vlastodavac, dovodi do prestanka ugovora o nalogu. 4#teaj pravnog lica dovodi do ga enja ugovora o nalogu bez obzira da li je u ste!aju punomo$nik ili vlastodavac. 4%i,enje poslovne sposobnosti, makar djelimi!no (a bez sumnje i potpuno) bilo vlastodavca ili punomo$nika, dovodi do ga enja naloga, tj. punomo$stva. )rijeme prestan1a ugovora o nalogu -"rema punomo$niku vlastodav!ev odustanak od ugovora, njegova smrt, ste!aj ili li enje poslovne sposobnosti, kao !injenice koje dovode do ga enja ugovornog odnosa, proizvode pravno dejstvo od !asa kada punomo$nik za nji# sazna. -"ismeno punomo$je se vra$a vlastodavcu po prestanku ugovora. -:ko je data mogu$nost radi realizacije potraivanja punomo$nika prema vlastodavcu, punomo$je se ne gasi ni jednom voljnom ili objektivnom pravnom !injenicom tipi!nom za ga enje ugovornog odnosa. ?govor o ostavi !e7inisanje pojma -%govorom o ostavi ostavoprimac se obavezuje da primi pokretnu stvar od ostavodavca; da pokretnu stvar !uva i vrati je na za#tjev ostavodavca. -Ostava ima za cilj povjeravanje drugome svoje stvari na !uvanje. -0uvanje podrazumijeva o!uvanje identiteta stvari date u ostavu, to zna!i svi# njeni# kvantitativno-kvalitativni# dimenzija i )izi!ko-#emijski# svojstava. -Ostava je besplatan (onerozan) jednostrano obavezan ugovor. -Ostavoprimac svoju uslugu !uvanja stvari !ini iz prijateljski# i dru tveno opravdani# motiva. -Ostava postie svoje obligaciono-pravno dejstvo ne)ormalnim sagla avanjem volja. =1

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

-*aklju!enjem ovog ugovora ostavoprimac zasniva obavezu na vra$anje stvari licu s kojim je zaklju!ilo ugovor. -Hilj ostave je !uvanje pokretne stvari. -& tua pokretna stvar moe biti predmet obaveze !uvanja. -%koliko je ostava teretan ugovor tada je i saglasnost ugovara!a o naknadi nuno bitan element. -Gitni elementi ugovora, po volji stranaka, !esto su. mjesto i na!in !uvanja, obaveza ostavoprimca da stvar li!no !uva i utvrivanje roka vra$anja stvari. !ejstvo ostave baveze ostavoprimca -"rva obaveza ostavoprimca, nakon per)ekcije ugovora, je prijem, primopredaja stvari. -"rimljenu stvar, u depozit, depozitar je duan !uvati sa panjom koju pokazuje u svojim sopstvenim stvarima. -%koliko je ostava naplatna, tada ju je depozitar duan !uvati s panjom dobrog doma$ina ili dobrog privrednika. -Ostavoprimac nema ovla $enje da samovoljno mijenja mjesto, na!in ili li!nost !uvara stvari. -%koliko postupi nesaobrazno ugovoru on $e odgovarati za slu!ajnu propast ili o te$enje stvari. -Ostavoprimac ne snosi rizik za slu!ajnu propast ili o te$enje stvari koja se dogodi iako je on postupao saobrazno ugovoru. -0uvanje obu#vata i dunost obavje tavanja deponenta od strane depozitara o svim promjenama na stvari. -0uvanje isklju!uje mogu$nost upotrebe stvari. -Ostavoprimac vra$a stvar po za#tjevu ostavodavca sa svim plodovima i koristima. -Ostavodavac je ovla ten da zatrai vra$anje i prije isteka roka !uvanja stvari. -Ostavoprimac, koji !uva stvar bez naknade, moe, u svako doba, odustati od ugovora i vratiti stvar deponentu, ukoliko prijeti opasnost od propasti ili o te$enja. Prava ostavoprimca -Ostavoprimac ima pravo da za#tijeva naknadu opravdani# tro kova koji su izazvani !uvanjem stvari kao i pravo da za#tijeva naknadu cjelokupne tete koja mu je prouzrokovana od !uvane stvari ili povodom !uvanja stvari. -"ravo na naknadu opravdani# tro kova se ne pretpostavlja ve$ mora biti izri!ito ugovoreno ili moe da se podrazumijeva, s obzirom na okolnosti pod kojima se ostava obavlja (npr. ostavu vr i ostavoprimac koji se iz zanata bavi !uvanjem stvari). Modaliteti ostave "epravilna ostava (depositum iregulare) -% odnosu na osnovni ugovor nepravilnu ostavu karakteri e ovla tenje ostavoprimca da moe da upotrijebi ostavljenu stvar. -+a odnose iz nepravilne ostave primjenjuju se pravila ugovora o zajmu. -Kao 'podmodalitet( ove ostave javlja se )ormiranje odnosa !uvanja zamjenjivi# stvari, ali koje ostavoprimac ne tro i i koje nije duan izdvojeno !uvati od svoji# istovrsni# stvari. -<rugi ugovoreni modalitet ove ostave je tzv. kvantitativna ostava. -Ovdje ostavoprimac je u obavezi da odvojeno !uva deponovane zamjenjive stvari, odvojeno od svoji# istovrsni# stvari, ali i# ne mora vratiti in spetie ve$ generi!ki. "u.na ostava (depositum miserabile) -/vako lice kome drugo lice preda neku stvar, u slu!aju velike nevolje (poar, rat, poplava), duan ju je primiti i !uvati s pove$anom panjom. -& ovaj modalitet po svojim karakteristikama se izdvaja od ugovora o ostavi koji se nalazi u njegovom osnovnom tipu. -Ovaj ugovor se realizuje u realnoj )ormi. ?gostiteljs1a ostava -%gostiteljska ostava je modalitet koji se javlja u odnosu izmeu ugostitelja i gosta. -*akon pro iruje pojam ostavoprimca, tako to pored ugostitelja navodi i bolnice, garae, organizatore kampa i sli!no. -%gostitelj je ograni!en u pogledu osnovne opcije slobode ugovaranja, tj. slobode odluke. da zaklju!i ili ne zaklju!i ugovor. -"rema zakonu je obavzan zaklju!iti ugovor. -"redmet ugostiteljske ostave su stvari gosta koje su unesene u ugostiteljski objekat. -% pravilu, za unesene stvari gosta, ugostitelj odgovara za tetu. -%gostitelj za tetu odgovara po principu 'objektivne odgovornosti(, tj, krivica se pretpostavlja. -:li se ova pretpostavka moe oboriti ako ugostitelj dokae postojanje slu!aja isklju!enja =5=5

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

odgovornosti (objektivno oslobaaju$e okolnosti nastale nakon zaklju!enja ugovora, koje ugostitelj nije mogao sprije!iti, otkloniti ni izbje$i). -Odgovrnost ugostitelja za tetu uslovljena je obavezom gosta da odma# po saznanju za nestanak, uni tenje ili o te$enje svoji# stvari obavijesti ugostitelja. -:ko to propusti, onda $e gost morati da dokae da je tetu prouzrokovao ugostitelj svojim skrivljenim pona anjem ili su tetu skrivila lica za koja ugostitelj odgovara. -%gostitelj se ne moe koristiti klauzulom egzoneracije (po to se odgovornost ugostitelja ne zasniva na ugovoru ve$ na zakonu), a to je klauzula kojom se ugostitelj jednostrano oslobaa svoje odgovornosti potpuno ili djelimi!no. -Oto se ti!e obima odgovornosti, ugostitelj odgovara neograni!eno, tj. do visine stvarne vrijednosti stvari, ako mu je gost predao na !uvanje, pa je stvar nestala, propala ili o te$ena njegovim propustom koji je skriven. -%gostitelj koji neopravdano odbije da posebno !uva stvar gosta vrijea zakonsku obavezu i odgovara$e za tetu koja, po obimu, obu#vata 'potpunu( naknadu tete. Zatvorena ostava -*atvorena ostava je takav modalitet ostave kada ostavoprimac primi na !uvanje stvari koje su zaturene (zaklju!ane, zape!a$ene ili stavljene u poseban omot), pod uslovom da je upoznat sa sadrajem omota. -Ostavoprimac ne odgovara za sadraj omota ako je brava ili pe!at ostao neo te$en i pored uni tenja ili o te$enja sadraja omota. -Kao modalitet zatvorene ostave isti!e se tzv. 'trezorni depozit(odnosno 'ugovor o se)u(. -Ovaj modalitet je po svojoj pravnoj prirodi mje oviti ugovor jer sadri elemente i zakupa i ostave. -*OO dozvoljava jednostrano raskidanje ovog ugovora ako korisnik (deponent) zadocni sa pla$anjem naknade samo jednog obroka naknade vlasniku trezora (banci). -Otkazni rok zavr ava istekom poslednjeg dana u mjesecu. -&stekom 19-tog dana od prijema opomene, ugovor $e se po zakonu smatrati raskinutim. -:ko do isteka otkaznog roka korisnik izmiri svoje dugovanje ugovor ne$e prestati po isteku posljednjeg dana otkaznog roka. -+akon raskida biv i korisnik je duan isprazniti se) i vratiti klju! banci. -%koliko se ne izvr i restitucija, banka moe za#tijevati sudsku intervenciju. #uds1a ostava -se1vestar/ -/udska ostava (sudski depozit ili sekvestar) ima )unkciju polaganja dugovane stvari kod suda. -% sekvestar se predaju stvari iz zakonom utvreni# razloga, dok ti zakonski razlozi traju, a sekvestar i# je duan !uvati samo pod zakonom odreenim uslovima ili u zakonom odreenu svr#u predati odreenom licu. -% na em pravu odreeno je da je sud sekvestar za stvari koje se mogu !uvati u sudskom depozitu. -/ekvestar moe biti lice koje sud odredi, ako se neka stvar ne moe !uvati u sudskom depozitu. -/udskom depozitu je svr#a ispunjenje obaveze dunika na predaju stvari kada je povjerilac u docnji, ili je nepoznat, ili je neidenti)ikovan, ili je nepoznatog boravi ta, ili je nesposoban da primi ispunjenje duga, a nema zakonskog zastupnika. -"oloaj sekvestra odreen je zakonom. ?govor o do.ivotnom izdr.avanju Pojam -%govor o doivotnom izdravanju je ugovor kojim se davalac izdravanja obavezuje da izdrava primaoca izdravanja, a primalac izdravanja se obavezuje da ostavi svu svoju imovinu ili dio svoje imovine davaocu izdravanja u nasljee. -Ovo je ugovor o otuivanju imovine uz naknadu, koja pripada primaocu izdravanja u vrijeme zaklju!enja ugovora, a ne u vrijeme smrti primaoca izdravanja. -2o je pravni posao inter vivos. -Ovaj ugovor moe se zaklju!iti i tako to se )ormira zajednica ivota ili zajednica imanja uz obe$anje nasljedstva poslije smrti. -Ovaj ugovor mogu zaklju!iti i lica koja su po zakonu obavezna na meusobno izdravanje. Znaaj *aklju!ivanje ovog ugovora dovodi do redukcije ostavinske mase. -&movina izdvojena ovim ugovorm ne$e spadati u zaostav tinu niti $e se uzimati u obzir prilikom izra!unavanja nunog dijela, a ne$e se ura!unavati ni nasljedniku u njegov nasljedni dio. -+aj!e $i pojavni oblik ovog ugovora je onaj povodom kojeg davalac izdravanja stupa u zajednicu ivota sa primaocem izdravanja. =7

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

-"ravo davaoca izdravanja na svu imovinu primaoca izdravanja ili jedan njen dio, koje se raa od !asa per)ekcije ugovora o doivotnom izdravanju, moe biti osigurano erga omnes i dato mu apsolutno dejstvo upisom u javnu knjigu. 3ara1teristi1e -Ovaj ugovor je dvostrano obavezan i teretan (sa naknadom). -%govor je s trajnim prestacijama, ali ima elemenata aleatornosti, jer se ne zna, sa izvjesno $u, koliko dugo $e trajati prestacije koje je davalac duan izvr avati iz ugovora. -"ored toga to proizvodi relativno (relaciono) dejstvo, moe se stipulisati sa dejstvom u korist tre$eg lica. Za1ljuivanje ugovora o do.ivotnom izdr.avanju -/ubjekti ugovora su primalac i davalac izdravanja. -Kao primalac izdravanja moe da se pojavi samo )izi!ko lice koje mora da ima punu poslovnu sposobnost. -<avalac izdravanja moe biti poslovno sposobno )izi!ko lice, ali i pravno lice koje se bavi davanjem usluga identi!ni# onom ugovornom sadraju koji ispunjava davalac izdravanja (npr. gerijatrijski centar). -Ovaj ugovor mogu meusobno zaklju!iti i lica koja su po zakonu obavezna da se meusobno izdravaju. -Ovaj ugovor je ni tav ako ga jedan bra!ni drug zaklju!uje sa davaocem izdravanja, ali tako da obavezom izdravanja nije obu#va$en i drugi bra!ni drug. +e2ni1a za1ljuivanja i 7orma -Ovaj ugovor se zaklju!uje tako to stranke nakon pregovora, sastavljaju tekst ugovora. -/astavljeni tekst ugovora se mora ovjeriti kod sudije, koji $e prilikom ovjere pro!itati ugovor i upozoriti ugovara!e na sve pravne posljedice koje povla!i za sobom zaklju!ivanje ovog ugovora. -2o zna!i da nema pravno dejstvo ugovor kao privatna isprava, bez obzira to je u pismenoj )ormi. -Gitni elementi ugovora su. stvar ili pravo kojim se, ugovorom, obavezuje primalac izdravanja ustupiti davaocu i !injenja ili davanja koja treba primaocu da prua davalac izdravanja. -<a bi ugovor nastao bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o imovini koju ustupa primalac, a !ije $e preuzimanje usljediti mortis causae! i o obimu, prirodi, na!inu vr enja prestacije doivotnog izdravanja. -"redmet ugovora je dvostruk. davalac izdravanja prua usluge !iji je cilj zadovoljavanje primao!evi# ivotni# potreba, a primalac za uzvrat davaocu ostavlja svoju imovinu ili jedan njen dio. -% trenutku sklapanja ugovora sudija je duan voditi ra!una da li postoje uslovi za odravanje ekvivalentnosti prestacija. !ejstvo ugovora bligacije u 1ojima je davalac izdr.avanja du.ni1 -<avalac izdravanja ugovorom preuzima slede$e obaveze. ,77. obezbj eenj e stambenog prostora primaocu izdravanj a, ,7;. obezbjeenje is#rane u doma$instvu ili drugom ugovorenom mjestu, ,7?. zadovoljavanje #igijenski# i zdravstveni# potreba primaoca, ,7=. zadovoljavanje li!ni# i kulturni# potreba primaoca izdravanja. -/ve ove obaveze davalac ispunjava sukcesivno, prema potrebama primaoca, u naturi, ako je )ormirana zajednica ivota, ili preteno u novcu ukoliko nije )ormirana zajednica ivota ili imanja. -"rema nov!anom obro!nom izvr avanju obaveze izdravanja, ugovor o doivotnom izdravanju srodan je ugovoru o doivotnoj renti. -&z ugovora o doivotnoj renti proizilazi obaveza davaoca rente da ispla$uje sukcesivno odreene iznose novca ili drugi# zamjenjivi# stvari primaocu rente do kraja ivota primoca rente, a primalac se obavezuje da na davaoca prenese neku svoju stvar ili imovinsko pravo. -"rema starim pravilima ugovor o doivotnoj renti je ne)ormalan. bligacije u 1ojima je primalac izdr.avanja du.ni1 -"rimalac izdravanja duan je uredno ustupiti stvar ili pravo davaocu izdravanja. -<avalac izdravanja moe svoje pravo iz ugovora upisati u javnoj knjizi, jer se naj!e $e radi o nekretninama primaoca izdravanja. Prestana1 ugovora o do.ivotnom izdr.avanju -/mrt primaoca izdravanja je osnovni na!in prestanka ugovora. -/mrt jednog bra!nog druga ne dovodi do prestanka ugovora, jer se njegovo pravno dejstvo =;=;

Obligaciono pravo

avgust 2009. godine

protee na drugog bra!nog druga. -/mrt davaoca izdravanja ne dovodi do prestanka ugovora, ve$ ugovorne obaveze davaoca prelaze na nasljednike, ako oni pristanu. -%koliko ne pristanu ugovor se raskida. Ras1id ugovora -%govara!i mogu sporazumno raskinuti ugovor i kada je zapo!eto njegovo izvr enje. -Aednostrano raskinuti ugovor moe svaka strana ako njegov saugovara! ne izvr ava ugovorene obaveze. -:ko su se okolnosti promijenile tako da je ispunjenje obaveze postalo oteano za jednu ili drugu stranu, sud moe raskinuti ugovor ili izvr iti reviziju obaveza. -/ud moe raskinuti govor ako jedan od ugovara!a (ako oba ive zajedno) ili oba izjave i utvrdi da su se nji#ovi odnosi toliko poremetili da je zajedni!ki ivot postao nepodno ljiv. -"oni tenje ugovora moe da uslijedi zbog bitne povrede, tj. zablude o li!nosti. -@oe se poni titi i ukoliko je davalac izdravanja u ao u ugovor u cilju postizanja neekvivalentne razmjene. ?govor o orta1lu1u Pojam, znaaj, 1ara1teristi1e -%govor o ortakluku je saglasnost izjava volja dvaju ili vi e lica o tome da udrue svoju imovinu u cilju postizanja zajedni!ke koristi koju $e sporazumno meu sobom ili izmeu sebe dijeliti. -+akon udruivanja orta!ki# udjela nastaje glavnica ortakluka. -4lavnica ili )ond je zajedni!ka imovina ortaka. -&movina ortakluka koja ne ue sporazumno u glavnicu ortakluka smatra se i dalje posebnom imovinom ortaka. -Ortak !iji se orta!ki udio sastoji samo od uloenog rada u ortakluk ima pravo na dobitak tj. dio dobiti, ali nema pravo na glavnicu. -"rema posebnom zakonodavstvu, ovaj ugovor se morao zaklju!iti u pismenoj )ormi i potpisi ugovara!a su se morali ovjeriti u sudu. -"rema sada njem zakonodavstvu, ugovor o ortakluku je konsenzualan ugovor. -Ovaj ugovor je dvostrano obavezan ugovor, a !esto se javlja i kao vi estran jer se kao ortaci pojavljuju ne samo dvije ve$ i vi e strana. -%govor o ortakluku ima elemente aleatornosti, jer dobit zavisi od mnogi# neizvjesni# okolnosti; ima i elemente punomo$stva, jer ortaci jednog meu sobom ovla $uju i daju mu ulogu punomo$nika ortakluka. -2o je trajan ugovorni odnos, jer je za postizanje cilja potrebno preduzeti akcije i radnje koje za#tijevaju odreeno vremensko trajanje. -Ovaj ugovor je uzajaman i ne moe se postati !lanom ortakluka bez saglasnosti svi# ortaka. -%zajamne obaveze ortaka obi!no se sastoje od. ,7>. obaveze uno enja u ortakluk orta!ki# udj ela, ,;9. obavezuju se da $e u!estvovati u upravljanju ortaklukom, ,;8. obavezuju se podnijeti ra!un za preduzete radnje ili poslove za ra!un ortakluka ostalim ortacima, ,;,. obavezuju se da $e nadoknaditi tetu koju ortakluku nanesu svojom krivicom, ,;1. obavezni su snositi sve gubitke koje proizvede poslovanje ortakluka, ,;5. odgovorni su solidarno za dugove ortakluka prema tre$im licima, ?. dijelit $e dobit srazmjerno udjelu u glavnici ortakluka, tj. srazmjerno uloenom radu. -/ubjekti ortakluka nazivaju se ortaci. -'Ortak( je turska rije! koja ozna!ava zajedni!ara, druga u nekom poslu, ali i suvlasnika, dok u na em narodnom govoru zna!i vezu dva ili vi e lica uspostavljenu radi voenja nekog preduze$a. -Ortaci se moraju saglasiti o sljede$im bitnim elementima. orta!kim udjelima, cilju i vremenu trajanja ortakljuka. -Orta!ki udjeli mogu obu#vatiti svu postoje$u imovinu ortaka ili samo opredjeljeni dio imovine ortaka. -%log ortakluka moe se sastojati od potro ni# i nepotro ni# stvari i drugi# prava kao i rada. -Orta!ki udjeli ni po prirodi ni po vrijednosti ne moraju biti isti. -Hilj ortakluka mora biti jesno de)inisano postizanje imovinske koristi. -2rajanje ugovora je izri!ito ograni!eno ili uslovljeno nastankom relevantni# pravni# !injenica. -2rajanje ortakluka moe nakon isteka ugovorenog vremena bitit izri!ito ili pre$utno produeno. -/vaki ortak moe koristiti svoje pravo da istupi iz ortakluka. -&stupanje se vr i slobodnom izjavom, ako nije u nevrijeme i ako se tim ne nanosi teta ostalim ortacima. -Ortakluk prestaje i kada orta!ka glavnica propadne ili je cilj ortakluka postao nemogu$ ili =?

avgust 2009. godineObligaciono pravo

avgust 2009. godine

zakonom zabranjen. -Ortakluk sa dva ortaka prestaje smr$u ili gubitkom poslovne sposobnosti jednog od nji#, njegovim padanjem pod ste!aj, kao i ogla avanjem za rasipnika ili gubitkom povjerenja u njega, jer je po!inio krivi!no djelo. !ejstvo orta1lu1a ?dru.ivanje orta1i2 udjela -/vaki ortak udruuje u ortakluk jednak dio ako se druga!ije ne ugovori. -Aedino izmjena okolnosti koje su takvog zna!aja da se cilj ortakluka ne bi mogao nikako posti$i moe usloviti pove$anje orta!ki# udjela. -/no enje rizika slu!ajne propasti ili o te$enja stvari zavisi od toga da li je stvar pre la u imovinu ortakluka, tj. svojinu ili na upotrebu ili uivanje. -"rema na oj pravnoj teoriji, ortakluk nije pravno lice. -%nesena imovina u ortakluk ostaje i dalje u vlasni tvu tog ortaka jer ortakluk nema spopstvene imovine, nije pravno lice. -*bog toga se ne moe pri#vatiti stanovi te da ortak snosi rizik slu!ajne propasti ili o te$enja stvari date u ortakluk s#odno klasi!nom pravilu resperit domino (stvar pripada vlasniku). ?pravljanje orta1lu1om -Ortaci su duni pridonositi ortakluku saglasno svojim mogu$nostima i potrebama ortakluka nevezano za veli!inu udjela. -Ortaci su obavezni li!no u!estvovati u upravljanju ortaklukom, jer ovaj odnos se poistovje$ivao sa bratskim odnosom jer je zasnovan na velikom prijateljstvu i povjernju. -"er)ekcijom ugovora zatvara se krug !lanova ortakluka. -Ortaci ne smiju na tetu ortakluka preuzimati bilo kakve poslove. -*a odlu!ivanje o preuzimanju #itni# upravlja!ki# akcija potrebna je prosta ve$ina glasova, a u pravilu se odluke donose ,N1 ve$inom glasova. -%obi!ajeno je da se poslovoenje ortakluka povjerava jednom (poslovoi) ili nekolicini ortaka (poslovodstvo). -"oslovoa mora voditi ra!una o glavnici, pri#odima i ras#odima i podnositi izvje taj ostalim ortacima. -/vaki ortak odgovara za tetu pri!injenu ortakluku srazmjerno svojoj krivici. Podjela dobiti i sno,enje gubit1a -<obitak je imovinska vrijednost koja preostane nakon obra!unavanja koje se vr i odbijanjem svi# tro kova i pretrpljene tete od glavnice. -<obitak se dijeli srazmjerno ulozima i to je dispozitivno pravilo. -%koliko pojedini ortak unosi samo svoj rad, ako nije ni ta druga!ije ugovoreno ili se ortaci o vrijednosti rada ortaka ne mogu sporazumijeti, odlu!uje sud vode$i ra!una o relevantnim okolnostima posla. -:ko neki od ortaka ima istaknute zasluge u poslovanju ortaci mu mogu odrediti ve$i dio dobitka nego to mu prema udjelu pripada, ako se to ne bi kosilo sa imperativnom zakonskom normom. -4ubitak ortakluka se sastoji od potpunog i !eznu$a ili umanjenja glavnice u odnosu na njenu inicijalnu vrijednost koja je postojala prilikom uno enja u ortakluk. -*a dugove ortakluka jem!e ortaci svojom vlastitom imovinom.

====

avgust 2009. godine

-% odnosu prema tre$im licima odgovaraju za dugove ortakluka svojim udjelima, a ako to nije dovoljno i svojom vlastitom imovinom. Prestana1 orta1lu1a -Ortakluk redovno prestaje zavr etkom posla ili nemogu$no $u voenja posla. -2akoe prestaje i ako je iscrpljena glavnica ili ako je isteklo ugovoreno vrijeme trajanja ortakluka. -/mrt ortaka dovodi do prestanka ortakluka ako su u ortakluk udruena samo dva ortaka. -% pravilu orta!ka prava i obaveze ne prelaze na nasljednike. -:ko je ortakluk ugovoren izmeu vi e lica, smrt jednog ortaka ne uti!e na trajnje ortakluka. -Otkaz moe dati svaki ortak slobodno, samo ne u nevrijeme, ako vrijeme davanja otkaza, u ugovoru, nije odreeno. -Otkazati ugovor o ortakluku moe ortak i prije ugovorenog otkaznog roka ako je poslovoa ortakluka preminuo ili je istupio iz ortakluka. )rste orta1lu1a -3azvrstavanje ortakluka vr i se prema kriterijumu unesene imovine. -2ako $e se razlikovati ortakluk kod kojeg se orta!ki udjeli sastoje od pojedini# stvrari ili novca (partikularni); ili se u ortakluk unose pojedine vrste stvari (generalni, dioni ugovor), i ako se u ortakluk unosi. ,;7. samo sada nja imovina ortaka, postoje$a u vrijeme per)ekcije; ,;;. ako se ugovori, pored uno enja sada nje imovine, i uno enje imovine, bez obzira na na!in sticanja, izuzev nasljeivanja, ili se ortaci obavezuju da u ortakluk unesu cjelokupnu budu$u ste!enu imovinu (npr. budu$a zarada vi e ortaka, kada bude ispla$ena svakom od nji#, !ini$e glavnicu ortakluka - univerzalni ortakluk).

=>

Obligaciono pravo********************************************avgust godineObligaciono pravo***************************************avgust godine

2009. 2009.

ll>9ll>9