You are on page 1of 2

Bidermajer kao opsesija

Zbirka od oko sedamsto djela, uglavnom predmeta umjetnikog obrta 19. stoljea, sljedeih sedam tjedana prvi se put predstavlja hrvatskoj javnosti u dvoranama Muzeja za umjetnost i obrt. U ovo dananje (jo poslijeratno) vrijeme, kad niim izazvani niu razni polupismeni tajkuni ija su iznenadna i sumnjiva bogatstva (sreom) prilino kratkotrajna, veseli pojava rijetko uspjenih poslovnih ljudi kao to je gospodin Veljko Marton, koji svoje financije ulae u ouvanje kulturne batine
Kolekcionari su strastveni zaljubljenici u ljepotu. To su ljudi s vrlo profinjenim ukusom i strastveni konzumenti umjetnosti. Desetljeima zaneseno i vrlo paljivo sabiru raritete koji ih oduevljavaju, ostavljajui ih u nasljee buduim generacijama. I dok jedni svoje zbirke ljubomorno uvaju iza debelih zavjesa, daleko od pogleda javnosti, drugi ih nesebino daruju znatieljnoj publici na ogled. Diplomirani ekonomist, poliglot i nadasve zaljubljenik u umjetnost Veljko Marton svoju je zbirku stvarao posljednjih tridesetak godina. Viegodinji rad u Njemakoj i Austriji omoguili su mu materijalnu osnovu, a profinjeni estetski senzibilitet i oblikovanje valorizacijskog sustava umjetnikih djela stjecao je na aukcijama irom Europe razmjenjujui iskustva sa svjetskim kolekcionarima. Posljednjih desetak godine vlasnik je uspjene tvrtke Martimex. Zbirka od oko sedamsto djela, uglavnom predmeta umjetnikog obrta 19. stoljea, sljedeih sedam tjedana prvi se put predstavlja hrvatskoj javnosti u dvoranama Muzeja za umjetnost i obrt. Zbirka se sastoji od est cjelina, a obradili su je kustosi muzeja: Miroslav Gaparovi slikarstvo, Selma Schwartz i Marina Bagari porculan, Sandra Kanduar staklo, Arijana Koprina srebro i metalni predmeti, Vanja Brdar Mustapi pokustvo, te Vesna Lovri Planti satovi. Gledano u cjelini, predmeti su nastali u rasponu od sredine 17. do kraja 19. stoljea (od baroka do klasicizma), a veina ih je iz doba bidermajera, koje prema svojim obiljejima najvie odgovara Martonovu senzibilitetu. Bidermajer je umjetniki stil koji vezujemo uz njemako i srednjoeuropsko graanstvo, a traje od 1815. do 1848. godine. Iako proizlazi iz klasicizma, bidermajer tei manjim dimenzijama i toplim ugoajima, a reprezentativnost zamjenjuje intimnou. ovjek se okree prema sebi zatvarajui se u intimu obiteljskoga kruga. Uobiajene slikarske teme su idile, cvijee, portreti, osobito minijature, slikane klasicistiki , ali sentimentalnog sadraja. Unutranjost graanskih kua dijeli se na reprezentativne i svakodnevne prostore, a pokustvo, raeno po uzoru na empire, mnogo je jednostavnije, ali vrlo funkcionalno. Visoka vrijednost predmeta Zbirka od sedamdesetak slika i minijatura, sakupljena akvizicijama u Hrvatskoj, predstavljena je radovima domaih ili udomaenih (F. Pfalz i H. C. Hoetzendorf, M. Stroy), i putujuih slikara koji su se nakratko zadrali na ovom prostoru (V. Siffert, I. Berger). Pored radova slikara ireg europskog kruga (M. J. Ranftl, J. Frister), vaan je dio zbirke dvadesetak minijatura, meu kojima se kvalitetom istiu portreti Jean -Baptiste Isabeya i Williama Egleya. S obzirom da gotovo polovica slika jo nije atribuirana, pred kustosima su dugot rajan rad i novi izazovi. Porculanska zbirka sadri oko 250 predmeta nastalih tijekom 18. i 19. stoljea u znaajnim europskim manufakturama (Meissen, Be, Hoechst, Berlin, Vincennes -Sevres). Od ruskog porculana, koji nije odve zastupljen u naim fundusima, u Kolekciji Marton nailazimo na vrlo vrijedne predmeta carske manufakture iz St. Petersburga te manufakture Gardner, Popov, Batjonin i Popiin. Staklo Kolekcije Marton iznenauje kvantitetom, ali i kvalitetom. U poetku predmeti su birani prema vlasti tim estetskim kriterijima, da bi s vremenom kolekcionarov ukus postao sve istananiji i zahtjevniji. Veina predmeta izraena je u ekim i bekim radionicama dok je manji dio zbirke rad negdanje domae staklane Osredek nedaleko Samobora. Ljubitelji stakla zasigurno e uivati u raznolikim oblicima posuda, pokala, flakona (boica, mala staklenka, uglavnom za parfeme) i aa od obojenog, bruenog, oslikanog stakla, aplicirana srebrom ili pozlatom. Meu raritete pripada aa s umetnutim medaljonom na kojem je naslikan portret mukarca, rad

majstora Johanna Josefa Mildnera iz staklane Gutenbrunn u Austriji. Od majstora koji su signirali svoje radove valja spomenuti Antona Kothgasera iz Bea i Friedricha Egermanna. Naalost, mnogo je anonimnih autora koji kvalitetom ne zaostaju za onima koji su radove potpisivali. Profinjeni ukus sakupljaa U zbirci od pedesetak metalnih predmeta, koji su veinom nabavljeni na domaem podruju (Zagreb i okolica), prevladava srebrnina, ali i raznoliki predmeti od patinirane ili pozlaene bronce. Oni su odraz graanskog ukusa, ali i vjetine preciznih, strpljivih majstora koji su nepovratno nestali. U pokustvo Kolekcije Marton ubraja se stotinjak predmeta (takoer sakupljenih na tlu Hrvatske) srednjoeuropske provenijencije, koji oslikavaju kulturu stanovanja na ovim prostorima. To je veinom bidermajersko vienamjensko pokustvo koje tei ekonominijoj i funkcionalnijoj organizaciji prostora, a obiljeuje ga simetrinost, skladne proporcije, praktinost te arolika tekstura furn ira, koja je ujedno osnovni dekorativni element. Na kraju, zbirku dopunjuje i desetak sporadino prikupljenih satova (sat u burmutici, stojei, sat u slici ili okviru s glazbenim mehanizmom) visoke vrijednosti koji odraavaju profinjeni ukus sakupljaa. U ovo dananje (jo poslijeratno) vrijeme, kad niim izazvani niu razni polupismeni tajkuni ija su iznenadna i sumnjiva bogatstva (sreom) prilino kratkotrajna, veseli pojava rijetko uspjenih poslovnih ljudi kao to je gospodin Veljko Marton, koji svoje financije ulae u ouvanje kulturne batine. Njegova zamisao (koja se ve pomalo ostvaruje) da u restauriranoj samoborskoj kuriji udomi svoju raskonu i vrijednu zbirku, dajui je na uvid javnosti, za svaku je pohvalu. Poelimo mu stoga jo mnogo uspjenih godina, od kojih e i hrvatski narod zasigurno imati samo koristi.