Paulo Costa ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 2 of 88 Koncept treninga
Drutvo u kome ivimo se neprestano menja. Stalne inovacije u oblasti tehnologije i informatike su obeleje naeg vremena. Znanje kojim raspolaemo danas ve sutra nije dovoljno.
U policiji, kao i u drugim profesijama, zahtevi postaju sve vei. Visoko obrazovana policija je prioritet svakog modernog drutva.
Ali i u policiji, kao i u drugim profesijama, dunosti i radne obaveze ne ostavljaju mnogo prostora za obrazovanje i usavravanje.
Iz tog razloga, vrlo je vano imati odeljenje za edukaciju sa kompetentnim kadrom odgovornim za struno usavravanje zaposlenih. Na ovaj nain bolje e se iskoristiti resursi organizacije (ljudski i finansijski).
Koncepcija obrazovanja se menja. Koncepti koji su korieni u prolosti se usavravaju, a javljaju se i novi koncepti obrazovanja. Jedan od tih koncepata je i trening.
Jednostavna definicija treninga po Amerikom udruenju trenera glasi: prenoenje profesionalnih vetina, znanja i informacija.
Ovaj novi koncept u obrazovanju usko je povezan sa andragogijom, naukom o obrazovanju odraslih. U ovom sistemu nastavnika zamenjuje trener, o kome se govori i kao o fasilitatoru.
Prema tome, trener je osoba koja je odgovorna za prenoenje profesionalnih vetina, znanja i informacija, korienjem andragoke metodologije.
U prolosti, u policiji, kao i u mnogim drugim profesijama, osobe od kojih se oekivalo da prenesu znanje birane su po nivou strunosti i poznavanja predmeta koji predaju, bez ikakvih posebnih vetina iz andragogije. Drugi pristup je kada su predavai policajcima nastavnici i pedagozi. Rezultati su u veini sluaja bili nezadovoljavajui, to ukazuje na neadekvatno raspolaganje ljudskim i finansijskim resursima.
Ne znai da strunjak iz jedne oblasti ne moe biti angaovan u treningu. Naprotiv! Moe i treba! Samo treba da poseduje neophodne vetine za prenoenje znanja.
Ukoliko je neko strunjak za neku oblast to nije jedina kompetentnost za izvoenje nastave. U policiji, kao i mnogim drugim organizacijama, vri se obuka trenera koji nisu strunjaci u oblastima u kojima e izvoditi nastavu.
U svakom sluaju, trener je potreban i iz tog razloga postoji potreba za Kursom za trenere, koji se jo i zove Trening trenera.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 3 of 88
Uenje Odraslih I. Definicija uenja
Pojam "uenje" se moe razumeti na vie naina. Standardni renici daju sledeu definiciju: sticanje znanja ili vetina uenjem, kroz iskustvo ili u nastavi.
Na ovom kursu, sluiemo se definicijom uenja sa aspekta psihologije. U psihologiji, uenje se defininie kao:
Preneti znanje, vetine i stavove koji dovode do promene ponaanja
Prema tome, uenje je promena. Promena nastala sticanjem nove vetine, shvatanjem novog naunog zakona ili izmenom stava. Ova promena ne dolazi sluajno ili prirodno kao promena naeg izgleda dok starimo. Uenje je relativno permanentna promena, obino nastala s namerom. Kada pohaamo kurs, prelistavamo knjigu traei odreenu informaciju ili itamo novine, namera nam je da neto saznamo.
Do uenja moe doi i neplanirano, na primer kroz iskustvo. Ako prvo zalepite tapete, a zatim kreite plafon, trebalo bi da nauite da se prvo krei plafon, a onda lepe tapete. Uenje moe biti i opasno, na primer moemo da otkrijemo da je no otar tek poto smo se posekli. Uopteno za svaki vid uenja, postoji neto u nama to eli da zapamti i razume zato se neto deava.
II. Individualni stilovi uenja
Svaki polaznik je osoben. Ne postoje dve osobe koje ue na identian nain. Neko vie voli da ita i da samostalno ui. Drugi moda ima potekoe sa itanjem i ui samo kroz neposredno iskustvo, delanjem. Trei ui kroz razliita iskustva, razmilja o iskustvu i ui najbolje u grupi gde je takmienje vaan element procesa usvajanja znanja. Vrlo je vano da trener prihvati postojanje razliitih stilova uenja da bi bolje pripremio nastavu koja e odgovarati individualnim stilovima uenja polaznika. Uvek treba imati na umu da trener mora da prilagoava svoj stil potrebama svojih polaznika, nikako obrnuto!
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 4 of 88
III. Tri domena uenja
U nastavi postoji opte prihvaeni pristup da se uenje odvija u odreenim domenima. Ovi domeni su poznati kao tri (3) domena uenja i to su:
Psihomotorni domen Kognitivni domen Afektivni domen
A. Psihomotorni domen
Definicija: Izvoenje fizike vetine zasnovano na usvojenom znanju.
Odrasla osoba moe znati (kognitivni domen) kako se izvodi zadatak, ali ne poseduje vetinu. Za izvoenje zadatka, potrebno je znanje, ali za izvoenje fizike vetine, pre svega, potrebna je veba. Primer: pucanje iz vatrenog oruja, promena gume na vozilu, davanje injekcije, udarac u tenisu.
Uenje u psihomotornom domenu obuhvata sledee nivoe:
Imitacija: Posmatranje vetine i nastojanje da se ponovi. Manipulacija: Izvoenje vetine prema uputsvu a ne na osnovu posmatranja. Preciznost: Izvoenje vetine na ispravan nain, precizno i u skladu sa standardima. Spajanje elemenata: Spajanje jedne ili vie vetina po redosledu, usaglaeno i dosledno. Usvajanje: Vetine se izvode sa lakoom i izvoenje postaje automatsko.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 5 of 88
B. Kognitivni domen
Definicija: Mentalni proces, saznanje i pamenje informacija; sposobnosti rasuivanja i procenjivanja.
To je znati kako i ta, sposobnost miljenja. Primer: Uenje pravila i propisa, operativnih procedura.
Uenje u kognitivnom domenu obuhvata sledee nivoe:
Retencija: Prepoznavanje i memorisanje informacija Razumevanje: Tumaenje i rezimiranje datih informacija Primena: Upotreba informacije u situaciji koja je drugaija od one u kojoj je nauena. Analiza: Celina se deli na delove da bi odnos izmeu delova bio jasan. Sinteza: Spajanje elemenata da bi se dobila nova celina, drugaija od prvobitne. Procena: Donoenje odluka na osnovu kriterijuma i osnovnih principa.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 6 of 88
C. Afektivni domen
Definicija: Ponaanje zasnovano na stavovima, uverenjima i vrednostima.
Ovaj domen uenja je esto zanemaren. Odrasli imaju vrsta uverenja i teko ih menjaju. Ovo je domen uenja koji predstavlja najvei izazov za trenera! Primer: Pravila slube, Etika, stav prema fizikoj spremnosti policajaca, itd.
Uenje u afektivnom domenu obuhvata sledee:
Primanje: Svesnost, pasivno primanje odreenih stimulusa. Reagovanje: Reagovanjem na stimulus, ponaa se u skladu sa oekivanjima. Vrednovanje: Ponaa se u skladu sa jednim jedinim uverenjem ili stavom, kada nije primoran da postupa drugaije. Organizovanje: Poseduje sistem vrednosti i izraava ih u svom ponaanju. Karakterizacija: Celokupno ponaanje je u skladu sa usvojenim vrednostima.
Polaznik treba da bude spreman za uenje. Kada zadatak sadri afektivnu komponentu, pored vetine i saznajne (kognitivne) komponente, polaznik nee savladati ni vetinu ni saznajni deo, dok se ne obradi afektivni domen. Najpre je neophodno pristupiti afektivnom domenu, pa onda ostalim domenima. Iako jedan zadatak pripada jednom domenu uenja, esto se deava da zahvata i druga dva domena.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 7 of 88
IV. Razlika izmeu pedagogije i andragogije
A. Pedagogija
Definicija: Nauka o obrazovanju i vaspitanju dece.
Pedagogija je sinonim za nastavu u tradicionalnom smislu. Odnosi se na pristup u kome nastavnik ima dominantnu ulogu (nastava usmerena na nastavnika)
B. Andragogija
Definicija: Nauka o uenju odraslih.
Odnosi se na nastavu usmerenu na polaznika.
C. Pedagogija i Andragogija
Pedagoki pristup se opisuje kao nastava u kojoj nastavnik ima dominantnu ulogu. esto nastavnik jedini ili najvie pria, diktira ritam uenja (ili bolje ritam nastave!), a uenici su manje-vie pasivni.
U andragokom pristupu je mnogo vanije ta radi polaznik. Predmet andragogije je kako ue odrasli.
Odrasli ue drugaije od dece. Veina teorija je zasnovana na ovim pretpostavkama.
Odrasli ele da budu samousmereni, a ne da zavise u potpunosti od nastavnika . Odrasli imaju iskustvo koje im pomae u uenju. Andragogija je organizovani i sistematini poduhvat da se pomogne odraslima da ue, na nain koji razvija njihovu sposobnost da budu samousmereni uenici.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 8 of 88
V. Andragoki model
Predloeni pristup nastavi je andragoki model. U ovom pristupu, biti trener je pravi izazov. Trener mora da razvije strategije da bi pomogao polaznicima da ostvare svoje ciljeve. U andragokom modelu postoje neke uloge kojih trener mora da se pridrava da bi pomogao svojim polaznicima.
Uloga trenera u andragokom modelu je:
da pomogne polaznicima da shvate kako se koriste resursi
da pomogne polaznicima da preuzmu odgovornost za svoje uenje
da pomogne polaznicima da odlue na koji nain najbolje ue
da pomogne polaznicima da razmiljaju o procesu uenja i onome to su nauili
da uini uenje to je aktivnije mogue
Na prvi pogled sve ovo ini trenera suvinim! Meutim, to je daleko od istine. Ovo samo znai da je uloga trenera drugaija i moda mnogo prijatnija.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 9 of 88 VI. Principi uenja odraslih
Trener treba da primenjuje skup specifinih principa koji su zasnovani na potrebama odraslih. Ovi principi se nazivaju "Principi uenja odraslih".
Mnoge publikacije i naune studije bave se prouavanjem ove teme. Pritom, razliiti autori koriste razliitu terminologiju. Tokom ovog kursa, mi emo se usredsrediti na najee pominjane i najznaajnije principe uenja odraslih.
Samostalnost i samousmerenost ivotno iskustvo i znanje Relevantnost (Orijentisanost ka cilju) Praktinost Multi-senzorno uenje Aktivno uenje Repeticija Recentnost Primarnost Povratna informacija
A. Samostalnost i samousmerenost
Odrasli moraju imati punu slobodu da sami sebe usmere. Trener mora da podstie polaznike da aktivno uestvuju u nastavi, da slui kao fasilitator.
ta treba zapamtiti u vezi sa principom samostalnosti i samousmerenosti:
Saznajte miljenje polaznika o razliitim temama i dozvolite im da rade na realizaciji ideja u okviru svojih sklonosti i interesovanja. Dozvolite polaznicima da integriu nove ideje u postojee znanje. Budite fasilitator, vodite ih ka znanju umesto da im samo izlaete injenice. Pitajte polaznike ta ele da saznaju o odreenoj temi. Predstavite im plan rada, pretpostavke od kojih polazite i pitajte polaznike za miljenje.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 10 of 88 B. ivotno iskustvo i znanje
Odrasli su godinama sakupljali znanje i iskustvo . Trener mora da uzme u obzir profesiju polaznika, porodine obaveze, prethodno obrazovanje relevantno za sadraj nastave.
ta treba zapamtiti u vezi sa principom znanja i iskustva:
Koristite iskustvo odraslih, ne ignoriite njihovo znanje. Znajte da odrasli imaju potrebu da povezuju novonaueno znanje sa prethodnim znanjem i iskustvom. Planirajte aktivnosti koristei znanje i iskustvo polaznika. Sluajte pre, u toku i posle asa.
C. Relevantnost (Orijentisanost ka cilju)
Odraslima je neophodno da uoe razlog uenja neega. Nova znanja moraju biti primenljiva u svakodnevnom ivotu i radu.
ta treba zapamtiti u vezi sa principom relevantnosti:
Paljivo odredite zadatke nastave koje odrasli mogu da primene u svakodnevnom ivotu i radu. Koristite teorije i koncepte koje se odnose na okruenje poznato polaznicima.
D. Praktinost
Odrasli su uglavnom praktini. Usredsredie se na one aspekte nastave koji e im najvie koristiti u svakodnevnom ivotu i radu.
ta treba zapamtiti o praktiosti odraslih:
Odrasli mogu biti nezainteresovani za znanje znanja radi. Objasnite polaznicima kako mogu primeniti novosteeno znanje. Izbegavajte suvoparno teorijsko izlaganje.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 11 of 88 E. Multi-senzorno uenje
Uenje e biti daleko delotvornije ukoliko uenici koriste vie od jednog ula. Neka koriste to je vie ula mogue.
ta treba zapamtiti u vezi sa ovim principom:
Najbolji nain da obezbedite da vai polaznici primenjuju multi-senzorno uenje je da im pruite mogunost da aktivno i praktino ue. Kada je nastavni sadraj suvoparan i teorijski, izradite nastavna sredstva koja omoguavaju korienje vie ula. Kada se usredsreujete na vetine, obezbedite polaznicima odgovarajui materijal neophodan za praktinu demonstraciju vetina. Na primer: Kurs o identifikaciji droga. Pokazati uzorke razliitih droga; da bi polaznici mogli da identifikuju drogu, zapaliti supstance iji miris podsea na miris droge.
uveni citat : Konfuije (kineski filozof i uitelj, 450 pre n.e.)
ujem-zaboravim, vidim-upamtim, uradim-znam.
F. Aktivno uenje
Uenici ue i pamte bolje kada su aktivno ukljueni u proces nastave. Odrasli naroito ele da budu aktivni u uenju. Ovaj proces se zove "Aktivno uenje" ili "Uenje delanjem."
ta treba zapamtiti u vezi sa aktivnim uenjem:
Planirajte aktivnosti koje aktivno ukljuuju polaznike u nastavu, to je vie mogue. Koristite mnotvo pitanja, zadajte im problem, kviz ili ih podstaknite nekim zanimljivim enerdajzerom, da bi aktivno uestvovali u nastavi.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 12 of 88 G. Repeticija
Ono to se ponavlja najbolje se pamti. Ponavljanje prilikom uenja se naziva "Utvrivanje gradiva". Ovim se olakava razumevanje i poveava pamenje.
ta treba zapamtiti u vezi pravila repeticije:
to vie polaznici neto ponavljaju, verovatnije je da e to i zapamtiti. esta pitanja podstiu proces utvrivanja gradiva. Da ne bi bilo dosadno, ponavljajte gradivo uvek na drugaiji nain. Polaznicima mora biti dozvoljeno da vebaju i prave greke u bezbednom okruenju, pre primene u stvarnom ivotu. Odmah ispravite greke da ne bi postale trajne.
VEBANJEM SE SAMO POSTIE KONSTANTA! VEBANJE POD NADZOROM DAJE SAVRENSTVO!
H. Recentnost
Ono to je poslednje naueno najbolje se pamti. Vano je da materijal esto rezimirate i da svaku etapu zavrite pregledom zadataka nastave.
ta treba zapamtiti u vezi sa ovim principom: Neka asovi budu kratki: preporuuje se 40 min. Podelite nastavnu jedinicu na nekoliko manjih delova i ee rezimirajte. Zavretak nastavne jedinice je vrlo bitan i zato ponovite materiju, pre svega zadatke nastave i pritom naglasite bitne stavke.
uvena latinska poslovica REPETITIO MATER STUDIORUM ESTodslikava ovaj princip.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 13 of 88 I. Primarnost
Stvari koje uenici prvo naue najbolje se i naue. Poetak asa je veoma vaan, pametno ga iskoristite. Imajte na umu princip pimarnosti kada objanjavate odreenu vetinu. Pokaite vetine odreenim redosledom. Razmislite dobro o uvodnim napomenama koje ete dati i pruite sadrajne informacije. Dobra ideja je poeti objanjenjem zato je nastava vana a zatim predstaviti najvanije elemente.
Tokom asa nadograujte ove elemente.
ta treba upamtiti u vezi principa primarnosti:
Neka asovi budu kratki. Setite se principa recentnosti. Pruite sadrajne informacije u uvodnom napomenama. Odaberite najvanije elemente nastavne jedinice i esto ih ponavljajte. Uverite se da vai polaznici odmah na poetku usvoje zadatke nastave na pravilan nain. Prilikom izvoenja vetina, odmah ispravljajte greke.
Zapamtite:
Vebanjem se samo postie konstanta!Kako se postie savrenstvo?
J. Povratna informacija
Trener i polaznici treba da uspostave proces komunikacije koji se odvija u oba smera.
Trener mora neprestano da trai povratnu informaciju od polaznika da bi proveravao njihov napredak i zainteresovanost za nastavu.
ta treba zapamtiti u vezi sa povratnom informacijom:
Polaznici postaju svesni svog napretka na osnovu povratne informacije. Pozitivno komentariite rad polaznika. Negativni komentari mogu da nanesu nepopravljivu tetu u uenju odraslih, da smanje samopotovanje polaznika i motivaciju za uenjem. Upotrebite povratnu informaciju koju dobijate od polaznika da biste analizirali uspenost nastave i ispravite sve to treba ispraviti.
Imajte uvek na umu: Povratna informacija je dvosmerna komunikacija.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 14 of 88 VII. Motivacija
A. Definicija i koncepti motivacije
Motivacija se definie kao koncept koji predstavlja faktore unutar individue koji pokreu, odravaju i usmeravaju ponaanje prema cilju.
Drugim reima, motivacija je ponaanje usmereno ka cilju.
Motivacija je kljuni faktor uspene nastave. Manje sposoban, a visoko motivisan polaznik moe da postigne vei uspeh od mnogo inteligentnijeg, a slabo motivisanog polaznika Polaznik moe da doe na kurs veoma motivisan i dunost trenera je samo da odrava motivaciju. Meutim, veina grupa je takva da u njoj ima i visoko motivisanih polaznika i onih koji uopte nisu motivisani. Zadatak trenera je da, uzevi u obzir potrebe, tenje, interese i emocije polaznika, primeni principe uenja odraslih u nastavi na odgovarajui nain da bi poveao motivaciju.
Drugi nain je razmotriti specifinost policijskog posla. Tokom ovog kursa, analiziraemo ove koncepte i neke od teorija motivacije koje se mogu primeniti u obuci policije. Analiziraete na koji nain se mogu primeniti ove teorije u vaoj sredini i na osnovu zakljuaka doneti odgovarajui plan.
B. Unutranja i Spoljanja Motivacija
U zavisnosti od izvora, motivacija je podeljena u dve kategorije: unutranju (intrinziku) i spoljanju (ekstrinziku) motivaciju.
Unutranja (intrinzika) motivacija:
Intrinziki znai prirodni ili unutranji; prema tome unutranja motivacija je podsticaj ili nagon koji izvire iz same osobe. Moe se definisati kao motivacija bez oigledne nagrade tj. uenje radi znanja, radi zadovoljstva koje prua, oseaja postignua koji se javlja. Mnogi autori smatraju da je ovo najbolji vid motivacije.
Problem nastaje kada osoba ne prepoznaje svoj izvor motivacije. Tada je uloga trenera da podstakne prirodnu motivaciju kod polaznika primenom odgovarajuih metoda, kao i vetina fasilitacije.
Spoljanja (ekstrinzika) motivacija:
Zavisi od spoljanjeg stimulusa. To je podsticaj koje dolazi spolja, ponaanje da bi se dobila nagrada ili izbegla kazna, koje nisu ni u kakvoj vezi sa samom aktivnou, to jest ocene, priznanje trenera, novac, unapreenje itd.
Postoje odreeni problemi u vezi sa ekstrinzikim motivima:
ekstrinzike nagrade ne dovode do permanentne promene ekstrinzike nagrade smanjuju intrinziko interesovanje ekstrinzike nagrade kontroliu ponaanje polaznika
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 15 of 88
C. Teorije motivacije Maslovljeva teorija motivacije (Hijerarhija osnovnih ljudskih potreba)
Abraham Maslov ( 1908 - 1970), ameriki psiholog i humanista poznat je po svojoj teoriji o ljudskim motivima koja se naziva Hijerarhijska teorija motivacije. Prema Maslovu, ljudske potrebe su podeljene u dve osnovne, hijerarhijski ureene, klase: osnovne potrebe (motivi nedostatka) i metapotrebe (motivi obilja). Nezadovoljene potrebe pokreu (motiviu) oveka i tek onda kada je zadovoljena nia potreba, moe se javiti i zadovoljiti via potreba. Hijerarhijska teorija motivacije je predstavljena u obliku piramide, pri emu se na dnu piramide nalaze najosnovniji motivi.
Fizioloke potrebe. Najosnovnije potrebe kao to su disanje, e, glad, san, seks, itd. Ovi oseaji nas pokreu, mi ih se oslobaamo to je pre mogue i uspostavljamo homeostazu (ravnoteu). Tek kada smo zadovoljili ove, moemo da razmiljamo o drugim potrebama. Potreba za sigurnou. Potreba za zatitom od razliitih opasnosti poplava, groma, divljih ivotinja, lopova itd. Potreba za sigurnou je usko povezana sa potrebom uspostavljanja reda i stabilnosti u haotinom okruenju. Kada su osnovne potrebe zadovoljene, ovek e se usmeriti ka zadovoljenju viih odnosno metapotreba. Potreba za pripadnitvom i ljubavlju. Prva metapotreba biti deo drutva, imati porodicu i prijatelje. Potrebno nam je da budemo voljeni i prihvaeni. Potrebno nam je da budemo potrebni. Potreba za potovanjem. Razlikujemo dva tipa potovanja. Prvi je samopotovanje, koje proizilazi iz nae strunosti i uspenosti. Drugi je priznanje koje dobijamo od drugih. Tek onda kada smo relativno zadobili samopotovanje, tada i samo tada moemo da dostignemo najvii nivo. Samoaktualizacija potpuni razvoj celokupnog potencijala linosti. Potreba za samoaktualizacijom je elja da budemo ono to jesmo, da potpuno razvijemo sve svoje sposobnosti. Samo ovek koji ima sve moe maksimalno da razvije svoj potencijal, da traga za znanjem, trai mir, doivljava estetska iskustva, samoispunjenje i jedinstvo sa Bogom. ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 16 of 88
Analiza nastave A. Definicije i koncepti
Obrazovna potreba
Obrazovna potreba je pojam koji oznaava razliku izmeu znanja potrebnog da polaznik kompetentno izvrava svoje zadatke i znanja koje polaznik trenutno poseduje.
Jednostavno reeno, obrazovna potreba je razlika izmeu trenutnog i potrebnog nivoa znanja.
A. Analiza obrazovnih potreba
Analiza obrazovnih potreba je metoda kojom utvrujemo da li postoji obrazovna potreba. Ako ta potreba postoji, izradie se nastavni plan i program na osnovu analizom prikupljenih informacija.
B. Nastavni plan i program
Nastavni plan i program je nastavna strategija koja se primenjuje da bi se smanjila obrazovna potreba (razlika u znanju).
Nastavni plan i program direktno proizilazi iz analize obrazovnih potreba. Prema tome, analiza obrazovnih potreba treba da bude prvi korak u izradi nastavnog plana i programa.
Sve to se kasnije uradi zasniva se na informacijama koje su dobijene u toku analize obrazovnih potreba. Ukoliko analiza ima odreene nedostatke, mogue je da celokupni nastavni plan i program budu neodgovarajui.
Sve dok problem nastave ne bude detaljno reen, svaki pokuaj organizovanja nastave moe biti finansijski i svaki drugi promaaj.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 17 of 88 II. Izvoenje analize obrazovnih potreba Izvoenje analize obrazovnih potreba obuhvata tri (3) faze:
Identifikacija obrazovne potrebe (razlike u znanju) Prikupljanje informacija Analiza informacija
1. Prva faza: Identifikacija obrazovne potrebe (razlike u znanju).
U slubama za sprovoenje zakona, ovaj proces je obino posledica:
Pojave novog zakona, operativne procedure, ili opreme. Identifikacije problema pri svakodnevnom obavljanju dunosti.
Pojava novog zakona, operativne procedure, ili opreme
Prilikom donoenja novog zakona, usvajanja nove operativne procedure ili pojave nove opreme, obrazovna potreba (razlika u znanju) je oigledna i moe se odmah prei na drugi korak analize obrazovnih potreba.
Identifikacija problema pri svakodnevnom obavljanju dunosti.
U ovom sluaju, proces je posledica postojeeg problema u opisu radnog mesta i radnih procedura.
Na primer, injenica je da veliki broj saobraajnih policajaca ne ume pravilno da napie izvetaj. Ovo je oigledna obrazovna potreba, jer ako uporedite opis radnog mesta i stvarnu situaciju, videete da saobraajni policajci ne izvravaju svoje svakodnevne dunosti na odgovarajui nain.
Ove probleme (razliku u znanju) moete prepoznati vi, kao trener, ili neko drugi. U slubama za sprovoenje zakona, pokazatelji obrazovne potrebe obino su:
Stareine este greke u policijskim izvetajima Incidenti i povrede pri rukovanju opremom Graanske i krivine parnice protiv policije Pritube graana
U svim ovim primerima, uvek treba utvrditi da li problem zaista postoji, i ako postoji da li je u pitanju obrazovna potreba ili problem uprave.
Na primer, injenica da se graanin ali na rad i ponaanje jednog policajca iz jedne stanice ne znai da samim tim postoji i obrazovna potreba. Pre nego to se donese zakljuak treba istraiti ceo sluaj. Moda e se, nakon svega, ispostaviti da problem ne postoji.
S druge strane, ukoliko problem postoji, moda je u pitanju jedan izolovani sluaj, koji treba stareina da rei. U ovom primeru, treba primeniti individualnu strategiju.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 18 of 88 Ali ukoliko se problem ponavlja, ukoliko je vie policajaca ukljueno, onda moda postoji obrazovna potreba i tada poinje druga faza analize.
2. Druga faza: Prikupljanje informacija
Pod pretpostavkom da obrazovna potreba postoji, bilo kao posledica donoenja novog zakona, usvajanja nove operativne procedure, pojave nove opreme, ili je uoena na neki od pomenutih naina, neophodno je prikupiti informacije koje ete analizirati i upotrebiti pri izradi nastavnog plana i programa.
Prikupljanje informacija
Ova faza obuhvata etiri (4) koraka:
a) selekciju informacija koje se koriste u ovom procesu b) selekciju osobe za kontakt c) selekciju metoda koje se koriste d) prikupljanje informacija
a) Selekcija informacija
Obrazovna potreba koja je prethodno identifikovana u procesu analize obrazovnih potreba Imajte na umu da ste u ovoj fazi ve upoznati sa obrazovnom potrebom Informacije o organizaciji i zaposlenima Oraganizaciona struktura slube/odeljenja Struktura zaposlenih (kategorije, radna mesta i inovi) Opis radnog mesta Nivo znanja polaznika Raspoloivost za nastavu (radno vreme) Oekivane reakcije zaposlenih Logistika i resursi Nastavni materijal (nastavni plan i program i sl.) Logistike potrebe (budet, oprema itd) Kadar (trener, asistenti) Mesto gde e se nastava odrati ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 19 of 88
b) Selekcija osobe za kontakt:
Trebalo bi da odaberete za kontakt sve osobe ili sve zaposlene koji su na neki nain ukljueni u nastavu, ili e biti ciljna grupa nastave. Ne zaboravite administrativne radnike zaduene za logistiku.
c) Selekcija metoda
Trebalo bi da odaberete metodu koja e dati najbolje rezultate. Neki od primera su:
rad sa fokus grupama vrenje ispitivanja, elektronski ili putem telefona voenje intervjua posmatranje ponaanja na radnom mestu
c) Prikupljanje informacija
Sada kada znate koje informacije treba prikupiti i na koji nain, kome se obratiti, moete konano poeti.
3. Trea faza: Analiza informacija
Poto ste sakupili informacije, odvojite dovoljno vremena za analizu prikupljenih podataka pre nego to ponete sa izradom nastavnog plana i programa.
Uporedite informacije kojima raspolaete sa informacijama koje su vam potrebne. Ukoliko vam nedostaju vani podaci, obratite se osobama koje bi mogle da vam ih prue.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 20 of 88
III. Izrada nastavnog plana i programa
Izrada nastavnog plana i programa je poslednja faza u procesu analize nastave. Sada ve raspolaete dovoljnim brojem informacija koje vam omoguavaju izradu nastavne strategije, odnosno nastavnog plana. Standardni nastavni plan i program treba da sadri sledee informacije:
Koja vrsta nastave je potrebna?
Naslov Uopteni opis nastavnog sadraja Izvor/Podnosilac zahteva (osoba, grupa ili jedinica koja zahteva nastavu) Oekivane prednosti (npr. novo/promenjeno poeljno ponaanje) Negativne posledice neizvoenja nastave
Polaznici?
Oekivani polaznici kursa (ukupan broj, radna mesta i inovi) Nivo znanja polaznika . Oekivane reakcije/ problemi sa polaznicima
Vreme
Datum poetka nastave Duina trajanja i uestalost nastave ( sati, dana, nedelja itd.) Dnevni raspored asova Ukupan broj polaznika na kursu i na jednom asu
Dostupni resursi?
Nastavni materijal (nastavni plan i program) Logistika (budet, oprema itd.) Kadar (trener, asistenti) Mesto odravanja nastave (na radnom mestu, u centru za obuku pripadnika odreene organizacije, na drugim lokacijama (van radnog mesta))
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 21 of 88 Nastavni sadraj A. Definicije i koncepti
Cilj nastave
Cilj nastave izraava na uopten i neodreen nain ta trener eli da polaznici postignu tokom asa, kursa ili u nastavi.
Zadaci nastave
Opis minimalno prihvatljivog znanja koje e polaznik usvojiti tokom asa, kursa ili u nastavi.
Nastavni sadraj
Nastani sadraj obuhvata sve informacije koje treba ukljuiti u plan realizacije asa da bi se ispunili i cilj i zadaci nastave.
B. Uvod
Da li ste ikada pokuali da zapisujete beleke kada nastavnik nije dobro pripremio svoju prezentaciju? Da li ste ikada pokuavali da dokuite kakva e pitanja nastavnik (ili ak profesor) postavljati na vanom ispitu? Kada ste dokuili ta bi moglo da bude na ispitu, da li se ikada desilo da ne znate koje odgovore bi nastavnik smatrao vaeim?
Ili, da li ste ikada sedeli na asu na kojem nastavnik pria zabavne prie, ali one se ni na koji nain ne odnose na nastavni sadraj? Kao trener, lako moete da izbegnete ove zamke odgovarajuom upotrebom zadataka nastave. Ali, zato bi se vas ticali zadaci nastave? Zato su oni korisni za vas kao trenera? Razmotrimo zato treba uzeti u obzir upotrebu ciljeva i zadataka nastave.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 22 of 88 II. Domeni uenja u nastavnom sadraju
A. Uvod Tri domena uenja (psihomotorni, kognitivni i afektivni) imaju znaajnu ulogu u odabiru i oblikovanju nastavnog sadraja. I cilj i zadaci nastave moraju biti pravilno napisani ne samo uzimajui u obzir domen uenja na koji se odnose, ve i nivo unutar domena koji treba da se postigne.
B. Psihomotorni domen Tokom asa, u veini sluajeva, uenje u psihomotornom domenu e se odvijati u prva tri nivoa (imitacija, manipulacija, preciznost). Na prvom nivou (imitacija) polaznici posmatraju vetinu i nastoje da je ponove. Na drugom nivou (manipulacija) polaznici e izvesti vetinu prema uputstvu, a ne na osnovu posmatranja. Na treem nivou (preciznost) polaznici e reprodukovati vetinu pravilno, precizno, u skladu sa standardima, obino nezavisno od prvobitnog izvora.
C. Kognitivni domen Tokom asa, u veini sluajeva, uenje u kognitivnom domenu e se odvijati u prva tri nivoa (retencija, razumevanje, primena). Na prvom nivou (retencija) polaznici e prepoznati informacije koje su ranije predstavljene. Na drugom nivou (razumevanje) polaznici e tumaiti i rezimirati prethodno predstavljene informacije. Na treem nivou (primena) polaznici e upotrebiti informaciju u situaciji drugaijoj od one u kojoj su informaciju nauili.
D. Afektivni domen Tokom asa, u veini sluajeva, uenje u afektivnom domenu e se odvijati u prva tri nivoa (primanje, reagovanje, vrednovanje). Na prvom nivou (primanje) polaznici e pasivno primati stimuluse. Na drugom nivou (reagovanje) polaznici e se, reagovanjem na stimulus, ponaati u skladu sa oekivanjima. Na treem nivou (vrednovanje) polaznici e se ponaati u skladu sa stavom ili uverenjem kada nisu primorani da postupaju drugaije.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 23 of 88 III. Cilj nastave
A. Uvod
Kao to je ve reeno, cilj nastave je uopteni prikaz kojim se izraava ta trener eli da polaznici postignu tokom tokom asa, kursa ili u nastavi.
Cilj nastave odraava nastavnu materiju koja e se obraditi u odreenoj nastavnoj jedinici. Iako se preporuuje da se za svaki as obrauje samo jedan domen uenja, esto jedan cilj nastave obuhvata vie domena uenja.
B. Glavne karakteristike
Uoptenost: esto obuhvata nekoliko tema i traje vie od jednog asa Direktno nemerljiv: sadri nekoliko zadataka nastave koje nije lako izmeriti. Ne opisuje okolnosti pod kojima zadatak treba da se izvri, niti definie standarde za ocenjivanje rezultata.
C. Primeri
Na poetku svake nastavne jedinice nalazi se cilj nastave koji moete da koristite kao primer.
Primeri koje takoe moete da koristite su sledei:
Cilj nastave ove nastavne jedinice je usavravanje osnovnih vetina znaajnih za izvoenje nastave Cilj nastave ove nastavne jedinice je sticanje samopouzdanja, motivacije i vetina prezentacije neophodnih za trenera Cilj nastave ove nastavne jedinice je usavravanje praktinih vetina neophodnih za rukovanje vatrenim orujem Cilj nastave ove nastavne jedinice je promovisanje pozitivnog stava prema Etikom kodeksu policije Cilj nastave ovog kursa je omoguiti usvajanje osnovnih znanja i sticanje neophodnih vetina za kompetentno izvoenje nastave Cilj nastave ove nastavne jedinice je pripremiti polaznike za razumevanje zakona Cilj nastave ove nastavne jedinice je pruiti polaznicima mogunost da razumeju primenu sile
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 24 of 88 IV. Zadaci nastave
A. Uvod
Kao to je ve reeno, zadatak nastave je opis minimalno prihvatljivog znanja koje e polaznik usvojiti do kraja asa, kursa ili nastave.
To je prikaz namere koji opisuje poeljnu promenu u ponaanju polaznika ili model ponaanja koje e polaznik usvojiti.
Termini cilj nastave i zadaci nastave esto se poistoveuju jedan sa drugim. To je netano! Cilj nastave izraava na uopten i neodreen nain ta trener eli da polaznici postignu tokom nastave. Sa druge strane, zadaci nastave ne samo da govore polaznicima ta treba da ostvare, ve i na koji nain da to postignu i koliko uspeno.
B. Glavne karakteristike
Pravilno napisan zadatak nastave je:
Usmeren na polaznika Orijentisan na rezultat Realan Merljiv
Usmeren na polaznika zato to navodi ta se oekuje od polaznika Na primer, bilo bi neispravno kada bi zadatak nastave glasio: Trener e demonstrirati pravilnu upotrebu slubene palice Orijentisan na rezultat zato to navodi ta polaznik moe da uradi nakon izvoenja nastave. Na primer, bilo bi neispravno kada bi zadatak nastave glasio: Polaznik e vebati pravilnu upotrebu slubene palice Realan zato to navodi izvodljive zadatke koje polaznici mogu izvriti nakon nastave. Na primer, bilo bi neispravno kada bi zadatak nastave glasio: Polaznik e navesti Ustav drave. Merljiv zato to navodi radnje koje se mogu proceniti na osnovu datog kriterijuma. Na primer, bilo bi neispravno kada bi zadatak nastave glasio: Polaznik e umeti da ceni upotrebu slubene palice.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 25 of 88 C. Uloga zadatka nastave
Moda sebi postavljate sledea pitanja: Kako zadaci nastave mogu pomoi treneru?; Zato su mi potebni zadaci nastave?; ta to mogu da uine za mene?; Zbog ega bi troio vreme uei kako da ih pripremim?
Zadatke nastave nije samo lepo "imati", oni su neophodni. Precizno napisani zadaci nastave mogu vam pomoi na tri naina.
Zadaci nastave pomau treneru u izradi plana realizacije asa tako to:
(1) usredsreuju panju, (2) slue kao smernice za izbor sadraja i nastavnih metoda i (3) pruaju standard na osnovu kojeg ocenjujemo rezultate polaznika
1. Usredsreuju panju!
Zadaci nastave predstavljaju centralnu taku nastavne jedinice i polaznicima i treneru. Oni govore polazniku ta se od njega oekuje da naui i koliko dobro mora da savlada odreenu nastavnu jedinicu. To mu omoguuje da iskoristi vreme to je efikasnije mogue. S obzirom da polaznik tano zna ta vi kao trener traite, u mogunosti je da odvoji vreme za uenje zaista vanih delova.
Dalje, zadaci nastave ukazuju polazniku na standard na osnovu kojeg e minimalno prihvatljiv rezultat biti odreen. Na osnovu toga polaznik moe sam da prosudi kada njegovo znanje dostie prolazan nivo. Kada polaznik jednom dostigne ovaj nivo, moe da nastavi da veba, kako bi premaio standard i ostvario jo bolji rezultat ili, ako je zadovoljan svojim trenutnim znanjem da se usredsredi na druge stvari.
Zadatak nastave vam takoe pomae da se usmerite na postizanje cilja nastave. On vas vodi dok predstavljate materijal i omoguuje vam da posvetite vreme unapred odreenim ciljevima. Ovako ste sigurni da "niste skrenuli sa puta" i da ne troite vreme na oblasti koje nisu obuhvaene u vaem nacrtu nastavne jedinice. Drei se tako utvrenih zadataka nastave, moete iskoristiti vreme na najbolji mogui nain.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 26 of 88 2. Slue kao smernica!
Zadaci nastave slue kao smernica treneru u izboru nastavnog sadraja i nastavnih metoda kojim e na najbolji nain predstaviti sadraj.
3. Kriterijum procenjivanja!
Zadatak nastave prua kriterijum procenjivanja zato to izraava ne samo ta se od polaznika oekuje da uradi, ve i koliko dobro mora da savlada odreenu oblast.
Zadatak nastave jasno i odreeno prikazuje standard koji emo koristiti za ocenjivanje uspeha polaznika. Saet, kompletan i razumljiv zadatak nastave je vrlo koristan kada doe vreme za odreivanje naina za ocenjivanje uspeha.
Na osnovu zadataka nastave, trener moe da odlui u kom domenu uenja e ocenjivati uspeh polaznika. Na primer, ako trener objanjava odreeni zadatak u okviru psihomotornog domena, onda bi trebalo da ocenjuje uspeh polaznika u tom domenu.
Zadatak nastave takoe odreuje standarde uspenosti polaznika. Od poetka, i polaznik i trener znaju koji se nivo uspeha trai. Znajui unapred potreban nivo znanja, i jedan i drugi mogu efikasno da iskoriste vreme na asu i vreme za vebanje.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 27 of 88 D. Tri komponente zadatka nastave
Zadatak nastave se sastoji iz tri (3) prikaza.
(1) Zadatak (ta) (2) Uslov (kako) (3) Standard (koliko dobro)
1.Prikaz ZADATKA
Prikaz zadatka opisuje radnju koju polaznik treba da izvede.
ta oekujete da vai polaznici izvedu?
Prikaz zadatka se sastoji iz dva (2) dela.
Prvi deo je glagolska radnja. Drugi deo je sadraj na osnovu koga se odvija radnja.
Na primer, u prikazu zadatka Demonstrirati primenu, demonstrirati je glagolska radnja a primena je sadraj.
Provera prikaza zadatka
Da bi utvrdili da li je prikaz zadatka pravilno napisan, treba da postavimo sledea pitanja:
Da li glagolska radnja tano odreuje zadatak koji se izvodi?
Jednostavno reeno, da li je zadatak sadran u glagolu?
Da li se glagolska radnja moe opaati?
Glagolska radnja koje se ne moe opaati, ne moe se ni meriti.
Vidi Resurs LR 04.02. za glagole koje teba izbegavati jer se ne mogu opaati
Da li glagolska radnja opisuje uinak polaznika?
Drugim reima da li je usmerena na polaznika? Prikaz zadatka treba da sadri ta polaznik radi, a ne ta trener radi.
Na primer: Trener e demonstrirati postavljanje datih lisica na kolegi koji igra ulogu osumnjienog, u skladu sa pravilima slube. Ovaj zadatak nastave nije usmeren na polaznika jer trener demonstrira postavljanje lisica.
Da li se izvoenje vetine odnosi na rezultat nastave?
Odnosno, da li je orijentisano na rezultat? Da li navodi ta polaznik treba da zna? Prikaz zadatka takoe treba da navede ta e polaznik znati nakon izvoenja nastave, da bi se ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 28 of 88 pokazalo da je ostvario zadatak nastave. Ne treba da se odnosi na sam sadraj procesa nastave.
Na primer: Polaznik e vebati postavljanje datih lisica, na kolegi koji igra ulogu osumnjienog, u skladu sa pravilima slube. Ovaj zadatak nastave nije orijentisan na rezultat, jer zahteva da polaznik veba postavljanje lisica, umesto da demonstrira kako postaviti lisice na osumnjienog.
Da li je sadraj jasan i precizan? Da li je prikaz zadatka logian?Da li je sadraj saeto prikazan?Da li je terminologija razumljiva?
2. Prikaz USLOVA
Prikaz uslova definie okolnosti pod kojima treba da se izvri odreeni zadatak.
Kako elite da vai polaznici urade zadatak?
Takoe navodi opremu i informacije kojima polaznik raspolae da bi obavio zadatak. Uslovi bi trebali da budu relevantni za profesiju i realni. (Princip uenja odraslih)
Provera prikaza uslova
Da bi utvrdili da li je prikaz uslova pravilno napisan, treba da postavimo sledea pitanja:
Da li su uslovi realni?
Pokuajte da obezbedite da uslovi u toku nastave budu isti kao uslovi pod kojima e polaznici raditi. Na primer, ukoliko obuavate polaznike kako da rukuju orujem, trebalo bi da koristite ono oruje koje e kasnije koristiti na poslu.
Da li su uslovi saeti, izostavljajui informacije koje polaznik moe da pretpostavi?
Nemojte biti dvosmisleni. Ne ostavljajte prostora za pretpostavke.
Da li je jasno odreeno kakva oprema i materijal e biti obezbeeni polazniku?
Detaljno navedite sve podatke u vezi opreme i materijala koji e se koristiti. Na primer, ukoliko obuavate polaznike kako da koriste raunar, tano navedite model raunara i aplikativni softver koji e se koristiti.
Da li su jasno odreene posebne okolnosti i uslovi okruenja pod kojima e se izvoditi zadatak?
Opiite detaljno uslove pod kojima e se izvoditi nastava. Na primer, ukoliko obuavate polaznike vonji u zimskim uslovima, tano navedite vremenske uslove (sneg, led, susneica, itd)
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 29 of 88 3. Prikaz STANDARDA
Prikaz standarda opisuje stepen preciznosti koji polaznik treba da postigne.
Koliko dobro polaznici treba da izvedu zadatak?
Jednostavno reeno, prikaz standarda odreuje minimalno prihvatljiv nivo znanja. Standard moe biti odreen u smislu preciznosti, brzine ili prilagoenosti utvrenim kriterijumima ili procedurama.
Provera prikaza standarda
Da bi utvrdili da li je prikaz standarda pravilno napisan, treba da postavimo sledea pitanja:
Da li standardi sadre element brzine?
Na primer: istrati 100 metara za 13 sekundi.
Da li standardi sadre element preciznosti?
Na primer: pogoditi metu sa pet metaka.
Da li standardi obuhvataju relevantne kriterijume ili procedure?
Na primer: odrediti lan zakona
Da li su standardi saeti?
Na primer: otkucati 200 slova za 2 minuta
Da li su standardi realni?
Na primer: izvui oruje iz futrole i ispaliti jedan metak za tri sekunde
Da li su standardi relevantni za odreenu profesiju?
Na primer: postavljanje lisica na osumnjienog.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 30 of 88 E. Redosled zadataka nastave
Moda sebi postavljate pitanje Kako u znati kojim redosledom da prezentujem zadatke nastave? U ovoj nastavnoj jedinici, predstaviemo pet (5) moguih redosleda.
Od prostog ka sloenijem: Ako postoje vetine ili znanje koje je lake usvojiti u odnosu na druge vetine i znanje, ponite upravo sa njima. Neka najednostavnije vetine i znanje budu temelj i ujedno sredstvo koje e poveati samopouzdanje polaznika.
Od A do . Ako postoje vetine ili znanje koje e polaznik kasnije koristiti u odreenom redosledu, objasnite ih u tom istom redosledu. Na primer, ukoliko neko eli da naui rad na raunaru, prvo treba da naui da ukljui kompjuter, a tek onda da formatira disketu.
Od uobiajenog ka manje uobiajenom. Ukoliko postoje vetine koje e polaznik koristiti ee, predstavite prvo te vetine, a onda ostale.
Od poznatog ka nepoznatom. Ukoliko polaznik ve poseduje neko znanje o odreenoj temi, obnovite to znanje, a onda izloite novi materijal.
Od jednog ka drugom. Ukoliko nije vaan redosled po kome polaznici usvajaju odreene vetine ili znanje, onda im dajte slobodu izbora. Ponekad, posebno prilikom samostalnog uenja, polaznik sam bira redosled usvajanja vetina i znanja.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 31 of 88
Nastavne metode A. Definicije i koncepti Nastavne metode Nastavne metode se definiu kao: tehnike, postupci i procedure koji se koriste u izvoenju nastave
Svrha nastavnih metoda je fasilitacija procesa usvajanja znanja, pomo polaznicima da lake ostvare zadatke nastave.
B. Uvod
Veliki broj nastavnih metoda je opisan u naunoj literaturi. Neke od njih se koriste stotinama godina, neke su nastale nedavno. Jedna nastavna metoda je efikasna samo sa velikom grupom polaznika, druga se koristi u radu sa pojedincem. Dalje, nastavne metode koje se koriste za nastavu u psihomotornom domenu uenja ne mogu se upotrebiti za nastavu u afektivnom domenu.
Iako nastava mora biti usmerena na polaznika, individualni stil izvoenja nastave svakog trenera mora se uzeti u obzir. Sve nastavne metode ne odgovaraju svakom treneru, prema tome i to je jedan od faktora koji treba razmotriti prilikom odabira nastavne metode.
C. Jedanaest (11) nastavnih metoda.
Da biste napravili izbor odgovarajue nastavne metode, vano je da se najpre upoznate sa prednostima i nedostacima razliitih nastavnih metoda. Za ovaj kurs odabrali smo jedanaest najuobiajenijih nastavnih metoda. Svaka nastavna metoda je posebno opisana, ali treba je sagledati zajedno sa faktorima i kriterijumima koji su predstavljeni pri kraju nastavne jedinice, a koji e pomoi treneru u konanom izboru nastavne strategije.
Jedanaest (11) nastavnih metoda su:
Predavanje Prezentacija Modifikovano predavanje Brejnstorming Grupna diskusija Debata Studija sluaja Demonstracija Simulacija Igranje uloge Igra ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 32 of 88
1. Predavanje
Definicija: Nastavna metoda u kojoj trener usmeno izlae sadraj polaznicima.
Primenjujui ovu metodu, trener predstavlja sadraj, detaljno obrazlae i na kraju rezimira. Skoro i da ne postoji dvosmerna komunikacija. Ovo je vrlo efikasan nain da jedna osoba prenese veliku koliinu informacija velikoj grupi polaznika za kratko vreme. Koristi se samo za prenoenje znanja: ukoliko elite da proverite razumevanje, odluiete se za neku drugu metodu.
ta; Kako; Kome.
ta: Teorijski aspekt nastavnog sadraja Kako:Verbalnim prenoenjem nastavnog sadraja. Kome: Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju (mislilac)
Prednosti
Brza Lako se planira i priprema Velika koliina informacija se izlae za kratko vreme Uspena sa velikim grupama polaznika Zahteva svega nekoliko resursa Ekonomina
Nedostaci
Moe biti dosadno ili suvoparno Teko se odrava panja polaznika Trener treba da bude vet u komunikaciji Slaba retencija izloenog Nema prostora za postavljanje pitanja treneru Slaba ili nikakava povratna informacija o efikasnosti nastave Ne moe se upotrebiti za poduavanje vetina
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 33 of 88 2. Prezentacija
Definicija: Nastavna metoda u kojoj trener predstavlja informacije polaznicima koristei vizuelna nastavna sredstva.
Ova nastavna metoda predstavlja kombinaciju verbalnog izlaganja i upotrebe vizuelnih nastavnih sredstava. Prezentacija, kao i predavanje, je vrlo efikasna za prenoenje znanja velikim grupama polaznika. Ono to je razlikuje od tradicionalnih metoda je upotreba vizuelnih nastavnih sredstava, poev od unapred pripremljenih flip-artova do najnovije tehnologije, kao to su power-point prezentacije. Dakle, ova atraktivna nastavna metoda je zasnovana na multi-senzornom uenju koje poveava retenciju.(Princip uenja odraslih)
ta; Kako; Kome.
ta: Teorijski aspekt nastavnog sadraja Kako: Verbalnim predstavljanjem nastavnog sadraja polaznicima, korienjem vizuelnih nastavnih sredstava. Kome: Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju (aktivisti, mislioci, teoretiari i pragmatiari) Prednosti
Uspena sa velikim grupama polaznika Cela grupa je usredsreena na istu stvar Moe se kombinovati sa drugim metodama Veoma atraktivna i dopadljiva Multi-senzorno uenje
Nedostaci
Komunikacija se odvija samo u jednom smeru Polaznici mogu biti pasivni Polaznike vie interesuju nastavna sredstva od samog sadraja Potreban je detaljan plan i priprema Skupa oprema Trener mora da uveba upotrebu vizuelnih nastavnih sredstava
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 34 of 88 3. Modifikovano predavanje
Definicija: Nastavna metoda u kojoj trener usmeno izlae sadraj aktivno ukljuujui polaznike u nastavu.
Za razliku od tradicionalnog predavanja, karakteristika ove metode je razmena informacija izmeu trenera i polaznika pa ak i izmeu samih polaznika. Ova metoda aktivno ukljuuje polaznike u proces uenja (aktivno uenje i povratna informacija).
ta; Kako; Kome.
ta: Teorijski aspekt nastavnog sadraja Kako: Verbalnim prenoenjem nastavnog sadraja, postavljanjem pitanja polaznicima da bi ih ukljuili u nastavu Kome: Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju (mislioci i teoretiari)
Prednosti
Brza Lako se planira i priprema Lake je organizovati vreme Uspena sa velikim grupama polaznika Zahteva svega nekoliko resursa Ekonomina Moe se kombinovati sa drugim metodama Grupa meusobno sarauje u radu na istoj temi
Nedostaci
Moe biti dosadno ili suvoparno Teko se odrava panja polaznika Slaba retencija izloenog Ne moe se upotrebiti za poduavanje vetina
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 35 of 88 4. Brejnstorming
Defininicija: Nastavna metoda ijom primenom nastaje veliki broj ideja na osnovu kojih se organizuje kratka diskusija.
Ova metoda je preuzeta sa kurseva za menadment koji se bave reavanjem problema. U nastavi, primenom ove metode, stvara se podsticajna i aktivna atmosfera.
ta; Kako; Kome.
ta: Teorijski aspekt nastavnog sadraja Kako: Trener e 1) predstaviti temu tako da je polaznici razumeju; 2) podsticati polaznike da kau kljune rei koje e zapisati bez kritike i cenzure; 3) klasifikovati kljune rei u kategorije i organizovati diskusiju kojom bi se dolo do moguih reenja Kome: Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju i bolje ue primanjem povratne informacije (aktivisti, teoretiari, mislioci i pragmatiari)
Prednosti
Odrava interesovanje i aktivnost polaznika Oslanja se na znanje i iskustvo polaznika Dolazi se do neobinih reenja Kreativna Potrebno svega nekoliko resursa
Nedostaci
Zahtevna Kratko traje Neki od polaznika ne uestvuju
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 36 of 88 5. Grupna diskusija
Definicija: Aktivna nastavna metoda koja se oslanja na uee i interakciju polaznika, koji raspravljaju o odreenoj temi.
Grupa istrauje temu ili pitanja tako to analizira, ocenjuje ili vri pregled nastavne tematike. Korisna pri prouavanju stavova, pomae u izmeni loih ili antisocijalnih stavova.
ta; Kako; Kome.
ta: Teorijski aspekt nastavnog sadraja Kako: Predstavljanjem teme i pruanjem mogunosti polaznicima da o njoj diskutuju. Trener slui kao fasilitator. Kome: Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju i bolje ue primanjem povratne informacije (aktivisti, teoretiari).
Prednosti
Odrava interesovanje i aktivnost polaznika Polaznici razmenjuju znanje i iskustvo Polaznici kritikuju stav ili miljenje, ne osobu Dolazi se do kreativnih reenja problema Proiruje vidike Uenje se moe posmatrati Prua zanimljivu povratnu informaciju o poznavanju teme i vetinama komunikacije polaznika Poveana retencija sadraja Ne deluje naporno Primorava trenera da identifikuje kljune delove nastavne jedinice Korisna za izmenu stavova Izgrauje vetine meuljudskih odnosa
Nedostaci
Zahteva puno vremena Teko se kontrolie Moe se lako skrenuti sa teme Mora se paljivo planirati Zahteva vetog fasilitatora
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 37 of 88 6. Debata
Definicija: Nastavna metoda slina diskusiji ali sa organizovanijom strukturom.
Debata se koristi kada ne postoji samo jedno reenje. I jedna i druga strana u diskusiji imaju koristi od istraivanja i prouavanja problema. Metoda je efikasna za poboljanje komunikacijskih vetina znaajnih prilikom iznoenja argumenata za i protiv.
ta; Kako; Kome.
ta: Teorijski i afektivni aspekt nastavnog sadraja Kako: Trener e 1) imenovati/odabrati iz grupe polaznika presedavajueg koji e na nepristrasan nain voditi rauna o potovanju pravila i dati mu uputstva; 2) odabrati odgovarajuu temu za debatu i dati argumente za i protiv; 3) podeliti grupu na one koji su za, protiv i uzdrane; 4) odabrati predstavnike grupe i dati im vremena da se pripreme Kome: Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju i bolje ue primanjem povratne informacije(aktivisti, teoretiari).
Prednosti
Odrava interesovanje i aktivnost polaznika Polaznici razmenjuju znanje i iskustvo Polaznici preuzimaju vodee uloge Polaznici mogu poboljati vetine argumentacije Timski rad Izloene su obe strane argumenata Polaznici uestvuju sa zadovoljstvom
Nedostaci
Zahteva puno vremena Mali broj polaznika dominira u nastavi
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 38 of 88 . 7. Studija sluaja
Definicija: Nastavna metoda koja ukljuuje temeljnu grupnu diskusiju o stvarnim ili izmiljenim situacijama.
Takoe zahteva itanje, prouavanje, analiziranje, diskusiju i slobodno razmenjivanje ideja kao i donoenje odluka i odbranu svoje pozicije pred drugima. esto se koristi na poslovnim i menadment kursevima s namerom da se analiziraju pogreke kako bi se izbegle u daljem radu.
ta; Kako; Kome.
ta: Teorijski aspekt nastavnog sadraja Kako: Predstavljanjem teme i pruanjem mogunosti polaznicima da je analiziraju. Kome: Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju i bolje ue primanjem povratne informacije (teoretiari, pragmatiari).
Prednosti
Moe biti individualna ili grupna aktivnost Razvija sposobnosti rasuivanja, kritikog razmiljanja i reavanja problema Polaznici su aktivno ukljueni u nastavu Izgrauje vetine meuljudskih odnosa Uenje se moe posmatrati
Nedostaci
Informacija mora biti precizna i aurirana Polazniku treba vie vremena za studiju sluaja Polaznici mogu postati previe zainteresovani za studiju sluaja i zaboraviti svrhu primene ove nastavne metode Studija sluaja mora da ima jasnu ulogu u nastavi
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 39 of 88 8. Demonstracija
Defininicija:Nastavna metoda u kojoj trener izvodi zadatak ili vetinu, pokazujui polaznicima ta i kako da urade.
Uvek posle demonstracije polaznici bi trebalo da imaju priliku da vebaju zadatak koji je demonstriran.
ta; Kako; Kome.
ta: Praktini aspekt nastavnog sadraja Kako: Pokazivanjem kako se izvodi zadatak i pruanjem mogunosti polaznicima da vebaju izvoenje Kome: Polaznicima koji ue najbolje posmatranjem i oponaanjem kao i delanjem. (pragmatiari)
Prednosti
Polaznici mogu da "vide" i "urade"(Konfuije) Olakava razumevanje i pamenje Podstie interesovanje polaznika Moe da probudi "oseaj" za posao ili zadatak Povezuje se teorija sa praksom Veoma aktivan oblik uenja Prikazuje stvarno delovanje opreme ili procedura
Nedostaci
Skupa / njeno izvoenje moe zahtevati upotrebu deficitarne opreme Vano je da svi polaznici vide demonstraciju, to nije uvek sluaj Zahteva puno vremena za pripremu i prikazivanje Polaznici mogu biti pasivni Sama demonstracija postaje vanija od teme koju trener pokuava da predoi
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 40 of 88
9. Simulacija
Definicija: Nastavna metoda koja ukljuuje primenu sredstava, opreme ili situacija s namerom da kopiraju ili imitiraju stvaran ivot.
U ovoj vebi, karakteristike i mogunosti sredstava, opreme i situacija izgledaju realno .
ta; Kako; Kome
ta: Praktini aspekt nastavnog sadraja Kako: Pruanjem odgovarajueg scenarija stvarne situacije polaznicima i upuivanjem polaznika da se ponaaju kao da se nalaze u takvoj situaciji. Di-brifing je neophodan. Kome: Polaznicima koji najbolje ue iz iskustva (aktivisti, pragmatiari).
Prednosti
Uvebavanje vetina neophodnih u situaciji smrtne opasnosti Uvebavanje sloenih tehnikih, mehanikih, operativnih i vetina donoenja odluka u opasnim i kriznim situacija Za primenu principa nauenih iz iskustva Polaznike odrava aktivnim i odgovornim za svoje uenje Uenje se moe posmatrati i korigovati Poveana retencija sadraja Simulira rad nakon odravanja nastave
Nedostaci
Zahteva znaajnu pripremu Neophodno je odvojiti dovoljno vremena za pripremu i primenu Potrebno je odvojiti dovoljno vremena za analizu nakon zavretka vebe (di-brif) Teko prilagodljiva potrebama svakog polaznika Moe biti finansijski neisplativa
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 41 of 88 10. Igranje uloge
Definicija: Nastavna metoda koja omoguava polaznicima da kroz glumu situacija iz "stvarnog ivota" vebaju i ispituju nove oblike ponaanja koje mogu upotrebiti u poslu ili se sa njima sresti u budunosti.
Ova metoda se primenjuje da bi polaznici mogli da osete uticaje koji se na njih vre u toj ulozi. Posebno je efikasna po pitanju stavova.
ta; Kako; Kome.
ta: Afektivni aspekt nastavnog sadraja Kako: Pruanjem odgovarajueg scenarija polaznicima i upuivanjem da se ponaaju kao da se nalaze u takvoj situaciji. Di-brifing je neophodan. Kome: Polaznicima koji najbolje ue iz iskustva (aktivisti i pragmatiari).
Prednosti
Simulira "stvaran svet" Polaznici su aktivni Oseaju se emocije Dobar nain za obradu stavova Polaznici mogu da vide stvari iz drugog ugla
Nedostaci
Teko se kontrolie (polaznici se previe ukljuuju u nastavu i trener gubi kontrolu ) Teko se "standardizuje" Trener moe da izgubi iz vida one polaznike koji ne uestvuju u igranju uloga Potrebno je odvojiti dovoljno vremena za analizu nakon zavretka vebe (di-brif)
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 42 of 88 11. Igra
Definicija: Nastavna metoda u kojoj se takmienje i/ili saradnja polaznika koriste za ponavljanje i utvrivanje nastavnog sadraja.
Izvodi se u obliku kviza, enerdajzera, mozgalice ili neke druge aktivnosti u kojoj postignuti rezultat zavisi od vetine, znanja i sluaja.
ta; Kako; Kome
ta: Teorijski, afektivni i praktini aspekt nastavnog sadraja Kako: Predstavljanjem igre, pravila igre i pruanjem smernica. Di-brifing je neophodan. Kome: Polaznicima koji najbolje ue iz iskustva (aktivisti, pragmatiari)
Prednosti
Pojaava samosvesnost Polaznike odrava aktivnim i ukljuenim u proces nastave Uenje se moe posmatrati Zabavna Simulira rad nakon odravanja nastave Razvija vetine meuljudskih odnosa
Nedostaci
Zahteva puno vremena Potrebno je izdvojiti dovoljno vremena na asu za analizu nakon vebe(di-brif) Moda ne odgovara stilovima uenja svih polaznika Moe nastati negativna atmosfera na asu.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 43 of 88 Nastavna Sredstva A. Definicije i koncepti
Nastavno sredstvo:
Nastavno sredstvo je bilo koji materijal, naprava ili oprema koja se koristi u nastavi da bi se olakao proces usvajanja znanja.
Uilo: Uilo je bilo koji materijal, naprava ili oprema koja pomae polazniku (ueniku) u procesu usvajanja znanja.
Nastavno pomagalo:
Nastavno pomagalo je bilo koji materijal, naprava ili oprema koja pomae treneru u izvoenju nastave
B. Uvod
Brojna nauna istraivanja povezuju slabe rezultate u uenju sa izostankom nastavnih sredstava u nastavi, odnosno efikasno uenje sa profesionalnom upotrebom dobro osmiljenih i izraenih nastavnih sredstava. Nema nikakve sumnje da upotreba vie od jednog ula, recimo ula vida i sluha istovremeno, poveava razumevanje i pamenje. Sve dok previe ne optereujete ula svojih polaznika, to vie ula ukljuite u proces nastave to bolje.
Primer moe biti upotreba zvuka i slike. U toku vesti, vest je praena slikom, ili, ee, film prati ono o emu se govori. Vrlo retko se moe videti reporter sam na ekranu, pa ak i tada prikazana je slika u pozadini koja opisuje priu.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 44 of 88 Brzina govora naspram Brzine razmiljanja
Ukoliko trener govori veoma brzo moe dostii brzinu od 200 rei u minuti, ali prosena brzina je manja obino oko 150 rei u minuti. Uporedimo brzinu govora trenera sa brzinom razmiljanja polaznika. Psiholozi tvrde da je prosena brzina razmiljanja oko 800 rei u minuti. Kao to moete da primetite, razlika je znaajna.
Polaznici sluaju trenera i rade neto drugo da bi popunili razliku izmeu brzine govora i brzine razmiljanja. Vetina trenera se sastoji u tome da popuni razliku na sadrajan nain tako da polaznici iskoriste razliku, da bi se usredsredili na temu. U ovome je sutina upotrebe nastavnih sredstava.
Nauna istraivanja Nauno je dokazano da: Uimo: Pamtimo: Zadravamo: 1 % putem ula ukusa 1.5% putem ula dodira 3.5% putem ula mirisa 11% putem ula sluha 83% putem ula vida
10% od onoga to proitamo 20% od onoga to ujemo 30% od onoga to vidimo 50% od onoga to vidimo i ujemo 80% od onoga to izgovorimo 90% od onoga to izgovorimo i uradimo
5% sa predavanja 10% od itanja 20% od audio-vizuelnog materijala 30% sa demonstracije 50% sa diskusije 75% od praktine vebe 90% od onoga emu smo druge uili
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 45 of 88 C. Znaaj nastavnih sredstava
Efektno nastavno sredstvo treba da:
Pojaava percepciju
Ukoliko nastavno sredstvo stimulie vie ula, vea je verovatnoa da e polaznik opaati ono to se predstavlja u nastavi. Slika vredi hiljadu rei.
Pojaava razumevanje
to je percepcija vea, vee je i razumevanje
Olakava pamenje
Kada koristite nastavna sredstva da bi dopunili ono to izgovarate, vea je verovatnoa da e doi do bolje percepcije i boljeg pamenja. Pamenje se odvija na samom asu (na primer, itanje sa table) i nakon asa (na primer, itanje prirunika)
Motivie i poveava interesovanje
Poto polaznici koriste vie ula prilikom posmatranja vizuelnih sredstava u nastavi, vea je verovatnoa da ete time poveati njihovo interesovanje.
Raznovrsnost u uenju
Primena nastavnih sredstava omoguava obnavljanje gradiva, ali obnavljanje korienjem drugaijeg medija od onog kojim je nastavni sadraj prvi put predstavljen. Pred polaznicima se nalazi vei broj mogunosti.
Efikasno raspolaganje vremenom
Poto su polaznici motivisaniji i pokazuju vee interesovanje, efikasnije e raspolagati vremenom predvienim za uenje. Nastavna sredstva vode polaznike tamo gde inae ne bi mogli da idu.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 46 of 88 D. Kriterijumi efektnog nastavnog sredstva
Da bi nastavno sredstvo bilo efektno mora biti:
1. Uoljivo
Vizuelni materijal mora biti lako uoljiv tampani materijal mora biti itljiv
2. Jednostavno
Sadraj nije nerazumljiv niti dvosmislen Osnovni pojmovi i koncepti su naglaeni
3. Precizno
Informacije su aurne, bazirane na injenicama, pravilno izloene i kompletne. Ukoliko je izvrena revizija, ceo nastavni materijal mora biti podloan reviziji
4. Zanimljivo
Dizajn, boje i grafika privlae panju Ilustracije i primeri poboljavaju pamenje
5. Praktino
Obezbeena sredstva su primenljiva i jednostavna za upotrebu Naglaava kljune pojmove Polaznici uoavaju vane injenice Primenljiva na temu Naglaava temu
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 47 of 88 D. Faktori koji utiu na selekciju nastavnih sredstava
Prilikom odabira nastavnih metoda videli smo da postoji veliki broj faktora koje treba uzeti u obzir. Isto pravilo vai i za odabir nastavnih sredstava. Za svaki as treba razmotriti sve relevantne faktore i tek onda odabrati odgovarajue nastavno sredstvo.
Najvanije pri upotrebi nastavnih sredstava je:
Uvebati upotrebu nastavnih sredstava Proveriti opremu pre poetka asa Obezbedite rezervno nastavno sredstvo Obezbediti rezervne delove
II. Vrste nastavnih sredstava
Tokom ove nastavne jedinice, govoriemo o osam (8) nastavnih sredstava:
1) Tabla (kolska i bela) 2) Flip-art 3) Poster i grafikon 4) Model i maketa 5) TV i video 6) Prirunik 7) Projektor 8) Kompjuter i LCD projektor
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 48 of 88 1. Tabla (kolska i bela)
Verovatno najpopularnije i najvie korieno nastavno sredstvo. Brzo i jednostavno se koristi, prisutna je skoro svuda. Ali, u isto vreme tabla je verovatno i najvie pogreno korieno nastavno sredstvo. Imajte na umu da ono to napiete na tabli, polaznici zapamte upravo u toj formi. Ukoliko ono to piete nije uredno napisano niti u potpunoj formi, ne moete oekivati neto drugaije od polaznika. U toku asa, s vremena na vreme, treba proveravati da li su slova i crtei na tabli vidljivi svim polaznicima.
kolska tabla
Najvei nedostatak prilikom upotrebe kolske table je praina kojom ste prekriveni, ak i kada koristite kredu koja ne stvara prainu. kolske table su najee zelene ili crne boje. Verovatno najefektnija boja krede koja se moe koristiti na ovoj podlozi nije bela, kao to pretpostavljate, ve uta. Meutim, upotreba razliitih boja za naglaavanje i obeleavanje razlika izmeu razliitih koncepata je korisna, sve dok ne ponete da preterujete.
Bela tabla
Bele table postaju sve popularnije i uskoro e zameniti tradicionalne kolske table. Bele table se koriste sa istom svrhom i istim pravilima kao i kolske. Meutim, one su iste, svetle i modernije. Ono to je napisano na beloj tabli uoljivije je nego na kolskoj, posebno ako se koristi marker u boji, jer princip je isti kao sa knjigama - crna slova na beloj pozadini. Osim toga, bela tabla stvara prijatniju atmosferu za razliku od crne kolske table u klasinoj uionici. Ali, uvek morate da piete markerom namenjenim iskljuivo za belu tablu. Bele table se koriste kao filmsko platno za projektor, ali morate obratiti panju na bljesak koji nastaje od svetla. Mnoge bele table imaju elinu presvlaku, to znai da mogu da se koriste i kao magnetne table. O njihovoj upotrebi bie rei kasnije. Velika prednost magnetnih tabli je to na njima moemo da predstavimo pokret (na primer, prilikom taktike obuke policije i poloaja koji zauzimaju policajci prilikom pretresa prostorija).
Panja! Morate koristiti samo odgovarajue markere: ISKLJUIVO markere za belu tablu.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 49 of 88 a) Upotreba
za beleenje komentara i improvizovanih odgovora polaznika za brzo iscrtavanje lista i dijagrama za zapisivanje razmiljanja i odgovora polaznika
b) Prednosti
laka za upotrebu lako dostupna ekonomina laka za odravanje krede/markeri mogu biti u boji sredstvo poznato i treneru i polaznicima pouzdana vienamenska upotreba (bela tabla + magnetna + filmsko platno)
c) Nedostaci
mnogi treneri govore tabli dok piu po njoj puno vremena odlazi na samo pisanje ponekad se teko moe videti ta je napisano, ograniena vidljivost za pojedine polaznike pranjava i prljava tabla mora esto da se brie asocira na tradicionalno kolsko okruenje
d) Smernice:
piite itko i krupnim slovima tako da svi mogu da vide (velikim slovima) piite u pravoj liniji izbegavajte mnotvo informacija koristite kredu/markere u boji dok piete nemojte priati okrenuti leima polaznicima proverite odsjaj svetla koristite samo odgovarajue markere za belu tablu pre brisanja table, proverite da li su svi uspeli da zapiu pri brisanju table, koristite pokrete gore-dole levo- desno
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 50 of 88 1. Flip-art
Flip-art postaje sve popularniji zbog svojih karakteristika. Koristi se u iste svrhe kao i bela tabla, s tom razlikom to flip-art sadri blok papira. Vrlo je fleksibilno nastavno sredstvo i posebno korisno ukoliko se nastava odvija van centra za obuku.
a) Upotreba:
za aktivnosti kao to je brejnstorming za brzo iscrtavanje lista i dijagrama za beleenje razmiljanja i odgovora polaznika
b) Prednosti
pokretna lako se transportuje s jednog mesta na drugo ekonomina potrebni su vam samo blok papira i markeri lako se koristi, kada ispiete jedan list papira, preete na drugi nita ne moe da krene naopako nema delova koji se mogu pokvariti fleksibilna upotreba ( tabla, papir, magnetna tabla) moe se pripremiti pre asa, ime ete utedeti na vremenu moe biti polupripremljena i dovrena na asu moe se koristiti sa grafikonima, dijagramima i crteima moe se koristiti vie puta
c) Nedostaci
lako se oteuje slova mogu izbledeti markeri mogu presuiti tako se podeava i skladiti zbog male veliine nije podesna za velike grupe polaznika puno vremena odlazi na samo pisanje na asu
d) Smernice
pripremite pre asa piite samo kljune rei, zbog nedostatka prostora pridravajte se pravila 6*6, est redova, est rei u svakom neka bude kratko i jednostavno prilikom nabrajanja koristite markere razliitih boja stanite sa strane i odravajte kontakt oima nemojte priati sa flip-artom, priajte sa polaznicima ako se pripremljeni flip-art providi, umetnite prazan list olovkom moete oznaiti slova i linije pre nego to ih napiete markerom
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 51 of 88
2. Poster i grafikon
Posteri su vrlo atraktivna dekoracija uionice. Moete obloiti sve zidove materijalom koji je vaan za polaznike ili opteg informativnog karaktera. Moete menjati postere u zavisnosti od nastavnog sadraja koji obraujete na kursu. Kako prelazimo na nove nastavne jedinice, tako zamenjujemo postere u uionici. Posteri su korisna i atraktivna dekoracija. Treba ih redovno menjati da bi imali uticaja na uenje. To zahteva i uredno skladitenje da bi se mogli koristiti u nastavi. Idealno uvanje postera podrazumeva nesavijanje i neizlaganje direktnoj sunevoj svetlosti. Ukoliko za to nemate uslova moete ih uviti i uvati na bezbednom mestu.
a) Upotreba
da vizuelno predstavi nastavni materijal (slike i grafikoni) da naglasi kljune elemente sredstvo pasivnog uenja
b) Prednosti
jednostavni, laki za upotrebu u boji vizuelno pribliavaju sloeni nastavni materijal prethodno napravljeni lako se transportuju s jednog mesta na drugo nita ne moe da krene naopako nema delova koji se mogu pokvariti
c) Nedostaci
teko uoljivi, nisu uvek vidljivi posle odreenog vremena mogu se doivljavati kao dekoracija a ne kao nastavno sredstvo
d) Smernice
moraju biti profesionalno uraeni koristite vizuelno atraktivne postere i grafikone menjajte ih povremeno cela povrina zidova moe biti prekrivena posterima informativnog karaktera
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 52 of 88
3. Modeli i makete
Makete su nastavno sredstvo koje treba koristiti u nastavi to je ee mogue. ine trening prijatnijim zbog svojih multi-senzornih karakteristika. Pribliavaju i prenose znanje iz stvarnog ivota.
a) Upotreba
da pokaete kako "stvarni predmet" izgleda kada nije dostupan ili nije praktian za upotrebu u nastavi
b) Prednosti
mogu se koristiti za efektnu simulaciju "stvarnih predmeta" mogu se koristiti da prikau predmete veim nego to izgledaju u prirodnoj veliini da pokau delove koji se ne vide podstiu multi- senzorno uenje
c) Nedostaci
esto nisu lako dostupni mogu biti skupi za izradu teko se transportuju i postavljaju polaznici mogu postati previe zainteresovani za nastavno sredstvo a ne za ono to trener izlae bezbednost moe biti problem (vatreno oruje) model treba da bude aktuelan, kao i ono to predstavlja
d) Smernice
proverite da li svi polaznici imaju preglednost proverite da li su svi delovi pravilno oznaeni proverite da li svi pokretni delovi predmeta pravilno funkcioniu ako bezbednost dozvoljava, pruite mogunost polaznicima da ispitaju model
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 53 of 88 4. TV i video
Video materijal i filmovi se sve vie koriste u nastavi. Naalost, ovo mono sredstvo se esto koristi da bi se ispunilo vreme, da se polaznici malo odmore na asu. Video materijal se moe prikazivati i na dnevnoj svetlosti to omoguava polaznicima da zapisuju beleke i dopunjavaju prirunik dok gledaju projekciju.
Treba paljivo isplanirati uptrebu videa u nastavi. Najpre treba vi sami da pogledate video materijal pre nego to ga prikaete na asu. Moete naglasiti glavne elemente iz prvog prikazivanja.
a) Upotreba
da polaznicima pokae put kojim ne bi mogli sami da idu (simulirani dogaaji, situacija sa taocima, zaustavljanje vozila, obdukcija, obrada lica mesta, itd.) da demonstrira vetine, tehnike i procese (naroiti u onim oblastima kao to su bezbednost policajca, meuljudski odnosi, savetovanja, itd.) prua polaznicima mogunost da naprave razliku izmeu pravilnih i pogrenih ponaanja i stavova da prikae sloene principe i koncepte koji se ne bi mogli razumeti upotrebom drugih nastavnih sredstva.
b) Prednosti
prua mogunost za multi-senzorno uenje dinamino i vizuelno atraktivno pokazuje dogaaj koji ne moe da se reprodukuje u nastavnom okruenju odgovarajui video snimci za policiju su esto dostupni preko novinskih agencija, televizijskih stanica, centara za obuku itd. mogu se montirati kako bi odgovarali vaim potrebama polaznicima prua "standardizovana" iskustva prikazuje ivotne situacije
c) Nedostaci
zahteva izvor elektrine energije komercijalni video snimci mogu biti skupi teko su vidljivi ako je uionica previe velika, limitirani veliinom TV ekrana nekompatibilnost video formata i standarda, zavisi od zemlje do zemlje. (PAL, NTSC, itd)
d) Smernice
pogledajte materijal pre prikazivanja na asu ne morate da pokazujete ceo video snimak - efektivniji su ako se prikazuju kratki inserti od 30 sekundi do nekoliko minuta ako elite da naglasite sadraj nemojte gubiti vreme prikazivanjem celog video snimka, jer polaznici nee shvatiti poentu najbolji metod za korienje videa je sledei: pripremite snimak, obezbedite uputstva za polaznike, pustite snimak, predstavite i rezimirajte glavne stavke, organizujte diskusiju nakon emitovanja snimka. ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 54 of 88 5. Prirunici
Prirunik je primer uila sredstva koje pomae polazniku u procesu usvajanja znanja. Vreme na asu ne bi trebalo provoditi u zapisivanju beleki i precrtavanju dijagrama sa table. Vreme je dragoceno i prirunici su jedan nain da se ono utedi. Ali potrebno je vreme da se prirunik napravi i izrada moe biti skupa. Potrudite se da prirunike napravite vizuelno atraktivnim. Neka sadre aktivnosti, tako da polaznici mogu da ih koriste.
a) Upotreba
polaznici mogu da koriste informacije i nakon asa dozvolite polaznicima da usvoje materijal sopstvenim tempom ne postoji potreba da polaznici pamte ili belee dugake celine
b) Prednosti
mogu da poslue kao dodatni materijal ostaju polaznicima na dalje korienje
c) Nedostaci
potrebno je dosta vremena za izradu ukoliko se podeli polaznicima u neodgovarajuem trenutku, moe odvui panju
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 55 of 88 d) Smernice
Sledee smernice treba uzeti u obzir prilikom izrade prirunika 1. Koristite razumljiv i jednostavan jezik Izbegavajte nejasan jezik. Imajte na umu da je vaa uloga kao trenera da pomognete i olakate uenje, a ne da ga oteavate. Proverite pravopis i interpunkciju. 2. Ne pretrpavajte stranice informacijama Ostavite dovoljno mesta za beleke polaznika. 3. Koristite odgovarajue fontove Odaberite fontove koji deluju profesionalno. Smatra se da je veliina fonta 12 najlaka za itanje. Za naslove i podnaslove preporuuje se vei font. Bold i italik ne treba preterano koristiti. Bold koristite za naslove i kada elite neto da naglasite, a italik za definicije i citate. 4. Koristite boju, grafikone i ilustracije Upotreba boje, slika, grafikona i ilustracija uinie vae prirunike atraktivnijim i prema tome zanimljivijim za uenje. 5. Numeriki obeleite stranice i odeljke Numeriki obeleite stranice i odeljke i uverite se da je sadraj predstavljen odgovarajuim redom.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 56 of 88 6. Projektori
Upotreba projektora sa providnim folijama je iroko rasprostranjena ve mnogo godina unazad. Lako je dostupno nastavno sredstvo i moe se koristiti na razliite naine:
a) Upotreba
da predstavi materijal veih dimenzija koji je lako uoljiv za svakoga da zabelei glavne take diskusije voene na asu da predstavi rezime celog asa, posebno kada su zadaci nastave predstavljeni na poetku na kraju asa kao podsetnik na osnovu koga se postavljaju pitanja polaznicima da bi se proverilo njihovo znanje za reprodukciju mape, grafikona ili nekog slinog materijala da prikae materijal slaganjem folije na foliju da predstavi argument koji je slian kompleksnom crteu da naglasi kljune elemente u prezentaciji informacija se predstavlja i sklanja u trenutku
b) Prednosti
moe se koristiti sa velikom grupom polaznika trener je licem okrenut grupi sve vreme providne folije se lako transportuju i razmenjuju folije se mogu napraviti u skladu sa potrebama
c) Nedostaci
zahteva izvor elektrine energije svetlo i bljesak moe izazvati zamor zahteva odreenu opremu zahteva pripremu sloeni grafikoni mogu biti nerazumljivi za polaznike prilikom upotrebe uveanih slika ili skica, slika nije uvek izotrena svetlo iz projektora moe stvoriti odsjaj sam projektor je smetnja preglednosti
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 57 of 88 d) Smernice
Za upotrebu
obezbedite rezervnu sijalicu, nauite kako da je zamenite neka folija bude na projektoru najmanje 20 sekundi koristite papir da pokrijete deo folije, tako da su polaznici usredsreeni na jedan element iskljuite projektor dok menjate folije proverite odsjaj svetla prvo pogledajte u foliju a onda u polaznike pokazujte na foliji a ne na zidu za pokazivanje koristite olovku ili neko drugo sredstvo, nikako prstima povremeno se udaljite od projektora, ne zaboravite da komunicirate sa polaznicima ako koristite okvir za folije, moete da zapiete beleke na ivicama okvira i koristite ih u toku prezentacije neka svaka folija bude odvojena listom papira ne pomerajte projektor dok se ne ohladi - moete otetiti sijalicu ne dodirujte sijalicu direktno rukama, koristite meku tkaninu, jer direktan dodir oteuje sijalicu projektor i platno treba postaviti tako da projektuju kvadratnu a ne iskrivljenu sliku, to se moe postii odgovarajuim nagibom platna
Za izradu:
upotrebite naslov i nekoliko kljunih ideja predstavite samo jednu temu po foliji koristite margine od 1.5 cm 6*6, est redova, est rei u svakom ilustrujte ideje potujui princip multi-senzornog uenja (slike, simboli, grafikoni, u boji) ako slajd iscrtavate rukom, koristite mreu koordinata kako bi bili sigurni da su linije prave svaki slajd obeleite rednim brojem; lake ete se organizovati koristite krupna slova tako da svi mogu da vide ukoliko su slova sitna, pripremite i prirunik ne piite iskljuivo velikim slovima, teko se itaju izbegavajte vertikalno pisanje udaljite se tri metra od projektora i proverite preglednost materijala
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 58 of 88
7. Kompjuteri i LCD projektor
Informaciona tehnologija, posebno upotreba kompjutera je znaajno poveala mogunosti izvoenja kvalitetne nastave. Kompjuter, kao mono multimedijalno sredstvo, moe vam pomoi u izradi plana realizacije asa, folija za projektor i prirunika. U kombinaciji sa LCD projektorom, video rikorderom ili video kamerom, kompjuter postaje sredstvo u multi-senzornoj nastavi kojim se poveava retencija i razumevanje.
a) Upotreba
PowerPoint prezentacija da predstavi filmove, animacije, slike i grafike simulacije i igre
b) Prednosti
visoko aktivna forma uenja sadraj se lako menja i aurira veliko broj raspoloivih komercijalnih aplikacija pokretna oprema
d) Nedostaci
potrebna je skupa oprema zahteva izvor elektrine energije tehnika moe da ne funkcionie kada vam je najpotrebnija polaznici gube kontakt sa trenerom
d) Smernice
uvek proverite opremu pre asa ne razgovarajte sa platnom, uspostavite kontakt oima sa polaznicima ne zaklanjajte vidik polaznicima svojim telom obezbedite rezervna nastavna sredstva oznaite strane prezentacije rednim brojem budite upoznati sa prezentacijom, preskakanje u napred i u nazad moe da dezorganizuje ako je mogue, koristite daljinski upravlja proverite svoju prezentaciju u uionici pre asa
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 59 of 88 Planiranje asa A. Definicije i koncepti
Plan realizacije asa:
Plan realizacije asa je skup beleki napisanih u loginom sledu koje predstavljaju smernice za trenera i omoguavaju da polaznici ostvare zadatke nastave.
Organizacija vremena:
Moe se definisati kao nauka o organizovanju aktivnosti u vremenu.
B. Uvod
Plan realizacije asa moemo uporediti sa dugim putovanjem na koje polazite. ta se deava kada putujete u nepoznati kraj? Ako ne elite da se naete u nekoj neoekivanoj avanturi trebalo bi da isplanirate put. Najverovatnije ete razmisliti o sledeem: s kim putujete, kojim putem, koja dokumenta poneti, kada polazite, gde odsesti i jestiModa ete poneti sa sobom i neke korisne prirunike, kao to je mapa koja e vas voditi na putu ka krajnjem odreditu. Isti principi vae i u nastavi. Ako ne elite da se naete usred neoekivanih i nekontrolisanih dogaaja tokom svog nastavnog putovanja potrudite se da isplanirate i obezbedite sve to je potrebno pre nego to krenete na put.
II. Plan realizacije asa
Plan realizacije asa je vaa mapa na nastavnom putovanju. Bez mape moete krenuti na put, ali najverovatnije uskoro neete znati kuda idete ili kada ete stii. Plan realizacije asa e vam pokazati ne samo polaznu taku, ve i sva mesta kroz koja prolazite pre nego to stignete do cilja. Takoe vam moe pokazati sve mogue situacije na koje moete da naiete, kao i kako da izaete na kraj s njima.
A. Svrha
U zavisnosti od situacije plan realizacije asa moete koristite u razliite svrhe: U toku planiranja asa: Sredstvo koje vam pomae da isplanirate detalje asa. Pre asa: Vodi koji vam pomae da se pripremite za nastavu. Na asu: Nastavna mapa koje se pridravate na asu. Posle asa: Dokument koji vi (ili neko drugi) moete prepraviti i koristiti kao zapis za ponovno izvoenje nastave ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 60 of 88
Svrha plana realizacije asa je da vam pomogne u izvoenju nastave a da pri tom niste vezani za svoje beleke. Meutim, ak i kada ste sve detaljno isplanirali, ne moete sve predvideti i iz tog razloga plan realizacije asa je, po svojoj sutini, fleksibilan. Plan realizacije asa ne bi trebalo da vas ograniava, ve treba da bude dovoljno fleksibilan za bilo koju situacuju na asu.
B. Faktori koje treba uzeti u obzir
Postoji veliki broj faktora koje treba razmotriti u fazi planiranja prilikom izrade plana realizacije asa. O nekima od ovih faktora ve je bilo rei, a neke emo obraditi do kraja kursa.
C. Formatiranje
U veini sluajeva, u policiji postoje slube koje se bave obukom pripadnika policije i oni koriste standardni format plana realizacije asa. U idealnim sluajevima, postoje odeljanja za izradu nastavnog plana i programa koja vam obezbeuju pripremljene planove realizacije asa. Kompetentni trener bi trebalo da bude u stanju da, uz odgovarajui plan realizacije asa i dovoljno vremena za pripremu, odri as na osnovu tog plana realizacije asa. Razlog je oigledan doslednost u izvoenju nastave, jedan plan kojeg se svi treneri pridravaju. Postoje razliiti modeli plana realizacije asa. U sledeih nekoliko odeljaka moete da koristite osnovni model plana realizacije asa. Ipak, u toku ovog kursa bie vam predstavljena tri razliita formata plana realizacije asa i na vama je da odaberete format koji elite da koristite.
D. Glavne komponente
Nezavisno od formata, postoje glavne komponente koje su zajednike za sve planove realizacije asa. Dve glavne komponente su: Osnovne informacije Razrada
Osnovne informacije treba da sadre:
1. Naziv nastavne jedinice 2. Vreme potrebno za izvoenje nastave (moete ukljuiti i odmore) 3. Materijal potreban za izvoenje nastave 4. Cilj nastave 5. Zadatke nastave
Razrada treba da sadri:
1. Vreme 2. Sadraj 3. Aktivnost trenera 4. Aktivnosti polaznika 5. Pomoni materijal
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 61 of 88
1. Vreme
Znaajna je informacija o vremenu koje vam je potrebno za obradu odreene celine ili dela nastavne jedinice. Pomoi e vam da odrite as u skladu sa planom realizacije asa. Konanu odluku o vremenu koje je potrebno za nastavu doneemo nakon razmatranja faktora predstavljenih u odeljku III Organizacija vremena.
2. Sadraj Odnosi se na aktivnosti u kojima e polaznici uestvovati. Za predstavljanje sadraja treba koristiti naslove ili kljune rei.
Sadraj asa se sastoji iz tri dela. To su: Uvod Razrada Zakljuak
Uvod
Kada planiramo as uglavnom se koncentriemo na glavni deo asa (razradu) i tek onda razmiljamo o poetku i kraju. Meutim, poetak i kraj asa su jako vani i treba ih razmotriti prilikom planiranja asa.
U uvodnom delu asa elimo da motiviemo polaznike - da ele da saznaju neto vie. Polaznike treba motivisati povezivanjem novog sa ve nauenim gradivom, predstavljanjem nastavne jedinice i sadraja asa, obrazlaganjem zato je tema asa vana i kako se kasnije moe primeniti.
Kratki i saeti prikaz aktivnosti polaznika, cilja i zadataka nastave i svrha zato je vano nauiti tu odreenu nastavnu jedinicu. Znaaj nastave se moe istai ako se napravi paralela sa zadacima koje polaznici obavljaju na poslu.
Razrada
Razrada zavisi od domena uenja (psihomotorni, kognitivni, afektivni), kao i od nastavnog predmeta.
Izrada plana realizacije asa u psihomotornom domenu
Nakon uvoda sledi demonstracija vetine koju polaznici treba da usvoje. Treba objasniti kljune elemente izvoenja vetine, nakon ega polaznici utvruju steeno znanje postavljanjem pitanja. Svakom polazniku treba omoguiti vebanje vetine to je pre mogue.
Kada su polaznici uvebali vetinu i postali kompetentni, treba izvriti testiranje. Ukoliko se utvrdi testiranjem da kompetentnost nije dostignuta, polaznik e nastaviti sa uvebavanjem. Vrlo je vano ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 62 of 88 da primenite principe uenja odraslih, da ispravite greke pre nego to se ukorene.
Izrada plana realizacije asa u kognitivnom domenu
Izrada plana realizacije asa u kognitivnom domenu zavisi od cilja i zadataka nastave: da li se odnose na retenciju ili na razumevanje. Ukoliko je nastavna jedinica usmerena ka retenciji, onda treba obratiti posebnu panju na verbalne i vizuelne asocijacije, ponavljanje i testiranje; dok je za nastavnu jedinicu usmerenu ka razumevanju vano postavljanje pitanja, poreenje sa ve steenim znanjem i reavanje problema.
Izrada plana realizacije asa u afektivnom domenu
Prilikom izrade plana realizacije asa u afektivnom domenu treba uzeti u obzir nivo u okviru domena uenja koji je odreen ciljem i zadacima nastave. Ukoliko odreene vrednosti i ponaanje ele da se predstave i promoviu, potrebno je i odvojiti dovoljno vremena za primanje i reagovanje na stimulus (novo ponaanje). Budite sigurni da ste odvojili dovoljno vremena na asu za diskusiju, reavanje problema i, najvanije za di-brifing.
Zakljuak
Zakljuak asa treba planirati sa istom preciznou kao i uvod. esto se deava da trener koji ne vodi rauna o vremenu iznenada shvati da je raspoloivo vreme isteklo, i kao posledica toga, nema zakljuka ili je vrlo kratak. Zakljuak bi trebalo da zauzme oko 10% asa. Na svakom asu trener i polaznici razmene veliki broj informacija. Svrha zakljuka je da podseti polaznike na glavne aspekte nastavne jedinice koja je obraena na asu, da bi se zapoeo transfer informacija iz kratkorone u dugoronu memoriju.
Treba unapred isplanirati vreme da biste rezimirali ono to je naueno na asu i pripremili polaznike za sledeu nastavnu jedinicu.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 63 of 88
2. Aktivnost trenera
Oznaava nastavne metode, aktivnosti, strategiju koju trener namerava da primeni. Treba koristiti samo kljune rei i koncepte.U nekim planovima realizacije asa, aktivnost trenera je simbolino predstavljena ikonama, slikama i simbolima koje su poznate treneru. Ova tehnika olakava rad trenera stvaranjem mentalne asocijacije slika-aktivnost. U ovom sluaju, legendu simbola treba prethodno izraditi.
3. Aktivnosti polaznika
Oznaava ta se oekuje od polaznika da urade na osnovu nastavnog sadraja i aktivnosti trenera. Treba koristiti samo kljune rei, koncepte i naslove.
4. Pomoni materijal
Znaajnu pomo treneru predstavlja plan realizacije asa koji sadri sva nastavna sredstva i materijal koji e se koristiti na asu. Da bi rad trenera bio laki treba koristiti skraenice. Nemojte zaboraviti da ukljuite te skraenice u legendu plana realizacije asa.
III. Organizacija vremena
A. Uvod
Stara kineska poslovica koja odslikava znaaj organizacije vremena kae: Izgubljeno blago se moe nai, ali ne i vreme Principi organizacije vremena se ne primenjuju samo u nastavi, ve i u svakodnevnom ivotu. esto ujemo kako ljudi kau da ne mogu da nau vremena za sve ono to bi eleli da urade. Ovo se moe izbei pravilnim planiranjem aktivnosti.
B. Planiranje
Uopteno, treba uzeti u obzir etiri koraka prilikom organizacije vremena u nastavi:
Odrediti raspoloivo vreme Odrediti aktivnosti i proceniti koliko dugo traju Napraviti prioritet aktivnosti Hronoloki rasporediti aktivnosti ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 64 of 88
Odrediti raspoloivo vreme Kao rezultat analize obrazovnih potreba mogue je znati najvanije faktore u vezi sa vremenom, kao to su duina i uestalost nastave (sati, dani, nedelje)
Odrediti aktivnosti i proceniti koliko dugo traju Aktivnosti su uglavnom odreene nastavnim sadrajem. Vreme koje je potrebno za svaku aktivnost je odreeno nastavnim metodama i sredstvima koja elite da primenite. Ne zaboravite da odvojite vreme za odmor u toku nastave, kao i za pauzu za ruak i slino. Imajte na umu princip fleksibilnosti i odvojite realno dovoljno vremena za svaku predvienu aktivnost.
Napraviti prioritet aktivnosti Setite se planiranja nastavnog sadraja: odredili ste ono to je bitno i treba da bude ukljueno u nastavni sadraj i iskljuili ste informacije koje nisu relevantne. Isti princip treba i ovde primeniti. Ukoliko ste zakljuili da nema dovoljno vremena za sve aktivnosti koje ste isplanirali, treba da zadrite one aktivnosti koje su vanije. Kriterijum prilikom pravljenja prioriteta treba da je zasnovan na zadacima nastave i uvek imajte na umu da je ovaj model nastave usmeren na polaznika.
Hronoloki rasporediti aktivnosti Ovaj korak vam omoguava da potvrdite da li je mogue realizovati sve aktivnosti koje ste isplanirali ili je potrebna modifikacija dodati ili izostaviti neke od aktivnosti. Ne zaboravite da primenite klasifikaciju prioriteta koja je prethodno predstavljena. Raspored koji ste izradili bie vam od pomoi tokom svih ovih faza.
C. Raspored
Raspored predstavlja dragocenu pomo treneru. Bez rasporeda je nemogue uspeti u nastavi. Postoje razliiti modeli i formati rasporeda i od vas samih zavisi koji ete model ili format odabrati da bi odgovarao vaim potrebama. Bez obzira na model ili format, svaki raspored treba jasno da prua informacije koje predstavljaju smernice na asu, kursu itd. ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 65 of 88 Fasilitacija
A. Definicije
Fasilitacija:
Fasilitacija ini drugi proces lakim.
Fasilitator:
Fasilitator je osoba koja olakava pojedincima da razumeju jedni druge, da se dogovore i preduzmu dogovorene radnje.
Vetine fasilitacije:
Vetine fasilitacije su tehnike koje je usavrio trener da bi pomogao svojim polaznicima i usmeravao ih ka ostvarivanju zadataka nastave.
B. Uvod
Zamislite da ste babica, da pomaete pri poroaju. Pomozite neprimetno. Olakajte ono to se deava, a ne ono to vi mislite da treba da se deava. Ako morate da vodite proces, vodite ga tako da pomaete majci i nemojte je sputavati. Imajte na umu da vi olakavate nekome drugom. Da pomaete. Nemojte se nametati. Nemojte pokuavati da upravljate. Nemojte nametati vae potrebe i vae shvatanje.
Kada se posao zavri, grupa e rei: Mi smo to sami uradili.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 66 of 88 III. Trener kao fasilitator
Trener-fasilitator mora da razvije vetine, znanje i nain razmiljanja da bi:
1. Usmeravao polaznike ka cilju 2. Pruao pomo polaznicima u meusobnom razumevanju i dogovoru 3. Svi lanovi grupe ispoljili svoje najbolje kvalitete 4. Reavao konflikte pomirenjem razlika u miljenju.
1. Usmeravanje polaznika ka cilju
napravite raspored koji vodi grupu ka ostvarivanju eljenih rezultata podstaknite uee, entuzijazam, kreativnost ponaajte se neutralno i dajte svoj doprinos nastavi u odgovarajuem trenutku organizujte diskusiju na nain koji podstie razmenu ideja, dolaenje do dobrih reenja i spreava digresije
C. 2. Pruanje pomoi polaznicima u meusobnom razumevanju i dogovoru
stvorite otvorenu, neformalnu atmosferu u kojoj polaznici rade zajedno identifikujte i naglasite najvanije take dogovora primenite nekoliko sredstava da bi se postigao konsenzus
D. 3. Svi lanovi grupe ispoljavaju svoje najbolje kvalitete
sluajte na nain kojim pokazujete da uvaavate onoga koji govori i potvrdite da ste razumeli reeno pomozite drugima da razumeju znaenja, razmiljanja, oseanja i namere koje izlae jedan lan grupe neka grupa preuzme odgovornost za svoj uspeh u nastavi pruite pozitivan i konstruktivan fidbek na nain koji stimulie samosvest, eksperimentisanje i preuzimanje rizika
4. Reavanje konflikata pomirenjem razlika u miljenju
zatitite pojedince i njihove ideje od napada direktno i sa potovanjem suoite se sa ponaanjem polaznika sklonih raspravama ukljuite zavaene strane u proces pomirenja razgraniite probleme, interese i pozicije razvijte meusobno poverenje i pregovarajte korak po korak dok ne doete do konanog sporazuma
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 67 of 88 III. Tehnike fasilitacije
Da bi trener razvio odgovarajue vetine fasilitacije potrebno je vreme, iskustvo i posveenost profesiji. Razvoj vetina fasilitacije je individualni proces i zavisi od samog trenera koliko vremena mu treba da usavri ove vetine.
Sada emo se usredsrediti na etiri (4) tehnike fasilitacije koje trener moe koristiti da bi usavrio svoje vetine fasilitacije.
Definicija: Predstavljanje trenera na nain kojim pokazuje polaznicima da im posveuje panju.
Na primer, atentivne tehnike se primenjuju kada: uspostavljate vezu sa polaznicima komunicirate sa polaznicima i pokazujete da uvaavate svakog pojedinca pokazujete da ste zainteresovani za uenje svakog polaznika
Primenom atentivnih tehnika trener dobija informacije od polaznika. On posmatra ponaanje polaznika sa odgovarajueg mesta u uionici, na osnovu ega moe da zakljui kako polaznici prihvataju nastavu. Time se takoe podstiu polaznici na interakciju.
Vidovi ponaanja koji pokazuju da ste zainteresovani za polaznike su: licem ste okrenuti ka polaznicima uspostavljate odgovarajui kontakt oima (neprestano posmatrate grupu) kreete se po uionici dok polaznici vebaju da biste proverili njihov napredak
NE TREBA:
Razgovarati sa nastavnim sredstvima Okretati lea grupi dok im se obraate Zuriti u pojedine polaznike Ponaati se na nain koji odvlai panju polaznika (npr. gledati u sat dok polaznici govore)
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 68 of 88 2. Tehnike opservacije
Definicija: Saznavanje pre svega putem ula vida i sposobnosti opaanja.
Tehnike opservacije e vam pomoi da procenite kako je prihvaena nastava. Na osnovu opaanja u toku nastave, moete da odluite da li ete nastaviti sa odravanjem asa kao to ste planirali ili ete modifikivati plan da odgovara potrebama polaznika. Neverbalno ponaanje polaznika je pokazatelj njihovih oseanja. Ukoliko primetite da nekoliko polaznika pokazuje isti vid ponaanja trebalo bi neto da preduzmete.
Neverbalno ponaanje i mogua znaenja
PONAANJE MOGUA ZNAENJA Smei se Klima glavom potvrdno Entuzijazam Naginje se napred Razumevanje Gleda vas u oi Zeva Prazan pogled Cupka nogama Dosada Zavaljen u stolici Gleda na sat Mrti se Hvata se za glavu Zbunjenost Prazan pogled Izbegava pogled
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 69 of 88 3. Tehnike sluanja
Definicija: Primanje verbalnih informacija i potvrda da je informacija shvaena.
Tehnike sluanja omoguavaju da pokaete da razumete stanovite polaznika. Takoe vam pruaju validnu povratnu informaciju kako je nastava prihvaena. Moete upotrebiti ovu povratnu informaciju da odluite na koji nain da nastavite sa nastavom. Ovo se jo naziva i AKTIVNO SLUANJE.
Aktivno sluanje podrazumeva dva (2) koraka. To su:
a) Sluanje izgovorenog, i b) Parafraziranje onoga to je reeno da biste pokazali da razumete
a) Paljivo sluanje izgovorenog
Dok sluate, pokuajte da shvatite ono to je reeno, da razumete sadraj i smisao sa take gledita polaznika. Iako deluje jednostavno, postoje prepreke koje oteavaju ovaj proces. Prepreke mogu biti posledica spoljanjih ili unutranjih smetnji.
1. Unutranje smetnje Sve ono o emu razmiljamo dok druga osoba govori. Moe biti u vezi sa onim o emu se govori, ali i ne mora (sanjarenje, nedostatak koncentracije).
2. Spoljane smetnje Sve ono to se deava oko nas i druge osobe koje se trude da privuku nau panju. Moe biti zvuk ili slika. (npr. buka iz drugih prostorija)
b) Parafraziranje da biste pokazali da razumete
Parafraziranje znai da trener svojim reima ponovi ono to je polaznik rekao da bi pokazao da razume. Zahteva verbalnu interakciju sa polaznicima. Ova interakcija se moe koristiti da bi proverili da li ste dobro razumeli ono to je reeno i da biste dobili dodatne informacije od polaznika i popunili praznine. Prilikom parafraziranja, koristite sledee fraze:
Ako dobro razumem ti kae... Rekao si ... Mislim da govori Kako ja razumem, ti si
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 70 of 88 4. Tehnike postavljanja pitanja
Definicija: proceniti koliko su vas dobro polaznici razumeli tako to ete traiti povratnu informaciju.
Zato postavljati pitanja?
Da shvatite koliko polaznici ve znaju o toj temi Da bi polaznici aktivno uestvovali u nastavi Da bi trener dobio povratnu informaciju o tome kako je nastava prihvaena Da bi polaznici procenili svoje znanje i dopunili ga
E. Tri (3) koraka prilikom postavljanja pitanja
1. Postavljanje pitanja 2. Obrada odgovora polaznika 3. Odgovaranje na pitanja polaznika
1. Postavljanje pitanja
Postavljanje pitanja znai, u stvari, izabrati odgovarajui tip pitanja. Postoji est (6) tipova pitanja koje trener moe da koristi. To su :
Direktna pitanja
Uvodna pitanja
Alternativna pitanja Pitanja otvorenog tipa Sugestivna pitanja
Retorika pitanja
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 71 of 88 a. Direktna pitanja
Defincija: direktna pitanja su pitanja koja se postavljaju odreenoj osobi u grupi. Zovu se direktna jer trener odreuje ko e odgovoriti na pitanje. Direktna pitanja mogu biti alternativna, otvorenog tipa ili sugestivna. Direktna pitanja se koriste da bi: Prozvali osobu za koju znate da zna odgovor Izbegli osobu koja odgovara na svako uvodno pitanje koje je upueno celoj grupi Ukljuili tihog polaznika u nastavu
F. b. Uvodna pitanja
Definicija: Uvodna pitanja se postavljaju celoj grupi i na njih svako moe da odgovori. Trener ne odreuje ko e odgovoriti na pitanje. Uvodna pitanja mogu biti alternativna, otvorenog tipa ili sugestivna.
Uvodna pitanja se koriste da bi: Zapoeli diskusiju Vodili diskusiju Predstavili novu temu tako da svi polaznici mogu da iznesu svoje miljenje Dobili komentar na temu
c. Retorika pitanja
Definicija: Retorika pitanja su pitanja koja ne zahtevaju odgovor. Ova pitanja se nazivaju retorika jer se postavljaju da bi izazvala efekat ili da bi se dala izjava a ne da bi se dobio odgovor. Na primer: ta ja tu mogu da uradim? Zato ja?
Retorika pitanja se koriste da bi: Naveli grupu da pone da razmilja o temi, ali bez ekanja na odgovor
NAPOMENA: Nemojte ekati predugo nakon postavljenog retorikog pitanja jer e u suprotnom neko pokuati da odgovori.
d. Alternativna pitanja
Definicija: Alternativna pitanja generalno zahtevaju odgovor sa da ili ne. Na primer: Da li razumete? Da li ste udati?
Takoe alternativna pitanja pruaju dve opcije (odgovora) u samom pitanju. Na primer: Da li je lake koristiti flip-art ili projektor? Da li elite da napravimo pauzu ili da nastavimo sa radom?
Alternativna pitanja se koriste da bi: Ponovili prethodno obraeno gradivo Kada traimo odreeni odgovor, kao u matematikom problemu Usmerili polaznika u razmiljanju Ohrabrili stidljivog polaznika da odgovori kada znate da zna
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 72 of 88
e. Pitanja otvorenog tipa
Definicija: Pitanja otvorenog tipa su uoptena pitanja koja mogu dovesti do opirne diskusije. Ova pitanja najee poinju upitnim recama kao to su: ta, kada, ko, gde, ili zato. Na primer: ta mislite o ovome? Kada moemo uhapsiti osumnjienog?
Uvodna pitanja se koriste da bi: Razvili optu diskusiju Saznali injenice
e. Sugestivna pitanja
Definicija: Sugestivna pitanja sadre odgovor u samom pitanju. Na primer: Nisi razumeo, zar ne? Ti si ukrao televizor, je l tako?
Sugestivna pitanja se koriste da bi: Dobili odreeni odgovor koji elite Usmerili diskusiju Proverili znanje polaznika
2. Obrada odgovora
Drugi korak u procesu postavljanja pitanja je nain na koji trener postupa sa odgovorima polaznika.
Nain na koji odgovorite na pitanje e uticati ne samo na osobu koja je postavila pitanje ve i na celu grupu.
Neki od naina postupanja sa odgovorima polaznika koji obezbeuju aktivno uee polaznika u nastavi su:
Pozitivno komentariite tane odgovore Odajte priznanje za trud, ak i kada je odgovor pogrean Minimizirajte mogui oseaj nelagodnosti kada polaznik da netaan ili nepotpun odgovor
3. Odgovaranje na pitanja polaznika
Trei korak u procesu postavljanja pitanja je odgovaranje na pitanja polaznika.
Nain na koji trener odgovora na pitanje e uticati na to da li e polaznici slobodno postavljati pitanja i ubudue.
Kada odgovarate na pitanja polaznika trebalo bi da:
Date odgovor sami ako ste vi jedina osoba koja moe da odgovori Preusmerite pitanje na drugog polaznika ili celu grupu ukoliko postoji verovatnoa da e neko dati taan odgovor Odloiti pitanje za kasnije ako: ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 73 of 88
prevazilazi obim teme, ili se na pitanje ne moe odgovoriti u okviru datog vremena, ili e odgovor dobiti kasnije u toku kursa, ili vam je potrebno vreme da biste pronali taan odgovor i dali ga polazniku (nikada nemojte ne odgovoriti na pitanje).
IV. Kontrola u uionici
Trener treba da kontrolie situaciju u uionici. Ukoliko se dogodi neto to ugroava interese grupe, trener treba da reaguje. Znajte da je dunost trenera da obezbedi sve neophodne uslove u kojima e polaznici moi da ostvare zadatke nastave.
G. A. Rad sa atipinim polaznicima
Jo jedna vana vetina koju trener mora da razvije je rad sa atipinim polaznicima. Trener mora najpre da razume razloge koji su doveli do takvog ponaanja i tek onda da izgradi nain ophoenja sa polaznicima koji manifestuju atipino ponaanje.
Uglavnom trener se susree sa etiri (4) tipa atipinih polaznika.
Moda uestvuje u nastavi ali je osoba koja razmilja u sebi Moda je stidljiv i nesiguran Moda ima neki problem line prirode Moda ne razume ta se deava Moda mu je dosadno Moda se opire
Kako se odnositi prema ovakvom obliku ponaanja:
Nemojte ih dovoditi u neprijatnu situaciju stavljajui ih na tapet Nemojte ih pitati u emu je problem ispred cele grupe. Razgovarajte sa njima u toku pauze. Upoznajte ih. Razgovarajte o svemu, ne mora da bude vezano za nastavu. Postepeno ih ukljuite u rad u malim grupama ili u diskusiju da bi im bilo prijatnije Pruite im podrku, ukoliko primetite da znaju odgovor, prozovite ih, ali: Ukoliko vidite da ne znaju odgovor, nemojte ih dovoditi u neprijatnu situaciju
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 74 of 88
2. Naduvenko
Mogui razlozi ovakvog ponaanja su:
Moda se osea superiorno: sveznalica Moda je dobro informisan i nestrpljiv da prenese informaciju Moda je po prirodi priljiv Moda ima predrasude
Kako se odnositi prema ovakvom obliku ponaanja:
Nemojte ih dovoditi u neprijatnu situaciju ili biti sarkastini, moda e vam kasnije zatrebati njihova energinost Preusmerite panju na ostale lanove grupe Pruite im priliku da pokau svoje znanje
3. Gospodin cinini
Mogui razlozi ovakvog ponaanja:
Moda je ve sve doiveo i misli da se nita bitno nee promeniti Moda misli da njegov cinizam nije problem
Kako se odnositi prema ovakvom obliku ponaanja:
Ukljuite ih u diskusiju na asu Pitajte ih za predloge Ne doivljavajte lino i trudite se da izbegnete sukob
4. Svaalica
Mogui razlozi ovakvog ponaanja su:
Moda se ve sukobljavao ranije, a vi sa tim niste upoznati Moda ima drugaije ideje, vrednosti, uverenja ili opaanja Moda ima teku narav
Kako se ophoditi prema ovakvom obliku ponaanja:
Potencirajte ono u emu se slaete Minimizirajte ono u emu se ne slaete Preusmerite panju na ostale polaznike Ne doivljavajte lino i trudite se da izbegnete sukob
Trener je fasilitator i njegova uloga je da posreduje u procesu uenja Nemojte da nameete svoju linost, miljenje i ubeenje. ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 75 of 88
B. Smernice za trenera
Da bi vam pomogli u pronalaenju vaeg naina izvoenja nastave, daemo kratak prikaza smernica u fasilitaciji kojih trener treba da se pridrava:
Stvorite prijatnu atmosferu. Budite na raspolaganju. Budite prirodni polaznici e to ceniti. Nemojte izigravati Gospodina Savrenog. Budite svesni svoje uloge. Izloite temu i obim programa nastave, neka polaznici izloe svoja oekivanja. Pruajte samo proverene podatke. Neka polaznici predstave svoje iskustvo na svaku temu ili vebu. Predstavite ideje i pitanja. Ne insistirajte na svojim gleditima. Potrudite se da polaznici imaju priliku da priaju o sopstvenom iskustvu. Vae oi, ui, glas i govor tela su vani. Uspostavite kontakt oima sa polaznicima. Budite svesni sopstvenog glasa - nastojte da ne govorite previe ili preglasno, ve tako da svi mogu da uju vas i ostale polaznike. Budite "fer" kada prozivate polaznike, na primer, ne favorizovati mukarce naspram ena, ne prozivati stalno iste ljude. Ne ulazite u rasprave i ne dozvolite da as preraste u raspravu. Istovremeno treba ohrabrivati razliitost u miljenju. Omoguite polaznicima da postavljaju pitanja. Ne dozvolite da polaznici upadaju jedan drugome u re. Budite "vrsti" sa dominantnim osobama, stavite im do znanja da trebaju pustiti i druge da govore. Dajte polaznicima dovoljno vremena da razmisle i obrazloe svoj miljenje. Proverite da li su polaznici dobro razumeli sadraj jedne nastavne jedinice pre nego to preete na drugu; odgovorite ako jo ima nerazjanjenih pitanja. Koristite aktivnosti Probijanje leda ili Zagrevanje. Primenjujte razliite nastavne metode.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 76 of 88 D. Veliko NE za trenera
Bez obzira na pristup za koji se trener odlui da bi olakao proces usvajanja znanja svojih polaznika, postoje neki postupci i vidovi ponaanja koji se moraju izbegavati.
Nazvali smo ih Veliko NE za trenera:
Lo prvi utisak Nema cilja kojem tei Dosadna, suvoparna prezentacija "Stoji u mestu" Ne odrava kontakt oima Neodgovarajui izraz lica Bez humora Nedovoljna priprema Pasivni polaznici Bez entuzijazma/motivacije/ ubeenja Siromana vizuelna nastavna sredstva Slaba zavrnica
D. Prevazilaenje treme
Svaki trener osea tremu pre poetka asa, posebno ako prvi put treba da odri as. ak i oni sa velikim iskustvom, imaju takav oseaj s vremena na vreme. Veina trenera priznaje da osea tremu neposredno pre poetka asa.
ta trener moe da preduzme da bi prevaziao tremu:
Vebajte sve dok se ne oseate prijatno Nauite napamet poetak vae prezentacije Vebajte upotrebu nastavnih sredstava pre poetka asa Predvidite i spremite se za mogue probleme u nastavi Dobro se odmorite pre nastave Odaberite prikladnu i udobnu odeu Pre samog poetka asa pokuajte da se opustite: duboko udahnite i latite se posla.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 77 of 88 Nastavno okruenje A. Uvod
Samo okruenje u kome se nastava odrava moe imati znaajan uticaj na efikasnost nastave. Ureenje i izgled uionice moe da utie na stav polaznika prema nastavi i na njihove navike u uenju. Polaznicima je potrebno nastavno okruenje koje je organizovano, podsticajno i udobno i omoguava efikasno uenje. Stvaranje takvog okruenja podrazumeva ureenje prostora, snabdevenost raznovrnim nastavnim materijalom, kao i stvaranje uverenja kod polaznika da pripadaju tom prostoru i da taj prostor pripada njima.
B. Nastavno okruenje
Da bi nastavno okruenje podsticalo polaznike na uenje, trener bi trebalo da uzme u obzir sledee:
(1) potrebe polaznika (2) ureenje prostorije
(1) Potrebe polaznika
Prihvatanje nastave e biti oteano ukoliko osnovne ivotne potrebe nisu ispunjene (Maslovljeva hijerarhija ljudskih potreba). Jednostavno, ako polaznicima nije udobno, oni nee moi da se usredsrede na nastavu i da u njoj aktivno uestvuju. Na sledeih est (6) faktora trener treba da obrati panju prilikom organizacije udobnog nastavnog okruenja:
Temperatura Stolice Pisanje i radni prostor Osvetljenje Preglednost Buka
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 78 of 88 Temperatura u uionici
Opte je verovanje da je temperatura od 22 stepena Celzijusovih u uionici idealna. Ako je u prostoriji pretoplo, polaznici e zaspati. Ako je temperatura u prostoriji nia od predviene, polaznicima e panja biti odvuena od uenja zbog hladnoe.
Stolice
Koristite udobne stolice. Izbegavajte drvene. Drvene stolice su neudobne, tvrde i bune.
Pisanje i radni prostor
Svakom polazniku je poteban stalni prostor za rad koji treba da bude dovoljno veliki za pisanje. Ukoliko radite u uionici gde polaznici nemaju prostora za pisanje, as treba da bude krai.
Osvetljenje
Odgovarajue osvetljenje je neophodno! Osvetljenje e biti odabrano u skladu sa nastavnom metodom i nastavnim sredstvima koji se koriste u datom trenutku.
Preglednost u uionici ( i za polaznika i za trenera)
Najefektnija vizuelna sredstva na svetu su beskorisna ukoliko ih vai polaznici ne mogu videti.
Proverite uionicu pre odravanja asa da biste uoili uglove ili delove odakle je teko pratiti nastavu.
Ako as morate odrati u uionici u kojoj ne postoji preglednost, razmotrite smanjenje broja polaznika i upotrebu radnih stolova/stolica koji pruaju bolje praenje nastave.
Buka
Buka je smetnja normalnom odvijanju nastave. Jedan od osnovnih kriterijuma koji treba zadovoljiti je odravanje nastave u okruenju u kome nema buke.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 79 of 88 (2) Ureenje prostora
Na ovom kursu usredsrediemo se na dva znaajna pitanja:
Dekor u uionici Raspored sedenja
Dekor u uionici Primarna uloga dekora u uionici je da pomae proces usvajanja znanja. Stalnim posmatranjem i itanjem dekora, polaznici obnavljaju i pamte znaajne koncepte i informacije. Ovaj proces se esto naziva pasivno uenje. Zanimljiva i atraktivna vizuelna nastavna sredstva, kao to su bilteni i posteri, su glavne komponente efektne uionice. Dekoracije na zidovima bi trebalo da budu u boji i dopadljive, kao i da odslikavaju nastavu koja se odvija u toj uionici. Takoe, materijal na zidovima uionice bi trebalo esto menjati i aurirati. Dnevni plan rada, sporazum polaznika i druge znaajne informacije treba postaviti tako da ih polaznici lako uoe. Dostupnost informacija razvie svest kod polaznika o odgovornosti koju imaju u nastavi.
Raspored sedenja
Davno su proli dani kada je trideset klupa rasporeeno u redove upereno ka katedri nasatvnika koja se nalazi na elu uionice. Prilikom ureenja uionice, trener treba da uzme u obzir potrebe polaznika koji aktivno uestvuju u nastavi: na primer, klupe u redovima kao u klasinom kolskom ambijentu predstavljaju barijeru izmeu trenera i polaznika i negativno utiu na grupnu interakciju. Sam raspored sedenja u uionici moe da stvori oseaj bliskosti i saradnje ili autoriteta i hijerarhije. Ako elite da polaznici rade u malim grupama, organizujte, na primer, sedenje za stolovima ili oko nekoliko klupa. Za este grupne diskusije, probajte kruni ili polukruni raspored. U svakom sluaju, treba da odaberete onaj raspored sedenja koji vam najvie odgovara, a u zavisnosti od veliine grupe, nastavih metoda i nastavnih sredstava.
Najei raspored sedenja u uionici
Polukruni Potkovica Konferencijski Timski U redovima
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 80 of 88
Polukruni raspored sedenja Veliina grupe: mala / srednja Nastavna metoda: sve metode Nastavna sredstva: sva Prednosti: Poto su polaznici okrenuti licem u lice, omoguena je dobra komunikacija Polaznici se lako mogu raspodeliti u male grupe Nedostaci: Ogranien je broj polaznika sa kojima se moe raditi
Raspored sedenja u obliku potkovice Veliina grupe: mala / srednja Nastavna metoda: sve metode Nastavna sredstva: sva, mada je mogue da u toku projekcija polaznici koji sede u uglovima nemaju dobru preglednost Prednosti: Ovaj raspored je odlian za demonstraciju ili igranje uloga zbog dobre preglednosti Polaznici se lako mogu raspodeliti u male grupe Nedostaci: Ogranien je broj polaznika sa kojima se moe raditi Polaznici imaju mogunost interakcije samo sa 2/3 grupe koja je u njihovoj blizini. Polaznici koji se nalaze na istoj strani potkovice retko komuniciraju meusobno.
Konferencijski raspored sedenja
Veliina grupe: mala Nastavna metoda: sve metode Nastavna sredstva: sva Prednosti: Bliski kontakt izmeu trenera i polaznika, i samih polaznika Mogunost za interakciju Nedostaci: Mali broj polaznika komunicira licem u lice Mali broj polaznika sa kojima se moe raditi Mesto na elu stola se esto doivljava kao liderska pozicija
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 81 of 88 Timski raspored sedenja Veliina grupe: mala /velika Nastavna metoda: sve metode koje zahtevaju grupne aktivnosti Nastavna sredstva: sva, mada je mogue da u toku projekcija polaznici koji sede na kraju uionice nemaju dobru preglednost Prednosti: Podstie razgovor Neguje duh tima i odgovarajua je za grupne aktivnosti Neformalno, ali je kontola ostvarljiva
Nedostaci: Mogu samo sa ogranienim brojem polaznika Neformalan je a ipak je kontrola mogua Preglednost moe biti problem
U redovima (tradicionalni) Veliina grupe: velika Nastavna metoda: najbolji za predavanja i prezentacije Nastavna sredstva: mogue je da polaznici koji sede na kraju uionice nemaju dobru preglednost postera i projekcija Prednosti: trener je okrenut licem prema polaznicima Odgovara ukoliko nastavu izvodite sa velikom grupom polaznika Odgovara ukoliko treba da koristite vizuelna nastavna sredstva Nedostaci:
Komunikacija se odvija samo u jednom pravcu trener ne moe da vidi polaznike koji sede u poslednjim redovima Preglednost moe biti loa ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 82 of 88 Evaluacija nastave A. Uvod
Kada se pomene evaluacija nastave, prvo na ta pomislimo je ocenjivanje polaznika da bi videli koliko su nauili. Ali, koncept evaluacije nastave obuhvata mnogo vie od toga. Sistematski proces evaluacije nastave treba da vam pomogne da odredite da li je nastava i praksa koja je usledila popunila razliku u znanju utvrenu analizom obrazovnih potreba. Takoe, sistematska evaluacija je neophodna ukoliko trener eli da usavri i pobolja svoje vetine. Pokuaj usavravanja bez evaluacije bi bio kao utirati na ko zatvorenih oiju. Meutim, ako zastanemo ovde, ocenili bismo samo 50% rada koji je uloen u nastavu. U ovoj nastavnoj jedinici, predstaviemo vam nain da uradite evaluaciju nastave u potpunosti.
B. Komponente evaluacije nastave
Evaluacija nastave obuhvata:
1. Reakcije polaznika 2. Uenje na asu 3. Ponaanje na radnom mestu
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 83 of 88 1. Reakcije polaznika
Na ovaj nain analiziraete kako polaznici usvajaju znanje. Moiete da odredite mogue probleme u nastavnom planu i programu koji e vam posluiti sledei put kada organizujete nastavu. Prikupljanje podataka na ovom nivou se odvija na dva naina: Procena posmatraa Komentari polaznika
Procena posmatraa Ova procena se direkno odnosi na vaa ili opaanja kolege ili osobe koja je odreena od strane organizacije za ovakvu vrstu procena. Komentari polaznika Polaznici treba da iznesu svoje utiske o kursu.
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 84 of 88 2. Uenje na asu
Procena znanja koje polaznici usvajaju na asu se odvija na svakom asu kroz ostvarene zadatke nastave. Kao to je ve reeno, zadaci nastave slue kao kriterijum ocenjivanja. Zadaci nastave ne samo da odreuju nastavni sadraj, ve i vrstu testiranja koja e se koristiti na kursu. Standardni tipovi provere znanja obuhvataju: Usmeni ispit Opservacija Pismeni ispit
Usmeni ispit Ovaj metod omoguava direktno ispitivanje polaznika; uglavnom se koristi na asu i omoguava treneru da vidi kako polaznici ue. Opservacija Ovaj metod omoguava posmatranje ponaanja polaznika. Uglavnom se koristi za procenu vetina. Sa kriterijumima odreenim na osnovu utvrenih standarda, moemo ostvariti odgovarajui nivo objektivnosti. Pismeni ispit Ovaj metod podrazumeva upotrebu pismenih testova da bi utvrdili da li su zadaci nastave ostvareni.
Subjektivna pitanja provere znanja (otvorenog tipa)
Subjektivna pitanja ne ograniavaju polaznika i daju mu slobodu. Najpoznatiji tip pitanja iz kategorije subjektivnih pitanja je esej. Iako ovakva pitanja pruaju polaznicima mogunost da sami osmisle odgovor, teko ih je oceniti jer esto imaju vie tanih odgovora. Policijski trener moe koristiti ovu vrstu pitanja, ali to ne treba da bude njegov prvi izbor.
Subjektivna pitanja treba izbegavati jer: zahtevaju puno vremena za analizu i ispravku nemogue ih je standardizovati uzrok negativne atmosfere, zato to polaznici mogu da spekuliu o kriterijumu koji trener koristi za procenu njihovog znanja. ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 85 of 88 Objektivna pitanja u proveri znanja (zatvorenog tipa)
Objektivna pitanja provere znanja imaju samo jedan taan odgovor. Za razliku od prve grupe pitanja, ova vrsta pitanja se posebno preporuuju. Ova pitanja se preporuuju jer:
su standardizovana omoguavaju donoenje zakljuaka u vezi sa problemima u uenju polaznici ih lake prihvataju
Mi emo se usredsrediti na etiri (4) najee vrste objektivnih pitanja:
tano/netano, pitanja savie ponuenih odgovora dopunjavanje povei pitanje i odgovor
Tano netano: ova pitanja se sastoje od odreene tvrdnje i polaznik mora da oznai da li je tvrdnja tana ili netana.
a. Prednosti
Laka za ocenjivanje jer postoji klju reenje Laka za upotrebu jer su odgovori veoma jednostavni Prilagoena nastavnom matrijalu koji moe biti "apsolutno" taan ili netaan
b. Nedostaci
Postoji velika mogunost pogaanja
c. Kako sastaviti pitanja tano- netano
Svako postavljeno pitanje mora da bude potpuno tano ili netano Uzdrite se od upotrebe trik pitanja Izbegavajte sloene reenice Izbegavajte negaciju u pitanjima Izbegavajte upotrebu rei kao to su : uvek, niko, svi, nikad Pitanja treba da budu jednake duine Izbegavajte formiranje ablona u ponuenim odgovorima
Pitanja sa vie ponuenih odgovora: sastoje se od osnovne reenice i nekoliko ponuenih odgovora (najee etiri).
a. Prednosti
Pogodna za ocenjivanje zadataka nastave iz razliitih domena uenja Primenljiva u razliitim nivoima u okviru domena uenja (razumevanje i vii nivoi) Laka za ocenjivanje upotrebom datog reenja Smanjuje se mogunost pogaanja dodavanjem vie ponuenih odgovora Mogu se koristiti vie puta
b. Nedostaci ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 86 of 88
Teko je formulisati dobre odgovore Zbog postojanja ponuenih odgovora, potrebno je vie vremena za izradu testa, kao i za njegovo reavanje
c. Nain sastavljanja pitanja sa vie ponuenih odgovora
Napiite jednu osnovnu reenicu i tri ponuena odgovora Osnovna reenica treba da budu saeta i laka za itanje Svi ponueni odgovori treba da budu prihvatljivi Izbegavajte negacije sem u sluaju kada negacije na najbolji nain oslikavaju loginost materijala Rasporedite odgovore nasumice Umereno koristite kao ponuene odgovore reenice poput sledeih: sve od navedenog ili nita od navedenog
Dopunjavanje: sastoji se od reenica sa jednom ili vie kljunih rei koje nedostaju. U prazan prostor se dopisuje re ili reenica koja nedostaje ili je odgovor ponuen kao u pitanjima sa vie ponuenih odgovora.
a. Prednosti
Lako se sastavljaju Procenjuje se polaznikovo poznavanje kljunih rei ili principa.
b. Nedostaci
Moe navesti trenera da prenaglasi odreene rei, a ne njihovo znaenje ili upotrebu
c. Nain formulisanja dopunjavanja
Traite samo kljune rei i ograniite odgovor na najvie tri rei Postavljajte direktna pitanja zasnovana na injenicama
Povei pitanja i odgovor
Od polaznika se zahteva da poveu pitanje i taan odgovor. Pitanja i odgovor su obino dati u tabeli.
a. Prednosti
Pogodan za povezivanje uzroka sa posledicama, kao i za asocijacije i otkrivanje veza izmeu pojava Omoguava primenu i analizu principa i kljunih ideja
b. Nedostaci
Sloena za izradu Potrebno puno vremena za ispravku ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities
Page 87 of 88
c. Nain formulisanja
Pitanja i odgovori treba da budu uverljiva Pruiti vie odgovora nego pitanja Pisati u loginom sledu, tj. azbuno ili redno
3. Ponaanje na radnom mestu
Cilj ove metode je da se proceni da li su polaznici promenili svoj nain rada i da li je to rezulat nastave. Kada polaznik koristi znanje i vetine koje je nauio tokom nastave, ta je pojava poznata pod terminom transfer. Preporuuje se ovakav nain procene kada je nastava bila orijentisana na sticanje vetina. Ovaj metod evaluacije se posebno preporuuje zato to na ovaj nain utvrujemo da li je postojanje obrazovne potrebe odnosno razlike u znanju koja je inicirala nastavu zadovoljeno ili su potrebne dalje mere.
Prikupljene informacije treba da ukljuuju:
Utiske o stepenu primene novih vetina, stavova, i ponaanja na poslu. (Ove informacije se mogu dobiti od ostalih polaznika, kolega i na osnovu utisaka nadreenih o nainu rada po zavretku obuke.) Ocenjivanje rada Da li je nastava pomogla organizaciji u postizanju ciljeva? Procena isplativosti uloenog u nastavu ( realizovanje obrazovne potrebe)
ToT- Strasbourg February 2006 Adult Learning & Training Abilities