You are on page 1of 71

DHARMA: PUT TRANSCENDENCIJE

Uvod
Sanskrtske su rijei postale dijelom naeg svakodnevnog govora. Na primjer, gotovo nitko ne treba otvoriti rjenik da razumije izraze kao to su medijski guru, politiki pandit ili loa karma. Jo jedna sanskrtska rije koja se uvrijeila u glavnim strujanjima naeg jezika jest dharma. tovatelji pis!a beat"genera!ije Ja!ka #eroua!a mogli bi se prisjetiti njegovog romana Dharma Bums, a$%%&. godine televizijski su gledatelji vidjeli poetak popularnog sitcoma ija je junakinja leprava newagerica 'harma. (li, to je tono dharma) *enja mudra!a iz drevne +ndije otkrivaju dva njena glavna znaenja, a to su priroda i dunost. ,azmotrimo prvo prirodu. Svaka stvar ima sebi svojstvenu prirodu, jedinstvenu i sutinsku odliku koja odre-uje njezino postojanje. * tom smislu moemo re.i da je dharma e.era slatko.a, odnosno da je dharma vode sposobnost da nam svojim istim okusom utai e-. + svatko od nas ima sutinsku prirodu, odnosno dharmu, te osje.a duboko zadovoljstvo kad ivi u skladu s njom. (li to je dharma ljudskih bi.a) /rema bezvremenskoj mudrosti Veda, naa dharma nije odlika naeg tijela, ve. nae due, unutarnje iskre boanske svjesnosti koju ima svatko od nas. 0na dolazi iz 1rhovne 'ue, #e, koji se moe usporediti s svemirskom vatrom, izvorom svih boanskih iskri koje smo mi sami. Dharma svake iskre boanske svjesnosti je skladan ples oko sredinje vatre, #e, izvorne vrhovne osobe. Svi smo mi jedinstvena, individualna i personalna oitovanja #e, ali naa dharma je da prepoznamo svoj izvor, da slavimo svoju vjenu vezu s Njim kroz sluenje s ljubavlju. *kratko, dharma nas, vjeno svjesnih jastava, jest da volimo i sluimo #u, Svevinju 2oansku 0sobu. * materijalnoj svjesnosti gubimo iz vida svoju pravu prirodu. 3aboravljamo svoj izvor i svoju vezu s #om, a naa se izvorna dharma nesebinog sluenja Njemu preobraava u lanu dharmu natje!ateljske sebinosti. 2udu.i da gubimo dodir sa svojom istinskom dharmom, osje.amo 4rustra!iju i nezadovoljstvo. Dharma: Put transcendencije vra.a nas naoj istinskoj prirodi, naem izvornom poloaju #inih slugu punih ljubavi. 'rugo znaenje rijei dharma je dunost. * drugoj polovi!i dvadesetog stolje.a eksperimentalno smo naputali osje.aj dunosti i odgovornosti u korist etike uga-anja sebi5 6inite to vam se svi-a7 (li mnogi od nas sad osje.aju da je eksperiment propao i da su u kaotinom moru hedonizma izgubili moralna uporita. 'unost je iznova postala op.e prihva.ena.

No pitanje je prema kome i zato osje.ati dunost) 0dgovor .emo dobiti samo ako shvatimo drugi dio dharme, svoju sutinsku odliku. (ko je naa sutinska odlika da sluimo #u s ljubavlju, onda nam je prva dunost usredotoiti panju na bu-enje tog sluenja s ljubavlju, bhakti, u nama samima kao i pomagati drugima da ostvare isti !ilj. /otreban mir i nadahnu.e moe nam pruiti Dharma, djelo ukojem nas najve.i indijski duhovni poslanik u ovom svijetu, Njegova 2oanska 8ilost (.9. 2haktivedanta S:ami /rabhup;da, vodi u samo sr!e dharme. (utor istrauje njezina znaenja u svom otroumnom komentaru rmadBhgavatama, drevne knjige na sanskrtu koja je poznata kao zreli plod stabla vedskog znanja. * dijelu rmad-Bhgavatama koji <r=la /rabhup;da komentira, veliki mudra! S>ta ?osv;m= saeto odgovara na pitanja o dharmi to su mu postavljena na skupu mudra!a u svetoj umi Naimi;ran@i Au dananjoj sjevernoj +ndijiB. Nema nieg vanijeg od razumijevanja nae dharme, pa ova knjiga stoji kao trajan knjievni putokaz za ovjeanstvo koje se kre.e prema novim izazovima i mogu.nostima dvadeset i prvog stolje.a.

to je dharma?
sa vai pus paro dharmo ato bhaktir adhok!aje ahaituk apratihat a tm suprasdati Naj uzvi e!iji vid dje"ova!ja #dharma$ %itavo& %ovje%a!'tva je o!aj (ojim "judi mo&u do'ti)i *o've)e!o '"u+e!je tra!',e!de!ta"!om -o'*odi!u ' "ju.av"ju/ Ta(vo *o've)e!o '"u+e!je mora .iti !emotivira!o i !e*re(id!o da .i u *ot*u!o'ti zadovo"ji"o ja'tvo/ 0rmad-Bhgavatam 1/2/34 0vom izjavom <r= S>ta ?osv;m= odgovara na prvo pitanje mudra!a iz Naimi;ran@e. 8udra!i su ga bili zamolili da same !jelokupnost razotkrivenih spisa i predstavi njihovu bit kako bi ih degradirani ljudi, odnosno ljudi op.enito, mogli lako prihvatiti. Vede propisuju dvije vrste djelovanja za ljudsko bi.e. Jedna je prav"tti-mrga, put osjetilnog uivanja, a druga niv"tti-mrga, put odri!anja. /ut je uivanja nii, a put rtvovanja za vrhovni !ilj vii. 8aterijalno postojanje ivoga bi.a je bolesno stanje u odnosu na pravi ivot. /ravi ivot je duhovno ili brahma-bh#ta postojanje, vjeno, blaeno i ispunjeno znanjem. 8aterijalno je postojanje prolazno, iluzorno i puno bijeda. * njemu ne postoji nikakva sre.a, ve. samo uzaludan pokuaj osloba-anja od nevolja, a privremeni se prestanak nevolje pogreno naziva sre.om. Stoga je put progresivnog materijalnog uivanja, koje je prolazno, bijedno i iluzorno, nii. No posve.eno sluenje Svevinjem ?ospodinu, koje osobu vodi u vjeni blaeni ivot sve"znanja, naziva se viim oblikom djelovanja. 0no ponekad, mijeanjem s niim oblikom djelovanja, biva onei.eno. Na primjer, posve.eno sluenje radi stje!anja materijalne dobiti svakako predstavlja zapreku na progresivnom putu odri!anja. 0dri!anje radi

vrhovnog dobra za!ijelo je bolje od uivanja u bolesnom stanju ivota. Cakvo uivanje samo pogorava simptome bolesti i produljuje njezino trajanje. Stoga posve.eno sluenje ?ospodinu mora biti isto, odnosno bez i najmanje elje za materijalnim uivanjem. 3ato osoba treba prihvatiti vii oblik djelovanja u vidu posve.enog sluenja ?ospodinu bez najmanje primjese nepotrebnih elja, koristoljubivog djelovanja ili 4ilozo4ske spekula!ije. Samo joj to moe dati vjenu utjehu u sluenju Njemu. Dharmu smo namjerno odredili rijeima oblik djelovanja, jer je osnovno znaenje rijei dharmaono to odrava postojanje. 0no to odrava postojanje ivoga bi.a je uskla-ivanje njegovih djelatnosti i njegova vjenog odnosa sa Svevinjim ?ospodinom, #om. 8e-u svim ivim bi.ima, vjenim obli!ima, #a je !entar panje za iva bi.a, a ujedno i sveprivlano ivo bi.e, vjeni oblik. Svako pojedino ivo bi.e ima vjeni oblik u duhovnom postojanju, te ih #a sve vjeno privlai. #a je potpuna !jelina i sve je ostalo Njegov sastavni djeli., a odnos me-u njima jest odnos sluge i sluenoga.Caj je odnos trans!endentalan i potpuno razliit od naeg iskustva umaterijalnom postojanju. 0n predstavlja najskladniji oblik prisnosti, a spoznaje se s napretkom posve.enog sluenja. Svatko bi se trebao ukljuiti u to trans!endentalno sluenje ?ospodinu s ljubavlju, ak i u sadanjem uvjetovanom stanju materijalnog postojanja, te tako postupno razotkriti pravi ivot i pruiti si potpuno zadovoljstvo. Svi mi udimo za potpunim zadovoljstvom jastva, tma-suprasdom, ali prvo moramo znati to je pravo jastvo. ,ije tma,jastvo, odnosi se na tijelo, um i duu. * stvari, mi smo duhovna dua prekrivena dvjema vrstama odje.e. #ao to gospodina prekriva kaput i koulja, tako mene, duu, prekriva grubo tijelo sainjeno od 4izikih osjetila i suptilno tijelo sainjeno od uma, ineligen!ije i lanog ega. /ojedina! prekriven lanim egom poistovje.uje se sasvojim tijelom. (ko ga upitate tko je, odgovorit .e5 Ja sam (merikana!, ili Ja sam +ndija! i tomu slino. (li to su odre-enja tijelaDona nisu njen pravi identitet. 1edska literatura nauava da je poetak shva.anja pravog identiteta razmiljanje aha brahmsmi5 Ja sam 2rahman, duhovna dua. 3ato Vednta-s#tra kae5 athto brahma-jij$s, Sad se valja raspitivati o duhu. Ejudski oblik ivota namijenjen je napredovanju u znanju o duhu, a to je znanje poetak prave sre.e. Svi udimo za sre.om, jer smo po prirodi sretni5 nandama o%bh st. #ao duhovne due prirodno smo sretni, blaeni. 8e-utim,ispatamo jer nas je prekrilo pet grubih materijalnih elemenata "zemlja, voda, vatra, zrak i eter " i tri suptilna materijalna elementa " um, inteligen!ija i lani ego. 8aterijalisti, koji se poistovje.uju s prekrivaima, tragaju za zadovoljstvom kroz te grube i suptilne elemente tijela. 'rugim rijeima, samo tragaju za uga-anjem osjetilima, za tjelesnom sre.om. * materijalnom svijetu svi teko rade samo radi te sre.e. Neki ljudi pokuavaju na.i sre.u uga-aju.i tjelesnim osjetilima, a drugi uga-aju.i umu zanima!ijama poput umjetnosti, poezije i 4ilozo4ije. (li pravu nam sre.u ne moe dati ni grubo ni suptilno uga-anje osjetilima, jer prava sre.a pripada dui. 'oista i vidimo da ljudi nisu sretni, iako se u !ijelome svijetu trude da bi udovoljili tijelu i ugodili osjetilima. (li, ne mogu biti sretni, jer nedostaje temeljno naelo sre.e. /retpostavimo da imate lijep kaput. (ko ga samo pokazujete, glaate i vrlo paljivo odravate, vi sami nikad ne.ete biti sretni. Slino tomu, sad pokuavate ostvariti sre.u zadovoljavaju.i kaput tijela, no to nije mogu.e. Sre.a dolazi jedino kad usre.ite duu. +li, pretpostavimo da imate pti!u u krlet!i. (ko samo latite krletku, ali ne hranite pti!u, pti!a nikad ne.e biti sretna. Slino tomu, ovo je materijalno tijelo krletka due i ako se brinemo samo za tijelo, dua nikad ne.e postati sretna. 3ato duhovno znanje poinje sa shva.anjem daje dua zatoena u tijelu i umu te da joj pravu sre.u nikad ne.e donijeti ni tjelesna ugoda ni umno zadovoljstvo.

#ako onda dua moe postati sretna) #ao to je reeno u ovoj stro4i iz rmad-Bhgavatama, dua moe postati sretna samo kad ivi u skladu s vrhovnom dharmom. *obiajen prijevod rijei dharma jest religija, ali, kao to je gore spomenuto, pre!iznije znaenje je ono to odrava neije postojanje ili neija sutinska odlika. Sve ima sutinsku odliku. Na primjer, sutinska odlika ili paprii!a je vrlo ljut okus. #ad na trni!i kupujemo ili paprii!e, probamo koliko su ljute. (ko nisu jako ljute, ne.emo ih kupiti. Cakoje dharma ili paprii!a snana ljutina. Slino tomu, dharma e.era je slatko.a. ( to je dharma due) #ad je zarobi materijalna priroda, dua usvaja razne umjetne dharme koje se temelje na njezinu pogrenom poistovje.ivanj u s tijelom. 6ovjek ro-en u obitelji hindusa re.i .e5Ja sam hindus, ovjek ro-en u muslimanskoj obitelji tvrdit .e5 Jasam musliman, ovjek ro-en u kr.anskoj obitelji tvrdit .e5 Ja sam kr.anin i tako dalje. (li, kao to sam ve. objasnio, pravi identitet osobe jest duhovna dua " aha brahmsmi5 Ja sam 2rahman, duhovna dua. #ad dostignemo tu razinu duhovnog razumijevanja, naa sutinska odlika postaje jasna. #ao to je ovdje objanjeno5 savai pus paro dharmo ato bhaktir adhok!aje . 1rhovna dharma due je posve.eno sluenje 2ogu. Co je naa sutinska odlika. Svatko je ve. neemu posve.en5 svojoj zemlji, svom drutvu, svojoj obitelji, svojoj eni, svojoj dje!i, svojim osjetilima. Nitko ne moe re.i5 Nikome ne sluim.&orate sluiti, jer to je vaa dharma. (ko nemamo komu sluiti, drat .emo maku ili psa te sluiti njih. 3ato je naa sutinska odlika sluenje drugome s ljubavlju. 8e-utim, izmie nam smisao tih radnji. 1olimo make, pse i tolike druge stvari, ali zanemarujemo voljeti 2oga. 3ato ne ostvarujemo pravu sre.u. /ostat .emo sretni kad svoju ljubav usmjerimo na pravi predmet5 (dhokaju, #u. (ko rijedharma prihvatimo u znaenju religije, iz navedenog stiha rmad-Bhgavatama shva.amo da je trans!endentalno sluenje ?ospodinu s ljubavlju najvii oblik religije. 8udra!i iz Naimi;ran@e postavili su sljede.e pitanje5 #oji je oblik religije najbolji, takav da se pomo.u njega svatko moe uzdi.i do duhovne eman!ipa!ije)Neki ljudi mogu re.i da je najbolja hinduska religija, drugi preporuiti kr.ansku religiju, tre.i govoriti da je dobra muslimanska religija, a etvrti budistika, itd. (li rmad-Bhgavatam ne zagovara hindusku, kr.ansku, muslimansku ili budistiku religiju, ve. daje op.enit opis najbolje religije5 Najbolja vjerska praksa je ona koja vam pomae da postanete (dhokajin posve.enik. (dhokaja je sanskrtsko ime za Svevinju 2oansku 0sobu. 'oslovno znaenje imena (dhokaja je 0naj tko onemogu.uje,odnosno FpotiskujeG AadhaB svaki napor da ?a se shvati pomo.u znanja steenog kroz osjetilni opaaj Aak!a-jaB. Co ime 2oga "(dhokaja " odgovor je svim umnim spekulantima koji istrauju pitanje to je 2og) i piu tomove knjiga. Njima (dhokajino ime govori5 8oete spekulirati jo tisu.ama godina, ali na taj nain nikad ne.ete uspjeti shvatiti 2oga. Ejudi znaju re.i5 2og je velik. 8e-utim, oni ne znaju ko'iko je velik. +me #a savreno ukazuje na 2oju veliinu. (ko elite savrenu de4ini!iju rijei 2og, onda je to k"!(a, jer rije k"!(a znai sveprivlaan. (ko netko nije sveprivlaan, kako moe biti 2og, najve.i) (ko je netko velik, mora biti privlaan. Na primjer, John'. ,o!ke4eller i Henr@ Iord smatrani su velikim ljudima, jer su bili jako bogati, pa ih je njihovo veliko bogatstvo uinilo privlanima. 'akle, bogatstvo je jedna odlika privlanosti. 3ato 2og mora biti najbogatiji. Ejepota je jo jedna privlana odlikaD zato 2og mora biti najljepi. #ad vide #inu sliku, mnogi ljudi su uvjereni da nikadnisu vidjeli tako prekrasnu osobu, iako je pomalo !rnpurast. Slino tomu, #a u potpunosti posjeduje privlana obilja snage, mudrosti, slave i odri!anja. #ako ?a tih est obilja neogranienog bogatstva, ljepote, snage, mudrosti, slave i odri!anja ini sve privlanim, 2og je poznat po imenu #a. Cim trans!endentalnim obiljima moe privu.i najbogatijega, najljepega, najjaega, najmudrijega, najslavnijega i najodvojenijega. Cakve nam

je neograniene privlane odlike nemogu.e razumjeti uz pomo. mentalne spekula!ije koja se temeljina osjetilnom opaaju, pa je #a zato poznat i kao (dhokaja, to potkrepljuje ova stro4a rmadBhgavatama. 'akle, rmad-Bhgavatam ovdje daje jednostavnu de4ini!iju najbolje religije5 najbolja je ona religija pomo.u koje .ete razvit isvoju posve.enost i ljubav prema 2ogu. #ako je samo lijepa ta de4ini!ija7 8oete slijediti kr.anstvo, hinduizam, budizam, islam5 nije vano to. (li kunja vaeg uspjeha jest koliko ste razvili ljubav prema 2ogu. (ko ste razvili svoj osje.aj ljubavi prema 2ogu, istinski ste slijedili naela religije. ,eligija ne znai da odete u hram, damiju ili !rkvu gdje iz 4ormalnosti sudjelujete u nekim obredim, date prilog, a potom se vratite ku.i i radite svakojake gluposti. Co nije religija. /retpostavite da se za nekoga kae da je velik. to dokazuje njegovu veliinu) Ca osoba mora imati veliko bogatstvo, znanje, utje!aj, ljepotu i tako dalje. Slino tomu, to dokazuje da netko slijedi naela religije) Co to je razvio ljubav prema 2ogu. * tom je sluaju religiozan. Netko moe re.i5 0, da, ja volim 2oga. (li kakva je priroda te ljubavi) 1lastito nam je iskustvo ovoga svijeta pokazalo da .e mukara! zavoljeti prekrasnu djevojku. (li, koliko dugo .e je voljeti) Sve dok je prekrasna. + djevojka voli mladi.a5 a koliko dugo) Sve dok mu je lisni!a u redu. Co nije ljubav, nego pouda. 1olim tvoju kou,volim tvoj nova!5 to nije ljubav. rmad-Bhgavatam ovdje tvrdi da ljubav prema 2ogu mora biti ahaituk, bez sebine motiva!ije. ( ne da kaemo5 'ragi moj 2oe, volim Ce, jer mi daje kruh moj svagdanji. 2ilo da se nalaze u !rkvi, hramu ili damiji, ljudi obino upu.uju istu vrstu molitve5 0, 2oe, daj mi kruh moj svagdanji. Ejudi u +ndiji obino odlaze u hram i mole se5 'ragi moj #a, u nevolji sam. 8olim Ce, izvu!i me iz nje, ili Creba mi neto nova!a. 8olim Ce, daj mi milijun dolara. Co nije ljubav prema 2ogu. Naravno, takva je vrsta religije puno bolja od ateizma. ?ospodin# a kae u Bhagavad-gti A&.JB5 catur-vidh bhajante m jan)suk"tino %rjuna . Cko god pri-e 2ogu i moli se za neku dobrobit, poboan je, ali nije posve.enik. *braja se u pobone, jer priznaje 2oje vrhovnitvo, ali nije razvio najvie naelo religije, ljubav prema 2ogu. ?ospodin <r= 9aitan@a opisuje ljubav prema 2ogu u Svojoj ik!!*aki A&B ug ita nime!e(a cak!u! prv"! itam +#n ita jagat sarva govinda-virahe(a me 0, dragi moj ?ovindo7 3ato to Ce ne vidim, svaki mi se trenutak ini dvanaest godina dug. Svatko ima neko iskustvo tog osje.aja. (ko nekoga volite i oekujete da se svaki as vrati, osje.at .ete da je svaka sekunda duga kao itav dan. ?ospodin 9aitan@a ne vidi #u, pa neto kasnije kae5 cak!u! prv"! itam, Suze 8i teku iz oiju poput kinih buji!a i +#n ita jagat sarva, 9ijeli svijet 8i se ini praznim. ( sve to zbog odvojenosti od ?ovinde, #e5 govinda-virahe(a me. #ad ne moete izdrati odvojenost od ?ovinde, to je ista, bezuzrona ljubav prema 2ogu. Sljede.a rije koja se u navedenoj stro4i rmad-Bhgavatama koristi da bi se opisala ista ljubav prema 2ogu jest apratihat, to znai bez sprijeenosti iz kojeg razloga. /onekad ljudi kau5 Ne

mogu voljeti #u, jer sam jako siromaan ili Ne mogu voljeti #u, jer nisam obrazovan5 ne mogu studirati 4ilozo4iju Vednte. Ne. Nisu vam potrebne nikakve materijalne steevine da biste voljeli #u. Svoju ljubav prema #i moete poeti razvijati jednostavno tako da u hram donesete neku vo.ku ili !vijet i ponudite ih #i uliku 2oanstva. Co je jedan od est znakova ljubavi to ih ,>pa ?osv;m= opisuje u svojoj ,pade+m"ti AKB5 dadti prtig"h(ti guh am kh ti p"cchati bhu-kte bhoja ate caiva !a.-vidha prti-'ak!a(am /rije svega, voljenoj osobi neto morate dati i od nje neto primiti. (ko samo prihva.ate, a nita ne dajete, ljubavi nema. 3atim, guh amkh ti p"cchati5 ne biste trebali tajiti misli pred voljenom osobom, niti bi ona trebala svoje misli tajiti pred vama. + bhu-kte bhoja atecaiva5 voljenoj osobi trebate davati hranu i od nje prihva.ati hranu. #ad tih est vrsta ljubavnih razmjena njegujemo u odnosu s #om, razvijamo istu ljubav prema 2ogu, a ta ljubav ne bi smjela poznavati ni materijalne motive ni prepreke. (ko uspijete razviti takvu ljubav prema 2ogu, osjetit .ete suprasdati, potpuno zadovoljstvo. 1ie ne.e biti tjeskobe i nezadovoljstva. 0sjetit .ete da je sav svijet ispunjen zadovoljstvom Avi+va p#r(a-sukh ateB. 'akle, najbolja je religija ona koja poduava kako postati ljubavnikom 2oga, a najbolji je dobrotvorni rad irenje tog znanja. Co su !iljevi pokreta za svjesnost #e. Svjesnost #e je tako prekrasna. Ne ovisi ni o kakvim materijalnim steevinama niti je moe zaustaviti kakva prepreka. *svakom dijelu svijeta, kod ku.e ili daleko od doma, moete u zanosu mantrati i pjevati mantru Hare #a te vrlo brzo dosti.i ljubav prema 2ogu.

Re)i 5Da6 7i8 a 5Ne6 i"uziji


vsudeve bhagavati bhakti- oga) pra ojita) jana at +u vairg am j$na ca ad ahaitukam Po've)e!im '"u+e!jem Svevi !joj 9o+a!'(oj :'o.i8 ;r< 7i8 o'o.a odmah 'tje%e .ezuzro%!o z!a!je i odvoje!o't od 'vijeta/ 0rmad-Bhgavatam 1/2/=4 0ni koji smatraju da je posve.eno sluenje Svevinjemu ?ospodinu <r= #i nalik materijalnom ispoljavanju osje.aja mogli bi tvrditi da razotkriveni spisi preporuuju rtvovanje, milostinju, askezu, znanje ili mistike mo.i i sline pro!ese trans!endentalne spoznaje. /rema njima je bhakti, posve.eno sluenje ?ospodinu, namijenjeno osobama nesposobnim za uzvienije djelatnosti. 0bino se kae da je kult bhakti$ namijenjen +#drama, vai+ ama i manje inteligentnoj klasi ena. Co, me-utim, nije tono. #ult bhakti najvii je oblik trans!endentalnog djelovanja te je stoga istodobno i uzvien i lak. *zvienje

za iste posve.enike koji ozbiljno nastoje do.i u dodir sa Svevinjim ?ospodinom, a lak je za poetnike koji se tek nalaze na pragu ku.e bhakti. Stupanje u dodir sa Svevinjom 2oanskom 0sobom <r= #om predstavlja veliku znanost i otvoreno je za sva iva bi.a, ukljuuju.i +#dre, vai+ e, ene, pa i one nie od +#dra niskog roda, a da ne govorimo o ljudima viih stalea kao to su kvali4i!irani brhma(e i veliki samospoznati kraljevi. 0stale uzviene djelatnosti, kao to su rtvovanja, milostinje, askeza i tako dalje, dopunski su imbeni!i koji prate pro!es iste i znanstvene bhakti. Naela znanja i odvojenosti dva su vana imbenika na putu trans!endentalne spoznaje. 9ijeli duhovni pro!es vodi prema savrenom znanju o svemu materijalnom i duhovnom, a rezultati takvoga savrenog znanja jesu nevezanost za materijalne sklonosti i vezanost za duhovne djelatnosti. Nevezanost za materijalne stvari ne podrazumijeva potpunu nepokretnost, kao to misle ljudi siromani znanjem. /ai!karm a znai suzdravanje od djelatnosti koje uzrokuju dobre i loe posljedi!e. Negiranje ne znai pori!anje pozitivnoga. Negiranje nebitnoga ne znai negiranje bitnoga. Slino tomu, nevezanost za materijalne oblike ne znai pori!anje pozitivnog oblika. #ult bhakti namijenjen je spoznaji pozitivnog oblika. Spoznajom pozitivnog oblika, negativni se obli!i spontano ponitavaju. Stoga razvojem kulta bhakti, primjenom pozitivnog sluenja pozitivnom obliku, osoba prirodno postaje nevezana za nie, a vezana za vie stvari. Slino tome, kult bhakti, kao najvii oblik djelovanja ivih bi.a, udaljuje osobu od materijalnog zadovoljavanja osjetila. Co je znak istog posve.enika. 0n nije ni budala, niti je zaokupljen u niim energijama, niti su njegove vrijednosti materijalne. Co se ne moe posti.i suhoparnim umovanjem, nego samo milo.u Svemogu.ega. 6isti posve.enik ima sve dobre odlike, poput znanja, nevezanosti i tako dalje, ali onaj tko posjeduje samo znanje ili nevezanost nije nuno upu.en i u naela bhakti. Bhakti je najvii oblik djelovanja ljudskoga bi.a. 3nanje koje dolazi od prakti!iranja bhakti omogu.uje nam da odgovorimo na pitanje5 to sam ja) * uvjetovanom stanju ivota, dane umjesto u znanju provodimo u neznanju, poput ivotinja. Livotinje nemaju znanje o jastvu. *vijek su unesene u tjelesno poimanje ivota. /as misli5 Ja sam pas. Ja sam ovo tijelo. Naravno, on ne zna je li pas ili maka. Nadjenuli smo mu ime pas. 0n samo zna5Ja sam ovo tijelo i na neki nain moram udovoljiti njegovim prohtjevima. Co je njegov jedini posao. /o !ijeli dan i no. radi samo da bi udovoljio potrebama svog tijela. Co je neznanje. #ad vie ne budemo make i psi, ve. ljudska bi.a, razumjet .emo5Ja nisam ovo tijeloD ja sam duhovna dua. 3ato Vednta-s#tra kae5 athto brahma-jij$s, 'ostigavi ljudski oblik ivota, osoba se treba raspitivati o (psolutnoj +stini. Ejudsko se tijelo dostie nakon seljenja kroz M,NNN,NNN niih oblika ivota tijekom premnogih godina. 3ato ovaj ivot ne bismo trebali upropastiti ive.i poput maaka i pasa, u pukom spavanju, jedenju, branjenju i uputanju u spolne odnose. Ci su tjelesni prohtjevi zajedniki ivotinjama i ljudskim bi.ima. No, koja je posebna dobrobit ljudskog ivota) Ejudsko je bi.e sposobno razumjeti vrijednosti ivota, ivotne probleme i kako ih rijeiti. Co je ljudski ivot, a ne da provodimo dana poput maaka i pasa, teko rade.i radi zadovoljenja tjelesnih prohtjeva. Spisi nas iznova i iznova upozoravaju protiv takve vrste degradiranog ivota. ?ospodin abhadeva kae Armad-Bhgavatam O.O.$B5 n a deho deha-bhj n"-'oke ka!*n kmn arhate vi.-bhuj e, 0vaj ljudski oblik ivota nije namijenjen za naporno uga-anje osjetilima, kao to to ine svinje koje jedu izmet. Jedenje je, dakako, neophodno, ali seoska svinja jede najodvratniju stvar, izmet, i danono.no ga trai. (ko ljudska bi.a stvore tobonju !iviliza!iju u kojoj osoba mora danono.no teko raditi kako bi dobila hranu, onda ivoti ljudskih bi.a u takvoj !iviliza!iji nisu nita bolji od ivota svinja. Co nije ljudski ivot. Ejudski bi ivot trebao biti spokojan. 0soba bi trebala lako ste.i hranu, ugodno jesti i tediti vrijeme za njegovanje svjesnosti #e. Co je ljudski ivot. No, ako stvorimo

!iviliza!iju maaka, pasa i svinja, #a .e nam pruiti mogu.nost danono.nog rada samo da bismo jeli, spavali, razmnoavali i branili se. #ako ljudi ele ba to, dananje je stanje drutva upravo takvo. Nestai!a hrane zapravo ne postoji. #a je toliko ljubazan da hranu daje svima Aeko bah#n o vidadhti kmnB. 0n hrani milijune i trilijune ivih bi.a. * !ijelom svijetu postoje milijarde pti!a. Cko ih hrani) #a ih hrani. 'akle, pravi problemi u svijetu nisu prenapuenost ili nestai!a hrane, ve. je problem u nedostatku svjesnosti 2oga. 3ato ljudi pate. Co ne znai da tjelesne potrebe valja zanemaritiD za njih se treba pobrinuti. 8e-utim, ne bismo trebali raditi samo da bi udovoljili potrebama tijela. 8i smo duhovne due, a duhovna dua ima vlastite potrebe i trebamo se pobrinuti za njih. Cada .emo biti sretni. Ce .e potrebe biti zadovoljene kad se drimo uputa iz ove stro4e te dostignemo j$nu i vairg u, znanje i nevezanost. Nevezanost se ne moe dosti.i bez znanja, a pravo znanje znai shvatiti5 Ja nisam ovo tijelo.6im shvatimo da nismo tijelo, shvatit .emo i da uga-anje osjetilima nije nuno. Co shva.anje je nevezanost, vairg a. No, bez j$ne, mislimo da moramo ugoditi osjetilima. *neseni u tjelesno shva.anje ivota, koje je aj$na ili neznanje, mislimo da nam je jedini posao ugoditi osjetilima. 9ijeli se svijet kre.e na temelju uga-anja osjetilima. #ad se mladi. i djevojka sretnu, elja za uga-anjem osjetilima postaje vrlo snana. #ao to rmad-Bhgavatam AO.O.MB kae5 pusa) stri mithun-bhvam eta ta or mitho h"da a-granthim hu) ato g"ha-k!etra-sutpta-vittair janas a moho % am aha mameti Lena privlai mukar!a, mukara! privlai enu i im se spolno sjedine, ta obostrana privlanost postaje vrlo snana. /otom se vjenajui potrebna im je ku.a ili stan Ag"haB, a zatim i posao da zarade nova! ili zemlja za uzgoj hrane Ak!etraB. /otom dolaze dje!a AsutaB, krug prijatelja i ro-aka koji se iri AptaB, te bogatstvo Avittai)B. Ejudsko se bi.e na taj nain zapli.e u mreu iluzije i razmilja5 Ja sam ovo tijelo, a ova obitelj i posjed su moji. No njemu nita istinski ne pripada. 6im do-e smrt, mora promijeniti tijelo, a s promjenom tijela dolazi kraj i svemu ostalom. Njegov posjed, njegova ena, njegova dje!a, njegova drava, njegovo drutvo5 sve to gubi. #ao to #a kae u Bhagavad-gti A$N.KB5 m"t u)sarva-hara+ cham, #ao smrt, oduzimam sve. 3a Svoje posve.enike, #a se pojavljuje kao 0n Sam " kao prekrasan <r= #a koji svira 4lautu " ali za neposve.ene, #a dolazi kao smrt. Cada mogu vidjeti 2oga. (teisti se samo suprotstavljaju 2ogu, izazivaju.i5 ?dje je tvoj #a) ?dje je 2og), a na kraju ?a i oni vide, kao smrt. 'akle, i ateisti i teisti vide #u, ali dok ?a ateisti vide samo na kraju svog ivota, kao sveprodiru.u smrt, teisti u svakom trenutku u svojim sr!ima vide Samoga #u, jer su razvili ljubav prema Njemu Aprem$jana-cchurita-bhakti-vi'ocanena santa) sadaiva h"da e!uvi'oka anti B. /rethodna je stro4a iz rmad-Bhgavatama A$.P.JB opisala njegovanje ove ljubavi prema 2ogu kao vrhovnu dharmu ljudskih bi.a5 sa vai pus paro dharmo ato bhaktir adhok!aje . Ca je kultura neophodna. 8oete pripadati bilo kojoj vrsti religije " hinduistikoj, muslimanskoj, kr.anskoj " ali

kunja vae religioznosti jest koliko ste razvili ljubav prema 2ogu. 2ez takvog razvoja, va pro!es religije je beskoristan. Ejudi katkad pitaju5 Jeste li vidjeli 2oga) 1idjeti 2oga nije teko. Samo se trebate kvali4i!irati da ?a vidite razvijaju.i svoje ljubavi prema 2ogu. Cad .ete vidjeti 2oga u svakom trenutku. Co je 4ormula. (ko niste razvili svjesnost #e do stadija na kojem ?a uvijek moete vidjeti u svom sr!u, onda 2oga moete vidjeti u materijalnom svijetu, kako propisuju spisi. Na primjer, # a u Bhagavad-gti kae A&.MB5 raso %ham apsu kaunte a, Ja sam okus vode. 'akle, #u moete vidjeti dok pijete vodu, ako se sjetite5 0kus ove vode je #a. 3ar je to teko) Ne, nimalo. #a zatim kae5 prabhsmi+a+i-s#r a o), Ja sam svjetlost Sun!a i 8jese!a. (ko zaboravite daje #a okus vode koju pijete, moete ?a vidjeti sje.aju.i se da je 0n svjetlost Sun!a i 8jese!a. Stoga, kad ljudi pitaju5 Jeste li vidjeli 2oga), mi odgovaramo5 'a, a i vi ste ga vidjeli, jer # a kae5 FJa sam suneva svjetlost.G Cko nije vidio sunevu svjetlost) 'akle, ponite gledati 2oga na taj nain5 sjetite ?a se dok kuate vodu, kad vidite sunevu svjetlost i tako dalje. Na taj nain sjetiti se 2oga jest vidjeti ?a. 'uhovno gledanje ne vri se samo oima. /oto je #a apsolutan, moete ?a vidjeti pjevaju.i Njegovo ime ili ?a opisuju.i. rava(a krtana vi!(o) smara(a pda-sevanam . #ad sluate o #i, vidite #uD kad pjevate o #i, vidite #uD kad mislite na #u, vidite #u. Co je pro!es kojim se vidi 2og. (ko sluate o #i, ako pjevate o #i, ako mislite na #u, ako oboavate #u, ako na neki nain sluite #i, ako ponudite sve #i, uvijek .ete vidjeti #u, dvadeset i etiri sata na dan.Co je bhakti- oga. 8oji ueni!i u drutvu za svjesnost #e slijede ta naela5 kuhaju za # u, pleu za #u, pjevaju za #u, govore za #u, obilaze svijet za #u " sve je za #u. Svatko moe usvojiti ta naela. to je tu teko) Vsudeve bhagavati bhakti- oga) pra ojita) . (ko tako prakti!irate svjesnost #e, rezultat .e biti jana at +u vairg am j$na ca ad ahaitukam5 uskoro .e te spontano razviti znanje i nevezanost. 8istiki se ogji jako trude postati nevezani za ovaj materijalni svijet pomo.u pro!esa kao to su ama AzabraneB, ni ama Apropisane dunostiB, sana Asjede.i poloajiB, pr( ma Akontrola disanjaB, prat hra Apovlaenje osjetilaB, dhra( AusredotoenostB, dh na Amedita!ijaB i samdhi AtransB. Co je osmerostruki sustav mistike oge. ( koji joj je !ilj) Nevezanost za materijalni svijet. Ejudi danas misle da je !ilj oge zdravlje, ali to nije njena stvarna svrha. 0oga je namijenjena tomu da nas odvoji od materije i povee sa Svevinjim.Co je oga. /ostoje razne vrste oge, ali vrhovnu ogu je u Bhagavad-gti AJ.K&B na sljede.i nain opisao #a5 oginm api sarve! mad-gatenntar-tman +raddhvn bhajate o m sa me uktatamo mata) ( od svih ogja, onaj tko s velikom vjerom uvijek prebiva u 8eni, tko u sebi uvijek misli na 8ene i trans!endentalno 8e slui s ljubavlju, najprisnije je sjedinjen sa 8nom u ogi i najvii je od svih. Co je 8oje miljenje. 'akle, prvorazredni og je osoba koja uvijek misli na #u, a najlaki i najjednostavniji nain miljenja o #i jest pjevanje Hare #a, Hare #a, #a #a, Hare

HareQ Hare ,;ma, Hare ,;ma, ,;ma ,;ma, Hare Hare. Cim su pro!esom va jezik, glas i sluh usredotoeni na #u. Co je samdhi, unesenost u misli o #i. 8e-utim, takva se unesenost u #u moe ostvariti jedino ako smo nevezani za predmete osjetila. #ao to #a kae u Bhagavad-gti AP.KKB5 bhoga+var a-prasaktn ta pah"ta-cetasm v avas tmik buddhi) samdhau na vidh ate 0ni koji su previe vezani za materijalno uivanje i obilje ne mogu dosti.i samdhi, unesenost u svjesnost #e. Cakve osobe misle da .e ih materijalno uivanje i obilje uiniti sretnima, pa se nazivaju apah"ta-cetasm, zbunjeni. No ako prakti!irate bhakti- ogu, nevezanost .e do.i sama po sebi, a uslijedit .e unesenost u svjesnost #e. 9ijeli pokret za svjesnost #sne poiva na naelima znanja i nevezanosti. Sada smo u neznanju i mislimo5 Ja sam ovo tijelo i vezan sam za ekspanzije svog tijela5 za svoju enu, dje!u, unuad, snahe, zetove i tako dalje. Na taj nain oko sebe skupljamo vezanosti. Ce vezanosti ne treba odba!iti odjednom, ve. ih valja pripojiti svjesnosti #e. Co je naelo zagovarao <r=la ,>pa ?osv;m=5 ansaktas a vi!a n athrham upa u$jata) nirbandha) k"!(a-sambandhe ukta vairg am uc ate 8ukara! i ena trebaju ivjeti zajedno kao obiteljski ljudi u odnosu s #om samo u svrhu ispunjavanja dunosti u slubi za Njega. Supruni!i i dje!a se trebaju zaokupiti dunostima u svjesnosti #e i tada .e sve te tjelesne ili materijalne vezanosti nestati. Svaka obitelj moe oboavati 1;sudevu, #u. * svom domu moete ustoliiti maleno 2oanstvo ili #inu sliku i provoditi oboavanje. Na primjer, svatko mora kuhati da bi jeo. 3ato skuhajte 4inu vegetarijansku hranu za #u, ponudite je #inom 2oanstvu ili sli!i, a potom se i sami posluite prasdamom, odnosno osta!ima. Co je bhakti- oga. Nije tono da 2oanstvo treba ustoliiti samo u hramu. 3ato ne u vaem domu) +ako je #a vir*-puru!a, s oblikom velikim poput svemira, moe u.i i u vau sobu kao maleno 2oanstvo. 1(or a( nmahato mah n5 2og je manji od najmanjega i ve.i od najve.ega. Co je Njegova veliina. Svatko, dakle, moe prakti!irati bhakti- ogu pod vodstvom vjerodostojna duhovnog uitelja, onoga tko poznaje znanost o #i. Nemojte propustiti ovu priliku ljudskog ivota. /rakti!irajte bhakti- ogu, budite svjesni #e i uinite svoj ivot uspjenim. Naa je misija pouavanje te znanosti. Co nije posao5 'aj mi neto nova!a, pa .u te poduiti. 3nanje je besplatno. 8i jednostavno svakoga ohrabrujemo5 /jevajte mantru Hare #a. 3ar je to teko) Jednostavno pjevajte Hare #a i pleite. 3ato biste na ples otili u neki klub) 9ijela obitelj moe pjevati i plesati kod ku.e. 2it .ete sretni i tad .ete shvatiti svoj priro-eni poloaj #inih slugu. Co je glavna misija ljudskog ivota5 shvatiti na poloaj ?ospodinovih slugu. Co shva.anje prirodno dovodi do vairg e, nevezanosti. 'va dobra primjera su San;tana ?osv;m= i ,>pa ?osv;m=, najistaknutiji ueni!i <r= 9aitan@e 8ah;prabhua. /rije susreta s ?ospodinom 9aitan@om, bili su glavni

ministri kralja Na:aba Husseina Shaha i kretali su se me-u visokim plemstvom. (li, nakon susreta sa <r= 9aitan@om 8ah;prabhuom odluili su se povu.i iz kraljeve slube i pridruiti pokretu za svjesnost #e ?ospodina 9aitan@e. 0 njima se kae5 t aktv t#r(am a+e!a-ma(.a'a-pati-+re(sad tuccha-vat, iako su bili veliki drutveni vo-e, brzo su ostavili taj poloaj kao beznaajan. to su uinili potom) Bh#tv dna-ga(e+akau karu(a kaupna-kanth+ritau , radi dobrobiti !ijeloga ljudskog drutva, postali su prosja!i u redu odri!anja i poduavali svjesnosti #e. 0vdje rijei dna-ga(a znae siromani ljudi op.enito. ,>pa ?osv;m= i San;tana ?osv;m= vidjeli su da su ljudi siromani, jer nisu poznavali !ilj ivota niti nain na koji ga je mogu.e dosti.i. +stinski je siromana onaj tko je siromaan trans!endentalnim znanjem. 8aterijalno se siromatvo ne uzima u obzir. 0no moe do.i i pro.i, to valja podnositi5 ts titik!asva bhrata. 6ak i ako imate dovoljno nova!a, i dalje .ete biti nesretni, ako ste siromani trans!endentalnim znanjem. 3ato je trans!endentalno znanje pravo bogatstvo, pa su u +ndiji ak i kraljevi po tradi!iji potivali brhma(e, koji su bili bogati znanjem, jer su razumjeli 1rhovni 2rahman, #u. 'akle, moramo postati bogati znanjem i nevezano.u. 3bog vezanosti smo toliko dugo upleteni u materijalistiki nain ivota. Livimo svoj ivot u neznanju, a nakon smrti dobivamo drugi ivot, drugo tijelo. Cime poinje novo poglavlje i tako se odvija na ivot. 3ato moramo ste.i nevezanost za ovaj materijalistiki nain ivota kako bismo mogli okonati promjene jednoga tijela u drugo. Naalost, ljudi su u takvom neznanju da pro!es seljenja due neshva.aju nimalo ozbiljno, ve. misle5 Nastavimo ovako. Ne smeta to.emo dobiti drugo tijelo. to bude, bit .e. Co nije osobito inteligentno. &orate imati znanje, a to znanje je dato na samom poetku #inih uenja u Bhagavad-gti AP.$$B5 a+oc n anva+ocas tva praj$-vd+ ca bh!ase. (rjuno, govori poput velikoga pa(.ite, ali sav se tvoj govor bavi ovim tijelom o kojem se nitko ne bi trebao pretjerano brinuti. 2ats#n agats#+ ca nnu+ocanti pa(.it), /ravipa(.ite ne brinu toliko o ovom tijelu, ali budale i nitkovi zaokupljeni su samo tjelesnim problemima. Co je j$na, znanje. Cu je j$nu vrlo lako ste.i. #ako) #a objanjava u Bhagavad-gti A$N.$NB5 te! satata- uktn bhajat prti-p#rvakam dadmi buddhi- oga ta ena mm upa nti te (ko se zaokupite posve.enim sluenjem Svevinjoj 2oanskoj 0sobi " #i, 1;sudevi " onda .e vam #a, koji se nalazi u vaem sr!u, dati znanje. (li to se sluenje mora obavljati s ljubavlju i vjerom, kao to pouavamo u pokretu za svjesnost #e. 2udu.i da se #a nalazi u vaem sr!u, 0n zna to ste. Njega ne moete prevariti. #ad shvati da ?a ozbiljno elite spoznati, daje znanje pomo.u kojega moete do.i k Njemu. Co je znanje pro!es bhakti- oge, kao to #a jasno govori u 0samnaestom poglavlju Bhagavad-gte A$M.OOB5 bhakt mm abhijnti vm a+ csmi tattvata)

tato m tattvato j$tv vi+ate tad-anantaram 0soba 8e moe spoznati onakvog kakav jesam, kao Svevinju 2oansku 0sobu, samo posve.enim sluenjem. #ad zahvaljuju.i takvoj posve.enosti postane potpuno svjesna 8ene, u.i .e u kraljevstvo 2oje. 'akle, kao to govori ova stro4a rmad-Bhgavatama, nije vam potreban nikakav drugi napor za stje!anje znanja5 jana at +uvairg am j$na ca ad ahaitukam , Slue.i 1;sudevi, osoba stjee bezuzrono znanje i nevezanost. Cako je iskreni posve.enik savren u znanju, jer ga je iznutra prosvijetlila Svevinja 2oanska 0soba. #ao to je reeno na poetku <r=mad"2h;gavatama A$.$.$B5tene brahma h"ddi-kava e, #a je gospodaru 2rahmi u sr!u dao inteligen!iju da stvori svemir. Slino tomu, ako postanete Njegov iskreni sluga, i vama .e dati inteligen!iju. 6im steknete ovo znanje, prirodno .ete osjetiti da se kolebate u pogledu traganja za materijalnim uga-anjem osjetilima. * materijalnom svijetu svi rade u neznanju, pokuavaju.i pove.ati vlastito uivanje u osjetilima, ali u duhovnom svijetu svi rade u znanju, pokuavaju.i pove.ati osjetilne uitke Svevinje 2oanske 0sobe.3aitan a-caritm"ta A4di-'' K.$JOB u dva stiha vrlo lijepo objanjava razliku izme-u materijalne i duhovne motiva!ije5 tmendri a-prti-v$ch - tre ba'i %kma5 k"!(endri a-prti-icch dhare - %prema5 nma Cenja da se zadovolje elje vlastitih osjetila naziva se kma, pouda, a tenja da se zadovolje #ina osjetila naziva se prema, ista posve.enost u ljubavi. #ontrast izme-u kme i preme vidi se na primjeru (rjune. 0n je isprva elio zadovoljiti vlastita osjetila5 'ragi moj #a, ne dolazi u obzir da ubijem svoje brati.e, svog djeda ili svog uitelja 'ro;!;r@u. (li nakon to mu je #a prenio upute Bhagavad-gte i potomga upitao5 to si sad odluio), (rjuna je odgovorio5 na!*o moha) sm"tit 'abdh tvat-prasdn ma c uta sthito %smi gata-sandeha) kari! e vacana tava 'ragi moj #a, Cvojom milo.u sva je moja iluzija sada nestala i vratila mi se izvorna svjesnost #e. + to je zakljuio) 8oja je dunost zadovoljiti Cebe, ne svoja osjetila. Cako je (rjuna opet doao na poloaj #inog posve.enika i borio se u bi!i na #uruketri. Svjesnost #e, ista ljubav prema 2ogu, nije neto umjetno. * poetku se morate pridravati propisanih naela bhakti- oge, a nakon nekog vremena, prirodno .ete dobiti spontanu ljubav prema 2ogu. #ao to ?ospodin 9aitan@a objanjava San;tani ?osv;m=ju u 3aitan a-caritm"ti A&adh a'' PP.$N&B5

nit a-siddha k"!(a-prema %sdh a5 kabhu na a +rava(di-+uddha-citte kara e uda a 6ista se ljubav prema #i vjeno nalazi u sr!ima svih ivih bi.a i nije ju potrebno dobiti iz drugog izvora. #ad se sr!e proisti sluanjem i pjevanjem o #i, ta se ljubav prirodno budi. 'akle, ljubav prema 2ogu ve. postoji u svakome od nas, jer smo mi Njegovi djeli.i, ali zbog materijalnog drutva tu ljubav sad prekriva pouda. #ad je zr!alo prekriveno prainom, ne moete u njemu vidjeti svoj odraz, ali kad ga oistite, jasno vidite svoje li!e. Slino tomu, pro!es bhakti- oge isti zr!alo vaeg sr!a i kad ono bude dobro oi.eno, vidjet .ete to ste i kako trebate djelovati da biste bili sretni. Sve .e vam se razotkriti. 3ato vas molimo da ozbiljno prihvatite ovaj pokret za svjesnost #e i pokuate se marljivo ukljuiti u sluenje #i.

>idjeti '"o.od!o 'vjet"o i duh


dharma) svanu!*ita) pus vi!vaksena-kathsu a) notpda ed adi rati +rama eva hi keva'am Dje"ova!je u '("adu ' v"a'titim *o"o+ajem *red'tav"ja 'amo uza"uda! trud8 a(o !e izaziva *riv"a%!o't *rema *oru,i Svevi !je&a/ 0rmad-Bhgavatam 1/2/?4 ,azliita shva.anja ivota povlae za sobom razliite naine djelovanja u skladu s vlastitim poloajem. 3a okorjela materijalistu koji ne vidi nita osim 4izikog tijela, ne postoji nita izvan dosega osjetila. Stoga su njegove djelatnosti ograniene na suenu i proirenu sebinost. Suena sebinost znai usredotoenje na vlastito tijelo " to je sluaj me-u ivotinjama. /roirena se sebinost oituje u ljudskom drutvu kao usmjerenje na obitelj, drutvo, zajedni!u, narod i svijet, s !iljem ostvarivanja grubih tjelesnih udobnosti. 1ii od takvih okorjelih materijalista su umni spekulanti koji lebde visoko na umnoj razini, a njihova zanimanja obuhva.aju pisanje poezije i 4ilozo4ije ili propagiranje nekog izma s istim sebinim !iljem ogranienim na tijelo i um. 8e-utim, uzvienija od tijela i uma je usnula duhovna dua ijao dsutnost iz tijela ini svu tjelesnu i umnu sebinost potpuno bezvrijednom i praznom. Naalost, nerazumni ljudi nemaju znanje o potrebama duhovne due. 2udu.i da budalasti ljudi ne posjeduju znanje o dui i o tomu kako je ona izvan dosega tijela i uma, ne nalaze zadovoljstvo u obavljanju svojih propisanih dunosti. 0vdje se postavlja pitanje o zadovoljstvu due. Jastvo je trans!endentalno prema grubom tijelu i suptilnom umu. 0no je pokreta tijela i uma. 2ez poznavanja potreba usnule due, ne moe se na.i sre.a u njihovim nadomjes!ima kroz tijelo i um. Cijelo i um samo su nepotrebni izvanjski prekrivai duhovne due. 8oramo zadovoljiti potrebe duhovne due. 6i.enjem krletke ne moemo zadovoljiti pti!u. 8oramo poznavati potrebe same pti!e. 'uhovna dua

eli iza.i iz ogranienog svijeta materijalnog ropstva i ispuniti svoju elju za potpunom slobodom. Co su njezine potrebe. Leli napustiti golemi svemir s njegovim prekrivaima te ugledati slobodno svjetlo i duh. /otpunu slobodu dostie kada susretne savreno duhovno bi.e, 2oansku 0sobu. * svakome ivom bi.u tinja uspavana ljubav prema 2ogu, ali se njegovo duhovno postojanje oituje kroz grubo tijelo i um u obliku iskrivljene naklonosti prema gruboj i suptilnoj materiji. Stoga se moramo baviti samo onim obli!ima svog zvanja koji .e probuditi nau boansku svjesnost. Co je mogu.e samo sluanjem i pjevanjem o boanskim djelima Svevinjega. 3ato je ovdje reeno da je svaka djelatnost djelatnost koja ne budi u nama privlanost za sluanje i pjevanje o trans!endentalnoj poru!i 2oga, puko tra.enje vremena, jer takve dunosti Ama kojem 6i7mu pripadaleB ne mogu osloboditi duu. 6ak se i djelatnosti osoba koje tee spasenju smatraju beskorisnim zbog njihova nesupjeha u otkrivanju izvora svih sloboda. 0korjeli materijalist moe vidjeti u praksi da je njegov materijalni dobitak bilo u ovom ili u nekom drugom svijetu vremenski i prostorno ogranien. 6ak i ako se uzdigne na Svargaloku P, eznutljiva dua ne.e prona.i trajno prebivalite. 0na se moe zadovoljiti samo savrenim znanstvenim pro!esom savrenog posve.enog sluenja. #ao to smo ve. objasnili, posve.eno sluenje 2ogu prava je dharma ili religija za svakog lana ljudskog drutva. Ejudi su stvorili brojne religije u skladu s razliitim okolnostima i zemljama, ali sr je sluenje 2ogu. /retpostavimo da netko kae5 Savreno obavljam obredne !eremonije koje opisuju moji spisi i drim se vjerovanja svoje religije. Co je jako dobro. (li, koji je rezultat toga) 2ez obzira slijedite li 2ibliju, 1ede ili #uran, rezultat mora biti porast vae eljeda sluate o 2ogu. No ako vjerujete da 2og nema oblika, da je krajnja istina neosobna, o emu .ete sluati) 3ar .ete samo sluati 2og je bezoblian, 2og je bezoblian, 2og je bezoblian) #oliko .ete dugo tako izdrati) #ad bi 2og bio bezoblian, sluanje o Njemu nebi imalo smisla, jer 0n ne bi nita inio. 8e-utim, 2og nije bezoblian nego je osoba, pa zato ima obliki djelatnosti. #ad 2og ne bi djelovao, zato bi u Bhagavad-gti AK.%B rekao5 janma karma ca me div am eva o vetti tattvata) t aktv deha punar janma naiti mm eti so %rjuna 0naj tko poznaje trans!endentalnu prirodu 8oje pojave i 8ojih djelatnosti po naputanju tijela vie se ne ra-a u materijalnom svijetu, ve. dostie 8oje vjeno prebivalite, o, (rjuno. #a ovdje kae da se ra-a AjanmaB, ali to je ro-enje tek nalik izlasku Sun!a. 3apravo se ni 2og niti ivo bi.e ne ra-aju. * Bhagavad-gti AP.PNB, #a kae5 na j ate mri ate v kadcit , iva se bi.a ni u kom trenu ne ra-aju niti umiru. to su onda smrt i ro-enje) 3a iva su bi.a smrt i ro-enje samo promjene tijela, i to grubog, ali ne i suptilnog kojeg ine um, inteligen!ija i ego. Svake no.i umiremo. ?rubo tijelo ostaje nedjelatno na postelji, a suptilno nas odnosi u zemlju snova. 8oemo sanjati da smo otili do prijatelja i da razgovaramo s njim, ili da djelujemo drugaije nego na javi. Co svakodnevno iskustvo dokazuje da imamo dvije vrste tijela5 grubo tijelo od krvi i mesa te suptilno tijelo od uma, inteligen!ije i ega. Suptilno tijelo ne vidimo, ali znamo da ono postoji. 'akle, kad nastupi smrt, mi ostavljamo taj haljetak grubog tijela i suptilno nas tijelo prenosti u drugi haljetak. 2udu.i da nismo u stanju vidjeti suptilno tijelo ili duu, ne vidimo kako se dua seli iz jednog grubog tijela u drugo, dok suptilno tijelo ostaje neizmijenjeno. 8e-utim, kad je pojedina! oslobo-en, slobodan

je ak i od suptilnog tijela te u duhovnom tijelu dostie duhovno kraljevstvo. 3bog toga, dok ivimo u ovom grubom tijelu, moramo obrazovati svoje suptilno tijelo na takav nain da ono postane potpuno produhovljeno. Co obrazovanje je pro!es svjesnosti #e. (ko uvijek mislimo o #i i ako inteligentno radimo za #u, onda .e nam um i inteligen!ija biti produhovljeni, pa .e se produhoviti i na ego " na osje.ajja sam. Sada razmiljamo5 Ja sam (merikana!, Ja sam +ndija!, Ja sam bijela!, Ja sam !rna! i tako dalje. 8oramo izmijeniti toja sam. 8oramo jednostavno misliti5 Ja sam #in vjeni sluga. (ko se tako obrazujete, promijenivi djelatnosti svoga suptilnog tijela iz materijalnih u duhovne, u trenutku smrti .ete se uz grubo tijelo odre.i i suptilnoga tijela i vratiti ku.i 2ogu, u svom duhovnom tijelu. Com pro!esu poduavamo u pokretu za svjesnost #e.?rubog se tijela automatski odriemo u trenutku smrti. Sad moramo nauiti kako se odre.i i suptilnoga. * tu je svrhu nuno razviti premu, ljubav prema 2ogu. /rvi korak u razvoju ljubavi prema 2ogu jest stje!anje odre-ene +raddhe, vjere ili potovanja. Na primjer, kad netko do-e u jedan od naih !entara za svjesnost #e da bi uo o 2ogu, to je znak potovanja prema slavljenju 2oga. 0n zna da .e sluati o 2ogu, jer je na jedini posao da priamo o 2ogu. * naim se !entrima ne govori o politi!i, so!iologiji ili iemu drugom osim o #i. ,asprava o takvim sporednim temama zna do.i spontano, ali na pravi posao je da govorimo o 2ogu. 0ni koji govore o 2ogu nazivaju se svetim osobama ili trans!endentalistima. /ostoje dvije vrste ljudi u ovom svijetu5 trans!endentalisti i materijalisti. Crans!endentalisti, oni koje zanima duhovni ivot, govore o 2ogu i samospoznaji, a materijalisti govore o temama povezanim s tijelom5 o politi!i, so!iologiji, humanitarnim djelatnostima i tako dalje. ?lavni izvor tih tema su novine koje su pune novosti o ovome i onome, oglasa, modnih 4otogra4ija i tako dalje. 8aterijalistiki ljudi itaju novine, ali mi itamo <r=mad"2h;gavatam. * tome je razlika.6itamo i mi i oni, ali razlika je u temama. #ao to je <ukadeva ?osv;m= rekao kralju /ar=kitu Armad-Bhgavatamm P.$.PB5 +rotav dni rjendra n"( santi sahasra+a) apa+ atm tma-tattva g"he!u g"ha-medhinm 'ragi moj kralju, materijalisti nalaze stotine i tisu.e tema za sluanje. /ostoje toliki romani, knjige tobonje 4ilozo4ije, novine i asopisi o kinematogra4iji. Sve to jako zanima one koji su apa+ atm tma-tattvam, slijepi za samospoznaju, i g"he!u g"ha-medhinm, zainteresirani samo za odravanje tijela, ene, dje!e, ku.e i tako dalje. 2udu.i da nemaju znanje o dui, govore o tijelu ili katkad o umu. Jedan 4ilozo4 iznese jednu teoriju, drugi neku drugu, to stvara mnotvo literature koja je sasvim besmislena, jer proizlazi iz umne spekula!ije. Cakva spekula!ija esto vodi u ateizam. * ovom svijetu uvijek postoje dvije vrste ljudi5 ateisti i teisti, odnosno asure i deve. Stogaje u +ndiji prije nekoliko tisu.a godina postojala klasa ateista. (teistiki se sloj ljudi nije razvio nedavno. Njihov se broj moda pove.ao, ali postoje oduvijek. Na primjer, vrlo, vrlo davno ivio je ateist 9;rv;ka 8uni. A2io je poznat kao muni, mislila!, jer je bio umni spekulantB Caj je 9;rv;ka 8uni na sljede.i nain predstavio svoju 4ilozo4iju ateizma5

"(a k"tv gh"ta pibet vaj jvet sukha jvet bhasm-bh#tas a dehas a kuta) punar gamano bhavet 9;rv;kina je teorija glasila da tijekom ivota trebate jesti im vie masla. * +ndiji je maslo Aproi.eni masla!B osnovna namirni!a upripremi raznih vrsta izvrsne hrane. 2udu.i da svi elite uivati u ukusnoj hrani, 9;rv;ka 8uni je savjetovao da jedete im vie masla. (ko kaete5 Nemam nova!a. 6ime .u kupiti maslo), 9;rv;ka8uni odgovara5 * tom sluaju, isprosite, posudite ili ukradite, ali nekako do-ite do masla i uivajte u ivotu. ( ako se nadalje usprotivite da .e vas prozvati na odgovornost zbog takvih grenih djelatnosti, 9;rv;ka 8uni odgovara5 Ne.e vas prozvati na odgovornost. 6im vam tijelo nakon smrti spale u pepeo, svemu dolazi kraj. Stoga ivite radosno, jedite ukusno, uivajte u svojim osjetilima i okonajte svoj ivot. Co je ateizam, 4ilozo4ija onih koji su apa+ atm tma-tattvam, slijepi na istinu o dui. Cakvi ljudi ne.e mariti, ako ih obavijestite da se dua seli iz jednoga tijela u drugo, kroz M,KNN,NNN vrsta ivota. 6ak i ako im kaete da .e onaj tko slijedi 9;rv;kinu 4ilozo4iju u sljede.em ivotu postati stablo, iskreno .e vam re.i5 0, ne mari za toD pusti me neka uivam. to ima loe u tome da postanem stablo) 3aboravit .u ovaj ivot.Ejudi su postali tako budalasti da ne vide svoj pravi interes. /oput dje!e su. /retpostavimo da djetetu kaete5 (ko se uvijek bude igrao i ne bude iao u kolu, ne.e ste.i obrazovanje i u budu.nosti .e patiti. Ne.e imati poloaj u drutvu. 'ijete bi moglo odgovoriti5 Nije me briga, ali izvjesnost patnje postoji. Slino tomu, kad modernog ovjeka obavijestite o seljenju due i objasnite mu da .e zbog svojih grenih djela u svom sljede.em ivotu postati ivotinja, bi.e iz vode ili gmaz, on .e vam odgovoriti da ne mari ili da vam ne vjeruje. Co nije naroito inteligentno, jer je seljenje due injeni!a. * svakom dijelu ivota imamo prolost, sadanjost i budu.nost. 8ladi. se moe sje.ati svog djetinjstva, ivjeti u sadanjosti i planirati svoju starost. ( zato ne bi postojala budu.nost i za star!a) 2udu.nost mora postojati, a ta budu.nost ukljuuje dobivanje drugog tijela,bilo da je to tijelo ivotinje, stabla, poluboga ili 2ojeg drubenika. #ao to #a kae u Bhagavad-gti A%.POB5 nti deva-vrat devn pit8n nti pit"-vrat) bh#tni nti bh#tej nti mad- jino %pi mm 0ni koji oboavaju polubogove, rodit .e se me-u polubogovimaD oni koji oboavaju pretke, rodit .e se me-u pre!imaD oni koji oboavaju sablasti i duhove, rodit .e se me-u takvim bi.imaD a oni koji oboavaju 8ene, ivjet .e sa 8nom. 'akle, djelatnostima u ovom tijelu pripremate se za svoje sljede.e tijelo. #rajnji !ilj je dobiti tijelo u kraljevstvu 2ojem. Co je najvie savrenstvo Asasiddhi paramamB. 3ato) #a objanjava5 mm upet a punar janma du)kh'a am a++vatam npnuvanti .(ko netko pri-e 8eni, ne dobiva vie materijalna tijela u materijalnom svijetu. 3ato je loe ostati u materijalnom svijetu) Eoe je zato to je svaka situa!ija u ovom svijetu du)kh'a am a++vatam, puna bijeda i privremena. /retpostavimo da ste (merikana!. 8oete misliti5 * (meri!i ima dovoljno nova!a, prostranstva zemlje i prirodnih bogatstava. 1jeno .u ivjeti kao (merikana!. Ne. #ao (merikana! moete proivjeti kojih

stotinjak godina, ali ne.e vam se dopustiti da tako vjeno ivite. 6ak ni gospodaru 2rahmi, iji je jedan dan dug milijune godina, nije doputeno da vjeno ostane na svom poloaju. Ni mravu, ni maki, ni slonu, ni ovjeku, ni polubogu nije doputen vjean ivot. 1eliki je demon Hira@akaRipu pokuao ivjeti zauvijek. /odvrgao se tekim pokorama da postane besmrtan, ali to nije bilo mogu.e. Naravno, znanstveni!i lu-a!i obe.avaju5 3nanstvenim napretkom postat .emo besmrtni. (li to je nemogu.e. +nteligentne osobe stoga trebaju osvariti krajnje preseljenje due koje je povratak ku.i, 2ogu. Co bi trebao biti !ilj ivota. Naalost, ljudi to ne znaju. 3ato pokuavamo skromno sluiti ljudsko drutvo ue.i ga5 Na tako mnogo naina pokuavate biti sretni, ali umjesto toga, postajete 4rustrirani. Stoga vas molimo da prihvatite ovu svjesnost #e, pa .ete postati uistinu sretni. Naa misija je pruanje tog znanja.

Pravi ,i"j dharme


dharmas a h pavargas a nrtho %rth opaka'pate nrthas a dharmaikntas a kmo 'bh a hi sm"ta) Svi 'u o."i,i dje"ova!ja u !e(om zva!ju !amije!je!i do'tiza!ju (raj!je&a o'"o.o@e!ja/ Ni(ad !e 'miju .iti *ota(!uti +e"jom za 'tje,a!jem materija"!e do.iti/ Uz to8 *rema mi "je!ju mudra,a8 o'o.a zao(u*"je!a !ajvi im o."i(om dje"ova!ja u 'vom zva!ju !i(ada !e .i 'mje"a (ori'titi materija"!u do.it da !je&uje u&a@a!je o'jeti"ima/ (rmad-Bhgavatam 1/2/A4 1e. smo objasnili da isto posve.eno sluenje ?ospodinu prate savreno znanje i nevezanost za materijalno postojanje. 8e-utim, neki ljudi smatraju da su svi obli!i djelovanja, ukljuuju.i i religiozno, namijenjeni stje!anju materijalne dobiti. 0p.a je tenja svakog prosjenog ovjeka, u bilo kojem dijelu svijeta, stje!anje materijalne dobiti u zamjenu za religioznu ili bilo koju drugu slubu vezanu uz zanimanja. 6ak se i u vedskim spisima nudi materijalna dobit za razne vrste religijskih obreda i ve.inu ljudi privlae takve ari ili blagoslovi religioznosti. 3ato takve, navodno religiozne ljude, mami materijalna dobit) 3ato to im ona omogu.ava ispunjavanje elja koje pogoduju uga-anju osjetilima. Caj krug djelovanja uskladu sa zvanjem obuhva.a takozvanu religioznost, pra.enu materijalnom dobiti i ispunjavanjem elja. *ga-anje osjetilima op.i je put za sve vrste ljudi potpuno zaokupljenih djelovanjem. 8e-utim, to u ovoj stro4i, koja opisuje pravu svrhu religije, porie S>ta ?osv;m=, uskladu s miljenjem rmad-Bhgavatama. S>ta ?osv;m= kae5 dharmas a h pavargas a5 svrha dharme, religijskog sustava, lei u tome da pojedin!a povede putem oslobo-enja od ra-anja i umiranja. ,ije apavarga vrlo je znaajna5 to je nega!ija pavarge, bijeda materijalnog postojanja. /rema sanskrtskoj lingivisti!i, pavarga ukazuje na slogove pa, pha, ba, bha i ma, od kojih svaki stoji za odre-enu materijalnu bijedu. Pa ukazuje na pari+ramu, teak rad. * ovom materijalnom svijetu morate jako teko raditi da bi ste ugodili osjetilima. ( pha ukazuje na pheni'u, pjenu. #ad vrlo teko radite, ponekad vam na usta izbija pjena. Co esto vidimo kod konja i drugih ivotinja. Ba ukazuje na b arthatu, 4rustra!iju. *nato vrlo tekom radu, osje.amo 4rustra!iju. ( bha ukazuje na bha u, strah. +ako vrlo teko radimo, strahujemo pred onim to dolazi. +, konano, ma ukazuje na m"t u, smrt. ,adimo tako teko, danono.no, a smrt ipak do-e. Svijet znanstvenika teko radi kako bi pobijedio smrt, ali i sami znanstveni!i umiru. 0ni ne mogu

zaustaviti smrt. 8ogu stvoriti atomsku bombu za ubijanje milijuna ljudi, ali ne mogu stvoriti neto to .e zaustaviti smrt. Co je nemogu.e. Stoga rije pavarga" ukazuju.i na slogove pa, pha, ba, bha i ma" predstavlja pet vrsta bijeda u ovom materijalnom svijetu. S>ta ?osv;m= ovdje kae5 dharmas a h pavargas a, prakti!iranjem religije ovjek bi trebao ponititi pavargu tako da nema vie tekog rada, nema vie pjene na ustima, nema vie 4rustra!ije, nema vie strahovanja, nema vie smrti. 'rugim rijeima, naa nam dharma mora pomo.i da trans!endiramo materijalni svijet, jer unjemu moramo jako, jako teko raditi i ispatati posljedine bijede. Ne moete misliti5 0, ja sam tako velik ovjek da ne.u raditi. /a hisuptas a sihas a pravi+anti mukhe m"g). Eav je poznat kao kralj ume, pa ipak mora raditi. Ne moe samo le.i na tlo i nadati se da .e neka ivotinja pri.i i re.i mu5 'ragi moj lave, molim te, otvori usta i dopusti mi da u-em. Ne. +ako je najmo.nija ivotinja u umi, mora teko raditi da bi se prehranio. Slino tomu, iako je predsjednik Sjedinjenih 'rava najmo.niji ovjek u toj zemlji, teko radi na svom poloaju. 'akle, u ovom svijetu nitko ne moe neto ostvariti bez tekog rada. (li mi ne elimo raditiD zato na kraju tjedna odlazimo iz grada i uivamo u dokoli!i da bismo zaboravili sav teak rad tijekom proteklog tjedna. * ponedjeljak se moramo vratiti na posao. Co se zbiva svuda. #ao 2oji djeli., svako ivo bi.e po svojoj prirodi eli uivati uivotu bez rada. Co je njegova sklonost, jer tako djeluje #a. #a uvijek uiva s ,;dh;r;= i drugim gopjama, ali ne radi. Ni iz rmadBhgavatama niti iz bilo kojeg drugog vedskog djela ne ujemo da #a mora oti.i na posao u veliku tvorni!u u devet sati kako bi zaradio neto nova!a da uiva s ,;dh;r;=. Ne. 1edska izjava je na tas akr a kara(a ca vid ate5 2og nema nikakih dunosti. to onda #a radi) 0n samo uiva. Jednom je gospodin iz Surope otiao u #alkutu u potrazi za 2ojim hramom. 1idio je mnoge hramove #;l= i neke hramove <ive, ali tek kad je doao uhram ,;dh;" #e rekao je5 Sto 2oga. 3ato) 3ato to je primijetio5 * drugim sam hramovima vidio da boi!a #;l= i gospodar <iva rade, ali ovdje 2og jednostavno uiva. Co je potvr-eno u Vednta-s#tri izjavom nandama o %bh st"?ospodin je po prirodi pun trans!endentalne sre.e" i u BrahmasahitiAO.$B koja izjavljuje daje #a sac-cid-nanda-vigraha), da posjeduje vjean oblik znanja i blaenstva. 'akle, kao to 2og ne mora raditi nego samo uiva, tako i mi elimo uivati bez rada. No iako smo #ini sastavni djeli.i i stoga tako-er blaeni po prirodi, moramo teko raditi samo da bismo ivjeli, jer smo pali pod utje!aj #ine izvanjske, materijalne energije. 8oramo raditi tako teko da nam ponekad na usta izbija pjena, a ipak nismo sigurni u uspjeh. + uvijek strahujemo, jer naposljetku, ma koliko teko radili, moramo umrijeti. Co je na poloaj. 'akle, u ovoj stro4i rmad-Bhgavatama A$.P.%B, S>ta ?osv;m=kae5 dharmas a h pavargas a, religija slui ponitavanju tih pet vrsta materijalnih bijeda " tekog rada, pjene na ustima, 4rustra!ije, strahovanja i smrti. Co je svrha dharme. /a ipak, kr.ani svuda odlaze u !rkvu i mole se5 0, 2oe, o, 0e, daj nam kruh na svagdanji.(li 2og daje hranu i makama, i psima, i pti!ama, i pelama i svima. 3ato nama ne bi dao nau hranu) /rava molitva je5 0, 2oe, molimCe, ukljui me u Svoju slubu tako da se oslobodim ovih pet vrsta nevolja. Co je prava molitva. Naravno, onaj tko odlazi u !rkvu i moli se 2ogu za kruh tisu.u je puta bolji od ateista nitkova koji nemaju vjere u 2oga. 0ni kau58a, to je 2og) Ja sam 2og. ?ospodarskim razvojem stvorit .u toliko kruha. 3ato bih iao u !rkvu) 0naj tko se 2ogu moli za kruh daleko je bolji od takvih nitkova, jer, na

kraju, iako moda ne zna zato se treba moliti, barem ima vjeru u 2oga. 'akle, poboan je. #ao to #a objanjava u Bhagavad-gti A&.$JB5 catur-vidh bhajante m jana) suk"tino %rjuna rto jij$sur arthrth j$n ca bharatar!abha /ostoje etiri vrste pobonih ljudi koje prilaze 2ogu. /rvi je unesre.eni ovjek. Svaki prosjean ovjek koji je poboan molit .e se 2ogu kad je u nevolji5 'ragi moj ?ospodine, ljubazno me izbavi iz ove poteko.e. 3atim su tu siromani ljudi koji u hram, damiju ili !rkvu odlaze moliti za nova!. + oni su poboni. /oboni su i znatieljni!i. 0ni u !rkvu ili hram odlaze razmiljaju.i5 to je 2og) Hajde da otkrijem. Napokon, tu su i obrazovani uenja!i koji iskreno tragaju za 2ogom i pokuavaju ?a shvatiti. Svi su oni poboni. S druge strane, onoga tko porie samo postojanje 2oga, tko svoje probleme pokuava rijeiti iskljuivo pomo.u vlastitog znanja, #a opisuje na sljede.i nain5 na m du!k"tino m#.h) prapad ante nardham) m a pah"ta-j$n sura bhvam +rit) 0ni nitkovi koji su izuzetno budalasti, koji su najnii me-u ljudima, ije je znanje ukrala iluzija i koji su poprimili ateistiku prirodu demona, ne predaju se 8eni. ABhagavad-gta &.$OB Netko moe upitati5 /ostoji toliko velikih, velikih 4ilozo4a i znanstvenika koji ne prihva.aju postojanje 2oga. to je s njihovim znanjem) #a ovdje kae5 m a pah"ta-j$n, Njihovo znanje nema vrijednosti, jer im je sutinu sveg znanja, znanja o 2ogu, ukrala iluzija. 'akle, Bhagavad-gt kae da je poboan samo onaj tko ima vjeru u 2oga, a da je me-u pobonim ljudima najbolji onaj tko ozbiljno shva.a stje!anje znanja o 2ogu. Naposljetku, religija, odnosno dharma, namijenjena je onima koji su vrlo ozbiljni po pitanju saznavanja o 2ogu i ostavljanja ovog materijalnog, uvjetovanog ivota. Coje prava dharma, a ne puki odlazak u hram ili !rkvu i moljenje 2oga za neku materijalnu dobrobit. 0snove dharme, me-utim, i takvu materijalno motiviranu religiju svrstavaju u etiri vedska !ilja ivota poznata kao dharma, artha, kma i mok!a. * vedskoj !iviliza!iji pojedina! se smatrao ljudskim bi.em kad su ga zanimale te etiri stvari5 religioznost, gospodarski razvoj, uga-anje osjetilima i oslobo-enje. 0soba najprije mora prakti!irati neku dharmu, jer je ovjek bez religioznog ivota puka ivotinja Adharme(a hn) pa+ubhi) samn)B. Nije bitno slijedi li netko kr.ansku, hindsku, muslimansku ili koju drugu religiju, ali neku religiju mora slijediti da bi se ubrajao u ljudska bi.a. Ejudi op.enito misle5 (ko postanem poboan, ivot .e mi biti dobar. 'obit .u sve neophodno. Co je injeni!a, jer iz dharme proizlazi artha, nova!.( zato elimo nova!) 3a uga-anje osjetilima. #ad nai pokuaji da ugodimo osjetilima propadnu, poelimo mok!u, oslobo-enjeod ro-enja i smrti. +z

4rustra!ije objavljujemo5 brahma sat a jaganmith , 0vaj svijet je laan, samo je 2rahman istinit. No to je lano odri!anje. /ravo odri!anje znai odre.i se pro!esa uga-anja osjetilima i vrlo se ozbiljno posvetiti sluenju ?ospodina. 'rugim rijeima, odri!anje ne oznaava pokuaj da ostavimo ovaj svijet, nego rad u svijetu i davanje plodova svog rada u slubi za #u. Svi u ovom materijalnom svijetu rade da bi dobili neki rezultat. 2ilo da djelujete pobono ili bezbono, rezultat mora do.i. Neposve.eni pokuavaju uivati u rezultatu i zapli.u se, dok posve.eni!i plodove daju #i i bivaju oslobo-eni. #ao to #a objanjava u Bhagavad-gti AT.%B aj$rtht karma(o %n atra 'oko % a karma-bandhana) tad-artha karma kaunte a mukta-sa-ga) samcara (ko plodove svog rada rtvujete za 1iua, #u, bit .ete oslobo-eni. +nae .e vas vezati posljedi!e vaeg rada. /retpostavimo da ste djelovali pobono i sad ste bogataev sin. 2ogatstvo i dobro ro-enje, uz dobro obrazovanje i ljepotu, neke su od posljedi!a pobonog rada. Suprotne rezultate dobivaju oni koji djeluju bezbono5 nemaju bogatstva, ljepote, znanja, ni dobre obitelji. 8e-utim, bilo da se bavite pobonim ili bezbonim djelatnostima, rezultati .e vas vezati i morat .ete ispatati ra-anje i umiranje u ovom materijalnom svijetu. 'akle, ljudi op.enito dharmu razumiju u smislu pobonih i bezbonih djela, ali Bhgavatam ovdje kae5 dharmas a h pavargas anrtho %rth opaka'pate , Dharmu ne treba obavljati radi materijalne dobrobiti nego radi ponitavanja bijeda materijalnog postojanja. 2ez obzira jeste li bogati ili siromani, doivjet .ete neda.e materijalnog postojanja. 8oda ste bogat ovjek, ali ipak ne moete izbje.i teak rad i strahovanje, kao ni bolest, starost i smrt. +ste bijede more i siromanoga ovjeka. #akva je onda dobrobit od prakti!iranja dharme u svrhu stje!anja bogatstva) /rava religija znai ponitenje materijalnih bijeda5 dharmas a h pavargas a. Sad se moete pobuniti5 (li, za odravanje nam je potreban odre-en nova!. 'a, to je injeni!a. 3ato je nae naelo vadartham, potenim radom trebate zaraditi onoliko nova!a koliko vam je potrebno da odrite duu i tijelo zajedno. Nemojte teko raditi samo da biste nakupljali sve vie i vie nov!a. Co je ivot magar!a. /era rublja u +ndiji obiava drati magar!a koji na obalu rijeke nosi tone prljavog rublja i tamo ga puta na slobodu da pojede koji zalogaj trave. (li dok slobodno jede i eka povratak s ogromnim teretom rublja, magara! ne razmilja5 0ve trave ima posvuda i slobodno mogu oti.i. 3ato tako teko radim za ovog peraa rublja) 0n nema pameti da tako razmilja, pa se zato naziva magar!em. Slino tomu, onaj tko danono.no teko radi samo da odri sebe i svoju obitelj, bez da se pridrava bilo kakvih naela dharme, jednostavno je m#.ha, magara!. & , iluzija, zgrabila ga je za vrat. Crebamo zaraditi onoliko koliko nam je potrebno da odrimo duu i tijelo zajedno. Cada moemo vie svog vremena iskoristiti da se oslobodimo pet bijeda materijalistikog ivota5 tekog rada, pjenena ustima, 4rustra!ije, straha i smrti. Co je dharma. ( ako prakti!iraju.i dharmu dobijete vie nov!a nego to vam je potrebno, nemojte ga potroiti na uga-anje osjetilima nego ga iskoristite za sluenje #i. * minulim vremenima, bogatai bi esto podigli !rkvu, hram ili damiju. Cakav je sustav postojao u !ijelom svijetu, jer su ljudi znali da viak svog nov!a trebaju iskoristiti za sluenje 2ogu. No u dananje

se vrijeme mnoge !rkve pretvaraju u tvorni!e, jer su ljudi izgubili religiju. +zgubivi religiju, postali su ivotinje. ( kako moe biti mira i napretka me-u ivotinjama) 'akle, S>ta ?osv;m= na ovom mjestu u rmad-Bhgavatamuo bjanjava da postizanje spokoja i zadovoljstva zahtijeva prakti!iranje prvorazredne dharme. /rvo kae5 sa vai pus paro dharmo ato bhaktir adhok!aje ahaituk apratihat a tm suprasdati (ko elite miran um, ako elite potpuno zadovoljstvo, onda morate prakti!irati onu dharmu, religiju, pomo.u koje .ete napredovati u nemotiviranom, neprekinutom posve.enom sluenju ?ospodinu. Armad-Bhgavatam $.P.JB 3atim kae5 vsudeve bhagavati bhakti- oga) pra ojita) jana at +u vairg am j$na ca ad ahaitukam (ko se posvetite sluenju 1;sudevi A#iB, nema sumnje da .ete brzo ste.i savreno znanje i odri!anje. Armad-Bhgavatam $.P.&B /otom upozorava5 dharma) svanu!*ita) pus vi!vaksena-kathsu a) notpda ed adi rati +rama eva hi keva'am (ko obdravanjem svojih religijskih naela ne razvijete svjesnost 2oga, samo tratite vrijeme i trud. Armad-Bhgavatam $.P.MB ( sada, u ovoj stro4i, S>ta ?osv;m= kae5 dharmas a h pavargas a nrtho %rth opaka'pate nrthas a dharmaikntas a kmo 'bh a hi sm"ta) Ni jednom se dharmom ne bismo trebali baviti samo radi materijalne dobiti, niti koristiti materijalnu dobit za uga-anje osjetilima. Sljede.a stro4a opisuje kako bi se treba'a upotrijebiti materijalna dobit.

'akle, rmad-Bhgavatam je namijenjen prosvjetljenju svih ljudi na svijetu. Co djelo nije 4ilozo4ija sektake religije, ve. je namijenjeno svim ljudskim bi.ima. Ejudi bi trebali iskoristiti upute u rmadBhgavatamu i usavriti svoje ivote. Co je misija naeg pokreta za svjesnost #e.

Bemu 'u !amije!je!a o'jeti"a


kmas a nendri a-prtir 'bho jveta vat jvas a tattva-jij$s nrtho a+ ceha karmabhi) Ce"je u +ivotu !i(ada !e 'miju .iti u'mjere!e za u&a@a!je o'jeti"ima/ Tre.amo +e"jeti 'amo zdrav +ivot i 'amoodr+a!je8 jer je "jud'(o .i)e !amije!je!o ra'*itiva!ju o A*'o"ut!oj I'ti!i/ Ni ta dru&o !e .i 'mje"o .iti ,i"j !je&ova dje"ova!ja/ 0rmad-Bhgavatam 1/2/1D4 /otpuno zbunjena materijalistika !iviliza!ija pogreno je usmjerena na ispunjavanje elja za uga-anje osjetilima. #rajnji je !ilj takve !iviliza!ije, u svim podrujima ivota, uga-anje osjetilima. * politi!i, so!ijalnim slubama, altruizmu, 4ilantropiji i u religiji, ak i u spasenju, sve vie prevladava taj duh uga-anja osjetilima. Na polju politike vo-e se me-usobno bore kako bi ugodili vlastitim osjetilima. ?lasai podupiru takozvane vo-e samo ako im obe.avaju uga-anje osjetilima da bi ih, im postanu nezadovoljni uga-anjem vlastitim osjetilima, svrgli s poloaja. 1o-e gotovo uvijek razoaravaju glasae jer ne zadovoljavaju njihova osjetila. Co vrijedi na svim poljimaD nitko neshva.a ozbiljno ivotne probleme. 6ak se i osobe na putu spasenja ele sjediniti s (psolutnom +stinom i poiniti duhovno samoubojstvo radi uga-anja osjetilima. 8e-utim, Bhgavatam ovdje izjavljuje da ovjek ne bi smio ivjeti samo za uga-anje osjetilima. 0sjetila treba zadovoljavati samo onoliko koliko je potrebno za odravanje na ivotu, a ne da bi im se ugodilo. 2udu.i da je tijelo sastavljeno od osjetila koja zahtijevaju odre-eno zadovoljstvo, postoje upute koje su propisane za njihovo zadovoljavanje. 8e-utim, osjetila nisu stvorena za neobuzdano uivanje. /rimjeri!e, brak, ili veza mukar!a i ene, potreban je radi potomstva, ali nije namijenjen uivanju u osjetilima. 3bog nedostatka takva dobrovoljnog suzdravanja, propagira se planiranje obitelji. Nerazumni kakvi jesu, oni ne znaju da je planiranje obitelji prirodna posljedi!a traganja za (psolutnom +stinom. 0ne koji tragaju za (psolutnom +stinom nikad ne privlai nepotrebno uga-anje osjetilima, jer su ozbiljni ueni!i u toj potrazi uvijek zaokupljeni istraivanjem +stine. Stoga krajnji !ilj u svim podrujima ivota treba biti traenje (psolutne +stine koje .e svakome donijeti sre.u, jer da smanjuje zaokupljenost razliitim vrstama uga-anja osjetilima. Nije posao ljudskih bi.a da samo jedu, spavaju, imaju spolne odnose i brane se. Co je moda posao maaka i pasa, ali ljudski ivotima viu svrhu. Ejudska !iviliza!ija treba biti oblikovana tako da ljudima prua priliku trijeznog promiljanja o ivotnoj istini5 da se raspituju o 2ogu, ovoj materijalnoj prirodi, naem odnosu s 2ogom i prirodom i tako dalje. Co se naziva tattva-jij$s, raspitivanje o (psolutnoj +stini. ,aspitivanje o (psolutnoj +stini je dunost svakog pojedin!a. Nema govora o tome da je to

dunost hindusa, ali ne i muslimana i kr.ana. +stina je istina. 'a su dva vie dva etiri prihva.aju ihindusi, i muslimani, i kr.ani i svi ostali. 3nanost je znanost. Stoga svatko treba biti ljubopitljiv u pogledu znanosti o (psolutnoj +stini. ?dje istraivati (psolutnu +stinu) Bhgavatam A$$.T.P$B kae5tasmd guru prapad eta jij$su)+re a uttamam, 0ni koje zanimaznanje o (psolutnoj +stini moraju pri.i guruu. ,ijejij$s, ljubopitljiv, jednako je upotrijebljena i u ovoj stro4i Bhgavatama kao i ustro4i iz Jedanaestog pjevanja. Ca se rije koristi kad se netko u podre-enom poloaju raspituje kod sebi nadre-enog. Na primjer, kad sedijete raspituje kod o!a, to je jij$s. +nteligentno dijete uvijek pita50e, to je ovo) to je ono) 0ta! mu objasni, pa dijete tako stjee znanje. #od koga se trebate raspitivati o (psolutnoj +stini) #a odgovara u Bhagavad-gti AK.TKB5 upadek! anti te j$na j$ninas tattva-dar+ina) . 0ni koji su uistinu vidjeli (psolutnu +stinu Atattva-dar+jiB mogu vam pruiti znanje o njoj. /rema vedskim spisima, tattva-dar+ mora biti vrlo ist. 3ato se radi raspitivanja o (psolutnoj +stini uglavnom treba pri.i kvali4i!iranom brhma(i. ?ospodin #a navodi odlike brhma(e u Bhagavad-gti A$M.KPB5 +amo damas tapa)+auca k!ntir rjavam eva ca j$na vij$nam stik a brahma-karma svabhva-jam Smirenost, samoovladanost, askeza, isto.a, snoljivost, potenje, znanje, mudrost i religioznost prirodne su osobine koje u svom djelovanju oituje brhma(a. 'akle, prva kvali4ika!ija gurua po vedskom sustavu jest da mora biti brhma(a. Ne mora biti iz obitelji brhma(a, ali mora imati osobine brhma(e. No, ak i ako ima osobine brhma(e, ne moe postati guru ako nije vaiava. Co je uputa +stre5

!a*-karma-nipu(o vipro mantra-tantra-vi+rada) avai!(avo gurur na s d vai!(ava)+va-paco guru) 6ak i ako je brhma(a vrlo uen u vedskim spisima i poznaje est dunosti propisanih za svoje zvanjeT, ne moe postati duhovni uitelj ako nije posve.enik Svevinje 2oanske 0sobe. 8e-utim, ako se osoba rodi u obitelji ljudi koji jedu pse, ali je isti ?ospodinov posve.enik, moe postati duhovni uitelj. 'akle, guru mora biti vaiava, posve.enik Svevinje 2oanske 0sobe, jer inae ne moe uistinu poznavati ?ospodina #u. #ao to #a kae (rjuni u Bhagavad-gti AK.TB5 bhakto %si me sakh cetirahas a h etad uttamam , 'ragi moj (rjuno, ovo tajno znanje osvjesnosti #e koje ti govorim moe shvatiti zato to si 8oj posve.enik i prijatelj. 2uru stoga mora biti posve.enik #e ili, drugim rijeima, #in predstavnik.

Slue.i gurua i raspituju.i se kod njega, moemo do.i do toga da nas #a prosvijetli iznutra. #a, vrhovni guru, prvo je prenio znanje u sr!e 2rahme, izvorne osobe u svemiru Atene brahma h"ddikava eB. #a se nalazi u svakom sr!u kao Nad dua i kako se proi.avate, tako vam 0n govori iznutra. 3apravo, 0n nam uvijek govori, ali ?a u svom neistom stanju ne ujemo. * Bhagavad-gti A$O.$OB #a potvr-uje da je 0n izvor naeg znanja5 sarvas a chah"di sannivi!*o matta) sm"tir j$nam apohana ca. Nalazim se u svakom sr!u i sve sje.anje, znanje i zaborav dolazi od 8ene. Cakoje #a kao /aram;tm;, Naddua, uvijek spreman pomo.i svakome od nas, ukoliko 8u sluimo i prihvatimo Njegovu uputu. * Bhagavad-gti A$N.$NB 0n kae5 te! satata- uktn bhajat prti-p#rvakam dadmi buddhi- oga ta ena mm upa nti te 0nima koji 8e uvijek slue s velikom ljubavlju i posve.eno.u dajem razumijevanje zahvaljuju.i kojem mogu do.i 8eni. (ko elimo znati (psolutnu +stinu, moramo slijediti pravi pro!es, a taj je da se zaokupimo sluenjem ?ospodinu s ljubavlju.Co .e nam omogu.iti da jednog dana neposredno opazimo (psolutnu +stinu. Cupim materijalnim osjetilima koje trenutno imamo ne moemo opaziti (psolutnu +stinu, Svevinju 2oansku 0sobu. Naprimjer, tupim noem nita ne moete odrezati, nego ga prvo morate naotriti da bi lijepo rezao. Slino tomu, da biste shvatili (psolutnu +stinu, morate izotriti i proistiti svoja osjetila zaokupljaju.i ih sluenjem ?ospodinu. Sad ne vidite 2oga, #u. (li ako proistite oi i druga osjetila, bit .ete u stanju vidjeti 2oga, uti 2oga, govoriti s 2ogom " sve. Co je mogu.e zahvaljuju.i pro!esu bhakti. /rada-pa$cartra na sljede.i nain de4inira bhakti5 sarvopdhi-vinirmukta tat-paratvena nirma'am h"!ke(a h"!ke+asevana bhaktir uc ate Sad nas zavode mnoga materijalna odre-enja AupdhijiB, pa pogreno koristimo svoja osjetila. /rimjeri!e, mislimo ovako5 0va je ruka moja ruka i upotrijebit .u je za vlastite !iljeve ili *potrijebit .u ovu ruku za svoju obitelj, svoju zajedni!u ili svoju na!iju. ,uka zapravo pripada #i i stoga se treba iskoristiti u svrhe vezane uz Njega, niza to drugo. 3bog toga je jedno od # inih imena H=keRa, gospodar osjetila. #ad osjetila uistinu zaokupimo sluenjem #i, osloba-amo se materijalnih odre-enja, a osjetila nam se proiste. Co je bhakti, svjesnost #e. Svatko bi trebao osvijestiti tu svjesnost, poinju.i s tattva-jij$som, raspitivanjem o (psolutnoj +stini. 0dgovore na vaa pitanja #a je dao u tolikim knjigama znanja5 rmad-Bhgavatamu, Bhagavad-gti i tako dalje, te bismo trebali iskoristiti tu rizni!u znanja. No umjesto da korisno upotrijebe to znanje, ljudi itaju hrpe beskorisnih novina. Novine se ujutro dostavljaju i za sat vremena odba!uju. Na taj se nain panja ljudi svr.e na silnu besmislenu literaturu, a nikoga ne zanima raspitivanje o (psolutnoj +stini u

pravoj rizni!i znanja, rmad-Bhgavatamu. 3ato ova stro4a Bhgavatama upozorava5 jvas a tattva-jij$s nrtho a+ ceha karmabhi), 1a jedini posao jest raspitivanje o (psolutnoj +stini. ( to je ta (psolutna +stina, pomno je objanjeno u sljede.oj stro4i.

DeEi!i,ija A*'o"ut!e I'ti!e


vadanti tat tattva-vidas tattva aj j$nam adva am brahmeti pramtmeti bhagavn iti +abd ate U%e!i tra!',e!de!ta"i'ti (oji 'u '*oz!a"i A*'o"ut!u I'ti!u !azivaju tu !e*odvoje!u .it 9rahma!om8 ParamFtmom i"i 9ha&avF!om/ 0rmad-Bhgavatam 1/2/114 (psolutna +stina je i subjekt i objekt, i u Njoj nema kvalitativne razlike. Stoga su 2rahman, /aram;tm; i 2hagav;n kvalitativno istovjetni. +stu bit prouavatelji ,pani!ada spoznaju kao neosobni 2rahman, hira( agarbhe ili ogji kao lokaliziranu /aram;tmu, a posve.eni!i kao 2hagav;na. 'rugim rijeima, 2hagav;n, 2oanska 0soba, predstavlja najvii vid (psolutne +stine. /aram;tm; je djelomino predstavljanje 2oanske 0sobe, a neosobni je 2rahman Njegov blistavi sjaj, kao to su suneve zrake sjaj boga sun!a. 8anje razboriti predstavni!i spomenutih kola katkada nastoje dokazati superiornost vlastite spoznaje, no oni koji savreno vide (psolutnu +stinu dobro znaju da su ta tri vida jedne (psolutne +stine plod razliitih kutova gledanja. #ao to je objanjeno u prvoj stro4i /rvoga poglavlja Bhgavatama, 1rhovna +stina je samodovoljna, sveznaju.a i oslobo-ena iluzije relativnosti. * relativnom se svijetu spoznavatelj razlikuje od spoznatog, dok su u (psolutnoj +stini spoznavatelj i spoznato istovjetni. * relativnom svijetu spoznavatelj je ivi duh ili via energija, dok je spoznato nepokretna materija ili nia energija. /rem atomu, postoji dvojakost izme-u nie i vie energije, dok u apsolutnom !arstvu i spoznavatelj i spoznato pripadaju istoj vioj energiji.1rhovni energetski izvor posjeduje tri energije. +ako izme-u tih energija i njihovog izvora nema razlike, postoji razlika u kvaliteti energija. (psolutno !arstvo i iva bi.a pripadaju vioj, a materijalni svijetnioj energiji. Livo bi.e u dodiru s niom energijom biva obmanuto, misle.i da joj pripada. 3ato je u materijalnom svijetu prisutan osje.aj relativnosti. * (psolutu nema takvog osje.aja razlike izme-u spoznavatelja i spoznatog. Stoga je tamo sve apsolutno. ?ore spomenuta analogija sa Sun!em i sunevom svjetlo.u moe nam pomo.i pri razumijevanju 2rahmana, /aram;tme i 2hagav;na, triju vidova (psolutne +stine. * odre-enom smislu, ne postoji razlika izme-u ta tri izraza, kao to je u izvjesnom smislu nema ni izme-u suneve svjetlosti, sunevog planeta i boga sun!a 1ivasv;na. Svi su oni svjetlost. Stanovni!i sun!a, koje predvodi 1ivasv;n, imaju tijela od vatre, pa zbog toga sve na sun!u sjaji. +z velike udaljenosti, Sun!e vidimo kao svijetle.e tijelo, a sunevu svjetlost kao sjaj. 'akle, 2rahman je poput suneve svjetlosti, /aram;tm; poput lokalizirana sunevog planeta, a 2hagav;n poput boga sun!a. 0ni su jedno u smislu da su svi ista svjetlost (psolutne +stine, no razlika idalje postoji. (ko stojite na sunevoj svjetlosti, ne znai da ste dostigli sunev planet ili vidjeli vladaju.e boanstvo Sun!a, 1ivasv;na.Slino tomu, razliiti naini shva.anja

(psolutne +stine daju razliite vrste spoznaje. 0naj tko pokuava shvatiti (psolut samo umnom spekula!ijom naposljetku bi mogao shvatiti neosobni 2rahman, a onaj tko pokuava razumjeti (psolut kroz praksu meditativne oge, mogao bi spoznati /aram;tmu. 8e-utim, onaj tko prakti!ira bhaktiogu ostvarit .e potpuno razumijevanje (psolutne +stine i spoznati duhovni oblik 2hagav;na, Svevinjega ?ospodina, Njega koji je poelo svega. /oelo svega pokuavaju otkriti mnogi 4ilozo4i, kao i znanstveni!i koji su zakljuili da sve proizlazi iz materije5 to je moderna teorija o kemijskoj evolu!iji. No unato tome to je teorija takozvanih znanstvenika da iz materije proizlazi sve, ukljuuju.i i ivot, jo uvijek nisu uspjeli proizvesti ivot iz kemikalija. Vednta-s#tra poduava da bismo trebali potraiti poelo svega, (psolutnu +stinu. (li zakljuak sveg vedskog znanja jest da je izvor ivo bi.e, a ne materija. #ao to 9a*ha ,pani!ada tvrdi5 nit onit n cetana+ cetannm eko bah#n o vidadhti kmn , 8e-u svim svjesnim ivim bi.ima postoji jedno vrhovno ivo bi.ekoje sva ostala bi.a opskrbljuje onim to im je neophodno. *Bhagavad-gti A$N.MB #a otkriva da je 0n to vrhovno ivo bi.e5 aha sarvas a prabhavo matta) sarva pravartate. Ja sam izvorsvega. Caj aham"ja" je #a, vrhovno ivo bi.e, a ne mrtva materija. Slino tomu, neto ranije u Bhagavad-gti A&.&B #a kae5 matta) paratara nn at ki$cid asti dhana$ja a ma i sarvam ida prota s#tre ma(i-ga( iva 0, osvojitelju bogatstva, ne postoji istina via od 8ene. Sve poiva na 8eni, kao to su biseri nanizani na niti. 'akle, trebali bismo shvatiti da je #a, odnosno 2hagav;n, posljednja stavka (psolutne +stine. #a u Bhagavad-gti A$K.P&B izjavljuje da neosobni 2rahman poiva na Njemu A brahma(o hiprati!*hhamB. #ao to suneva svjetlost dolazi od Sun!a, tako i svjetlost 2rahmana koja se iri !ijelim svemirom dolazi od #e. Co je objanjeno u Brahma-sahiti AO.KNB5 as a prabh prabhavato jagad-a(.a-ko*iko*i!v a+e!a-vasudhdi vibh#ti-bhinnam tad brahma ni!ka'am anantam a+e!a-bh#ta govindam di-puru!a tam aha bhajmi+ Sjaj 2rahmana je sjaj #inog tijela, poznat kao brahmaj oti, a ovaj materijalni svijet nastaje iz njega. #a u Bhagavad-gtiA%.KB kae5 ma tatam ida sarva jagad av akta-m#rtin , 8oj neosobni oblik, sjaj 2rahmana, iri se posvuda.&at-sthni sarva-bh#tni,Sve poiva na tom sjaju 2rahmana./a cha te!v avasthita), (li Ja se u njemu ne nalazim osobno. Co je tattvaj$na, znanje o (psolutnoj +stini. (ko (psolutnu +stinu probamo razumjeti snagom svoje spekula!ije, u najboljem .emo se sluaju pribliiti njenom neosobnom obliku, kao to .emo u najboljem sluaju vidjeti sunevu svjetlost, ako

pokuamo razumjeti sun!e vlastitom snagom. (ko elite prouiti sunev planet ili razumjeti vladaju.e boanstvo sun!a, stajanjena sunevoj svjetlosti vam ne.e biti od pomo.i5 trebat .e vam neki pro!es pomo.u kojeg moete oti.i na sunev planet i upoznati boga sun!a. Slino tomu, pomo.u vlastitog spekulativnog znanja moete shvatiti neosobni 2rahman, ali ne i /aram;tmu, ?ospodinovu ekspanziju smjetenu u svakom sr!u, niti 2hagav;na, Svevinju 2oansku 0sobu i izvor 2rahmana i /aram;tme. 6injeni!a je da znanje o #i, 2hagav;nu, ukljuuje sve. Vedezato kau5 kasmin tu bhagavato vij$te sarvam ida vij$tabhavati . (ko jednostavno shvatite #u, samim tim .ete shvatiti oblik 2rahmana i /aram;tme. Nema potrebe da 2rahmana i /aram;tmu pokuate shvatiti odvojeno5 samim razumijevanjem #e, razumjet .ete i to dvoje. Svo jo jednog primjera. /retpostavite da s velike udaljenosti gledate planinu. 1idjet .ete tek neki zamagljeni, nejasni oblik. (li ako pri-ete planini, istu .ete planinu vidjeti jasnije, u njezinoj zelenkastoj boji i ogromnom obliku. (ko se i uspnete na nju, otkrit .ete mnoge ivotinje, ljude, ku.e, stabla i tako dalje. /redmet je isti, ali iz razliitih kuteva gledanja razliito izgleda. 'akle, razumjeti #u znai razumjeti i 2rahman i /aram;tmu,no #u moramo uistinu razumjeti. #ao to 0n kae u Bhagavad-gti AK.%B janma karma ca me div am eva o vetti tattvata) t aktv deha punar janma naiti mm eti so 5rjuna 0naj tko poznaje trans!endentalnu prirodu 8oje pojave i 8ojih djelatnosti po naputanju tijela vie se ne ra-a u materijalnom svijetu, ve. dostie 8oje vjeno prebivalite, o, (rjuno. 0vdje je koritena rijetattvata), uistinu. 2udu.i da se ne trudimo uistinu razumjeti #u, smatramo ?a obinim ljudskim bi.em. Cako ine budale i nitkovi Aavajnanti m m#.h)B. (li #a nije od ovog materijalnog svijeta. Cko god doista shvati #u kao (psolutnu +stinu, ostvario je svoju ivotnu misiju i na kraju ovog ivota vie se ne ra-au ovom svijetu, nego se vra.a ku.i, 2ogu. #ako dosti.i to razumijevanje objanjeno je u sljede.oj stro4i.

>idjeti 9o&a iz!utra


tac chraddadhn muna o j$na-vairg a- ukta pa+ ant tmani ctmna bhakt +ruta-g"hta :z.i"ja! i radoz!ao u%e!i( i"i mudra,8 do.ro !aoru+a! z!a!jem i odri,a!jem8 '*oz!aje tu A*'o"ut!u I'ti!u *o've)e!im '"u+e!jem u '("adu ' o!im to je %uo iz >edF!taGHrutija/ 0rmadBhgavatam 1/2/124

(psolutna +stina se u potpunosti spoznaje pro!esom posve.ena sluenja 2oanskoj 0sobi <r= 1;sudevi koji je potpuna (psolutna +stina. 2rahman je Njegov trans!endentalni tjelesni sjaj, a /aram;tm; Njegov djelomini predstavnik. Stoga je spoznaja (psolutne +stine kao 2rahmana ili /aram;tme samo djelomina spoznaja. /ostoje razliite vrste ivih bi.a5 karmji, j$nji, ogji i posve.eni!i.9armji su materijalisti, dok su ostali trans!endentalni. /rvorazredni trans!endentalisti su posve.eni!i koji su spoznali 1rhovnu 0sobu. 'rugorazredni su trans!endentalisti koji su djelomino spoznali potpuni dio (psolutne 0sobe. Cre.erazredni su oni trans!endentalisti koji su spoznali tek Njezin duhovni sjaj. #ao to je reeno u Bhagavad-gti i drugim vedskim spisima,1rhovna 0soba spoznaje se posve.enim sluenjem koje se oslanja na potpuno znanje i nevezanost za materijalno druenje. 1e. je bilo govora o tomu da posve.eno sluenje prate znanje i nevezanost za materijalno drutvo. 2udu.i da spoznaja 2rahmana i /aram;tme predstavlja nesavrenu spoznaju (psolutne +stine, pro!esi njihove spoznaje, putevi j$ne i oge, nesavreni su pro!esi spoznaje (psolutne +stine. /osve.eno sluenje, utemeljeno na znanju i ne vezanosti za materijalno druenje te usredotoeno na sluanje Vednta-+rutija, jedina je savrena metoda kojom ozbiljan uenik moe spoznati(psolutnu +stinu. /osve.eno sluenje nije namijenjeno manje inteligentnim trans!endentalistima. /ostoje tri vrste posve.enika5 prvo, drugo i tre.erazredni. Cre.erazredni posve.eni!i, ili poetni!i, nemaju znanje niti su nevezani za materijalno druenje, ali osje.aju privlanost prema uvodnim pro!esima oboavanja 2oanstava u hramu. Nazivaju se materijalistikim posve.eni!ima. Cakve posve.enike privlai materijalna nego trans!endentalna dobit. Stoga trebamo odluno napredovati s poloaja materijalistikog posve.enog sluenja do drugorazrednog poloaja posve.enosti. * drugorazrednom poloaju, posve.enik moe razlikovati etiri naela na putu posve.enosti5 Svevinjeg, Njegove posve.enike, neuke i zavidne. Crebamo se uzdignuti barem do razine drugorazrednog posve.enika i tako postati dostojni spoznaje (psolune +stine. Cre.erazredni posve.enik mora primiti upute o posve.enom sluenju od bhgavate, autoritativnog izvora. /rvi je bhgavata utemeljeni posve.enik, a drugi je bhgavata 2oja poruka. Cre.erazredni posve.enik mora pri.i samospoznatom posve.eniku kako bi primio upute o posve.enom sluenju. Samospoznati posve.enik nije pro4esionala! koji zara-uje za ivot trguju.i Bhgavatamom, ve. predstavnik <ukadeve ?osv;m=ja, poput S>te ?osv;m=ja, koji propovijeda kult posve.enog sluenja za sveop.e dobro svih ljudi. /osve.enik poetnik ima vrlo malo ukusa za sluanje autoriteta. 'a bi zadovoljio svoja osjetila, pravi predstavu od posve.enog sluenja sluaju.i pro4esional!e. Cakva vrsta sluanja i pjevanja sve kvari, pa trebamo izbjegavati lani pro!es. Svete 2oje poruke, predstavljene u Bhagavad-gti ili rmad-Bhgavatamu, nedvojbeno su trans!endentalne po svojoj temati!i, no unato tome ne smiju se primiti od pro4esionala!a koji ih truju, kao to zmija truje mlijeko ako ga dodirne jezikom. 'a bi napredovao, iskreni posve.enik mora biti spreman sluati vedske spise kao to su ,pani!ade, Vednta te druga djela prethodnih autoriteta, ?osv;m=ja. 2ez sluanja takvih spisa, nema istinskog napretka. 2ez sluanja i slije-enja uputa, parodija koja se pravi od posve.enog sluenja postaje bezvrijedna i predstavlja uznemirenje na tom putu. 3ato, ako se posve.eno sluenje ne temelji na naelima autoriteta +rutija, sm"tija, pur(a i pa$cartre, valja ga odmah odba!iti. Neovlatenog posve.enika nikada se ne bi trebalo smatrati istim posve.enikom. *svajanjem poruke vedskih spisa uvijek moemo vidjeti sveproimaju.i lokalizirani vid 2oanske 0sobe unutar vlastitog jastva. Co se naziva samdhi.

0vdje rmad-Bhgavatam govori da je +raddh, vjera, prvi preduvjet za dostizanje samdhija. 3aitan a-caritm"ta A&adh a-'' PP.JPB ovako de4inira +raddhu5 %+raddh5-+abde vi+vsa kahe sud".ha ni+ca a k"!(e bhakti kai'e sarva-karma k"ta ha a raddh, istinska vjera, je vrsto uvjerenje da .ete postavi #in posve.enik ostvariti sve savrenstvo. Na kraju svojih uputa u Bhagavad-gti A$M.JJB, #a kae5 sarva-dharmn parit aj a mm eka+ara(a vraja aha tv sarva-ppebh o mok!a i! mi m+uca) /redaj 8i se dragovoljno i Ja .u se pobrinuti za tebe. 3atitit .u te od svih grenih posljedi!aD ne brini. #ad osoba prihvati tu uputu i #i se preda odmah, bez oklijevanja, to je +raddh. #ad imate takvu vjeru i predate se #i, postajete muni, ili mahtm, irokogrudna dua obdarena znanjem i nevezano.u Atac chraddadhnmuna a) j$na-vairg a- ukta B. 9ilj ljudskog ivota je ste.i znanje i nevezanost. Samo znanje je beskorisnoD moramo imati i nevezanost. 3ato je <r=p;da <akar;!;r@a, utemeljitelj kole m;@;vade, svojim sljedbeni!ima rekao5 /rvo postanite sann s Uosoba uredu odri!anjaVD tad moete govoriti. 'akle, onaj tko je doista j$n, mudar ovjek, mora biti i vairg, onaj tko se odrekao svih vezanosti za materijalne stvari. ( rezultat te vjere, predaje, znanja i nevezanosti jest pa+ ant tmani ctmnam, da u svom umu i jastvu vidi /aram;tmu, 1rhovno Jastvo. Co je potvr-eno i na drugom mjestu u rmad-Bhgavatamu A$P.$T.$B5 dh nvasthitatad-gatena manaspa+ anti a ogina) . Savreni og uvijek u sebi vidi Svevinju 2oansku 0sobu. Savreni og je onaj tko ima premu, istu ljubav prema #i. #ao to kae Brahma-sahit AO.TMB5 prem$jana-cchurita-bhakti-vi'ocanena santa) sadaiva h"da e!u vi'oka anti , /osve.enik na ijim je oima pomast ljubavi prema 2ogu u svom sr!u uvijek vidi #in prekrasan !rnpurast oblik. 8i ne moemo zamisliti koliko je #a prekrasan. ,eeno je da je #ino tijelo ljepe od milijuna #upida Akandarpa-ko*i-kaman a-vi+e!a-+obha U2s. O.TN.VB. #upid je doista prekrasan, ali ak i da milijune #upida okupite na jednome mjestu, njihova se ljepota ne bi mogla usporediti s #inom. Co se ne moe shvatiti dok oi nisu premazane poma.u ljubavi prema 2ogu. 2oga ne moemo shvatiti ovim tupim materijalnim osjetilima koja jednostavno tee materijalnom uga-anju. #ako moemo njima opaziti #u koji je potpuno duhovan) Co je nemogu.e. 3ato moramo proistiti osjetila kroz pro!es bhakti5 ata)+r-k"!(a-nmdi na bhaved grh am indri ai) sevonmukhe hi jihvdau sva am eva sphurat ada)

#roz materijalno zaga-ena osjetila nitko ne moe shvatiti trans!endentalnu prirodu imena, oblika, odlika i zabava <r= #e. Cek kad ovjeka prome duhovno, kroz trans!endentalno sluenje ?ospodinu, otkrivaju mu se ?ospodinovo trans!endentalno ime, oblik, odlike i zabave. ABhaktirasm"ta-sindhu $.P.PTKB 3aokupljenost u slubi za ?ospodina pomae nam da do-em ona razinu znanja Aj$neB i nevezanosti Avairag eB. 3nanje ima onaj tko razumije5 aha brahmsmi, Ja nisam ovo materijalno tijelo, ja sam duhovna dua. Sad se odre-ujemo na temelju tjelesnih odnosa.8islimo5 Ja sam (merikana!, Ja sam +ndija!, Ja sam brhma(a, Ja sam !rna!, Ja sam bijela!, Ja sam snaan, Ja sam slab, Ja sam debeo, Ja sam mrav. Co su tjelesna odre-enja. #ad se ovjek oslobodi tih odre-enja i misli5 Ja sam vjeni sluga #e, ima pravu j$nu, znanje. #ao to je spomenuto ranije, kad se zaokupimo posve.enim sluenjem #i, sami po sebi dolaze znanje i odvojenost. (li, kao to govori ova stro4a, moramo posve.eno sluiti dre.i se uputa vedskih spisa. <rila ,>pa ?osv;m= to potvr-uje u svom Bhakti-rasm"ta-sindhuu A$.P.$N$B5 +ruti-sm"ti-pur(dipa$cartra-vidhi vin aikntik harer bhaktir utpt aiva ka'pate /osve.eno sluenje ?ospodinu koje zanemaruje odobrenu vedsku literaturu kao to su ,pani!ade, Pur(e i /rada-pa$cartra samo je uznemirenje u drutvu. Ce se knjige moraju primiti kroz niz uenikog slijeda AparamparuB. 'rugim rijeima, kako bi netko nauio znanost o bhakti, mora prihvatiti gurua koji dolazi u uenikom slijedu od #e. Na primjer, da bi shvatio Bhagavad-gtu, treba je prihvatiti onako kako je to uinio (rjuna5 od #e ili Njegovog predstavnika, u raspoloenju pokornosti i sluenja. (rjuna je dio uenikog slijeda.2udu.i da je ueniki slijed bio prekinut, a znanje iz Bhagavad-gteizgubljeno, #a ju je ponovno izgovorio (rjuni. 'akle, ako razumijete Bhagavad-gtui #u onako kako ih je razumio (rjuna, vae.e shva.anje biti savreno. No, ako skujete neko izmiljeno znaenjeBhagavad-gte, onda tratite vrijeme. Nemojte tratiti svoje vrijeme. /okuajte razumjeti #u onakvog kakav jest, kakvim Sebe opisuje u Bhagavad-gti. (ko 2og kae50vakav sam, emu tratite vrijeme na pokuaj da ?a razumijete drugaije) #a vas poziva5 Ja sam 2og. Svo 8og imena, evo 8oje adrese, evo 8ojih djelatnosti. Sve je dato. 3ato ne biste razumjeli 2oga od Samog 2oga) 3ato stvarate vlastite naine razumijevanja) /okret za svjesnost #e ne predstavlja neki izmiljeni, ve. jednostavni standardni nain shva.anja 2oga. #a kae u Bhagavad-gti5 man-man bhava mad-bhakto mad- j m namaskuru, 8isli na 8ene, postani 8oj posve.enik, oboavaj 8e i klanjaj se preda8nom. U2g. $M.JO.V 8i poduavamo istoj stvari. Nije teko slijediti ovaj pro!es. Svatko to moe. Ejudi katkad kau da sam uinio neto udesno proirivi pokret za svjesnost #e !ijelim svijetom. (li sve to sam uinio bilo je da sam predstavio #u onakvog kakav jest. * tome je tajna. 'akle, svatko moe razumjeti #u onakvog kakavjest iz Bhagavad-gte i rmad-Bhgavatama te usavriti ivot. * protivnom, svaki pro!es za razumijevanje 2oga koji sami skujete, tek je beskorisno tra.enje vremena.

Savr e!o dru tve!o ure@e!je


ata) pumbhir dvija-+re!*h var(+rama-vibhga+a) svanu!*hitas a dharmas a sasiddhir hari-to!anam Iato je8 o8 !aj.o"ji me@u dva*ut ro@e!ima8 za("ju%e!o da je zadovo"j'tvo 9o+a!'(e :'o.e !ajve)e 'avr e!'tvo (oje !et(o mo+e do'ti)i (ad o.av"ja du+!o'ti (oje 'u *ro*i'a!e za !je&ovo zva!je u '("adu ' *odje"om !a 'ta"e+e i redove +ivota/ 0rmad-Bhgavatam 1/2/1J4 Svuda je u svijetu ljudsko drutvo podijeljeno na etiri stalea i etiri reda ivota. 6etiri stalea ine intelektual!i, vojni!i, proizvo-ai i radni!i. Ca se podjela temelji na radu i sposobnostima, a ne na ro-enju. 6etiri reda ivota predstavljaju ueniki ivot, obiteljski ivot, ivot povlaenja i ivot posve.enosti. Cakva je podjela u najboljem interesu drutva, inae se ni jedna drutvena ustanova nebi mogla zdravo razvijati. * svakoj od navedenih podjela ivota !ilj mora biti zadovoljavanje 2oanske 0sobe, najvieg autoriteta. 0va institu!ionalna podjela drutva poznata je kao sustav var(+rama dharme, koji je posve prirodan za !ivilizirani ivot. Sustav var(+rame stvoren je da bi ljudima omogu.io spoznaju (psolutne +stine, a ne prevlast nad drugim staleima ili redovima. #ad propuste dosti.i !ilj ivota, odnosno spoznaju (psolutne +stine, zbog prevelike vezanosti za indri a-prti, ili uga-anje osjetilima o kojem smo ve. govorili, sebini ljudi koriste institu!iju var(+rame za nametanje svoje vlasti slabijem staleu. * #ali"@ugi, dobu sva-e, takva umjetna prevlast ve. postoji, ali razboriti ljudi dobro znaju da je podjela na stalee i redove ivota namijenjena samo mirnoj drutvenoj suradnji i dostizanju samospoznaje. * ovoj stro4i Bhgavatama izjavljuje se da je najvii !ilj ivota ili najvie savrenstvo sustava var(+rama-dharme zajednika suradnja za zadovoljstvo Svevinjega ?ospodina, to je potvr-eno u Bhagavad-gti AK.$TB. S>ta ?osv;m= se svojim sluateljima na ovom mjestu obra.a rijeima dvija-+re!*), 0 najbolji me-u brhma(ama, to nam ukazuje da su oni #ini posve.eni!i i najbolji od obrazovanih uenjaka. * ovom se dobu svatko ra-a kao +#dra, etvrtorazredan ovjek Ajanman j ate +#dra)B. 'jelatnostima za poboljanje moe postati tre.erazredan ovjek, dvija Asaskrd bhaved dvija)B. Njegovanjem znanja i kulture, postat .e drugorazredan ovjek, vipra Aveda-p*hdbhaved vipra)B. No samo je onaj tko poznaje 2rahman prvorazredan ovjek, brhma(a Abrahma jntti brhma(aB. 2udu.i da su mudra!i iz Naimi;ra@e najbolji me-u brhma(ama, uz 2rahman poznaju i 2hagav;na, Svevinju 2oansku 0sobu. Brahma(ski je stale sutinski vaan za pravu ljudsku !iviliza!iju koja poinje drutvenim sustavom var(+rama-dharme, od etiri var(e i etiri +rame. * etiri var(e spadaju brhma(e Asve.eni!i i intelektual!iB, k!atri e Aratni!i iadministratoriB, vai+ e Apoljoprivredni!i i trgov!iB te +#dre Amanualni radni!iB, a etiri su +rame brahmacrji Astudenti u !elibatuB, g"hasthe Aobiteljski ljudiB, vnaprasthe Aumirovljeni!iB i

sann sji Aosobe u redu odri!anjaB. (ko ljudsko drutvo nije znanstveno organizirano u skladu s ovim sustavom var(+rame, onda je ono ivotinjsko, a ne ljudsko drutvo. * ivotinjskom drutvu ne moete oekivati ni inteligen!iju, ni smisao za dobrotu, ni bilo kakav pojam 2oga. Coje nemogu.e. 0vaj sustav var(+rame je prirodan, jer ga je stvorio 2og. Cijelo je podijeljeno na etiri dijela " mozak, ruke, trbuh i noge " isto kao idrutvo5 brhma(e, k!atri e, vai+ e i +#dre. Co je prirodno. (li, kakva je korist od tijela, ako se odsijee glava) Cakvo je tijelo mrtvo. Slino tomu, u dananjem druvu ne postoji brhma(ska kultura i zato je ono bezglavo. 8oda postoji vrlo snaan odjel ruku Ak!atri eB, dobro opskbrljen gospodarski odjel AvaiR@eB i brojan radni odjel A +#dreB, ali budu.i da ne postoji odjel glave Abrhma(eB, drutvo nalikuje truplu. Svi zbog toga ispataju. * pokretu za svjesnost #e obuavamo brhma(e radi spasenja ljudskog drutva. 0stali stalei nisu nevani. 8ozak je tijelu vrlo vaan, ali vane su i noge, jer ako one ne rade i ne moete se pokrenuti, mozak vam ne.e pomo.i. 3ato svi udovi moraju sura-ivati. /remda je mozak najvaniji dio tijela, ipak je potrebno i sve ostalo5 i noga, i ruka, i trbuh. Slino tomu, svi drutveni i duhovni redovi u sustavu var(+rame nuni su za pravilno 4unk!ioniranje drutva. 'akle, mi ne zanemarujemo niti jedan dio drutvene podjele, ali kaemo da svi moraju raditi za #ino zadovoljstvo5 sasiddhirhari-to!a(am A2h;g $.P.$TB Cako .e svaki lan drutva ostvariti savrenstvo. Nije bitno to radite, ali ivot vam je savren ako svojom umjetno.u, inteligen!ijom i obrazovanjem " drugim rijeima, svojim radom " zadovoljite #u. 8i ne kaemo5 Ne morate raditi svoj posao. ,adite svoj posao, ali radite ga za #u i postat .e savren. +nae idete u pakao5 +rama eva hi keva'am. Netko moe tvrditi5 0, ja sam 4ilozo4 i obavljam svoju dunost. (li, poznaje li 2oga i slui li 2ogu) 'a, znam 2oga5 ja sam 2og. Cakve vam besmisli!e ne.e pomo.i. /retpostavimo da obian ovjek tvrdi5 Ja sam predsjednik Sjedinjenih 'rava. Svatko .e zakljuiti da je momak lu!kast. Slino tomu, kad nitkov kae5 Jasam 2og, trebamo znati da je lud. Svevinjega ?ospodina morate zadovoljiti svojim sluenjem, ne ?a pokuavati oponaati. #a nikad ne savjetuje u Bhagavad-gtida trebate tvrditi da ste 0n. Ne. 0n kae5 sarva-dharmn parit aj amm eka+ara(a vraja U2g $M.JJ.V Stani iskljuivo pod 8oje okrilje. Nikad ne kae5 /ostani jednak 8eni. Co je besmisli!a. #a .e biti zadovoljan s vama kad 8u se predate i pokuate 8u sluiti, a ne kad lano tvrdite5 Ja sam #a ili #a je sad mrtav, a ja sam postao 2og ili 2oga nema. Cakav nitkovluk nikad ne.e zadovoljiti #u. 'akle, uputa Bhgavatama je svanu!*hitas a dharmas asasiddhir hari-to!a(am U2h;g $.P.$T.V, /ostat .ete savreni kad svoje dunosti dobro izvravate za zadovoljstvo Harija, #e. 'jelatnosti u etiri drutvena i etiri duhovna reda po sustavu var(+rame ponekad mogu izgledati materijalne, ali kad se obavljaju za #ino zadovoljstvo, postaju duhovne. 8aterijalno jednostavno oznauje da je #a zaboravljenD to je sve. +nae, ne postoji nita materijalno. 0ni koji nisu potpuno svjesni #e razlikuju materiju i duh, ali potpuno svjesni #e vide jedinstvo svega5 ekatvamanupa+ ata) A:+opani!ada, &B Co znai da vide na koji je nain sve povezano s #om.

#a je Svevinji i sve je emana!ija Njegove raznovrsne energije. 'obar primjer za to je Sun!e5 Sun!e emanira sunevu svjetlost sainjenu od dviju energija, topline i svjetlosti. 6itava materijalna krea!ija temelji se na toj svjetlosti i toplini. #ad sun!e ne bi davalo svjetlost i toplinu, stabla bi se uskoro pretvorila u kosture. 'akle, iako moemo razlikovati sunevu energiju topline od energije svjetlosti,one su u viem smislu jedno, jer su obje dio suneve svjetlosti. Slino tomu, u ovom svijetu djeluju dvije #ine temeljne energije5 Njegova materijalna energija i Njegova duhovna energija. 8aterijalna se energija sastoji od zemlje, vode, vatre, zraka, etera, uma,inteligen!ije i ega, a duhovna energija sastoji se od ivih bi.a A jva-bh#t mah-bho a eda dhr ate jagatB. 'akle, materijalni je svijet kombina!ija #inih duhovnih i materijalnih energija. 2udu.i da je u ovom svijetu %%,%W ivih bi.a zaboravilo 2oga, postoji razlika izme-u materijalnih i duhovnih energija. (li im napredujete uduhovnom znanju i postanete svjesni #e, vie nita ne.ete vidjeti kao materijalnoD vidjet .ete da je sve duhovno5 sarva kha'vida brahma. #ao to <r= 9aitan@a 8ah;prabhu kae u 3aitan a-caritm"ti A&adh a-''M.P&KB5 sthvara-ja-gama dekhe; n dekhe tra m#rti sarvatra ha a nija i!*a-deva-sph#rti 'uhovno napredna osoba, koja je svjesna #e, vidi sva pokretna i nepokretna iva bi.a, ali ne vidi ba njihove oblike. Naprotiv, gdje god pogleda, vidi oitovanje svog oboavanog ?ospodina. 1izija ateiste je upravo suprotna5 ak i ako do-e u hram i vidi #ino 2oanstvo, vidjet .e samo kamen. (li kad duhovno napredna osoba pogleda 2oanstvo, vidjet .e Samog #u. #ad je 9aitan@a 8ah;prabhu uao u hram u /ur=ju i ugledao 2oanstvo Jagann;thu, odmah se onesvijestio i uzviknuo5 Sto 8oga #e7 'akle, da bismo nadili zaborav #e, Njegovo nam zadovoljstvo treba postati jedini posao Asasiddhir hari-to!anam U<2 $.P.$T.VB. (ko vam je !ilj samo zadovoljiti #u, ivot vam je savren.

Si&ura! !a%i! '*oz!aje 9o&a


tasmd ekena manas bhagavn stvat pati) +rotav a) krtitav a+ ca dh e a) p#j a+ ca nit ad Sto&a ' !e*odjije"je!om *ozor!o )u tre.amo !e*re'ta!o '"u ati o Svevi !jem -o'*odi!u8 za tit!i(u *o've)e!ih8 '"aviti -a8 'je)ati -a 'e i o.o+avati -a/ 0rmad-Bhgavatam 1/2/1K4 (ko je spoznaja (psolutne +stine krajnji !ilj ivota, mora se ostvariti na svaki nain. * svakom od spomenutih stalea i redova ivota glavne su djelatnosti etiri pro!esa5 slavljenje, sluanje, sje.anje i oboavanje. 2ez tih ivotnih naela nitko ne moe ivjeti. 'jelatnosti ivih bi.a obuhva.aju ta etiri naela ivota. 0sobito u suvremenom drutvu, sve djelatnosti manje ili vie ovise o sluanju i slavljenju. Svatko, bez obzira na svoj drutveni poloaj, za kratko vrijeme postaje poznat u ljudskom drutvu, ako

ga zaslueno ili nezaslueno svakodnevno slave u novinama. #atkada se novinskom promidbom veliaju i politiki vo-e odre-ene stranke. 3ahvaljuju.i takvom slavljenju beznaajan ovjek u trenutku postaje vaan. 8e-utim, promidba kojom se lano slave nesposobne osobe ne moe donijeti nikakvo dobro, ni pojedin!u ni drutvu. 0na moe izazvati privremene reak!ije, ali nema trajnog uinka. Stoga takve djelatnosti predstavljanju tra.enje vremena. /ravi predmet slavljenja je Svevinji ?ospodin koji je stvorio sve to nas okruuje. Sklonost da slavimo druge ili sluamo o drugima moramo usmjeriti na pravi predmet slavljenja, 1rhovno 2i.e, i to .e nam donijeti sre.u. /ravo zadovoljstvo dolazi kad zadovoljite Svevinjega ?ospodina. ( kako to uiniti) /rvo s nepodijeljenom panjom valja usmjeriti um na Njega A ekena manasB. Ne biste trebali skretati panju na mnotvo drugih stvari ve. samo uvrstiti um na Svevinjega ?ospodina, 2hagav;na. Bhgavatam je prethodno nauavao da je (psolutna +stina poznata kao 2rahman A?ospodinov neosobni sjajB, /aram;tm; ANadduaB i 2hagav;n A2oanska 0sobaB. No kad je rije o usredotoavanju na (psolut, valja se usredotoiti na Svevinju 2oansku 0sobu, ?ospodina #u. #ako se inae moemo usredotoiti) Jako je teko uvrstiti um na neosobni oblik ili Nadduu. Neosobnu (psolutnu +stinu mogu.e je razumjeti 4ilozo4skom spekula!ijom, a Nadduu medita!ijom, no oba su pro!esa vrlo teka. *sredotoavanje uma na 2hagav;na je, me-utim, lako i praktino. *m moemo lako uvrstiti na #u tako to vidimo Njegov obliku hramu, itamo Njegove upute u Bhagavad-gti, sluamo i pjevamo Njegova sveta imena, kao i na mnoge druge naine. Nema poteko.a. No ako um pokuate zaokupiti neosobnim 2rahmanom ili Nadduuom, bit .e vam to vrlo teko. #ao to #a kae u Bhagavad-gti A$P.OB5 k'e+o 5dhikataras te!m av aktsaktacetasm, 0nima koji su vezani za neosobni oblik (psolutne +stine, napredak je vrlo teak. S druge strane, za #ine posve.enike postoji radostan pro!es pjevanja mantre Hare #a, plesanja u zanosu i jedenja obilatog k"!(a-prasdama. ( ak i ako tijekom premnogih ivota slijedite vrlo teak putne osobne spoznaje, teko rade.i kako biste odvojili duh od materije pomo.u spekulativnog pro!esa neti neti"0vo nije 2rahman. 0no nije 2rahman." ako u tome elite ostvariti uspjeh, opet .ete se morati predati #i5 bah#n janmanm ante j$navn mprapad ate U2g. &.$%.V Netko sad moe re.i5 /ostoje toliki 2hagav;ni. Ne mogu usredotoiti svoj um ni na kojeg od njih. Ejudi su danas stvorili mnoge 2hagav;ne, ali Bhgavatam ovdje kae bhagavnstvat pati), 8orate usredotoiti svoj um na onog 2hagav;na kojeg posve.eni!i prihva.aju za svoga ?ospodina. 8oda postoji puno 2hagav;na, ali jedino Svevinju 2oansku 0sobu, #u, za ?ospodina prihva.aju svi odluni posve.eni!i, cr e i uitelji, poput 2rahme i <ive. Javnost moe prihvatiti obinog ovjeka za 2hagav;na i objaviti5 Svo inkarna!ije 2oga, ali to je glupost. #a je 2og,kao to sam objavljuje u Bhagavad-gti A&.&, $N.MB &atta) paratarann at, Ne postoji nita vie od 8ene.1ha sarvas a prabhava),Ja sam izvor svega.&atta) sarva pravartate, Sve emanira iz8ene.:ti matv bhajante m budh bhva-samanvit)5 +stinski ueni znaju da sam izvor svega i zato postaju 8oji posve.eni!i. + Brahma-sahit AO.$B tako-er govori5

+vara) parama) k"!(a) sac-cid-nanda-vigraha) andir dir govinda) sarva-kra(a-kra(am 1rhovni 2og je #a koji ima vjean oblik blaenstva i znanja./ostoje mnogi bogovi, upravitelji, ali #a je1rhovni 2og. Nitko nije iznad Njega. Stoga je 0n andi, bez izvora.Svi mi imamo izvor, ali 0n ga nema, jer je izvor svega A di)B. /oznat je kao ?ovinda, jer je rizni!a sveg uitka i uzrok svih uzroka Asarva-kra(a-kra(am U2s. O.$.VB Netko moe upitati5 Na koji bih nain trebao usredotoiti um na 2hagav;na) Bhgavatam odgovara5 +rotav a), 8orate sluati o Njemu. 0d koga da sluam) Najbolje je sluati od samog #e koji Sebe ljubazno objanjava u Bhagavad-gti. /retpostavimo da elite saznati neto o meni. (ko upitate kog prijatelja, on vam o meni moe re.i ovo ili ono, ali kad ja sam objasnim sebe, to je savreno. Slino tomu, ako elite saznati neto o Svevinjem ?ospodinu, najbolji je nain da sluate direktno od Njega. No, ako odba!ite ovaj pro!es i pokuate saznati o 2ogu kroz spekula!iju, doivjet .ete neuspjeh, jer su vam osjetila i um nesavreni. Sljede.i pro!es koji Bhgavatam preporuuje jest pjevanje Akrtitav a+ caB. (ko samo sluate o #i, ali drugima ne ponavljate ono to ste uli, ne.ete brzo napredovati u razumijevanju 2oga. to god ujete ili proitate trebate objasniti drugima. Co je savrenstvo. 3ato smo utemeljili asopis Back to 2odhead. Nai studenti svakodnevno sluaju i itaju o #i, a zatim moraju promisliti i napisati to god o znanosti svjesnosti #e. 0naj tko pie ili govori o #i, prirodno .e misliti na Njega Adh e a)B. Naposljetku, Bhgavatam preporuuje oboavanje ?ospodina Ap#j a)B. 3ato je neophodno redovito posje.ivati hramove i oboavati 2oanstva koja u njima prebivaju. 'akle, Bhgavatam kae da s nepodijeljenom panjom trebamo sluati o ?ospodinu, pjevati o Njemu, misliti na Njega i oboavati ?a. + sve to valja initi nit ad, redovito. Co je pro!es bhakti- oge.Cko god usvoji ovaj pro!es, razumjet .e (psolutnu +stinu. 0va stro4a rmad-Bhgavatama jasno govori o tome.

Ma% 'je)a!ja
ad-anudh sin ukt) karma-granthi-nibandhanam

chindanti kovids tas a ko na kur t kath-ratim Ma%em 'je)a!ja !a Svevi !je&a -o'*odi!a8 i!te"i&e!t!i "judi *re'ije,aju '*utavaju)e %vorove rada (oji !o'i *o'"jedi,e (arme/ T(o o!da !e .i o.ratio *ozor!o't !a Nje&ovu *oru(u? 0rmadBhgavatam 1/2/1L4 'uhovna iskra u dodiru s materijalnim elementima stvara vor koji moramo presje.i, ako se elimo osloboditi djelovanja i posljedi!a koristoljubiva rada. 0slobo-enje predstavlja slobodu od kruga rada koji nosi posljedi!e. Javlja se samo po sebi kod osobe koja se neprestano sje.a trans!endentalnih zabava 2oanske 0sobe, jer sve djelatnosti Svevinjega ?ospodina ANjegove ''eB trans!endiraju moduse materijalne prirode. 0ne su sveprivlane duhovne djelatnostiD stoga neprestano druenje s njima postupno produhovljuje svjesnost uvjetovane duu te na posljetku presije!a vor materijalnoga ropstva. 0slobo-enje od materijalnoga ropstva popratni je proizvod posve.ena sluenja. Stje!anje duhovnoga znanja nije dovoljno za osiguravanje oslobo-enja. Cakvo znanje mora biti zaodjenuto posve.enim sluenjem tako da na kraju prevlada samo posve.eno sluenje. Cada oslobo-enje postaje mogu.e. 6ak i koristoljubivi radni!i mogu dosti.i oslobo-enje kroz djelovanje koje nosi posljedi!e, ako svoj rad zaodjenu posve.enim sluenjem. 9arma zaodjenuta posve.enim sluenjem naziva se karma- oga. 8e-utim, ista bhakti- oga neovisna je o takvoj karmi i j$ni, jer jedino ona moe osloboditi ivo bi.e uvjetovana ivota i obdariti ga trans!endentalnim sluenjem ?ospodinu s ljubavlju. Stoga se svaka razborita osoba, inteligentnija od prosjenoga ovjeka oskudnoga znanja, mora neprestano sje.ati Svevinjega sluaju.i o Njemu, slavi ?a, sje.aju.i ?a se i neprestano ?a oboavaju.i. Co je savreni put posve.enog sluenja. ?osv;m=ji iz 1nd;vane, koje je <r= 9aitan@a 8ah;prabhu ovlastio da propovijedaju kult bhakti, strogo su se drali ovog pravila i za nau dobrobit napisali velik broj knjiga o trans!endentalnoj znanosti. Slijede.i uenja rmad-Bhgavatama i slinih autoritativnih spisa, za!rtali su put zasve slojeve ljudi koji pripadaju razliitim staleima i redovima ivota. (ko ne itamo, ne sluamo niti se prisje.amo navedenih spisa, ne moemo presje.i vor svojih karmikih posljedi!a. 3amislimo ovjeka vrsto vezanog konop!ima. Sputanih se ruku i nogu ne moe neovisno kretati. Slino tomu, nas vezuju zakoni materijalne prirode. to smo greniji, to nas materijalna priroda vr.e vezuje. Na primjer, uvijek nas sputavaju zakoni drave, bilo krivini ili gra-anski. (ko povrijedimo krivine zakone, kazna je vrlo otra, a ako povrijedimo gra-anske zakone, manje .e nas otro kazniti. +pak, kazna nas eka u svakom sluaju. 3a uvjetovana iva bi.a u materijalnom svijetu, tijelo je samo posebi kazna. (li ljudi to ne znaju i zato pokuavaju uivati u njemu poput svinja. 'oma.a svinja ne zna koliko su odvratni njezino svinjsko tijelo i injeni!a da mora jesti izmet i ivjeti na prljavom mjestu. /rasa! je zadovoljan samim uivanjem u seksu s prasi!om, bez obzira je li mu ona sestra, majka ili k.er. Co je svinjski ivot5 jedenje izmeta i uivanje u seksu. 8i smo svjesni tog odvratnog stanja, ali prasa! misli5 0, kako sretno ivim7 Hranim se divnom prvorazrednom hranom i imam seks bez ikakvih ogranienja. Co je ivot. 3apravo, to je m , iluzija. & ima dvije energije koje se zovu vara(tmik-+akti i prak!epatmik-+akti. 4vara(tmik-+akti prekriva ivo bi.e neznanjem. + kad ivi ivotom koji je za osudu, i dalje .e misliti5 Jako sam sretan. 'obro sam. /ravo mu je znanje prekriveno. Prak!epatmik-+akti ba!a ivo bi.e u o!ean materijalnog postojanja i tamo ga dri. #ad netko pokua do.i u svjesnost # e, prak!epatmik-+akti .e diktirati5 3ato odlazi u drutvo za svjesnost #e) Camo vladaju mnoga

ogranienja, mnotvo pravila i propisa. 2olje odustani. *vjetovana dua misli5 /a da, svjesnost # e je besmisli!a. 0dustat .u. to je osoba grenija, to .e je m vie spreavati da postane svjesna #e. Co je njen nezahvalan zadatak. 0na je poput poli!ijske uprave. /oli!ija nije niiji neprijatelj, ali poinitelja zloina uhitit .e, ba!iti u zatvor i kazniti. Slino tomu, m u je uposlio vrhovni autoritet, #a, da bi kaznila grena iva bi.a. 'akle, vor materijalistikog naina ivota vrlo je snaan, a poetak vora je spolni ivot. 9ijeli je svijet sputan materijalnim zakonima prirode zbog snane elje za seksom. Seks je sredite ljudskog iivotinjskog drutva. Ejudi tako teko rade kako bi zaradili nova! jer ele uivati u seksu. 6ak ga se ni hipiji nisu mogli odre.i. 0ni su se odrekli svega " oevih posjeda, sretnog ivota kod ku.e " ali nisu semogli odre.i seksa. /remda je vor materijalnog ivota vrlo teko presje.i, Bhgavatam nam ipak ovdje pokazuje put5 ad-anudh sin ukt)karma-granthi-nibandhanam chindanti . 6vrsti vor materijalnog ivota moete presje.i maem sje.anja na #u. Najbolji nain da se sje.ate #e jest da uvijek pjevate Hare #a, Hare #a,#a #a, Hare HareQ Hare ,;ma, Hare ,;ma, ,;ma ,;ma,Hare Hare. *zmite ovaj ma pjevanja mah-mantreD u ovom dobu to je jedini nain da se presjee vor materijalnog ivota. 8aterijalni ivot znai karmu, koristoljubive djelatnosti. #oristoljubivim djelovanjem u ovom ivotu, stvaramo si sljede.e tijelo. 0naj tko greno djeluje moe dobiti tijelo psa, svinje ili stabla, a onaj tko pobono djeluje tijelo poluboga. (li i to je vor, a ne sloboda, jer ak i polubogovi, koji su materijalno najnaprednija iva bi.a u svemiru, moraju umrijeti. Ejudi pokuavaju postati sretni tako to materijalno napreduju. Ne znaju da je !ilj ivota dosti.i svjesnost #e Ana te vidu) svrtha-gati hi vi!(um U2h;g &.O.T$.VB 0ni misle5 /ostat .emo sretni, ako pove.amo broj motornih vozila. Co je m , iluzija. 8otorna vozila ne.e vas uiniti sretnima. 0va !iviliza!ija motornih vozila okonat .e se za najvie stotinu godina. Svemu to stvorimo " tobonjem !arstvu, tobonjoj materijalnoj !iviliza!iji " jednog .e dana do.i kraj. Svete stvari jednostavno tvore mnotvo vorova u sr!u, sputavaju.i nas i navode.i nas da mislimo5 0d kakve je koristi ovaj pokret za svjesnost #e) Crebaju nam tri tu!eta motornih vozila i tri tu!eta vinskih bo!a, pa .emo biti sretni. Co je iluzija. Narottama d;sa Ch;kura pjeva u raspoloenju ovjeka sputanog iluzijom5 sat-sa-ga ch.i5 kainu asate vi'sa te-kra(e 'gi'a e karma-bandha-ph-sa Jao, odrekao sam se drutva #inih posve.enika, jer sam elio uivati u iluzornoj materijalnoj sre.i. Cime sam se upleo u mreu karme. Narottama ovdje koristi rije sat-sa-ga, u znaenju drutvo #inih posve.enika. <at-sa-gu .ete na.i u pokretu za svjesnost #e, gdje moete sluati rmad-Bhgavatam, pjevati Hare #a i vjebati kako da postanete isti. Comu je suprotna asatsa-ga, loe drutvo koje ovjeka vodi u drogiranje, nezakoniti seks, opijanje imnoge druge nezakonite prakse. 0glaivai su asat-sa-ga5 'o-ite, puite !igarete coo' i budite hladnokrvni XXSngleski, coo'. ANap. prev.BXX. Nitkovi7 #ako netko moe postati hladnokrvan puenjem !igareta) 3ar se moete

ohladiti uz dim i vatru) +pak, oglasi se postavljaju, a budalasti ljudi koje oni privuku, pue !igarete da bi postali hladnokrvni. Co je m . 8e-utim, onaj tko je ima malo inteligen!ije, odmah .e uvidjeti proturjeje u oglasu5 0vaj oglas tvrdi da mogu postati hladnokrvan ako puim !igarete) #akva je to besmisli!a) Slino tomu, inteligentan .e ovjek shvatiti m ine trikove i vidjeti proturjeja u njezinim mam!ima. 3ato Bhgavatam ovdje koristi rije kovida, inteligentna osoba. #ad osoba uistinu postane inteligentna, mora se upitati5 3ato senalazim u ovom bijednom stanju ivota) Ne elim umrijeti, ali smrt postoji. 3ato) Ne elim bolest, ali bolest postoji. 3ato) Ne elim starost, ali sam prisiljen ostarjeti. 3ato) Ne elim rat, ali odbor za novaenje me odvlai u rat. 3ato) +nteligentna osoba mora postaviti ova zato pitanja. San;tana ?osv;m= je pokazao pravilan nain raspitivanja kod gurua kad je pristupio 9aitan@i 8ah;prabhuu5 kemi; kene m a jre tpa-tra a . Cko sam ja) pitao je San;tana ?osv;m=. 3ato sam baen u ove bijedne uvjete ivota) 'ragi moj?ospodine, obini me ljudi nazivaju pa(.itom, obrazovanim uenjakom, zato to sam kraljev ministar te znam poneto sanskrta i arapskog jezika. (li, iskreno govore.i, kakva je vrijednost mog obrazovanja, ako ne znam tko sam i zato patim) Co je inteligen!ija. +nteligen!iju pokazuje samoovladanost. 8ake i psi nemaju samoovladanosti. (ko bik, maak ili pas ugledaju enku, odmah .e je silovati, ali njih ne.e kazniti za to. No ako ljudsko bi.e uini istu stvar na !esti, odmah .e ga privesti. Sklonost prema silovanju postoji i u ivotinji i u ljudskom bi.u, no ljudsko bi.e trebalo bi vladati sobom. *istinu, ljudski je ivot namijenjen samoovladavanju. to vie moete vladati sobom, to ste savrenije ljudsko bi.e postali, a to vie doputate svojim osjetilima da divljaju, to ste ve.a ivotinja. Ejudi to ne znaju. 0ni ele slobodu, ali u to ime postaju ivotinje. Co je njihova tobonja !iviliza!ija. 'akle, moramo slijediti upute Bhgavatama i postati kovida, inteligentni. +nteligentna osoba treba primiti ma sje.anja na #u Aanudh sinB i presje.i vor vezanosti za materijalno uivanje. Jedno od znaenja prek4iksa anu u anudh sin jest slije-enje. Co pokazuje da bismo trebali i.i stopama istinskoga duhovnog uitelja, odnosno cr e. Crebamo slijediti ono emu cr a poduava i to pokazuje svojim primjerom. 'rugo znaenje koje ima anu jest uvijek. *vijek se trebamo sje.ati #e, ako elimo presje.i vor karme koji nas vezuje za ivot i smrt u ovom materijalnom svijetu. Caj nas vor karme prisiljava da se selimo iz jednog tijela u drugo.Co nije 'ar:inova teorija evolu!ije prema kojoj priroda uzrokuje postupnu evolu!iju tijela. Naprotiv, svaka dua odre-uje svoje budu.e tijelo djelima u ovom ivotu. Cijela ve. postoje, a ivo bi.e u skladu sa svojom karmom jednostavno ulazi u izvjesnu vrstu tijela. /retpostavimo da u ovom ivotu djelujem tako odvratno da u svom sljede.em ivotu moram ispatati kaznu po kojoj postajem pas. Cada.u u.i u utrobu kuje i ona .e mi dati tijelo psa. #onano .u iza.i i iskusiti ivot u tijelu psa. Co je zakon karme. 'akle, moete postati pas ili bog XXSngleski, dog or 2od, prim.prev.XX. #ao ljudsko bi.e, imate mogu.nost da postanete i jedno i drugo. Samo morate izabrati. #ao to #a kae u Bhagavad-gti A%.POB5 nti deva-vrat devn pit8n nti pit"-vrat) bh#tni nti bh#tej nti mad- jino 5pi mm

0ni koji oboavaju polubogove, rodit .e se me-u polubogovimaDoni koji oboavaju pretke, rodit .e se me-u pre!imaD oni koji oboavaju sablasti i duhove, rodit .e se me-u takvim bi.imaD a oni koji oboavaju 8ene, ivjet .e sa 8nom. No ako elite ivjeti s 2ogom u duhovnom svijetu, morate imati tijelo nalik Njegovom, kao to morate imati tijelo ribe, ako elite ivjeti u vodi. ( ako ne elite ivjeti s 2ogom, ako elite uivati u neogranienom osjetilnom uivanju, onda moete prihvatiti tijelo svinje. /riroda svakom ivom bi.u daje priliku odabira vlastite budu.nostiD nikoga se ne prisiljava. Stoga moramo biti inteligentni i upitati5 #ako se mogu osloboditi od materijalnog ropstva) Svevinja 2oanska 0soba, #a,odgovara na to pitanje u Bhagavad-gti AK.%B5 janma karma ca me div am eva o vetti tattvata) t aktv deha punar janma naiti mm eti so %rjuna 0naj tko poznaje trans!endentalnu prirodu 8oje pojave i 8ojih djelatnosti po naputanju tijela vie se ne ra-a u materijalnom svijetu, ve. dostie 8oje vjeno prebivalite, o, (rjuno. # a ovdje kae da ?a treba poznavati uistinu, tattvata). Cakvo znanje dolazi iz ovlatenih +stra kao to su Bhagavadgt i rmad-Bhgavatam. No danas mnogi nitkovi oglaavaju5 Ne morate razumjeti 2oga ni kroz kakvu knjigu. Samo prihvatite mene za 2oga. ( ljudi su toliko nerazumni da takve nitkove prihva.aju za 2oga. Svaku tvrdnju u znanstvenom svijetu podupire neka knjiga. Naprimjer, pretpostavite da se netko uspne na stablo i tvrdi da je to stablo manga. Cvrdnja se naknadno moe provjeriti savjetovanjem sGknjigom iz botanike i uenjem obiljeja stabla manga5 kakvog su mu oblika listovi, kakav okus ima njegov plod i tako dalje. +sto vrijedi napolju kemije, 4izike i svake druge znanosti. Slino tomu, postoji pro!es za ispitivanje toga je li netko 2og ili nije. #ad su 9aitan@u 8ah;prabhua upitali kako se moe provjeriti je li netko 2og, 0n je rekao5 stra spominje obiljeja 2oga. (ko netko ima ta obiljeja, 0n je 2og. 3ato mi #u za 2oga neprihva.amo na temelju slijepe vjere, ve. zato to su Njegov karakter i djelatnosti spomenute u +stri. ( isti pro!es trebamo iskoristitida bismo odredili tko je istinski duhovni uitelj5 ne slijepom vjerom, nego pozivanjem na +stru. rmadBhgavatam A$$.T.P$B o istinskom guruu kae5 tasmd guru prapad eta jij$su)+re a uttamam +bde pare ca ni!(ta brahma( upa+am+ra am 0naj tko ozbiljno prieljkuje pravu sre.u, mora potraiti vjerodostojna duhovnog uitelja i stati pod njegovo okrilje kroz ini!ija!iju. #vali4ika!ija vjerodostojnoga gurua jest da je pomnim promiljanjem spoznao zakljuke spisa i da je sposoban druge uvjeriti u te zakljuke. Creba razumjeti da su takve velike osobe, koje su, odba!uju.i sve materijalne obzire, stale pod okrilje 1rhovnoga 2oga, vjerodostojni duhovni uitelji. 'akle, trebamo biti dovoljno inteligentni da stanemo pod okrilje vjerodostojna gurua. Co .e nam pomo.i da pomo.u oruja sje.anja na #u presijeemo vrsti vor materijalnog ivota. Co nije teko.

Jednostavno trebamo njegovati privlanost prema sluanju o #i Akath-ratimB. Ne morate polagati ispit za magistra ili doktora. 2og vam je dao ui. Samo sjednite i sluajte knjige poput rmadBhgavatama i Bhagavad-gte od spoznate osobe. Ce knjige sadre sve to trebate znati da biste razumjeli 2oga. Sve to morate uiniti jest pove.ati svoju vezanost za to da ih sluate. Samim tim to ih neprestano sluate, svladat .ete znanost o 2ogu. 9aitan@a 8ah;prabhu je odobrio ovaj pro!es5 sthne sthit)+ruti-gat tanu-v--manobhi). 3adrite svoj drutveni poloaj, ali pokuajte uti trans!endentalnu poruku od spoznatih dua. /ostupno .ete postati prosvijetljeni i presje.i vor materijalnog ropstva.

S"u a!je o 7i ' vjerom


+u+r#!o)+raddadhnas a vsudeva-kath-ruci) s n mahat-seva vipr) pu( a-trtha-ni!eva(t :8 dva*ut ro@e!i mudra,i8 '"u+e!je *o've)e!i,ima *ot*u!o o'"o.o@e!im 'vih *oro(a *red'tav"ja ve"i(u '"u+.u/ Ta(vim '"u+e!jem8 o'o.a razvija u(u' za '"u a!je *oru(e >F'udeve/ 0rmadBhgavatam 1/2/134 /obuna protiv ?ospodina uzrok je uvjetovanoga ivota ivoga bi.a. /ostoje ljudi koji se nazivaju deve, boanska iva bi.a, i asure, demoni, koji se protive autoritetu Svevinjega. 1sure su ivo opisani u esnaestom poglavlju Bhagavad-gte u kojem je reeno da ivot za ivotom bivaju baeni u sve nia stanja ivota sve do ivotinjskih oblika, bez znanja o (psolutnoj istini, 2oanskoj 0sobi. /o vrhovnoj volji, asure se postupno popravljaju razvijaju.i svijest o 2ogu zahvaljuju.i milosti ?ospodinovih oslobo-enih slugu u razliitim zemljama. Cakvi su posve.eni!i vrlo povjerljivi ?ospodinovi pratio!i i kada se pojave u ljudskom drutvu kako bi ga spasili od opasne bezbonosti, poznati su kao ?ospodinove mo.ne inkarna!ije, kao Njegovi sinovi, sluge ili pratio!i. 8e-utim, nitko od njih ne tvrdi lano da jesam 2og. Co je bogohuljenje asura prevaranata koje njihovi demonski sljedbeni!i prihva.aju kao 2oga ili Njegove inkarna!ije. * razotkrivenim spisima postoje toni poda!i o inkarna!ijama 2oga. Nitko se ne smije prihvatiti kao 2og ili 2oja inkarna!ija, ako to nije potvr-eno u razotkrivenim spisima. /osve.eni!i koji se doista ele vratiti 2ogu trebaju tovati 2ojesluge kao Njega samoga. Cakvi sluge, zvani mahtme ili trthe, propovijedaju u skladu s vremenom i okolnostima. 2oji sluge potiu ljude da postanu ?ospodinovi posve.eni!i. Nikada im ne doputaju da ih nazivaju 2ogom. /rema tvrdnjama razotkrivenih spisa, <r= 9aitan@a 8ah;prabhu bio je sam 2og, ali je igrao ulogu posve.enika.#ad bi ?a oni koji su znali da je 2og tako oslovljavali, 0n bi zaepio ui rukama i pjevao ime ?ospodina 1iua. Snano je prosvjedovao protiv toga da ?a nazivaju 2ogom iako je, nedvojbeno, bio sam 2og. ?ospodin se tako ponaao kako bi nas upozorio da se uvamo bezobzirnih ljudi kojima priinjava zadovoljstvo da ih drugi oslovljavaju 2ogom. 2oji sluge dolaze iriti svjesnost 2oga, a inteligentni ljudi trebali bi sura-ivati s njima u svakom smislu. Slue.i takve sluge, moemo vie zadovoljiti 2oga nego izravnim sluenjem Njega samoga. ?ospodin

osje.a ve.e zadovoljstvo kada vidi da se Njegovi sluge pravilno tuju, jer oni se izlau opasnosti da bi ?a sluili i zato su 8u vrlo dragi. * Bhagavad-gti A$M.J%B ?ospodin izjavljuje da 8u nitko nije drai od onoga tko riskira sve kako bi propovijedao Njegove slave. Sluenjem ?ospodinovim slugama osoba postupno stjee odlike takvih slugu i tako postaje kvali4i!irana za sluanje o 2ojim slavama. Larka elja za sluanjem o 2ogu je glavna vrlina posve.enika dostojnog ulaska u 2oje !arstvo. #ao to je spomenuto u ovoj stro4i rmad-Bhgavatama, takva se arka elja budi sluenjem mahtmmama, velikim duama. Ckoje velika dua) 0naj tko je dvadeset i etiri sata na dan zaokupljen sluenjem ?ospodinu. * Bhagavad-gti A%.$TB ?ospodin #a ovakoopisuje mahtmu5 mahtmnas tu m prtha daiv prak"tim +rit) bhajant anan a manaso j$tv bh#tdim av a am 0ni koji nisu obmanuti, velike due, nalaze se pod zatitom 8oje boanske prirode. /otpuno su zaokupljeni posve.enim sluenjem, jer 8e znaju kao prvobitnu i neis!rpnu Svevinju 2oansku 0sobu. #a ovdje koristi rijedaiv-prak"ti, boanska priroda. * Bhagavad-gti 0n objanjava da ima dvije vrste prak"ti, odnosno priroda5 daiv- ili par-prak"ti, Svoju trans!endentalnu prirodu, teapar-prak"ti, Svoju materijalnu prirodu. #ini posve.ni!i pokuavaju ostati pod vodstvom otjelovljene daiv-prak"ti, <r=mat= ,;dh;r;=. 8e-utim, materijalisti su pod vla.u apar-prak"ti koja je otjelovljena u boi!i #;l=, ili 'urgi. 'akle, da bismo razvili arku elju za sluanjem o #i Avsudeva-kath-ruciB, moramo sluiti onoga tko je pod zatitom i vodstvom #ine trans!endentalne prirode. Co sluenje zapoinje s vjerom A +u+r#!o) +raddadhnas aB bez koje ne moete napredovati. #ao to je <r=la ,>pa ?osv;m= napisao5 dau +raddh, /oetak duhovnog ivota je vjera. Ca vjera moe biti samo izvjesno uvaavanje svjesnosti #e. (ko ovjek koji nije prihvatio pro!es bhakti- oge misli5 0vi Hare #a ljudi su vrlo 4ini, takvo uvaavanje .e mu podariti traak duhovnog ivota. S postupnim razvojem takvog uvaavanja, razvijat .e se i njegov duhovni ivot. Sljede.i stupanj je sdhu-sa-ga, druenje s #inim posve.eni!ima. Na ovom se stupnju otprilike misli5 * redu, posve.eni!i pjevaju Hare #a i govore o #i. /o.i .u u hram, sjesti i sluati. Cre.i stupanj je bhajana-kri , poetak prakti!iranja pro!esa posve.enog sluenja. Nakon to se pojedina! neko vrijeme povoljno druio s posve.eni!ima i posve.eno sluio, pjevao mantru Hare #a i pridravao se propisanih naela, prirodno .e osjetiti5 3ato ne bih postao uenikom nekog duhovnog uitelja) 3ato primamo mnoge molbe5<r=la /rabhup;da, ljubazno me prihvati za svog uenika. 3atim slijedi anartha-niv"tti, unitavanje neeljenih navika. Jedna od tih navika je nezakonit seks koji je zabranjen u naem 'rutvu. (ko neki od naih lanova poeli seks, smije se vjenati, no seks izvan braka je strogo zabranjen. Co je jednostavno anartha, nitkovluk. Jo jedna anartha je opijanje. #akva je korist od opijanja) Nema nikakve potrebe za tim. * naem su 'rutvu zabranjene sve vrste opijata. Ne doputamo ak ni kavu, aj ili !igarete. 3ar umiremo u nedostatku aja ili !igareta) Ne. Niti umiremo u nedostatku jedenja mesa i ko!kanja, koje isto tako zabranjujemo. 3ato su sve te stvari anarthe, nepotrebne stvari.

'akle, prvi stupanj u razvoju ukusa za sluanje o #i jest osnovno uvaavanje, drugi stupanj je druenje s posve.eni!ima, tre.i je zaokupljanje posve.enim sluenjem, a etvrti stupanj " koji se dostie kad se netko doista pridrava pravila i propisa posve.enog sluenja pod vodstvom vjerodostojna duhovnog uitelja " jest sloboda od neeljenih udnji i navika. /otom dolazi ni!*h, vrsta vjera u pro!es svjesnosti #e. ( esti stupanj je ruci, ukus za sluanje i pjevanje o #i, za sluenje Njemu i tomu slino. /retpostavimo da ovjek boluje od uti!e. Njemu .e kandis e.er imati gorak a ne sladak okus, no kandis e.er je najbolji lijek za njega. (ko bude jeo kandis e.er, njegova .e se bolest postupno izlijeiti i na kraju .e do.i do toke u kojoj .e mu on ponovno biti sladak. Slino tomu, kako biste doli na stupanj vsudeva-kath-ruci, ukusa za sluanje o #inim slavama, prvo morate pro.i kroz pet gore navedenih stupnjeva koji se ponekad mogu initi gorkima. No, ako ne prestano sluate o #i s vjerom i uvaavanjem, sigurno .ete do.i do stupnja kuanja. Cada .ete dobiti ma sje.anja na #u koji se spominjao u prethodnoj stro4i, ad anudh sin. (ko imate ukus za sluanje i pjevanje o #i, lako se moete sje.ati #e tako da neprestano pjevate Hare #a, Hare #a, #a #a, Hare HareQHare ,;ma, Hare ,;ma, ,;ma ,;ma, Hare Hare. 'akle, morate uzeti ma svjesnosti #e i presje.i vor materijalne zapletnosti. /okret za svjesnost #e iri se zahvaljuju.i tomu to ljude pouavamo kako da prihvate taj ma. 0vaj sam pokret zapoeo $%JJ. godine u Ne: Yorku. Nisam imao stvarni ma, poput onoga kojim znaju mahati neki religiozni propovjedni!i koji dre svoje spise u jednoj, a ma u drugoj ru!i i govore5 /rihvatite ovaj spis, ili .uvam odrubiti glavu7 Ne, to nije nain irenja svjesnosti # e. +pak, jedan ma sam imao " ma sje.anja na #u " i nauio sam ljude daga koriste daju.i im priliku da sluaju o ?ospodinu. Sljede.a stro4a opisuje uinak sluanja o ?ospodinu.

Bi )e!je 'r,a (roz '"u a!je o 9o&u


+"(vat sva-kath) k"!(a) pu( a-+rava(a-krtana) h"d anta) stho h abhadr(i vidhunoti suh"t satm ;r< 7a8 9o+a!'(a :'o.a8 ParamFtmF #Naddu a$u 'va(om 'r,u i do.ro%i!ite"j i'ti!o"ju.ivo& *o've)e!i(a8 *ro%i )ava od +e"je za materija"!im u+iva!jem 'r,e *o've)e!i(a (oji je razvio +ar(u +e"ju za '"u a!jem Nje&ovih *oru(a8 (oje 'u 'ame *o 'e.i .e'*rije(or!e (ada 'e *ravi"!o '"u aju i *jevaju/ 0rmad-Bhgavatam 1/2/1=4 /oruke 2oanske 0sobe <r= #e ne razlikuju se od Njega. #ad god sluamo o 2ogu i slavimo ?a, ne ine.i uvrede, trebamo znati da je ?ospodin #a nazoan u obliku trans!endentalnog zvuka, koji je isto tako mo.an kao i sam ?ospodin. <r= 9aitan@a 8ah;prabhu, u Svojoj k!!*aki, jasno izjavljuje da ?ospodinovo sveto ime posjeduje sve ?ospodinove mo.i i da je ?ospodin Svoja nebrojena imena obdario istom mo.i. Nema strogo odre-ena vremena ve. svatko moe pjevati sveto ime s pozorno.u i potovanjem kad mu odgovara. ?ospodin je toliko ljubazan prema nama da se moe osobno pojaviti

pred nama u obliku trans!endentalnog zvuka, ali na alost, mi nemamo ukusa za sluanje i slavljenje ?ospodinovih imena i djela.1e. smo govorili o razvijanju ukusa za sluanje i pjevanje svetoga zvuka. Caj se ukus razvija kad sluimo ?ospodinovog istog posve.enika. ?ospodin srazmjerno uzvra.a Svojim posve.eni!ima. #ad vidi da ?a posve.enik potpuno iskreno i isto eli trans!endentalno sluiti, i da zahvaljuju.i tome ezne sluati o Njemu, ?ospodin ga iznutra vodi tako da 8u se posve.enik moe lako vratiti. ?ospodin vie od nas samih eli da se mi vratimo u Njegovo !arstvo. 1e.ina se nas uop.e ne eli vratiti 2oguD rijetki su oni koji to ele. No svakome tko to eli, <r= #a pomae na svaki nain. Nitko ne moe u.i u 2oje !arstvo, ako se nije potpuno proistio od svih grijeha. 8aterijalni su grijesi proizvod naih elja da zagospodarimo materijalnom prirodom. 1rlo je teko osloboditi se takvih elja. Lene i bogatstvo predstavljaju teke probleme za posve.enikakoji napreduje na putu povratka 2ogu. 8nogi su odluni zagovorni!i puta posve.enosti pali kao rtve takvih ari i tako se udaljili od puta oslobo-enja. 8e-utim, kada nekome pomae sam ?ospodin, zahvaljuju.i Njegovoj boanskoj milosti itav pro!es postaje veoma lak. Ne udi da u dodiru sa enama i bogatstvom posve.enik postane uznemiren, jer svako ivo bi.e drui se s njima od davnina, gotovo od pamtivijeka, te je potrebno vrijeme da bi se oslobodio te strane prirode. 8e-utim, ako je zaokupljen sluanjem ?ospodinovih slava, postupno spoznaje svoj pravi poloaj. 2ojom milo.u takav posve.enik dobiva dovoljno snage za obranu od stanja uznemirenosti i postupnosvi uznemiruju.i elementi bivaju uklonjeni iz njegova uma. Sluanje o slavama ?ospodina #e vrlo je lako zbog Njegovih mnogih djelatnosti koje su opseno zabiljeene u odobrenoj vedskoj literaturi poput &ahbhrate i rmad-Bhgavatama. Bhgavatam jepun opisa #inih zabava koje proi.avaju kad ih se slua, a uz to su i vrlo primamljive. Ejudi esto uivaju u itanju izmiljenih pria, no kad bi umjesto njih samo itali rmadBhgavatam, uivali bi utom itanju i istodobno postali samospoznati. 'ok je /ar=kit 8ah;r;ja sluao rmad-Bhgavatam, rekao je5niv"tta-tar!air upag amnd bhavau!adhc chrotra-mano-5bhirmt A<2 $N.$.KB /ripovijesti o #i pravi su lijek za one koji pate u materijalnom postojanju, a vrlo su primamljive kad se sluaju, posebi!e za one koji su slobodni od svih materijalnih udnji. Sve dok ste u materijalnom postojanju, udit .ete i jadikovati, jer ovim svijetom uglavnom upravljaju modusi strasti i neznanja. 3ato obino udimo neto posjedovati, a onda jadikujemo ako tu stvar nekako dobijemo pa izgubimo. Ludnja, jadikovanje i ostali uin!i niih modusa prirode poznati su kao abhadr(i, neisto.e u sr!u. No u ovoj stro4i rmad-Bhgavatama, S>ta ?osv;m= kae da .e sam ?ospodin postupno proistiti vae sr!e od takvih stvari, ako samo sluate o #i. 'akle, /ar=kit 8ah;r;ja je rekao da su pripovijesti o #i posebno primamljive onima koji su trans!endendirali svu udnju i jadikovanje, a da su obinom ovjeku bhavau!adhc chrotramano-5bhirmt, vrlo ugodne uima i sr!u te pravi lijek za bolest materijalnog ivota. 3ato se na program u pokretu za svjesnost #e sastoji u tome da svim ljudima pruimo priliku da uju o #i. Co je naa misija, koju nam je dao 9aitan@a 8ah;prabhu. 0n je rekao A9!. &adh a-'' &.$PMB5

re dekha; tre kaha %k"!(a5-upade+a mra j$ a guru ha$ tra5 ei de+a /o mojoj naredbi, postani duhovni uitelj i svakome koga susretne pokuaj objasniti k"!(akathu.9"!(a-kath oznaava rijei koje je izgovorio #a, poput Bhagavad-gte, kao i rijei o #i, poput rmad-Bhgavatama. 9aitan@a 8ah;prabhu nam je naredio da te dvije vrste k"!(akathe pronesemo !ijelim svijetom. Netko me moe upitati5 #oja je tvoja kvali4ika!ija da bude duhovni uitelj) 8oja je kvali4ika!ija to da pod vrhovnom naredbom <r= 9aitan@e 8ah;prabhua, koja silazi uenikim slijedom, samo pokuavam propovijedati k"!(a-kathu. Co je sve. Ja nisam skovao pro!es svjesnosti #e. Ne. Ja sam samo glasnik koji #inu poruku isporuuje onakvu kakva ona jest. Co je sve. ( poruka je uinkovita, jer je ne iskrivljujem. #a kae u Bhagavad-gti5 sarva-dharmn parit aj a mm eka+ara(a vraja, 0stavi sve svoje besmisli!e i samo se predaj 8eni. ( ja kaem isto5 /ostani #in posve.enik. /redaj se #i. 'akle, budu.i da niti iskrivljujem niti pogreno tumaim #inu poruku, nema sumnje da doista zastupam Njegove interese. /oruka se zato pokazala uinkovitom. /rije mog dolaska u 3apadni svijet, mnogi su drugi doli iz +ndije i poduavali Bhagavad-gtu. Neki od tih uitelja bili su veliki uenja!i, ali kako nisu isporuili #inu poruku onakvu kakva ona jest, niti jedan zapadnjak nikad nije prihvatio naela bhakti- oge, odnosno svjesnost #e. Sad je prihva.aju tisu.e 3apadnjaka, a posebi!e mladi. 8noge od njih vie ne zanima materijalni napredak. #uali su ga i nezadovoljni suD sad tragaju za duhovnim napretkom. 'oli su do stupnja koji je opisan na poetku Vednta-s#tre5 athtobrahma jij$s. Sad, u ovom ljudskom obliku ivota, valja istraiti 2rahman, (psolutnu +stinu. ( kad upitaju nas, odmah objanjavamo da je, prema Bhagavad-gti, (psolutna +stina #a. #ao to je (rjuna objavio kad je shvatio tko je #a5 para brahma paradhma pavitra parama bhavn,Ci si Svevinja 2oanska 0soba,vrhovno prebivalite, najistije bi.e, (psolutna +stina. 'akle, kad se pojavi elja za istraivanjem (psolutne +stine, mi je moemo zadovoljiti k"!(a-kathom. 3ato bi se svi trebali pridruiti pokretu za svjesnost #e. 6ovjek jednostavno treba sluati k"!(akathu i dijeliti ovo znanje, kao to je naredio <ri 9aitan@a 8ah;prabhu. ,ezultat .e biti ono to S>ta ?osv;m= opisuje ovdje u rmad-Bhgavatamu5 +"(vat sva-kath) k"!(a) pu( a-+rava(akrtana). 9"!(a-kath je tako divna da osoba postaje pobona samim time to je slua. 6ak i ako netko ne razumije tko je #a, postat .e poboan kad samo uje zvuk svetih imena " Hare #a, Hare #a, #a #a, Hare HareQ Hare ,;ma, Hare ,;ma, ,;ma ,;ma, Hare Hare. #ao to je u Svojoj ik!!*aki rekao 9aitan@a 8ah;prabhu5 ceto-darpa(a-mrjanamDk"!(a-kath vrlo uinkovito isti sr!e. #a se nalazi u naim sr!ima kao /aram;tm;, Naddua, i im shvati da smo ozbiljni u pogledu sluanja o Njemu, pomae nam tako to isti naa sr!a. Cona rije koja se ovdje koristi za neisto.e u sr!u jest abhadr(i, ono to je neasno. Bhadra znai asno, a abhadraneasno. to je to neasno u naim sr!ima) Neastan je na zahtjev za vla.u nad ?ospodinovim posjedima. 'obar primjer je na!ionalizam koji danas mnogi ljudi dre tako vrijednim. Na!ionalizam se u moderno doba toliko hvali, ali zapravo je krajnje neastan. #ako to moemo re.i) Na temelju :+opani!ade A/rva mantraB5

+vs am idam sarva at ki$ca jagat jagat tena t aktena bhu$jth m g"dha) kas a svid dhanam ?ospodin upravlja svime pokretnim i nepokretnim u ovom svemiru i sve to posjeduje. Stoga bismo za sebe trebali prihvatiti samo one stvari koje su nam neophodne, koje su ostavljene po strani kao naa kvota, a ostalo ne prihvatiti, dobro znaju.i komu pripada. :+opani!ada ovdje kae da sve pripada 2ogu. #ako onda moete tvrditi5 0vo je naa amerika zemlja ili 0vo je naa indijska zemlja) Co je iluzija5 tvrdite da je vae neto to vam ne pripada.6ak vam ni vae tijelo ne pripada. /riroda vam je dala tijelo u skladu s vaom karmom, ali ono naposljetku pripada #i. /retpostavimo da unajmim ku.u. Ca ku.a nije mojaD pripada vlasniku. Co je injeni!a. (li ako se uselim u nju i tvrdim5 0vo je moja ku.a, upast .u u nevolje. Slino tomu, sve to koristimo za vlastitu ugodnost i izdravanje, dao nam je 2og. 0n nam je dao tijelo, isto kao i sredstva za njegovo odravanje. Cijelo odravate tako to jedete plodove, itari!e, mlijeko, pa ak i meso. (li, tko vam to daje) Ce stvari ne moete proizvesti u svojim tvorni!ama. Vede kau5 eko bah#n vidadhtikmn, ?ospodin pokriva potrebe svih bi.a. Svjesnost #e znai shvatiti kako sve pripada 2ogu. Sad u naim sr!ima postoji premnogo neasnih stvari, a jedna odnjih je lana tvrdnja da nam pripadaju 2oji posjedi. (li #a senalazi u naim sr!ima i kad vidi da redovno i ozbiljno sluamo k"!(akathu, sve .e ih ukloniti5 h"d anta)-stha) abhadr(i vidhunoti . 'akle, time to svakome prua priliku da uje <r=mad"2h;gavatam, Bhagavad-gtu i druge izvore k"!(a-kathe, pokret za svjesnost #e pomae ljudskom drutvu da se proisti i tako ivi u miru, sre.i i blagostanju.

Izmi,a!je o(ovima tet!ih +e"ja


na!*a-pr e!v abhadre!u nit a bhgavata-seva bhagavat uttama-+'oke bhaktir bhavati nai!*hik Redov!om !azo%!o )u !a *redava!jima iz 9hF&avatama i '"u+e!jem %i'tome *o've)e!i(u8 've to uz!emirava 'r,e .iva &otovo u *ot*u!o'ti u!i te!o8 a '"u+e!je *u!o "ju.avi *rema Svevi !jem -o'*odi!u (oji 'e ve"i%a tra!',e!de!ta"!im *je'mama8 uteme"juje 'e (ao !eo*oziva %i!je!i,a/ 0rmad-Bhgavatam 1/2/1?4 0vdje je opisan lijek za i.enje sr!a od svih nepovoljnosti koje se smatraju zaprekama na putu samospoznaje. Eijek je drutvobhgavata. /ostoje dvije vrste bhgavata5 knjiga Bhgavata i posve.enik bhgavata. + jedan i drugi bhgavata djelotvorni su lijekoviD sami ili zajedno dovoljno su mo.ni da uklone zapreke. /osve.enik bhgavata dobar je isto tako kao knjiga Bhgavata, jer svoj

ivot vodi u skladu s knjigom Bhgavatom, punom podataka o Svevinjem i Njegovim istim posve.eni!ima koji su tako-er bhgavate. #njiga Bhgavata i osoba bhgavata istovjetni su. /osve.enik bhgavata izravni je predstavnik 2hagav;na, 2oanske 0sobe. 3adovoljavaju.i posve.enika bhgavate moemo ste.i dobrobiti knjige Bhgavate. Ejudski um ne moe shvatiti kako se sluenjem posve.eniku bhgavati ili knjizi Bhagavti moemo postupno uzdi.i na putu posve.enosti. No to su injeni!e koje je objasnio <r=la N;radadeva koji je u svom prolom bio ivotu sin slukinje. Njegova je majka dvorila mudra!e i tako je on doao u dodir snjima. Samo se drue.i s mudra!ima i jedu.i ostatke njihove hrane, sin slukinje dobio je priliku da postane veliki posve.enik i uzviena osoba, <r=la N;radadeva. Co su udesne posljedi!e drutva bhgavata. 'a bismo ih bolje shvatili u praksi, valja napomenuti da .emo takvim iskrenim druenjem s bhgavatama veoma lako primiti trans!endentalno znanje, rezultat ega .e biti da postojano posve.eno sluimo ?ospodinu. to se u posve.enom sluenju vie napreduje pod vodstvom bhgavata, to vie postajemo utemeljeni utrans!endentalnom sluenju ?ospodinu s ljubavlju. Stoga se poruke knjige Bhgavate moraju primiti od posve.enika bhgavate, a spoj tih bhgavata pomo.i .e posve.eniku poetniku da dalje napreduje. 0p.enito govore.i, ljudi ne shva.aju potrebu za duhovnim napretkom i proi.avanjem sr!a od svih neisto.a Aabhadr(iB. 8aterijalni ivot znai neisti, ne!ivilizirani ivot, pa ipak ljudi misle da su !ivilizirani ako imaju dobru odje.u, dobar stan i dobro oprano tijelo. 0ni ne znaju kao im je sr!e napala zaga-enost. * ime !iviliza!ije stvorili su tolike nepotrebne stvari koje se zovu anarthe. Na primjer, prije mnogo tisu.a godina, u vedsko doba, kad nije bilo takozvanoga napretka !iviliza!ije, ljudi su obiavali jesti iz posu-a nainjenog odsrebra i zlata, ili barem od neke vrste kovine, a danas koriste plastiku i jo uvijek su ponosni na svoju naprednu !iviliza!iju. *stvari, plastino posu-e je nepotrebno. Navedimo jo jedan primjer5 prije dvjesto godina u +ndiji nije bilo industrije, ali su ljudi bili vrlo sretni.Nisu morali putovati po dvjesto ili petsto kilometara od ku.e da bi zaradili za ivot. * Suropi i (meri!i sam vidio da neki ljudi svakodnevno lete zrakoplovima do svojih radnih mjesta. +z Coronta lete u 8ontreal " gotovo pet stotina kilometara. Skoro svi moraju putovati barem pedeset kilometara. * Ne: Yorku esto dolaze iz udaljenog mjesta na Eong +slandu, prelaze rijeku, te potom idu autobusom kako bi stigli na radno mjesto. Sav je taj put jednostavno nepotreban. Na vlastito pitanje5 Cko je sretan), 9;ak@a /aita odgovara5Sretan je onaj tko ne radi daleko od ku.e i tko nije u dugovima.Co je vrlo jednostavno, no ipak vidimo da u dananje vrijeme gotovo svatko radi daleko od ku.e i u velikim je dugovima. #ako onda mogubiti sretni) * (meri!i banke nude5 /osudite nova! od nas, kupite automobil, kupite ku.u, a im dobijete pla.u, dajte je nama. +li5*zmite ovu kreditnu karti!u. Crebalo bi je prozvati bankrotnom karti!om. (ko uzmete karti!u i nova! poloite u banku, onda s njom moete kupiti to god vas je volja. No, tako vam uskoro ponestaje nov!a i sve to vam ostane je ta karti!a. 'akle, ovim .e anarthama istom do.i kraj kad prihvatite pro!es svjesnosti #e, bhakti- ogu5 anarthopa+ama sk!d bhakti- ogam adhok!aje . 'obar su primjer nai studenti u pokretu za svjesnost #e. 8nogi od njih dolaze iz (merike ili Surope i dobro znaju kako pove.ati anarthe, ali im su se pridruili naem pokretu, vie nisu morali pla.ati raune od kina, ko!kanja, kao ni mnoge druge raune. 6ak su se i njihovi lijeniki trokovi skoro potpuno smanjili. Ho.e li netko umrijeti ako ne pui) Ne. Co je anartha. 0soba se navikne na puenje zbog loeg drutva5 sa-gt sa$j ate kma). 3bog loeg drutva naui se puiti, ko!kati, jesti meso i drogirati se. * (meri!i vlada troi milijune dolara da zaustavi tu naviku drogiranja me-u mladima, ali ne zna kako to uiniti. Svo lijeka5 svjesnost #e. 0na je praktina. Cko se ozbiljno posveti pro!esu svjesnosti

#e, moe se odmah odre.i svih loih navika, ukljuuju.i drogiranje. +pak, vlada i dalje ne eli poduprijeti pokret za svjesnost #e.,adije naveliko troi nova! na neki beskoristan program. 2udu.i da ljudi u dananje vrijeme ne znaju iza.i iz ralja svih tih beskorisnih stvari, ueni je <r=la 1@;sadeva napisao rmad-Bhgavatam5 'okas jnato vidv+ cakre stvata-sahitm . Stanite pod okrilje rmad-Bhgavatama i savreno .ete nauiti kako smanjiti broj nepotrebnih stvari. Jednostavan je pro!es dat u prethodnoj stro4i U2h;g. $.P.$&.V5 +"(vat sva-kath) k"!(a) pu( a-+rava(a-krtana) h"d anta) stho h abhadr(i vidhunoti suh"t satm (ko samo sluate o #i iz rmad-Bhgavatama ili Bhagavad-gte, #a .e sam oistiti vae anarthe. * Bhagavad-gti #a neposredno govori o Sebi, ali nemojte pogreno protumaiti Njegove rijei. Samo ih posluajte kako je to uinio (rjuna. Netko moe re.i5(rjuna je Bhagavadgtu uo neposredno od #e, ali #e sada nema. #ako je onda moemo posluati onako kako je to uinio(rjuna) 2udu.i da je #a apsolutan, ne razlikuje se od Svojih rijei. 'akle, ako itate Bhagavad-gtu kakva jest, primaju.i je kroz ueniki slijed, vae je itanje jednako dobro kao (rjunino sluanje neposredno od #e. (ko pak sami protumaite Bhagavad-gtu, ili sluate tumaenje nekog neposve.enika, ostat .ete nitkov. San;tana ?osv;m= nam je zabranio da o #i sluamo od neposve.enika5 avai!(ava-mukhodgr(a p#ta hari-kathm"tam +rava(a naiva kartav a sarpocchi!*a ath pa a) 0 #i se ne bi trebalo sluati od onoga tko nije vaiava. 8lijeko to su ga dotaknule usne zmije je otrovnoD slino tomu, otrovne su i rijei o #i to ih je izgovorio onaj tko nije vaiava. /onekad u +ndiji ljudi koji se ne dre naela vaiavskog ponaanja, postaju pro4esionalni re!itatori rmad-Bhgavatama i odravaju javna sedmodnevna itanja koja zovu bhgavata-sapthe. Cakvo sluanje rmad-Bhgavatama je zabranjeno. 0va stro4a preporuuje nit a bhgavata-seva redovno sluanje Bhgavatama, a nesaptha bhgavata-seva , jednotjedno sluanje Bhgavatama.3ar je Bhgavatam takav da .ete ga sveg shvatiti ako ga sluate samo tjedan dana) (ko Bhgavatam itate samo tjedan dana, ne.ete shvatiti niti jednu rije, da se i ne govori o svih osamnaest tisu.a stro4a. * Bhgavatamu se nalazi sve vedsko znanje Anigama-ka'pa-taror ga'ita pha'amBD pa to .ete onda razumjeti samim jednotjednim itanjem) 0vdje je propisan pravi lijek5 nit a bhgavata-seva .Bhgavatam trebate sluati svakog dana i u svakom se trenutku sje.ati Bhgavatama. Cada .e vam iz sr!a biti iskorijenjene sve neisto.e, na!*a-pr e!v abhadre!u A2h;g. $.P.$MB. Co je sr pokreta za svjesnost #e5 omogu.iti vam da

strpljivo sluate o #i kako bi sve neisto.e iz vaeg sr!a bile oi.ene. Ce .e neisto.e biti navedene u sljede.oj stro4i.

9ha(tiGMo&a G !aj.r+i *ut do mira i ."a+e!'tva


tad rajas-tamo-bhv) kma-'obhda a+ ca e ceta etair anviddha sthita sattve prasdati Bim 'e *o'toja!o '"u+e!je ' "ju.av"ju uteme"ji u 'r,u8 *o'"jedi,e dje"ova!ja materija"!ih modu' 'tra'ti i !ez!a!ja8 *o*ut *o+ude8 +e"je i +ud!ji8 !e'taju iz 'r,a/ Po've)e!i( 'e tada u%vr )uje u vr"i!i i *o'taje *ot*u!o 'reta!/ 0rmad-Bhgavatam 1/2/1A4 Livo je bi.e u svom normalnom priro-enom poloaju potpuno zadovoljno u duhovnom blaenstvu. Co se stanje postojanja naziva brahma-bh#ta ili tmnanda, stanje zadovoljstva jastva. 0no ne nalikuje zadovoljstvu nedjelatne budale ogrezle u debelom neznanju. 1tmnand, onaj tko je zadovoljan u sebi, trans!endentalan je prema materijalnom postojanju. Caj se stadij savrenstva dostie im se osoba utemelji u postojanom posve.enom sluenju. /osve.eno sluenje nije nedjelovanje, ve. ista djelatnost due. 'jelatnosti due postaju izopaene u dodiru s materijom, to se oituje u obliku poude, elje, udnje, nedjelovanja, ludosti i spavanja. 'jelotvornost posve.enog sluenja ogleda se u potpunom uklanjanju tih posljedi!a strasti i neznanja. /osve.enik se odmah utemeljuje u modusu vrline i dalje napreduje do razine vasudeve, odnosno stanja iste sattve, zvane +uddha-sattva. Samo u stanju +uddha-sattve osoba moe uvijek gledati #u oi u oi, zahvaljuju.i istoj privrenosti prema Njemu. /osve.enik je uvijek u modusu neokaljane vrlineD stoga nikome ne nanosi zlo. 8e-utim, neposve.en ovjek, ma kako obrazovan bio, uvijek ini zlo. /osve.enik nije ni glup ni strastven. 3li, budalasti i strastveni ne mogu biti ?ospodinovi posve.eni!i, ma koliko se pretvarali da jesu, nose.i odje.u posve.enika. /osve.enik uvijek posjeduje sve dobre osobine 2oga. #vantitativno moe postojati razlika, no kvalitativno su ?ospodin i Njegov posve.enik istovjetni. S druge strane, neposve.eni djeluju pod utje!ajem spoja triju modusa materijalne prirode5 vrline, strasti i neznanja. Ci se modusi spajaju na neogranieno mnogo naina kako bi stvorili neogranieno raznolike ljude. Napredan ivot zapoinje kad se potrudimo do.ina razinu modusa vrline. /odvrgavaju.i se obu!i, moemo do.i dote razine, kao to ovjek koji je nepismen, nekulturan i nalik ivotinji kroz obuku moe postati !iviliziran. 6ak se make, pse i tigrove moe obuiti da budu posluni. Co je nae praktino iskustvo. /ostoje dvije vrste pro!esa obuke namijenjene uzdizanju ljudskog bi.a do stadija iste vrline. Jedan je pro!es postupan, ide korakpo korak5 tapas brahmacar e(a +amena ca damena caA<2 J.$.$TB.*

tom pro!esu pojedina! se podvrgava razliitim pokorama Atapas amaB, ovladava spolnim nagonom kroz odravanje !elibata Abrahmacar eB i op.enito vlada osjetilima i umom A+ama damaB.Cako-er moe razdijeliti bogatstvo u milostinju At gaB. Co je postupni pro!es uzdizanja. (li postoji jo jedan pro!es5 svjesnost #e, odnosno bhakti- oga. /retpostavimo da morate sti.i na posljednji kat deseterokatni!e. 8oete i.i korak po korak ili oti.i dizalom. Bhakti- oga je dizalo. (ko prihvatite ovaj pro!es, vrlo .ete brzo do.i na posljednji kat. +nae morate i.i korak po korak, po korak. +ako oba pro!esa vodena najvii kat, jedan je vrlo spor, a drugi vrlo brz. Sluanje o #i je poetak bhakti- oge. #ao to je opisano uovim stro4ama Bhgavatama, rezultat redovnog sluanja o #i jest da se neisto.e iz sr!a svode gotovo na niti!u Ana!*apr e!vabhadre!uBD pojedina! potom stjee postojanost u posve.enom sluenju, nadilazi moduse strasti i neznanja te biva unaprije-en na razinu vrline Asthita sattve prasdatiB. 6im do-ete na razinu vrline, osloba-ate se poude i pohlepe, uinaka niih modusa strasti i neznanja. 6itav se svijet pokre.e zbog nagona poude i pohlepe. 0ni pod utje!ajem niih modusa materijalne prirode nikad nisu zadovoljni5 'aj mi jo, daj mi jo, daj mi jo. No ma koliko netko dobije, nije zadovoljan. 6ovjek ponekad misli5 #ad bih mogao pove.ati prihodna samo tisu.u dolara mjeseno, bio bih zadovoljan. (li, im dobije tisu.u dolara, eli sto tisu.a. 6ak ni milijunai nisu zadovoljni. * /arizu sam vidio poudne star!e kako odlaze u klubove i pla.aju po pedeset dolara samo da bi doli do mladih ena i vina5 to je njihovo zadovoljstvo. S jedne strane nisu zadovoljni ni s milijunima dolara,a s druge ele uivati u mladim enama. Jednostavno su pohlepni i poudniD to je sve. 'akle, postati svjestan #e znai postati slobodan od poude i pohlepe5 ceta etair anviddham. Viddham znai probadanje. /ouda i pohelpa uvijek probadaju i tipaju sr!e5 'o-i, do-i,uivaj7 (li kad doista malo uznapredujete u svjesnosti #e, te vas stvari vie ne.e tipati, jer .e vam se sr!e proistiti. *vijek .ete biti radosni, prasdati. #ao to #a kae u Bhagavad-gti A$M.OKB5 brahma-bh#ta) prasanntm na +ocati na k-k!ati sama) sarve!u bh#te!u mad-bhakti 'abhate parm #ad do-ete do stadija brahma-bh#te, razine oslobo-enja, postajete potpuno radosni te vie ne jadikujete niti udite za materijalnim stvarima Ana +ocati na k-k!atiB. * materijalnoj svjesnosti udimo za neim to ne posjedujemo i jadikujemo kad neto izgubimo. (li u svjesnosti #e oslobo-eni smo tih uinaka modusa strasti i neznanja. /ri takvoj .ete svjesnosti biti u stanju svakoga vidjeti na duhovnoj razini. #ao to #a ranije objanjava u Bhagavad-gti AO.$MB5 vid -vina a-sampanne brhma(e gavi hastini +uni caiva +va-pke ca pa(.it) sama-dar+ina)

6ovjek u svjesnosti #e istinski je uen, pa make, pse i ljudska bi.a vidi jednakim oima. 0n ne vidi izvanjsku odoru tijela ve. duhovnu duu. Svo duhovne due, misli, #ina sastavnog djeli.a. Cakva vrsta vizije temelj je univerzalnog bratstva. 2ratstvo se ne.e ostvariti donoenjem odluka u *jedinjenim narodima. Co je nemogu.e. 8orate do.i na duhovnu razinuD tada .e biti ljubavi, bratstva, jednakosti i sloge. Sve ostalo je lana promidba. Naposljetku, onaj tko do-e do duhovne razine " stadija brahma-bh#te" dostie isto posve.eno sluenje #i Amad-bhakti 'abhateparmB. 'rugim rijeima, postaje potpuno spreman za sluenje #i i tada #a prihva.a njegovo sluenje. Caj je stadij poblie opisan usljede.oj stro4i.

9ha(tiGMo&a je z!a!o't8 a !e 'e!time!t


eva prasanna-manaso bhagavad-bhakti- ogata) bhagavat-tattva-vij$na mukta-sa-gas a j ate Ta(o uteme"je! u modu'u %i'te vr"i!e8 %ovje( %iji je um o+iv"je! u dodiru ' *o've)e!im '"u+e!jem -o'*odi!u 'tje%e *ozitiv!o z!a!'tve!o z!a!je o 9o+a!'(oj :'o.i8 o'"o.o@e! 've(o"i(o& materija"!o& dru+e!ja/ (rmad-Bhgavatam 1/2/2D4 * Bhagavad-gti A&.TB je reeno da od mnogo tisu.a obinih ljudi jedan sretnik nastoji posti.i savrenstvo u ivotu. Ejudi su ve.inom vo-eni modusima strasti i neznanja i zato su uvijek obuzeti poudom, eljom, udnjom, neznanjem i spavanjem. 0d mnogo takvih ovjekolikih ivotinja, tek poneko moe postati svjestan odgovornosti ljudskoga ivota i pokuati usavriti svoj ivot ispunjavanjem propisanih dunosti. 0d mnogo tisu.a takvih osoba koje su postigle uspjeh u ljudskom ivotu, jedna moe posjedovati znanstveno znanje o 2oanskoj 0sobi <r= #i. /rema Bhagavad-gti A$M.OOB, znanstveno znanje o <r= #i moe se shvatiti samo pro!esom posve.enog sluenja AbhaktiogomB. Co je ovdje potvr-eno, kroz gore navedene rijei. Nijedan obian ovjek, ak ni onaj tko je postigao uspjeh u ljudskom ivotu, ne moe znanstveno ili savreno spoznati 2oansku 0sobu. Savrenstvo ljudskoga ivota dostie se kad osoba shvati da nije proizvod materije,ve. duh. 6im shvati da nema nita zajedniko s materijom, odba!uje materijalne udnje i budi se kao duhovno bi.e. Caj uspjeh moe posti.i samo kada nadi-e moduse strasti i neznanja ili, drugim rijeima, kad uistinu, po svojim kvali4ika!ijama, postane brhma(a. Brhma(a je simbol sattva-gu(e, modusa vrline. 'rugi, koji nisu u modusu vrline, pripadaju staleima k!atri a, vai+ a i +#dra ili su ak nii od +#dra. 3bog svojih dobrih odlika stadij brhma(e je najvii stupanj ljudskog ivota. Nitko ne moe biti posve.enik, ako barem ne posjeduje

odlike brhma(e. /osve.enik ve. djeluje kao brhma(a, ali to nije kraj. #ao to smo ve. rekli, takav brhma(a mora postati vaiava kako bi uistinu bio na trans!endentalnoj razini. 6isti je vaiava oslobo-ena dua, trans!endentalan ak i prema poloaju brhma(e. * materijalnom stadiju ak je i brhma(a uvjetovana dua. +ako na razini brhma(e spoznaje pojam 2rahmana ili trans!enden!ije, nedostaje mu znanstveno znanje o Svevinjem ?ospodinu. 'a bi shvatio 2oansku 0sobu # u, mora nadi.i stadij brhmane i dosti.i stadij vasudeve. 3nanost o 2oanskoj 0sobi tema je poslije diplomskog studija u duhovnom nizu. 2udalasti ili neuki ljudi ne razumiju Svevinjega ?ospodina te tumae #u prema vlastitim hirovima. 8e-utim, injeni!a je da se znanost o 2oanskoj 0sobi ne moe shvatiti ak ni na stadiju brhma(e, ako se nismo oslobodili materijalnih neisto.a. #ad kvali4i!irani brhma(a uistinu postane vaiava, u oivljenom stanju oslobo-enja spoznaje to je doista 2oanska 0soba. /ro!es bhakti- oge nije izmiljotina niti spekula!ija, ve. je znanost. #ao to je reeno u ovoj stro4i5 bhagavat-tattva-vij$na, ovjek stjee znanstveno znanje o 2oanskoj 0sobi. Vij$na znaiznanost. * matemati!i uvijek stoji da je dva vie dva jednako etiri i ne moe postati pet u skladu s vaim hirovima. Ne. 2udu.i da je matematika znanost, bili vi u (meri!i, +ndiji ili Sngleskoj, uvidjet .ete da svi prihva.aju kako je dva vie dva jednako etiri. Slino tomu, ni 2oga ne moete zamisliti u skladu sa svojim hirovima. * dananje vrijeme mnogi ljudi kau5 1i moete izmisliti svog 2oga, a ja svoga. Ne, nema govora o izmiljanju iega o 2ogu. 0vdje je reeno da znanstvenu istinu o 2ogu shva.a onaj tko je mukta-sa-ga, oslobo-en materijalnog drutva. Cakva osoba, trans!endentalna prema niim modusima prirode, vesela je i prosvijetljena A prasanna-manasa)B. 6im se na-ete pod ovlastima modusa neznanja i strasti, nema govora o veselju i prosvjetljenju. 3ato morate dosti.i razinu iste vrline. * prethodnoj je stro4i reeno5 ceta etair anviddha sthitasattve prasdati, #ad je sr!e oslobo-eno strasti i neznanja te uvr.eno u vrlini, pojedina! postaje radostan. Cada shva.a koliko je budalasto to ljudi vrlo teko rade poput maaka i pasa radi pukih materijalnih dobrobiti. Ejudski je ivot namijenjen razumijevanju 2oga Aathto brahma jij$sB. 2udalaste ivotinje ne mogu razumjeti 2oga, ali ljudska bi.a to mogu zbog svoje razvijene svjesnosti. 8e-utim, da biste tu razvijenu svjesnost iskoristili, morate se uzdi.i na razinu vrline. Cad .ete, prouavaju.i prirodu, uvidjeti da nije nuno tako teko raditi radi osnovnih materijalnih potreba. /ti!e i zvijeri dobivaju hranu, nalaze partnere, tite se na svoj nain, imaju neko gnijezdo ili rupu u kojoj spavaju. 6ak su i mravi opskrbljeni. #ad sjednemo u vrt, vidimo da ak i mrav ima obitelj, dom, hranu5 sve je tamo. 0snovne su potrebe zadovoljene svima, od mrava doslona. Cko ih opskrbljuje) 0naj tko je u modusu vrline, upitat .e5 2udu.i da 2og pokriva ivotne potrebe svih M,KNN,NNN vrsta ivota, zato takozvana !ivilizirana ljudska bi.a tako teko rade za te stvari) +mamo ve.u inteligen!iju od ivotinjaD stoga bi naa borba za opstanak trebala biti laka od njihove. ( ipak je tea. #akva je to !iviliza!ija) 0vo nije !iviliza!ija. Svatko eli miran, spokojan ivot, ali umjesto toga moderno ljudsko drutvo sve prisiljava da danono.no rade poput magara!a samo da bi zadovoljili etiri temeljne ivotne potrebe5jedenje, spavanje, razmnoavanje i branjenje, koje usprkos tomu nisu zajamene. /rije dolaska u (meriku, ivio sam u +ndiji i mislio kako ljudi ovdje nemaju problema s jedenjem, spavanjem i ostalim, jer je(merika tako bogata. No, (merikan!i su stvorili !iviliza!iju u kojoj je izvjesni dio ljudi prisiljen le.i na uli!u ili u park, a nemaju ni dovoljno odje.e, hrane niti osiguran spolni ivot. * takvoj tobonjoj !iviliza!iji, ljudi su uvijek uznemireni i tjeskobni. #ako onda mogu razumjeti 2oga)

'a bi razumio 2oga, pojedina! prvo mora postati spokojan./otom, kad shvati 2oga, bit .e prasannamanasa, uvijek veseo. 1eseo moe postati samo prakti!iranjem bhakti- oge, niti jednim drugim pro!esom. /ostoje brojni drugi sustavi oge5 karma- oga, j$na- oga,dh na- oga, ha*ha- oga. Svaki trud u smjeru duhovnog prosvjetljenja je neka vrsta oge, no prava oga je bhagavad-bhakti- oga, posve.eno sluenje Svevinjem ?ospodinu. 3ato #a kae u Bhagavad-gti AJ.K&B5 oginm api sarve! mad-gatenntar-tman +raddhvn bhajate o m sa me uktatamo mata) ( od svih ogja, onaj tko s velikom vjerom uvijek prebiva u 8eni, tko u sebi uvijek misli na 8ene i trans!endentalno 8e slui s ljubavlju, najprisnije je sjedinjen sa 8nom u ogi i najvii je od svih. Co je 8oje miljenje. 'akle, prvorazredni og je posve.enik koji u svom sr!u uvijek misli na #u tako to pjeva mantru Hare #a5 Hare #a, Hare #a, #a #a, Hare HareQ Hare ,;ma, Hare ,;ma, ,;ma ,;ma, Hare Hare. Co je bhagavad-bhakti- oga. (ko posve.enik lijepo napreduje, pridravaju.i se svih pravila i propisa, jednog .e dana uistinu razumjeti 2oga i postati prasannamanasa5 prosvije.en, veseo i oslobo-en sveg jadikovanja i udnje. 2og nije tako je4tin. 'o-ite, kau varali!e, ja .u vam pokazati 2oga. Ne morate se pridravati nikakvih pravila i propisa. Ejudi koji ele 2oga na je4tin nain imaju predispozi!ije da budu prevareni, a postoje mnogi varali!e koji .e ih iskoristiti. Stvarni pro!es razumijevanja 2oga je znanost. /retpostavimo da netko kae5 * jednoj sekundi poduit .u vas znanosti o kemiji. 'ajte mi neto nova!a.+li5 * jednoj .u vas sekundi poduiti matemati!i. 'ajte mi neto nova!a. Ho.ete li pristati na takav nemogu. prijedlog) 3ato je onda tim nitkovima doputeno da pogreno navode ljude na vjerovanje da tako je4tino mogu razumjeti 2oga) Bhakti- oga je znanost, a ne sentiment. ,>pa ?osv;m= nas upu.uje5 +ruti-sm"ti-pur(dipa$cartra-vidhi vin aikntik harer bhaktir utpt aiva ka'pate /osve.eno sluenje ?ospodinu koje zanemaruje odobrenu vedsku literaturu poput ,pani!ada, Pur(a i /rada-pa$cartre samo je nepotrebno uznemirenje u drutvu. ABhakti-rasm"tasindhu $.P.$N$B. Coliko puno nitkova stvara uznemirenje u drutvu predstavljaju.i se za one koji su razumjeli 2oga, bez osvrta na vedsku literaturu, razotkrivene spise. Ci spisi ukljuuju +rutije, kao to su etiri Vede i ,pani!adeD sm"tije, kao to je Bhagavad-gtD Pur(e, kao toje rmad-BhgavatamD te

pa$cartre, kao to je /rada-pa$cartra. ,azumijevanje 2oga velika je znanost. #ako moete zanemariti ovlatene knjige znanja i skovati pro!es za poznavanje 2oga) 3ato je svaka religija bez znanstvenog, 4ilozo4skog razumijevanja2oga jednostavno sentiment, a ne religija. Iilozo4ija bez religije tek je umna spekula!ija. 'rugim rijeima, 4ilozo4ija koja ne odgovara nakrajnja pitanja " to je (psolutna +stina) to je 2og) " je beskorisna.,eligija i 4ilozo4ija trebaju i.i ruku pod ruku kako bismo znanstveno shvatili tko je 2og, kakav odnos imamo s Njim, koja je naa dunost prema Njemu i tako dalje. rmad-Bhgavatam od poetka odba!uje tobonje prevarantske religije i predstavlja bhagavattattva-vij$nu, istinsku znanost o 2ogu. Cu se znanost mora prouavati, prakti!irati i spoznati. Co znanstveno razumijevanje predstavljamo kao svjesnost #e. 0no nije namijenjeno sentimentalistima, ve. onima koji ozbiljno ele usavriti svoje ivote. Nije lako dosti.i savrenstvo i razumjeti <r= #u. #ao to #a izjavljuje u Bhagavad-gti A&.TB5 manu! ( sahasre!u ka+cid atati siddha e atatm api siddhn ka+cin m vetti tattvata) 0d mnogo tisu.a ljudi tek se jedan moe truditi da dostigne savrenstvo, a od onih koji su dostigli savrenstvo jedva me jedan uistinu poznaje. +pak, budu.i da je #a milosrdan prema palim duama ovog doba, pojavio se kao ?ospodin 9aitan@a i dijelio Sebe. 0n ima na to pravo. (ko #a eli dijeliti Sebe bez ogranienja, ima na to pravo i tada pro!es postaje vrlo jednostavan. +nae nije tako lako razumjeti #u. Na primjer, nije lako zaraditi milijun dolara, ali ako imate sre.e pa upoznate nekoga tko vam ih da svojom voljom, to je druga stvar. ,>pa ?osv;m= je zato slavio ?ospodina 9aitan@u kao najmilostiviju inkarna!iju5 Smjerno odajem potovanje Svevinjem ?ospodinu <r= #i 9aitan@i koji je velikoduniji od bilo kojeg drugog avatare, ak i samog #e, jer bez ogranienja daje ono to nitko nikad nije dao5 istu ljubav prema #i. (ko idemo stopama ,>pe ?osv;m=ja, razumjet .emo ?ospodina 9aitan@u, a ako dobijemo milost ?ospodina 9aitan@e, vrlo lako .emo razumjeti #u.

7ad 'u!,e 7e iza@e u 'r,u


bhid ate h"da a-granthi+ chid ante sarva-sam+a ) k! ante cs a karm(i d"!*a evtman+vare Ta(o %vor u 'r,u .iva *re'je%e!8 a 've .ojaz!i u!i te!e/ Na!a, (ori'to"ju.iva dje"ova!ja 'e *re(ida (ad o'o.a vidi Ja'tvo (ao &o'*odara/ (rmad-Bhgavatam 1/2/214

Ste.i znanstveno znanje o 2oanskoj 0sobi znai istodobno sagledati vlastito jastvo. to se tie identiteta ivoga bi.a kao duhovnog jastva, postoje brojne spekula!ije i sumnje. 8aterijalist ne vjeruje upostojanje duhovnog jastva, a empirijski 4ilozo4i vjeruju u neosobni vid duhovne !jeline, bez individualnosti ivih bi.a. 8e-utim, trans!endentalist tvrdi da su dua i Naddua dva razliita identiteta, kvalitativno istovjetna, ali kvantitativno razliita. /ostoje mnoge druge teorije, no sve te razne spekula!ije bivaju rasprene im se <r= #a istinski spozna pro!esom bhakti- oge. <r= #a je kao sun!e, a materijalistike spekula!ije o (psolutnoj +stini kao najmranija no.. 6im se sun!e #e pojavi u nekom sr!u, tama materijalistikih spekula!ija o (psolutnoj +stini i ivim bi.ima netragom nestaje. * nazonosti sun!a tama ne moe opstati, a relativne istine skrivene u gustoj tami neznanja jasno se oituju milo.u #e koji prebiva u svakom sr!u kao Naddua. * Bhagavad-gti A$N.$$B ?ospodin kae da, kako bi iskazao posebnu milost Svojim istim posve.eni!ima, osobno raspruje gustu tamu svih sumnji raspaljuju.i svjetlost istog znanja u njihovim sr!ima. 2udu.i da se 2oanska 0soba brine o osvjetljavanju sr!a Svog posve.enika, posve.enik koji 8u slui s trans!endentalnom ljubavlju sigurno ne moe ostati u tami. 0n saznaje sve o apsolutnimi relativnim istinama. /osve.enik ne moe ostati o tami, a budu.i da ga prosvjetljuje 2oanska 0soba, njegovo je znanje savreno. Co nije sluaj s onima koji spekuliraju o (psolutnoj +stini svojom ogranienom mo.i razmiljanja. Savreno se znanje naziva parampar,odnosno deduktivno znanje koje autoritet prenosi pokornom sluatelju, vjerodostojnom po kriteriju sluenja i predavanja. Nitko ne moe osporavati aurotitet Svevinjega i istodobno ?a poznavati. 0n zadrava pravo da se ne otkrije takvom izazivakom duhu beznaajne iskre !jeline, iskre podvrgnute vlasti iluzorne energije. /osve.eni!i su pokorni i stoga trans!endentalno znanje od 2oanske 0sobe silazi 2rahmi, a od 2rahme njegovim sinovima i ueni!ima. Naddua u sr!u svakog posve.enika pomae u tom pro!esu. Co je savreni nain usvajanja trans!endentalnog znanja. 0vo prosvjetljenje potpuno omogu.uje posve.eniku da shvati razliku izme-u duha i materije, jer ?ospodin raspli.e vor duha imaterije. Caj se vor naziva aha-kra i lano prisiljava ivo bi.e da se poistovje.uje s materijom. 6im se on razrijei, svi se obla!i sumnje odmah razilaze. /ojedina! vidi svoga gospodara i potpuno se zaokuplja trans!endentalim sluenjem ?ospodinu s ljubavlju, u potpunosti prekidaju.i lana! koristoljubivog djelovanja. * materijalnom postojanju ivo bi.e stvara vlastiti lana! koristoljubivog rada i uiva u dobrim i loim posljedi!ama svojih djela, ivot za ivotom. 8e-utim, im se s ljubavlju zaokupi sluenjem ?ospodinu, osloba-a selan!a karme. Njegova djela ne stvaraju vie nikakve posljedi!e. Co je stadij potpunog oslobo-enja. * prethodnoj je stro4i reeno5bhagavat-tattva-vij$na muktasa-gas a j ate, to znai da se znanost o 2ogu, ili znanost o (psolutnoj +stini, razotkriva oslobo-enoj dui. /onekad vidimo da se neki ljudi predstavljaju za velike posve.enike vrlo napredne u duhovnom razumijevanju, a ne mogu ostaviti ni puenje !igareta. Co znai da nisu oslobo-ene. Sve materijalne vezanosti onoga tko doista ima ukus za duhovni ivot, bivaju unitene. Co je znak istinski oslobo-enoga. /rva izjava u ovoj stro4i glasi5 bhid ate h"da a-granthi+, injenino razumijevanje 2oga presije!a vor u sr!u. 8aterijalni ivot zapoinje vrstim vorom u sr!u koji se naziva spolna elja. 8ukara! udi za enom, a ena za mukar!em, pa je njihova uzajamna vezanost poetak materijalnog ivota. Nije tako samo u ljudskom drutvuD tu .ete spolnu vezanost na.i i u drutvu ivotinja, pti!a i kuka!a. Co je osnovni vor u sr!u, h"da a-granthi).

* vedskom drutvu je zato prva pouka koju je student svladavao bila brahmacar a, !elibat. Suzdravanje od seksa nije tako lako5 zahtijeva tapas u, obuku u askezi. /ojedina! mora uvjebati ovladavanje umom i osjetilima. * dananje vrijeme, studenti na 4akultetu daleko su od poduke u prakti!iranju tapas e i pruaju im se razne vrste raskoi. 8ladi.i i djevojke se obrazuju zajedno, pa ak i ive u istoj zgradi, posebi!e u 3apadnim zemljama. 3ato nema govora o brahmacar i. Naprotiv, vrsti vor elje sve jae i jae sputava njihova sr!a. 3nai, da bi presjekla vor spolne elje i druge vorove to sputavaju sr!e, pojedina! mora slijediti dvije usporedne linije5 s jedne strane treba njegovati svjesnost #e, a s druge se truditi odre.i svojih loih navika. (ko eli napredak, potrebno mu je oboje. Naprimjer, kad netko oboli, lijenik propisuje odre-eni lijek, a istodobno upu.uje pa!ijenta u to to smije, a to ne smije jesti. Co je pravi nain lijeenja. /a!ijent ne smije jesti to mu se prohtije i misliti da .ega izlijeiti samo uzimanje lijekova. Slino tomu, besmisleno je misliti da moete raditi to vam se prohtije i da .ete postati duhovno napredni samim pjevanjem i mantranjem Hare #a. 8orate se pridravati tapas e tako da dobrovoljno prihvatite izvjesne neudobnosti. Naprimjer, odredili smo da se svi u naem drutvu za svjesnost #e moraju odre.i nezakonitog seksa, jedenja mesa, opijanja i ko!kanja.*z to, svi se nai studenti moraju ustajati rano Aprije etiri ujutroB, okupati se, prisustvovati ma-ga'a-ratiju i studirati spise. Sve to je askeza kojom se dobrovoljno odriemo neeg to nam se moda svi-a, a prihva.amo neto to nam moda nije po volji. 'akako, ako se netko ozbiljno posveti svjesnosti #e, #a mu pomae da se kvali4i!ira u pogledu svega navedenog. Sljede.a izjava u ovoj stro4i je chid ante sarva-sa+a )5 sve sumnje bivaju isjeene na komadi.e. 0naj tko nije napredan u svjesnosti #e ima mnoge sumnje. 8oda ak sumnja u to da je dua, a ne tijelo. No, im se u potpunosti upozna sa znano.u o 2oguA bhagavat-tattva-vij$namB, sve njegove sumnje bivaju uklonjene i sa sigurno.u zna5 'uhovna sam dua, #in vjeni sluga. Bhgavatam potom kae5 k! ante cs a karm(i, lana! koristoljubivog djelovanja i posljedi!a se prekida. * ovom smo materijalnom postojanju sputani zbog svoje karme, koristoljubivih djela. Sadanje tijelo imamo u skladu s prolom karmom, a nainom na koji djelujemo sada pripremamo si sljede.e tijelo. Sva ljudska bi.a imaju neke zajednike znaajke " dvije ruke, dvije noge, jednu glavu " ali svako je tijelo razliito, jer se karma svake osobe razlikuje. 'akle, moramo zaustaviti tu karmu. #ako) #a objanjava u Bhagavad-gti AT.%B5 aj$rtht karma(o 5n atra 'oko 5 a karma-bandhana) tad-artha karma kaunte a mukta-sa-ga) samcara (ko radite samo za #u, karma vas ne.e sputati. * protivnom, bez obzira na to jesu li prema obinim proraunima vae djelatnosti dobre ili loe, sputat .e vas karmike posljedi!e. 'akle, onaj tko se utemeljio u posve.enom sluenju #i doistaje oslobo-en sveg materijalnog ropstva, no im se udalji od posve.enog sluenja, zarobit .e ga #ina iluzorna energija A m B. <r= 9aitan@a 8ah;prabhu u 3aitan a-caritm"ti A&adh a-'' PP.T$B daje savrenu analogiju5

k"!(a s#r a-sama= m ha a andhakra h- k"!(a th- nhi m ra adhikra #a je poput suneva svjetla, a m poput tame. ?dje sija sun!e, nema govora o tami. 3ato se uvijek odravajte u svjesnosti #e i tada ne.e biti mjesta m i, koja nas prisiljava da se bavimo koristoljubivim djelovanjem AkarmomB. ?lede iskorjenjivanja karme kroz posve.eno sluenje, Brahma-sahit AO.OKB kae5 as tv indragopam athavendram aho sva-karmabandhnur#pa-pha'a-bhjanam tanoti karm(i nirdahati kintu ca bhakti-bhj govindam di-puru!a tam aha bhajmi 0d gospodara +ndre, kralja raja, sve do malenog kuk!a poznatog kao indra-gopa, svatko uiva ili ispata posljedi!e svoje karme, no karmike posljedi!e posve.enika spaljuje ?ospodin osobno. (ko ste obavili dovoljno pobonih djela, bit .ete unaprije-enina poloaj +ndre, kralja raja, kao to moete postati visoki suda!, ako imate dovoljno obrazovanja. Svi su veliki polubogovi " +ndra, 9andra, S>r@a, 2rahm; " svoje poloaje dostigli na temelju svojih velikih pobonih djelatnosti koje se nazivaju pu( a-karma. Slino tomu, svinje, psi i druge ivotinje ispataju u tijelima zbog ppa-karme, bezbonih djelatnosti. 'akle, svatko pati ili uiva u posljedi!ama vlastite karme i na taj nain ostaje sputan u ovom materijalnom svijetu. Co je vrlo lako razumjeti. (li, karm(i nirdahati kintuca bhakti-bhj A2s O.OKB5 karma onih koji su se prihvatili svjesnosti #e u posve.enom sluenju biva spaljena. 'rugim rijeima, #ini posve.eni!i nemaju karmikih posljedi!a. (ko posijete zrno slanutka, ono .e izrasti u biljku, ali ako ga prije sijanja sprite, ono ne.e narasti. Stoga bismo svoju karmu trebali spriti pomo.u posve.enog sluenja. Cada nae djelatnosti ne.e stvarati nikakve karmike posljedi!e. (ko niste u potpunosti iskorjenili svoje karmike posljedi!e, ne.ete uznapredovati do duhovnog svijeta. 'rugim rijeima, sve dok nastavite s koristoljubivim djelovanjem, morate prihvatiti neku vrstu materijalnog tijela, ro-enje za ro-enjem. 3ato ?ospodin ,abhadeva kae u /etom pjevanju rmadBhgavatama AO.O.KB5 n#na pramatta) kurute vikarma ad indri a-prta a p"(oti na sdhu man e ata tmano 5 am asann api k'e+ada sa deha) 0ni koji nemaju znanje o duhovnoj dui ludi su za materijalnim djelatnostima i samo radi uga-anja osjetilima ine razne vrste grenih djela. Cakve su djelatnosti nepovoljne, jer prisiljavaju ovjeka da u sljede.em ivotu prihvati odvratno tijelo.

8e-utim, za posve.enika karma vie ne postoji, kao ni materijalno tijelo. #a to potvr-uje u Bhagavad-gti AK.%B5 t aktv dehapunar janma naiti mm eti . Nakon to napusti svoje sadanje tijelo, posve.enik ne dobiva drugo materijalno tijelo, ve. se u svom duhovnom tijelu vra.a ku.i, 2ogu. +stu zamisao izraava ova stro4a Bhgavatama5 k! ante cs akarm(i d"!*a evtman+vare. 0slobo-en svih karmikih posljedi!a, posve.enik u potpunosti spoznaje svoj odnos s 2ogom i misli5 Ja sam vjeni sluga 2oga, #e. 2udu.i da spoznaje svoj stvarni identitet, uvijek se zaokuplja istim posve.enim sluenjem. Co je savrenstvo ivota.

Najdra+a o'o.a
'anas .u vam ispriati povijest djeaka posve.enika koji se zvao 8ah;r;ja /rahl;da, a rodio se u obitelji nepokolebljivih ateista. Na ovom svijetu postoje dvije vrste ljudi5 demoni i polubogovi. /itanje je, po emu se oni razlikuju) 0snovna razlika me-u njima je u tomu to su polubogovi, odnosno bogobojazne osobe, posve.ene Svevinjemu ?ospodinu, a demoni su ateisti koji ne vjeruju u 2oga, jer su materijalisti. Ce dvije klase ljudi uvijek postoje u svijetu. +ako takva podjela ljudi postoji od poetka krea!ije, u suvremenom dobu, a zbog doba #alija Adoba sva-eB, pove.ao se broj demona. 'oga-aj o kojem .u vam pripovijedati zbio se vrlo, vrlo davno, tek nekoliko milijuna godina nakon stvaranja. 8ah;r;ja /rahl;da bio je sin najve.eg ateista i najmo.nijeg materijalista. 2udu.i da je itavo drutvo bilo materijalistiko, taj djeak nije imao priliku slaviti Svevinjega ?ospodina. 3naajka velike due je da uvijek eli proiriti slavljenje Svevinjega ?ospodina. Na primjer, ?ospodin +sus #rist imao je arku elju da proiri slavljenje 2oga, ali demonski su ga ljudi pogreno shvatili, pa su ga raspeli. #ad je 8ah;r;ji /rahl;di bilo pet godina, poslali su ga u kolu.6im bi dolo vrijeme odmora, a uitelj otiao, ovako se je obra.ao svojim prijateljima,5 'ragi moji prijatelji, do-ite ovamo. ?ovorit .emo o svjesnosti #e. Caj je doga-aj isprian u estom poglavlju Sedmog pjevanja rmadBhgavatama. /osve.enik /rahl;da bi rekao5 'ragi moji prijatelji, sad dok ste mladi, pravo je vrijeme da se bavite svjesno.u #e. Njegovi mali prijatelji odgovorili bi5 0, sad .emo se igrati. 3ato bismo se posvetili svjesnosti #e) * odgovoru na to, 8ah;r;ja /rahl;da bi im rekao5 (ko ste inteligentni, s bhgavata-dharmom zapoet .ete ve. u djetinjstvu. rmad-Bhgavatam predstavlja bhgavata-dharmu, pro!es koji vodi znanstvenom znanju o 2ogu. Bhgavata znai Svevinja 2oanska 0soba, a dharma znai propisana naela. 0vaj ljudski oblik ivota vrlo je rijedak i predstavlja izvrsnu priliku. /rahl;da im je zato rekao sljede.e5 'ragi moji prijatelji, rodili ste se kao !ivilizirana ljudska bi.a, a to je najbolja prilika koja .e vam se pruiti, iako je vae ljudsko tijelo privremeno.

Nitko ne zna koliko .e mu dug biti ivot. /roraunato je da uovom dobu ljudsko tijelo moe doivjeti stotinu godina, no kako doba #alija odmie, tako se smanjuju duina ivotnog vijeka, pam.enje, milosr-e, religioznost i sve sline vrline. Stoga u ovom dobu nikome nije zajamen dug ivot. *nato tomu to je ljudski oblik privremen, u njemu ipak moete posti.i najve.e savrenstvo ivota.Co savrenstvo je razumijevanje sveproimaju.eg Svevinjega ?ospodina i nije mogu.e u drugim obli!ima ivota. 'o ovog ljudskog oblika doli ste kroz postupan pro!es evolu!ije, pa on predstavlja rijetku priliku. /rema zakonu prirode, ljudsko ste tijelo naposljetku dobili zato da biste uznapredovali u duhovnom ivotu i vratili se ku.i, 2ogu. #rajnji !ilj ivota je 1iu, odnosno #a, Svevinja 2oanska 0soba. * jednoj kasnijoj stro4i, 8ah;r;ja /rahl;da .e re.i5 * ovom materijalnom svijetu, ljudi oarani materijalnom energijom ne znaju to je !ilj ljudskog ivota, jer ih je zaarala ?ospodinova blistava vanjska energija. 3aboravili su da je ivot prilika da se shvati krajnji !ilj postizanja savrenstva, a to je 1iu. 3ato trebamo imati tako snanu elju da se upoznamo s 1iuom, s 2ogom) 8ah;r;ja /rahl;da ovako obrazlae5 1iu je najdraa osoba. Co smo zaboravili.Svi do jednoga me-u nama trae dragog prijatelja. 8ukara! trai blisko prijateljstvo sa enom, a ena s mukar!em, ili pak mukara! trai mukar!a, a ena drugu enu. Svatko trai nekog bliskog, prisnog prijatelja. Stoga, moemo se pitati, emu to) ,azlog je taj to elimo sura-ivati s nekim dragim prijateljem koji nam moe pomo.i.Co je dio borbe za opstanak i sasvim je prirodno. (li, mi ne znamo da nam je 1iu, Svevinja 2oanska 0soba, najblii prijatelj. 0ni koji su proitali Bhagavad-gtu, u /etom poglavlju na.i .e ovu lijepu stro4u5 (ko elite mir, morate savreno razumjeti da je sve u ovom svijetu i u drugim svjetovima #ino vlasnitvo, da je 0n taj koji uiva u svemu i da je 0n svakoj osobi najbolji prijatelj. 3ato bismo se podvrgavali askezi, sudjelovali u vjerskim obredima ili davali milostinju) 3ato to su sve te djelatnosti namijenjene iskljuivo tomu da zadovolje Svevinjega ?ospodina i nemaju drugu namjenu. ( kad je Svevinji ?ospodin zadovoljan, dobit .emo svoj rezultat. 2ilo da elimo pove.ati materijalnu ili duhovnu sre.u, bilo da elimo bolji ivot na ovom ili kojem drugom planetu " dobit .emo to god poelimo, ako zadovoljimo Svevinjega ?ospodina. 3ato je 0n najiskreniji prijatelj5 od Njega moemo dobiti sve to poelimo. 8e-utim, inteligentan ovjek ne.e eljeti nita zaga-eno materijom. #a u Bhagavad-gti kae da se pojedina! pomo.u pobonih djelatnosti moe uzdi.i na najvii materijalni planet, koji je poznat kao 2rahmaloka, gdje ivotni vijek traje milijunima i milijunima godina. (ritmetika vam uop.e ne.e dostajati da izraunate duljinu ivota na tom mjestu. * Bhagavadgti je izjavljeno da je 2rahmin ivot toliko dug da za njega K,TPN,NNN,NNN naih godina traje dvanaest sati. #a kae5 8oete do.i na bilo koji poloaj po svojoj elji, od mrava do 2rahme, ali svuda .e postojati ponavljanje ro-enja i umiranja. 8e-utim, ako do-ete k 8eni kroz prakti!iranje svjesnosti #e, ne morate se vratiti u te bijedne materijalne uvjete. 8ah;r;ja /rahl;da govori istu stvar. Crebate potraiti svoga najdraeg prijatelja, #u, Svevinjega ?ospodina. /itanje je, zbog ega bi vam upravo 0n bio najdrai prijatelj i to drag po prirodi) Jeste li kad razmotrili to smatrate najdraom stvari) 1i ste sami sebi najdrai. Ja sjedim na ovome mjestu, ali ako se oglasi poarna uzbuna, skoit .u ne bih li se pobrinuo za sebe5 #ako se mogu spasiti) 3aboravit .u svoje prijatelje, pa ak i rodbinu5 /rvo .u spasiti sebe. Samoodranje je prvi zakon prirode. * najgrubljem smislu, rije tm "jastvo" odnosi se na tijelo. Na suptilnijoj razini, tm je um ili inteligen!ija, a u pravom smislu rijei, tm oznaava duu. * grubom stadiju ivota, jako drimo do zatite i zadovoljstva svog tijela, dok u neto suptilnijem stadiju, drimo do umnih i intelektualnih zadovoljstava. No iznad razina uma i inteligen!ije, tamo gdje je ozraje produhovljeno, shva.amo5Ja

nisam ovaj um, intelekt ili tijelo. 1ha brahmsmi" ja sam duh, sastavni dio Svevinjega ?ospodina. Co je razina na kojoj stjeemo pravo razumijevanje. 8ah;r;ja /rahl;da kae da nema ivog bi.a koje je ve.i dobronamjernik od 1iua i da zato svi tragamo za Njim. to eli dijete koje plae) 0no eli svoju majku, ali ne poznaje jezik kojim to moe izraziti. /rema prirodnom ure-enju, njegovo je tijelo nastalo iz majina tijela, pa ta dva tijela dijele prisnu vezu. 'jetetu se stoga ne.e svidjeti niti jedna druga ena. 'ijete koje plae odmah se uspokoji kad ena koja mu je majka do-e i podigne ga. 0no ne vlada jezikom da bi sve to iskazalo, no njegov odnos s majkom je zakonitost prirode. Slino tomu, prirodno je da pokuavamo zatititi svoje tijelo, jer je to samoodranje. /oput jedenja i spavanja, ono je prirodan zakon po kojem se ivo bi.e ravna. ( zato titimo tijelo) 3ato to se unjemu nalazi dua. to je ta dua) 0na je dio Svevinjega ?ospodina. #ao to elimo zatititi ruku ili prst, jer su oni dijelovi naeg tijela, tako pokuavamo zatititi sebe, jer je to nain da obranimo Svevinjeg. Svevinjemu obrana nije potrebna, ali ona je oitovanje nae ljubavi prema Njemu, koja je sad izopaena. /rst i ruka po svojoj namjeni djeluju u interesu !ijeloga tijelaD im poelimo da se ruka priblii, ona se pribliava, a im poelimo da prst svira po bubnju, on svira. Co im je prirodan poloaj. Slino tomu, mi tragamo za 2ogom kako bismo svoju energiju ukljuili u sluenje Svevinjemu, ali to ne znamo dok smo pod opsjenom iluzorne energije. * tomu se oituje naa pogreka. Sad, u ljudskom ivotu, dobili smo priliku da shvatimo svoj stvarni poloaj. Svi vi ste ovdje doli nauiti neto o svjesnosti #e, o pravom !ilju svog ivota, samo zato to ste ljudska bi.a. 8ake i pse ne mogu pozvati da sjednu s nama. /o tome se ljudska bi.a razlikuju odmaaka i pasa. Ejudsko je bi.e sposobno razumjeti potrebu da se ostvari pravi !ilj ivota, pa je velika nesre.a kad tu priliku izgubi. 8ah;r;ja /rahl;da kae5 0d svih osoba, 2og nam je najdrai. 8oramo tragati za 2ogom. ( to je onda s osnovnim materijalnim potrebama) 8ah;r;ja /rahl;da odgovara5 1as zanima uga-anje osjetilima, ali ono se ostvaruje spontano kroz dodir s ovim tijelom.2udu.i da svinja ima izvjesnu vrstu tijela, ona uga-a osjetilima takoda jede izmet, stvar koja je vama najodvratnija. #ad obavite veliku nudu, odmah .ete oti.i kako biste izbjegli neugodan vonj, ali svinja .e ekati. 6im obavite nudu, ona .e se ba!iti na uivanje. 'akle, uskladu s raznim vrstama tijela, postoje razni naini na koje se uga-a osjetilima. Svi koji imaju materijalno tijelo uspiju ugoditi svojim osjetilima. Nemojte misliti da su svinje nesretne, jer jedu izmet. 0ne se,naprotiv, na taj nain debljaju i jako su sretne. 'rugi primjer je deva koja jako voli jesti trnjeD a zato) 3ato to joj ono pri vakanju rasijee jezik, pa misli da uiva dok zapravo kua krv koja joj tee s jezika. Co je uga-anje osjetilima. Spolni ivot je to isto5 kuamo vlastitu krv, a mislimo da uivamo. * tome je naa glupost. * ovom materijalnom svijetu, ivo bi.e je duhovno, no dolo je u dodir s tijelom zbog svoje sklonosti uivanju, zbog sklonosti da iskorita materijalnu energiju. /ostoji M,KNN,NNN vrsta ivihbi.a i svako ima drugaije tijelo. * skladu s njim, iva bi.a posjeduju izvjesna osjetila pomo.u kojih uivaju na izvjestan nain. /repostavimo da vam za jelo poslue trnje5 'ame i gospodo, evo vrlo ukusne hrane. 'eve su potvrdile da je jako dobra. 2iste li je prihvatili) Ne7#akvu mi to besmisli!u nudite) 2udu.i da se vae tijelo razlikuje od tijela deve, trnje vam nije primamljivo. No, ako ga ponudite devi, ona .e ga smatrati vrlo ukusnim obrokom. (ko svinje i deve bez ve.eg truda mogu na.i uitak pri uga-anju osjetilima, zato ne bi isto vrijedilo i za vas kao ljudska bi.a) 3apravo, tono je da isto vrijedi i za vas, ali to nije va krajnji domet. /riroda prua razne mogu.nosti za uivanje pri uga-anju osjetilima, bezobzira je li netko svinja, deva ili ljudsko bi.e. 3ato biste, onda, ulagali trud u mogu.nosti koje su vam prema zakonima prirode ionako predodre-ene) /o prirodnom ure-enju, tjelesni su prohtjevi zadovoljeni u svakom obliku ivota. *re-eno je da doivite ugodu, kaoto je ure-eno i da upadnete u nevolje. 1olite li vru.i!u) Ne. 3ato se

onda pojavljuje) Ne znate. (li, ona se javlja, zar ne) 'a. Jeste lise trudili da je dobijete) Ne. #ako se onda pojavi) /rirodno. Co jejedini odgovor. (ko vam bijede do-u prirodnim putem, onda .e isto tako do.i i sre.a. Nemojte se truditi oko toga. Co je uputa 8ah;r;je /rahl;de. (ko vas ivotne bijede sna-u bez osobita truda, slino vrijedi i za sre.u. #oja je, onda, stvarna svrha ljudskog oblika ivota) Co je njegovanje svjesnosti # e. 0stale .e vas stvari sna.i prema zakonu prirode, koji je u konani!i 2oji zakon. 6ak i da ne ulaete trud, vae prethodno djelovanje i izvjesna vrsta tijela, omogu.it .e vam da dobijete sve to vam je potrebno. 0no o emu biste doista trebali brinuti je kako dosti.i vii !ilj ljudskog ivota.

Civot vam *ro*ada


3ato se trebamo truditi da kroz prakti!iranje svjesnosti #e ostvarimo duhovnu sre.u, umjesto da u velikoj tjeskobi pokuavamo potaknuti svoja osjetila na jo vie materijalne sre.e. #ao to kae 8ah;r;ja /rahl;da5 1a ivot u ljudskom tijelu vrlo je drago!jen, iako je privremen. Stoga ste duni svoje djelatnosti na neki nain povezati sa svjesno.u #e, umjesto da pokuavate uve.ati svoje materijalno uivanje u osjetilima. S ovim ljudskim tijelom dobili smo viu inteligen!iju. 2udu.i da imamo vii oblik svjesnosti, trebali bismo u ivotu teiti viem, duhovnom uitku. ( kako ga moemo ostvariti) Cako da se unesemo u sluenje Svevinjemu ?ospodinu, jer 0n prua zadovoljstvo oslobo-enja. Crebamo usmjeriti svoju panju prema tomu da dostignemo lotosna stopala #e koji nam moe podariti oslobo-enje od ovog materijalnog svijeta. 8oete se pitati zar ne postoji mogu.nost da u ovom ivotu uivate, a sluenje # e ostavite za sljede.i ivot. 8ah;r;ja /rahl;dana to odgovara5 Sad smo zapleteni u materiju. +ako trenutno posjedujemo svoja tijela, za nekoliko godina morat .emo oti.i iz njih iprihvatiti druga. #ad prihvatimo tijelo i uivamo prema naredbama njegovih osjetila, time pripremamo sljede.e tijelo koje .e nam pripasti u skladu s onim to smo prethodno eljeli. Nita vam ne jami da .ete dobiti ljudsko tijelo5 to .e ovisiti o nainu na koji djelujete. (ko djelujete poput poluboga, dobit .ete tijelo poluboga, a ako djelujete poput psa, dobit .ete tijelo psa. Na samrti, ne povlaite vi kon!e svoje sudbine, ve. to ini priroda. Nije na vama da spekulirate o svom sljede.em materijalnom tijelu. Jedino to u ovom trenutku trebate shvatiti jest da je ovo ljudsko tijelo izvrsna prilika za razvoj duhovne svjesnosti, za razvoj vae svjesnosti #e. 3ato se odmah trebate zaokupiti sluenjem #e. Cad .ete napredovati. 2avite se time onoliko dugo koliko vam tijelo izdri, jer ne znate kad .e ono stati. 1eliki sveta! 8ah;r;ja /ar=kit dobio je upozorenje sedam dana ranije5 3a tjedan dana, tijelo .e ti otkazati. (li, vi ne znate kad .e se to dogoditi vama. #ad god putujete, moe vas zadesiti neka nesre.a. Na to uvijek trebate biti spremni5 smrt je uvijek prisutna. Ne biste trebali optimistino razmiljati da .ete poivjeti, iako drugi umiru. 3ato biste ba vi poivjeli) (ko vam je umro djed, pradjed i ostali ro-a!i, zbog ega bi to minulo vas) *mrijet .ete i vi ivaa dje!a. Stoga 8ah;r;ja /rahl;da preporuuje da se bavite svjesno.u #e prije nego vas zatekne smrt, dok jo imate ovu ljudsku inteligen!iju. Ne znamo kad .e ovo tijelo stati, pa nam se zato valja istom prihvatiti svjesnosti # e i djelovati sukladno tomu. (li ako to uinim, to .e biti s mojim sredstvima za ivot) * tom smo pogledu ve.

zbrinuti. S rado.u mogu ispriati o povjerenju koje je pokazao jedan uenik u naoj podruni!i. 'olo je do nekog neslaganja izme-u njega i jednog drugog uenika koji mu je prigovorio5 Cebe uop.e ne brine odravanje ove zgrade. 0vaj mu je na to odvratio5 Neka, #a .e pomo.i. Njegovo uvjerenje je jako dobro i bilo mi je drago kad sam za to uo. (ko make, psi i svinje dobiju hranu, zar se ne.e #a pobrinuti da je i mi dobijemo, ukoliko smo svjesni #e isvaku slubu posvetimo Njemu) 'akako da ho.eD #a nije nezahvalan. ?ospodin u Bhagavad-gti kae5 'ragi moj (rjuno, jednak sam prema svima. Nikome ne zavidim niti 8i je itko osobit prijatelj, ali ipak poklanjam posebnu panju onome tko se bavi svjesno.u #e. 8alo dijete potpuno ovisi o milosti svojih roditelja, pa mu oni poklanjaju posebnu panju. +ako su roditelji jednako dobri prema svoj svojoj dje!i, vie se brinu o malenima koji uvijek dozivaju5 8ama7 'a, drago moje dijete) to je) Co je prirodno. 3ato #a, koji hranom opskrbljuje pse, pti!e, zvijeri i ostalih M,KNN,NNN vrsta, ne bi isto uinio za vas, ako potpuno ovisite o njemu) Cakvo uvjerenje je pokazatelj vae predanosti. Ne biste, me-utim,trebali misliti5 0bzirom da mi #a dobavlja hranu, ja .u spavati. NeD raditi morate, ali inite to bez straha. Crebate se svom snagom baviti svjesno.u #e, puni povjerenja da .e vas #a odravati izatititi. /roraunajmo sada duljinu ivotnoga vijeka. ,eeno je da uovom dobu moemo doivjeti najvie stotinu godina. Nekada, u Sat@a"@ugi, dobu vrline, ljudska su bi.a ivjela i po $NN,NNN godina.* sljede.emu dobu, Cret;"@ugi, znali su ivjeti i $N,NNN godina, a po$,NNN godina u narednom, koje se naziva 'v;para"@uga. /ro!jenjuje se da danas, u ovom dobu koje se naziva #ali"@uga, ivot traje stotinu godina. 8e-utim, s odmi!anjem #ali"@uge, ivotni vijek .e nam se jo vie skratiti. Co je tobonji napredak nae moderne !iviliza!ije5 ponosni smo na svoju sre.u i !iviliza!ijska poboljanja, ali posljedi!a toga je da nam se ivotni vijek skra.uje, iako pokuavamo uivati u materijalnom ivotu. (ko uzmemo da ovjek ivi stotinu godina, a nema saznanja oduhovnom ivotu, polovi!u .e tog vremena no.u potratiti na spavanje i spolni ivot. Ne.e se baviti drugim, jer ga nita i ne zanima.0 emu pak brine danju) #ako do nov!a) #ako do nov!a) 8oram odrati ovo tijelo. ( kad do-e do nov!a, kae5 Sad .u ga potroiti na svoju enu i dje!u. + gdje je u svemu tomu njegova duhovna spoznaja) Svoje vrijeme no.u troi na spavanje i uputanje u seks, a danju na teak rad kojim zara-uje. 3ar je to svrha njegovog ivota) #ako je uasno tako ivjeti7 /rosjena osoba djetinjstvo provodi u iluzijama, u lakomislenim igrarijama. * tom duhu moete lako poivjeti do svoje dvadesete. ( kasnije, kad ostarite, jo barem dvadeset godina ne moete nita raditi. #ad ovjek ostari, osjetila mu prestaju 4unk!ionirati. 1idjeli ste mnoge star!e5 samo se odmaraju. Nedavno sam primio pismo jednog svog uenika u kojem mi javlja da mu je baka paralizirana te da u tom stanju pati ve. tri i pol godine. 3nai, u starosti svemu do-e kraj ve. nakon osamdesete. 0tud vrijedi da vam propadne prvih dvadeset godina ivota, a ak i ako doivite stotu, propadne vam i posljednjih dvadesetD ukupno, propadne etrdeset godina ivota. * srednjoj ivotnoj dobi postoji snaan spolni nagon, na to moete izgubiti jo dvadeset godina. Criput po dvadeset godina iznosi ezdeset godina koje samo nestanu. Cako je to proanalizirao 8ah;r;ja /rahl;da. Livot vam propada, umjesto da ga iskoristite za napredovanje u svjesnosti #e.

I"uzija o.ite"ji

8ah;r;ja /rahl;da je rekao svojim prijateljima5 Sa svjesno.u #e morate zapoeti odmah. Svi ti djea!i rodili su se u ateistikim, materijalistikim obiteljima, ali sre.om su se druili s /rahl;dom koji je od ro-enja bili veliki ?ospodinov posve.enik. #ad god bi mu se pruila prilika, dok uitelja ne bi bilo u razredu, obiavao im je re.i5 'ragi moji prijatelji, zapjevajmo Hare #aD ovo je vrijeme da se otpone sa svjesno.u #e. #ao to smo ve. rekli, u tom je trenutku neki od djeaka mogao odvratiti5 (li mi smo jo mali. +demo se igrati. Ne.emo odmah umrijeti. *ivajmo sad, a kasnije .emo krenuti sa svjesno.u #e.Ejudi ne znaju da je svjesnost #e najve.i uitak. 8ladi.e i djevojke koji su pridruili ovome pokretu za svjesnost #e, dre budalama5 3bog /rabhup;dinog utje!aja pridruili su se svjesnosti # e i odrekli se svega u emu su mogli uivati. Nije, me-utim, tako5 svi ovi mladi.i i djevojke su inteligentni, obrazovani i potjeu iz uglednih obitelji. Nisu budale. * naem 'rutvu istinski uivaju u ivotuD inae ne bi ovom pokretu rtvovali svoje drago!jeno vrijeme. * svjesnosti #e ivot je uistinu pun radosti, ali ljudi nisu s tim upoznati, pa kau5 0d kakve je koristi ova svjesnost #e) #ad ovjek odraste upleten uga-anju osjetilima, jako se teko toga rijeiti. Stoga vedski propisi nalau da se u razdoblju uenja, koje poinje s napunjenih pet godina ivota, djeake uputi u duhovni ivot. Co se naziva brahmacar a, a brahmacr je onaj tko svoj ivot posve.uje dostizanju vrhovnog oblika svjesnosti, svjesnosti #e odnosno 2rahmana. Brahmacar a podrazumijeva mnoga pravila i propise. Na primjer, brahmacr se neovisno o bogatstvu svog o!a predaje vodstvu duhovnog uitelja da bi pod njim zavrio obuku, pa u arami duhovnog uitelja radi poput obinog sluge. #ako je to mogu.e) +z ivota !rpimo iskustvo da se ovdje 4ini mladi.i iz uglednih obitelji ne libe nikakvog posla. /eru su-e, iste podove5 rade sve. #ad je jedan na uenik otiao u posjet svojoj maj!i, zapanjio ju je. ,anije ne bi otiao ni do du.ana, a sad se neim bavi po dvadeset i etiri sata dnevno.(ko u njemu ne nalazi zadovoljstvo, zar je mogu.e da prigrli neki pro!es poput svjesnosti #e) Co moemo zahvaliti jedino mantranju Hare #e, jer je ova mantra jedino to imamo. Svjesnost #e moe svakoga uiniti veselim, jer je ivot u njoj uistinu prepun radosti. 8e-utim, ne moe ga voditi onaj tko prethodno nije proao obuku. 8ah;r;ja /rahl;da kae da obiteljska naklonost vee svakoga, a tko je tako vezan za obiteljske poslove, ne moe vladati svojim osjetilima. /rirodno je da svatko eli imati nekoga koga .e voljeti te da su drutvo, prijateljstvo i ljubav nuni. Sve su to potrebe duhovne due, samo to poprimaju iskrivljeni odraz. 1idio sam da mnoge dame igospoda u vaoj zemlji ne vode obiteljski ivot, ali svoju drago!jenu ljubav daruju makama i psima, jer ele nekoga voljeti, a ne nalaze nikoga prikladnog. 8i se brinemo kako da tu ljubav " koja se mora nekome dati " preusmjerimo na #u. Co je svjesnost #e5 savrenstvo znai da smo svoju ljubav preusmjerili na #u. 8e-utim, ljudi danas doivljavaju 4rustra!ije i prijevare, pa naposljetku daju ljubav makama i psima, ne znaju.i komu drugom. +znimno je teko razviti duhovni ivot, ako smo prethodno uznapredovali u materijalnoj ljubavi, jer je spona ljubavi vrlo snana isvakoga uspijeva zaplesti. /rahl;da nas stoga potie da svjesnost #e uimo od ranog djetinjstva. #ad dijete napuni pet ili est godina "im mu se razvije svjesnost " valja ga poslati u kolu na obuku, a 8ah;r;ja /rahl;da kae da bi to njegovo obrazovanje od samog poetka trebalo biti u svjesnosti #e. 'oba od pete do petnaeste godine vrlo je drago!jenoD u njemu se svako dijete moe obuiti da bude svjesno #e i ono .e postati savreno.

'ijete koje umjesto obuke u svjesnosti #e uznapreduje u materijalizmu, teko .e razviti duhovni ivot. to je materijalizam) Co je kad elimo uivati materijalni svijet u kojem se nalazimo, unato tomu to smo duhovne due. * duhovnom svijetu, u odnosu s #om, postoji isti oblik uivalakog duha, ali ovdje smo doli kako bismo sudjelovali u neistom obliku uivanja, ba kao to ovjek s 2o:er@ja misli da .e mu pijenje alkohola donijeti uitak. Seks je temeljno naelo materijalnog uivanja. 3ato .ete ga zamijetiti u svakom drutvu5 kod maaka, pasa, pti!a, a ne samo kod ljudi. ?olub, primjeri!e, uiva u tomu da se po danu upusti u seks i po dvadeset puta. * rmad-Bhgavatamu je potvr-eno da se materijalno uivanje temelji prvenstveno na mukoj i enskoj spolnosti. 8ladi. isprva pomisli5 Hej, svi-a mi se ona djevojka, a djevojka pomisli5 Svi-a mi se onaj mladi.. /ri njihovom susretu, materijalna okaljanost dolazi jo vie do izraaja, a kad se k tome prepuste uivanju u seksu, postaju potpuno vezani. #ako se to zbiva) 6im se mladi. i djevojka vjenaju, poele stan. /otom imaju dje!u, a onda im treba drutveno priznanje5 drutvo, prijateljstvo i ljubav. 0vim nainom njihova materijalna vezanost postaje sve ve.a. 3a sve to potreban je nova!, pa .e preveliki materijalist uiniti sve da bi ga zgrnuo5 bilo koga .e prevariti ili ubitiD ili .e pak prositi, posuditi ili ukrasti. 0n zna da njegove ku.e, obitelj, ena i dje!a ne mogu postojati unedogled. /oput mjehuri.a u o!eanu, u jednom trenutku su tu, a u drugom ih ve. nema.(li takav ovjek previe je za njih vezan, pa .e rtvovati duhovni napredak kako bi doao do nov!a za njihovo odravanje. Njegova iskrivljena svjesnost "Ja sam ovo tijelo. /ripadam ovom materijalnom svijetu. /ripadam ovoj dravi. /ripadam ovoj zajedni!i. /ripadam ovoj religiji. /ripadam ovoj obitelji." sve se vie i vie produbljuje. ?dje je tu njegova svjesnost #e) 0n se toliku upli.e da munova! postaje vredniji od vlastita ivota, to znai da .e radi nov!a ugroziti ivot. 0biteljski ovjek, radnik, trgova!, lopov, razbojnik, skitni!a5 svi oni ho.e nova!. Co je iluzija i ovjek se u takvoj zapletenosti gubi. 8ah;r;ja /rahl;da kae da u ovom stanju, u kojem ste previe upleteni u materijalizam, ne.ete biti u stanju njegovati svjesnost #e. 3ato je trebate prakti!irati od najranijeg djetinjstva. 'akako, ?ospodin 9aitan@a 8ah;prabhu iz Svoje prevelike ljubaznosti kae5 2olje ikad nego nikad. 6ak i ako ste propustili priliku da zaponete sa svjesno.u #e u djetinjstvu, uinite to sad, bez obzira na svoj poloaj. Co je uenje 9aitan@e 8ah;prabhua. 0n nikad nije rekao5Ne moete napredovati, jer niste zapoeli sa svjesno.u #e udjetinjstvu. Ne. 0n je vrlo ljubazan i dao nam je ovaj lijepi pro!es pjevanja Hare #a, Hare #a, #a #a, Hare HareQ Hare,;ma, Hare ,;ma, ,;ma ,;ma, Hare Hare. Samo krenite, bez obzira na to jeste li mladi ili stari. Ne znate kad .e vam se ivot privesti kraju. (ko ak i na trenutak iskreno mantrate, uinak .e biti velik. Co .e vas spasiti od najve.e opasnosti, da u svom sljede.em ivotu postanete ivotinja. 8ah;r;ja /rahl;da je govorio poput vrlo iskusna i obrazovana ovjeka, iako mu je bilo samo pet godina, zato to je znanje primio odsvog duhovnog uitelja, N;rade 8unija. 0 tome .e vie govora biti u sljede.em poglavlju rmad-Bhgavatama U&.&.V 8udrost ne ovisi o godinama, ve. o znanju koje se primi iz nadre-enog izvora. /uko odmi!anje godina ne.e od ovjeka napraviti mudra!a. Co je nemogu.e, jer se mudrost stjee kad znanje do-e iz nadre-enog izvora. Nebitno je radi li se o petogodinjem djetetu ili pedesetogodinjem mukar!u, jer se kae5 6ovjek postaje star zahvaljuju.i svojoj mudrosti, a ne poodmaklim godinama. Stoga je /rahl;da, jer je imao napredno znanje, davao savrene upute svojim kolegama, iako mu je bilo tek pet godina. Nekima se njegove upute ne.e svidjeti. /rimjeri!e, ako je ovjek u braku, a /rahl;da kae5 /rihvatite se svjesnosti #e, on .e pomisliti5 (li, kako mogu napustiti svoju enu) Cako lijepo razgovaramo, sjedimo i uivamo jedno s drugim. #ako mogu oti.i) 0biteljska privrenost je vrlo snana.

Ja sam star ovjek5 sedamdeset i dvije su mi godine. +ako sam posljednjih etrnaest godina proveo bez svoje obitelji, ponekad razmiljam o svojoj eni i dje!i. Co je prirodno, ali ne znai da im se moram vratiti. 3nanje znai da kad um skrene na misli o uga-anju osjetilima, odmah shvatimo5 0vo je iluzija. /o vedskom sustavu, ovjek se s pedeset godina treba prisilno odre.i obiteljskog ivota i oti.i. Nema mu druge. /rvih dvadeset i pet godina namijenjeno je uenju. 0d pete do dvadeset i pete, treba ste.i dobro obrazovanje u svjesnosti #e, i ni u emu drugome, pa .emu ivot i na ovom i na drugom svijetu biti ugodan i uspjean. 0brazovanje u svjesnosti #e podrazumijeva da je takav ovjek proao obuku o potpunom odri!anju od materijalne svjesnosti. Co je savrena svjesnost #e. Student, me-utim, moda ne.e biti u stanju shvatiti sutinu svjesnosti #e, pa mu se u tom sluaju doputa da na-e dobru suprugu i spokojno ivi kao obiteljski ovjek. 0n se ne.e zaplesti u materijalni svijet, jer je proao obuku u temeljnim naelima svjesnosti #e.0naj tko vodi jednostavan ivot " ivi jednostavno, a razmilja uzvieno " ostvarit .e napredak u svjesnosti #e ak i u obiteljskom ivotu. 0biteljski ivot, stoga, nije za osudu, ali je izgubljen onaj tko zaboravi svoj duhovni identitet i jednostavno se zaplete u materijalne poslove. Cakav je ovjek proko!kao svoju ivotnu misiju. /ropisano je da se treba vjenati onaj tko misli5 Ne mogu se obraniti od napada spolne elje. Samo se nemojte uputati u nezakonit seks. (ko elite djevojku, odnosno mladi.a, vjenajte se i ivite u svjesnosti #e. 0naj tko je od djetinjstva obuavan u svjesnosti #e, prirodno ne.e imati sklonosti prema materijalnom ivotu, pa .e ga se odre.i u svojoj pedesetoj. /oetak tog odri!anja je da mu i ena odu od ku.e i zajedno otputuju na hodoa.e. (ko su vrijeme od dvadeset + pete do pedesete proveli u obiteljskom ivotu, dje!a su im ve. trebala odrasti. 3ato suprug u pedesetoj godini obiteljske poslove povjerava svojim sinovima koji imaju vlastite obitelji, a on sa enom odlazi hodoastiti po svetim mjestima kako bi zaboravio obiteljske vezanosti. #ad gospodin dostigne punu zrelost svoje nevezanosti, zamolit .esuprugu da se vrati ku.i njihovoj dje!i, a on .e ostati sam. Cakav je vedski sustav. 8oramo si pruiti priliku da korak po korak napredujemo u duhovnom ivotu. * suprotnom, ako !ijeloga ivota ostanemo vezani za materijalnu svjesnost, ne.emo usavriti svoju svjesnost #e, pa .emo propustiti priliku koju nam prua ovaj ljudski oblik ivota. Cobonji sretan obiteljski ivot podrazumijeva enu i dje!u koji su puni ljubavi. S njima uivamo u ivotu, ali ne znamo da je taj uitak laan, jer poiva na lanom temelju. 1rlo je vjerojatno da .emo ga se odjednom, u tren oka, morati odre.i5 mi nemamo vlast nad smr.u. Bhagavad-gta nas ui da onaj tko umre previe vezan zasvoju suprugu, u sljede.em ivotu dobiva tijelo ene, dok .e ena koja je jako vezana za svog mua, u sljede.em ivotu dobiti tijelo mukar!a. Slino tomu, ako nemamo obitelj nego smo vezani za maku ili psa, sljede.i .emo ivot provesti kao maka ili pas. Co suzakoni karme, materijalne prirode. Sve to zapravo govori da trebate odmah zapoeti sa svjesno.u #e. ,e!imo da netko od vas misli5 0ti.i .u u 'rutvo za svjesnost #e i tamo neto posluati tek kad okonam svoj zabavan stil ivota, kad budem star i ne budem imao to za raditi. + u to vrijeme sigurno se moete latiti duhovnog ivota, ali tko vam jami da .ete doivjeti starost) 8oete umrijeti bilo kad, pa je vrlo rizino odga-ati svoj duhovni ivot. 3ato trebate odmah prihvatiti priliku za napredovanje u duhovnom ivotu. Svrha ovog pokreta upravo je u tome da svakome prui priliku za zapoeti svjesnost #e u bilo kojem stadiju ivota. ( napredak je vrlo brz zahvaljuju.i pro!esu mantranja Hare #a, Hare #a, #a #a, Hare HareQ Hare ,;ma, Hare ,;ma, ,;ma ,;ma, Hare Hare. ,ezultat se ostvaruje trenutno.

8olimo sve dame i gospodu koji ljubazno poha-aju naa predavanja ili itaju nau literaturu da u slobodno vrijeme kod ku.e mantraju Hare #a i itaju ove knjige. Co vas molimo uvjereni da .ete otkriti kako je ovaj pro!es vrlo ugodan i uinkovit.

7u vo"im vi e od i%e&aO

8ah;r;ja /rahl;da potom je podrobnije govorio o komplika!ijama materijalnog ivota. 6ovjeka vezanog za obitelj usporedio je s dudovim svil!em. 'udov svila! se omata ahurom koju je prethodno nainio od vlastite sline, sve dok se ona ne pretvori u zatvor iz kojeg ne moe pobje.i. +sto vrijedi za obiteljskog ovjeka materijalista ija zapletenost toliko ovrsne da se on ne moe isplesti iz ahure obiteljske privrenosti. 0n se ne moe osloboditi materijalistika obiteljskog ivota, iako ga prate tolike bijede. 3ato) 2udu.i da takav ovjek najve.u vrijednost pridaje spolnom ivotu i ukusnoj hrani, ne moe ih se odre.i unato brojnim jadima koji ih prate. 0bzirom na to, onaj tko je previe zapleten u obiteljski ivot ne moe misliti na ono to bi mu uistinu koristilo, na bijeg iz materijalnog ivota. Ne moe ostaviti materijalni ivot unato tomu toga neprestano uznemiravaju njegove trostruke bijede, jer je snano privren svojoj obitelji. 0n ne zna da na tu privlanost trati svoj ogranieni ivotni vijek, da upropatava ivot koji je namijenjen spoznaji vjenog jastva i pravog duhovnog ivota. Stoga vas molim, rekao je /rahl;da svojim prijateljima demonima, odre!ite se drutva onih koji jedino tee materijalnim ui!ima. 'ruite se samo ljudima koji su prihvatili svjesnost #e. 3ato) Svjesnost #e nam je zapravo vrlo draga, ali smo zaboravili na nju. 3ato njezin utje!aj na onoga tko je prihvati postaje sve ve.i, a njegova materijalna svjesnost pada u zaborav. #ad smo u stranoj zemlji, moe se dogoditi da zaboravimo svoj dom, obitelj i prijatelje koji su nam bliski sr!u. No ako nas netko iznenada na sve njih podsjeti, odmah .e nas zaokupiti misao5 #ako da ih sretnem) Jedan od naih prijatelja iz San Iran!is!a ispriao mi je kako je nekad davno ostavio svoju malu dje!u i otiao u drugu zemlju. Nedavno mu je stiglo pismo njegova odraslog sina, a ota! se odmah prisjetio svoje privrenosti prema njemu te mu je poslao neto nova!a. /rivrenost se javila spontano, iako se puno godina nije sjetio svog djeteta. Slino tomu, mi prema #i osje.amo tako prisnu privrenost da oivljavamo svoj odnos s Njim im nas imalo dotakne svjesnost #e. S #om, Svevinjim ?ospodinom, svatko od nas ima izvjesni odnos koji je zaboravio. 8e-utim, naa stara svijest o odnosu s #om postupno .e oivjeti kako ?a postajemo svjesniji. ( kad nam svjesnost dosegne isti stadij, shvatit .emo svoj posebni odnos sG#om. Co moe biti odnos sina ili sluge, prijatelja, roditelja ili pak voljene supruge ili ljubavni!e. Svi ti odnosi iskrivljeno se odraavaju u ivotu u materijalnom svijetu, ali na stari odnos s #om oivljava im do-emo na razinu svjesnosti #e. Svatko od nas voli. /rvenstveno volimo svoje tijelo, jer je u njemu nae jastvo. Stoga vie od tijela volimo svoje jastvo, koje pak ima prisan odnos s #om kao Njegov sastavni djeli.. +z toga slijedi da #u volimo vie od iega, a budu.i da je #a sveproimaju.i,volimo sve.

Naalost, zaboravili smo da je #a, 2og, sveproimaju.i, pa moramo oivjeti to znanje. 6im oivimo svoju svjesnost #e, bit .emo sposobni sve vidjeti u odnosu s Njim i tada .e sve postati vrijedno nae ljubavi. * ovom trenutku ja volim tebe ili ti mene, ali ta ljubav je na razini ovog prolaznog tijela. No kad razvijem ljubav prema #i, uz tebe .u voljeti i svako drugo ivo bi.e, jer .u zaboraviti na izvanjske odredni!e, na tijelo. 0naj tko postane potpuno svjestan #e, ne misli5 Svo ovjeka, evo ivotinje, evo make, psa ili !rva. 0n svakoga vidi kao sastavni djeli. #e. Co je lijepo objanjeno u Bhagavad-gti5 0naj tko uistinu ima znanje u svjesnosti #e, ljubi sve u svemiru. 2ez utemeljenosti na razini svjesnosti #e, nema ni govora o sveop.em bratstvu. (ko doista elimo primjeniti ideju o sveop.em bratstvu, moramo do.i do razine svjesnosti #e, a ne materije. 'okle god imamo materijalnu svjesnost, predmeti ljubavi bit .e nam ogranieni. No kad uistinu budemo svjesni #e, predmeti ljubavi postat .e neogranieni. Co je izjavio 8ah;r;ja /rahl;da5 #roz Svoju ekspanziju /ar;m;tmu, ?ospodinov oblik koji se nalazi u svakom sr!u, Svevinja 2oanska 0soba prisutna je svuda, od nepokretnih biljaka i stabala sve do najvieg ivog bi.a, 2rahme. 6im postanemo svjesni #e, taj produetak Svevinje 2oanske 0sobe, /aram;tm;, potie nas da svaki predmet volimo u odnosu prema #i.

S*oz!ati da je 9o& *o'vuda


8ah;r;ja /rahl;da je obavijestio svoje kolege da Svevinji ?ospodin proima sve. 8e-utim, znaajno je da 0n nije izgubio Svoju osobnost, iako je sveproimaju.i zbog Svojih ekspanzija i energija. 0n je i dalje osoba, mada proima sve. Naa materijalna sposobnost opaanja kazuje nam da ono to je sveproimaju.e nema svoju osobnost, odnosno svoj lokalizirani vid. 2og, naprotiv, ima. *zmimo za primjer sunevu svjetlost koja je sveproimaju.a, iako Sun!e ima i lokalizirani vid, sunev planet, koji se moe vidjeti. *z sunev planet, postoji i bog sun!a koji na njemu ivi, a zove se 1ivasv;n. Co doznajemo iz vedske literature, jer o zbivanjima na drugim planetima ne moemo doznati drugaije nego da sluamo mjerodavne izvore. 8oderna !iviliza!ija kao autoritete na ovom polju prihva.a znanstvenike. 6ujemo da znanstvenik kae5 1idjeli smo mjese!D izgledatako i tako i vjerujemo mu, iako nismo otili s njim do tamo. 1jerovanje je osnovno naelo razumijevanja. 0 nama ovisi kojem .emo izvoru vjerovati5 znanstveni!ima ili Vedama. ,azlika me-u njima je u tomu da su poda!i iz Veda nepogreivi, dok su oni koje daju znanstveni!i pogreivi. /oda!i znanstvenika su pogreivi zato to obian ovjek, kojeg uvjetuje materijana priroda, ima etiri nedostatka. /rvi nedostatak je da ljudsko bi.e ima nesavrena osjetila. +akoje sun!e daleko ve.e od ove zemlje, nama izgleda poput neke ploi!e. Svatko od nas zna da imamo ograniene mo.i gledanja, sluanja i ostaloga. 3bog svojih nesavrenih osjetila, uvjetovana dua sigurno .e initi pogreke, ma koliko velik znanstvenik bio. Nedavno seu ovoj zemlji dogodila velika nesre.a kad su znanstveni!i pokuali vinuti raketu u zrak, ali se ona umjesto toga odmah pretvorila u prahi pepeo. 'olo je, znai, do pogreke. *vjetovana dua mora grijeiti, jer je to u prirodi uvjetovanog ivota. 1eliina pogreke je nebitna5 ljudsko bi.e koje uvjetuje materijalna priroda sigurno .e je poiniti. Nadalje, duhovna dua nuno .e pasti u iluziju, a do toga dolazi kad jednu stvar neprestano smatramo neim drugim. Na primjer, kad ovo tijelo smatramo jastvom. #ako mi nismo ovo tijelo, iluzija je misliti

da jesmo. 9ijeli se svijet okre.e u iluziji koja se zove Ja sam ovo tijelo. +z tog razloga ne postoji mir. Ja mislim da sam +ndija!, vi mislite da ste (merikana!, a #inez misli da je #inez. 8e-utim, taj#inez, (merikana! i +ndija! nisu nita drugo nego puke iluzije koje se temelje na tijelu. 6etvrti nedostatak uvjetovanog ivota je sklonost varanju. 8oda sam ja budala, ali .u se hvalisati svojom velikom ueno.u. 2udala je svaki ovjek koji je u iluziji i koji grijei, ali takve budale ipak se predstavljaju kao izvori nepogreivog znanja. 3nai, sve uvjetovane due imaju nesavrena osjetila, sklona su grekama, padaju u iluziju te na njih utjee sklonost varanju. #ako moemo oekivati da .emo od takvih uvjetovanih dua dobiti pravo znanje) Co je jednostavno nemogu.e. *vjetovan ovjek, bilo da je znanstvenik, 4ilozo4 ili to drugo, nije u stanju pruiti potpune in4orma!ije, ma koliko obrazovan bio i to je injeni!a. S pravom moemo postaviti pitanje kako do.i do potpunih in4orma!ija. /ro!es kojim se to postie je usvajanje znanja preko uenikog slijeda duhovnih uitelja i njihovih uenika, koji zapoinje s #om. * Bhagavad-gti, ?ospodin #a kae (rjuni5 0voznanje iz Bhagavad-gte prvo sam prenio bogu sun!a, a bog sun!a ga je prenio sinu 8anuu. 8anu ga je potom prenio svom sinu +kv;kuu, a on pak svojem sinu. 0vim je putem znanje silo. Naalost,taj ueniki slijed se prekinuo, pa isto znanje sad prenosim tebi, o, (rjuno, jer si 8i drag prijatelj i dobar posve.enik. 0vo je pro!es kojim se usvaja savreno znanje5 valja primiti trans!endentalnu vibra!iju koja se sputa s viih instan!i. 9jelokupno vedsko znanje je trans!endentalna vibra!ija koja nam pomae da shvatimo Svevinjega ?ospodina. 8ah;r;ja /rahl;da govori da nema razlike izme-u Svevinje 2oanske 0sobe i sveproimaju.e Naddue, /aram;tme. +sti podatak nalazimo u Brahma-sahiti5 Svevinji ?ospodin je sveproimaju.i, iako se nalazi u vlastitom trans!endentalnom prebivalitu. 8e-utim, svojim nesavrenim osjetilima ne moemo ?a vidjeti, usprkos tomu to je svuda prisutan. /otom 8ah;r;ja /rahl;da kae5 8oemo ga opaziti i kad ?a nevidimo. +nteligentan ovjek zna svuda opaziti prisutnost Svevinjega ?ospodina. Sljede.i primjer pokazuje kako je to izvedivo. /o danu ak i ovjek u sobi zna da je izalo sun!e. 0n shva.a da na nebu sja sun!e, jer u sobi ima svjetla. Slino tomu, oni koji su preko uenikog slijeda usvojili savreno znanje, znaju da je sve ekspanzija energije Svevinjega ?ospodina, pa vide da je ?ospodin svuda. to opaaju naa materijalna osjetila) 1idimo ono to moe opaziti materijalno oko5 zemlju, vodu, vatru. No zrak ne moemo vidjeti, mada ga moemo opaziti uz pomo. dodira. 3vuk nam pomae shvatiti da postoji eter, a da imamo um razumijemo po svojim mislima, osje.ajima i htijenjima. Slino tomu, uoavamo da imamo inteligen!iju koja upravlja umom, a ako odemo jo dalje, shva.amo5 Jasam svjesnost. 0naj tko uznapreduje vie od toga, razumjet .e da je izvor svjesnosti dua, a da nad svim tim postoji Naddua. Sve stvari koje oko sebe vidimo, ekspanzija su nie energije Svevinjega ?ospodina koji posjeduje i viu energiju, a to je svjesnost. 0 svjesnosti moramo nauiti od viih autoriteta, ali je moemo i neposredno opaziti. Na primjer, opaamo da je prisutna u !ijelom naem tijelu, dokaz ega je da .emo osjetiti bol ako utipnemo bilo koji dio tijela. #a kae u Bhagavad-gti kako trebamo pokuati razumjeti da svjesnost postoji u !ijelom tijelu i da je vjena. Slino tomu, svjesnost postoji u !ijelom svemiru, ali ona nije naa, ve. 2oja. 2og,1rhovna 'ua, proima sve zahvaljuju.i toj svjesnosti. 0naj tko ovo shvati, zapoeo je svoju svjesnost #e.

* naem pro!esu, svoju svjesnost povezujemo sa svjesno.u #e5 tako .emo postati savreni. 8i se samo u jednom smislu stapamo s tom svjesno.u, ali stapanje nije potpuno, jer zadravamo svoju individualnost. /o tomu se 4ilozo4ija impersonalizma razlikuje od 4ilozo4ije svjesnosti #e. Iilozo4 impersonalist kae da savrenstvo podrazumijeva stapanje sa Svevinjim i gubitak individualnosti, dok mi tvrdimo da se u savrenom stadiju stapamo sa Svevinjim, ali svoju individualnost zadravamo. #ako se to postie) 3rakoplov polije.e iz zrane luke te se die sve vie i vie u nebo, do trenutka kad vidimo samo nebo, ali ne i zrakoplov. 0n se, me-utim, nije izgubio, nego je i dalje tamo. 'rugi primjer je zelena pti!a koja sleti na veliko zeleno stablo. +ako pti!u ne moemo razluiti odstabla, oboje i dalje postoje. Na slian nain, kad svoju individualnu svjesnost poveemo sa Svevinjim, a #a je ta vrhovna svjesnost, postajemo savreni, ali zadravamo svoju individualnu svjesnost.+zvana gledano, moe se initi da se 2og i Njegov isti posve.enik ne razlikuju, ali tako izgleda samo kad se nema dovoljno znanja. Svaka individua, svako individualno bi.e, vjeno zadrava svoju individualnost, ak i kad se povee sa Svevinjim. 8ah;r;ja /rahl;da kae da ni vrhovnu ni individualnu svjesnostne moemo vidjeti, ali da one ipak postoje. Co moemo razumjeti kroz opaanje blaenstva. 2udu.i da imamo svjesnost, u stanju smo osjetiti nandu, zadovoljstvoD toga nema bez svjesnosti. Svjesnost nam omogu.ava da uivamo u ivotu tako da uposlimo osjetila kako nam se svidi, ali kad svjesnost nestane iz tijela, svaki uitak u njima prestaje. Naa svjesnost postoji zato to smo sastavni djeli.i vrhovne svjesnosti. Na primjer, iskra je tek majuni dio vatre, ali je ipak vatra. #ap vode iz (tlantskog o!eana posjeduje iste znaajke kao i itav o!eanD jednako je slana. Slino tomu, mi moemo uivati u zadovoljstvima zato to mo. zadovoljstva postoji i u Svevinjem ?ospodinu. ?ospodin je parame+vara, vrhovni upravitelj, pa smo sukladno tomu i mi +vare, upravitelji. /rimjeri!e, mogu utje!ati na to da popijem vodu kad se zakaljem. Svatko od nas ima odre-enu mo. upravljanja, sukladno svojim sposobnostima, ali vrhovni upravitelj je 2og, #a, a ne mi. 2udu.i da je #a vrhovni upravitelj, upravlja svim kozmikim zbivanjima uz pomo. Svojih raznih mo.i. + ja imam osje.aj da do neke grani!e upravljam raznim zbivanjima u svom tijelu, ali budu.i da nisam vrhovni upravitelj, moram oti.i do lijenika, ako s njim neto ne valja. Slino tomu, ne mogu upravljati drugim tijelima. 0ovoj ru!i govorim kao o svojoj ru!i zato to njom mogu raditi i upravljati po svojoj volji. 8e-utim, vaom rukom ne upravljam i ne mogu je pomaknutiD to je u vaoj mo.i i vi je pomiete po svojoj volji. 'akle, niti ja upravljam vaim tijelom, niti vi upravljate mojim, ali 1rhovna 'ua upravlja i mojim, i vaim i svakim drugim tijelom. * Bhagavad-gti ?ospodin kae da ste vi, dua, prisutni u svojem tijelu koje je polje vaih djelatnosti i na koje ste ogranieni u svom djelovanju. Livotinja sputana na nekom polju moe se kretati njime, ali ne moe oti.i dalje od ogranienja nametnutih tim podrujem. Na slian su nain vae i moje djelatnosti sputane ogranienjima naih tijela. 8oje tijelo je moje polje djelovanja, a vae tijelo je vae polje djelovanja. 8e-utim, #a kae5 Ja sam prisutan u svakom polju.0tud #a, kao Naddua ili /aram;tm;, zna to se zbiva u mojem, u vaem i u milijunima i milijardama drugih tijela. 3ato je 0n vrhovni upravitelj. Naa energija je ograniena, ali Njegova nije. 0va materijalna krea!ija se pokre.e zahvaljuju.i Njegovoj mo.i upravljanja i vrhovnoj volji. + to potkrepljuje Bhagavad-gta u kojoj #a tvrdi59ijela materijalna priroda djeluje pod 8ojim nadzorom. Sve udesne stvari koje vidite u ovom materijalnom svijetu mogu se zahvaliti 8ojem nadgledanju, 8ojoj vrhovnoj upravi.

Svje'!o't 7e8 'avr e!'tvo mi"o'r@a


8ah;r;ja /rahl;da je donio ovaj zakljuak5 'ragi moji prijatelji, budu.i da je Svevinji ?ospodin prisutan u svemu i da smo mi Njegovi sastavni djeli.i, dunost nam je da pokaemo milosr-e prema svim ivim bi.ima. #ad je netko slabiji od nas, dunost nam je pomo.i mu. Na primjer, malo dijete je bespomo.no, pa ovisi o milosr-u svojih roditelja5 8ajko, elim ovo.'a, drago moje dijete. Crebamo imati samilosti za sva iva bi.a i iskazati im milosr-e. #ako da budemo milosrdni prema svima) /ostoje milijuni i milijuni siromanih, pa je pitanje kako da im svima iskaemo milosr-e. 8oemo li sve potrebite ljude na svijetu opskrbiti odje.om ihranom) Co je nemogu.e. 8ilosr-e moemo pokazati svakom ivom bi.u jedino tako to mu damo svjesnost #e. Co je nain na koji je 8ah;r;ja /rahl;da bio milosrdan prema svojim kolegama. 0ni su bili budale, jer nisu poznavali svjesnost #e, pa im je on pokazao kako da je razviju. Co je najvii oblik milosr-a. (ko uop.e elimo biti milosrdni prema ivim bi.ima, prosvijetlimo ih svjesno.u #e, kao to je uinio 8ah;r;ja /rahl;da, jer drugaije iskazivanje milosr-a nadilazi nae materijalne sposobnosti. 'ragi moji prijatelji, rekao je /rahl;da, odre!ite se ovog demonskog ivota. 0dre!ite se ovih besmisli!a. 3naajka demona, koje 8ah;r;ja /rahl;da eli da se njegovi prijatelji odreknu, je vjerovanje da 2og ne postoji. /rahl;dini prijatelji su se rodili u obiteljima demona i poduavali su ih demoni, pa su oni mislili5 Cko je taj 2og) 2og ne postoji. Ejudi takva umnog sklopa u Bhagavadgti su nazvani nitkovima, jer su uvijek spremni na nitkovluke. 8ogu, primjera radi, biti dobro obrazovani odvjetni!i, ali ele varati. +mamo iskustvo iz svakodnevnog ivota da su odvjetni!i visoko obrazovani, da su osobito kvali4i!irani i lijepo odjeveni, ali po svom umnom sklopu su primitivniji od psa, jer misle5 0vaj ovjek ima neto nov!a, pa .emo se urotiti i prevariti ga. 0ni nisu nita drugo nego nitkovi. Njihove prevare su, me-utim, namijenjene iskljuivo uga-anju osjetilima, a tako djeluje i magara! koji nije upoznat sa smislom ivota. 8agar!a obino dri pera rublja koji ga optereti im vie moe, pa magara! tako optere.en radi po !ijeli dan za par zalogaja trave. Slino tomu, materijalisti vrlo teko rade za neto beznaajna uga-anja osjetilima, zbog ega se uspore-uju s magar!ima. *vijek smiljaju neki nitkovluk, a zbog nedostatka vjere u 2oga, najnii su od ljudi. ,azlog tomu je nedostatak znanja koje im je oteo utje!aj materijalne energije. 2udu.i da oni poriu postojanje 2oga, iluzija ih nagoni5 'a, 2og ne postoji. Ceko radite i ogreznite u grijeh kako biste otili u pakao. 8ah;r;ja /rahl;da moli svoje prijatelje demone da se odreknu zamisli prema kojoj nema 2oga. Svevinji ?ospodin, koji nadilazi nau mo. opaanja, postat .e zadovoljan i ukazat .e nam Svoju milost, ako se odreknemo te besmisli!e.

9i"je (a o *i',u
<r=<r=mad (.9. 2haktivedanta S:ami /rabhup;da pojavio se na ovome svijetu $M%J. u 9al!utti, +ndija. /rvi je put sreo svoga duhovnog uitelja, <r=la 2haktisiddh;ntu Sarasvat=ja ?osv;m=ja, u 9al!utti$%PP. godine. 2haktisiddh;nta Sarasvat=, istaknuti religiozni uenjaki osniva ezdeset etiri ?au=@a 8aha

Avedska institutaB, zavolio je ovog obrazovanog mladi.a i naveo ga da posveti svoj ivot irenju vedskoga znanja. <r=la /rabhup;da je postao njegov uenik, a jedanaest godina kasnije A$%TTB u (llahabadu i njegov slubeno ini!irani uenik. /rigodom njihova prvog susreta, $%PP. godine, <r=la 2haktisiddh;nta Sarasvat= Ch;kura zamolio je <r=la /rabhup;du da rairi vedsko znanje na engleskom jeziku. * godinama koje su slijedile <r=la /rabhup;da je napisao tumaenje Bhagavad-gte, pomagao ?au=@a 8ahu, a $%KK. godine je bez iije pomo.i pokrenuo dvotjedni asopis na engleskom jeziku. *re-ivao ga je, tipkao rukopise i ispravljao. 6ak je i dijelio pojedinane primjerke i borio se da asopis redovito izlazi. Jednom pokrenut, asopis nikada nije prestao izlaziti. 'anas ga izdaju njegovi ueni!i na 3apadu na vie od dvadeset jezika. 9ijene.i <r=la /rabhup;dinu 4ilozo4sku uenost i predanost, ?au=@a 1aiava udruenje dodijelilo mu je $%K&. godine poasni naziv2haktivedanta. <r=la /rabhup;da se $%ON. godine, u svojoj OK.godini ivota, povukao iz branog ivota prihvativi vnaprasthu AredpovlaenjaB s namjerom da posveti vie vremena prouavanju i pisanju. 0tputovao je u sveto mjesto 1ndavanu, gdje je ivio veoma skromno u povijesnom srednjovjekovnom hramu ,;dh;"';modare.Camo je proveo nekoliko godina u intenzivnom prouavanju i pisanju. ?odine $%O%. prihvatio je red odri!anja A sann suB. * hramu ,;dh;"';modare <r=la /rabhup;da je otpoeo rad na svom ivotnom djelu5 prijevodu i tumaenju osamnaest tisu.a stihova rmad-Bhgavatama ABhgavata-Pur(eB. Cu je napisao i >ako putovanjena druge p'anete. Nakon izdavanja tri sveska Bhgavatama, <r=la /rabhup;da je$%JO. godine otiao u Sjedinjene (merike 'rave da bi ostvario misiju svoga duhovnog uitelja. Napisao je vie od ezdeset svezaka ovlatenih prijevoda, tumaenja i saetih studija indijskih 4ilozo4skihi religijskih djela. #ada je $%JO. godine doao brodom u Ne: York, imao je samo nekoliko rupija u depu. Nakon godinu dana uz velike poteko.e osnovao je 8e-unarodno drutvo za svjesnost #e, u srpnju $%JJ.godine. /od njegovim brinim vodstvom, 'rutvo je za dvanaest godina izraslo u svjetsku organiza!iju koja se sastoji od preko stotinu +rama,kola, hramova, instituta i poljoprivrednih dobara. <r=la /rabhup;da je tako-er pruio poti!aj za izgradnju velikog me-unarodnog sjedita u <r=dh;mi 8;@;puri u 3apadnom 2engalu, +ndija. Slian je projekt velianstveni hram #a"2alar;me i +nternational ?uest House u 1ndavani, +ndija. 0vo su !entri u kojima ljudi sa 3apada mogu neposredno doivjeti vedsku kulturu. 8e-utim, <r=la /rabhup;din najve.i doprinos predstavljaju njegove knjige. 1rlo !ijenjene u akademskim krugovima zbog svoje strunosti, dubine i jasno.e, koriste se kao udbeni!i na brojnim visokokolskim ustanovama. Njegove se knjige prevode na sedamdeset pet jezika. 2haktivedanta 2ook Crust, osnovan $%&P. godine s !iljemizdavanja djela Njegove 2oanske 8ilosti, tako je postao najve.isvjetski izdava knjiga s podruja indijske religije i 4ilozo4ije u svijetu. 3a samo dvanaest godina, unato poodmakloj dobi, <r=la /rabhup;da je obiao svijet etrnaest puta, odravaju.i predavanja na svihest kontinenata. *nato tako intenzivnom programu, nastavio je splodnim spisateljskim radom. Njegova djela predstavljaju pravu rizni!u vedske 4ilozo4ije, religije, knjievnosti i kulture. AkrajB ZZZZZZZZZZZZ

Sustav vjerskog oboavanja i rituala. A1merican ?eritage Dictionar B ,ajske planete unutar materijalnog svijeta.

est dunosti za brahmane su5 A$B postati vrlo uen na polju vedske literature, APB poduavati tom znanju, ATB vjeto oboavati ?ospodina i polubogove, AKB poduiti druge oboavanju, AOB prihvatiti milostinju i AJB dati milostinju.
T