doc. dr. sc. Mladen Vedri, predstojnik Katedre za ekonomsku politiku, Pravni fakultet Zagreb Danko urii!

, apsolvent, Pravni fakultet Zagreb

CJELOIVOTNO UENJE I FLEKSIGURNOST - POZICIJA HRVATSKE

Uvod "brazovanje kao temeljni kapital suvremenog drutva postalo je klju#ni faktor ekonomskog razvoja. "sim formalnog obrazovanja u obrazovnim institucijama poput kola, veleu#ilita i fakulteta, koje je jo u prolom stolje!u jam#ilo zapoljavanje, danas ono ne jam#i sigurno radno mjesto, a sve se ve!a pozornost pridaje neformalnom obrazovanju putem dodatne edukacije na te#ajevima, seminarima i informalnom obrazovanju koje pojedinac stje#e vlastitim radom, komunikacijom, #itanjem, razvijanjem vjetina, iskustava i znanja. $vi navedeni na#ini obrazovanja mogu se obu%vatiti pojmom cjelo&ivotno u#enje 'eng. lifelong learning(. Cjeloivotno uenje i zapoljivost )uropska unija je navedeno potvrdila donoenjem *+isabonske strategije, jo u o&ujku -.... kao rjeenja za rastu!u konkurentnost $/D0a, a kasnije i azijski% zemalja, s ciljem da se )uropsku 1niju do -.2.. godine izgradi kao najkonkurentniju i najdinami#niju ekonomiju na svijetu, utemeljenu na znanju, sposobnu za odr&ivi ekonomski rast, s ve!im brojem i boljim poslovima te ve!om socijalnom ko%ezijom ')uropean 3ouncil, -.... +isbon $trateg4(. 5aglaavaju se pojmovi kao to su drutvo znanja, drutvo koje u#i, ekonomija utemeljena na znanju, cjelo&ivotno u#enje i integracija obrazovni% politika. 1 podru#ju obrazovanja postavljeni su brojni ciljevi od koji% su najva&niji smanjenje broja u#enika koji rano naputaju kolovanje, 678 mladi% koji bi trebali zavriti najmanje srednjokolsko obrazovanje, porast od 27 8 diplomirani% studenata u podru#jima prirodni% i te%ni#ki% znanosti i sudjelovanje mjese#no najmanje 2-.78 radno aktivnog stanovnitva u programima cjelo&ivotnog

u#enja. )uropska unija nije potpuno uspjela u provo9enju vremenski zacrtani% ciljeva i u vie navrata je morala evaluirati ciljeve *+isabonske strategije, '3ommission:s December -..; $trategic <eport(. 5ajve!i problemi su milijuni u#enika koji prijevremeno naputaju kolovanje i time se nalaze u loijem polo&aju na tr&itu rada kao niskokvalificirana radna snaga, manjak odre9eni% stru#ni% i znanstveni% kadrova zbog #ega stagniraju razvoj i istra&ivanja, nedovoljan razvitak poduzetni#ke klime u formalnom obrazovanju te umjesto &eljenog rasta, stagnacija broja radno aktivnog stanovnitva koje svakog mjeseca sudjeluje u cjelo&ivotnom u#enju na, prema podacima )urostata, 2.,- 8 ')urostat 4earbook, -..=.(. 1 globalnim razmjerima zbog glavni% konkurenata koji imaju ve!e stope ekonomskog rasta, ve!u ponudu radne snage i sve ve!a ulaganja u obrazovanje i te%nologiju, takva stopa sudjelovanja radno aktivnog stanovnitva u cjelo&ivotnom u#enju je nezadovoljavaju!a. 1 cjelo&ivotnom u#enju prednja#i >vedska s preko tre!ine radno aktivnog stanovnitva uklju#enog u cjelo&ivotno u#enje, a slijede ju Velika ?ritanija, @inska, Danska, 5orveka. 1zmemo li u obzir da je vie od tre!ine radne snage u )uropskoj uniji niskokvalificirano, da !e prema procjenama ")3D0a '")3D, 2AAA, )conomic projections(, do -.2.. godine, od svi% novostvoreni% radni% mjesta, samo nji% oko 278 biti rezervirano za niskokvalificiranu radnu snagu, oko B78 za kvalificirana strukovna zanimanja, a #ak 7.8 za visokokvalificiranu radnu snagu s tercijarnim obrazovanjem i mnogim dodatnim vjetinama, uklju#uju!i informati#ku pismenost, poznavanje strani% jezika, organizacijske vjetine, mobilnost i sposobnost u#enja i svladavanja novi% te%nologija, jasno je da postoji zabrinutost )uropske unije koja nastoji nametnuti paradigmu cjelo&ivotnog u#enja u prvi plan i kontinuirano prilago9avati radnu snagu potrebama svojeg tr&ita rada. )uropska komisija definira cjelo&ivotno u#enje kao svu aktivnost u#enja koja se poduzima tijekom cijelog &ivota, s ciljem poboljanja znanja, vjetina i kompetencija unutar osobne, gra9anske, drutvene perspektive ili vezano uz zaposlenje. 3jelo&ivotno u#enje postaje vode!im na#elom za razvoj obrazovanja i stru#nog usavravanja. "no promi#e socijalnu uklju#enost pojedinca i razvija njegove sposobnosti to vodi i do osobnog zadovoljstva. Me9utim, najva&niji rezultati su zasigurno stvaranje zapoljivosti pojedinca i njegova fleksibilnost na tr&itu rada. Zapoljivost predstavlja stalnu konkurentnost pojedinca na tr&itu rada s obzirom na potrebna znanja, vjetine i sposobnosti koje se tra&e. <ije# je o potrebi da se stalno zaposlenje zamijeni stalnim razvojem i osiguranjem najnoviji% znanja i vjetina koje tr&ite rada za%tijeva, tj. stalnom

zapoljivo!u. "dgovornost u tome imaju dr&ave, poslodavci , sindikati i strukovne udruge, ali i pojedinci. Poslodavci vie ne mogu osiguravati stalno radno mjesto i stabilan radni odnos, ali umjesto toga moraju osiguravati svojim zaposlenicima stalno obrazovanje i osuvremenjivanje znanja i vjetina tako da stalno mogu na!i posao bilo u nji%ovom poduze!u ili drugdje. Co istodobno za pojedince zna#i obvezu stalnog u#enja i razvoja, pra!enja promjena u znanju i pra!enje potreba tr&ita rada. Dlobalizacija tr&ine utakmice stvara nove uvjete poslovanja koji iziskuju br&e i efikasnije prilago9avanje poslovni% subjekata. Me%anizmi kojima su se poslodavci pokuali prilagoditi doveli su do daljnje segmentiranosti tr&ita radaE novo zapoljavanje odvija se gotovo isklju#ivo na odre9eno vrijeme, ugovori su sve kra!i u trajanju, javljanju se agencije za privremeno zapoljavanje, itd. Zapoljavanje je ote&ano jer su poslodavci vrlo oprezni i zapoljavaju tek kad moraju. edan dio radnika koji su zati!eni radnim zakonodavstvom, aktivnim sindikatima i kolektivnim ugovorima je iznadprosje#no zati!en dok je druga skupina nezati!ena i izlo&ena visokom stupnju iskoritavanja, naro#ito me9u zaposlenicima koji rade u malim i srednjim poduze!ima. 1 ekstremnom slu#aju fleksibilnost podrazumijeva slobodno otkazivanje ugovora o radu 'eksterna fleksibilnost(, a na drugom ekstremu je garantirani rad na istom radnom mjestu do mirovine 'sigurnost radnog mjesta(. F jedna i druga krajnost i ekonomski i drutveno je nepri%vatljiva. Fleksigurnost Fzme9u dva krajnja modela politike na tr&itu rada, modela sigurnosti radnog mjesta koji se izgra9ivao u kontinentalnoj )uropi i pru&ao veliku sigurnost ostanka na istom radnom mjestu dugi niz godina uz oskudno dodatno obrazovanje i modela naglaene fleksibilnosti s mogu!no!u lakeg otputanja i promjene radnog mjesta uz #este prekvalifikacije i minimalna socijalna prava izgra9enog u anglosaksonskim zemljama, )uropska unija okre!e se kombinaciji ta dva modela, fleksigurnosti. @leksigurnost kao model proaktivne politike na tr&itu rada razra9en je i prvi puta primijenjen u Danskoj izme9u 2AAG.02AA=. godine za vrijeme socijaldemokratske Vlade premijera Poul 54rup <asmussena. Danska niska stopa nezaposlenosti od -.6 8, u#inkovita socijalna politika i stabilne stope rasta navele su )uropsku uniju da pri%vati fleksigurnost kao jedan od temelja )uropske strategije zapoljavanja za naredno razdoblje ')uropean 3ommission, -..;. )uropean emplo4ment strateg4, Fntegrated Duidelines -..6.0 -.2..( . $mjernica br. -2 navedene strategije za razvoj i zapoljavanje predla&e zemljama #lanicama da promi#u fleksibilnost u spoju sa sigurno!u zapoljavanja,

smanje segmentaciju tr&ita rada i pri tom sura9uju sa socijalnim partnerima, odnosno sindikatima. "d nezaposleni% osoba koje &ele primati pune iznose naknada za nezaposlene i koristiti ostale privilegije socijalni% politika zemalja #lanica, o#ekuje se da kontinuirano tra&e posao i da se pri tome dodatno educiraju, prema potrebi prekvalificiraju te sudjeluju u programima cjelo&ivotnog u#enja kako bi se prilagodili potrebama tr&ita rada. Glavni stupovi zapoljivosti Moderna tr&ita rada trebaju vie, a ne manje sigurnosti, no sigurnost o kojoj govorimo nije vie sigurnost radnog mjesta. "na uklju#uje sigurnost nala&enja novog radnog mjesta i do%odovnu sigurnost, odnosno mogu!nost zadr&avanja pribli&no sli#ni% primanja i nakon gubitka posla kroz naknadu za nezaposlenost. $igurnost zaposlenja razvija se kroz integrirane politike koje pove!avaju zapoljivost radnika. Zapoljivost pojedinca trebala bi se izgra9ivati na tri sustavaE sustavu cjelo&ivotnog obrazovanja kao temelju modela, sustavu pripreme za zapoljavanje 'profesionalna orijentacija( i posredovanje pri zapoljavanju te sustavu mjera aktivne politike kroz subvencionirano zapoljavanje, prekvalifikacije, dokvalifikacije i aktivaciju nezaposleni%. )uropska unija &ele!i zadr&ati konkurentnost i fleksibilnost zapoljavanja i otputanja poslodavaca zemalja #lanica, a s druge strane odr&avati europski socijalni model sigurnosti za radnike, donijela je u navedenoj )uropskoj strategiji zapoljavanja okvir za definiranje politike fleksigurnosti, ali smatra da su po#etne pozicije svake zemlje razli#ite te da se svaka mora sama opredijeliti za mjere koje !e imati najvie u#inka u njenom okru&enju. Dakle, nema jedinstvene i isklju#ive politike ve! smjernice koje zemlje #lanice trebaju voditi prema krajnjim u#incima na fleksibilnost i sigurnost. 1loga socijalni% partnera u provedbi stretegije fleksigurnosti je klju#na. Postizanje fleksigurnosti koja je najprimjerenija za odre9enu zemlju je pitanje nacionalnog konsenzusa oko strategija koje !e se primijeniti. Programi Europske unije )uropska unija uvidjela je ogroman i do sada nedovoljno iskoriten potencijal u temelju modela fleksigurnosti, cjelo&ivotnom u#enju, preko kojeg dugoro#no na godinjoj razini mo&e pove!ati stopu ekonomskog rasta za preko B8 '")3D, 2AAA. )conomic projections( i zbog toga je stvorila novi okvir cjelo&ivotnog u#enja +ifelong +earning Programme '++P(, integracijom svoji% dosadanji% programa u jedinstveni europski

program cjelo&ivotnog u#enja s prora#unom od gotovo ; milijardi eura za razdoblje od -..;.0 -.2B. godine ')uropean Parliament, -..=. C%e +ifelong +earning Programme -..;.0-.2B., Decision 5o.2;-.H-..=H)3(. Program se sastoji od #etiri potprograma 0 3omenius 'predkolski odgoj i kolsko obrazovanje(, )rasmus 'visokokolsko obrazovanje(, +eonardo da Vinci 'strukovno obrazovanje i osposobljavanje( i Drundtvig 'obrazovanje odrasli%(, te Cransverzalnog programa 'u#enje jezika, razvoj informacijsko0komunikacijske te%nologije, e0learning( i ean Monnet programa 'potpora institucijama i aktivnostima na podru#ju europski% integracija(. Program brojnim projektima na me9unarodnoj i nacionalnoj bazi integrira sudjelovanje ministarstava i agencija za obrazovanje i znanost zemalja #lanica, kola, veleu#ilita, sveu#ilita, istra&iva#ki% centara, neformalni% edukativni% centara, poslodavaca, gospodarski% komora, strukovni% udruga, regija, lokalni% zajednica i te&i me9unarodnoj suradnji i mobilnosti, irokoj mogu!nosti kolovanja i dodatne besplatne edukacije, stru#nog usavravanja i povezivanja s gospodarstvom, njegovim potrebama za fleksibilnom radnom snagom. Program tako9er nastoji uravnote&iti razvoj cjelo&ivotnog u#enja u svim dr&avama jer su do sada nove zemlje #lanice s izuzetkom $lovenije i )stonije zakazale i prili#no zaostaju za nordijskim zemljama koje imaju razra9ene, intenzivne i u#inkovite programe cjelo&ivotnog u#enja. Za vrednovanje obrazovanja i ste#eni% vjetina uspostavljen je europski kvalifikacijski okvir kao alat prevo9enja i me9unarodne usporedbe kvalifikacija pojedinca radi njegove procjene na tr&itu rada. Kvalifikacijski okvir uklju#uje instrumentalne kompetencije 'sposobnost analize i sinteze, organizacija i planiranje, poznavanje profesije, temeljno op!e znanje, usmeno i pismeno komuniciranje na materinjem jeziku, poznavanje i koritenje stranog jezika, ra#unanje i analiza informacija, percepcija i rjeavanje problema, donoenje odluka(, interpersonalne kompetencije 'timski rad, samokriti#nost, kriti#nost, interdisciplinarna suradnja, socijalne vjetine, sposobnost rada u me9unarodnom okru&enju, komunikacija sa stru#njacima iz drugi% grana, eti#nost( i sustavne kompetencije 'primjena znanja u praksi, istra&iva#ke vjetine, otvorenost drugim kulturama, sposobnost stalnog u#enja i prilagodbe novim te%nologijama i situacijama, sposobnost samostalnog rada, kreativnost, upravljanje projektima, liderstvo i poduzetni#ki du%(. Problem manjka poduzetni#ke inicijative me9u mladima koji prolaze kroz formalno obrazovanje, )uropska unija namjerava rijeiti raznim kreativnim projektima od kola do sveu#ilita gdje bi se razvijala poduzetni#ka kreativnost kod u#enika i studenata u suradnji s ljudima iz poslovnog sektora, lokalnom zajednicom i nastavnim osobljem za profesionalnu orijentaciju. Dlavni cilj ti% projekata je da se kod u#enika i studenata potakne i dalje razvija uz pomo! institucija &elja za razvijanjem vlastitog posla i

stvaranjem vlastitog radnog mjesta uz pri%va!anje paradigme cjelo&ivotnog u#enja i poduzetni#kog razvojnog du%a. Dakle, &eli se zna#ajno promijeniti neinformiranost, pasivan stav i prevladavaju!i mentalitet preko =. 8 radno aktivnog stanovnitva '3ommission:s December -..; $trategic <eport( oko nesigurnosti i nezainteresiranosti za poduzetnitvo #ime bi se potaknulo malo i srednje poduzetnitvo kao va&an oslonac gospodarstva )uropske unije. Kakvo je stanje u Hrvatskoj? Politi#ki &elje za reformama na svim podru#jima obrazovanja ne manjka, ali na&alost one se kod nas pri%va!aju formalno, a percipira se da se u praksi nedovoljno provode. Deklarirali smo se kao drutvo znanja i zapo#eli opse&nu reformu osnovnog i srednjeg kolstva izgradnjom kola, zapoljavanjem nastavnog osoblja, uvo9enjem novi% programa poput I5"$0a, Pedagokog standarda, nacionalni% ispita radi vrednovanja kvalitete kola, dr&avne mature, analize i prilagodbe strukovni% kola tr&itu rada, uveli smo ?olonjski proces na sveu#ilita, donijeli smo zakon o cjelo&ivotnom u#enju i naglasili njegovu neop%odnost. $ve su to pozitivni pomaci, ali ukoliko ne za&ive u potpunosti postaju bezna#ajni u razmjerima napretka koji Irvatska &eli i treba posti!i. 5o, onda dolazi *%ladni tu, jer Irvatska realno ula&e tek neto vie od G,7 8 ?DP0a u obrazovanje '?abi!, -..G.(, a za ostvarenje svi% programa i da bi postali najkonkurentnija zemlja po obrazovanju u regiji do -.2.. to je cilj Vlade, trebala bi nam i dvostruko ve!a izdvajanja.

zda!i za o"razovanje izraeni postotkom #$P%a za period &''&( % &'')(

Izvor: Eurostat, 2006.

Pedagoki standard za osnovne i srednje kole, kojim bi se trebali uspostaviti osnovni standardi o ure9enju u#ionica, broju 9aka u odjeljenjima, kolskoj opremi, potrebnom broju nastavnika, stru#ni% suradnika i sli#no donijet !e se uskoro nakon desetak godina pripreme, ali budu!i da njegova provedba za%tijeva desetak milijardi kuna on se ne!e mo!i provesti sve do -.-B. godine. $ve kole i svi u#enici ne!e biti u jednakim pozicijama, a provedba zacrtani% programa u kolama koje ne!e zadovoljavati niti minimum standarda je itekako dvojbena. 1 osnovnim i srednjim kolama ne razvijamo poduzetni#ku kulturu i ne poti#emo pojedinca na razmiljanje o stvaranju vlastitog posla to je pokazalo i istra&ivanje 3)P"<0a za -..7. godinu u okviru Dlobal )ntrepreneurs%ip Monitor, najve!eg me9unarodnog istra&iva#kog projekta o poduzetnitvu. Prema istra&ivanju, poduzetnitvu se okre!u ve!inom obrazovani i siromaniji iz nu&de, a ne zbog poticajnog poduzetni#kog du%a i programa u kolama i drutvu '3)P"<, -..=. D)M Irvatska, v. tablice 2 i -(. Cablica 2. C)/ prilika vs. C)/ nu&nost C)/ prilika 2006. rang -..7. rang -..-. rang G,G2 -6HG-,AB-HB7 -,26 B7HB; C)/ nu&nost -..=. B,62 rang AHG-..7. B,.A rang =HB7 -..-. .,67 rang -7HB;

FzvorE 3)P"< -..;. 5apomenaE C)/ 'Cotal )ntrepreneurial /ctivit4( indeksom se utvr9uje postotak ljudi #ija poduzetni#ka aktivnost je kra!a od G- mjeseca u populaciji odrasli% stanovnika.

Cablica -. Fndeks motiviranosti 'odnos C)/ prilika i C)/ nu&nost(

Irvatska D)M zemlje $lovenija MaJ

-..7. .,A B7HB7 7,A ;,6

-..=. 2,G2HG-,A 6,=AHG-=,2 5orveka

-;,G Danska

FzvorE 3)P"< -..;.

$trukovno obrazovanje u redovnom kolskom sustavu osim obrtni#kog, obu%va!a obrazovanje u svim trogodinjim i #etverogodinjim kolama, osim gimnazija i umjetni#ki% kola. Cako i u#enici koji po%a9aju srednju ekonomsku kolu tako9er idu u strukovnu kolu. Prema dostupnim podacima Dr&avnog zavoda za statistiku u Irvatskoj je ;28 upisani% u#enika u kolskoj godini -..7.H-..=. upisano u strukovne kole 'Dr&avni zavod za statistiku, -..;. $tatisti#ke informacije(. 1 strukovnim kolama tek prole godine, nakon -. godina uspavanosti, dolazi do analize i kvalifikacije strukovni% sektora radi prilago9avanja programa strukovni% kola potrebama tr&ita rada. /gencija za strukovno obrazovanje uvi9a brojne manjkavosti naeg strukovnog obrazovanja i &eli da potrebe gospodarstva diktiraju programe strukovni% kola koje tako vie ne bi obrazovale u#enike koji ne!e imati potrebne vjetine za suvremena stru#na zanimanja. Kao primjer mo&e se navesti da za zanimanje tokara vie nisu potrebne vjetine rezbarenja ru#nim alatom, ve! sposobnost upravljanja kompjuterski kontroliranim tokarskim strojevima, informati#ka pismenost, razumijevanje te%nolokog procesa, nadgledanje i otklanjanje problema u proizvodnom procesu koji je ve!im dijelom automatiziran te sposobnost u#enja i prilagodbe novim te%nologijama. Programi stipendiranja u#enika za deficitarna ili izrazito tra&ena kvalificirana zanimanja poput zidara, plinara, elektroinstalatera trebaju se ostvarivati u suradnji s dr&avom, &upanijama, gradovima i poslodavcima. 5eosporno je da suradnja izme9u gospodarstva i kola postoji, no nije dovoljno razvijena. "na mora biti stalna i zasnovana na principu dobiti za sve u#enika, kole i gospodarstva. 1klju#ivanje poduzetnika u razvoj i provedbu obrazovni% programa u ovom trenutku od neprocjenjive

je va&nosti '?ejakovi!,-..=.(.. Fskazivanjem svoji% potreba, usmjeravanjem na potrebne kompetencije gospodarstvo !e odre9ivati koji profil zanimanja je zapoljiv, a koje kola na&alost producira za Zavod za zapoljavanje. $ druge pak strane i nastavnici trebaju biti uklju#eni u proces cjelo&ivotnog u#enja i posje!ivati poduze!a kako bi se upoznali s trendovima i prenosili najnovija znanja i vjetine na u#enike Cako9er bi bili to#no upoznati s mjestom na kojem u#enik obavlja prakti#nu nastavu te na taj na#in bili u mogu!nosti kreiranja programa prakti#ne nastave, ali i ostalog dijela kurikuluma. ?olonjski proces nije jo potpuno za&ivio u praksi sveu#ilita, a odre9eni fakulteti ga nisu u stanju niti provoditi zbog prevelikog broja studenata i manjka prostora, nastavnog osoblja, stru#ni% suradnika, zastarjelog programa bez mogu!nosti preferencija u izboru kolegija, slabe suradnje s gospodarstvom, gotovo nepostoje!e me9unarodne mobilnosti studenata i jo prili#no neizgra9enog sustava stipendiranja. Irvatska tako9er treba analizirati upisne kvote na pojedine fakultete i sukladno potrebama gospodarstva i tr&ita rada usmjeriti i pove!ati kapacitete na prirodoslovnim i te%ni#kim fakultetima uz smanjenje kvota na fakultetima koji generiraju nezaposlene osobe s diplomom ili velik broj studenata koji nakon dugog studiranja odustanu od studija. 1mjesto da po#nu zara9ivati i puniti dr&avni prora#un, po#et !e ga prazniti kroz socijalna primanja i trokove prekvalifikacije, a to Irvatskoj sigurno nije u interesu. $toga se mo&e opravdano smatrati da nije va&an samo isklju#ivo naglaen broj diplomirani% ili upisani% studenata ve! nji%ova struktura koja mora biti prilago9ena potrebama naeg gospodarstva i omogu!iti mladim ljudima da se nakon zavrenog fakulteta mogu zaposliti i nastaviti izgra9ivati svoje vjetine unutar struke prilago9ene suvremenom tr&itu rada. Mladi znanstvenici trebaju se financijski pomagati, treba im omogu!iti uvjete za rad i ostanak u Irvatskoj, ali u suradnji s razvojnim potrebama %rvatski% poduze!a. Ve!i dio znanstvenika potrebno je orijentirati na primijenjena istra&ivanja jer ponekad novac nije prepreka u irenju poslovanja poduze!a uz pomo! istra&ivanja, ali veliki je problem da nema dovoljno kvalitetni% istra&iva#a koji bi taj novac troili na dobrobit svi% i kroz svoj rad ostvarili povrat ulaganja i profit. "ko 2=.. %rvatski% F3C poduze!a s prosjekom od ; zaposleni% 'Marui!, -..;.( za potrebe svog irenja i razvoja trebat !e dvostruko vie zaposlenika, od programera, sistemski% administratora, projekt menad&era, instalatera, telekomunikacijski% stru#njaka... 5o, sadanje brojke oni% koji se koluju za ta zanimanja su upola manje od potreba nai% poduze!a. "vdje zasigurno osim pove!anja kapaciteta i upisa na fakultetima te%ni#ki% znanosti, postoji i mogu!nost poticanja pove!anog upisa u strukovne kole za tra&ena

zanimanja, stipendiranja u#enika od strane F3C poduze!a kojima !e trebati ta zanimanja, prekvalifikacije dijela nezaposleni%, otvaranja programa cjelo&ivotnog u#enja u podru#ju informati#ki% i komunikacijski% te%nologija. +isabonsko vije!e za ekonomsku konkurentnost i socijalna istra&ivanja objavilo je tijekom listopada -..;. godine izvje!e *)uropski indeks ljudskog kapitala, 'C%e +isbon 3ouncil for )conomic 3ompetitiveness and $ocial <eneKal, -..;. )uropean Iuman 3apital FndeJE C%e 3%allenge of 3entral and )astern )urope( u kojem je rangiralo zemlje #lanice )10a iz isto#ne )urope i zemlje kandidatkinje 'bez Makedonije( prema nji%ovoj sposobnosti razvoja i o#uvanja ljudskog kapitala. Prema Fndeksu ljudskog kapitala 'temeljenom na #etiri kriterijaE zali%a ljudskog kapitala, njegovo koritenje, produktivnost i demografski izgledi(, najbolji rezultat ostvarile su $lovenija i Curska dok najloiji rezultat imaju ?ugarska, Irvatska i Poljska. Kao glavni problemi dr&ava $rednje i Fsto#ne )urope isti#u se ponajprije smanjenje broja stanovnitva, nastavljeni odljev mozgova, kroni#na visoka nezaposlenost te neadekvatna ulaganja u obrazovanje i stjecanje vjetina, posebice za zaposlenike starije od G7 godina, upravo na podru#ju cjelo&ivotnog u#enja. 1 )uropskoj uniji pri%va!eni model fleksigurnosti kod nas nije izgra9en. Poslodavci se &ale na slabo i neodgovaraju!e obrazovanu radnu snagu, radno zakonodavstvo je prili#no nefleksibilno, radni sporovi traju desetlje!ima, naknade za nezaposlene ne pru&aju do%odovnu sigurnost radnicima u slu#aju gubitka posla, dok programi dodatnog obrazovanja, prekvalifikacije obu%va!aju samo manji dio nezaposleni% i uglavnom ne djeluju poticajno na zapoljivost pojedinca. Program cjelo&ivotnog u#enja iako #esto deklariran nije pri%va!en i proveden u praksi. Ve!ina ugovora o radu, nji% preko 67 8, '3)P"<, -..=. D)M Irvatska( su na neodre9eno vrijeme. $indikati kao socijalni partneri vie su zainteresirani za stariji model sigurnosti radnog mjesta kolektivnim ugovorima, nego u suradnji s dr&avom, poslodavcima i svojim #lanstvom, izgra9ivanju i promicanju stalne zapoljivosti pojedinca i novog mentaliteta cjelo&ivotnog u#enja. $vakako se postavlja pitanje financiranja cjelo&ivotnog obrazovanja. Podaci Dr&avnog zavoda za statistiku pokazuju kako je u programima cjelo&ivotnog u#enja u Irvatskoj svega -,B 8 radno aktivnog stanovnitva u dobi od -7. do =G. godine &ivota 'Dr&avni zavod za statistiku, -..;. $tatisti#ke informacije(. Fstovremeno je prema )urostatu europski prosjek 2.,-8.

*udjelovanje radno aktivnog stanovnitva u programima !jeloivotnog uenja u zemljama lani!ama EU+ zemljama kandidatima+ slandu i ,orvekoj+ &''-(

Izvor: Eurostat, 2005. (Labour Force Survey

5aravno da dr&ava i poslodavci trebaju preuzeti financijski teret u ve!em dijelu, ali s odmakom vremena i pove!anjem standarda treba se kod ljudi izgraditi svijest o ulaganju u vlastiti razvoj i pra!enje vjetina tra&eni% unutar struke i na tr&itu rada. Crebamo pri%vatiti model cjelo&ivotnog u#enja jer je dugoro#no to najbolje ulaganje, zasigurno bolje od tednje, obveznica pa i u zadnje vrijeme rizi#ni% dionica. "no !e nam jam#iti sigurnost zapoljavanja i time do%odovnu sigurnost, sve dok su nae vjetine, znanja i sposobnosti potrebne poslodavcu u borbi s konkurencijom. >to se du&e opiremo pri%va!anju i provedbi cjelo&ivotnog u#enja, ve!i !e biti problemi i trokovi prilagodbe. Poslodavci jo uvijek gledaju na ulaganje u dodatno obrazovanje zaposlenika kao na znatan troak i nji%ova odluka ovisi i o iznosima dr&avni% potpora i porezni% olakica za programe dodatnog obrazovanja zaposlenika. 5o, zbog sve izra&enije globalne tr&ine utakmice o#ekuje se da dr&avne potpore za obrazovanje u narednim godinama ne!e biti ono to motivira poduze!a da ula&u u svoje zaposlenike. "snovni motiv bit !e opstanak na tr&itu, a kada poduze!a po#nu promiljati na taj na#in do!i !e i do pove!anja ulaganja u obrazovanje bez obzira na visinu dr&avni% potpora. Mo&emo se samo nadati to br&em pri%va!anju takve politike u %rvatskim poduze!ima. "%rabruju!e za podru#je cjelo&ivotnog u#enja je to Irvatska sljede!e godine pristupa europskom ujedinjenom programom cjelo&ivotnog u#enja *+ifelong +earning Programme, '++P( s brojnim projektima i ve! navedenim prora#unom od ; milijardi eura.

.to i kako dalje $ postoje!om situacijom u Irvatskoj i efikasno!u reformi ne mo&e se tvrditi da !emo do -.2.. biti najkonkurentnija zemlja u regiji po obrazovanju. 5aravno, osim ako pod regijom ne smatramo samo nae susjede s loijim stanjem. Potrebni su ogromni napori Vlade, /gencije za obrazovanje odrasli%, /gencije za strukovno obrazovanje, novoosnovane /gencije za mobilnost i programe )1, Irvatskog zavoda za zapoljavanje, strukovni% udruga, sindikata, ali i svakog pojedinca u radnom odnosu, na burzi rada i u sustavu obrazovanja. Deregulacija tr&ita rada, prilagodba socijalne politika, ve!a ulaganja u obrazovanje, programe cjelo&ivotnog u#enja, stalna prilagodba i analiza obrazovni% programa tr&itu rada, razvoj poduzetni#ke klime u obrazovnom sustavu i promjena mentaliteta o dostatnosti formalnog obrazovanja, ste#eni% vjetina i sigurnosti radnog mjesta do mirovine, neka su od klju#ni% podru#ja u tekom vremenu borbe za bolju budu!nost Irvatske . 5e mo&emo nikog drugog okriviti za vlastitu tromost u reformama koje su za sada samo formalne. 5e trebamo #ekati po%vale i tek prolazne ocjene naeg obrazovanja i tr&ita rada iz ?ruJellesa jer Irvatskoj ionako ne trebaju *dvojke,, nego odli#ne ocjene, ali ne zbog )uropske unije, ve! radi boljeg &ivota %rvatski% gra9ana i jedinog na#ina da se razvijamo i unaprijedimo na &ivotni standard u uvjetima globalnog tr&ita.

#i"liogra/ija lanci: Hrvatska na putu u Europsku uniju, zbirka #lanaka, glavni urednik Fvan Ceodorovi!, )konomski institut, Zagreb, -..G. Zdenko ?abi!, )konomski institut, Zagreb, Parti!ipa!ija i ulaganje u o"razovanje u Hrvatskoj, Privredna kretanja i ekonomska politika 2.2 H -..G. Marui! $veto, 0"razovanje u poduze1u+ stav prema uenju i europska konkurentnost, )konomski pregled, Drutva ekonomista Irvatske H $avez ekonomista Irvatske, -..;. ?ejakovi Predrag, Uloga obrazovnog sustava u postizanju zapoljivosti i
konkurentnosti radne snage u Hrvatskoj, Drutvena istraivanja, 15(2006),3;str.401-425.

Linkovi: KKK.euractiv.comHenHIomePage in !r"a#ijs$a strani#a %& %ttpEHHeuropa.euH 'ri"arni '!rta( %&, '!dru)ja !*ra+!vanje,g!s'!darstv! %ttpEHHepp.eurostat.ec.europa.euH )uropska statisti#ka agencija, podaci za
!*ra+!vanje, g!s'!darstv!

%ttpEHHec.europa.euH %ur!'s$a strategija +a'!(javanja, 'r!gra"i,

(e$sigurn!st, #je(!iv!tn! u)enje

KKK.ijf.%r

,nstitut +a javne

inan#ije, )(an#i ! 'utu u -. u %&

KKK.entereurope.%r %rvatski portal za informacije o )1 KKK.cepor.%r - /%0 istraivanje, '!du+etnitv!, !

(e$sigurn!sti

KKK.konkurentnost.%r - /!dinja i+vjea ! $!n$urentn!sti, 55 're'!ru$a

KKK.epc.eu

ra+"atranja ! n!rdijs$!" "!de(u

KKK.dzs.%r Dravni +av!d +a statisti$u, statisti)$i '!da#i KKK.mzos.%r 0inistarstv! +nan!sti !*ra+!vanja i '!rta KKK.aso.%r 1gen#ija +a stru$!vn! !*ra+!vanje, 'r!gra"i, 'r!je$ti KKK.%ok.%r .rvats$a !*rtni)$a $!"!ra, !*rtnitv! u *r!j$a"a KKK.aoo.%r 1gen#ija +a !*ra+!vanje !dras(i2, 'r!gra"i, 'r!je$ti KKK.%zz.%r .rvats$i +av!d +a +a'!(javanje, statisti)$i '!da#i KKK.vlada.%r 3(ada -., '(an!vi i $!a(i#ijs$i s'!ra+u" +a !*ra+!vanje KKK.lisboncouncil.org KKK.oecd.org
4isa*!ns$! vijee, %ur!'s$i inde$s (juds$!g $a'ita(a

")3D slu&bena stranica s istra&ivanjima, #lancima i statistikom oko globalni% ekonomski% pitanja

2e/eren!e na internet dokumente3 $ravni zavod za statistiku+ *454 *4 6KE ,F0275C 8E &''9(:&'';(+ dostupno na KKK.dzs.%r European emplo<ment strateg<, Fntegrated Duidelines -..60-.2., dostupno na %ttpEHHec.europa.euHemplo4mentLsocialHemplo4mentLstrateg4HguidelinesLen.%tm

Eurostat <ear"ook &''9%'; dostupno na %ttpEHHepp.eurostat.ec.europa.euH

European Commission+ Keeping up t=e pa!e o/ !=ange % Commission>s $e!em"er &''; *trategi! 2eport dostupno na %ttpEHHec.europa.euHgroKt%andjobsHeuropean0dimensionH-..;2-0annual0progress0 reportHindeJLen.%tm 0EC$+ ?@@@+ E!onomi! proje!tions, dostupno na %ttpEHHKKK.oecd.orgH 4=e Ai/elong Aearning Programme &'';%&'?B+ $e!ision ,o(?;&':&''9:EC o/ t=e European Parliament and o/ t=e Coun!il o/ ?- ,ovem"er &''9+ esta"lis=ing an a!tion programme in t=e /ield o/ li/elong learning , dostupno na %ttpEHHec.europa.euHeducationHprogrammesHneKprogHindeJLen.%tml 4=e Ais"on Coun!il /or E!onomi! Competitiveness and *o!ial 2eneCal+ European Human Capital ndeD3 4=e C=allenge o/ Central and Eastern Europe+ &'';( dostupno na %ttpEHHKKK.lisboncouncil.orgHindeJ.p%pM optionNcomLpublicationsOtaskNvieKOidN2GOFtemidNB7