Вы находитесь на странице: 1из 12

UNIVERZITET APEIRON BANJA LUKA

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

SEMINARSKI RAD CENTRALNA BANKA sa osvrtom na monetarnu politiku

Predmet: Makroekonomija
Mentor : Doc.Dr Zoran Mastilo Student : Kuki Slavia Index: 361-08/VPM Smjer : Preduzetniki menadment

Banja Luka, februar 2012.

1.

UVOD

Monetarna politika jedne drave provodi se kroz instituciju Centralne banke. Kontrola i tampanje novanica, implementacija monetarnih politika, kontrola banarskog sistema, te visine kamata u dravi, kao i devizna politika (politika inostranog plaanja) su dio poslovanja Centralne banke jedne drave. Ovdje emo vidjeti na koji nain Centralna banka moe da se organizuje, te na koji nain se sprovode monetarne politike u jednoj dravi, tj. Kojisu to instrumenti koje Centralna banka koristi da ispuni svoje ciljeve. Treba napomenuti da ciljevi Centralne banke, za razliku od poslovnih banaka nisu prihodi i dobit, nego uspjeno ostvarenje proklamovanih ciljeva.

Centralna banka sa osvrtom na monetarnu politiku Slavia Kuki

2.

ISTORIJA

Prije 17. vijeka sredstvo plaan ja je uglavnom bio robni novac, preteno zlato i srebro. Meutim, vjerovnice na papiru ili nekom drugom materijalu su izdavane medju ljudima ak 500 godina prije toga. Poznat je u istoriji sistem Viteza Templara koji se danas uporeuje sa Centralnom bankom, a koji su izdavali vjerovnice koje su zbog povjerenja koje su ljudi imali u Vitezove Templare, bile naplative gotovo svugdje. Takav sistem je odgovarao ljudima, jer umjesto da nose velike koliine zlata, srebra ili druge lako razmjenjive robe, priznanica ovjerena od strane organizacije ili osobe od povjerenja, lako zamjenjiva za istu ili za naznaenu proviziju umanjenu vrijednost donijela je revoluciju u nainu plaanja, slinu dananjem koritenju elektronskog bankarstva ili platnih kartica. Poetci osnivanja Centralnih banaka u svijetu povezuju se sa potrebom finansiranja drava. Kao prva banka koja je poslovala kao Centralna banka navodi se vedska banka Sveriges Riksbank, koja je bila odgovorna vedskom parlamentu, a osnovana je 1664. godine u tokholmu od ostataka propale Stockholms Banco. vedska Centralna banka do danas posluje, to je ini najstarijom Centralnom bankom u Evropi. 1694. godine osnovana je engleska Bank of England, u cilju finansiranja rata a na zahtjev engleske vlade. Na slian nain nain je osnovana Banque de France itd. Iako se danas centralne banke povezuju sa fiducijalnimfiat novcem (fiat novac ija vrijednost proizilazi iz dravnih zakona i regulativa), u 19. i 20. vijeku Centralne banke u Evropi i Japanu su se razvijale pod zlatnim standardom (sistem u kojem je ekonomska obraunska jedinica fiksna teina zlata). Drugdje su vaili standardi slobodnog trita ili currency board (fiksiranje valute uz stranu valutu sistem koji se danas koristi u BiH, gdje je sredstvo plaanja, konvertibilna marka fiksno vezana za cijenu eura, a Centralna banka posjeduje rezervu devize za koju je vezana). Ove banke su bile emisijske banke, tampajui novac, i kao to smo rekli finansirajui vlade. Meutim, pravi razvoj Centralne banke poinje odvajanjem vrijeme kada se emisija novca odvojila od zlatne podloge i kada je od drave dobila zadatak da kontrolie novani opticaj, domau likvidnost, vanjsku likvidnost i poslovanje ostalih banaka.

Centralna banka sa osvrtom na monetarnu politiku Slavia Kuki

3.

TA JE CENTRALNA BANKA?

Centralna banka je sredinja monetarna ustanova u nekoj dravi koja ima monopol emisije novca i vrijednosnih papira.Formalno-pravni poloaj i zadaci centralne banke reguliu se posebnim zakonom. Naziv banke zavisi od drave do drave: u SAD-unaziva se sistem federalnih rezervi(Fed), a u Hrvatskoj-Hrvatska narodna banka(HNB), u BiH zove se Centralna banka BiH. U Hrvatskoj Centralna banka je zaduena za kreiranje i provoenje monetarne politike, za osiguranje domae i meunarodne likvidnosti te za kontrolu rada poslovnih banaka.U BiH situacija je neto drugaija, slobodno moemo kazati da je Centralna banka BiH valutni odbor. Funkcije centralne banke: odrava monetarnu stabilnost nacionalne ekonomije, provoenjem monetarnokreditne politike, regulira novani opticaj, organizira i vodi platni promet zemlje, bavi se kupoprodajom deviza, te propisuje stopu obavezne rezerve, finansira dravni budet (emisijska dobit), kontrolie bankarski sistem, odreuje slubenu eskontnu stopu i sl.

Uglavnom, u svim zemljama egzistira samo jedna takva banka. Naprimjer u BiH Centralna banka Bosne i Hercegovine, u EU Evropska centralna banka (ECB). No negdje ih je vie (kao naprimjer u SAD-u ili Kanadi), ali opet su sve te banke okupljene oko jedne centralne banke, a zajedno ine FED - sistem federalnih rezervi.

Svaka Centralna banka je uskoj vezi sa dravom. Upodjeli vlasti na parlamentarnu, izvrnu i sudsku, centralna banka predstavlja, zapravo, etvrtu, tj. Monetarnu vrstu vlasti. Centralna banka zapravo finansira izvrnu vlast (vladu) pomou otkupa dravnih vrijedonosnih papira ili dodjelom kredita za pokrie deficita u dravnom budetu. Zbog znaaja novca i njegove specifinosti kao robe, centralna banka ima odreenu autonomiju prema izvrnoj vlasti (vladi). Guverner i banka za svoj rad odgovaraju zakonodavnoj vlasti (parlamentu), a ne vladi. Uspjenost centralne banke mjeri se iskljuivo sobzirom na ostvarivanje proklamonovanih ciljeva monetarne politike, a ne temelju prihoda i dobiti koju ona ostvruje. S centralnom bankom upravlja vijee ili savjet ije lanove i guvernera obino predlae ef drave, a imenuje imenuje i smjenjuje parlament. Centralna banka, kao institucija, razvila se iz emisijskebanke u vrijeme kada se emisija novca odvojila od zlatne podloge i kada je od drave dobila zadatak da kontrolie novani opticaj, domau likvidnost, vanjsku likvidnost i poslovanje ostalih banaka.

Centralna banka sa osvrtom na monetarnu politiku Slavia Kuki

4.

OSNOVNI ZADACI I OSOBINE CENTRALNE BANKE

Bankarski sistem ine centralna banka i brojne poslovne banke, a poslovima posuivanja i deponovanja novca bave se jo i drugi finansijski posrednici slini bankama (osiguravajua drutva, kreditne zadruge, tedne zadruge). Svi ostali privredni subjekti su dio nebankarskog sektora. Vratimo se na Centralnu banku. Kao i svaki subjekat, i Centralna banka ima svoje ciljeve i zadatke. Meutim za razliku od poslovnih banaka, primarni ciljevi Centralne banke nisu profit i dobit. Osnovni cilj Centralne banke je sprovoenje utvrenih monetarnih politika. Osnovni zadaci i osobine centralne banke su: vladina banka, banka banaka, uvar nacionalnog zlata i deviznih rezervi, administracija i upravljanje nacionalnim dugom, emisija novca, provoenje monetarne politike, kontrola banaka i drugih finansijskih institucija.

Aktivu centralne (narodne) banke ine: zlatne i devizne rezerve, drvni vrijednosni papiri, odnosno dravne mjenice i dravni zapisi trezorske obveznice, krediti dati poslovnim bankama uz odreenu eskontnu stopu, zlato (zlatne rezerve), devizna aktiva. ostala aktiva.

Pasivu centralne banke ini: novac (gotovina) u opticaju, depoziti banke (drave, poslovnih banaka, stranih drava, ...), kapital, ostale pasive

Centralna banka sa osvrtom na monetarnu politiku Slavia Kuki

5.

MONETARNA POLITIKA

MONETARNA POLITIKA je vrsta makroekonomske politike koju (u ime drave) kreira i provodi centralna banka kada regulie ukupnu ponudu novca, kamatne stope, devizni kurs i uslove kreditiranja. S obzirom na smjer kretanja novane mase (odnosno varijable koja predstavlja agregatnu ponudu novca). Monetarna politika, u pojednostavljenom opisu moe biti: a) Ekspanzivna (kada se novana masa poveava po stopi veoj od stope rasta (DBP) i kada cjena novca pada), b) Restriktivna ( kada novana masa, odnosno ponuda novca raste sporije od stope rasta (DBP) i kada cjena novca raste c) Neutralna (kada novana masaraste po stopi koja se kree, priblino, na nivou stope rastadrutvenog bruto proizvoda). OVO je podjela po monetaristima i oni predpostavljaju da je brzina novca konstantna. Pored ovih moramo razmatrati jo neke, kao to su: Kretanje stope obavezne rezerve, Kretanje monenetarnih multiplikatora Kretanje kamatnih stopa Razliku izmeu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa Mehanizam kreiranja i povlaenja novca, itd.

Monetarna politika je proces kojim vlada, centralna banka ili monetarna institucija drave kontrolie koliinu novca, dostupnost novca i cijenu novca, odnosno kamate na pozajmljeni novac kao grupu ciljeva usmjerenih ka rastu i stabilnosti ekonomije. Monetarna teorija daje uvid u nain izrade optimalne monetarne politike. Monetarna politika se oslanja na vezu izmeu kamatnih stopa u ekonomskom sistemu, koji je cijena po kojoj novac moe biti pozajmljen, i ukupne koliine novca. Ova politika koristi razne alate za kontrolu jedne ili obe stavke, da bi uticala na ekonomski rast, inflaciju, kursne vrijednosti valute i nezaposlenost. Centralna banka sa monetarnim autoritetom i monopolom nad emisijom novca, moe regulisati koliinu novca u opticaju i tako uticati na visinu kamata da bi postigla ciljeve monetarne politike. Jako je vano da kreatori monetarne politike izdaju uvjerljiva saoptenja. Ako nemonetarni subjekti vjeruju da su kreatori politike posveeni smanjenju inflacije, predvidjee nie cijene u budunosti. Meutim, ako je poveanje cijena izvjesno, zaposleni e teiti ka poveanju plata kako bi izjednaili primanja sa trokovima. Znai, ako je postavljeno stanje u kojem zaposleni i poslodavac oekuju da ne doe do rasta trokova i plate mogu ostati na niem nivou. Ovako se izbjegava cost push efekat

Centralna banka sa osvrtom na monetarnu politiku Slavia Kuki

inflacije. Cost push je stanje u kojem dolazi do poveanja ili smanjenja cijene na osnovu pozitivne ili negaivne ponude proizvoda na tritu. Literatura navodi kao primjer nestaicu nafte tokom sedamdesetih godina 20. vijeka, gdje je potranja nafte uvelike premaivala ponudu, diui cijenu nafte. Rastom cijene nafte, kao vane sirovine za industrijski razvijene zemlje, dolo je do porasta cijena svih proizvoda, to je podiglo nivo inflacije. Kao to smo rekli, kreatori monetarne politike moraju zadobiti povjerenje ekonomskih subjekata drave, kako bi odnos plata i cijena bio uravnoteen. Ako se nivo inflacije zadri nisko, a ugovorene plate porastu, porae i ukupna potranja, to poveava trokove preduzea, pa i samog proizvoda, a vea potranja uzrokuje rast cijena i inflacija raste. Glavni i konani ciljevi monetarne politike su: Osigurati privredi i drutvu potrebnu koliinu novca u opticaju Uspostavljanje monetarne ravnotee tj. Jednoakosti agregatene ponude i agregatne tranje novca. Stabilnost domaeg novca i njegovog deviznog teaja Posredni ciljevi Centralne banke su: Kontrola bankarskih rezervi likvidnosti Kontrola ukupne ponude novca Kontrola kamatnih stopa

Glavni zadaci Centralne banke su: Regulacija novane mase Regulisanje deviznog kursa Regulisanje finansijskih obaveza drave prema inozemstvu Skrb sa platni bilans i devizne rezerve Osiguranje uloga na tednju depozita Kontrola zakonitosti rada poslovnih banaka.

Glavni instrumenti pomou kojih centralna banka ostvaruje ciljeve monetarne politike: Prvi instrument, najee koriten poznat pod nazivom finansijske operacije na otvorenom tritu Drugi instrument, diskontna ili eskontna stopa Trei instrument je stopa obavezne rezerve likvidnosti etvrti instrument je tzv. selektivna kreditna politika

Centralna banka sa osvrtom na monetarnu politiku Slavia Kuki

5.1

Operacije na otvorenom tritu

Kupovinom vrijednosnih papira umnoava se koliina novca u opticaju, a prodajom vrijednosnih papira povlai se novac iz optcaja. Na ovaj nain Centralna banka regulie reserve i postie multiplikativne efekte na kreditnu aktivnost banaka, te utie na ukupnu ekonomsku aktivnost u zemlji.Politika otvorenog trita je efikasan i primjeren instrument monetarne kontrole u trinim odnosima. 5.2 Diskontna ili eskontna stopa

Diskontna stopa (engl. discount rate, bank rate, njem. Diskontsatz) je stopa diskontiranja, mjera vremenske vrijednosti novca, odnosno svoenja buduih novanih iznosa ili primitaka na sadanju vrijednost. Uopteno, diskontna stopa je eskontna stopa centralne banke, tj. kamatna stopa koju centralna banka obraunava pri otkupu mjenica. To je osnova za kamatnu stopu koju banke pri otkupu mjenica zaraun avaju svojim komitentima. 5.3 Stopa obavezne rezerve likvidnosti

Obino se dijele na rezerve likvidnosti (a ove na primarne i sekundarne) i na obavezne rezerve. Visinu jednih i drugih u pravilu odreuje centralna banka u obliku stope rezerve likvidnosti ili obavezne rezerve, to je zapravo postotak od odreenih depozita koji banke izdvajaju i obavezne su drati na svom raunu (iro raunu ili raunu obavezne rezerve) kod centralne banke. Visinom stopa ovih rezervi stjee se na multiplikaciju depozita i kreditnu ekspanziju banaka i to tako da to su propisane stope rezervi banaka vie, to je mogunost njihove kreditno-depozitne multiplikacije manja. U nekim zemljama politika rezervi likvidnosti i obaveznih rezervi banaka glavni je instrument monetarno-kreditne politike, a primjenjuje se linearno prema svim bankama.

5.4

Selektivna kreditna politika

Selektivna kreditna politika predstavlja kvalitativnu mjeru kontrole upotrebe kredita iz primarne emisije i ukupnih novanih tokova (npr. Za finansiranje potreba turizma, poljoprivrede itd.)

Centralna banka sa osvrtom na monetarnu politiku Slavia Kuki

6.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE

Centralna banka Bosne i Hercegovine je glavna institucija za odravanje monetarne stabilnosti u Bosni i Hercegovini koja funkcionie po principu valutnog odbora (eng. currency board). Osnovana je 20. juna 1997. godine Zakonom o Centralnoj banci koga je usvojila Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, a u skladu sa Opim okvirnim sporazumom za mir u BiH. Poela je sa radom 11. augusta 1997. godine. Guverner Centralne banke BiH je Kemal Kozari. 6.1 Ciljevi i zadaci

Centralna banka Bosne i Hercegovine je zaduena za odravanje monetarne stabilnosti u skladu sa aranmanom valutnog odbora, to znai da izdaje domau valutu uz puno pokrie u slobodnim konvertibilnim deviznim sredstvima po fiksnom kursu (1 KM = 0,51129 EUR). Centralna banka BiH takoer definie i kontrolie provoenje monetarne politike Bosne i Hercegovine i upravlja slubenim deviznim rezervama ostvarenim izdavanjem domae valute. Uz ove aktivnosti, CBBH je odgovorna za odravanje platnih i obraunskih sistema i za kooridnaciju djelatnosti Agencija za bankarstvo entiteta Bosne i Hercegovine, koja su nadlena za izdavanje dozvola za rad i superviziju banaka.

Centralna banka sa osvrtom na monetarnu politiku Slavia Kuki

7. ZAKLJUAK Vidjeli smo da je Centralna banka nosilac ekonomske stabilnosti u dravi. Pametnim usmjeravanjem ciljeva moe se predvidjeti i reagovati na fluktuacije trita koje se, ako netretirane , mogu negativno odraziti na ukupno stanje ekonomije u dravi. Instrumentima monetarne politike sprijeavaju se ovakve pojave, dodue ne uvijek i ne svugdje. Meutim, postoji dobra istorijska osnova za predvianje razliitih stanja u ekonomiji, te instrumenti kojima se moe reagovati. Centralna banka moe namjerno izazvati inflaciju, deflaciju ili pad kursa domae valu te u cilju, recimo, pozicioniranja izvoza (skoranji sluaj vajcarske centralne banke koja je pustila na svjetsko trite valuta dodatnu emisiju vajcarskog franka, da bi stimulisala izvoz, a sve zbog rapidnog pada eura zbog problema u eurozoni, te rasta vajcarskog franka u odnosu na euro), to je samo jedan od instrumenata zatite domae ekonomije. Sve ovo pokazuje veliki znaaj Centralne banke za jednu ekonomiju, te znaaj pravilnog upravljanja istom.

Centralna banka sa osvrtom na monetarnu politiku Slavia Kuki

10

8.

LITERATURA

Novac, bankarski sistem, i robno-novano uravnoteenje -globalno posmatranje-Doc. Dr Zoran Mastilo PowerPoint prezentacija predavanja Kompendijum izvora Makroekonomija 2011/2012 Panevropski Univerzitet Apeiron http://bs.wikipedia.org/wiki/Centralna_banka http://bs.wikipedia.org/wiki/Centralna_banka_Bosne_i_Hercegovine http://en.wikipedia.org/wiki/Central_bank http://en.wikipedia.org/wiki/Monetary_policy http://en.wikipedia.org/wiki/Cost_push_inflation http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-p/web

Centralna banka sa osvrtom na monetarnu politiku Slavia Kuki

11

SADRAJ

1. 2. 3. 4. 5.

UVOD ISTORIJA TA JE CENTRALNA BANKA OSNOVNI ZADACI I OSOBINE CENTRALNE BANKE MONETARNA POLITIKA 5.1 Operacije na slobodnom tritu 5.2 Diskontana i eskontna stopa 5.3 Stopa obavezne reserve likvidnosti 5.4 Selektivna kreditna politika CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE 6.1 Ciljevi i zadaci ZAKLJUAK LITERATURA

2 3 4 5 6 8

6. 7. 8.

9 9 10 11

Centralna banka sa osvrtom na monetarnu politiku Slavia Kuki

12