You are on page 1of 8

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

Ak. godina: 2012 / 2013


Uvod u kulturalnu povijest
Nositelj kolegija: Nikola Petkovi
Asistentica: Iva uri Jakovina
Student: Toni Jurii

KOLONIZACIJA I NEZAVISNOST
(seminar)

2
Rijeka, 26. sijenja 2013.

1. SADRAJ
1. SADRAJ...............................................................................................................................2
2. UVOD.....................................................................................................................................2
3. KOLONIZACIJA....................................................................................................................3
3.1. Otkrie amerikog kontinenta..........................................................................................3
3.2. Kolonizacija.....................................................................................................................4
4. RAT ZA NEZAVISNOST......................................................................................................5
5. ZAKLJUAK.........................................................................................................................6
6. LITERATURA........................................................................................................................7

2. UVOD
Otkrie Amerike spada u jedno od najvanijih povijesnih otkria tokom itave ljudske
povijesti. Od samog stupanja panjolske ekspedicije predvoene Kolumbom pokrenuta je

3
itava lanana reakcija koja e zauvijek promjenit (i to u doslovnom smislu) lice svijeta i
politike prilike. S otkriem zapoinje i bijesna utrka europskih zemalja i carstva kako bi
zaposjele zemlju snova i nade i proirili svoja carstva.
Kolonizacija i Ameriki rat za neovisnost su dva kamelja temeljca amerike povijesti.
Otkrivanjem novog kontinenta zapoinju i brojne ekspedicije iji je cilj bio kolonizacija
kontinenta, a najvanije su ekspedicije predvodile europske velesile (panjolska, Francuska i
Engleska). Nakon stoljea koloniziranja kontinenta, u kojem su kolonije svakog godinom
postajale sve jae i brojnije i sve ednije neovisnosti od njihovih matica koje vladaju njima
preko velike bare, to je u konanici zavrilo nepovoljno za Englesku u trenutku kad su
kolonije proglasile samostalnost od svojih matica (tonije, samostalnost od britanske krune) i
krenule u rat kako bi mogle stvoriti svoju vlastitu dravu, sjedinjene drave koja danas broji
50 drava ujedinjene pod nazivom Sjedinjene Amerike Drave (United States of America).

Sl. 1. Kristofor Kolumbo

3. KOLONIZACIJA
3.1. Otkrie amerikog kontinenta

4
Stoljeima prije nego to je Kristofor Kolumbo stupio u Novu zemlju, Vikinzi su bili
prvi europljani koji su se domogli amerikog kontinenta. Plovei iz hladnih skandinavskih
zemalja, Vikinzi u 11. stoljeu stupaju na dananji Grenland gdje osnivaju Vinland (sadanji
Newfoundland). No nakon nekoliko stoljea (circa 15. stoljee) dolazi do sloma vikinkih
naselja, te se nakon sloma oni nisu vie vraali.
Par stoljea kasnije, rodom taljan, Kristofor Kolumbo nakon niza neuspjenih pokuaja
da sponzorira svoju ekspediciju, kako kod francuza tako i kod engleza, uspijeva nagovorit
kastiljskog kralja Ferdinanda V, te kraljicu Isabellu da sponzoriraju njegovu ekspediciju.
Ugovor koji su potpisali jamio je da e Kolumbo postati potkralj svih podruja koje otkrije.
Druge nagrade ukljuivale su nasljednju plemiku titulu i jednu desetinu svih plemenitih
metala pronaenih unutar podruja pod njegovom jurisdikcijom. 1 Kolumbova se ekspedicija
sastojala od Santa Marie, broda dugakog trideset metara, te dvije manje karavele (Pinta i
Nina) koje su bile dugake petnaest metara. Kolumbo je zapovjedao Santa Mariom, dok su
braa Martn Alonzo Pinzn i Vicente Yez Pinzn zapovijedali karavelama.
12. listopada, 1492. godine, predvodei panjolsku ekspediciju Kristofor Kolumbo
konano stupa na tlo Nove zemlje. Iskrcali su se na otok Guanahan (otok u sklopu otoja
Bahama) koje je potom imenovao San Salvador. Nesvjestan prave vanosti svog otkria,
vjerovao je da uspio u svom prvotnom naumu, otkrivanju puta do Indije plovei za zapad.
Nastavljajui s plovidbom, i dalje s milju da je otkrio novi put do Azije, Kolumbo otkriva
ostale okolne otoke od kojih su najznaajnije Kuba (preimenovana u Juana), te na otok na
kojemu se danas nalazi Dominikanska republika i Haiti. 1493. zaplovili su natrag prema
panjolskoj gdje su ga kralj i kraljica doekali s oduevljenjem. Njegov povratak je pokrenuo
itavu lavinu daljnih ekspedicija u Indiju. Tek je kasnije, nakon Kolumbove smrti, Amerigo
Vespucci shvatio da pronaeni kontinent nije Indija, ve da je to posve novi kontinent,
kontinent koji je dobio ime upravo po njemu. Amerika.

3.2. Kolonizacija
Nakon to je 1492. godine otkrivena amerika, kreu ekspedicije raznih europskih zemalja
iji su jarboli bili upueni samo prema jednom smjeru. Zapadu. Osam godina kasnije, 1500.
godine, Portugalci pod vodstvom Alvareza Cabrala, osvajaju Terra Santa Cruz, koja e dobiti
1

Otkrie Amerike, posjee 26. sijenja 2013. godine <http://www.znanje.org/i/i26/06iv06/06iv061204/Otkrice


%20Amerike.htm>

5
ime Brazil po drvu crvene boje (pao brasil). Zatim Francuzi, ije trgovake i gusarske lae (ili
trgovako-gusarske) pristiu na sve atlantske obale Novog Svijeta, Nove zemlje (poznate od
poetka stoljea) do Antila, Floride, obala Brazila (vie teoretski nego praktiki u vlasti
Portugalaca) prvo istrauju (1534-1535) a potom nastavaju (1603) Kanadu. 2 Zadnji od
europskih velesila stiu upravo Englezi, pod vodstvom Waltera Raleigha. Oni se iskrcavaju na
obalama sadanje Virginije. U 17. stoljeu, tonije 1620. godine, u movarnu i umovitu
zemlju (sadanji Massachutes) dolaze hodoasnici, iskrcavi se s broda May Flower.
Englezi nisu imali mnotvo kolonije, no one su bile vsto utemeljene, a do kraja 1762.
godine je zbog raznih politikih prilika koje su vladale Engleskom isplovilo vie od miljun
engleza prema Novom svijetu. udnovat nesrazmjer uzroka i posljedica: engleski jezik i
kulzura danas vladaju svijetom zato to je nekoliko brodova godinje prevozilo neznatan broj
osoba, uostalom veinom nepismenih. (Alfred Sauvy)3
Jedan od glavnih razloga zato su britanci takoer ojaali svoje kolonije je bila trgovina.
Oni su inzistirali (pomou britanskih trgovakih propisa) da kolonije kupuju sve
manufakturne proizvode bez obzira na njihovo podrijetlo, te da proizvode koji su uinjeni
manufakturnim strojevima prodaju britanskim kolonija po povoljnijim cjenama. Na jugu
sjevernog amerikog kontinenta, razvile su se plantae na kojem se brala kava, indigo, a
kasnije i pamuk.

Sl.2 brod May Flower


koji je 1620. prevozio
britanske hodoasnike

4. RAT ZA NEZAVISNOST
Iako pod britanskom vlau, amerike su kolonije na elu s britanskim guvernerom
uivali samostalnost. S vremenom, odnosi izmeu Engleske i kolonija su se zaotravali,
ponajvie zbog nameta koje je Engleska poveavala radi svojih gubitaka u ratu protiv
2
3

Braudel, F. 1980: Civilizacije kroz povijest, Zagreb, str. 388


Ibid. str. 390

6
Napoleona i Francuske. Britanci su uveli porez kolonijama na sve to britanija uveze, no
ubrzo su povukli te poreze, a jedino to su ostavili je bio porez na aj. 1773. u Bostonsku su
luku uplovili engleski brodovi natovoreni samo s kovezima aja. Isprovocirani, Amerikanci
su pobacali sve kovege u vodu. Taj je dogaaj danas poznat pod nazivom Bostonska
ajanka.
Trinaest britanskih kolonija se je konano odluilo ujediniti i sukobiti s Englezima,
zahtjevajui samostalnost. Kolonije koje su pokrenule Ameriku revoluciju, a zatim i
Ameriki rat za neovisnost su: New Hampshire, Massachuttes, Rhode Island, Connecticut,
New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, North Virginia, South Carolina i
Georgia. Ameriki rat za neovisnost je zapoeo 18. travnja 1775. godine Sukobom kod
Lexintonga gdje su ujedinjene kolonije stupile u oruani sukob s britancima. Kolonije je
predvodio budui (i prvi) predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava, George Washington.
Povijesni dan za Sjedinjene Amerike Drave je bio 4. srpnja (Dan nezavisnosti) kad su Oci
osnivai (Founding Fathers4) potpisali Deklaraciju nezavisnosti i time proglasili svoju
neovisnost od britanske krune.
Opsad i pad Yorktowna 19. listoada 1781., koji se nalazio pod britanskom vlau, od
stran francuske amerike vojske5 je bila jedna od vanijih bitka u ratu za neovisnost. Iako su
britanci eljeli krvavu osvetu zbog pada Yorktowna, britanski parlament je 1782. odobrio kraj
rata u Americi, a u Parizu je 3. rujna 1783. godine konano potpisan dogovor o kraju ratu

5. ZAKLJUAK
Kolonizacija i Ameriki rat za neovisnost predstavljaju upravo one kapi u ai koji je
preliju, a preljevanje te ae u ono vrijeme je izazvalo itavu buru promjena tadanjeg svijeta.
4

The Founding Fathers su: George Washingtong, Thomas Jefferson, James Madison, Benjamin Franklin, John
Adams, John Jay i Alexander Hamilton
5
Francuska se nakon Amerike pobjede nad britancima u Bitci kod Saratoge 17.10.1777. pridruila Americi
1788. i objavila rat Britaniji. Francuska je prva drava koja je priznala Ameriku.

7
Moemo samo nagaati i stvarati bezbrojne scenarije o tome kako bi izgledala dananja karta
svijeta da nije bilo Kolumbovog otkria, da su francuske ili druge kolonije prevladavala
umjesto britanskih, te da se trineast kolonija nikad nije udruilo i pruilo oruani otpor
britanskoj kruni. Amerika moda nebi postala tako ratoborna sila, drava koja igra svijetskog
policajca, gurajui svoj nos gdje njoj nije mjesto pod krinkom dobronamjernosti dok je zatita
njihovih interesa i bogatstva glavni prioritet te zemlje. Dodue, mogue je da bi postala i puno
gora sila od ove kakva je sada, no to su sve pekulacije koje pripadaju to bi bilo, kad bi
bilo razgovorima, te znanstveno fantastinim priama.
Ono to je bitno je upravo ovo to je ona postala. U to vrijeme Nova zemlja je bila i
zemlja snova i mogunosti, novi poetak za ljude koji su izbjegli burne politike, socijalne i
ostale dogaaje koji su u to doba zahvatili europu. Danas, iako je jo uvijek nekim dijelom za
neke i dalje zemlja snova i mogunosti, ona je ipak uvelike promjenila svoje lice i uvjete u
kojima se ti snovi mogu ostvariti. Nezaposlenost, siromatvo, poraavajue zdrastveno
osiguranje koje te ostavi na prosjakom tapu, manipulacija svojim narodom od strane medija
(posebice vijesti na televiziji koje glorificiraju ubojstva i ostala strana kaznena djela 6),
istanan rasizam i dr. Pogledajmo jednu Francusku ili Britaniju. Obje su imale kolonije na
amerikim kontinentima, a danas ne boluju tako teko od tih bolesti kao SAD. Da je sljed
dogaaja pri otkriu i kolonizaciji bio drugaiji, danas bi pisao potpuno drugaiji seminar.
Meni osobno, sam in kolonizacije predstavlja najsvijetliju toku povijesti amerikog
naroda, ponajvie iz razloga to je u tom vremenu to bilo neto novo, neo to se trebalo
otkriti i prodobnije istraiti i to je za veinu ljudi onog vremena znailo, novi poetak. Pustiti
svoj prijanji ivot, svoju domovinu i upustiti se u novi ivot, ivot koji te ne optereuje
suvie s prolou
Toni Jurii

6. LITERATURA
1. Braudel, F. 1980: Civilizacije kroz povijest, Zagreb

Pod glorificiranjem mislim na injenicu da vijesti daju prevelik prostor vijestima o kaznenim djelima i stime
neposredno potiu reakciju kod osoba s niskim samopotovanjem da putem kaznenih djela dobiju svojih pet
minuta slave.

8
2. Otkrie Amerike, posjeeno 26.sijenja, 2013.
<http://www.znanje.org/i/i26/06iv06/06iv061204/Otkrice%20Amerike.htm>
3. Kolonizacija Amerike, posjeeno 26.sijenja, 2013.
<http://hr.wikipedia.org/wiki/Kolonizacija_Amerike>
4. Kolonizacija Amerike, posjeeno 26.sijenja, 2013.
<http://bs.wikipedia.org/wiki/Kolonizacija_Amerike>
5. Ameriki rat za neovisnost, posjeeno 26.sijenja, 2013.
<http://hr.wikipedia.org/wiki/Ameri%C4%8Dki_rat_za_neovisnost>
6. Nastanak SAD-a, posjeeno 26.sijenja, 2013.
<http://australis.bloger.index.hr/post/nastanak-sada/160751.aspx>
7. Bojno polje: Amerika, posjeeno 26.sijenja, 2013. <http://povijest.net/v5/novivijek/povijest-sad/2007/bojno-polje-amerika-3/>