Civilno drutvo i globalizacija

UVOD ''Globalizacija oznaava dinamini ekonomski, politiki i kulturni proces koji je omoguen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je esto voen eljom velikih korporacija za osvajanjem novih trita.''1 Civilno drutvo igra veoma vanu ulogu u kreiranju globalnog drutva, budui da je civilno drutvo jedan od oslonaca drutva uope. Jedna od definicija civilnog drutva kae da ''civilno drutvo znai slobodu ujedinjavanja bez ikakve dravne intervencije, koja ostavlja prostor za ekspanziju novih tipova neprofitnih NVOa''2. Globalno civilno drutvo je postalo glavna drutvena snaga za vrijeme posljednje dekade drugog milenija. Ono je od velike vanosti u modernom svijetu i to je razlog zbog kojeg sam izabrala ovu temu. RAZRADA Tokom 1970-ih i 1980-ih godina dvadesetog vijeka dolazi do razvoja odreenih uslova koji omoguavaju irenje organizacija i aktivnosti civilnog drutva van nacionalnih granica. Rije je, prije svega, o ubrzanom irenju politike, ekonomske i kulturne globalizacije, o uspostavljanju sve vee prekogranine saradnje boraca za ljudska prava i demokratiju, razvoju globalnih informacionih i komunikacionih tehnologija koje su omoguile brzu, jeftinu i efikasnu komunikaciju meu graanima irom svijeta. Svi ovi trendovi doprinijeli su ubrzanom stvaranju transnacionalnih pokreta, meunarodnih nevladinih organizacija i grupa koje vie nisu povezane samo sa jednom dravom ve djeluju u vie njih, imaju lanstvo ili pristalice u razliitim krajevima svijeta, svoje aktivnosti usmjeravaju na rjeavanje globalnih problema ili se bore za ljudska prava u dravama iz kojih sami ne potiu. Sam termin globalno civilno drutvo poinje da se koristi poslednjih dvadesetak godina. Prvi put je objavljen u jednom od najvanijih svjetskih asopisa 1991. godine u izjavi Eduarda evarnandzea, tadanjeg sovjetskog ministra spoljnih poslova, a kasnijeg predsednika Gruzije u kojoj govori o mogunostima novog svjetskog poretka zasnovanog na vladavini prava na globalnom nivou. Civilno drutvo je danas glavna snaga otpora napadima na ivot i demokratiju od strane institucija korporativne globalizacije. U poetku, otpor je bio usmjeren na Svjetsku banku,
1 2

http://bs.wikipedia.org/wiki/Globalizacija http://www.zenska-mreza.hr/prirucnik/hr/hr_read_civil_society_2.htm

Meunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Nakon toga, globalno civilno drutvo usmjerava svoju pozornost na globalne korporacije i financijska trita. Globalno civilno drutvo ima tri dimenzije: 1. empirijski fenomen globaliziranih drutvenih relacija, meupovezanosti 2. mobiliziranje, formativnu silu projekta/vizije 3. drutvene imbenike (pokrete) na globalnoj/transnacionalnoj razini Postoje empirijski procesi globalizacije drutvenih, kulturnih, gospodarskih odnosa. Meutim, svi ovi procesi i meusobni odnosi ne mogu biti shvaeni kao manifestacija globalnog civilnog drutva. Prve dvije dimenzije uzete zajedno daju sadraj na idealno-tipine konotacije kategorije globalnog civilnog drutva. Prvo, ona nastoji obuhvatiti stvarne procese koji se odnose na irenje drutvenih veza do svjetske razine, posredovanih internacionalizacijom gospodarskog trita, prometom, kulturom, satelitskom komunikacijom, svjetskim medijima, i internetom. Drugo, kategorija globalnog civilnog drutva nastoji pruiti normativni sadraj i mobilizirati snagu, odlunost da se utjelovljuju naela demokratske vlasti i demokratski nain ivota irom svijeta, te utvrditi kriterije za vrednovanje dogaaja u pojedinim zemljama, kao i globalno, iz perspektive mira, tolerancije, samostalnosti i kontrole drutva. olte (Scholte) istie etiri kriterijuma za odreenje globalnog civilnog drutva: 1. ono se bavi suprateritorijalnim temama poput ekolokih promjena ili prekograninim kapitalizmom 2. koristi suprateritorijalne komunikacije (email, fax) 3. postojanje prekogranine organizacije koja koordinie ogranke irom planete 4. deluje na premisama suprateritorijalne solidarnosti, npr. izmeu ena i radnika Meutim, ovaj autor istie da za pripadnost globalnom civilnom drutvu, odreena organizacija ne mora da zadovoljava sva etiri kriterijuma. Najnovije rasprave o civilnom drutvu razmatrale su procese globalizacije ime je proiren teorijski diskurs kako bi se obuhvatio pojam globalnoga civilnog drutva. Pojam i praksa civilnog drutva globalizirali su se na nain koji odraava empirijske procese meupovezivanja drutava i oblikovanja svjetskog drutva. Iz normativno mobilizirajue perspektive, aktivisti i teoretiari civilnoga drutva istiu potrebu za obranom svjetskog drutva od globalne prijetnje nuklearnim ratom, ekolokih katastrofa, zloina i nasilja, dominacije svjetskih sila nad sudbinom pojedinih zemalja i drutava, tj. potrebu da se ono suprotstavi tendenciji politike moi na svjetskoj razini i da obrani autonomiju (svjetskog) drutva kao onoga koje je primarno uskladivo s

ekspanzijom politika koje su zasnovane na vladavini zakona diljem svijeta, a neuskladivo s politikom sile, dravnih razloga i dominacijom svjetskih sredita moi. Procesi globalizacije rezultiraju sukobljavanjem i/ili asimilativnim prelaenjem civilizacija i kultura, kao i kontroverznim tendencijama: s jedne strane, pokuaja uvoenja meunarodnih politikih institucija i usvajanja meunarodnih konvencija za zatitu ljudskih prava, za zatitu demokratskih vrijednosti, za borbu protiv terorizma i segregacije prema razliitim osnovama, vodei time prema globalnoj standardizaciji kulture ljudskih prava i demokratskog politikog i pravnog poretka, a s druge strane, rastom ksenofobije, partikularizacije i etnonacionalizma, graanskih ratova, ekolokih prijetnji, globalnog terorizma, prijetnjom problema gladi, nuklearnog rata, novim bolestima itd. Suvremena pobjeda liberalnih i demokratskih vrijednosti pozitivni je doseg, no praen osporavanim pitanjem suvereniteta, propadanjem urbanog, rasizmom, etnikim ienjem, ksenofobijom, neuspjelim politikim legitimacijama (na Zapadu), a na globalnoj razini praen je: globalnom nepravdom, siromatvom, ekolokim opasnostima, masovnim i smrtonosnim bolestima, ugnjetavanjem manjinskih skupina, nezaustavljivim rastom stanovnitva, velikim nesrazmjerima politike i ekonomske moi, terorizmom na globalnoj razini, prijetnjom nuklearnom katastrofom itd. Antiglobalizacijski pokret je pokuaj djelovanja nasuprot uoenim negativnim aspektima tekuih procesa globalizacije. Iako pristae tog pokreta esto djeluju uigrano, sam je pokret heterogen i obuhvaa raznolika, povremeno suprotstavljena, shvaanja tog procesa, alternativna vienja, strategije i taktike. Prema tome, iznijansirani pojmovi obuhvaaju antikapitalistiku/ antikorporativnu alternativnu globalizaciju. Njegovi sudionici mogu koristiti pozitivne izraze poput globalna pravda ili pokret za potenu trgovinu; ili pokret za Globalnu Pravednost i Solidarnost; ili Pokret svih Pokreta; ili jednostavno Pokret; ili antikorporativni kapitalistiki pokret. Openito govorei, antiglobalizacijski pokret kao takav nije u velikoj mjeri suprotnost globalizaciji nego je oporba odreenom nainu na koji se ona odvija kao to je to neoliberalni proces globalizacije. U tom smislu, mnogi predstavnici Pokreta vie vole da ih se naziva altermondijalizmom. ZAKLJUAK Globalno civilno drutvo nesumnjivo postaje sve relevantniji akter na globalnoj sceni i postepeno zahvata sve vee i dublje prostore. Njegov najvaniji doprinos ogleda se u irenju polja komunikacije, informacija i vee otvorenosti drutava. Ono skree panju na globalne probleme i doprinosi tome da se svaki pojedinac sve vie osjea delom itavog ovjeanstva

koga se tiu globalni rizici i problemi bez obzira na kom dijelu svijeta nastaju. Globalno civilno drutvo ne moe da predstavlja interese itavog ovjeanstva, kako to istie jedan dio kritika, ali ono moe da kreira nove prostore za deliberaciju oko kompleksnih pitanja savremenog svijeta i otvori ih za sve one koji ele da uestvuju poveavajui tako anse da se uje glas pojedinaca na globalnom nivou. Kompleksna mrea mnotva razliitih globalnih civilnih drutava tjesno je povezana sa meunarodnim institucijama, dravama i nacionalnim i lokalnim civilnim drutvima. Svi oni zajedno stvaraju duboko isprepletane mree odnosa koje nije mogue razumjeti ako se analiziraju odvojeno.