SEMINARSKI RAD

PREDMET: HISTORIJA

www.maturski.org

TEMA: JAPANSKA OSVAJANJA PRIJE POETKA 2. SVJETSKOG RATA I NAPAD NA PERL HARBOR

Uvod

Rat na Pacifiku poeo je u Aziji izbijanjem Drugog kinesko-japanskog rata, 7. jula !"7. #ako se ok$irno mo%e gle&ati kao sukob u sukobu, rat na Pacifiku imao je $a%an utjecaj na poslijeratno stanje ne samo na prostoru Pacifika nego i ita$og s$ijeta. 'konan je !(). go&ine, bacanjem atomski* bombi na japanske gra&o$e bez gospo&arskog ili $ojnog znaaja te smr+u $elikog broja ci$ila u $eoma kratkom roku. Poetkom 2,. stolje+a, naj$e+i &ijelo$i istone Azije nalazili su se po& utjecajem zapa&ni* kolonijalni* &r%a$a. A -apan se nalazio okru%en sna%nim utjecajima zapa&ne kulture, suprotnim $i.estoljetnoj tra&iciji otoka. -apanski $lastelini i plemi+i, potkrijepljeni utjecajem $ojni* pogla$nika te uspjesima nacistike /jemake, &o$o&e u pitanje opstanak carskog re%ima. 0elja za promjenom &o$o&i &o pokreta proti$ zapa&ne &ominacije na tim prostorima, te &o st$aranja interesne strukture za -apan kao najjau naciju prostora 1Panazijatizam2. 3ina je stolje+ima bila, sa s$ojim goto$o neiscrpnim priro&nim bogatst$ima, japanska interesna zona i je&ini mogu+i izlaz iz o$isnosti o &rugima. 4eritorijalni &obitci na po&ruju 3oreje, 4aj$ana te $elikog broja otoka #n&okine ne za&o$olja$aju potrebe 5arst$a i ulogu naj$a%nije &r%a$e istoka. 6o&ine !2!. -apan kao je&ini izlaz iz gospo&arske krize $i&i teritorijalno .irenje. Djelomino isplanirani inci&enti na prostoru 7an&%urije &o$o&e &o ot$orenog sukoba -apana s 3inom te st$aranja satelitske &r%a$e 7an&%ukuo po& japanskim pokro$iteljst$om. -apan !"". go&ine izlazi iz 8ige naro&a, zbog suprosta$ljanja 9je&injenog 3ralje$st$a i njego$i* sa$eznika japanskoj imperijalistikoj politici. 4im se inom carska upra$a, $e+ preuzeta o& strane $ojske kroz funkciju pre&sje&nika $la&e, $i.e ne osje+a $ezanom za ugo$ore sklopljene s &rugim &r%a$ama.

Japan

"

'& s$i* $eliki* sila -apan je go&ine !"!. imao naj$i.e ratnog iskust$a, za*$aljuju+i s$ojem po*o&u na 3inu koji ne samo &a je na poetku postigao spektakularne uspje*e, nego je bio i sjajna prilika za testiranje no$i* te*nologija, pogoto$o na mornarikom i zrakoplo$nom polju. -apanska ratna mornarica bila je me:u najjaima i najmo&ernijima. /astoje+i o&r%ati korak s ;ritancima i Amerikancima, -apanci su bili skloni ino$acijama i primjeni mo&erni* te*nologija i strategija. 7e:u njima $eliku je $a%nost imala orijentacija na $isoku koor&inaciju mornarice i a$ijacije, .to je &o$elo &o gra&nje nosaa a$iona i st$aranja $r*unski obuenog ka&ra mornariki* pilota sposobni* za najslo%enije operacije. -apanci su tako:er $eliku $a%nost u&ijelili po$r.inskim snagama, pri emu se raz$io tz$. &ugi torpe&o koji +e postati je&no o& najubojitiji* oru%ja rata i omogu+iti -apancima pomorsku na&mo+ na samom poetku rata na Pacifiku. <a razliku o& mornarikog, japansko ratno zrakoplo$st$o u sasta$u kopneni* snaga po k$aliteti a$iona i pilota pone.to je zaostajalo za $e+inom &r%a$a u s$ijetu, a poseban ne&ostatak bila je orijentacija na neposre&nu po&r.ku kopnenim snagama. 3opnene snage su, pak, slino kao i u #taliji, pre&sta$ljale najslabiju japansku kariku, iako je to postalo $i&lji$o tek u kasnijoj fazi rata. -apanci su smatrali &a +e se bu&u+i rat o&$ijati po slabo nastanjenim otocima g&je primjena tenko$a ili sline mo&erne opreme nije tako bitna. 4ome su u prilog i.la i iskust$a iz 3ine g&je su $eliki uspjesi postignuti proti$, u pra$ilu te*niki inferiorni*, kineski* snaga. <bog s$ega toga japanska je $ojska po k$aliteti opreme i oru%ja bila na razini pr$og s$jetskog rata, ali je s$e to na&okna:i$ano fanatinom in&oktrinacijom i $r*unskom iz$je%bano.+u lju&i.

Hrono o!"#a ra$a

Dana 7. jula !"7. &ogo&io se inci&ent ko& mosta 7arka Pola u blizini Pekinga, u kojem su japanski i kineski $ojnici razmijenili paljbu, nakon ega izbija Drugi kinesko-japanski rat. 4o se na po&ruju Azije smatra poetkom Drugog s$jetskog rata. -apanske snage kre+u &alje u napa& na Peking, koji je kapitulirao $e+ 2!. jula, jer im se kineske snage nisu mogle suprotsta$iti. -apanci nasta$ljaju napre&o$anje sa sje$era i juga prema sre&i.njoj 3ini, a kineska nacionalna $la&a 3uomintanga, po& $o&st$om =ang 3aj-.eka, 7. augusta obja$ljuje rat -apanu. Do kraja go&ine o&$ijao se niz borbi -apanaca i kineski* snaga, pre&$o:eni* s je&ne strane 3uomintangom, a s &ruge komunistima. #ako su 3inezi uspije$ali po$remeno pru%iti ozbiljniji otpor, op+enito su japanske snage bile u $elikoj premo+i i &o kraja go&ine je =ang 3aj-.ek 1nakon japanskog os$ajanja /ankinga2 bio prisiljen premjestiti sje&i.te $la&e iz /ankinga u =ong+ing.

%. %&'(.

Kineski vojnici napadaju japanske poloaje u bitki za Tai'erzhuang (oujak 1938.

/akon konanog neuspje*a prego$ora, japanska je $la&a u januaru o&luila uni.titi nacionalnu kinesku $la&u i namjera$a krenuti u ofanzi$u na >u*an, za .to je trebalo os$ojiti s$a $a%nija %eljeznika $ori.ta na sje$eru. 9 poku.aju &a ost$are tu namjeru, -apanci ulaze u bitku za 4aier&%uang u kojoj 3inezi poetkom tra$nja ost$aruju s$oju pr$u ozbiljnu pobje&u. 9 aprilu u -apanu stupa na snagu <akon o mobiliziranju, koji s$e gospo&arske i &ru.t$ene snage koncentrira k efikasnijem $o:enju rata. 3a& raniji general i proti$nik &aljnje eskalacije, 9gaki 3azu.ige, postaje ministar $anjski* poslo$a -apana, u s$ijetu se bu&e na&e u mirno rje.enje japanskog konflikta s 3inom. /o, umjesto &a se situacija smiri, &olazi &o spora sa ???R-om oko 7an&%urije, a poslje&ica toga su bili so$jetsko-japanski pogranini sukobi iz koji* ?o$jeti izlaze kao pobje&nici. 9 &rugom poku.aju -apan u maju ipak os$aja gra& 4aier&%uang, no okrnjen je mit o nepobje&i$osti japanske $ojske.

Da bi zausta$io -apance, =ang 3aj-.ek u maju ot$ara nasipe uz 0utu rijeku i popla$ljuje ogromna po&ruja, no kako ci$ilno stano$ni.t$o nije bilo upozoreno, poginulo je oko @!,.,,, lju&i, a oko 2 milijuna i* je ostalo bez kro$a na& gla$om. ;ujice su o&nijele oko (.,,, sela i gra&o$a. Popla$e su na nekoliko mjeseci zausta$ile japanski pro&or prema Au*anu. 4ek krajem oktobra -apanci, uz $elike gubitke, os$ajaju Au*an, a kratko nakon toga, bez $e+eg otpora, i 3anton. Ali, kako nije &o.lo &o %eljene kapitulacije 3ine, japanski su stratezi bili prisiljeni pri*$atiti injenicu &a +e rat trajati znaajno &u%e o& planiranog.

2. %&'&.

!ur"anska cesta

'$a go&ina obilje%ena je naporima -apana &a os$oje pre$last, a 3ineza &a zausta$e proti$nika. >ojne pobje&e nisu bile &o$oljne &a bi se je&na strana mogla smatrati pobje&nikom, no op+enito uze$.i, -apanci su postupno napre&o$ali koristi$.i se ak i bojnim otro$ima. 4ek bitka za ju%ni 6uang.i 1o& ). no$embra !"!. &o 2). februara !(,.2 &onosi pre$last -apancima, jer su time presjekli puto$e snab&ije$anja o& morske obale prema unutra.njosti 3ine. 4e go&ine ameriki je ministar inozemni* poslo$a 5or&ell Cull &$a puta pozi$ao japanskog $eleposlanika u Aas*ingtonu na konzultacije, kako bi upozorio -apan na bojazni ?AD-a $ezane uz Dman&%uriziranjeD kineski* otoka. /o, -apan nije o&go$arao na ta upozorenja, nego je naja$io sklapanje $ojnog pakta s /jemakom i #talijom u bliskoj bu&u+nosti. 6ospo&arska bu&u+nost 3ine o$isila je prije s$ega o isporuci siro$ina iz kolonija >elike ;ritanije i Erancuske. 9 to je $rijeme u Furopi $e+ poeo Drugi s$jetski rat te -apanci koriste situaciju &a ucijene >eliku ;ritaniju &a zat$ori burmansku cestu i time presjee snab&ije$anje kineski* trupa. 9 zamjenu za kopneni promet tom cestom, ameriki general Ailliam C. 4unner organizira zrani most preko Cimalaja 1D4*e CumpD2, kojim ?a$eznici nasta$ljaju snab&ije$anje 3ineza.

". %&)*.

#ang Kaj$%ek& vo'a Kuo"intanga

Poetkom o$og rata, raspolo%enje u ?AD-u ten&iralo je prema potpori -apanu. /o, nakon PanaG inci&enta i iz$je.taja o japanskim ratnim zloinima, kao i ugro%enosti ameriki* naftni* interesa u 3ini, raspolo%enje se naglo promijenilo te se amerika pacifika flota $ra+a u bazu u Pearl Carbor. 9 3ini se pono$o $o&e %estoke borbe s izmjeninim is*o&om tako &a su se obje strane na.le u pat poziciji. -apan je &r%ao zaposje&nute istone &ijelo$e 3ine, &ok je ostatak zemlje bio po&ijeljen izme:u 3uomintanga po& =ang 3aj-.ekom i komunistiki* snaga 7ao 5e 4unga. -apanci u &ijelu koji &r%e okupiranim osni$aju marionetsku $la&u za za.titu s$oji* interesa u 3ini. /o, ta je $la&a ko& 3ineza bila krajnje omra%ena zbog brutalnosti koju su prema stano$ni.t$u tijekom rata pokazali -apanci. 4ijekom go&ine -apanci pojaa$aju pritisak i na Erancusku #n&okinu te po isteku ranije posta$ljenog ultimatuma iznu:uju $ojni sporazum s Erancuskom. 4aj im je sporazum omogu+io upotrebu tri zrane luke i slobo&an pro$oz trupa kroz #n&okinu &o 3ine. Amerikanci notom upu+enom -apanu izra%a$aju s$oje neza&o$oljst$o o$im postupcima. Dana 27. septembra !(,. -apan potpisuje 4rojni pakt s /jemakom i #talijom, koji ranije postoje+i antikominterno$ski pakt pro.iruje uzajamnom $ojnom po&r.kom. /a taj nain japanski 5ar o&bacuje neutralnost koju je naja$io jo. ). septembra !"!. i nagla.a$a s$oju agresi$nu $anjsku politiku, prije s$ega prema 3ini.

Amerika $la&a na to reagira $e+ @. oktobra, pozi$aju+i s$e s$oje ci$ilne gra:ane &a napuste Daleki istok i $rate se u &omo$inu, a 2". oktobra u potpunosti zabranjuje iz$oz zrakoplo$nog benzina, kao i %eljeza te %eljeznog otpa&a u -apan. #stog &ana, tri putnika parobro&a napu.taju Ameriku kako bi e$akuirali amerike gra:ane, prije s$ega iz -apana i 3ine.

). %&)%.

("eri)ki predsjednik *oosevelt

>e+ 27. januara !( . ameriki $eleposlanik u -apanu &oja$ljuje, &a je &o je&nog uposlenika $eleposlanst$a iz &iplomatski* krugo$a stigla informacija &a mnogi iz$ori, ukljui$o japanski, go$ore o planiranju $elikog napa&a na Pearl Carbor ako &o:e &o raski&a o&nosa sa ?AD-om. 9 aprilu pre&sje&nik Roose$elt potpisuje tajnu zapo$ije&, kojom se rezer$nim asnicima &oz$olja$a napu.tanje $ojske i o&lazak u 3inu. Poslje&ica je bila osni$anje amerike &rago$oljake zrakoplo$ne je&inice poznate po& imenom D8ete+i tigro$iD. '$a je&inica integrirana je !(2. u zrane snage ?AD-a. D$ije go&ine nakon Rusko-japanskog pograninog sukoba, ". aprila !( ., obje strane potpisuju -apansko-?o$jetski sporazum o neutralnosti. ?o$jetski ?a$ez je o$im sporazumom %elio osigurati le:a za sluaj njemakog napa&a, &ok se -apan nije namjera$ao umije.ati u /jemako-?o$jetski sukob 1koji se u -apanu oeki$ao2. 9 s$ibnju -apanci po&astiru ?je&injenim Amerikim Dr%a$ama prije&log miro$nog sporazuma za po&ruje 4i*og oceana. Prije&log je sa&r%a$ao molbu &a ?AD pri$oli =ang 3aj-.eka na miro$ne prego$ore s -apanom te &a prestane po&r%a$ati =ango$ re%im. /akon toga, pre&$i:ali su po$laenje japanski* snaga iz 3ine, g&je bi ostale samo manje okupacijske je&inice.

Pore& toga, -apan je %elio normaliziranje trgo$inski* o&nosa sa ?AD-om i sura&nju u &obi$anju i proiz$o&nji siro$ina. 9 sporazumu je &oslo$no pisaloH
,

+,apanese e-pansion in the direction o. the south/estern 0aci.ic area is declared to be o. peace.ul nature& ("erican cooperation shall be given in the production and procure"ent o. natural resources (such as oil& rubber& tin& nickel /hich ,apan needs. bos. ,apansko %irenje pre"a podru)ji"a jugozapadnog 0aci.ika treba s"atrati "iroljubivi". 0otrebno je ostvariti suradnju 1(2$a i ,apana u proizvodnji i pridobivanju sirovina (na.ta& gu"a& cink i nikal potrebnih ,apanu.3 Pore& toga, japanski je $eleposlanik poz$ao ?AD &a zaje&no garantiraju Eilipinima neza$isnost i neutralnost. <auz$rat pri*$a+anju tak$og &ogo$ora, Amerikanci su zatra%ili o& -apana garanciju &a japansko pristupanje 4rojnom paktu ima iskljui$o obrambeni karakter, &ok su ostale prije&loge -apana Amerikanci o&bili. Dana 2. jula -apan mobilizira $i.e o& milijun $ojnika, a >la&a &obi$a pristanak >i.ijske Erancuske &a zaposje&ne Erancusku #n&okinu 1&anas >ijetnam, 8aos i 3ambo&%a2, .to i pro$o&i $e+ 2!. jula. D$a &ana kasnije, ?AD i >elika ;ritanija obja$ljuju zabranu iz$oza za -apan i zamrza$aju njego$a financijska sre&st$a. /akon obja$lji$anja embarga, Roose$elt za*tije$a o& -apana izja$u o namjerama. -apan na taj za*tje$ o&go$ara B. augusta miro$nom ponu&om za po&ruje 4i*og oceana, koju Amerikanci o&bacuju te o&bijaju japanski prije&log za osobni susret pre&sje&nika japanske >la&e s Roose$eltom. Do susreta nije &o.lo, jer su ?AD smatrale &a je raz&or izme:u interesa &$aju &r%a$a pre$elik. -apan ne u&o$olja$a opeto$anim amerikim za*tje$ima &a napusti 3inu te umjesto toga pono$o nu&i s$oju, &onekle izmijenjenu, miro$nu ponu&u o& B. augusta, koju Amerikanci pono$o o&bijaju, .to ne &o$o&i &o zbli%a$anja izme:u &$aju strana. Dana ". septembra ameriki $eleposlanik u 4okiju .alje u Aas*ington telegram &a smatra &a je rat u po&ruju Pacifika neizbje%an. <bog embarga ?AD-a i >elike ;ritanije te o&sjeenosti o& isporuke siro$ina europski* sa$eznika, -apanu se rat sa ?AD-om inio je&inom alternati$om nestanku carst$a u &ota&a.njem obliku. ?toga, . &ecembra japanski parlament &onosi o&luku o nasilnom .irenju po&ruja s$og utjecaja prema jugu i otpoinjanju rata sa ?AD-om. <a to je $rijeme japanski $eleposlanik i &alje s amerikim ministrom $anjski* poslo$a $o&io miro$ne prego$ore. 3ako se situacija zao.tra$ala, >elika ;ritanija je istog &ana sta$ila s$e s$oje snage na 7alajskom poluotoku u stanje naj$i.e $ojne pripra$nosti, &ok je flota

&obila nare:enje &a traga za neprijateljskim bro&o$ima u $o&ama istono o& ?ingapura. #sto$remeno, a&miral #soroku -amamoto iz&aje carskoj mornarici slje&e+u zapo$ije&H

++,apan& under the necessit4 o. her sel.$preservation and sel.$de.ense& has reached a position to declare /ar on the 5nited 1tates o. ("erica& 5nited Kingdo" and the 6etherlands. The 1upre"e 7o""ander o. the 7o"bined 8leet /ill start the /ar /ith an attack on the ene"4 .leet in the 9a/aii :slands area and destro4 it /ith the 1st (ir 8leet.3 bos.H ;bog neophodnog sa"oodranja i sa"oobrane& ,apan je dosegao ta)ku na kojoj je prisiljen objaviti rat 1jedinjeni" ("eri)ki" 2rava"a& <elikoj !ritaniji i 6izoze"skoj. <rhovni zapovjednik zdruene .lote zapo)et =e rat napado" na neprijateljsku .lotu na 9avaji"a i uni%titi ju 1. zra)no" .loto".I Ameriki zrakoplo$i opazili su 2. &ecembra 2 japanski* po&mornica ispre& obala #n&okine koje su plo$ile prema jugu, mo%&a u pra$cu ?ingapura, a istog &ana -amamoto &aje signal za poetak s$i* operacija. Dana (. &ecembra zapo$je&nici ?a$ezniki* snaga na po&ruju Pacifika susre+u se u 7anili ra&i &ogo$ora o zapo$je&noj sura&nji na Dalekom istoku. #sto$remeno, tri japanske &i$izije bile su u -u%nom kineskom moru, na putu za in$aziju na 4ajlan& i 7aleziju. ?$i japanski konzulati u ?AD-u &obi$aju uputu za uni.tenje tajni* &okumenata i ure:aja za ko&iranje. 9puta je proslije:ena putem emisije ra&io 4okija reenicom D9igashi no kaze a"eD 1grubo pre$e&enoH isto)ni vjetar& ki%a2. ;ila je to je&na o& mogu+i* reenica za naja$u rata sa ?AD-om. Prislu.na stanica /izozemaca na -a$i u*$atila je poruku ije znaenje im je bilo poznato, pa je informacija o&ma* proslije:ena u Aas*ington. /i pokreti japanski* trupa u #n&okini nisu pro.li neopa%eno. #ako su Amerikanci bili u$jereni &a su to samo japanske Dmjere oprezaD, Roose$elt B. &ecembra upu+uje japanskom 5aru &iplomatsku notu u kojoj go$ori o Dtragi)ni" posljedica"aD za&nji* &oga:aja i izra%a$a na&u u o&r%anje mira na pacifikom po&ruju. Apelira na 5ara i tra%i njego$u pomo+ u sprea$anju smrti i razaranja u s$ijetu.

Jpijunska mre%a -apana o& poetka !( . go&ine ja$lja &a je na Ca$ajima okupljena cjelokupna amerika flota. /apa&om na Pearl Carbor $r*o$na koman&a o&luuje uni.titi ameriki pacifiki $ojni potencijal. 3i&K ;utai, flota koja je iz$r.ila napa& na Pearl Carbor, napustila je matine luke jo. 27. no$embra i krenula prema Ca$ajima. Dana 7. &ecembra flota 3i&K ;utai zrakoplo$ima napa&a amerike bro&o$e u luci Pearl Carbora.

Napad na P+ar Har,or " o,#ava ra$a Japan"

("eri)ki brodovi nakon napada na 0earl 9arbor

511 (rizona nakon napada

-apanski zrani napa& na P+ar Har,or 1amerika luka na *a$ajskome otoku 'a*u2 g&je se na si&ri.tu nalazio $e+i &io ukupne amerike pacifike flote poeo je 7. &ecembra !( . u 7,(, *. 4aj napa& smatra se po$o&om za ulazak ?je&injeni* Ameriki* &r%a$a, koje su &o ta&a u sukobu bile neutralne, u Drugi s$jetski rat. '$aj iznena&ni napa& koji je uslije&io bez pret*o&ne obja$e rata, uni.tio je $eliki &io amerike borbene flote .to je -apancima omogu+ilo $i.emjesenu potpunu pre$last na Pacifiku. 4ako je poeo rata na Pacifiku, kao je&nim &ijelom Drugog s$jetskog rata. #sto$remeno s o$im napa&om, -apanci su otpoeli ofanzi$u proti$ britanski* i nizozemski* kolonija u -ugoistonoj Aziji, ime se Drugi s$jetski rat &oista pret$orio u rat globalni* razmjera. Pore& toga, napa& na Pearl Carbor esto se smatra i pr$om pomorskom bitkom u kojoj su nosai a$iona zamijenili bojne bro&o$e kao &ominiraju+i element bitke.

Po.ad"na /-0o,a

'&nosi ?AD-a i 5arskoga -apana su se poetkom !(,-i* u$elike pogor.ali. -apan je $e+ !",-i* poeo koma&ati 3inu bez o&obra$anja ?AD-a i europski* kolonijalni* sila, a ka&a su japanske trupe zauzele Erancusku #n&okinu, Amerika je o&luila nametnuti -apancima embargo na u$oz gori$a. -apanu tako ni /izozemska nije smjela &a$ati gori$o koje je bilo potrebno -apancima za nasta '&nosi ?AD-a i 5arskoga -apana su se poetkom !(,-i* u$elike pogor.ali. -apan je $e+ !",-i* poeo koma&ati 3inu bez o&obra$anja ?AD-a i europski* kolonijalni* sila, a ka&a su japanske trupe zauzele Erancusku #n&okinu, Amerika je o&luila nametnuti -apancima embargo na u$oz gori$a. -apanu tako ni /izozemska nije smjela &a$ati gori$o koje je bilo potrebno -apancima za nasta$ak rata u 3ini i ekspanziju gospo&arst$a. Rat je zbog toga bio neizbje%an jer -apanci nisu %eljeli popustitiu tako ni /izozemska nije smjela &a$ati gori$o koje je bilo potrebno -apancima za nasta$ak rata u 3ini i ekspanziju gospo&arst$a. Rat je zbog toga bio neizbje%an jer -apanci nisu %eljeli popustiti pre& za*tje$ima Amerikanaca &a napuste cijelu 3inu. Pre& za*tje$ima Amerikanaca &a napuste cijelu 3inu.

Japan/0a pr"pr+1a

-apanci su bri%lji$o pripremili akciju napa&a zrakoplo$st$a na ameriku pomorsku bazu Pearl Carbor 1na otoku >ahu& dijelu 9avajskog oto)ja2. Piloti su se &ugo pripremali za taj napa& uestalim $je%bama &ok su japanski .pijuni &osta$ili po&atke o polo%aju bro&o$a. /eposre&no prije napa&a -apanci su poslali i iz$i:aki zrakoplo$ koji je ja$io pozicije ameriki* bro&o$a i zrakoplo$ni* baza. <a napa& u relati$no plitkoj $o&i luke, -apanci su mo&ificirali s$oja torpe&a &r$enim krilcima na kraju torpe&a tako &a ne u&ari u &no. Amerikanci su znali &a +e izbiti rat s 5arskim -apanom, no nisu mogli ni zamisliti &a +e -apanci napasti nji*o$u bazu na Pearl Carboru zrakoplo$ima s nosaa a$iona. 9 Pearl Carbouru su koncentrirali $e+inu s$oji* bojni* bro&o$a misle+i &a su on&je sigurni i spremni za &jelo$anje ka&a -apanci napa&nu Eilipine. >elika ;ritanija jo. je $i.e po&cjenji$la snagu i sposobnost japanske mornarice i zrakoplo$st$a pa je u Cong 3ong poslala pojaanja koja, ka&a je rat izbio, nije mogla opskrblji$ati. -e&ino je ???R znao za potencijalnu snagu -apana pa je na Dalekom #stoku imao poprilino $elike $ojne snage umjesto &a i* koristi proti$ Citlera u Furopi. -apanska flota primicala se Ca$ajima u geografskim .irinama g&je plo$i&ba nije bila uobiajena zbog sna%ni* $jetro$a i $isoki* $alo$a. 4a ruta je o&abrana zato &a Amerikanci ne bi saznali za primicanje sna%nog flotnog sasta$a ija su u&arna snaga bili .est $eliki* nosaa zrakoplo$aH Akagi, CirGu, 3aga, ?*okaku, ?orGu i <uikaku. Ca$ajima su se primakle i japanske po&mornice koje su imale za&atak probiti se u luku i napasti bro&o$e. /apa&om je zapo$ije&ao #soroku Lamamoto je&an o& najsposobniji* a&mirala -apana.

T"#+0 napada

Pr$o su se &%epne po&mornice poku.ale probiti u luku , no to im ili nije uspjelo ili su pak proma.ile mete. -apansko zrakoplo$st$o sa nosaa je luku napalo oko 7 * i (, min po lokalnom $remenu. #ako su Amerikanci posje&o$ali ra&ar te njime zamijetili &olazak $eliki* formacija zrakoplo$a nikak$a uzbuna u bazi nije po&ignuta s$e &ok -apanci nisu poeli zasipati $ojne objekte 1luku, aero&rome i *angare2 bombama i torpe&ima. #znena:enje je bilo potpuno, a -apanci su u kratkom roku uni.titi i o.tetiti goto$o s$e amerike zrakoplo$e na sletnim stazama. Ameriki bro&o$i su bili pore&ani u luci je&an uz &rugi kao u mirno&opskim u$jetima te su i* japanski bombmar&eri i torpe&ni zrakoplo$i je&an za &rugim potapali. 9 @* ), min uslije&io je i &rugi napa& koji je za$r.io zapoeto. ?$eukupno je u borbama su&jelo$alo $i.e o& ",, japanski* zrakoplo$a.

1pa%avanje preivjelih na jedno" od ("erickih brodova

-apanci su izgubili u akciji 2! zrakoplo$a, ) &%epni* po&mornica, oko B, ubijeni* pilota i po&morniara te je&nog po&morniara koji je zarobljen. Amerikanci su imali goto$o 2(,, ubijeni* mornara, $ojnika i pilota, goto$o 2,, zrakoplo$a je uni.teno ili o.te+eno. ;ojni bro&o$i u luci su bili o.te+eni o& koji* 'kla*oma i Arizona te zastarjeli 9ta* $i.e nika&a nisu su&jelo$ali u borbama. 'stali su popra$ljeni te su kori.teni u kasnijim okr.ajima u Drugom s$jetskom ratu. Poslje&ice napa&a su bile slije&e+eH ?AD je na$ijestio rat -apanu 1-apanci su to $e+ formalno uinili &iplomatskom notom za $rijeme napa&a2 i tako prekinuo go&ine izolacionizma.
7

-apanci nisu uni.tili infrastrukturu luke niti potopili nosae zrakoplo$a koji su bili iz$an nje, ali amerika flota $i.e nije bila u stanju &a zausta$i nji*o$o zauzimanje Eilipina, Cong 3onga te jugoistone Azije. 3asnije su Amerikanci uspjeli u$jeriti ostatak s$ijeta &a je taj napa& bio ratni zloin .to im je postao je&an o& argumenata za bacanje atomske bombe na Ciros*imu i /agasaki. 4o je zaista zapanjuju+e jer je Pearl Carbor $ojna luka, a u samom napa&u poginulo je tek B@ ci$ila. 6ra& Conolulu koji se nalazi u blizini uop+e nije bio bombar&iran.

2a0 #-3a0

?ami napa& na Pearl Carbor je proiz$eo, ili bolje re+i, pokazao s$ijetu &$ije $elike sile. Pr$a, %rt$a napa&a, ?AD, postaje probu:eni &i$, te u Pearl Carboru &obi$a gla$ni moti$ za ulazak u rat. /apa&a, -apan, u tom napa&u pre&sta$lja se s$ijetu kao no$a pomorska, zrana, te*nolo.ki i $ojno op+enito jaka sila, koja je ipak u tom napa&u potpisala s$oju smrtnu presu&u, jer je !!M uzrok japanskog poraza bio kasniji ameriki protunapa&, ukljuuju+i bacanje atomski* bombi koje su na kraju &o$ele &o japanske kapitulacije i temeljne promjene strukture $lasti i gospo&arst$a, te uki&anje, &o ta&a $la&aju+eg militarizma.

Napr+dovan#+ Japana

-apanci su sa& bili u pre&nosti i u zraku i na moru pre& &esetko$anim i .okiranim Amerikancima, a s razbukta$anjem rata u Furopi, >elika ;ritanija bila je prisiljena s$e $i.e s$oji* snaga koncentrirati u borbama proti$ /jemake i #talije. 4ako je japanska armija mogla nasta$iti sa s$ojom strategijom strelo$iti* iznena&ni* napa&a.

6oto$o o&ma* nakon napa&a na Pearl Carbor, -apanci napa&aju luku na 6uamu, otok Aake 1;itka za otok Aake2 te otpoinju sna%nu in$aziju na 7alajski poluotok i 4ajlan&. >e+ i&u+i &an napa&aju i Cong 3ong, koji britanske snage, prisiljene masi$nim bombar&iranjem i artiljerijskim napa&ima, napu.taju nekoliko &ana kasnije. 3a& je ;ritancima postalo jasno &a je sukob u Aziji neizbje%an, poslali su zbog za.tite s$oji* kolonija $i.e bro&o$a u $o&e Pacifika. ;ro&o$i su stigli u ?ingapur 27. oktobra i sta$ljeni su po& zapo$je&ni.t$o a&mirala 4oma P*illipsa kao Eorce <. '$o bro&o$lje kre+e @. &ecembra u 4ajlan&ski zalje$ bez zrane za.tite pa -apanci ,. prosinca napa&ima iz zraka potapaju bojni bro& C7? Prince of Aales 1na kojem gine i zapo$je&nik P*illips2 te borbenu krstaricu C7? Repulse. 4ime su britanske snage ozbiljno oslabljene, a zamjenski bro&o$i nisu mogli biti poslani jer su s$e raspolo%i$e pomorske i zrane snage >elike ;ritanije bile anga%irane u borbama u Furopi i Africi. Do kraja go&ine -apanci ost$aruju $e+i &io planirani* os$ajanja na po&ruju -ugoistone Azije. 's$ajaju 8uzon, gla$ni otok Eilipina 1#n$azija na Eilipine2, iskrca$aju se na ;orneo 1-apanska in$azija na ;orneo2, na 7in&anao na jugu Eilipina, bombar&iraju ta&a.nji gla$ni gra& 7janmaja Rangoon.

Prv+ a1+r"40+ op+ra3"#+ na Pa3"5"0-

?AD poinju $e+ B. januara s premje.tanjem s$oji* snaga s Atlantika u $o&e Pacifika. 9 Pago Pago, gla$ni gra& otoja Amerike ?amoe, prebacuju $i.e ratni* bro&o$a, a koriste+i se Panamskim kanalom &o$oze i snage u lju&st$u.

Prv" #apan/0" pora."

'& poetka rato$anja, ?a$eznici su pretrpjeli niz poraza, a nisu uspije$ali zausta$iti &aljnje napre&o$anje -apanaca. <bog toga, u sijenju Amerikanci poinju s pripremama posebno mo&ificirani* bombar&era koji bi mogli &ose+i japanske gla$ne otoke i bombar&irati cilje$e u po&ruju 4okija, -oko*ame, /agoje i 3obea, .to i pro$o&e @. aprila 1Doolittlo$ napa&2.
2,

7aterijalna .teta koju je o$o bombar&iranje uzroko$alo bila je je&$a $rije&na spomena, ali je propagan&ni uinak bio $rlo $elik. 4a&a.nji gla$ni gra& ?alomono$i* 'toka 4ulagi -apanci su os$ojili ". maja, a $e+ i&u+eg &ana japanske bro&o$e u luci napa&a !! ameriki* zrakoplo$a koji su uzletjeli s nosaa zrakoplo$a te potapaju je&an japanski razara i tri minolo$ca, a o.te+uju jo. etiri &ruga bro&a. #ako je bitka u 3oraljnom moru, $o:ena 7. i @. maja, za$r.ila bez izra%ene pobje&e je&nog proti$nika, sprijeila je japansko os$ajanje Port 7oresbGja 1gla$ni gra& /o$e 6$ineje2. 4o je bila pr$a $elika pomorska bitka izme:u japanski* i ameriki* nosaa zrakoplo$a. 'bje su strane izgubile po &$a nosaa i nekoliko &rugi* bro&o$a. #sto$remeno, o$a bitka u.la je u po$ijest kao pr$a pomorska bitka koju su $o&ili iskljui$o zrakoplo$i, a &a pri tome bro&o$i s$ojim topo$ima uop+e nisu su&jelo$ali.

P-$ 0a #apan/0o# 0ap"$- a3"#"

?ukobljene strane 1prije s$ega ?a$eznici2 po&uzimale su isto$remeno uz na$e&ene, i cijeli niz $e+i* i manji* borbeni* akti$nosti. ?$e su se s$o&ile na japanske poku.aje &a s$im sre&st$ima 1$elik broj samoubilaki* akti$nosti kako zrakoplo$ima tako i lju&ima-torpe&ima2 sprijee napre&o$anje Amerikanaca prema -apanu, i amerikim naporima &a upra$o to ost$are.
2

Pore& toga, Australci 1otoci oko ;ornea, ;orneo, /o$i <elan&...2 i ;ritanci 1;urma, #n&okina2 tako:er uspje.no osloba:aju okupirane teritorije. ?na%no bombar&iranje -apana i zrani napa&i na bro&o$e ometaju i onemogu+uju pomorski promet s &opremom siro$ina -apanu. /akon kapitulacije /jemake !. maja, -apan se izja.nja$a za nasta$ak o&lune borbe proti$ ?a$eznika. -a$ljaju se, kako u $ojsci tako naroito u parlamentu, pr$a glasna razmi.ljanja o kapitulaciji, no $ojni $r* $e+ priprema obranu zemlje &o za&njeg o$jeka. 3ao je&an o& rezultata Pots&amske konferencije ?a$eznici &aju -apancima ultimatum za bezu$jetnu kapitulaciju, a ?o$jetski ?a$ez preuzima oba$ezu akti$irati se u po&ruju Pacifika tri mjeseca po za$r.etku rata u Furopi. /o, japanski premijer 3antarK ?uzuki o$aj ultimatum o&bacuje 27. jula.

A$o1/0a ,o1,a " .avr6+$a0 ra$a

22

(to"ski oblak iznad 9iro%i"e @. august 19AB.

?ksplozija ato"ske bo"be u 6agasakiju 9. augusta 19AB.

#ako su $e+ -apance prinu&ili na po$laenje te se samo 5arst$o nalazi u raspa&u, amerika se $la&a i $ojna upra$a o&luuju za upotrebu najgoreg oru%ja za maso$no uni.ta$anje. #ako je japanski izaslanik u 7osk$i, ?ato /aotake, $e+ !. jula !(). prenio molbu za poetak prego$ora o primirju, Amerikanci B. augusta bacaju pr$u atomsku bombu na Ciro.imu, a tri &ana poslije, !. augusta na /agasaki. #znena:eni o$ak$om u&arnom snagom neprijatelja, -apanci 2. septembra !(). potpisuju bezu$jetnu pre&aju.

Po/ #+d"3+
Pacifiki rat, a time i Drugi s$jetski rat, za$r.io je bezu$jetnom japanskom kapitulacijom. Dokument o kapitulaciji potpisan je na amerikom bojnom bro&u 9?? 7issouri, 2. septembra !(). go&ine.

2"

;io je to pr$i rat u kojem su upotrijebljena s$a tri oru%ja za maso$no uni.ta$anje, kako atomsko tako i biolo.ko i kemijsko oru%je, koje je -apan koristio $e+inom u 3ini. 'sim gospo&arskog uni.tenja -apana, poslje&ice uporabe atomski* bombi ci$ilno stano$ni.t$o osje+a &estlje+ima kasnijeH zraenje i zara%en okoli. i poslije rata mnoge +e ci$ile stajati %i$ota. 9 mnogim sluaje$ima osporena uporaba atomskog oru%ja o$om je prigo&om u$rstila ta&a.nju ameriku ulogu u s$ijetu, te pokazala s$u s$oju okrutnost. # &o &ana.nji* &ana uloga atomskog oru%ja se nije promijenila te slu%i kao $rsta politikog pritiska.

L"$+ra$-ra
EUROPSKI RJENIK:
2(

H+nr" " Mon"7-+ Go-r/aHRVATSKO8ENGLESKO8NJEMAKO89RAN:USKO8 8TALIJANSKO8;PANJOLSKI %*. ".dan#+ MO2AIK KNJIGA 2a!r+,< Sav/0a ==
;oris Prikril, DPakao Pacifika, &rugi &ioD /akla&ni za$o& <nanje, <agreb, D'tokar 3er.o$aniD, Rijeka, !@).

www.maturski.org

2)

2B