komentardjelatemeq|sanneta

AbJu//uh b AbJurruhmun e/-Obrn

komentatdje|a
TemeIji sunneta
|mamaeh||-sonneta
cbuAbdullahaAhmedab. ahbela
,164.- ?41.h.g.)
Autor
Abdullah b. Abdurrahman ei-Dibrin
-|jevoo
+ajrao|t1ab|r^beto|
..- - - .
Biografija autora Ahmeda b. Hanbela
Porijeklo i roenje
Ime mu je Ahmed b. Muha m med b. Hanbel b. Hi l al ei -Arebi
ei -Adnani e-ejbani . Bi o je i mam, erijatski pravni k i vel i ki
uenjak u hadi su. Nadi mak mu je bi o Ebu Abdul l ah. Njegovi
otac | maj ka dol i su i z Merva, pa je on i Mi rvezi . Roen je u
mjesecu rebi ul-evvel u ib4. h. g. u Bagdadu, gdje je i odrastao,
pa je on i Bagdad i.
Stjecanje znanja
U poetku j e tragao za obi ni m znanjem. Nije i ao u
potragu za hadi som ni ti je sjedao pred uenjake hadi sa sve
dok nije napuni o esnaest godi na svoga ivota, kako to
spomi nju mnogi hi stori ari . Nakon toga, napusti o je svoj u
domovi nu i tragajui za hadi som i _ fi khom obi ao je mnoge
zemUe uzdu i poprijeko. Zbog sl abe opskrbe na putu, pjeke
je oti ao u Jemen, gdje je ostao dvije godi ne uei hadi s pred
uenjaci ma poput uenj aka Abdurrezzaka ije je poznato djel o
"EI- Musannef". Za to vrieme Ahmed b. Hanbel pretrpi o je
mnoge nedae koje e posl ije odrazi ti na njegovo zdravlje.
Kada je i z Jemena doao u Mekku, reeno mu je: "Optereti o si
se, Ebu Abdul l ah! " Na to je on rekao: " Nije ovo ni kakva tegoba,
kada pogl edam i me sam se okori sti o kod Abdurrezzaka.
Zapi sao sam kod njega sve hadi se koje prenosi Zuhri od Sal i ma
b. Abdullaha, a on od svoga oca, i sve hadi se koje prenosi
Zuhri od Sei da b. EI- Musejeba, a on od Ebu Hurej re. " Takoer,
uio je i prenosi o znanje od Jahje b. Me' i na, Ishaka b. Rahoje i

- .

afie, rahi mehul l ahu te' al a, koj i ga je zvao u posjetu sebi u
Egi pat, al i mu se i mam Ahmed nie mogao odazvati zbog
oskudnog stanja. Kada ga je i mam afija sreo na svome
drugom putovanju u Bagdadu, rekao mu je: "O Ebu Abdul l ah!
Ukol i ko se neki hadi s ispostavi kod tebe vjerodostoj ni m,
obaviesti me o njemu. Otii u do njega (njegovog
prenosi oca) svejedno bi o on u Hi dazu, amu, Iraku i l i
Jemenu. " I bn Kesi r, rahi mehul l ahu te' al a, komentari ui ovu
afij i nu izjavu kae: "Ove afij i ne rijei upuene i mamu
Ahmedu dokaz su njegova potivanja i pri znavanja vel i kog
znanja i mamu Ahmedu, rahi mehul l ahu te' al a." Dovolj na
potvrda o vel i kom znanj u i mama Ahmeda je | samo njegovo
djel o EI- Musned koje je napi sao iz sedam stoti na i pedeset
hi lada hadi sa. U njemu je skupi o hadi se koje skoro da ne
sadri nijedna od est hadi ski h zbi rki . Njegov si n Abdul l ah
rekao je: " Moj babo znao je napamet mi l i on had i sa."
Svjedoenje drugih uenjaka o njegovom znanju
Ovo su samo neka svjedoenja i sl amski h uenjaka o vel i kom
znanju, skromnosti i dobroti i mama Ahmeda.
Imam afia, rahi mehul l ahu te' ala, rekao je: "Izaao sam i z
Iraka i ni sam u njemu ostavi o boleg, znanijeg, skromnijeg i
bogobojaznieg ovjeka od Ahmeda b. Hanbel a."
Imam Buharia, rahi mehul l ahu te' al a, rekao je: " Nakon to
nam je Ahmed b. Hanbel doao u Basru, uo sam Ebui-Vel i da
et-Tajal i sija kako kae: ' Da je Ahmed i vi o za vrijeme Benu
Israi la, bi o bi jedan od nji hovi h vjerovjesni ka."'
..- - - .
Ebu Omer en-Nuhas, rahi mehul l ahu te' al a, jednog dana
spomi njao je i mama Ahmeda pa je rekao za njega: " Nie bi l o
pronicjivijeg u vjeri od njega! Ni ti je po pi tanju dunj al uka bi l o
strplivieg ovjeka od njega! Po pi tanju skromnosti nije bi l o
boljeg od njega! Nije bi l o breg od njega kada je bi l o u pi tanju
druenje s dobri m ludi ma! A kada je rije o prethodni ci ma,
nije bi l o sl i nieg ovjeka nji ma od Ahmeda! Ponudi o sam mu
dunjal uk, pa ga je odbi o;. i ukazao mu na novotariu pa ju je
zabrani o."
Alia b. El-Medini, rahi mehul l ahu te' al a, rekao je: "Kada god
bi h bi o i skuan nei m i Ahmed me posavjetovao i dao mi
rjeenje, j a se ne bi h bri nuo kako u sresti svoga Gospodara! "
Jahja b. Me'in, rahi mehul l ahu te' al a, rekao je: "Naao sam
kod Ahmeda b. Hanbel a osobi ne koje ni sam pri mijeti o ni kod
jednog uenj aka. Bi o je vel i ki uenj ak u hadi su. Mnogo i h je
pamti o. Bi o je skroman i razborit."
Uenici imama Ahmeda
Imam Ahmed, rahi mehul l ahu te' al a, ostavi o je iza sebe vel i ki
broj ueni ka u hadi su i fi khu, koj i su kasnije postal i vel i ki
uenjaci , stavi l i se u sl ubu sunneta Al l ahovog Posl ani ka,
sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, napi sal i brojna kapital na djel a ije
koristi seu i do dananj i h dana.
Od ueni ka i mama Ahmeda bi l i su i : Buharia, Musl i m, Ebu
Davud, Al ija b. EI- Medi ni , njegova dva si na Sal i h i Abdul l ah,
ami di mu Hanbel b. lshak, Ebu Zur' a er-Razi , Ebu Bekr
Ahmed b. Muhammed b. Hani et-T ai , E bu H ati m er- Razi , Musa
b. Harun, Osman b. Se' i d ed- Dari mi i mnogi drugi.

-


.

Djela koja je imam Ahmed ostavio iza sebe
Najznaajnije djel o koje je i mam Ahmed b. Hanbel ostavio
iza sebe jeste " EI- Musned" koj i se usko vezao za njegovo i me
pa se ni kada ne spomene i mam Ahmed a da se ne spomene i
njegov Musned. To je vel i ko djel o i zuzetno vel i ke vanosti i
kori sti . Sam i mam Ahmed, rahi mehul l ahu te' al a, rekao je o
ovom djel u sljedee: "Ui sti nu, ovu svoju knji gu skupi o sam i
napi sao i z vi e od sedam stoti na | pedeset hi ljada hadi sa, pa
ukol i ko se musl i mani budu razi l azi l i u hadi su Al l ahovog
Poslani ka, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, neka se vrate njemu, pa
to nau u njemu, to je dokaz, a ono to ne nau u njemu, to,
ui sti nu, i nije dokaz."
Imam Ahmed pri pi sanju ovoga djel a nastojao je da ne
spomene osi m hadi s koj i je vjerodostojan i svoj i m tekstom |
svoj i m l ancem prenosi laca, pa tako Musned i mama Ahmeda
sadri i zmeu tri deset i etrdeset hi ljada hadi sa od otpri l i ke
sedam stoti na ashaba, Al l ah ' svi ma nji ma bi o zadovoljan.
Nakon to je napi sao Musned, i mam Ahmed se vi e
posvetio poduavanju, a ne pi sanju, zbog ubjeenja da se
znanje uzi ma od ueni h, a ne i z knj i ga, pa tako pored Musneda
iza sebe nije ostavi o jo neko vee djel o, ve je ugl avnom rije
o manj i m posl ani cama, brourama poput sljedei h broura:
1- Er- Reddu ' al el -dehmijje /Odgovor dehmijjama
2-Ki tabus-sal at /Knj i ga o namazu
3- Ki tabus-sunne / Knji ga o sunnetu
4- Kitabul -ver' i -el -i mani /Knj i ga o bogobojaznosti i i manu
5- Ki tabuz-zuhd / Knj i ga o skromnosti
6- Ki tabu fedai l i s-sahabe /Knji ga o odl i kama ashaba.
..
-

Skromnost i bogobojaznost imama Ahmeda
Skromnost prema dunjal uku, iako je on mal en, prezi ranje
dunjal uka, iako je on prezren tol i ko da dunjal uk kod Al l aha
vrijedi kol i ko kri l ce mui ce, ne bi Al l ah dozvol i o nevjerni ku da
se na dunjal uku napije jednog gutljaja vode, okretanje od
dunjal uka prema ahi retu i z ubjeenja da je ahi ret vrednii , bolj i
i vjean - sve ovo posebno je krasi l o i mama Ahmeda,
rahi mehul l ahu te' al a, kao to bi trebal o krasiti svakog
musl i mana. Prostor nam ne dozvoljava da spomenemo mnoga
predanja koja govore o skromnosti i mama Ahmeda i njegovoj
bogobojaznosti, pa emo spomenuti samo neka iji su l anci
prenosi l aca vjerodostoj ni do i mama Ahmeda.
Prvo predanje
Jednog dana i mam

afia, rahi mehul l ahu te' al a, rekao je

Harunu er- Rei du: "O voo pravovjeri h! Doi sta je Jemen u
potrebi za kadijom! " "Izaberi ovjeka kojeg emo postaviti za
kadiu u njemu", Er- Rei d je rekao

afiji , pa je

afija rekao
i mamu Ahmedu koj i je dol azi o i ui o znanje pred nj i m: " O
Ahmede, zato se ti ne bi pri hvatio kadi l uka - sudstva u
Jemenu?"

uvi te rijei, Ahmed odgovori

afij i : "Doi sta, ja

dolazi m tebi samo radi erijatskog znanja kako bi h se nji me
opskrbi o na dunjal uku, a ti meni predlae da se pri hvati m
sudstva?! Da ne dol azi m kod tebe po znanje, nakon ovoga
dana ja s tobom ni kada vi e ne bi h progovori o ni rije!"
Drugo predanje
Tri dana i mam Ahmed skoro da nita nie jeo zbog svog
oskudnog materijal nog stanja. Na kraju je pozaj mi o mal o
brana od jednog svog priatelja. Kada ga je doni o kui i

-


.

'.
njegovi ukuani pri mijeti l i vel i ku i scrpljenost na i mamu
Ahmedu, pouri l i su da mu spreme mal o hljeba. S obzi rom da
je kod njegovog si na Sal i ha pe ve bi l a nal oena i zagrijana,
brzo su i spekl i mal o hljeba i mamu Ahmedu. Imam Ahmed,
zauen brzi nom spravlj anja hrane, upi tao je porodi cu kako su
uspjel i tako brzo i spei hljeb, a oni su mu rekl i da su se
posl ui l i Sal i hovom pei - a Sal i h, si n i mama Ahmeda, radi o je
u dravnoj pekari za nadni cu.

uvi to, i mam Ahmed, zbog

svoje bogobojaznosti , nije hti o jesti i ostao je gl adan sve dok
se na nji hovoj l i noj pei nije pri premi l a hrana.
Tree predanje
Ebu Davud, rahi mehul l ahu te' al a, rekao je: " Skupovi i mama
Ahmeda bi l i su skupovi na koj i ma se spomi njao samo ahi ret.
Ni kada se na nji ma ne bi spomi njao dunj al uk i ni kada ni sam
uo i mama Ahmeda da je i kada spomenuo dunj al uk."

etvro predanje
Abdul l ah, si n i mama Ahmeda, Al l ah i m se smi l ovao oboji ci ,
pri povijedao je: "Za vrijeme vl adavi ne abasijskog hal ife EI
Vasi ka i vjel i smo u tekom stanju, pa je jedan od
dobroi ni telja pi sao mome babi : ' Kod sebe i mam eti ri hiljade
di rhema koje sam nasl ijedi o od svoga oca. Ne dajem ti i h kao
sadaku niti kao zekat, pa ako hoe da i h uzme, ja u ti i h
poslati . ' Babo, Ahmed, j e odbi o da i h pri mi , pa i h mu je ovjek
nekol i ko puta nudi o, a on i h je odbijao i bi o j e zadovoljan sa
svoj i m stanjem i ako je bi o u vel i koj potrebi."
Peto predanje
Najudnije predanje od svi h ovi h jeste predanje koje govori
da je jednog dana, dok je boravi o u Jemenu, Ahmedu
_ _ _ _ _
,
-
,

,

,

,
-
_

_ _

ukradena odjea, pa je ostao da sjedi u kui . Prijateli su mu

dol i pred vrata i upi tal i ga za razl og njegova boravka u kui ,
pa, nakon to i h je obavijesti o, oni su mu ponudi l i zl atni ke, al i
i h je on odbio. Nije uzeo od nji h ni ta osi m jednog di nara. I taj
di nar uzeo je da i m zauzvrat neto i spi e, tako da je taj di nar
bi o naknada za posao, a ne dobroi nstvo.
Smrt imama Ahmeda
Imam Ahmed b. Hanbel , rahi mehul l ahu te' al a, razbol i o se
bol eu nakon koje je i presel i o - poetkom mjeseca rebi ul
evvel a 241. h. g. Njegov si n Sal i h kae: "Uao sam kod babe u
sri jedu, Z. rebi ul -evvel a. Teko je di sao. Mnogo je oslabi o.
Ugl edni ljudi su ga obi l azi l i . Pi sao je oporuku, a jeao je od
bol ova. Nakon to je upoznat s Tavusovi m predanjem o
pokuenosti jeanja, proao se toga, sve dok nije nastupi l a no
uoi njegove smrti - a to je bi l o uoi petka 12. rebi ul -evvela -
kada je ponovo zajeao. Kada mu se pri bl i i l a smrt, rekao je
svoj i ma: ! Uzmite mi abdest i i strljajte mi i zmeu prstiu.'
Abdesti l i su ga, pa kada su zavri l i s abdestom, dua mu je
napusti l a tijel o, a on je spomi njao Uzvi enog Al l aha. "
Nakon to je presel i o i mam Ahmed, ciel i Bagdad doao je
da mu kl anja denazu nakon podne-namaza. Kae se da mu je
denazi pri sustvovalo 2, 5 mi l i ona ludi , a od toga b. ena
mu
'
je kl anjal o denazu. Toga dana, zadi vleni pri zorom kako
musl i mani i spraaju svoga i mama, Z. ljudi drugi h vjera
pri hvati l o je i sl am. Ukopan je u mezarju "Vrata rata u
Bagdadu". Kabur mu se poznavao sve do poetka sedmog
hi dretskog stoljea.

_

_

_

_

_ _

_ _

_

_

_ _

_
_

Biografija komentatora Abdullaha b.

Abdurrahmana ei-Dibrina
Ime i porijeklo
Abdullah b. Abdurrahman b. Abdul l ah b. Ibrahi m b. Fehd b.
Hamed b. Di bri n iz porodi ce Al u-

ejh.
Roenje i odgoj

ejh Abdul l ah b. Di bri n roen je 1352. godi ne u jednom od

nasela obl asti Kavi ' i koja se nal azi l a u srcu Nedda, a odrastao
je u gradiu Rejn. Svoje traganje za znanjem otpoeo je 1359.
godi ne. U svojoj petnaestoj godi ni , 1367., naui o je Kur' an
napamet. Pred svoj i m ocem stjecao je znanje i z arapske
gramati ke i taj ui pred nj i m Edrumiu, i z naslednog prava
i tajui pred nji m Rehabiu, iz hadi sa itajui i uei napamet
etrdeset Nevevievih hadisa, kao i dobar di o djel a Umdetul
ahkam. Nakon stjecanja ovog znanja, ui o je kod ejha
Abdulaziza b. Muhammeda e-

esrija, poznatieg kao Ebu

Habi b, pred koj i m je i tao Sahih imama Muslima, Sahih imama
Buharie, skraenu verziu Sunena Ebu Davuda, jedan di o
Sunena Tirmizie s komentarom Tuhfetul-Ahvezi, Subulu selam
komentar Bulugul-merama, Dami 'ul-ulum vel-hikem
komentar etrdeset Nevevievih hadisa s dodatkom osam
.
hadi sa od strane samog komentatora Ibn Redeba, jedan di o
Nejlul evtara, cieli Te{sir Ibn Derira et-Ta beria, takoer cijel i
Tefsir Ibn Kesira, zati m, pred nji m je napamet naui o Zadul
mustakne'a i itao njegove brojne komentare, a takoer je
naui o napamet Kitabu tevhid i itao brojne komentare i druga
djel a. Godi ne 1374. odl azi sa ej hom Ebu Habi bom u Riad gdje
__

upi suje srednju kol u i zavrava je ld11. godi ne. Odmah po

zavretku srednje kol e upi suje Fakultet erijata i zavrava ga
ldoJ. godi ne. Godi ne ldoo. upi suje magi strat i zavrava ga vrl o
dobri m uspjehom ldU. godi ne. Nakon deset godi na na
Fakultetu erijata, upi suje doktorat i zavrava ga l1. godi ne .
.
Sve vrijeme kol ovanja ej h Di bri n pri sustvovao je hal kama
znanja vel i ki h uenjaka, ui o, ponavljao, pi tao, razgovarao.
Pored svoga oca i ejha Ebu Habi ba, ui o je i pred ej hom
Sal i hom b. Mutl akom pred koj i m je ui o pojedi na akai dska i
hadi ska djel a. Takoer, jedan od najvei h njegovi h ejhova i
ui telja bi o je i Muhammed b. Ibrahi m Al u-

ej h - kojeg nije
potrebno predstavljati - s koj i m se ej h Di bri n drui o
svakodnevno od samog otvaranja Insti tuta i mama da've ld1.
godi ne i pred koj i m je nekol i ko puta preao sljedea djel a:
Bulugul-meram, Zadul-mustakne' a s komentarom Revdu
murbi'a sve reeni cu po reeni cu, Kitabu tevhid s komentarom
Fethul-medid, Kitabul-iman od Ibn Tej mije, Hamevisku i
Vasitisku akidu takoer od Ibn Tej mije, komentar Tahaviine
akide od Ibn Ebi EI-Izza, i druga djel a sve dok ej h Muhammed
b. Ibrahi m nije prestao sa poduavanjem i preuzeo bri gu o
i zdavanju fetvi ldol. godi ne i pitanj u sudstva, to je obnaao
sve do svoje smrti u mjesecu ramazanu ldoU. godi ne. Takoer,
ui o je i pred Ismai l om ei-Ensarijem, Abdul azi zom b. Nasi rom
b. Rei dom, Hammadom ei -Ensarijem, Muhammedom ei
Bejhanom, Abdul hami dom Omerom ei -Dezai rijem,
Abdul l ahom b. Muhammedom b. Humejdom, Abdurrezzakom
ei-Afifijem i mnogi m drugi m poznati m i pri znati m uenjaci ma.
Neki od poslova koje je obavljao
Godi ni ldol. postavljen je za predavaa na Insti tutu i mama
da've, gdje se zadrao sve do ldUo. godi ne kada bi va

postavljen za predavaa na Fakultetu erijata, a i2. godi ne

postaje l an Vijea za nauna i straivanja i eriatsko-pravna
rjeenja.
Neka od pisanih djela koja je iza sebe ostavio

ej h Abdul l ah Di bri n autor je mnogi h djel a od koji h su i

sljedea: Ahbarul-ahad fi ehadis nebevije, to je njegov
magi starski rad, Tedhin maddetuhu ve hukmuhu fil-islam,
Devab faik fi redd ala mubdili el-hakaik, ehadetan
m'anahuma ve ma testelimuhu kutlu minhuma, T'alikat ala
Lum'ati el-i ' atikad, Tahkik erh Zerkei ala Muhtesar el-Hireki,
Islam bejne ifrat ve tefrit, Talebul-ilmi ve {adlul-ulema', ldabat
behie fi mesail ramadanij e, T'alikat zekije ala akideti vasitij e,
erh Usuli sunne i druga pri znata i poznata djel a.
Parodini ivot

ej h Di bri n stupi o je u brak 1370. godi ne sa pobonom i

i skrenom vjerni com koja mu je rodi l a dvanaestero djece od
koji h su neka umrl a u ranom djeti nj stvu, tako da mu je danas
ostal o i vi h tri si na i est keri . Supruga mu je umrl a J1.
godi ne.
Smrt

ej h Dibri n, rahmetul l ahi al ej hi , presel i o je u ponedjeljak, u

i sati , Z. 1. i3. h. g. J i3. 7. ZU. godne. Svevi njeg Al l aha
mol i mo da se smi l uje ejhu Di bri nu, nagradi ga za sve to je
i ni o za Njegovu vjeru, da ga uvede u drutvo vjerovjesni ka,
i skreni h, ehi da i dobri h, a predi vna su oni drutvo. Svi smo mi
Al l ahovi i svi emo Mu se vrati ti .
..
-

Predgovor komentatora Abdullaha b.
Abdurrahmana ei-Dibrina
Neka je svaka hval a samo Al l ahu, Onome koj i posjeduje
ponos i vel i i nu, Onome koj i je uzvi en od toga da Mu neko
bude jednak i l i sl i an. Svjedoi m da nema drugog i sti nskog
boga osi m Al l aha, Jedi nog, koj i nema sudruga, Al l aha koj i se
jedi ni izdvaja u savrenosti i ljepoti . I svjedoi m da je
Muhammed Al l ahov rob i Njegov posl ani k kojeg je Al l ah
poasti o vjerovjesni tvom i posl anstvom, neka je sal avat i
sel am na njega, njegovu porodi cu i ashabe koj i su bi l i naj bolji
drugovi i sljedbeni ci .
Ovo je posl ani ca i mama Ahmeda, rahi mehul l ahu te' al a, koja
govori o akai dski m pi tanji ma i pojedi ni m drugi m pi tanj i ma.
Imam Ahmed napi sao je ovu posl ani cu u savjetodavnoj formi
koju je prakti ci rao i tokom i zl aganja na svoj i m predavanj i ma,
al i i pri l i kom obraanja pojedi nci ma koje je el i o posavjetovati.
Prokomentari sao sam je u mjereni m komentarom na svoj i m
predavanj i ma i jednom kol skom semestru, pojanjavajui
znaenje i spomi njui dokaze koji govore u pri l og spomenuti h
savjeta u ovoj posl ani ci . Ispravi o sam pojedi ne izraze, a ostavi o
veinu - i pored potrebe - kako ne bi dol o do vel i ki h izmena.
Proi renost ove posl ani ce i drugi h posl ani ca sl i nog
znaenja govori o bri zi ashaba, radijal l ahu anhum, i i spravni h
prethodni ka nakon njih, o vjerski m pi tanji ma. Znanje koje su
nosi li sa sobom dostavljal i su novi m generacijama, svoj i m
si novi ma | drugi m ueni ci ma. Pojanjaval i su Put spasa,
upozoraval i na novi ne u vjeri i nepravi l nosti koje su se pojavi l e
i poel e nazi rati, a zati m se nakon toga vrsto uvrijei l e pa se
mnogi ma la predstavljal a i sti nom usled ega su pojedi nci pal i

_ _

_ _

_ _

__

_ ____

_

__ _ _ _
pred spl etkama i zabl udama, kao to to i ne novotari
kratkovi dni, tvrdei da je i sti na na nji hovoj strani .
I pored toga, i spravni prethodni ci zal agal i su se na
pojanjavanj u sunneta i i sti ne onome ko to el i . Stoga
savj etujem i tanje knj iga i savjeta nai h i spravni h prethodni ka i
kroenj e nji hovi m pravcem. A Al l ah j e Taj koj i odrava ovjeka
na i spravnom. Neka je sal avat i sel am na Muhammeda,
njegovu porodi cu i ashabe.
Napi sao
Abdul l ah b. Abdurrahman ei -Di bri n
2. ll. ll. h.g.

....
_

_
-
.

_
-
_

_ _

Temelji sunneta
Abdus b. Mal i k ei-Attar rekao je:

uo sam Ebu Abdul laha

Ahmeda b. Hanbela, rahmetul l
a
hi al ejhi, da kae: "Temelji
sunneta kod nas su:
I. Pridravanje za ono na emu su bili ashabi Allahovog
Poslani ka, sallallahu al ejhi ve sellem, i povoenje za nji ma.
1
Pri dravanje za ono na emu su bi l i ashabi Al l ahovog Posl ani ka,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, i sl ijeenje nj i h nedvoj beno je bitan temelj ehl i
sunneta. Dokazi koji govore o tome su mnogobrojni , a od nji h su i rijei
Svevi njeg Al l aha:
`
~ _ ' _ ,
-" < "
-~
"Onoga ko se suprotstavi. Poslani ku, a poznat mu je pravi put, i koji
poe putem koji nije put vjernika, pustit emo da i ni ta hoe, i bacit
emo ga u Dehennem- a uasno je on boravite! " ( Prijevod znaenja En
Ni sa', 115.); kao i rijei Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em:
"Uistinu, onaj ko od vas poivi, vidjet e mnoga razilaenja. Na vama je da se
drite moga sunneta i sunneta mojih pravednih halifa. Drite ga se dobro
kutnjacima. " (Ti rmi zi , 2676; Ebu Davud, 4607; Ibn Made, 42; u hadi su Irbada
b. Sarije, radijal l ahu anhu. Pogl edati Sahi h Ebu Davuda, 3851.)
Ibn Mes' ud, radijal l ahu anhu, rekao je: " Ko se od vas bude povodi o za
nekim, neka se povede za ashabi ma Muhammeda, sal l ai J ahu al ejhi ve sel l em.
Doista su oni bi l i naji i h srca, najznanij i h razuma, naj manje su preerival i ,
naji spravnije upute, najljepeg stanja. Al l ah i h je odabrao za drugove Svoga
Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em. Zato, budite svjesni nji hove vel i i ne i

__

_ _

_

_

__

____

_

_
` Ovo je posl ani ca i mama Ahmeda, rahmetul l ahi al ejhi , o
temelji ma sun neta. Poznato je da je temel ono na to se drugo
nadograuje i l i ono i z ega drugo proi zl azi , poput temelja
zi dova, i l i korijena stabl a. Znaenje je: Sunnet i ma svoje temelje
i z koji h proi zl aze druge stvari . Osnova svi h temela je Al l ahova
Knj i ga, sunnet Njegovog Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve
sel l em, i ono to se prenosi od ashaba, radijal l ahu anhum.
Ukol i ko ludi i zgrade ove temelje, tj. budu se pri draval i za
Ki tab, sunnet i ono na emu su bi l i ashabi , doista e ti me
upotpuni ti sve ono to proi zl azi i z ovi h temel ja.
si Uedi te i h u onome to oni prenose. Doi sta, oni su bi l i na Pravoj uputi . " (Ibn
Abdul berr, Dami ' u bejani l -' i l mi ve fadl i hi , 1810.)
____
_

_

__

Klonjenje novotarija u vjeri

Z. Ostavljanje novotarija, jer svaka novotarija je zabl uda
` Novotarija je nova. stvar u vjeri, odnosno ono to je
pri dodano i sl amu, pri l iepljeno za njega, a ustvari nije od njega,
svejedno bi l o to u ubjeenju, tel esni m radnjama i l i rijei ma.
Svevi nji Al l ah upotpuni o je ovu vjeru i Svome Vjerovjesni ku,
sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, pred kraj njegova i vota objavi o je
riei :
, _ @i
-
"Sada sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju prema
vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude
vjera. "
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, dostavio je ono to
mu je objavljeno od njegova Gospodara. Podui o je svoje
ashabe svemu to i m je potrebno, pa ak | nai nu obavljanja
fi zi ol oke potrebe i sl i ni h stvari koj i h se ovjek ponekad
zasti di . Presel i o je i nije bi l o pti ce da se kree na nebesi ma a da
i m nije dao znanje o njoj. 2 Sve to dovoljno je ehl i -sunnetu da
ne uvode ni kakve nove stvari u vjeri .
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, obaviesti o je da e
Prijevod znaenja EI -Mai de, 3.
ej h al udi ra na hadi s Ebu Zerra, radijal l ahu anhu, gdje kae:
"Muhammed, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, nas je ostavio i nije bi l o pti ce na
nebesi ma da se kree a da nam ni je spomenuo znanje o njoj. " Ahmed u
"Musnedu" (5/153, 163). Spomenuo ga je i Hejsemi u " Medme'i zevai d"
(8/263; 264).

__

se njegov ummet podiel i ti na sedamdeset tri skupi ne i da e

sve u Vatru osi m jedne. To o emu je Al l ahov Posl ani k,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, nagovijesti o potvruje dananja
stvarnost. Pojavi l e su se novotarie u pitanj i ma ubjeenja koje
su prethodni ci i menoval i odgovarajui m i meni ma, poput:
novotarije havari da, kaderia, dehmija, mu'tezi l a, rafi dija,
muebbi ha, mu' atti l a, mutesawifa, debrija, murdija, ' i l manija,
ba' sija, kuburija, earija i sl i ni h nji ma, oni h koj i su proi zal i i z
nji h poput: ti dania, naki bendia, i ia, dahi zija, behemija i
drugi h. Propi s za spomenute sekte se razl i kuje: neki od nji h
postal i su nevjerni ci zbog svoj i h novotarija, a neki su postal i
vel i ki grjeni ci . Uenjaci ehl i - sunneta di skutoval i su s nji ma i
upozori l i na nji h, zabrani l i sl uanje i sti h, sl uanje nj i hovog
govora, sjedenja i raspravljanja s nji ma. Savjetoval i su
udaljavanje od nji h, kako to prenosi Ibn Betta, rahmetul l ahi
al ej hi , od skupi ne uenj aka i prethodni ka u svome djel u "EI
Ibanetu ei - Kubra".
Isto se kae i za prakti ne novotarije koji ma pozivaju
zabl udjel i i sl iepi sljedbeni ci , poput mevl uda, noi regai ba,
i badeta koj i nemaj u osnove u erijatu a vezani su za namaze,
denazu, ka bure i dr., a i sti sl uaj je i sa novotarijama u rijei ma
za koje nema ni kakva dokaza. Na sve te novotarije odgovori l i
su uenjaci za koji ma se povodi i koj i se sl iede. Vjerodostojni m
Komentator, Al l ah ga podrao, al udi ra na hadis: "Jevreji su se podielili na
sedamdeset jednu skupinu, krani su se podielili na sedamdeset dvie skupine,
a moj ummet e se podieliti na sedamdeset tri skupine. Sve e u Vatru osim
jedne." Upital i su: " Koja je to, Al l ahov Posl ani e?" Rekao je: "Zajednica. " U
drugom predanj u: "Ona koja bude na onome na emu sam ja i moji ashabi. "
Ebu Davud (4597), Ti rmi zi (2641), I b
n
Made (3992) i mnogi drugi . ej h
Al bani , rahmetul l ahi al ejhi , ocijenio ga je vjerodostoj ni m u "Zbi rci
vjerodostojni h hadi sa" (203, 1492).
..
-

-


.

hadi si ma pojasni l i su nji hovu ni tavnost, poput rijei Al l ahovog

Posl ani ka, sal l al l ahu alejhi ve sel lem: "Najgore stvari u vjeri su
novine. Svaka novina je novotaria, a svaka novotaria je
zabluda"
1
, i takoer riei: "Ko u ovu nau stvar (vjeru) uvede
ono to nie od nje, to mu se odbia" , i drugi m sl i ni m
dokazi ma.
Di o hadi sa koji su zabi ljei l i Ebu Davud (4
6
07), Ti rmi zi (2678), Ahmed
(4/126, 127), Dari mi ( 1/44, 45), Ibn Made (32, 43), Taberani u " Kebi ru" (617,
624), Haki m u "Mustedreku" (1/95), Ibn Hibban (Mevari d, 102), Adurri u
"erijatu" (46) u had i su Irbada b. Sa rije, radija I l a hu anhu. Ha ki m ga je ocjeni o
vjerodostoj nim. Ti rmi zi je rekao da je. hasen-sahi h, dok ga je e j h Al ba ni ,
rahmetul l ahi al ej hi , ocijeni o vjerodostojni m u "Sahi hui -Dami ' i " (2/346) i
"Sunnetu" od Ibn Ebi Asi ma (17-20, 29, 30).
Buharija (2697), Musl i m (1718) u hadi su Aie, radijal l ahu anha.
_ _

_

_

_

_

_

_

__

_

_

_ _

_ _ _
___

__ _

Klonjenje rasprave
J.Ostavljanje rasprava i sjedenja sa sljedbenicima strasti
` Vjerovjesni k, sal l al l hu al ej hi ve sel l em, zabranj i vao je
podvajanje u vjeri , raspravu i pol emi ku oko Kur' ana. Imam
Ahmed, rahmetul l ahi al ejhi , bi ljei od Abdul l aha b. Amra b. El
Asa, radijal l ahu anhu, da je rekao: "Moj brat i ja dol azi l i smo u
jedan kruok koj i mi je bio drai od bi l o kojeg stada crveni h
deva. Jednom smo dol
_
i i ugl edal i uenjake - ashabe
Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, kako sjede
pored jedni h od vrata mesdi da. Bi l o nam je neugodno da i h
razdvajamo, pa smo sjel i posebno sami ustranu. Oni su
spomenul i ajet i z Kur' ana, a zati m poel i vodi ti pol emi ku oko
njega tol i ko da su podi gl i svoje gl asove. Al l ahov Posl ani k,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, i zaao je i z svoje sobe l ica
pocrvenjel og od srdbe. Baci o je prema nji ma prai nu | rekao:
'Polahko narode! Ovime su uniteni narodi prie vas: svojim
razilaenjem s njihovim vjerovjesnicima i suprotstavlanjem
jednog diela Knjige drugom dielu. Uistinu, Kur'an nie objavlen
da negira jednim dielom drugi dio, ve da jednim dielom
potvruje drugi dio. Pa, ono to saznate od njega, po tome i
radite, a ono to ne budete poznavali, vratite onome koji to
poznaje. '"
U drugom predanj u kod i mama Ahmeda, rahmetul l ahi al ej hi ,
stoji : "Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, izaao je
Ahmed u " Musnedu" (2/181). Spomenuo ga je i Hi ndi u " Kenzul
' ummal u" (978). Ahmed

aki r, rahmetul l ahi al ejhi , ocijenio j e vjerodostojni m

l anac prenosi l aca (6702).

_____

__
jednog dana a ljudi su pri al i o kaderu -odredbi . Na njegovu
l i cu pri mijetil a se crveni l o od srdbe. Rekao i m je: 'ta vam je
pa suprotstavlate jedan dio Knjige drugom. Zbog toga su
uniteni oni koji su bili prie vas."' Zabi lei o ga je i i mam
Buharija u " Hal k ef' al i l - ' i bad" , Ibn Made
3
i drugi .
Ovaj hadi s ukazuje na neophodnost ostavljanja rasprava i
udaljavanja od oni h koj i to i ne, na zabranu podvajanja i
obaveznost vraanja i sti ni , kao i na ul aganje napora u
posti zanju jedi nstva i zbl i avanja meu musl i mani ma. Osnova
musl i mana u nji hovoj vjeri jeste Al l ahova Knji ga i sunnet
Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em.
Opepoznato je da Kur' an nije objavlen da negi ra jedni m
dijel om drugi di o. Onaj koj i spozna neto od njega, postane
mu jasno njegovo znaenje, neka kae po tome, dok onaj
kome neto od znaenja Kur' ana bude skri veno, neka ga vrati
onome koj i to poznaje.

to se tie sljedbeni ka strasti, novotara

i onih koji pozivaju u zabl udu, oni , obi no, obmanjuju onoga
ko pri sustvuje nji hovi m skupovi ma -a to su vei nom neznal i ce
-tvrdei da su na i sti ni , a zapravo su na l ai . Kol i ko l i je samo
obinog svieta obmanjeno nji hovi m sl atki m zavodlji vi m
rijei ma?! Zbog toga je dol a zabrana sjedenja s nji ma dok se
` Ahmed u "Musnedu" (2/179), Ibn Made (85). Valori zator Busajrijevog
"Zevai da" kae: "Lanac prenosi laca ovog had isa je vjerodostojan i prenosi oci
su pouzdani . " Ahmed aki r, rahmetul l ahi alejhi , ocijenio je l anac prenosi l aca
vjerodostojni m (6668).
Buharija u "Hal k ef' al il-'i bad" (218), Ahmed u "Musnedu" (2/185), Adurri
u "erijatu" (68. str. ), Bej heki u " Medhalu" (2/53). Arnaut u "erhu Sunne"
(1/260) kae: "Lanac prenosi l aca mu je dobar", dok Ahmed aki r,
rahmetul l ahi al ejhi , (6741) kae: "Lanac prenosilaca.mu je vjerodostojan. "
I bn Made (85). Pogl edaj prethodni izvod.

_ __

raspravljaj u i vode polemi ke, kao to j e Svevinji Al l ah rekao:

"On vam je ve u Knjizi objavio: kad ujete da Allahove
rijei poriu i da im se izruguju, ne sjedite s onima koji to
ine .dok ne stupe u drugi razgovor. "
I rekao je:
"Kada vidi one koji se rijeima Nai m rugaju, nek si
daleko od njih sve dok na drugi razgovor ne preu." Sve
to zbog odbaci vanja grjeni ka i novotara, nji hova prezi ranja i
udaljvanja od nji h, kako ne bi svoj i m novotarijama obmanul i
musl i mane i kako bi osjeti l i prezrenost i poni enje.
4. Ostavljanje prepirki, diskusija i rasprava u vjeri
Spomenute tri pojave i maju jedno te i sto znaenje. U
hadi su Sai ba b. Abdul l aha ei -Mahzumia, zabi ljeenom kod
i mama Ahmeda 'u njegovom "Musnedu", stoji da je on bi o
drug Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, prije
pojave i sl ama i on je rekao da se Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ejhi
Prijevod znaenja En-Ni sa, 140.
Prijevod znaenj a EI -En' am, 68.
..
-

.

ve sellem, i prije pojave i slama nij e prepi rao ni raspravljao.
1
Takoer, prenosi se da je Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve
sel l em, rekao: "Raspravlanje o Kur'anu je nevjerstvo"
2
, tj.
rasprava i prepi rka o Kur'anu koja dovodi do sumnje u njega.
Zabrana rasprave spomenute u ovom hadi su obuhvata i svaku
raspravu u vjeri , poput rasprave o Al lahovoj odredbi , o
ludski m djel i ma, rasprave o Al l ahovi m i meni ma i svoj stvi ma i
znaenj i ma koja ukazaj u na Njega, subhanehu ve te'ala,
takoer rasprava o pi tanj i ma gaj ba - nevi dlj ivog svijeta, poput
nai na kaburske kunj e i onoga to e sl ijedi ti posl ije nje i
sl i nog. Sljedbeni ci sunneta i zaj edni ce zastaju na jasni m
tekstovima, ne raspravljaj u sa sljedbeni ci ma novi na u vjeri , ne
raspravljaj u o pi tanj i ma gaj ba koji ma i h je podui o Svevi nj i
Al l ah. Sljedbeni ci sunneta i zajedni ce ostavljaj u ove rasprave
zbog svog openi tog vjerovanja, . kada za neto nau dokaz,
o tome i govore. A Svevinj i Al lah naj bolj e zna.
Ahmed (3/425), Ebu Davud (4836), Ibn Made (2287) od Sai ba b.
Abdul l aha da je rekao: " Doao sam Vjerovjesni ku, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em,
pa su me drugi stal i hval i ti i spomi njati pred nji m. Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu
al ej hi ve se l l em, rekao je: 'Ja ga bole poznajem od vas. ' Rekao sam: 'Isti nu
kae, oca | majka rtvujem za tebe. Bi o si mi prelijepi drug. Ni si se prepi rao
niti raspravljao. "' (Tekst had i sa je kod Ebu Davuda)
Ahmed (2/286, 300, 424, 475, 503, 528), Ebu Davud (4603), Ibn Hi bban
( 73) i Haki m (2232).
Ibn Hi bban ga je ocijeni o vjerodostoj ni m kao i Haki m s koj i m se sl oi o i
Zehebi.
Ahmed akir je rekao: "Lanac prenosi l aca je vjerodostojan. " (7835)
Arnaut u "e rh u Sun ne" kae: " Lanac prenosi l aca je dobar. " (1/261).
U ovom poglavlju kod i mama Ahmeda prenose se sl i ni hadi si od Amra b.
El-Asa, radijal l ahu anhu, (4/204, 205) | Ebu Duhajma, radijal lahu anhu,
(4/170).

, ,

,

,

, , ,

Definicija sunneta
b. Sunnet je kod nas ono to se prenosi od Allahovog
Poslani ka, sallallahu al ejhi ve sellem.
b.Sunnet je tuma Kur' ana i dokaz Kur'anu.
7. U sun netu nema analogije.
Pod sunnetom se mi sl i na sunnet Al l ahovog Posl ani ka,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, a to je sve ono to se prenosi od
njega i sve to je tuma Kur' ana, jer mu je Al l ah, subhanehu ve
te' al a, naredi o da pojasni Njegovu objavu:
" ... da pojasni ljudima ono to. i m se objavljuje. "
U sunnet koj i je obavezno sl iedi ti ubrajaj u se riJeCI
Al l ahovog Posl ani ka, sall al l ahu al ej hi ve sel l em, njegovi
postupci i utnjom odobrene stvari . Dakl e, sve navedeno je
tuma i pojanjenje znaenja Kur'ana. Na postupke Al l ahovog
posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, se ograni ava i ne
pridodaje im se ni ta to nije od nj i h. I ovo je znaenje riei da
u sunnetu nema anal ogie. Meuti m, kada propi s postane
jasan, onda on bi va sveobuhvatan za sva pi tanja na koja se
odnosi .
Dakl e, znaenje anal ogije ovdje jeste da se sunnet1 1 nita ne
pri dodaje to nij e od njega, kako ne bi smo rekl i neto da je od
sunneta a ono ustvari to nije, i l i da postoj i za neto dokaz i z
sunneta a, doi sta, za sl i no neto dokaz ne postoj i . Al i, ovdje se
Prijevod znaenja En-Nahl , 44.

_
___ _

__

ne mi sl i na anal ogiju putem koje se rJesavaju odreena

(novonastal a) pi tanja sl i na drugi m pi tanj i ma, zbog nedostatka
dokaza za i sta pitanja.
Ukol i ko se ovjek ograni i na sunnet i bude zadovoljan
nji me, ui sti nu, on e mu bi ti i dovolj an. Onaj koj i pri doda neto
sunnetu, taj je novotar, kako smo prethodno pojasnil i : Svaka
novotarija je zabl uda. Dakl e, svaki novotar je zal utao, l.
skrenuo i pogrijei o. S druge strane, sunnija je onaj ko se
vrsto pri drava sunneta i takav je na i spravnoj uputi i svjetl u
od Al l aha, subhanehu ve te'ala.

__

__
Sunnetu se nita slino ne smatra
. Nita slino mu se ne pridruuje.
5. Ne spoznaje se razumima i l i strastima, ve se spoznaje
slijeenjem Poslanika i ostavljanjem strasti.
` Ni ta sl i no mu se ne navodi , poput odbacivanja onoga
to je utvreno vjerodostoj ni m sunnetom i l i suprotstavljanja
sun netu. Svevi nj i Al l ah je rekao:
).i
L
..!/

`1 ne navodite Allahu sline! Uistinu, Al l ah zna, a vi ne

znate. "
1
U ovome je odgovor vi eboci ma koji su poredi l i Svevi njeg
Gospodara sa svoj i m boanstvima, kao to su to i govori l i :
i_


" Mi ih ne oboavamo, osi m kako bi nas priblii l i Allahu. "
2
I kao to su govori l i :
"Oni su nai zagovornici kod Al laha."
3
Na sl i an nai n ne navodi se neto sl i no ni sunnetu
Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, kao to su to i ni l i
Prievod znaenja En-Nahl , 74.
Prievod znaenj a Ez-Zumer, 3.
Prievod znaenja Junus, 18.
_
___
_

_
_

muri ci govorei :
"Zar da njemu bude objavljen govor pored nas?! " , i l i
poput nj i hovi h rij ei :
,

" Da je ovaj Kur'an objavljen uglednom ovjeku iz ova dva
mjesta. "
2
Naa obaveza je da vjerujemo Vjerovjesni ku, sal l al l ahu al ej hi
ve sel l em, da radi mo po sunnetu koj i se vjerodostojno prenosi
od njega a ne da ga odbiamo i l i neosnovano tumai mo, poput
hadisa o sputanj u
3
za koj i neki kau: "Il i Ar ostae bez Njega
1 Prijevod znaenja Sad, 8.
Prijevod znaenja Ez-Zuhruf, 31.
Hadi s o sputanju jesu rijei Al lahovog Poslani ka, sal l al l ahu al ejhi ve
sel l em: "Na Svevinji Gospodar sputa se svake noi na dunjaluko nebo u
zadnjoj treini noi i govori: 'Da li Me neko doziva pa da mu se odazovem? Da
li neko tri od Mene pa da mu dam? Da li neko trai oprosta od Mene pa da
mu oprostim?'" Buharija (1145), Musl i m (758) u hadi su Ebu Hurejre,
radijal l ahu anhu, i takoer Musl i m (758, 172) u hadi su Ebu Sei da ei -Hudrija,
radijal l ahu anhu.
ejh Ibn Di bri n kae: "Sljedbeni ci sunneta prihvati l i su ovaj vjerodostoj ni
hadi s i povjerovali u sve spomenuto u njemu od s putanja Uzvienog Al l aha i
Njegove ljubavi prema Svoji m stvorenji ma, podsti caju na dovu, zi kr i
pokajanje u zadnj i m trenuci ma noi . Ne govore o nai nu sputanja, ve kau
da je on onakav kakav dol i kuje Al l ahovoj, subhanehu ve te' al a, vel i i ni i
uzvienosti. Ovaj hadi s ui ni o se teki m za mu' atti l e od dehmija i nji ma
sl ini m, pa su ga premetali i na kraju odbaci l i . Rekl i su za njega da je od ohad
hadi sa koji ne ukazuju osim na pretpostavku - kako to oni mi sl e - i nj i ma se
ne argumenti ra u akai du.
Drugi su neosnovano protumai l i hadi s da se radi o sputanj u Al l ahove
mi losti i l i Njegove naredbe i l i neega sl i no
Q
.

_ _

_

_

_ _

_ _

_

_

_
-
_

_ _ _ ___

_ _ _ _
ili ne"; i l i poput hadi sa vi enja
1
za koj i kau: "Vi enje obavezuje
A hadis je zabi ljeen u Sahi hi ma - vjerodostoj ni m hadi ski m zbi rkama,
Suneni ma i drugi m djel i ma sljedbeni ka sunneta. Takoder, sve to je
vjerodostojno od ahad predanja i to je ummet pri hvati o, to ukazuje na
vrsto ubjeenje po ispravnijem mi ljenju. to se ti e neosnovanog
tumaenja, da se radi o sputanj u mi l osti i l i naredbe, takvo tumaenje je
nitavno, jer Njegova naredba se sputa svakog trenutka i ne ograni ava se
samo na zadnj u trei nu noi . I, takoder, ni je i spravno da Njegova naredba
kae: ' Ima li nekoga da Me doziva, pa da mu se odazovem? Ima l i nekoga da
neto trai od Mene, pa da mu to dam?' " (Opaske na djel o " Lum' atul -i 'ti kad",
73-74.)
Mnogobroj ni su hadi si koji govore o vienju Al l aha, subhanehu ve te' al a.
Od nji h su i Vjerovjesni kove, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, rijei : " Vi ete, doista,
vidjeti svoga Gospodara kao to vidite ovaj mjesec. Neete se gurati da biste
Ga vidjeli. " Buharija (554), Musl i m (633) u hadi su Derira b. Abdi l l aha,
radijal l ahu anhu.
Od nji h su i Vjerovjesni kove, sal l al l ahu alejhi ve sel l em, rijei: "Da l i vam je
teko vidjeti Mjesec u noi Bedra (noi utapa - kada je Mjesec pun)?"
Odgovori l i su: " Ne. " Upitao je: "A da li vam je teko vidjeti i sto Sunce kada
nema obl aka?" Odgovorili su: "Ne. " Rekao je: " Vi ete, doista, isto tako vidjeti
svoga Gospodara. " Buharia. (7437), Musl i m ( 182) u hadi su Ebu Sei da ei
Hudrija, radial l ahu anhu.
ejh Ibn Di bri n kae: "Ispravni prethodni ci i sljedbeni ci sunneta od
potonji h generacija sl oni su kada je rije o potvrdi stvarnog jasnog vienja,
okom, Al l aha, subhanehu ve te' al a, negi rajui Svevinjem Gospodaru bi l o
kakvu sl i nost sa stvorenji ma u Njegovi m osobi nama i odl i kama. Ovo vienje
dogodi t e se na Sudnjem danu i u Dennetu kako to bude hti o Gospodar
Sl avUeni . Takoder, dogodi t e se na mjestu stajanja, a vi djet e Ga vjernici i
oni koji budu i spoljaval i i man. U Dennetu gl edanje Al l aha, subhanehu ve
te' al a, bi t e iskljuivo za vjerni ke koji e gl edati Al l aha, subhanehu ve te'ala,
jutrom i veeri, a bi t e i oni h koj i e Ga posjeivati i gl edati na danu dume
koji e se zvati Jevmul -mezi d / Dan obi l nog davanja. Gl edanje u Al l aha,
subhanehu ve te' al a, najvea je dennetska bl agodat. Stoga su nevjernici i
kanjeni uskrai vanjem gl edanja svoga Gospodara.
Zati m, to e biti stvarno gl edanje oi ma, kako o tome govori sunnet i
pojanjava Kur' an.

....
,

,
-
.

,

,

,
-
.

.

,

..

na ovo i ovo"; i sl i no ovome.

A to se ti e i njeni ce da se sunnet ne spoznaje razumi ma i
strasti ma, mi sl i se da je ljudski razum nesposoban da spozna
kakvou pitanja gaj ba - nevi dlivog svieta, i l i , takoer,
spoznaju mudrosti i kori sti zbog koj i h su propi sani erijatski
prop1 s1 . Postoje ljudi koj i se suprotstavlaju pojedi ni m
nareeni m i zabranjeni m pi tanj i ma, spomi nju nejasnoe putem
Oni koj i poriu ovo vienje jesu dehmijje i oni koji su ih sl ijepo sl ijedi l i
poput mu'tezi l a i pojedi ni h murdija, koji kau da potvrda ovoga vienj a
obavezuje na poistovjeivanje | potvrdu dihe-strane, a to je od novi na i
sloenosti. Zati m su preeri vali u odgovoru na i njeni ce koje proizlaze iz
jasni h dokaza, to im i st razum ukazuje na besmi sl enost i nitavnost.
S
l
jedbeni ci sun neta potvruju Al l ahu dihetu/- 'u/uvv/stranu uzvi enosti -
kako je prethodno pojanjeno - to ne zahtieva pojavu i obnovu nekog od
Al l ahovi h, subhanehu ve te' al a, svojstava.
to se ti e nj i hovi h (oni h koj i pori u vienje) najai h dokaza, to su rijei
Uzvienog Al l aha, kako stoji u prievodu znaenja:
, ;,
' Pogledi Ga ne mogu obuhvatiti' Prijevod znaenja EI - En' am, 103.
Odgovara i m se da je vienje ue od obuhvatanja, pa tako je ajet ustvari
dokaz za vienje Al l aha.
Takoer, svoj stav dokazuj u rijei ma Uzvienog Al l aha Musau: ,_ .
Me nee vidjeti', nakon to je Musa, al ej hi s-sel am, rekao:


'Gospodaru, pokai mi, da gledam u Tebe .' Prijevod znaenj a EI -E' araf,
143. Odgovara im se: Ui sti nu, ne moe se tvrditi da je Musa, al ejhi s-sel am,
traio neto to ni je dozvo
l
jeno, pa nakon to je zatraio, Al l ah mu je to
onemogui o zbog ovjekove sl abosti na dunjal uku. Stoga, nakon to se
Al l ah, subhanehu ve te' al a, pokazao brdu, ono se u potpunosti zdrobi l o, a u
neki m predajama spomi nje se da je propal o u zeml ju. Meuti m, na ahi retu e
Allah ojaati vi d Svoj i m robovi ma pa e Ga moi vidjeti. " (Opaske na djel o
"Lum' atul -i ' ti kad, 110-113. )
_

_

_
__

__
koj i h ubacuj u sumnj u u propi sanost i sti h pi tanja, poput
mudrosti obi l aska oko Kabe, lubljenja Crnog kamena, tranja
i zmeu Safe i Merve, bacanj a kameni a, poput mudrosti
zabrane kamate i ako su njome zadovoljne obj e strane, i l i bl uda
koj i m su zadovolj ne takoer obje strane, i l i pijenja al kohol a
koj i je ugodan dui i prija joj, i sl i no ovome.
Isl amski uenjaci , rahmetul l ahi al ej hi m, govori l i su, onol i ko
kol i ko i m j e Svevinji Al l ah dozvol i o, i pojanjaval i mudrosti i
kori sti eriatski h pi tanja, pa u kol i ko i m neka pi tanja ne bi bi l a
jasna, i tada bi bi l i ubieeni da j e u nj i ma korist. Govori l i bi :
" Mi ni smo u stanj u da spoznamo pi tanja nevi dlj i vog svieta,
poput kaburske kazne i kaburskog ui vanja, suti ne due i
njene veze sa tiel om na dunj al uku i u Berzehu, takoer, nai na
proivljena, i skupljanj a i onoga to nakon toga dol azi . U ovi m
pi tanj i ma ne preostaj e nam ni ta drugo nego da pri hvati mo |
sl ijedi mo uputu, a ostavi mo strasti i raspravljanje o ovi m
pi tanj a na osnovu pretpostavki i sumnj i . Ovakav nai n
ophoenja prema ovi m pi tanj i ma dokaz je potpunog
zadovolstva i pri hvatanja, a Al l ah naj bolje zna. "
..
-

Vjerovanje u Allahovu odredbu dobra i zla
I. Vjerovanje u odredbu dobra i zla, priznavanje
hadisa koji govore o njoj i vjerovanje u njih, smatra se
dijelom obaveznog sunneta, i ako se ostavi jedna od ovih
stavki, ne prihvati se ili se ne povjeruje u nju, ovjek se
nee smatrati sljedbenikom sunneta. Dakle, ne govori se:
"Zato?", niti: " Kako?", ve se ovi hadisi priznaju i vjeruje
se u nji h.
II. Onaj koji ne poznaje tumaenje hadisa, ne spozna
ga svoji m razumom, neka tu i zastane: to e mu biti
dovoljno i to e mu presuditi. Na njemu je da vjeruje i da
se preda tome.
IZ. Poput hadisa "Iskrenog i Povjerljivog" , i l i poput
hadisa o "odredbi ".
` Hadi s "Iskrenog i Povjerljivog" ustvari je hadi s Abdul l aha b. Mes' uda,
radijal l ahu an hu, kojeg je ej h spomenuo u komentaru.
Brojni su ajeti i hadi si koji govore o kaderu - Al l ahovoj odredbi . Neke od
nji h spomenuo je ej h Ibn Di bri n tokom svoga komentara. Od hadi sa koj i
govore o kaderu je i dugi hadi s Abdul l aha b. Omera, radijal l ahu anhuma.
Jahja b. Ja' mer rekao je: " Prvi koji je govorio o kaderu u Basri bi o je Ma' bed
ei -Duheni . Ja i Humej d b. Abdi rrahman ei -Hi mjeri krenul i smo na hadd i l i
' umru pa smo rekl i : ' Kada bi smo samo sreli nekog od ashaba Al l ahovog
Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, i upi tal i ga o tome to ovi govore o
kaderu! ' Al l ah nas je poasti o da smo srel i Abdul l aha b. Omera na ul azu u
mesdid, pa smo ja i moj prijatelj stal i oko nega, jedan sa desne, a drugi sa
l ijeve strane. Pretpostavljao sam da e mi priatelj prepusti ti rije pa sam
rekao: 'O Ebu Abdurrahman! Meu nama su se pojavi l i ljudi koj i ue Kur' an,
prizivaju sebi znanje . . . - spomenuo je neto od nj i hovi h osobi na - ... i oni
tvrde da nema kadera, ve da j e svaka stvar nova. ' Rekao je (Abdul l ah b.
Omer): ' Kada sretne te ljude, obavijesti i h da sam j a i st od nj i h i da su oni
isti od mene! Tako mi Onoga s koj i m se Abdul l ah b. Omer zakl i nje, kada bi

_

_

_ _

_ _

_ _

____

__

` Vjerovanje u kader - odredbu jedan je od est temelja

i mana i bi va na nai n da vjerni k vjeruje da je Al l ah znao sve
to e se desi ti , da je sve to zapi sao u Levhi - Mahfuzu, da
vjeruje da ni ta ne postoj i osi m s Al l ahovom volom, bi va samo
ono to On vol i i da vjeruje da je Al l ah, subhanehu ve te'ala,
Stvoritelj svega postojeeg, sve to postoj i od stvorenja, djela i
propi sa Al l ah j e stvori o. Tada e vjerni k vjerovati da sve ono
to ga je zadesi l o, ni kako ga nie moglo mi moi i , i da sve to
ga je mi moi l o, ni kako ga nije moglo zadesi ti , kao to je i
Vjerovjesni k, sal l al l ahu alej hi ve sel l em, rekao: " / znaj, kada bi se
sav narod sakupio da ti dadnu koristi u neemu, nee ti koristiti
osim onoliko koliko ti je Allah ve zapisao. / kada bi se sakupili
da ti naude u neemu, nee ti nauditi osim onoliko koliko ti je
Allah ve zapisao. Pera su podignuta i Listovi su se osuili.
Hadi s bi ljee Ahmed i Ti rmi zi od Ibn Abbasa, radijal l ahu
an huma, i Ti rmi zi kae za had i s da je vjerodostojan.
jedan od nj i h i mao zl ata kol i ko je brdo Uh ud i podijel i o ga, Al l ah mu to ne bi
pri mi o sve dok ne bude vjerovao u kader. . . . ' Zati m je spomenuo had i s Omera
b. EI -Hattaba, radijal l ahu anhu, u kojem se spomi nje da je Di bri l pitao
Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, o i manu, pa je Vjerovjesnik,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, rekao: ' Da vjeruje u Allaha, Njegove meleke,
Njegove knjige, Njegove poslanike, Poslednji dan, i da vjeruje u odredbu
dobra i zla. "' Musl i m (8).
Zbog Vjerovjesni kovi h, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, rijei u poduem
hadi su Di bri l a kada ga je upitao o i manu: "Da vjeruje u Allaha, Njegove
meleke, Njegove knjige, Negove poslanike, Poslednji dan i da vjeruje u
odredbu dobra i zla. " Hadi s je zabi ljei o Musl i m (8) od Omera b. EI - Hattaba,
radijal l ahu anhu.
Ti rmi zi ( 2516) u "Opi su o Sudnjem danu", pogl avlje br. 59; Ahmed u
" Musnedu" (1/293). Ti rmi zi kae: "Ovaj had i s je hasen-sahi h" . A Ahmed akir
kae: " Lanac prenosi l aca je vjerodostojan" . (2669)
..
-

-


.

Takoer, hadi s Ibn Mes' uda, radial l ahu anhu, u kojem

Al lahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, kae: " Uistinu,
svako od vas se formira u majinom stomaku etrdeset dana
kao kaplica, zatim isto toliko bude zakvaak, zatim isto toliko
bude gruda mesa, a zatim mu se poale melek kome se naredi
da zapie etiri stvari: pa zapie njegovu nafaku, njegovu smrt
njegova djela i hoe li biti nesretan ili sretan. Muttefekun
al ejhi . Sve ovo upi e se ovjeku dok je jo u maji nom
stomaku.
Kada su ashabi upi tal i Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve
sellem: " Pa, zato onda da ne ostavi mo djel a i osl oni mo se na
ono to nam je zapi sano?! ", Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve
sel l em, odgovorio je: "Radite! Svakome je olakana ono za to
je stvoren!"2
Dakl e, nama je nareeno da radi mo, a Al l ah, subhanehu ve
te' al a, je Taj koj i ol akava ovjeku i pomae ga u onome za to
je stvoren. Pa, ko bude stvoren za nesretni ka, Al l ah e ga
poni zi ti pa e radi ti djel a nesretni ka, dok onome koj i bude
stvoren za sretni ka, Al l ah e mu ol akati puteve do sree. Ovo
je vjerovanje u odredbu i oko njega i ma mnogo pojedi nosti .
Buharija (3332) | Musl i m (2643) od Abdul l aha b. Mes' uda, radijal l ahu
anhu, a to je hadi s "Iskrenog i Povjerlj i vog" na koj i je autor ukazao u samom
tekstu posl ani ce.
Buharija (4945) od Al ije, radijal l ahu anhu, i Musl i m (2649) u hadi su
Imrana b. Husajna, radijal l ahu anhu.

_ _

_

_

_

_ _

_

_

__

_

_

-
_

_
_ _ ___

_ __ _

Gledanje vjernika u svoga Gospodara na

Sudnjem danu
IJ. U sve hadise koji govore o vienju, makar oni bili
udni onima koji i h sl uaju, vjeruje se i nijedno slovo od
nji h se ne odbija, a isti sluaj je sa svim hadisma koje
prenose pouzdani prenosioci.
I4. Od sunneta je da se ni s kim ne raspravlja, ne
diskutuje i ne podstie na debatu (o ovome), jer je
prekomjeran govor o odredbi, vienju, Kur' anu i drugim
sl i nim pitanji ma pokuen i zabranjen. Onaj koji to ini -
pa makar u raspravi i pogodio sunnet - nee biti od
sljedbenika sunneta sve dok ne ostavi raspravu, potpuno
se preda i povjeruje u predanja.

to se ti e vjerovanja u vi enje, t. da e vjerni ci vidjeti

svoga Gospodara u Dennetu, to je, takoer, potvreno i
preneseno u hadi si ma. Vi enje su negi ral e i badUe i drugi od
mu' tezi la, meuti m, nji hovo negi ranje se ne uzi ma u obzi r.
Brojni su ajeti i hadi si koj i potvruj u da e vjerni ci vidjeti svoga
Gospodara u Dennetu. Od ti h ajeta i hadi sa su i sljedei:
Rijei Svevinjeg Al l aha:
;
:,,, "One koji ine dobra
djela eka nagrada, i vie od toga! " (PrUevod znaenja J unus, 26.)
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, protumai o je rUei vie od
toga" da e vjerni ci vidjeti svoga Gospodara na Sudnjem danu, kako stoji
u hadi su Suhej ba, radijal l ahu anhu, a bi ljei ga Musl i m (181).
> Rijei Uzvienog Al l aha:
;
.._, "Toga dana neka lica
bit e blistava, gledat e u svoga Gospodara." (Prijevod znaenja El
Kijama, 22-23. )
_ _ _ _
,

,

,

,

_
,

j7
Takoer, od sunneta je ostavljane rasprava
\
debata i
di skusia o onome o emu Al l ah, subhanehu ve te' al a, nije
objavio ni kakav dokaz. Naprotiv, na vjerni ku je da pri hvati |
potvrdi ono to poznaje, a od onoga to ne poznaje - ukol i ko
je vjerodostoj no preneseno - da ni ta ne odbija, da se ne
raspi tuje o nevi dlj i vi m pojavama, da ne kae: "Zbog ega je
Al l ah ovo stvori o?", i l i : "Zbog ega j e Al l ah ovo naredi o?"
Naprotiv, na vjerni ku je da kae: "

ul i smo i pokoravamo se",

bez i kakvog pi tanja o kakvoi Al l ahovi h, subhanehu ve te'ala,
i mena i svojstava, razl oga Al l ahovi h radnji i propi sa. Ono to
bude spoznao, pri hvatit e, ali e se povinovati i onome to ne
bude spoznao.
> Ri jei Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em: " Vi ete, zaista,
vidjeti svoga Gospodara na Sudnjem danu kao to vidite ovaj mjesec.
Neete se tiskati da biste Ga vidjeli. " Bu harija ( 554), Musl i m (633) u had i su
Derira b. Abdi l l aha, radij al l ahu anhu. I drugi vjerodostojni hadi si koje
smo prethodno navel i kod govora o vienju.
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, zabrani o je raspravu koj a vodi do
sukoba | preki danj a veza. Od tih zabrana su i rijei Al l ahovog Posl ani ka,
sal l al l ahu al ejhi ve sel l em: "Niedan narod nie zalutao nakon upute, osim
kada se upustio u raspravu. " Ti rmi zi (3253), Ibn Mad e (48), Ahmed u
" Musnedu" (5/252, 256). Ti rmizi kae: "Hadi s je hasen-sahi h". Pogledaj
"Sahi hui -Dami ' a" (5633).

D.

-


.

iiiiiii
Kur' an je Allahov govor i nije stvoren
Ib. Kur' an je Allahov govor i nije stvoren. Ne ga
obesnaiti to to e se rei: " Nije stvoren. " Uistinu, Allahov
govor je neodvojiv od Njega i nita od njega nije stvoreno.
Dobro se uvaj rasprave s oni m koji je po ovom pitanju
doao s novim stvari
m
a i oni m koji govori o izrazu i
slinom, kao i onim koji zastane pa kae: " Ne znam je l i
stvoren i l i ne. On je Allahov govor. " Ovaj je novotar i nalik
je onome koji kae: "On je stvoren. " Uistinu, Kur'an je
Allahov govor i nije stvoren.
Jedno od pi tanja o koj i ma su govori l e prethodne i
potonje generacie jeste i pi tanje Kur' ana. Sledbeni ci sunneta
s
u
stava da je Kur' an Al l ahov govor
2
koj i je Al l ah spusti o na
Zbog hadi sa koj i prenosi Ebu Hurej re, radijal l ahu anhu, od Vjerovjesnika,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em: "Rasprava o Kur'anu je nevjerstvo. " E bu Davud
(4603) i ni ko drugi od autora est hadi ski h zbi rki - osi m Ebu Davuda - nije
zabi ljeio ovaj had i s. Zabi leio ga je i mam Ahmed (2/300) rijei ma: "Kur'an je
objavlen na sedam narea. Rasprava o Kur'anu je nevjerstvo - tri puta - pa,
ono to spoznate i njega, radite po tome, a ono to ne budete poznavali
vratite onome koji to poznaje. " Ahmed

aki r, rahi mehul l ahu te' al a, rekao je:

" Lanac pre nosi l aca je vjerodostojan. "
Jedan od dokaza da j e Kur' an Al l ahov govor jesu i rijei Uzvienog
Al l aha:
;
-'~--. .)
"Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, ti ga zatiti da bi on
sasluao Allahove rijei ..." (Prievod znaenj a Et-Tevbe, 6.) Ibn Kesir,
rahi mehul l ahu te' al a, rekao je: " Kako bi sasl uao Al l ahove rijei g. Kur' an koji
..
-

-


.

srce Svoga Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em. Al l ah j e
govorio nji me i sti nski , naredi o j e da se zapi e u Levhi - Mahfuz i
da se zapi e na l i stove i u Mushafe, al i i pored toga, on ne
prestaje bi ti Al l ahov govor.
Ovakav stav negi ral e su i badije i mu' tezi l i u Omanu i drugi m
mjesti ma, rekavi za Kur' an: " On je stvoren", i na taj nai n
smatraju ga stvorenjem poput ostal i h stvorenja.
Sledbeni ci sunneta odgovori l i su i m i pojasni l i da Al l ah
govori kada On hoe, Njegov govor je oduviek s Nji m, a On
govori kada hoe, i od Njegovog govora je i Kur' an. Na ovaj
nai n odgovori l i su i oni ma koj i kau: "On je stvoren", kao i
oni ma koj i zastanu i kau: " Ne znamo j e l i stvoren i l i nije. "
Sljedbeni ci sun neta kategori ki su narei val i da se ustvrdi da je
Kur' an i sti nski Al l ahov govor i pri tome su govori l i : "Od Njega
je krenuo i Njemu e se vratiti . " Nije dozvol jeno da i ta od
njega bude stvoreno, ni i zraz a ni ti znaenje, ve je sve Al l ahov
govor koj i m je i sti nski govori o. Sljedbeni ci sunneta, dakl e,
pritvruj u Al l ahu svoj stvo govora: Al l ah govori kako On hoe, a
zastaj u kod kakvoe Njegovog govora i ne zal aze u pi tanja
nevi dlji vog svij eta koja ne mogu s poznati svoj i m razumi ma.
Kau: "Znanje o tome preputamo Svevi njem Al l ahu. "
e mu ti ui ti ", Tefsi r I bn Kesi r (2/337). Dokazi o ovome su mnogobroj ni i
prostor nam ne dozvoljava njihovo navoenje.

b.

-



.

Vjerovanje u vienje Allaha na Sudnjem danu
Ib. Vjerovanje u vienje Allaha na
kako se prenosi u vjerodostojni m
Vjerovjesni ka, sal lal lahu al ejhi ve sellem.
Sudnjem . danu,
hadisima od
Takoer, jedna d osnova sunneta i i mana jeste
i njeni ca da e vjerni ci vidjeti svoga Gospodara na Sudnjem
danu i Dennetu kako to On bude hti o. Hadi si koj i govore o
tome pouzdani su i vjerodostoj ni, pa se stoga ne uzi maju u
obzi r oni koj i negi raju vi ene Al l aha, subhanehu ve te' al a, i
koj i odbij aj u hadi se jer su ti hadi si vjerodostoj no preneseni .
Kakvou vi enja mi ne poznajemo, al i potvrujemo da e
vJerni ci si gurno vi djeti svoga Gospodara jasno svoj i m oi ma.
Isto tako svjedoi mo da e gl edanje u Al l aha, subhanehu ve
te' al a, bi ti najvea dennetska bl agodat. Shodno tome,
gl edanj e u Al l aha tumai se "dodatkom", kao to se navodi u
riei ma Svevi njeg Al l aha:
\


"One koji ine dobra djela eka nagrada, i vie od toga.''
1
Takoer, u rijei ma Uzvi enog:
\.
-

" U njemu e i mati to god zaele - a od Nas i vie! "
2
Prijevod znaenja Junus, 26. Vjerovjesni k, sal l al l ahu alejhi ve sellem,
protumai o je rijei .. .i vie od toga" sa vjerni ki m vienjem svoga
Gospodara na Sudnjem danu, kako se navodi u hadi su Suhejba, radijal l ahu
an hu.
Prijevod znaenja Kaf, 35.

_
-
_

_
_ _

_

__

_
-

_ _

U knj i gama sljedbeni ka sunneta spomenuti su i dr
u
gi jasni
dokazi koj i govore o vi enj u Al l aha, subhanehu ve te' al a, na
Sudnjem danu.

_ _

_

_

_ _

__

_
__

_ _

_

_ _

_
Da li je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio
svoga Gospodara
IJ. Vjerovjesnik, sal l al l ahu al ejhi ve sellem, vidio je
svoga Gospodara i predaje koje se u vezi s tim prenose od
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
vjerodostojne su. Predanje o tome prenose Katade od
lkrime, a on od Ibn Abbasa, i Hakem b. Eban od lkrime, a
on od Ibn Abbasa, i Al ija b. Zejd od Jusufa b. Mi hrana, a on
od Ibn Abbasa. 1
1 Tirmi zi (3279) od EI - Hakema b. Ebana, on od Ikri me, a on od Ibn Abbasa,
radijal lahu anhuma, koji je rekao: " Muhammed je vi di o svoga Gospodara."
Rekao sam: "Zar Allah ne kae:
'"- '
'Pogledi Ga ne mogu obuhvatiti dok On poglede obuhvata' ? " ( Prijevod
znaenj a EI -En' am, 103. ). Rekao je: "Teko li se tebi ! To biva kada se pokae
Svoji m svjetl om. " ! rekao je: "Vi di o ga je dva puta. " Ti rmi zi kae: "Ovaj hadi s
na ovakav nai n j e hasen-gari b. " Ibn Kesi r, rahi mehul l ahu te' al a, kae: "Bi ljei
ga Ti rmizi u svome Dami ' u, Ibn Ebi Asim u Ki tabus-sunne (1/188, 192), Ibn
Ebi Hati m u svome Tefsi ru, Ibn Merdevej h, takoer Haki m u svome
" Mustedreku", a zati m kae: ' Haki m je rekao da je vjerodostojan po uvjeti ma
dvoj i ce ejhova, a oni ga ni su zabi ljei l i . "'
Zabi ljeio ga je i i mam Ahmed u svome " Mus nedu" (1/285) preko Katade,
od lk ri me, a on od Ibn Abbasa, radial l ahu anhuma, koj i prenosi da je Al l ahov
Posl ani k, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, rekao: " Vidio sam svoga Gospodara,
teba reke ve te'ala. " Abdul l ah b. Ahmed kae: "Ovaj had is sam uo od svoga
oca i ci ti rao mi ga je i na drugom mjestu. " Ahmed aki r, rahi mehul l ahu te' ala,
rekao je za l anac prenosi laca da je vjerodostojan (2580). A had i s se nal azi i u
"Medme' i z-zevai d" (l/78) gdje Hejsemi kae: " Bi ljei ga Ahmed i njegovi
prenosioci su prenosi oci Sahi ha. "
____
_

_

_ _

__

Mi had is o ovome pri hvata mo u spoljanjosti, kao to je i

dolo od Vjerovjesnika, sal lal l ahu alejhi ve sellem, a
raspravljanje o tome je novotarija. Vjerujemo kako nam je
preneseno i ne raspravljamo se ni sa kim o tome.
U ovom pi tanju, je li Vjerovj esni k, sal l al l ahu al ej hi ve
sel l em, vi di o svoga Gospodara, postoj i razi l aenje. To vi enje,
potvrdi o je Ibn Abbas, radial l ahu anhuma, u spomenuti m
predanj i ma, dok ga je Ai a, radij al l ahu an ha, negi ral a, odnosno
negi ral a je svakome koj i kae: "Vjerovjesni k je vi di o svoga
Gospodara".
1
Vjerodostoj no se prenose hadi si koj i govore da
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, nie vi di o svoga
Gospodara. Tako, u hadi su Ebu Zerra, radij al l ahu anhu, koj i j e
zabi lei o Musl i m u svome Sahi hu, stoj i : " Upi tao sam
Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em: ' Jesi l i vi di o svoga
Gospodara?' , pa mi je rekao: ' Svjetlost, kako da Ga vidim. "'
2
U
drugom predanj u stoj i : " Vidio sam svjetlast"
3
- ta je dokaz da
Meutim, e j h Al ba ni , rahi mehul l ahu te' al a, ovaj had i s je ocij eni o sl abi m u
svojoj val ori zaciji Ti rmi ziji nog Sunena (3279) i u djel u "Zi l al ul -denne"
(190/437) tj. val orizaciji hadi sa djel a "Ki tabus-sunne" od Ibni Ebi Asi ma.
Zbog hadi sa Mesruka koji kae da je upitao Ai u, radijal l ahu anha: "O
maj ko! Je l i Muhammed, sal l al l ahu alejhi ve sel l em, vi di o svoga Gospodara?"
Rekla je: " Kosa mi se podi gl a od toga to kae! Ko ti bude spomi njao ove tri
stvari, znaj da. l ae. Ko ti kae da je Muhammed, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em,
vi di o svoga Gospodara, sl agao ti je. " Zati m je proui l a rijei Svevi neg:
`

J
"Pogledi Ga ne mogu obuhvatiti dok On poglede obuhvata, On je o .
svemu dobro obavijeten." Hadi s. Buharija (4855), Musl i m (177).
Musl i m (178) u Knji zi o i manu u pogl avj u o Vjerovjesni kovi m, sal l al l ahu
al ejhi ve sel l em, rijei ma: "Svjetlost, kako da Ga vidim?!", i rijei ma: "Vidio sam
svjetlo."
Muslim (178292.).

-


.

je on vi di o samo svj etl ost.
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, obavijesti o nas je i
rekao za Al l aha, subhanehu ve te' al a: "Njegov zastor je svjetlost.
Kada bi ga otkrio, velianstveni sjaj Njegovog lica spalio bi sva
stvorenja do kojih Njegov pogled dosee. "1
Takoer, navodi se u vjerodostojnom hadi su da je
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, vi di o svoga Gospodara
srcem
2
, a ne okom, pa se tako i tumai predanje koje prenosi
Ibn Abbas, radial l ahu anhuma.
3
Dokaz koj i govori da j e Al l ah, subhanehu ve te' al a, zabrani o
Svoje vi ene na ovom svietu jeste i sl uaj Musaa, al ejhi s
sel am, kada je rekao:
"Gospodaru moj, ukai mi se da Te vidi m! " Musa je zatraio
da vi di svoga Gospodara, pa mu je Al l ah odgovori o:
Musl i m (179. ) u hadi su Ebu Muse ei -E' arija, radijal l ahu anhu, dok u
hadi su Ebu Bekra, radijal l ahu anhu, stoji : "Njegov zastor je vatra. "
Musl i m (176. ) od Ataa a on od Ibn Abbasa, radijal l ahu anhuma, da je
rekao: "Vi di o Ga je svoj i m srcem. "
I bn Hader, rahmetul l ahi alejhi , kae u Fethu (8/474.): " Od I bn Abbasa,
radijal l ahu anhuma, prenose se openita predanja, ali i ograni ena, pa je
obavezno vrati ti openi ta na ograni ena. Na taj nai n moe se spoj i ti potvrda
Ibn Abbasa i negacija Aie, radijal l ahu anhum, gdje se negacija odnosi na
vienje okom, dok se potvrda odnosi na vi enj e srcem. "
____
_

" ' Ne moe Me vidjeti! Ali, pogledaj u ono brdo, pa ako

ono ostane na svome mjestu, vidjet e Me.' kad se
Gospodar njegov onom brdu otkri, On ga sa zemljom
sravni, a Musa se onesvijeten strovali.

i m se osvijesti,
ree: ' Hvaljen neka si ! Kajem Ti se i ja sam vjernik pri ! "' 1
Dakl e, Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, vi di o j e svoga
Gospodara srcem, a ne okom, zbog ljudske sl abosti na
dunjal uku da ostane postoj an pred Uzvi eni m | Vel i anstveni m
Al l ahom, subhanehu ve te' al a.
Al i , to se ti e ahi reta, Al l ah, subhanehu ve te' al a, obdari t e
stanovni ke Denneta snagom kojom e vi djeti svoga
Gospodara i ostati postojani pred Nj i m. Izgl ed i snaga
stanovni ka Denneta nee bi ti kao to su bi l i nj i hovi izgl ed i
snaga na dunj al uku.
Prijevod znaenja EI -E' araf, 143.

_ _

_ _

_ _

_
_

___ _

_
_ _ _ _
Vjerovanje u Mizan - Vagu na Sudnjem danu
I. Vjerovanje u Mizan - Vagu na Sudnjem danu, kao
to se navodi: "

ovjek e se vagati na Sudnjem danu, pa

nee biti teak ni kol i ko je krilce muice. " Dakle, vagat e
se ljudska djela kako se navodi u predanj i ma. 2 Vjerovanje
u sve to i potvrda su obavezni, kao to je obavezno i
udaljavanje od oni h koji to negiraju i ostavljanje rasprave s
nji ma.

J
edan od osnovni h temelja pravca sljedbeni ka sunneta
jeste i vjerovanje u Posljednj i dan | vjerovanje u sve ono o
emu je Al l ah, subhanehu ve te' al a, obaviesti o a to e se
deavati na Sudnjem danu. Od onoga o emu je obavijesti o
j este i Mi zan - Vaga. Svevi nj i Al l ah rekao je:
Buharija (4729) u Knji zi tefsira, u pogl avlju "To su oni koji su poricali
ajete svoga Gospodara i susret s Nji m" u hadi su Ebu Hurejre, radUal l ahu
anhu, merfu' an sa rijei ma: " Uistinu, na Sudnji dan e doi ovjek krupan,
ugojen, ali kod Allaha nee biti teak ni koliko je krilce muice. " I rekao je:
"Ui te: , ,,,,, tna Sudnjem danu i m neemo dati nikakvu
teinu' ." (Prijevod znaenja EI - Kehf, 105. ).
Brojni su dokazi koji govore da e se ljudska djel a vagati . Od ti h dokaza
je i poznati dui hadi s kartice i spi sa koj i su zabi
l
jei l i : Ahmed u svome
Musnedu (2/213), Ti rmi zi (2639), Ibn Made (4300), Ibn Hi bban (2524), Haki m
(1/529). Haki m kae: "Ovaj hadi s je vjerodostojnog l anca prenosil aca i
Buharija i Musl i m ga ni su zabi ljei l i . " Zehebi se sl ae s nji m. Ti rmi zi je rekao:
"Ovaj hadi s je hasen gari b. " ejh Al bani, rahi mehul l ahu te' al a, ocijeni o je
hadi s vjerodostojni m u "Zbi rci vjerodostoj ni h hadi sa" ( 135) . Ahmed aki r,
rahi mehul l ahu te' al a, u svoj i m opaskama na " Musned" (6994) kae: "Lanac
prenosi l aca je vjerodostojan. "
..
-

-

-

"Mi emo na Sudnjem danu ispravne terezije postaviti, pa
se ni kome krivo nee ui niti. Ako neto bude teko kol i ko
je zrno goruice, Mi emo za to kazniti i l i nagraditi. A
dosta je to to emo Mi raune sviati ! "
1
Reeno je da e se ovjek l i no vagati , a dokaz tome su rijei
Svevi njeg:
-

"I na Sudnjem danu Mi i m neemo ni kakvu tei nu dati . "

2
U hadi su se navodi : Doe se sa krupnim ovjekom, koji je jeo
i pio, pa kod Allaha nee biti teak ni koliko je krilce muice. "
3
Drugi su, pak, rekl i da e ljudska djel a popri mi ti tijel o pa e
se kao takva vagati , a Uzvi eni Al l ah j e moan da i m dadne
tijela i ako su bi l a neto drugo. Tako e namaz popri mi ti tijel o
pa e se vagati , a s l i no e bi ti i sa zi krom, postom i ostal i m.
Takoer, vagat e i se l oa djel a. Dobra djel a e se staviti na
jedan tas vage, a na drugi tas vage l oa djel a.
Trei su rekl i da e se spi si na koji ma su zapi sana dobra i
l oa djel a stavUati na dva tasa vage. U svakom sl uaju, na
vjerni ku je da vjeruje u Mi za n - Vagu. Svevi nj i Al l ah rekao je:
Prijevod znaenj a EI -Enbija' , 47.
Prijevod znaenja EI -Kehf, 105.
Prethodio je izvod ha di sa.

_
_

_

_
_

_ ___

"Oni ija dobra djela prevagnu, oni e ta ele postii. A
oni ija dobra djela budu l ahka, oni e stradati . "
1
Svi ovi jasni dokazi upuuju na i sti nitost Mi zana 2, pa se
zbog toga ne osvre na one koj i su ga negi ral i, kao to su
fi l ozofi i nji ma sl i ni , koj i kau: "Za vagom su u potrebi samo
trgovci i prodavci ", a mi kaemo: " Ovo je od i spoljavanja
potpune Al l ahove, subhanehu ve te' al a, pravde. "
Prijevod znaenj a EI -E' araf, 8- 9.
Postoje i drugi dokazi koji govore o i sti nitosti Vage u koja je obavezno
vjerovati i pri hvati ti . Od tih dokaza su i ri jei Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu
al ejhi ve sel l em: "Dvie riei su drage Milostivom, lahke su na jeziku, a teke su
na vagi: Subhanal/ahi ve bihamdihi, subhanallahil-azim. " Bu haria (7563),
Musl i m (2694). Takoer, Vjerovj esni kove, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, rijei:
"Nema tee stvari koja e se staviti na Mia n - Vagu od liepog morala < "
Ti rmi zi (2003) | kae: "Ovaj had is je gari b na ovakav nai n. "

_
___


_

__

Govor Allaha na Sudnjem danu

I5. Obaveza je vjerovati i potvrditi da e Svevinji
Allah razgovarati s ljudi ma na Sudnjem danu, a izmeu
nji h i Njega nee biti prevodioca.
Od pi tanja koja su sastavni di o vjerovanja u Sudnj i dan,
proivljenja posl ije smrti i svega to e se deavati na Sudnjem
danu jeste i razgovor Al l aha, subhanehu ve te' al a, s ljudi ma. U
hadi su se kae: "Nema niednog od vas a da s njim nee
razgovarati njegov Gospodar. Izmeu ovjeka i njegovog
Gospodara nee biti prevodioca. "
Dakl e, nee bi ti prevodi oca koj i e prevodi ti s jednog jezi ka
na drugi, ve e Gospodar Svevi nj i govori ti govorom koj i m e
ga ovjek razumjeti . U ovom hadi su je jasan dokaz da e
Uzvi eni Al l ah razgovarati sa Svoj i m robovi ma kako On bude
hti o.
2
Buharija (6539) i Musl i m ( 1016-67) u hadi su Adija b. Hati ma, radij al l ahu
an hu.
ej h Ibn Di bri n kae: " Pitanje negi ranja Al l ahovog govora jedno je od
najstariji h pi tanja koja su pokrenul i novotari. Ispravni prethodni ci spomenul i
su vel i ki broj dokaza koji ukazuju na i sti ni tost Al l ahovog, subhanehu ve
te' al a, govora, pojanjavajui ti me nei spravnost tvrdnji oni h koji negi raju
Al l ahov govor, kao to su dehmijje i nji ma sl i ni . Dokazal i su da je Svevinji
Al l ah oduvijek govorio i da govori kada hoe govorom koji uj u svi oni
koji ma On Uzvi eni dozvol i da uju. Pojasni l i su da je svojstvo govora
pohval no svojstvo i njegovo uskraivanj e znai opi sivanje Al l aha, subhanehu
ve te' al a, manjkavou i ma hanom, a Al l ah je uzvien od svake manj kavosti.
On Svevinji spomenuo je mahanu tel eta kojeg su Benu Israi l uzel i za
boanstvo:

_ _

_

_

_

_

__

__ _ _

Vjerovanje u Havd Allahovog Poslanika,

sallallahu alejhi ve sellem
Z. Vjerovanje u Havd. Allahovom Poslani ku,
sallallahu alejhi ve sel l em, pri past e Havd - Vrelo na
Sudnjem danu. Tom vrelu e prilaziti njegov ummet.

irina
mu je slina duini - mjesec dana hoda. Broj njegovih
posuda slian je broju zvijezda na nebesima, kako se to
vjerodostojno prenosi u mnogi m predanji ma.
Ovo pi tanje takoer je sastavni dio vjerovanja u Sudnj i
dan. Broj ni su hadi si koj i govore o ovome, i zmeu tri deset i
etrdeset hadi sa.
1
U nj i ma se spomi nje da Al l ahovom
'Zar oni ne vide da i m se ono ne obraa.' ( Prijevod znaenja El -E' arat. 148. )
Kod s
l
jedbeni ka sunneta Al l ahov govor je svojstvo koje je uz Al l aha,
subhanehu ve te' al a, oduvijek i zauvijek i Al l ah govori nj i me kada hoe. "
(Opaske na djel o " Lum' atul -i ' ti kad", str. 88. - 89.)
Dobar di o ti h hadisa spomenuo je Buharija, rahmetul l ahi al ej hi, u svome
Sahi hu u " Knj i zi o udobnom i votu" u pogl av
l
ju "Havd"; i Musl i m u " Knjizi o
vrijednosti ma" u pogl avlju " Potvrda Havda naem Vjerovjesni ku, sal l al l ahu
al ej hi ve sel l em, i njegov opi s". Neki od ti h hadi sa su i sljedei:
> Abdul l ah b. Amr b. El -As, radijal l ahu anhuma, prenosi da je Al l ahov
Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, rekao: "Moje Vrelo je duine mjesec
dana hoda, irina muje ista, voda muje bjela od mlieka, miris muje lepi
od mirisa miska, a broj njegovih posuda je poput zviezda na nebesima. Ko
se napije s njega, nikada nee oednjeti. " Buha rUa (6579) i Musl i m (2292).
* Ebu Zerr, radija l lahu anhu, rekao je: " Upi tao sam Al l ahovog Posl ani ka,
sal l al l ahu alejhi ve sel l em: ' Kakve su posude na Havdu?' , a on je rekao:
' Tako mi Onoga u ioj je ruci Muhammedova dua, broj njegovih posuda
vei je od broja zviezda na nebesima i meteora u mrkloj miroj noi.

_
-

_
-

Posl ani ku, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, pri pada Havd - Vrel o na
Sudnjem danu. Tada e mu pri l azi ti njegov ummet. Oni koj i se
ni su pri draval i njegovog sunneta ' radi l i po njemu, bi t e
olerani s Vrel a i ako su, dakl e, od njegovog ummeta, na sebi e
i mati oznake da su od njegovog ummeta - prepoznavat e se
po tragovi ma abdesta.
Spomi nje se da je dui na ovog Vrel a mjesec dana hoda i da
je i ri na, takoer, mjesec dana hoda. U poj edi ni m predanj i ma
stoj i kol i ko je i zmeu Adena i Ebjena (Aden je od zemalja
Hadremevta, a Ebjen od zemalja

ama, l. dui na i i ri na mu je
tol i ka) . Broj njegovi h posuda je broj zvijezda na nebesi ma. U
njega se ul ijevaj u dvije oaze iz Denneta. Njegova voda j e
bjelja od ml ijeka i sl aa od meda. Ko se napije s njega samo
jedan gutljaj, ni kada, posl ije toga sve dok ne ue u Dennet,
Posude su iz Denneta. Ko se napije i njih nikada poslie toga nee
oednjeti. U njega se ulijevaju dvije oaze iz Denneta. Ko se napie s njega
nee oednjeti.

irina mu je jednaka duini: koliko je izmeu Amana i Ej/e.

Voda mu je bjela od mlieka i slaa od meda'. " Musl i m (2300).
> Dundub, radijal l ahu anhu, rekao je: "uo sam Al l ahovog Posl ani ka,
sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, da kae: 'Ja u vas ekati na Havdu'." Buharija
(6589) i Musl i m (2289).
> Sehl b. Sa' d, radijal l ahu anhu, rekao je: "uo sam Vjerovjesni ka,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, da kae: 'Ja u vas ekati na Havdu. Ko doe do
Havda, napit e se, a ko se napije, nikada nee oednjeti. Bit e mi
predoeni ludi koje poznajem i koji mene poznaju, zatim e se postaviti
pregrada izmeu mene i njih. ' " Bu harija (6583) i Musl i m (2290).
> Abdul l ah b. Mes' ud, radijal l ahu anhu, prenosi da je Al l ahov Posl ani k,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, rekao: "Ja u vas ekati na Havdu. Neki ludi e
bit oterivani pa u ja stati pred njih i povikati: 'Gospodaru moj, moji
drugovi, moji drugovi! Rei e mi se: 'Uistinu, ti ne zna ta su oni uveli
nakon tebe! "' Buharija (6576) i Musl i m (2297).
Mnogobrojni su hadisi koji govore o i sti ni tosti Havda i njegovom opi su. Ono
to smo spomenul i od nji h, i nal l ah, dovoljno je.

nee oednjeti . Njemu e pri l azi ti vjerni ci , a s njega e bi ti
odbieni l i cemjeri i nevjerni ci . Spomi nje se da je njegova
vel i i na kol i ko je i zmeu Adena i Ebjena, to ukazuje da je
njegova dui na od mjesec dana hoda, dui na puta koj u su u to
vrijeme poznaval i .
1
1 Dobar di o ovi h osobi na spomenut je u prethodni m hadi si ma.
..
-

Vjerovanje u kabursku kunju
ZI. Vjerovanje u kabursku kunju. Ovaj . ummet,
uistinu, e biti stavljen na kunju u kaburu i bit e pitan o
ima nu i islamu, i ko mu je Gospodar, ko mu je Vjerovjesnik.
Doi e mu Munkir i Nekir, kako Al lah, subhanehu ve
te' ala, bude htio i elio. Vjerovanje i pri hvatanje ovoga je
obaveza.
Ovo pi tanje je, takoer, sastavni di o vjerovanja u
Posljednj i dan, jer sve to je posl ije smrti , nakon i zl aska due i z
tijel a, smatra se ahi retom. Zbog toga se kae: " Ko umre, njegov
Kijamet je nastupi o, uao je u ono to dol azi posl ie smrti . " Od
onoga to dol azi posl ije smrti j este i vjerovanje u kabursku
kaznu i ui vanje. U sve to vjerujemo onako kako o tome
govore vjerodostojna predanja
1
i kako su to uenjaci zakljui l i
Ajeti i hadi si koj i govore o kaburskoj kazni i uivanju su mnogobroj ni . Od
nj i h su i :
> Rijei Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em: " Traite zatitu
kod Allaha od kaburske kazne, jer je kaburska kazna, doista, istinita. " El
Hi ndi u " Kenzul -' ummal " (41510).
> Rijei Vjerovjesni ka, sal l ai l a hu al ej hi ve sel l em: " Uistinu je kabur prva
ahiretska stanica, pa, doista, ko se spasi nje (kaburske kazne), sve ono to
dolazi poslie nje je lake, dok, ukoliko se ne spasi nje, sve ono to dolazi
poslie nje, doista je tee. " Ti rmi zi (2308), Ibn Made, (4267), Al bani ga je
ocijeni o dobri m u " Mi katu" (232), "Sahi hui -Dami ' a" (5499) i dobri m ga
je ocijeni o Arnaut u " Dami ' ul -usul u" ( 11/165).
> Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, je proao pored dva kabura i
rekao: "Uistinu, njih dvojica se kanjavaju, a ne kanjavaju se zbog neega
velikog .. . " Buharija (1378) od I bn Abbasa, radUal l ahu anhuma.

_ _

_ _

__

_ _

_ _
iz poj edi ni h ajeta i drugi h dokaza. Vjerujemo da e ovjeku
doi dva mel eka i ja se i mena - Munki r i Neki r - spomi nju u
pojedi ni m predanj i ma i da e pi tati ovjeka: Ko je tvoj
Gospodar, ko je tvoj vjerovjesni k i koj a je tvoja vjera?
Vjerujemo da e se ovjeku, ukol i ko bude od vjerni ka, proi ri ti
kabur, i da e mu se, ukol i ko bude od nevjerni ka, kabur
stijesni ti sve dok se njegova rebra ne i zmijeaj u. Tako e kabur
postati i l i jedna od dennetski h bai i l i jedna od
dehennemski h dol i na, i sl i no tome to je poznato. 1
* Rijei Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em:
.
"Uistinu, ovaj se
narod iskuava u svojim kaburima i da se ne ukopavate, ja bih dovio
Allahu da vam da da ujete kabursku kaznu koju ja ujem. " Musl i m (2868)
od Zejd b. Sabi ta, radijal l ahu anhu.
> Rijei Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em: "Uistinu mi je
objavleno da ete se vi iskuavati u kaburima. " Bu harija (86), Musl i m (903)
u hadi su Aie, radij al l ahu anha.
Hadi si koji govore o ovome su brojni i ono to smo spomenul i je
dovolj no.
Spomen Munki ra i Neki ra, koj i i spi tuju mrtvog u njegovom ka buru,
nal azi se u poduem hadi su Beraa b. Aziba, radijal l ahu anhu. U njemu se
spomi nje kazna za nevjerni ka i uivanje za vjerni ka, spomi nje se da je kabur
i l i jedna od dennetski h bai i l i jedna od dehennemski h proval ija. Hadi s
Beraa zabi ljei l i su: Ebu Davud (4753), Nesai (2058) na skraen nai n, Ibn
Made (4269) na skraen nai n, Ahmed u " Musnedu" (4/287, 288, 295, 296,
297), Taj al i si (753), Adurri u " Ki tabu eri ' a" (303- 370), Ibn Ebi ej be (3/380-
382), Abdurrezzak (6737), H aki m (1/37 -40) i kae: "Vjerodostojan po uvjeti ma
Buharije i Musl i ma" i s ti m se sl ae i Zehebi , a s nj i ma dvoj i com sl ae se i
Al bani , rahmetul l ahi al ejhi . Pogl edaj "Ahkamul -denai z" (202). Takoer,
vjerodostojni m ga je ocijeni o i I bnui - Kaji m, rahmetul l ahi al ejhi , u djel u
'Tal amu-1 -muvekki ' i n" ( 1/214).
U hadisu se navodi : "Kada se ukopa mrtvi, dou mu dva meleka,
tamnoplavo. Za jednog od njih se kae Munkir, a za drugog Nekir. Upitat e
ga: '

ta kae za ovog ovjeka?"' Buharija (1071), I bn Ebi Asi m (864). Ti rmi zi

kae: "Had i s je hasen-gari b. " Vjerodostoj ni m ga je ocijeni o Ibn Hi bban (78).
_ _ _ _ _

_
-
.

_

_ _ _ _

.
_

_
-
_

_ _ _

_
_

..

Sve ovo odnosi se na svakog umrl og, svejedno da l i se on
ukopavao u kabur i l i ne, dakl e, ak i ukol i ko se ne ukopa -
napri mjer, rastrgaju ga zvijeri , i l i i zgori u poaru pa vjetar
raznese njegov pepeo, i l i ostane na dnu bunara i l i mora - Al l ah
j e u stanju da mu dadne ono to zasl uuje, i l i kaznu i l i ui vanje.
Propi si nakon smrti i u Berzahu odnose se na due, jer due,
nakon to napuste tijel a, nastavljaju da i ve. Meuti m, takoer,
i tijel a osjeaju neto od kazne i ui vanja, pa makar bi l a i
rastoena. Vjerni k vjeruje u sve ono to se dogaa posl ije
smrti , a to je spomenuto u ovi m hadi si ma, i to ga podsti e da
se pri prema za te trenutke, da i ni djel a koja e bi ti razl og
njegovog uspjeha i udaljavanja od ti h strahota.
Al bani u "Zbi rci vjerodostoj ni h hadi sa" ( 1391-3/379, 380) kae: " Lanac
prenosi l aca je dobar. Svi prenosi oci su povjerlj ivi . To su prenosi oci Musi i ma. "
Arnaut u "erhu sun ne" (5/417) kae: " Lanac prenosi l aca j e dobar. "
_ _

_

__

_ _

_

_ _ _

_ ____

_ _

_ _ _ _
Vjerovanje u efa' at Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi ve sellem
ZZ. Vjerovanje u efa' at - zauzimanje Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem, za ljude da izau iz Vatre nakon
to su sagorjeli i postali ugljenisani, kada e biti uvedeni u
jednu rijeku pred vratima Denneta - kako se spominje u
predanji ma
1
- kako to Allah, subhanehu ve te' ala, bude
htio. Uistinu, vjerovanje i pri hvatanje ovoga je obaveza.
` Ovo pi tanje takoer je sastavni di o vjerovanja u
Posljedni dan i govori o vrijednosti i posebnosti Muhammeda,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, kao zauzi maa na Maheru ije e se
zauzi manj e pri hvati ti .
Spomi nj u se mnogobroj ni dokazi koj i govore da e se
Posl ani k zauzi mati za svoj narod i da e se zauzi mati za sva
stvorenja.
2
Prvo e se zauzi mati da Al l ah, subhanehu ve te'al a,
1
Autor ovdje al udi ra na hadi s Ebu Sei da ei -Hudrija, radijal l ahu anhu, u
kojem Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, kae: "Kada stanovnici
Denneta uu u Dennet i stanovnici Vatre uu u Vatru, Allah e rei: 'Izvedite
(i Vatre) onoga u iem srcu je bilo imona poput zrna goruice! ' Izvest e ih
spalene i uglenisane, pa e ih baciti u Rieku ivota i izrastat e kao to travka
izrasta u rienom koritu - ili je rekao - rienoj uvali. " I rekao je Vjerovjesni k,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em: "Zar je ne vidite utu kako se ivia?!" Buharija
(6560}, Musl i m (184).
Hadi si koji govore o efa'atu - zauzi manju na Sudnjem danu tol i ko su
brojni da su dosti gl i stepen tevatura - kategorinosti. Jedan od nj i h je
prethodno spomenut. Od tih hadisa je i podui hadi s efa'ata koj i je
spomenuo ejh Ibn Di bri n u komentaru. Taj hadis bi ljee: Buharija (4712,
7510}, Musl i m (193, 194, 195), Ti rmi zi (3147), Ahmed (1/281, 282, 295, 296) i
..
-

.

.

Ahmed aki r kae da je l anac prenosi l aca vjerodostojan. To j e, dakl e, podui

hadi s u kojem stoji da e svi odabrani vjerovjesni ci odbijati da se zauzi maju,
pa e se zauzi mati na vjerovj esni k Muhammed, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em,
govorei : "Ja sam za to! Ja sam za to!" U hadi su se, takoer, spomi nje da e
Vjerovjesni k, sal l al l ahu alejhi ve sel l em, pri i dennetski m vrati ma, pokucati
na nj i h i ona e mu se otvoriti . . .
ejh Ibn Di bri n kae: "Sijedbeni ci sunneta smatraju da e Al l ah,
subhanehu ve te'ala, dozvol i ti naem vjerovj esni ku Muhammedu, sal l al l ahu
al ejhi ve sel l em, da se zauzi ma kako bi se pokazal a njegova vrijednost nad
ostal i ma i kako bi zadobi o pol oaj vrijedan hval e. Na osnovu mutevatir
hadisa, skupljeni su svi sl uajevi Vjerovjesni kovog, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em,
zauzi manja i nji h je est. Od toga je pet zauzi manja i skljui vo dato samo
Vjerovjesni ku, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em:
l. Vel i ko zauzi manj e da suenje otpone i da se prestane sa stajanjem
i iekivanjem. Ovo e traiti ij udi od odabrani h posl ani ka, pa e na
kraju zavriti kod Muhammeda, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em.
2. Zauzi manje da se otvore dennetska vrata i da njegovi stanovni ci
uu u njega.
3. Zauzi mane za pojedi ne stanovni ke denneta da se nj ihovi stepeni u
Dennetu poveaju.
4. Zauzi manje za pojedi ne ljude da ne uu u Vatru nakon to su
zastui l i da uu u nju
.
5. Zauzi manje za ublaenje kazne njegovom ami di Ebu Tal i bu.
6. to se ti e este vrste efa' ata, ona je openi ta, g. pri pada njemu, a i
ostal i m vjerovjesni ci ma, dobri m ljudi ma, mel eki ma koj i e se
zauzi mati za ijude muvehhi de koji su ul i u Vatru, da se izvedu iz
nje. Takvi e bi ti izvoeni a ve su bi l i sagorjel i i postal i ugljeni sani ,
pa e bi ti bacani u Rijeku ivota i izrastat e kao to travke izrastaju
u rijenom nanesu.
Nee bi ti zauzi manja za mnogoboce, jer Svevinji Al l ah kae:
.y
' Njima nee koristiti zauzimanje zauzimaa.' (Prijevod znaenja EI
Muddessi r, 48.)
Mu' tezi l i i havari di porekl i su izlazak vel i ki h grj eni ka iz Vatre i odbaci l i
hadi se o efa' atu, shodno svome pravcu, osl anjajui se na stranu el
ve' i da/prijetnje. " (Opaske na djel o " lum'atul - i ' ti kad", 154- 155. )

_ _

_
_

,
_

_

_ _

__

_ __ _

_

_

_ _ _ _
doe i otpone sa suenjem koj i m e razdvoj i ti i zmeu Svoj i h
robova, kada ekanje potraje i nakon to zatrae zauzi manje
od svi h odabrani h posl ani ka i vjerovjesni ka, poevi od Adema,
Nuha, Ibrahi ma, Musaa i Isaa, kada e se svaki od nj i h
ustegnuti i zatrai ti opravdane. Muhammed, sal l al l ahu al ej hi
ve sel l em, tada e rei : "Ja sam za to zauzimanje. "
Takoer, zauzi mat e se za vjerni ke da uu u Dennet | on e
bi ti prvi koj i e zatrai ti da mu se otvore vrata Denneta, i
zauzi mat e se za poj edi ne stanovni ke Denneta da i m se
podi gnu stepeni i mjesta u Dennetu.
A to se ti e zauzi manja u kojem e uestvovati i drugi
vjerovjesni ci i mel eki , to je zauzi manje za vjerni ke, koj i su i mal i
pri sebi vel i ki h grijeha, da i zau i z Vatre nakon to postanu
ugljeni sani i nakon to i zgore. Izai e i z Vatre nakon dugog
vremena. Boravi t e u njoj hi ljadama godi na, a zati m e bi ti
uvedeni u rijeku u Dennetu, za koj u se kae da se zove " Rijeka
ivota", i u njoj e i zrastati kao to kl i ca i zrasta iz sjemena.
Nakon toga, ui vat e u onome u emu uivaj u i ostal i
stanovni ci Denneta j er su i mal i pri sebi tevhi d, bi l i su
sljedbeni ci tevhi da i aki de.
____
_

_

_

_
_

_
_

Vjerovanje u pojavu Deddala i silazak lsaa,

alejhis-selam
ZJ. Vjerovanje da e se Deddal pojaviti. Izmeu
njegovih oiju pisat e " nevjerni k"
1
Obavezno je vjerovati
u istinitost toga i hadise koji govore o tome.
Z4. Da e sii Isa, sin Merjemin, al ejhis-selam, i ubiti
Deddala u mjestu Babu Ludd.
Ovo pi tanje je od vjerovanja u gaj b - nevi dlivi svijet.
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, obavijesti o je o sl i ni m
stvari ma koje e se- dogaati u budunosti i nama je obaveza
vjerovati u nj i h i pri hvati ti i h, jer su vjerodostojni hadi si koj i
govore o tome dosti gl i stepen tevatura - kategori nosti .
Posl ani k je opi sao Deddal a osobi nama na osnovu koj i h se
zakljuuje da je on i nsan, da je orav u desno oko, da e bi ti
i skuenje mnogi m ljudi ma. Al l ah, subhanehu ve te' al a, uvrsti t
e onoga koj i bude na i sti ni i njemu on nee bi ti i skuenje, jer
e znati da je on l alj i vac, zbog ega je i nazvan Deddal om,
tj. oni m koj i mnogo l ae i dol azi s vel i ki m prevarama.
` Zbog hadi sa Enesa, radijal l ahu anhu, u kojem Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu
al ejhi ve sel l em, kae: "Nie Allah poslao niednog vjerovjesnika a da on nie
upozoravao svoj narod na oravog lalivca. On je orav, a va Gospodar nie.
Izmeu njegovih oiu pisat e kafir - neverik. " Buharija (7408), Musl i m
(2933) .
Brojni su i postojani hadi si koj i ukazuju da j e pojava Deddal a jedan od
predznaka Sudnjeg dana. I bn Kesi r, rahi mehul l ahu te' al a, spomi nj e i h u
prvom dijel u knji ge " Ni haje". Musl i manu je nareeno da se utjee od
Deddal a na svakom namazu nakon prouenog teehhuda, sal avata, a prije

_ _

_ _

_ _

_ _

_ _ _ _ _

_ _ _
Hadi si koj i govore o si l asku Isaa, takoer su dosti gl i stepen
tevatura.
1
Isa, al ejhi s-sel am, ubi t e Deddal a u mjestu Babu
Ludd u amu, a nakon toga boravi t e meu musl i mani ma. Isto
tako, sl omi t e krst, koj i je kod krana, i ubi t e svi nju koju
jedu. Uspostavi t e di ziju, pa ni ko nee i mati drugog i zbora
osi m da pri hvati i sl am i l i bude pogubljen. Isl am e se proi ri ti
kol i ko Al l ah, subhanehu ve te' al a, bude hti o. Sve e se to desi ti
sel ama, jer je Deddal vel i ka kunja. Al l aha mol i mo da nas sauva zl a
Deddal ove kunje.
e j h Ibn Di bri n kae: "On je vel i ki l alj i vac. Tvrdit e da je Gospodar. Al l ah
e mu - kao i spi t i kunju - dati mnoge nadnaravne stvari . Hadi si koji govore
o njemu su na stepenu tevatura, tako da je obavezno vjerovati u nj i hovu
sadri nu. " (Opaske na djel o " Lum'atul -i 'ti kad", 139-140.)
ejh Ibn Di bri n kae: "to se ti e si l aska Isaa, si na Merjemi na, al ejhi s
sel am, on se spomi nje u mnogobroj ni m hadi si ma koji obavezuju na vrsto
vjerovanje. Ibn Kes ir, rahi mehul lahu te' al a, spomenuo ih je u tefsiru, pred kraj
sure En- Ni sa, kod rijei :
` nee biti nijednog sljedbenika Knjige a da nee povjerovati u njega,
prije njegove smri.' ( Prijevod znaenja En- Ni sa, 159.) Ajet je protumaen da
e svi sUedbeni ci Knji ge povjerovati u njega nakon njegova si l aska pred kraj
ovoga vremena, a prije njegove smrti . ! ovo j e tumaenj e najvi e proireno i
pri hvaeno.
U hadi si ma koji govore o si l asku lsaa, al ej hi s-sel am, spomi nje se i bi jel i
mi naret damije u Damasku, zati m da e Isa, al ej hi s-sel am, ubi ti Deddal a u
mjestu Babu Ludd, a spomi nje se i da e on pravedno sudi ti , ubit e svinju,
sl omiti krst, uspostaviti di ziju, prepusti ti i metak u kori sne svrhe, zemlja e
raati s vel i ki m bereketom. Boravit e na Zemlji sedam godi na, zatim e
umrijeti i musl i mani e mu kl anjati denazu. s,evi nj i Al l ah spomi nje njegovo
uzdi gnue u rijei ma:
t- ' .o, )
` sigurno ga nisu ubili, ve ga je Allah uzdigao k Sebi ! ' ( Prijevod znaenja
En- Ni sa, 157- 158. ), stoga e njegov si lazak bi ti sa nebesa. " (Opaske na djel o
" Lum' atul -i ' ti kad", 140.)
..
-

-


.

u budunosti, a kada tano, to Al l ah, subhanehu ve te' al a,
jedi no zna.

_ _

__

_ _

__

_
_

___ _
_

..
_ _
Sutina imana
Zb. Iman predstavlja rijei i djela, poveava se i
smanjuje, kao to o tome govori predanje: "Vjernici
naj potpunijeg i mana jesu oni koji su najljepeg morala. "1
Pi tanje i mana
2
je pi tanje u kojem se ehl i -sunnet razi l azi s
murdijama i drugi m.
Ehl i -sunnet kae: I man predstavlja rijei i djel a. Ul azi u
ubjeenje, riei i djel a. Sastoj i se i z rijei srca i jezi ka, djel a srca
i tjel esni h organa. Rijei poput zi krova i sl i nog tome bi vaju od
i mana i ubjeenja. Zi krovi srca bi vaj u od i mana. Tjel esne radnje
ul aze u suti nu i mana. Dokaz tome su rijei Vjerovjesni ka,
Ebu Davud (4682), Ahm
e
d (2/250, 472, 527), od Ebu Hurej re, radijal l ahu
anhu. Ahmed aki r, rahi mehul l ahu te' al a, rekao j e: " lanac prenosi l aca je
vjerodostoj an" (7396), dok, ej h Al bani , rahi mehul l ahu te' al a, ovaj hadi s je
ocijeni o dobri m u "Zbi rci vjerodostoj ni h hadi sa" ( 751).
ej h Ibn Di bri n kae: "Iman u arapskom jezi ku i ma znaenje vrste
potvrde neega. Dokaz tome su rijei Svevinjeg Al l aha:
` ti nam nee vjerovati' ( Prijevod znaenja Jusuf, 17. )

ti nam to nee
potvrdi ti .
U erijatu, znaenje i mana je: govor jezi kom, djel o udovi ma i ubjeenje
srcem.
> Pod govorom jezi ka mi sl i se na izgovaranje dva ehadeta, uenje
zikra, dove, uenje Kur' ana, i sve druge dobre rijei .
> Pod djel om udova mi sl i se na: namaz, post, hadd, di had,
otkl anjanj e zla rukom i sl .
* Pod ubjeenjem srca mi sl i se na: potvrdu, i skrenost, osl onac, ljubav |
sl . " (Opaske na djelo "lum' atul -i ' ti kad", 130. -131. )

____
_
_

__

sal l al l ahu al ej hi ve sel l em: "Iman se sastoj i iz sedamdeset i

nekol i ko ogranaka. Najvei ogranak su rijei l a i l ahe i l l al l ah, a
naj ni i ogranak je ukl anjanje prepreke s puta, a i sti d je di o
i mana. "
1
Tako su rijei l a i l ahe i l l al l ah od i mana, a one su rijei jezi ka.
Ukl anjanje prepreke s puta j e od i mana, a to je djel o tjel esni h
organa. I sti d je od i mana, a on je djel o srca. Takav sl uaj je sa
svi m preostal i m ogranci ma i mana.
Zbog toga kaemo da su sva dobra djel a od i mana.
i njenjem dobri h djel a poveava se i man, dok se grijesi ma
smanj uje. Kod ehl i -sunneta i man se poveava pokornou, a
smanj uje grijeenjem.
2
Al l ah, subhanehu ve te' al a, obavijesti o nas je u Svoj i m
rijei ma da se i man poveava:
1
_ , " ... da bi jo
poveal i vjerovanje oni koji i maj u" ` , i takoer: _,
... njima je poveala vjerovanje i drugi kur' anski ajeti . I
svaka stvar koja se poveava, mora se i smanj i vati . Tako ovjek,
ukol i ko spomi nje i vel i a Al l aha, subhanehu ve te' al a, hval i Ga i
zahvalj uje Mu se, njegovo vjerovanje se poveava, dok, ukol i ko
Buharija (9) u " Knj izi o i manu", u pogl avlju "Ogranci i mana"; Musl i m (85)
u "Knji zi o i manu", u pogl avUu " Pojanjenje broja ogranaka i mana", u hadi su
Ebu Hurejre, radijal l ahu anhu.
ej h I bn Di bri n kae: "Ci lj poveavanja i smanjivanja jeste razli kovanje
Uudi u vjeri na osnovu broj nosti djel a i onoga to se nal azi u srcu. Pa, kada
i ni dobro djel o, poput zi kra, sadake, di hada, i man vjerni ka se povea, dok,
kada ui ni grijeh, poput psovke, podrugi vanja, uzdizanja i zavisti, njegov
iman se smanji . " (Opaske na djel o " Lum' atul -i 'ti kad", 132. )
PrUevod znaenja EI -Feth, 4.
PrUevod znaenj a Et-Tevbe, 124.

_

_

_ _

_
_

_
__ _

_

_

_

progovori neto runo, i l i narui i l i opsuje nekoga, i l i poi ni
neki grijeh, njegovo vjerovanje se smanj uje.
OO O

_____
_

__

Ostavljanje namaza
Zb. Onaj koji ostavi nama; postao je nevjerni k. Nema
nijednog djela da njegovo ostavljanje predstavlja
nevjerstvo osim namaza. Onaj ko ostavi namaz, nevjernik
je, i Allah, subhanehu ve te' ala, dozvolio je njegovo
ubistvo.
` Od djel a koja su od i mana - vjerovanja jeste i namaz.
Svevinji Al l ah rekao je: q _ ,, "Allah nee
ponititi va i man" `, tj. nji hove namaze koje su obavljal i u
pravcu Bejtui -Makdi sa prije nego to se promijeni l a ki bl a.
Dakl e, Al l ah i h nee poni ti ti . Nazvao je namaz i manom jer je
on jedan od pl odova i mana.
Broj ni i vjerodostojni su hadi si koj i govore o nevjerstvu ostav
l
jaa
namaza. Od nj i h su i :
> Dabir b. Abdul l ah, radijal l ahu anhu, prenosi da je Vjerovjesni k,
sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, rekao: "Doista, imeu oveka i mnogobotva /
nevjerstva je ostavlanje namaza. " Musl i m (82).
Burejde b. EI -Husaj b, radijal l ahu anhu, rekao je: "uo sam Al l ahovog
Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, da kae: 'Ugovor imeu nas i njih je
namaz, pa ko ga ostavi, postao je nevjerik. "' Ti rmi zi (2621), Nesai (462),
Ibn . Made (1079), Ahmed (5/346).
.
Abdul l ah b. eki k, rahi mehul l ahu te' al a, rekao je: "Ashabi Muhammepa,
sal l al l ahu al ejhi ve sellem, ni su smatrali ostavlj anje bi lo kojeg djel a
nevjerstvom izuzev namaza. " Ti rmi zi (2624). Haki m (1/7) bi ljei ovo predanje
kao spojeno od Abdul l aha b. eki ka od Ebu Hurejre, radijal l ahu anhu, | kae
da je vjerodostojan po uvjeti ma Buharije i Musl i ma. Zehebi je rekao: "Lanac
prenosi l aca j e vjerodostojan. " Arnaut u svoj i m opaskama na djel o "erhus
sunne" (1/180) kae: " Lanac prenosi l aca je vjerodostojan. "
Prijevod znaenja EI - Bekare, 143.

_

_

__

Nema sumnje da je vel i ka vanost i vel i i na namaza. Zbog

toga je Al l ah, subhanehu ve te' al a, utvrdi o spomen namaza u
Kur' anu, spomenuvi ga na mnogi m mjesti ma, a takoer i u
Sun netu je ukazano na vanost posvei vanj a panje namazu.
ul i smo pojedi ne hadi se koj i govore da je ostavlanje
namaza nevjerstvo, q. ustrajavanj e u ostavlj anj u namaza smatra
se nevjerstvom. Takav ovjek zasl uuje da se od njega trai da
se pokaje, pa ako se pokaje, dobro i j este, a ako se ne pokaje,
onda se ubija. Ukol i ko ustraje u ostavlanj u namaza sve dok se
ne ubije, tada se ubija ubi stvom otpadni ka. Prema njemu se
odnosi kao prema otpadni ku 1 jer je namaz jedno od najvei h
I mam EI - Begavi, rahi mehul l ahu te' al a, u djel u "erhus-sunne" (2/179)
rekao je: "Isl amski uenjaci razilaze se po pi tanj u ljudi koj i namjerno ne
kl anj aj u propi sane namaze.
Ibrahi m en- Nehai , Ibnui - Mubarek, Ahmed i Ishak smatral i su takvog
nevjerni kom. Omer, radijal l ahu anhu, rekao je: ' Nema udjel a u i sl amu onaj
koji ostavi namaz. ' Ibn Mes' ud, radijal l ahu anhu, rekao je: 'Ostavljanje
namaza j e nevjerstvo.' Abdul l ah b. eki k, rahi mehul l ahu te' al a, rekao je:
' Ashabi Muhammeda, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, ni su smatral i ostavljanje
bi l o kojeg djel a nevjerstvom izuzev namaza. '
Drugi uenjaci ni su smatral i takvog nevjerni kom, i hadi se koj i govore
o nevjerstvu ograni i l i su na one koji negi raju obavezu namaza, dok po
pi tanju drugi h oni su samo prijetnja i ukor.
Hamad b. Zejd, Mekhul , Mal i k i afija rekl i su: 'Ostav
l
ja namaza se
ubija kao i otpadni k, s tim da ti me ne i zl azi i z vjere.'
* Ez-Zuhri, kao i raci onal i sti rekl i su: ' Ne ubija se, ve se zatvara | bi uje
sve dok ne pone kl anjati , kao to se i onaj koji ostavi post, zekat i hadd
ne ubija. "'
ejhu Abdul l ahu b. Di bri nu postavljeno je s
l
jedee pi tanje: "Onome koj i
obavlja hadd a ne kl anja, da li mu je hadd ispravan i l i ne?" ej h je
odgovori o: "Ako mi sl ite na onoga koji obavlja hadd a ostavlja pet
propi sani h namaza tokom dana i noi , taj i ni kao vei na oni h koj i se
pri pi suju i sl amu u poj edi ni m i sl amski m dravama, mnogi se nazivaju
musl i mani ma, meuti m, uza se nemaju ni ta drugo do i me, pa ete nai neke
____ _

_
_

__

obi ljeja vjere. Stoga i nema sumnje da nije dozvoljeno

i zi gravanje s oni m to i ma ovol i ku vanost.
od nji h kako ne kl anjaju sve vrijeme, drugi kl anjaju samo dumu i baj rame, a
to se ti e drugi h vremena, oni ne poznaj u namaze u nji ma, ni ti obavezne ni ti
dobrovolj ne. Ovi su - bez i mal o sumnje - nemarni prema ovom vel i kom
temelju, stubu vjere i sl ama, najvanijem temelju i sl ama nakon dva ehadeta.
O nevjerstvu ostavljaa namaza govore brojni hadi si . Uenjaci kau da je
znaenje ti h hadisa nevjerstvo u djel u, a ne nevjerstvo u ubjeenju. U svakom
sl uaju, onaj koj i obavi hadd a ustrajava u ostaviJanju namaza prUe i l i
poslije hadda, on je ui ni o jedno djel o, a ostavio drugo ogromno djel o.
Isl amski uenjaci podijel i l i su se oko nevjerstva ostavljaa namaza, pa su
to pojasni l i na sljedei nai n:
> Ukol i ko ostavi namaz negi rajui njegovu obavezu, tada postaje
nevjerni kom i tada mu ne kori sti ni ti hadd, tj. hadd mu postaje
neispravan i ostaje i dalje na njemu obaveza hadda, kao to mu ni su
i spravna ni ostal a djel a.
> Dok ukol i ko namaz ostavi i z nemara i I Uenosti, tada ostaje u vjeri
i sl amu, pri pi suje se musl i mani ma, al i je u vel i koj opasnosti jer je
zapostavio vel i ki temelj i rauna se da je poi ni o vel i ki grijeh. U tom
sl uaju njegov hadd je i spravan i s njega je spala obaveza hadda u
i sl amu.
Vei na i sl amski h uenjaka i val orizatora i sl amski h znanosti zauzel a j e stav
o nevjerstvu ostavljaa namaza, ni tavnosti njegovog hadda i ostal i h djel a,
zbog openi ti h hadi sa o nevjerstvu ostavljaa namaza. " (Vi di : " Es-Si radul
vehhad l i l - mu' temi ri vel -hadd", 124- 125. )

. .

. .

.

.

. .

. .

. .

. . .
Odlike ashaba
ZJ. Najbolji ovjek iz ovoga ummeta, nakon njihovog
Vjerovjesnika, sallal l ahu al ejhi ve sel lem, je Ebu Bekr es
Siddik, radijal lahu anhu, zatim Omer b. EI -Hattab,
radijallahu anhu, zatim Osman b. Affan, radijal l ahu anhu.
Ovu trojicu stavljamo ispred svih kao to su ih stavljali i
ashabi Allahovog Poslani ka, sal l al lahu alejhi ve sellem, i
oko toga se nisu . razi lazili.
Z. Zatim, nakon ove trojice dolaze petorica lanova
ure: Alija b. Ebi Tal i b, Tal ha, Ez-Zubejr, Abdurrahman b.
Avf i Sa' d, svi sposobni za hi lafet i svi su imami. Do ovoga
dolazimo na osnovu hadisa Ibn Omera, radijallahu
anhuma: "Nabrajal i smo a Al lahov Poslanik, sal lal lahu
al ejhi ve sel l em, bio je iv i njegovi ashabi mnogobrojni:
Ebu Bekr, zatim Omer, zatim Osman, a zatim smo utjeli."
` Buharija (3655) u " Knji zi o odl i kama ashaba", u poglavi ju: "Odl i ke Ebu
Bekra nakon Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em", na nai n: "Odabi ral i
smo najbolje za vrijeme Vjerovjesni ka, sal l al l ahl,J al ejhi ve sel l em, pa smo
naj bolj i m smatral i Ebu Bekra, zati m Omera b. EI -Hattaba, a zati m Osmana b.
Afana, radijal l ahu anhum. "
Na ovakav spomenuti nai n u tekstu zabiljeio ga je autor ( i mam Ahmed)
u svom "Musnedu" (2/14), lbnu Ebi Asim u " Es-Sunne" (552). Preni o ga je i
Ibn Kesi r u " EI -Bi daje ven- Ni haje" (7 /206) i ( 12/345) na sl i an nai n u EI
Bezzarevoj verzij i, a zati m je rekao: "Ovaj l anac prenosi l aca je vjerodostojan
po uvjeti ma Buharije i Musl i ma, al i ga oni ni su zabi ljei l i . "
Lanac prenosi l aca ocijeni o je vjerodostojni m i ej h Al bani , rahi mehul l ahu
te' al a. Vi di : " Es-Sunne" od lbni Ebi Asi ma (1195).
Ahmed aki r, rahi mehul l ahu te' al . u svoj i m opaskama na "Musned"
(4626) rekao je: " Lanac prenosi l aca je vjerodostojan. "

_
-

_

_

_
-

_ _

Z5. Zatim, nakon lanova ure, uesnici Bedra iz reda

muhadira, zatim uesnici Bedra iz reda ensarija, zatim
ashabi Allahovog Poslanika, sall allahu alejhi ve sel lem,
shodno nji hovoj hidri, jedan za drugi m.
J. Zatim, najbolji ljudi nakon ovih ashaba Allahovog
Poslanika, sal lal l ahu alejhi ve sellem, jeste generacija u
kojoj je on poslan,
1
svaki koji se druio s nji m godinu, i l i
mjesec, i l i dan, i l i sat, i l i ga

je vidio, ubraja se u njegove

ashabe i od toga mu pripada onoliko kol i ko se druio s
njim, sluao od njega i gl edao u njega. Onaj koji se
najmanje druio s nji m bolji je od generacije koja ga nije
zapamtila pa makar sreli Al l aha, subhanehu ve te' ala, sa
svim dobrim djel i ma. Ovi koji su se drui l i sa
Vjerovjesnikom, sal l al l ahu alejhi ve sellem, makar sat,
slual i od njega, vidjeli ga svoji m oima i vjeroval i u njega,
zbog tog svog druenja bolji su od tabi i na makar oni i ni l i
sva dobra djela.
ej hul - i sl am Ibn Tejmi]e, rahi mehul l ahu te' al a, rekao j e: " Ko god bude
osporavao hi lafet ovi h i mama, taj je zal utao vi e od magarca. " Medmu' ul
fetava (3/153).
Vi di : "erhul -aki deti t-Tahavijje" (str. 467-489.)
Zbog hadi sa I mrana b. EI - Husajna, radijal l ahu anhu, koj i prenosi da je
Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, rekao: "Najboli od moga naroda
jesu moja generacia, zatim oni koji su doli poslie njih, a zatim oni koji su
doli poslie nih. : . " Bu harija (3650), Musl i m (2535).
Svevinji Al l ah rekao je:
| ` `' ~
.
' '
~1 , ., 7 ~ t _ 1
"Allah je zadovoljan prim muslimanima, muhadirima i ensarijama i
svima onima koji ih slijede dobra djela inei, a i oni su zadovoljni
Njime ..." Prijevod znaenja Et-Tevbe, 100.
Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, rekao je: "Ne psujte moje
ashabe! Tako mi Onoga u ioj je ruci moja dua, kada bi neko od vas udielio

__
Isl amski uenjaci u knj i gama aki deta govori l i su o
ashabi ma kao odgovor rafi dijama koj i vei nu ashaba smatraju
nevjerni ci ma. Razl og toga jeste to su se rafi dije pri hvati l i
ubjeenja da je Al ija, radia I l a hu an hu, bi o naj prei za hi l afet od
svi h ashaba koj i su bi l i prije njega a to su Ebu Bekr, Omer |
Osman, pa s u prenosi l i i l ane hadi se da j e Al l ahov Posl ani k,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, ostavi o oporuku Al ij i , radijal l ahu
anhu, za hi l afet. Meuti m, kada su vi djel i da stvarnost ne
odgovara nji hovi m ubjeenj i ma, onome to su oni zastupal i,
poel i su i ri ti ubjeenje da su Ebu Bekr, Omer i Osman
kradlj i vci , da su pri svoj i l i sebi ovu upravu i hi l afet. Zbog toga su
rafi dije osudi l e sve ashabe koj i su i m dal i pri segu, i ri l i su
ubjeenje da je Al ij i ui njeno nasi lje jer je hi lafet uzet od njega,
a on je bi o naj prei za vostvo i hi l afet.
Ni su se zaustavi l i na ovome, ve su i ri l i ubjeenje da su ovi
ashabi nevjerni ci , da su se odmetnul i pri mjenj ujui na nj i h
hadi s: " Doi sta, ti ne zna ta su oni uvel i od novi na nakon
tebe! " Takoer, rafi dije su poel e i ri ti l ai o nji ma, stoga je
zlata koliko je brdo Uhud, ne bi dostigao vriednost mud da - pregrta jednog
od nj i h pa ak ni pol a toga. " Buharija (3673), Musl i m (2541), od Ebu Sei da ei
Hudrija, radijal ahu anhu. Dokazi koji govore o odl i kama ashaba i i njeni ci da
su oni naj bolji i z ovoga um meta brojni su i potvreni .
Ovaj hadi s govori o ljudi ma koj i e bi ti otjerivani sa Havda Vjerovjesni ka,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, pa e Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em,
rei : "Moji ashabi! Moji ashabi!" Nakon toga e mu se rei: " Doista, ti ne zna
ta su oni uveli od novina nakon tebe. " Buharija (6576), Musl i m (2297) od
Abdul l aha b. Mes' uda, radUal l ahu anhu, a ve je prethodi o njegov izvod.
Nema sumnje da e sa njegovog Havda bi ti oeri vani oni koj i se ni su
pri draval i sunneta, ni su postupal i po njemu, ve su uvodi l i novi ne u vjeri, i
sl i ni nj i ma koj i su se okrenul i od erijata.
..
-

-

-

_
.

bi l o neophodno da sledbeni ci sunneta odgovore na ove l ai ,
tako da su vel i ku panj u posveti l i hadi si ma o odl i kama ashaba.
Pojasi l i su da j e redosl ijed ashaba u hi l afetu krenuo od onoga
koj i je i sti nski bi o naj prei za njega, a to j e Ebu Bekr, radial l ahu
anhu, kojeg su nazval i hal ifa Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu
al ej hi ve sel l em, i u tom mi lenj u bi l i su jedi nstveni . Svi ashabi
dal i su mu pri segu jer je Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve
sel l em, bio zadovoljan za svoga i vota da ga on mijenja u
predvoenj u namaza kada j e bi o bol estan, govorei : " Naredite
Ebu Bekru neka klanja ludima. " Dakl e, esto j e govori o:
" Naredi te Ebu Bekru" , tako da su mu neke od njegovi h
supruga rekl e: " Kada bi naredi o Omeru?" - to j e rekl a Ai a, a
zati m Hafsa - a on je uzvrati o: " Naredite Ebu Bekru neka klanja
ludima, uistinu, vi ste Jusufove priatelice! " U ti m dani ma u
koj i ma je Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, bi o
bol estan, Ebu Bekr je redovno i ustrajno predvodi o namaz.
Nakon to je presel i o Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve
sel l em, ashabi su se sl oi l i oko pri sege Ebu Bekru, radij al l ahu
anh, kao i mamu i hal i fi . Govori l i su: "Zadovolj ni smo za na
dunjal uk oni m koj i m je Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em,
bi o zadovoljan za nau vjeru", t. kada ga je Al l ahov Posl ani k,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, uzi mao za zamjeni ka u namazu, pa
A to se ti e ashaba koji su ostal i na sunnetu, postupal i po njemu, bori l i se i
pomagal i ovu vjeru, nema ni mal o sumnje da su oni na isti ni i Pravom putu,
da e oni pristupiti Havdu, piti s njega i nee bi ti olerani .
Meutim, rafi dije, Al l ah i h ubi o, komentari u hadi se po svoj i m prohlevi ma,
svome pravcu i ubjeenj i ma, kako bi ljude privukl i sebi i dokazal i i m da su
oni na isti ni . Isti na je da su oni dal eko od i sti ne kao to su nebesa udaljena
od Zemlje.
Buharija (664) u " Knj i zi o ezanu", u poglav
l
ju: "Vel i i na bol esti pri kojoj se
prisustvuje dematu", od Aie, radijal l ahu anha.

pree je da bude hal ifa - nasljedni k u cijel oj upravi . Sl oi l i su se
oko toga i ni su se razi l azi l i .
Broj ni su hadi si koj i govore o odl i kama Ebu Bekra,
radijal l ahu anhu. Nj i hov najvei broj spomenuo je i mam
Ahmed u svojoj knj izi koj u je nazvao "Odl i ke ashaba" u kojoj se
nal aze i hadi si o odl i kama Omera, Osmana i Al ije, radijal l ahti
an hum.
Slj edbeni cisunneta zadovolj ni su svi m ashabi ma i ubijeeni
su da su ashabi naj bolj i ludi ovoga u mmeta, koj i je naj bolj i od
svi h drugh ummeta. Najbolja generacija ovoga ummeta jeste
generacija u kojoj je posl an Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ejhi ve
sel l em, od nj i h su naj bolj i ashabi , a naj bolj i od ashaba su
etvori ca ha l i fa. Naj bolj i od nji h je E bu Be kr, pa je on naj bolji iz
ovoga ummeta nakon Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em.
Na ovome su sl oni i mami sel efa, i mami ehl i -sunneta. L tome
govori hadi s Adul l aha b. Omera, radij al l ahu anhuma, koj i je
rekao: "Govori l i smo a Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve
sel l em, bi o je i v: ' Ebu Bekr, zati m Omer, a zati m Osman. '
Vist o tome stizal a bi do Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve
sel l em, pa je on ne bi negi rao. " Dakle, nije negi rao ovaj
redosl ied koj i su oni sai ni l i na osnovu nji hovi h odl i ka.
Kategori no se prenosi od Al ije, radij al l ahu anhu, da je on,
dok je drao hutbu, rekao: " Naj bolji i z ovoga ummeta nakon
njegova Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, je Ebu Bekr, a
zati m Omer. " To su njegove poznate rijei koje se prenose
broj ni m putevi ma.
Prethodi o je izvod had i sa.
Ovaj dodatak j e vjerodostojan i doao je broj ni m putevima koj i su
spomenuti kod Jbni Ebi Asi ma u "Es-Sunne" (2/568, 569), ( br. 1194- 1197), i
kod Taberanij a u "Mu' demul -kebi ru".

_
-

_ _

_
-

_

_

Meuti m, rafidije su zbunjen narod. Ne pri hvataju od

Al ij i nog govora ono to je suprotno nji hovu ubjeenju i ako
tvrde da je on bi o najprei za upravu i i sti nu. Al i , kada se
suprotstavlja nj i hovom ubjeenju, oni odbacuju ovaj jasni
dokaz i z Al ij i nog, radial l ahu anhu, govora.
Ebu Bekr, radijal l ahu anhu, je pred kraj svoga ivota i na
svojoj samrti oporui o hi l afet Omeru, radial l ahu an hu, to su
ashabi i pri hvati l i , pa su dal i pri segu Omeru, radijal l ahu anhu.
Bi l i su sl oni oko pri sege Omeru kao drugom hal i fi . Inae,
Omer je prvi koj i je prozvan nadi mkom "emi rul -mu' mi ni n" .
Upravlao je hi l afetom deset godi na sve dok ga nije ubi o Ebu
Lu' l u' a. Musl i mani su bi l i pogoeni njegovi m ubi stvom kao
nijednom sl i nom tekoom nakon smrti Al l ahovog Posl ani ka,
sal l al l ahu al ejhi ve sel l em. Za vrieme svoje vl adavi ne revnosno
i savjesno obnaao je svoju funkcij u. Pravedan je bi o prema
ljudi ma, i vi o je s nj i ma i ostavi o l iepa sjeanja na sebe.
Nakon njega, pri sega na hi l afet data je Osmanu, koj i je na
funkciji hal ife ostao sve dok ga ni su ubi l i buntovni ci koji su se
pobuni l i proti v njega. Kada je ubijen, za hi lafet nije bi l o preeg
od Al ije, radial l ahu anhu, pa mu je pri sega data u potpunosti ,
i zuzev stanovni ka ama, koj i su se suzdral i od davanja pri sege
sve dok i m Al ia ne i sporui Osmanove ubi ce. Nakon toga su se
odvoj i l i , pa je dol o do sukoba i zmeu am lana i Iraana. Al ij i n
hi l afet bi o j e pri hvaen u Iraku, Hi dazu, Jemenu, Horosanu, a
odbien u amu . i Mi sru ( Egi ptu) koj i su bi l i pod upravom
Muavije sve dok Al ija, radij al l ahu anhu, nij e ubien.
Kada je ubijen, hi l afet nakon njega preuzeo je njegov si n
Hasan, na samo pol a godi ne, a zati m ga prepusti o Muavij i .
U svakom pogl edu, ashabi , radijal l ahu anhum, su naj bolja
generacij a ovoga ummeta. Oni su naj prei da se Al l ahova
mi l ost i zadovolstvo trai za nj i h zbog nj i hova preti canja svi h u

_ _

_ _ _

__ _

_ _ _
i sl amu, kao i odl i ka koje nee drugi mi mo nji h ni kada posti i .
Vjerodostojno se prenosi od Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ejhi ve
sel l em, da je rekao: "Ne vrieajte moje ashabe! Tako mi Onoga
u ioj je ruci moja dua, kada bi neko od vas udielio zlata
koliko je brdo Uhud, ne bi dostigao vriednost mudda - pregrta
jednog od njih, pa ak ni pola toga. " Dakl e, ukol i ko onaj koj i bi
kao mi l osti nj u podijel i o zl ata kol i ko je brdo Uhud - i pored
vel i i ne ovoga i metka - ne bi dosti gao vriednost mi l osti nje
jednog od nji h u vi si ni od jednog mudda, koj i iznosi etvrti nu
sa' a i l i ak pol a tog mudda, to ukazuje da nji hovu mi l osti nju i
nj i hova djel a ni ko nakon nji h ne moe dosti i .
Bez i mal o sumne, onaj koj i je vi di o Vjerovjesni ka, sal l al l ahu
al ej hi ve sel l em, kao vjerni k i ustrajavao u svome i manu sve
dok nije umro kao takav, njemu pri pada vrijednost suhbeta, l.
vrijednost druenja sa Vjerovjesni kom, sal l al l ahu al ejhi ve
sel l er, svjedoenja njegove posl ani ce, davanja mu pri sege i l i
vrijednost samog gl edanja u njega. Dakl e, ashabi ma pri pada
ova odl i ka, vrijednost, i ni ko mi mo nj i h ne moe je posti i .
Nakon ashaba dol aze tabi i ni . Vjerujemo da su naj bolji i z ovoga
ummeta, nakon njegova Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ejhi ve
sel l em, prva generacija, a to su ashabi , a zati m nji hovi ueni ci i
nj i hova djeca koj i su ui l i od nji h i koj i su pri hvati l i i sl am na
nji hovi m rukama.
Zati m, nakon tabi i na dol aze tabi -tabi i ni . Dokaz tome su rijei
Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em: "Najboli od
moga naroda jesu moja generacia, zatim oni koji su doli poslie
njih, a zatim oni koji su doli poslie njih. . . "
2
Nakon svoje
generacije spomenuo je dvije i l i tri generacije, a zati m uuti o.
Prethodio j e izvod had i sa.
Prethodio je izvod ovoga had i sa.
__
_
_

_

_

__

Ovo je dokaz da su prve tri generacije naj bolje generacije i z

ovoga ummeta.
Zbog svega toga, u nji hovo vrijeme i sti na i sunnet bi l i su
rai reni , sljedbeni ci sunneta broj ni , a novotari poni eni .
Novotari ni su bi l i u mogunosti , osi m u etvrtom stol jeu i
posl ie nega, da i re svoje zabl ude, pa se nakon toga uveao
broj oni h koj i su odbaci val i sunnet. Uvrsti l i su se mu' tezi l i ,
dehmijje i nji hovi sljedbeni ci , takoer, kaderije, debrije, i ije
i ostal i novotari sl i ni nj i ma. U tom peri odu uspjel i su se
proi ri ti pa je uprava u Iraku prel a u nji hove ruke, t. u vrijeme
drave Buvejhijji na. U amu su preuzel i vl ast oni koji su se
nazi val i Fati mijama, a potecal i su od Ubejdija. Ni su prestal i
vl adati sve dok Uzvi eni Al l ah nije osl obodi o ljude i sti h,
meuti m, nj i hov utjecaj u ti m dravama i uvrijeena praksa
ostal a je | do dananji h dana. Al i , Al l ah, subhanehu ve te' al a,
ostavio je i sljedbeni ke sunneta koj i e i m odgovarati i
pojanjavati nji hove zabl ude.
Dakl e, musl i mani su ubijeeni u vrijednost ashaba, ubieeni
su da su oni naj bolja generacija ovoga u mmeta i ovaj ummet
najbolji od svi h drugi h ummeta.
to se ti e l ai koje rafi dije pri pi suju ashabi ma, da su radi l i to
i to, da je E bu Bekr, radijal l ahu an hu, uradi o to i to, da je Omer,
radijal l ahu anhu, uradi o to i to - napadaju Ebu Bekra,
radijal l ahu anhu, da je odobri o postupak Hal i da, radial l ahu
anhu, i da ga je nazvao Al l ahovom sabljom, a Hal i da,
radial l ahu an hu, optuuju da je ubi o Mal i ka b. Nuvej ra, a zati m
se i ste noi oeni o njegovom enom bez pri eka, zati m
optuuju Ebu Bekra, radij al l ahu anhu, da je on to sve odobri o i
rekao: "ene ni su vi e u stanj u da rode nekoga sl i nom Hal i du"
- sve ovo govore s ci ljem bl aenja Ebu Bekra, radijal l ahu anhu,
a sve je to, doi sta, jasna l a.

_ _

__

_ _

_ _

__
_

,
_

__
,
_

_ __ _ _ _
Hal i d, radial l ahu anhu, je i st i vi soko od toga da se oeni
enom dok je ona u pr' i eku i da ubije ovj eka musl i mana zbog
njegove ene kako bi je oeni o. Sve su ovo rafi diske lai koje
oni i znose na asne ashabe, radij al l ahu anhum.
A to se ti e nji hovi h l ai koje i znose na Omera, radijal l ahu
anhu, da j e i zostao i z Usami ne, radij al l ahu anhu, vojske, mi
kaemo da mu j e to Ebu Bekr, radijal l ahu anhu, zabrani o, jer ga
je smatrao mi ni strom, pomoni kom, bez kojeg on nije mogao,
a posl ao je Usami nu voj sku koja je oti l a gdje je trebal a, a
zati m se vrati l a zdrava i i tava s pl ijenom.
Takoer, optuuj u ashabe da su se oni okrenul i od
Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, u bi tki na Hunejnu,
kako stoj i u rijei ma Svevi njeg Al l aha:
1
-."

... pa ste se u bijeg dal i . " Al l ah, subhanehu ve te' al a,

oprosti o i m je i Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, i m je
oprosti o. To se desi l o nakon to su i h mnogoboci stal i gaati
broj ni m stijel ama, a zati m ih snano napal i . Meuti m, nakon
to i h je Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, pozvao,
vrati l i su mu se. Ne spomi nje se ko je sve tano ostao s
Vjerovjesni kom, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, i ne spomi nje se da
je Al ija, radij al l ahu anhu, bi o od oni h koj i su ostal i postojani s
Al l ahovi m Posl ani kom, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em. Pouzdano se
zna za Abbasa i Hari sa b. Abdui - Muttal i ba da su oni ostal i s
Vjerovjesni kom, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em. Stoga, tvrdnja da su
zabl udjel i nevjerni ci i l i cemjeri svi oni koj i su se povukl i ,
nedvoj beno je vel i ka l a na ashabe, radijal l ahu an hum.
Optuuj u ashabe da su ostavi l i j edne pri l i ke samog
Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, na dumi , kako stoji u
1 Prijevod znaenja Et-Tevbe, 25.
_ _ _ _
_

_
-
_

_

_
_

_
-
_

_ _

rijei ma Al l aha: ,,###pohrl i l i su prema njoj i te

be samog da stoji ostavi l i " . Mi kaemo da ovo takoer nije
vrijedno napada i optube, jer potvrujemo da su se oni vrati l i
| takoer ne znamo pouzdano je l i Al ia, radijal l ahu anhu, bi o
od oni h koj i su ostal i uz Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve
sel l em, kako ga oni hval e. Rafi dij e ga hval e zbog toga, a i on j e
bi o od oni h koj i su i zal i . Mi tvrdi mo da su i zal i , a zati m se
vrati l i i upotpuni l i namaz s Al l ahovi m Posl ani kom, sal l al l ahu
al ejhi ve sel l em. Al l ah, subhanehu ve te' al a, spomi nje i h u
rijei ma:
+ -]
" Reci : ' Ono to je u Allaha, bolje je od veselja i trgovi ne."'
2
U svakom sl uaj u, sve su to potvore i l ai koje i znose na
ashabe, radial l ahu anhum, da bi zavaral i lj ude, a oni su, ustvari,
najudalj enij i od i sti ne i Pravog puta.
Prijevod znaenja EI -Dumu' a, ll.
Prijevod znaenja EI -Dumu' a, ll.
, _ _

_ _

_ _

_

_

_

__

_ _ _

_ _ _
Sluanje i pokoravanje predvodnicima
JI. Sl uanje i pokoravanje voama i zapovjednicima
vjernika, bili oni dobri ili grjenici, onima koji preuzmu
vostvo, koje ljudi podre i budu zadovoljni njima, pa ak i
ako bi ih sabljom prisi l i l i na pokornost samo da bi postali
voe i nazval i se zapovjednicima vjerni ka.
1
JZ. Ako zapovjednici pozovu na odlazak u borbu, bez
obzira jesu li dobri i l i grjenici, obaveza odazivanja traje
sve do Sudnjeg dana, ne ostavlja se.
JJ. U ingerenciji zapovjedni ka je podjela plijena,
sprovoenje erijatskih kazni - odmazdi. Ni ko nema pravo
da ih napada niti da im se suprotstavlja.
J4. Dozvoljeno je izdvojiti sadaku voama i to se
primjenjuje. Onome ko im izdvoji, bili oni dobri ili
grjenici, takav postupak bit e ispravan.
Zbog hadi sa Ubade b. Es-Sami ta, radijal l ahu anhu, koji je rekao:
"Al l ahovom Posl ani ku, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, dal i smo prisegu na sl uanje
i pokoravanje u tekoi i bl agostanju, zadovo
l
jstvu i prijezi ru, i da se neemo
udalj i ti od posl unosti pretpostavljeni ma pa makar i bi l i nepravedni prema
nama, da emo uvijek govoriti istinu i da se neemo bojati , radi Al l aha,
ni ijeg prijekora. " Buharija (7199), Musl i m (1709).
Komentator Tahavii ne Posl ani ce kae: "Tekstovi Kur' ana i sunneta kao i
konsenzus prethodni ka ovog ummeta ukazuju da je vl adar: i mam u namazu,
sudija, vojskovoa, onaj koji skuplja sadaku (zekat), onaj kome se pokorava u
pi tanj i ma i dti hada. Nije na njemu da se on pokorava svoj i m sljedbeni ci ma u
pi tanji ma i dti hada, ve je na nj i ma da se oni pokoravaju njemu u tome, da
ostave svoje mi ljenje radi njegova. Ui sti nu, kori st u zajedni ci i jedi nstvu kao i
teta u cijepanju i razi l aenju jedno je od bi tni h zasebni h pitanja." erhul
aki deti t-Tahavijje (376).

_
_ _ _
-
_

_

_ _

_
-
_

_

_

_

_

_
_

Jb. Klanjanje dva rekata duma-namaz za vladarom,

kao i za njegovim zamjenikom, dozvoljeno je, trajno i
potpuno. Ko ih bud. ponavljao, taj je novotar, onaj koji
ostavlja predanja, suprotstavlja se sunnetu i takav od
vrijednosti dume nema nita. Ukol i ko ne bude smatrao
ispravni m klanjanje namaza za voama, ma ko oni bi l i,
dobri i l i grjenici, to je pogreno, jer sunnet je da klanja za
njima dva rekata i da bude uvjeren da je duma potpuna. U
tvojim prsima prema tome ne smije biti niega loeg.
1
Ove rijei su odgovor havari di ma koj i su se suprotstavi l i
voama, al i su i odgovor mu' tezi l i ma koj i dozvolavaju borbu
protiv vl adara, smatrajui takav postupak narei vanjem dobra i
odvraanjem od zl a.
Voe su oni koj i ma pri pada vl ast, koj i predvode i sl amski
narod, svejedno da l i oni dol i na vl ast na osnovu oporuke
prethodnog vl adara i l i su se domogl i vl asti nasi l no. Nema
Komentator Tahaviji ne Posl ani ce kae: "Znaj da je dozvoljeno ovjeku da
kl anja za oni m za kog'a se ne zna da i ni novotarije i l i razvratna djel a. U tome
se sl au svi i sl amski uenjaci . Takoer, ni je od uvjeta i spravnosti kl anjanj a za
nekim da kl anja poznaje ubjeenje i mama, niti da ga provjerava pa ga pi ta:
' U ta si ti ubijeen?' Naprotiv, na njemu je da kl anja za oni m ije stanje nije
poznato. ak, ukol i ko bi kl anjao za novotarom koj i poziva u svoju novotariju
i l i za fasi kom - vel i ki m grjeni kom iji su grijesi vi dlji vi , a taj je stal ni i mam i
nije mogue obavi ti namaz osi m za nji m, poput i mama na duma-namazu i
bajram-namazi ma, i l i namaza tokom hadski h obreda npr. na Arefatu i sl i no,
kod vei ne sel efa - prethodni h generacija i hal efa - potonj i h generacija
ovjek e kl anjati za takvi m i mamom. Onaj koj i ne kl anja duma- namaz za
imamom grjeni kom, taj je novotar, prema mi ljenju vei ne i sl amski h
uenjaka, jer su ashabi kl anj al i duma-namaz i druge namaze u dematu za
i mami ma grjeni ci ma i svoje namaze ni su ponavljal i . Kao to su Ibn Omer i
Enes, radijal l ahu anhum, kl anjal i za Haddadom b. Jusufom. " erhul
aki deti t-Tahavijje (374).

-


.


sumnje da je obaveza pokoravati se i sl uati onoga kome
pri padne vl ast i strogo je zabranjeno boriti se proti v njega. To
zbog toga to i zl azak na vl adare dovodi do smutnje i vel i ke
tete po musl i mane. Kol i ko je zbog takvi h i spada ubijeno
musl i mana?! Kol i ko j e zbog takvi h postupaka zatvoreno musl i
mana?! Kol i ko j e ui njeno tete musl i mani ma i musl i manski m
uenjaci ma?! Zbog toga su uenjaci kazal i : "Obavezna je
posl unost i pokornost vl adari ma", dokazujui to mi ljenje
rijei ma Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em:
" Oporuujem vam poslunost i pokornost - |. vl adari ma - pa
makar i sakati abesinski rob upravlao vama. " 1 Dakl e, Posl ani k,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, naredi o je da se takav sl ua i da mu
se pokorava u svemu osi m u grijehu, u tome i m se ne
pokorava zbog Vjerovjesni kovi h, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em,
riJeCI : "Nema pokornosti stvorenju u gryesenju prema
Stvoritelu. "
2
Al i i pored toga, nie dozvoljeno stupi ti u oruni
sukob s nji ma, ni ti i m otkazati openi tu pokornost.
to se ti e djel a koja se posebno s nj i ma (vl adari ma)
obavljaju, pa voa ugl avnom predvodi borbu i predvodi
hadd. Stoga uenjaci i kau: "Obavljanje hadda i odl azak u
di had sa voama su trajne obaveze, bez obzi ra bi l i oni dobri
i l i grjeni ci . " To su nj i hova naj bolja djel a. Pa, ukol i ko preuzme
zapovjedni tvo u bi tki , a bude i ni o neke grijehe, poput pijenja
al kohol a i l i sl uanja muzi ke, to nee bi ti razl og da mu se otkae
Musl i m ( 1298) u hadi su Ummui - Husaj na, radijal l ahu anha.
Ahmed u "Musnedu" (1/131) sa verzijom: "Nema pokoravanja stvorenju
griehu Stvoritelu. "
Zabi ljei l i su ga i: Ibn Ebi ej be (12/546), EI -Hati b u "Tari hu Bagdad" (3/145) i
(10/22). Sujuti u "Ed-Durer el - mensur" (2/177) od Al ij e b. Ebi Tal i ba.
radijal l ahu anhu. Ahmed aki r, rahi mehul l ahu te' al a. u val ori zaci ji Ahmedova
"Musneda" (1095) je rekao: " Lanac prenosi l a ea je vjerodostojan. "
..
-

-

-

pokornost. Takoer, ukol i ko bi predvodi o hadd neki od
vl adara za kojeg se zna da i ma odreeni h propusta i grijeha,
pri hvatanje uprave nad haddom je nji hovo dobro djel o, pa
stoga i m se nee otkazati pokornost ni ti e di zati ustanak
protiv nji h.
Takoer, oni dijel e i metak. Podjel a ratnog pl ijena i i metka
pri pada nj i ma i oni e ga podijel i ti kako Al l ah zapovijeda
oni ma koj i su ga potrebni i od nj i h e se to pri hvati ti .
Takoer, nji ma se daje sadaka, zekat | sl i no, oni i h skupljaj u.
Onaj ko i m i h dadne, ski nuo j e sa sebe dunost i nie obavezan
da ponovo izdvaja iz svoga i metka.
U svakom sl uaju, vl adari su oni koj i ma pri pada potpuna
uprava. Obavezno j e pokoravati i m se u svemu to nije grijeh.
Strogo je zabranjeno suprotstavlati i m se i otkazi vati i m
pokornosti jer i z toga proi zl aze neredi i smutnje.
Takoer, i spravno je kl anj anj e namaza za nji ma. Vl adari
predvode duma- namaz i baj ram- namaze i kl anja se za nj i ma
makar i mal i kod sebe neki h razvratni h djel a i grijeha.
Pojedi ni novotari zastupaju mi ljenje da nije i spravan namaz
obavljen za nji ma, makar i mam bi o vl adar i l i namjesni k, pa
takvi ponavljaj u namaze za nji ma, a ovakvi postupci su
pokazatelj i gruboe i prelerivana. Ashabi su kl anj al i za
imami ma i l i voama koj i su i mal i kod sebe neto od grijeha
poput Haddada, Ibn Zijada, Vel i da b. Ukbe i sl i ni h, i ni su
ponavlj al i namaze.
_
_ _

_ _

_

__
__

_

_

_
_

Izlazak na vladare
Jb. Onaj koji izae na nekog od muslimanskih vladara
a ljudi su se ve okupili oko njega, potvrdi l i mu vostvo na
bilo koji nain - sa zadovoljstvom i l i prinudom - ovaj
haridija svoji m postupkom razedi njuje muslimane,
suprotstavlja se predanjima koja se prenose od Allahovog
Poslani ka, sal lallahu al ejhi ve sellem, pa ukoliko ovaj koji
izae na vladara umre na tome, umrijet e dahi l ijetskom
smru.
JJ. Nijednom ovjeku nije dozvoljeno ubistvo vladara
niti pobuna protiv njega. Onaj koji to uini, smatra se
novotarom i oni m ko izmilja na sunnet i Pravi put.
2
` Pobunom proti v vl adara nastaju vel i ki neredi : dol azi do
smutnje, ubi stva i nestanak dobri h ljudi , poni avanja vjerni ka,
uenjaka, radni ka za vjeru, kao to se dogodi l o u prvi m
vremeni ma, napri mjer, kada su se neki pobuni l i protiv
Zbog had i sa Ibn u Abbasa, radijal l ahu an huma, koj i prenosi da je Al l ahov
Posl ani k, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, rekao: "Ko vidi kod svoga voe neto to
prezire, neka se strpi na tome, jer, uistinu onaj koji se odvoji od demata koliko
je jedan pedal, taj e umrieti dahili etskom smru. " Bu harija (7054), Musl i m
(1849).
Komentator Tahavij i ne posl ani ce je rekao: "A to se ti e pri dravanja za
nj i hovu pokornost, ona je potrebna pa makar oni bi l i i nasi l ni ci , jer iz izlaska
na nj i h i odbaci vanja nj i hove pokornosti nastal i bi mnogo vei neredi od oni h
koji oni i ne svoj i m nasi ljem. Naprotiv, u strpljenju na nj ihovom nasi lju,
opratanje je l oih djel a, uveavanje nagrade. Ui sti nu, Al l ah i m ni je prepustio
vlast nad nama ni zbog ega drugog do nai h l oi h djel a. Nagrada nam je
srazmjerna djel i ma. Na nama je da se potrudi mo u traenju oprosta,
pokajanju i popravku nai h djel a. " erhul -aki deti t-Tahavijje (381).
_ _ _ _
_

,
-
,

,
-

_ _

Haddada za vrijeme njegove vl adavi ne, poput Ibnui - E' asa

koj i je razvrgnuo pri segu datu voi vjerni ka Abdul mel i ku.
Nai me, on je otkazao je pokornost namjesni ku Iraka, tj.
Haddadu, a zati m se oko njega okupi o vel i ki broj ljudi pa
ak mnogo i uenjaka i z reda tabi i na u tom vremenu. Rezul tat
nj i hovog postupka - nakon to i h je Haddad savl adao - bi o
je nj i hovo razbijanje i ubi stvo. Nakon toga ubijen je ogroman
broj ljudi , od koj i h je zadnj i bi o Sei d b. Dubej r, rahi mehul l ahu
te' al a.
Takoer, i sti sl uaj bi o je sa Kutej bom b. Musl i mom, vel i ki m
konjani kom, borcem, osvajaem, koj i je otkazao pokornost
Sul ejmanu b. Abdul mel i ku i tada su se bori l i proti v njega sve
dok nie i ubijen. Ibn Kesi r, rahi mehul l ahu te' al a, rekao je: " Na
njega se odnosi hadi s da onaj koj i umre a na svome vratu
nema pri segu (datu nekome), taj je umro dahi l ijetskom
smru, i zuzev to se Al l ahova mi l ost trai za njega jer je on
ul agao vel i ki napor u di hadu, osl obodi o mnoge zemlj e poput
zemle Si nda i drava i za rijeke. "
Isto se dogodi l o i sa Ibnui - Mi hl ebom nakon to je otkazao
pokornost i nastojao da preuzme stvar u svoje ruke usljed ega
je dol o do vel i ke smutnje.
Takoer i pred kraj vl adavi ne Umejevi a kada se pobuni o
Zejd b. Al ija b. Husej n koj i je nastojao da upravu preuzme u
svoje ruke, nakon ega je ubijen zajedno sa svoj i m
pri stal i cama.
Takoer, za vrijeme hi l afeta Mensura pobuni l a su se dvoj i ca
al evita Muhammed b. Abdul l ah b. Hasan i njegov brat Abbas.
Svakom od nj i h pri segu je dal o mnogo ljudi , da bi nakon toga
svi bi l i pobijeni .
U svakom sl uaju, nije dozvolena pobuna proti v vl adara, jer
na taj nai n dol azi do poni enja i omal ovaavanja dobri h lj udi .

_ _

_

_

_ _

_ _

_

_

_ _

_ _
___

___

Poznato j e da se u rukama zapovjedni ka nal azi vl ast, pa je

neophodno pokoravati i m se, i zuzev u stvari ma koje su grijeh.
Strogo je zabranjena pobuna proti v nji h zbog rieCI
Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em: "Sve dok ne vidite
jasno nevjerstvo za koje imate jasan dokaz od Allaha" \ i, nakon
to j e bi o upitan: "Zar se neemo bori ti proti v nji h?", rekao je:
"Ne, sve dok meu vama uspostavlaju namaz. " 2
Dakl e, ak i ako vl adari budu i mal i uoljive propuste,
nedostatke i l i manj kavosti, i l i se pri mijeti l a kod nji h neto od
grijeha, to ne moe bi ti razl og pobune proti v nji h sve dok
budu uspostavljal i namaz i pokazi val i znakove i sl ama.
Buharija (7056) u " Knj izi o smutnjama", pogl av
l
je " Rijei Vjerovjesni ka,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em: ' Vi djet ete nakon mene stvari koje prezirete,"'
Musl i m (1841) u " Knj izi o upravi", pogl avlje "Obaveznost pokoravanja
vl adari ma "' " od Ubade b, Es-Samita, radijal l ahu anhu.
Musl i m (1480) od Ummu Sel eme, radijal l ahu anha.

, , ,
_

_
-
,

,

.

,
-
,

, ,

Borba sa kradljivcima i havaridima

J. Ubijanje kradljivaca i havarida dozvoljeno je
ukoliko napastuju ovjeka, njegov ivot i i metak. Takvom
ovjeku obaveza je boriti se za svoj ivot i imetak, i braniti
ih svim sredstvima, kol i ko je u mogunosti. Meutim, ako
se udalje od njega i ostave ga, ne treba i h traiti niti se
raspitivati o njima, nego e to prepustiti i mamu i
vladarima muslimana. Dakle, na ovjeku je samo da se
odbrani i da svoji m zalaganjem na tome ne namjerava
niije ubistvo. Meutim, ako u samoodbrani nekoga ubije,
pa Allah e tog ubijenog napadaa udaljiti, a ukol i ko on
pogir e branei sebe i svoj i metak, nadati se da bude
primljen kao ehid, kako se navodi u hadisima. U svim
ovim predanji ma koja govore o spomenutom, zaista se
samo nareuje odbrana, dakle, napadnutom nije
nareeno da ubije napadaa ili da traga za njim, niti mu je
dozvoljeno da ga ubije i l i da nad nji m sprovede erijatsku
kaznu ukol i ko padne, bude ranjen i l i ga zarobi, ve e
njegov sluaj prepustiti onome kome je Allah dao upravu
Kako se spomi nje u hadi su Ebu Hurej re, radijal l ahu anhu, koji kae: "Neki
ovjek je doao Al l ahovom Posl ani ku, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, i upi tao ga:
' Al l ahov Pos! ani e! ta mi sl i ako bi doao neki ovjek i hti o da uzme moj
imetak?' Odgovorio je: 'Ne daji mu svoj imetak. ' 'ta mi sl i ako se bude hti o
(radi toga) bori ti sa mnom?' , ponovo je upi tao ovjek, a Vjerovjesni k,
sal l al l ahu ale j hi ve sel l em, odgovorio je: 'Bori se i ti s nim. ' ' ta mi sl i ako me
ubie?' , ovjek je upi tao. 'Pa ti si ehid?', odgovorio je Vjerovjesni k, sal l al l ahu
al ejhi ve sel l em. 'A ta kae ako j a njega ubijem?' , ponovo je ovjek upitao,
pa je Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, odgovorio: 'On je u Vatri. ' "
Musl i m (140).
_ _

_ _

_ _

_ _

_ _

_ _ _ _ _ _

_ _

_ _ _
nad nji m i on e mu suditi.
Kradlji vci su oni koj i uzurpi raj u tui i metak, a nal i k nj i ma
su otmi ari i oni koji presreu ljude na putevi ma i drugi sl i ni
nji ma. Uolivo je da su navedene osobe musl i mani , pa kada
posegnu za orujem, borit e se s nj i ma kako bi se odvrati l i .
Al l ah, subhanehu ve te' al a, spomi nje da je potrebno uzvratiti
na nj i hove postupke, pa kae Svevi nji :

, . ' .
J ,
` `` ` "
1
;
"Uistinu, oni koji se suprotstavljaju Allahu i Njegovom
Poslani ku, i koji ine nered na Zemlji, trebaju biti ubijeni i l i
razapeti.
J
Dakl e, ukol i ko kradli vci proval e u neku od kua radi krae
novca, vl asni k kue treba ih prvo pokuati odvrati ti na l iep
nai n i nee odmah stupi ti u borbu. Meuti m, ukol i ko osjeti
kod nji h snagu i spremnost na sukob, borit e se s nji ma.
Prenosi se od Ibn Omera, radial l ahu anhuma, da je jedne
pri l i ke uao kod njega kradlji vac pa je Ibn Omer i sukao pred
nj i m sablju, | da njegovi si novi ni su epal i kradlji vca, Ibn Omer
bi ga ubi o. Vjerovatno je Ibn Omer pri mijeti o na njemu da je
doao radi i njenja nereda, i l i da kod njega nema granice, i l i da
nie od zati eni h.
Meuti m, u si tuacjama u koji ma dokazi zabranjuju borbu,
priestupni ke je potrebno odvrati ti na naj ljepi nai n, a ako
neki od nj i h bude ranjen, nije dozvoljeno dokraji ti ga, ni ti je
dozvoljeno tragati za odbjegl i m, oni m koji je savl adan, nego e
Prijevod znaenja EI -Mai de, 33.

_
.

_
-

_
-

_ _

se takav pusti ti . Sve ovo ukazuje da oni ni su ovi m djel i ma i zal i
i z i sl ama.
Nakon to i h opomene, zaprijetit e i m i zastrai t e i h, pa
ako podsjeanje, prietnja i zastraivanje ne budu od kori sti ,
pokazat e i m snagu kojom i h moe odvrati ti i spriei ti . u
i njenju prijestupni tva. Meuti m, ako ne odustanu, upotrijebi t
e si l u, al i u naj manjem obl i ku. Napri mjer, ako bude dovolj no
da i h udari motkom, ograni i t e se na taj udarac . i nee
upotrebljavati oruje, al i ako to ne bude dovolj no, upotrijebi t
e no prie sablje, a ako ni to ne bude dovolj no, tada e
upotrijebi ti sablju i l i drugo oruje koje se danas kori sti , kao
pi tolj i sl i no. To e ui ni ti samo kako bi odvrati o nji hovo zl o
od sebe, svejedno da l i oni dol i s namjerom da ga ubiju, i l i da
uzmu njegov i metak, i l i da obeaste njegovu porodi cu i l i
sl i no tome. Svi ovi kradlj ivci , uzurpatori, odvrati t e se kako bi
se sauval o nji hova zl a i l i e se nji hov sl uaj prepusti ti
nadl enoj osobi koja e i h adekvatno sankci oni rati .

-

.

Garantovanje Denneta ili Vatre. odreenom
pojedincu
J5. Ne svjedoimo ni kome od pri padnika Kible - zbog
nekog djela koje poini - Dennet i l i Vatru. Nadamo se za
dobrog, al i i strahujemo za njega, isto kao to strahujemo
za grjeni ka i nadamo se Al l ahovoj milosti za njega.
` Ovo je od vjerovanja
.
ehl i -sunneta vel -demata: oni ni za
koga ne tvrde da je u Dennetu i l i da je u Vatri , pa makar se na
njega i odnosi l i poj edi ni hadi si . Postoj e hadi si koj i ma se prijeti,
al i i hadi si koji obveseljavaj u. Ehl i s-sunnet vel -demat kau:
" Njegov sl uaj preputamo Al l ahu. "
Napri mjer, Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, rekao
je: "Doista, Allah je zabranio Vatri onoga koji kae: ' La ilahe
illallah ', traei time Allahovo zadovolstvo. " 1 Ovo je jedan od
hadi sa koj i obveseljavaju, al i neemo za svakoga onog kojeg
ujemo da i zgovara ove riei rei: " Ovaj je od stanovni ka
Denneta, on je zabranjen Vatri ! ", nego emo rei : " Njegov
sl uaj je kod Al l aha! " Jer, i hl as je skri vena stvar.
Takoer, Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, rekao je: " U
Dennet nee ui onaj u iem s e srcu nalazi trun oholosti" , i
rekao je: "Nee ui u Dennet onaj koji kida veze i koji prenosi
Musl i m (657) u "Knji zi o mesdi di ma i mjesti ma za namaz", u pogl avlu
"Dozvoljenost izostajanj a i z demata zbog opravdanog razl oga" od ltbana b.
Mal i ka, radijal l ahu anhu, u poduem hadi su.
Musl i m (91-148, 149) u " Knjizi o i manu", u poglavlju "Zabranjenost
ohol osti " od Abdul l aha b. Mes' uda, radUal l ahu anhu.

___

_

_

_
_

tue riei. "

1
Shodno tome, hoemo l i rei : " Ovi su od
stanovni ka Vatre?" Ne! Nji hov sl uaj j e kod Al l aha, subhanehu
ve te' al a. Ono to je bi l o u nji hovi m srci ma nepoznato je,
skri veno. Stoga ne tvrdi mo ni za koga da je u Dennetu i l i
Vatri, ve kaemo: " Ovi su grjeni ci o koj i ma govore eriatski
dokazi . Nji hov sl uaj preputamo Al l ahu. Ako bude hti o, kazni t
e i h, a ako bude hti o, oprosti t e i m. " Ovi ma je obeana
nagrada | oprost, al i nji hov sl uaj je kod Al l aha. Ako bude hti o,
upotpuni t e i m to i nagradi ti i h tako to e i m se smi l ovati i
uvesti i h u Dennet, i l i ako bude hti o, kazni t e i h za ono to su
radi l i na nai n koj i On naj bolje poznaje.
Ovo je pojanjenj e stava ehl i -sunneta da oni ni za koga
odreenog ne tvrde da je u Dennetu i l i Vatri , osi m za onoga
kome je to potvrdi o Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em,
poput desetori ce i drugi h za koj e se navodi da su od
stanovni ka Denneta
2
, i l i oni h za koje je potvreno da su od
stanovni ka Vatre, poput Ebu Leheba u rijei ma Svevi njeg
Al l aha:
Bu harija (6056) u " Knjizi o ponaanj u", u poglavlju "ta je pokueno od
prenoenj a tui h riei "; Musl i m (105-169, 170) u " Knji zi o i manu" , u poglavlju
" Pojanjenje stroge zabranjenosti prenoenj a tuih rijei " od Huzejfe,
radijal l ahu anhu, s rijei ma: "Nee ui u Dennet onaj koji kida rodbinske
veze. " I Bi ljei ga Musl i m (105-168) s rijei ma: "Nee ui u Dennet onaj koji
prenosi tue riei. "
Svjedoi mo da e u Dennet ui svi oni koj i ma je to posvjedoi o Al l ahov
Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, poput desetorice obradovane Denne
tom, a oni su: Ebu Bekr, Omer, Osman, Al ia, Zubej r b. EI -Avvam, Sa' d b. Ebi
Vekkas, Abdurrahman b. 'Avf, Ebu Ubejde b. EI -Derrah, Tal ha b. Ubejdi l l ah,
Sei d b. Zejd, i drugi mi mo ove desetorice, poput Hasana i Husej na, Sabi ta b.
Kajsa, Ukae b. Mi hsana, Abdul l aha b. Sel ama, Ammara b. Jasi ra i drugi h
ashaba koj i ma je Posl ani k, sal l al l ahu al ejhi ve sel l ern, posvjedoi o Dennet.
_

__
_

"Ui e on sigurno u vatru rasplamsalu" , i sl i ni h njemu za

koje postoje tekstovi da su od stanovni ka Dehennema.
` Prijevod znaenj a EI - Mesed, 3.
Govor o Dennetu isti je kao i govor o Vatri, pa stoga ni kome ne
svjedoi mo da e ui u Vatru osi m onome kome je to posvjedoi o Al l ah i l i
Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, poput Ebu Leheba, Ebu Dehla, i l i
svjedoenja da je i njegov otac u Vatri i njegov ami da Ebu Tal i b i drugi . Ovo
je stav ehl i -sunneta vel -demata.
..
-

Stanje grjenika na ahiretu
4. Ko sretne Allaha s vel i ki m grijehom koji povlai za
sobom ahi retsku kaznu, ako se pokaje i ne bude ustrajavao
u tom grijehu, doista e Allah primiti njegovo pokajanje.
On prima pokajanje Svoji h robova i oprata loa djela.
1
4I. Ko Ga sretne a nad nji m je na dunjal uku ve
sprovedena odmazda za poinjeni grijeh, to e biti njegova
otkupnina, kako se navodi u hadisima Allahovog Poslani ka,
sallallahu alejhi ve sel lem.
2
Al l ah, subhanehu ve te' al a, rekao je:
l|
, .

' J?~O ~+'J'

"On je Taj koji prima pokajanje Svojih robova i Koji oprata loa djela."
(Prijevod znaenja E-ura, 25. )
Ebu Hurejre, radijal l ahu anhu, prenosi da je Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu
al ejhi ve sel l em, rekao: "Ko se pokaje prije nego to Sunce izae sa zapada,
Allah e mu primiti pokajanje. " Musl i m (2703).
Ibn Omer, radijal l ahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ejhi
ve sel l em, rekao: "Do
i
sta, Svevinji Allah prima pokajanje roba sve dok mu
dua ne doe u grlo. " Ti rmi zi (3537), Ibn Made (4253), Ahmed (2/132).
Ti rmi zi je rekao: " Hasenun-gari b. " ej h Al ba ni , rahi mehul l ahu te' al a, ha di s je
ocijeni o dobri m, kako stoji u "Sahi hui -Dami ' a" (1903). Postoje brojni drugi
dokazi koj i govore da Svevinji Al l ah oprata l oa djel a onome ko se pokaje i
oisti svoje pokajanje.
Zbog hadi sa Huzejme b. Sabita, radijal l ahu anhu, koj i prenosi od
Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, da je rekao: "Ko uini grieh pa se
nad njim sprovede eriatsko kazna zbog tog grieha, to e mu biti otkupnina -
ienje. " Ahmed (5/215). Ibn Hader, rahi mehul l ahu te' al a, l anac prenosi l aca
ovoga hadi sa ocijeni o je dobri m u " Fethu" (1/86) i Al bani u "Sahi hi " ( 1755) .
Takoer, zbog hadi sa Ubade b. Sari ta, radijal l ahu anhu, u kojem Al l ahov
Posl ani k, sal l al i ahu al ej hi ve sel l em, kae: "Dajte mi prisegu da Allahu nikoga
neete smatrati ravnim, da neete krasti i initi nemoral. .., pa ko to ispuni,
--m

-

-.

4Z. Onaj koji Ga sretne ustrajavajui u grijehu 1";;

povlai za sobom kaznu i ne pokaje se za njega, njegov
sluaj je u Allaha: ako bude htio, kaznit e ga, a ako bude
htio, oprostit e mu.
1
`Ahi ret se preputa Al l ahu Uzvi enom. Al l ah je obavijesti o
da e oprosti ti kome bude hti o i da e kazni ti koga bude hti o.
To pri pada samo Njemu Svevi njem.
Ko Ga sretne a bude od sljedbeni ka 1cvhi da, on zasl uuje da
mu bude oproteno. U hadi su Ibn Mes' uda, radijal l ahu anhu,
navodi se: " Ko sretne Allaha a nikoga Mu ne bude smatrao
ravnim, ui e u Dennet; a ko Ga sretne smatrajui Mu nekoga
ravnim, ui e u Vatru. " Meuti m, i pored toga. mi ovome ne
garantujemo Dennet, niti drugom Vatru, ve jednom se
upuuje prijetnja, a drugom radosna vijest. Svi su oni pod
. Al l ahovi m htijenjem: ako bude htio, kazni t e i h, a ako bude
hti o, oprosti t e i m. Ako bi Al l ah kazni o sve stanovni ke nebesa
njegova nagrada je kod Allaha, a ko uini neto od toga pa bude kanjen na
dunjaluku, to e mu biti otkupnina, dok, ko uini neto od toga, pa ga Allah
prekrie, negov sluaj je kod Allaha: ako bude htio, kaznit e ga, a ako bude
htio, oprostit e mu. " Buharia (3892), Musl i m (1709).
Svevinji Al lah rekao je:
<
3
" ... a oprostit e manje od toga, kome bude htio. " (Prievod znaenja En
Ni sa' , 116.)
Buharija ( 1238) u " Knjizi o denazi ", u poglavlju "O denazama i o1ome
ije zadnje rijei budu l a ilahe i l l al l ah" od Abdul l aha b. Mes' uda, radijal l ahu
anhu. Musl i m (93- 152) u " Knj i zi o i manu", u pogl av
l
ju "Ko umre ne smat rajui
Al l ahu ni koga ravni m . . . " od Dabi ra b. Abdi l l aha, radijal l ahu anhuma. Verziju
koju je spomenuo komentator jeste verzija Dabi ra b. Abdi l l aha kod i mama
Musl i ma, a ne verzija Abdul l aha b. Mes' uda, kako j e to spomenuo
komentator.
..
-

i Zemlje, kazni o bi i h pravedno i ne bi i m nani o nepravdu, a

ako bi i m se smi l ovao, Njegova mi l ost bi l a bi vea od nji hovi h
poi neni h djel a, jer djel a, ma kol i ka bi l a, ne mogu bi ti jednaka
Al l ahovoj bl agodati koju i m daje, Njegovoj mi l osti , kako kae
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em: " Niko od vas nee ui u
Dennet svojim djelima!" Upi tal i su: "ak ni ti , Al l ahov
Posl anie?! " Rekao je: " ak ni ja, osim ako me Allah ne obaspe
Svojom milou i dobrotom. "
1
Potrebni smo Al l ahove mi l osti , jer naa djel a su manj kava i
ne mogu bi ti j edi ni razl og naeg uspjeha. Meuti m, Svevi nj i
Al l ah propi sao je mnogobroj no i njenje dobri h djel a, zabrani o
je l oa djel a i sve to je ui ni o razl ogom zadobijanja Njgove
mi l osti i ul aska u Dennet, a zabrani o je l oa djel a i odstupanja
jer je to razl og Njegove srdbe i kazne.
Ukol i ko rob sretne Al l aha, subhanehu ve te' al a, a nad nji m je
i zvrena eriatska kazna na dunjal uku, ako se pokajao za
doti ni grijeh, ta kazna e mu bi ti otkupni na. Meuti m, ako
bude nad nj i m izvrena kazna, al i to ne pri znaje, nie se
pokajao, ta kazna ni ta mu nee kori sti ti , ve mu je ona bi la
samo prijetnja da se vi e ne vrati i stom grijehu. Dakl e, i zvrena
erijatska kazna bi l a je prijetnja njemu i l i drugom
potencijal nom priestupni ku.
Buharija (6364) u " Knj izi o Ri kaku", u poglavlju " Namjera i ustrajavanje u
djel u"; Musl i m (2816-71, 76) u " Knji zi o osobi nama l i cemjera", u poglaviju
"Ni ko nee ui u Dennet svoji m djel i ma" od Ebu Hurejre, radijal l ahu anhu.
Takoer, Buharija (6464) u " Knji zi o Ri kaku", u pogl avlju " Namjera i
ustrajavanje u djel u"; Musl i m (2818-78,79) u " Knji zi o osobi nama l i cemjera", u
pogl avlju "Niko nee ui ' u Dennet svoj i m djel i ma" od Aie, radijal l ahu anha.
Takoer, Musl i m (2817) u " Knj izi o osobi nama l i cemjera", u pogl avlju
" Ni ko nee ui u Dennet svoji m djel i ma" od Dabi ra b. Abdi l l aha, radij al l ahu
anhuma.

_ _

__ _

_
_ _
_
Isl amski uenjaci poj asni l i su da e erij atske kazne bi ti
i skupni na za griehe samo pokaj ni ku. Napri mjer, ko poi ni
zi nal uk i doe pri znavajui ga, pa kae: "Izvrite odmazdu' ',
kako su to ui ni l i Ma' i z i EI -Gami dijja to e mu bi ti i skupni na.
Meuti m, onaj koj i bude negi rao poi njeni grijeh, a svjedoci
svjedoi l i da je poi ni o zi nal uk, pa bude kamenovan dok
negi ra - ne kaje se - ta odmazda ga nee oi sti ti , ve e samo
sprijei ti drugoga da se ne povede za njegovi m postupkom.
Isti sl uaj je sa svi m eriatski m kaznama koje se sprovode na
dunj al uku: nee bi ti i skupni na osi m onome koj i se pokaje za
doti ni grijeh i uljepa svoje pokajanje.
Kazi vanje o kamenovanju Ma' iza i Gami dijje zabi ljeio je Musl i m (1693,
1694, 1695) od Ibn Abbasa, Ebu Seida ei - Hudrija i Burejde, radijal l ahu anhum.
...

Stanje nevjernika na ahiretu
4J. Onoga koji Ga sretne kao nevjernik - kaznit e ga i
nee mu oprostiti.
` Nevjerstvo se odnosi na pori canje Al l ahova rububijjeta -
gospodarstva, i l i pri pi si vanj e Al l ahu druga u Njegovom
ul uhijjetu - dostoj nosti oboavanja, a ponekad se odnosi i
negi ranje erijata i l i nekog od nuno poznati h propi sa vjere,
kao to kae Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em:
"Izmeu ovjeka i nevjerstva je ostavlanje namaza"1 i . sl i ne
rijei .
Ako nevjerni k umre ustrajavajui u nevjerstvu, smatrajui
Al l ahu nekoga ravni m, negi raj ui posl anstvo i l i Kur' an, i l i
pori ui proi vljenje i sl i no, propi s koj i se odnosi na njega u
tom sl uaju je vjeni boravak u Vatri i kazna na drugom svijetu.
Svevinji Al l ah rekao je:
` ^ " '
,,| ,_
1
^
" Ni od jednog nevjernika koji umre kao nevjerni k doista se
nee primiti kao otkup ni sve blago ovog svijeta. Nji h eka
patnja bolna i nji ma ni ko nee po
m
oi . "
Svevi nj i Al l ah uvj etovao je nji hovu smrt u nevjerstvu, pa je u
tome dokaz da e onome ko umre kao vjerni k, Al l ah oprosti ti
nevjerstvo koje je nekada poi ni o. Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi
ve sel l eme, rekao je Ebu Tal i bu: "Reci: ' La ilahe illallah', riei
Musl i m (82).
Prijevod znaenj a Al i l mran, 91.
_ _

_

__

_ _

_ _

_ _

__

_ _____

_

_

_ _ _
zbog kojih u se zauzimati za tebe kod Allaha. " 1 A Uzvi eni
Al l ah rekao je:
'J .
'-`
"Oni ma koji ne vjeruju i od Allahova puta odvraaju, pa
posl ije kao nevjernici umiru, Allah, zaista, nee oprostiti ."
To je zbog toga to su oni umrl i u nevjerstvu, pa kako da i m
oprosti kada su nevjerni ci ?!
Al l ah, subhanehu ve te' el a, obavijesti o je da On nee
oprostiti i rk openito, u Svoj i m rijei ma:

U3-~_-= _;' )
"Allah nee oprostiti da Mu se neko drugi smatra ravnim, a
oprostit e manje grijehe od toga, kome On hoe. " ` Ovaj
ajet obuhvata i rk svake vrste, i mal i i vel i ki i rk.
I rekao je Svevi nji Al l ah:
"Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah e mu ulazak u
Dennet zabraniti i boravite njegovo e Dehennem biti.
Vjerovatno se ovaj ajet odnosi na vel i ki i rk, a sve ovo je dokaz
opasnosti nevjerstva | vi ebotva. Al l ah naj bolje zna.
1 BuharUa (3884) u hadi su EI -Musejeba, radijal l ahu anhu.
Prijevod znaenja Muhammed, 34.
Prievod znaenj a En-Nisa, 48.
Prijevod znaenja EI - Maide, 72.
..
-

Kamenovanje za blud
44. Kamenovanje je obavezno svakom onome koji
poini zinal uk, a ve je stupio u brak, ukol i ko prizna i l i se
nad nji m uspostavi dokaz. 1
4b. Allahov Poslani k, sallallahu alejhi ve sel l em,
primjenjivao je propis kamenovanja, a to su prakticirale
pravedne halife.
Dokazi za kamenovanje bl udni ka koj i je oenjen su mnogobrojni :
Od Ubade b. Es-Sami ta, radijal l ahu anhu, prenosi se da j e Al l ahov
Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, rekao: "Uzmite od mene! Uzmite od
mene! Allah vam je dao izlaz: za neoenjenog i neudatu stotinu udaraca i
proteravanje godinu dana, a za oenjenog i udatu stotinu udaraca i
kamenova nje. " Musl i m (1690).
Od Osmana b. Affana, radijal l ahu an hu, prenosi se da je rekao: "uo sam
Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, kako kae: 'Nije dozvoljena
krv muslimana osim u tri sluaja: kada ovjek poini zina/uk a oenjen je, tada
se kamenuje + + + '" Nesai (4068), (7 /103), Ahmed u "Musnedu" (1/63). Ahmed
aki r, rahi mehul l ahu te' al a, rekao je: " Lanac prenosi l aca je vjerodostojan. "
I mnogi drugi vjerodostojni dokazi .
Dokazi koji govore da je Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em,
pri mjenj i vao propi s kamenovanja i da su, nakon njega, ovaj propi s
primjenj i val e pravedne hal i fe, vjerodostoj ni su | nal aze se u dva Sahi ha i
drugi m hadi ski m zbi rkama.
Od Ibn Abbasa, radijal l ahu anhuma, prenosi se da je Omer b. EI - Hattab,
radijal l ahu anhu, rekao dok je sjedi o na mi nberu Al l ahovog Posl ani ka,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em: " Doista, Al l ah je posl ao Muhammeda sa i sti nom,
objavio mu je Knj i gu, pa je od onoga to mu je bi l o objavljeno bi o i ajet o
kamenovanju. Mi smo ga ui l i , spoznal i i shvati l i . Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu
al ejhi ve sel l em, kamenovao je i mi smo, nakon njega, kamenoval i . Boj i m se
da nakon nekog vremena neko od ljudi ne kae: 'Ne nal azi mo kamenovanje
u Al l ahovoj Knji zi ! ' , pa da zal uta ostavljajui jedan od Al l ahovi h propisa.
Doista, kamenova nje je propi sano u Al l ahovoj Knj i zi za onoga ko poi ni bl ud

_ _

_

_
_
_
_

_

_

_

_ _ _

_ _

__

__

_ _ _
Ovdje se mi sl i na kamenovanje bl udni ka koj i poi ni bl ud
nakon to je stupi o u erijatski i spravan brak sa nekom enom i
i mao odnos s njom. Njegovo kamenovanje potvreno je
sunnetom i hadi si koj i govore o tome su mutevatir, pa stoga
onaj koj i porekne kamenovanje, taj pori e poznati vjerski
propi s.
Ovaj propi s porekl i su havari di koj i kau da postupaj u samo
po onome to nau u Kur' anu, pa kau: "U Kur' anu se ne
spomi nje kamenovanj e! " Omer, radij al l ahu an hu, pojasni o je da
je od onoga to je objavljeno bi o i ajet o kamenovanj u. Rekao
je: "Zapi sal i smo ga | ui l i za vrijeme Al l ahovog Posl ani ka,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, zati m su rijei ajeta doki nute, a
znaenje (t. propi s) je ostal o. "
vrsto vjerujemo da kamenovanje oenjenog spada u
sunnet (Vjerovjesni kovu, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, praksu).
Kamenuje se sve dok ne umre, nakon to se uspostavi dokaz i l i
nakon to bl udni k eti ri puta pri zna da je poi ni o zi nal uk i
ostane pri tom pri znavanj u sve dok se nad nji m ne izvri hadd
- erij atska kazna.
Pi tanje: Zbog ega je i mam Ahmed u ovoj posl ani ci koja
govori o aki di spomenuo pi tanje kamenovanja i ubijanja
kradlj ivaca - l opova, a nie spomenuo ni ti govori o Al l ahovi m
i meni ma i svojstvi ma napri mjer?
Kaemo: Zadovolj i o se na poetku ove posl ani ce govorom o
pri dravanj u za Ki tab i sunnet. To je openi ti govor i obuhvata
a u braku je, bi o mukarac i l i ena, kada se uspostavi dokaz, i l i se ukae
trudnoa i l i se pri zna. " Buharija (7323), Musl i m (1691).
Od Al ije, radijal l ahu anhu, prenosi se da je - kada j e u petak kamenovao
neku enu - rekao: " Kamenovao sam je po sunnetu Al l ahovog Posl ani ka,
sal l al l ahu al ej hi ve sel l em. " Buharija (6812). Dokazi o ovome su mnogobrojni .

_
_

_
-
_

_

_

_
_

_
-
_

_ _

govor i o Al l ahovi m i meni ma | svoj stvi ma i sl i nom, pa kao da
je napi sao ovu posl ani cu - pretpostavlam - o aktuel ni m
pi tanji ma u t o vrijeme. Stoga spomi nje ova pi tana i pri dodaje
i m sl i na, i ako ni su osnovna pi tanja, jer u nji ma su se razi l azi l i
oni koji su meu ljude ubaci l i smutnj u u njegovom
(autorovom) vremenu, a i posl ije njega. Zbog toga je pri davao
vanost ovi m pitanji ma, a, ugl avnom, onaj koj i pi e posl ani cu,
posveuje u njoj vel i ki di o pi tanji ma koja su bi l a aktuel na u
njegovom vremenu.
_
_

_
_

_ _

__

_ _ __ _

_ _
_

Omalovaavanje ashaba
4b. Onaj koji omalovai nekog od ashaba Allahovog
Posl ani ka, sal lallahu alejhi ve sel lem, i l i ga bude mrzio
zbog nekog dogaaja u kojem je uestvovao, i l i ga bude
spominjao po loem, takav e se smatrati novotarom sve
dok ne bude traio Allahovu milost za sve ashabe i sve dok
prema svim ashabima ne bude bio istih prsa.
Broj ni su dokazi koj i ukazuju da su ashabi naj bolj i ljudi nakon
Vjerovjesni ka. Od ti h dokaza spomenut emo rijei Uzvienog Al l aha:
t
_,.,___
"Allah je oprostio Vjerovjesniku, i muhadirima i ensarijama koji su ga
slijedi l i u tekim trenucima." ( Prijevod znaenj a Et-Tevbe, 117.)
Takoer, rijei Svevi njeg Al l aha:
.J ~'~,{ '~ : )
,| , ._
` oni koji dolaze poslije nji h govore: 'Gospodaru na, oprosti nama i
naoj brai koja su nas pretekla u imanu i ne dozvol i da u naim prsima
bude imalo zlobe prema onima koji vjeruju! Gospodaru na, doista si Ti
Blagi i Mi lostivi. " ( Prijevod znaenja EI -Har, 10. )
Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, rekao je: "Ne psujte moje
ashabe! Tako mi Onoga u ioj je ruci moja dua, kada bi neko od vas podielio
kao sadoku zlata koliko je brdo U hud, ne bi dostigao pregrt jednog od njih pa
ni polovinu tog pregrta. " Bu harija (3673), Musl i m (2541) od Ebu Seid a ei
Hudrija, radi jal l ahu anhu.
Iz ovi h ajeta i hadi sa spoznajemo vrijednost ashaba, radijal l ahu anhum,
kod nas, pa nam je stoga obaveza da spomi njemo njihove vrl i ne i dobra
djel a, da trai mo Al l ahovu mi l ost i oprost za nji h, da se kl oni mo govora o
onome to se meu nji ma dogaal o i da budemo ubijeeni u nj ihovu
vrijednost nad nama i njihovo prednjaenje u vjeri nad nama.
..
-

-

-

`Kae: "Onaj koj i omal ovai nekog od ashaba" , tj. bude mu
trai o manj kavosti i spomi njao ga po l oem i sl i no, smatrat e
se da je i zabrao put novotarije i narui o ast ashaba, Al l ah bi o
zadovoljan sa svi ma nj i ma.
Nema sumnje da su postojal a pojedi na pi tanja meu
ashabi ma koja su bi l a pl od nji hovog i dti hada. Ta pi tanja
porekl e su i m rafi dije i smatral i su i h nji hovi m greakama. A
neka od ti h pi tanja bi l a su, ui sti nu, nji hova dobra djel a,
pojedi na od dobrota ove vjere, dobrota eriata, te stoga nema
sumnje da ta pi tanja ukazuj u na vrijednost i odl i ke ashaba, a ne
na nji hove greke.
ej h Ibn Di bri n kae: " Poznato je da rafi dije - Al l ah ih prokleo - psuju
ashabe, kaljaju nj i hovu ast i smatraju ih nevjerni ci ma, a naroito starije
ashabe poput desetorice obradovani h Dennetom, izuzev Al ije, radijal l ahu
anhum. Oni su produci ral i sve te i zmi ljoti ne i bljuvotine, pri pi sal i i h
ashabi ma, porekl i nji hovu vrijednost i nj i hove odl i ke, negi ral i su sve nj i hove
posebnosti, optui l i su ih za skri vanje jednog dijel a Kur' ana i sl i no. Takoer,
tome su pri dodal i i pretjerivanje po pi tanju ehl ul -bejta, ak tol i ko da su neke
od nji h i oboavali mi mo Al l aha, subhanehu ve te' al a.
Zbog odgovora nji ma i razotkrivanja nj i hovi h potvora, sljedbeni ci sunneta
istical i su vrijednost ashaba, nj i hovo prednjaenje u vjeri, i sve to su ubrajal i u
mu'tekad - ubjeenje i vrsto vjerovanje sljedbeni ka sunneta.
Shodno tome, mi vol i mo sve ashabe, trai mo Al l ahovo zadovoljstvo za sve
nji h, priznajemo svi ma nji ma vrijednost, svjedoi mo i m dobru vjeru, dovi mo
za nji h istovremeno kada i za sebe, pa kaemo:
, _,_
'Gospodaru na. oprosti nama i naoj brai koja su nas pretekla u
imanu! ' Prijevod znaenja EI - Har (10).
Sve to zbog nji hovog i mana | nji hove isti nitosti prema Al l ahovom
Posl ani ku, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, u teki m trenuci ma; zatim zbog nj i hove
hidre i ostavljanja rodni h domova, porodica i i metaka; zati m zbog nj i hove
rtve na Al l ahovom putu tako da bi sebi mal o ta ostavlj al i ; zbog nji hovog

_ _

__ _

_ _

_ _

_ _

_ _ __ _

_ _
ej hul -i sl am pojasni o je u "Vasi tijskoj posl ani ci " da ono to
se prenosi i pri pi suje ashabi ma - i l i je l a koja nema ni kakve
osnove, a koj u su i zmi sl i l i nji hovi nepriatelj i , i l i je u tome
poneto dodano | i zmijenjeno i spravno, a ono to se
vjerodostoj no prenosi od nj i h, oni u tome i maju opravdanje jer
su bi l i i l i mudtehi di koj i su pogodi l i i l i mudtehi di koj i su
pogrijei l i , a Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, pojasni o je
da mudtehi d koj i pogodi i ma dvije nagrade, dok mudtehi d
koj i pogrijei i ma jednu nagradu. 1
uzdi zanj a Al l ahove rijei i pomaganj a Njegovog Posl ani ka, sal l al l ahu a)ejhi ve
sel l em. Sve su ovo i ni l i , a pored toga | i badet i l i, noni namaz obavl
jal i ,
natjecal i se u dobri m djel i ma, kako o svemu tome govore vjerodostojna
predanja. " (Opaske na djel o " Lum' atul -i ' ti kad", 175-176.)
Zbog hadisa Amra b. El -Asa, radijal l ahu anhu, koj i prenosi da je
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sellem, rekao: "Kada kadia sudi pa se potrudi
i pogodi, njemu pripadaju dvie nagrade, a ako se potrudi i pogriei, pripadne
mu jedna nagrada. " Bu harija (7352), Musl i m (1716).
_ _ _ _ _ __
-
_

_
_

_
-
_

_ _

Znaenje licemjerstva
4J. Licemjerstvo je nevjerstvo: da ne vjeruje u Allaha i
da oboava drugog pored Njega a da islam ispoljava u
javnosti
1
slino l icemjerima u vrijeme Allahovog
Poslani ka, sallalahu al ejhi ve sel lem. Njegove (Posl ani kove)
rijei: "Kod koga se nau tri svojstva, on je licemjer" -
kojima se kori i grdi - navodi mo i h kako su nam prenesene
i ne pojanjavamo ih.
` Li cemjer je onaj koji u osnovi i spoljava i sl am a skriva
nevjerstvo. To su oni koj i kada sretnu vjerni ke kau: "Mi
Dokazi koji govore o l icemjeri ma i l i cemjerstvu s u mnogobrojni . Neke od
nji h spomenuo je ej h u komentaru. Od tih dokaza takoer su i rijei
Uzvienog:
. +>

"Oni u sebi kriju ono to tebi ne pokazuju." ( Prijevod znaenja Al i Imra n,

154.) I rekao je Svevinj i :
"Doista e licemjeri biti u najdubljim slojevima Vatre. " ( Prijevod znaenja
En-Ni sa, 145.) I mnogi drugi dokazi koj i pojanjavaj u da je nifak i ' ti kadi -
licemjerstvo u ubjeenju - i spoljavanje i sl ama, a skrivanje nevjerstva.
Buharija (33) u " Knj i zi o i manu", u poglavlju "Znak l i cemjera"; Musl i m
(59) u " Knj i zi o i manu", u pogl avlj u "Pojanjenje osobi na l i cemjera" od Ebu
Hurej re, radijal l ahu anhu, na nai n: " Tri su znaka licemjera: kada govori - lae,
kada obea - iznevjeri, kada preuzme e ma net - proneveri ga."
I bi ljei Buharija (34) u "Knj i zi o i manu", u pogl av
l
ju "Znak l i cemjera";
Musl i m (58) u " Knji zi o i manu", u pogl avlju " Pojanjenje osobi na l i cemjera"
od Abdul l aha b. Amra, radij al l ahu anhuma, na nai n: "Kod koga se nau etiri
osobine, taj je isti licemjer, dok kod koga se nae jedna od njih, kod takvog se
nalazi jedna od osobina licemjera . . . " had i s. I to je l i cemjerstvo u djel i ma.

,

,

,

,

,
_
,

vjerujemo! ", a kada se osame sa svoj i m predvodni ci ma, oni

kau: "Mi smo s vama! Mi se s nji ma samo ismijavamo! "
1
Takoder, l i cemjeri su i oni koj i svoj i m jezi ci ma govore ono to
nije u nji hovi m srci ma. Sve ovo i ne skrivaj ui svoja ubjedenja
i el ei da budu si gurni i od jedni h i od drugi h. Svevi nj i Al l ah
rekao je:
"One koji iekuju ta e biti s vama: Pa ako vam Allah
daruje pobjedu, oni reknu: 'Zar nismo bili uz vas?' (zato
nam dajte od ratnog pl ijena, mi smo s vama), a ako srea (t.
pobjeda) poslui nevjernike, onda govore njima: 'Zar vas
nismo mogl i pobijediti i zar vas nismo odbrani l i od
vjerni ka?' Na Sudnjem danu Allah e vam svima presuditi!
A Allah nee dati priliku nevjernicima da unite vjernike. "
Oni svojom spolanjou pokazuju pri padnost vjerni ci ma,
dok u svojoj nutri ni pri padaj u l i cemjeri ma, i ovo je osnova
l i cemjerstva i za nju se kae l i cemjersvo u ubjeenj u. A to se
ti e l i cemerstva u djel u, to je spomenuto u had i su: "Kod koga
se nau etiri svojstva, on je licemjer", i had i su: "Znak licemjera
su tri osobine. " Ove osobi ne nazivaj u se l i cemjerstvom u
djel i ma, i ako su, takoder, od znakova l i cemjerstva u ubjedenju.
Kako stoji u prievodu znaenj a EI -Bekare, 14.
Kako stoj i u prijevodu znaenj a EI - Feth, ll.
Prijevod znaenja En-Ni sa' , 141.
____

_

_

__

Smatran je velikih grjeni

k
a
nevjernicima
4. Poslanik, salla11ahu alejhi ve sellem, rekao je: " Ne
vraajte se poslije mene kao zalutal i nevjernici udarajui
jedni druge po vratovima"
1
; "Ukoliko se dva muslima
n
a
sukobe svoji m sabljama, i ubic
a
i ubijeni bit e u Vatri"
2
;
"Psovanje muslimana je razvrat, dok je njegovo ubistvo
nevjerstvo"
3
;: "Ko kae svome bratu: 'O nevjernie! ' , jedan
od njih je takav"
4
; "Odricanje od porijekla - iako se
pouzdano zna - nevjerstvo je u Allaha. "
Navedene i druge sline vjerodostojno prenesene hadise,
mi prihvatamo i, ukoliko ne poznajemo njihovo znaenje,
ne govorimo niti se raspravljamo o njima, ne pojanjavamo
Buharija ( 121) u " Knjizi o znanju", u pogl avlu "Sputanje gl asa pred
uenim
l
judi ma"; Musl i m (1679) u "Knj izi o kasari ", u pogl avlu "Stroga
zabrana krvi, asti i i metaka" od Ebui -Gadija, radijal l ahu anhu.
Buharija ( 31) u " Knjizi o i manu", u pogl avlju "Ako se dvije skupi ne
vjerni ka sukobe, vi i h i zmi rite"; Musl i m (2888) u " Knj izi o smutnjama", u
poglavlju "Kada se dvoj i ca musl i mana meusobno sukobe sabljama" od Ebu
Bekreta, radijal l ahu anhu.
Buharija (48) u " Knji zi o i manu", u pogl avlju "Vjerni ki strah da mu ne
budu poni tena djel a a da to on i ne osjet i "; Musl i m (64) u " Knj i zi o i manu", u
pogl avlju " Pojanjenje Vjerovjesni kovi h, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, riei :
'Psovanje muslimana je grieh, a njegovo ubistvo je neverstvo"', u hadi su
Abdul l aha b. Mes' uda, radijal l ahu anh.
Buharija (6104) u "Knj izi adaba", u pogl avlju "Ko svoga brata progl asi
nevjerni kom bez te'vila, on je kao to kae"; Musl i m (60) u " Knj izi o i manu", u
poglavlju " Pojanjenje i manskog stanja onoga koj i kae svome bratu:
' Nevjerni e! "' , od Ibn Omera, radijal l ahu anhuma.
Ahmed u svome "Musnedu" (2/215). Ahmed aki r, rahi mehul l ahu te' al a,
rekao je: " Lanac prenosi laca je dobar. " (7019) Dobri m ga je ocijeni o i Al bani u
"Sahi hui -Dami ' u" (4485).








-

ih osi m sa oni m to je dolo i ne odbijamo ih osim sa jaim
od njih.
Havari di ovi m hadi si ma dokazuj u nevjerstvo vel i ki h
grjeni ka, smatraj ui da vel i ki grijeh i zvodi i z vjere i uvodi u
nevjerstvo. Presuuj u vel i ki m grjeni ci ma da e vjeno boraviti
u Vatri dokazujui ovi m hadi si ma: "Psovanje muslimana je
razvrat, a njegovo ubistvo je nevjerstvo" '" Ne vraajte se poslie
mene kao nevjerici udarajui jedni druge po vratovima" , i l i ,
takoer, hadi si ma o l i cemjerstvu i znakovi ma l i cemjera: "Kod
koga se nau etiri osobine taj je isti licemjer: kada govori -
lae, kada obea - pronevjeri, kada mu se povjeri - inevjeri i
kada raspravla - prelazi granicu. "
3
Opepoznato j e da ove osobi ne ne izvode iz i sl ama. Tako,
napri mjer, pronevjera obeanja ne izvodi i z vjere | nije i sto
l i cemjerstvo, tj. l i cemjerstvo u ubjeenj u, ve se smatra vel i ki m
grijehom.
Kada ovjek uje neki od ovakvi h hadi sa, uporedi t e i h s
Kur' anom i sunnetom i rei : " Mi i h pri hvatamo, al i ne kaemo
da doti na djel a izvode iz i sl ama i da onaj koj i i h ui ni vi e nije
musl i man, ve njegov sl uaj je kod Svevi njeg Al l aha. " Sl i an je
i had i s: "ist je od islama onaj koji se odrekne poriekla iako se
pouzdano utvrdi" , i takoer had i s: "Ukoliko ovjek kae svome
bratu: 'O nevjerie! ', jedan od nih je takav". Sve su ovo had i s i
prijetnje.
Prethodi o je izvod had i sa.
Prethodi o je izvod had i sa.
Prethodi o je izvod had i sa.
Prethodi o je izvod had i sa.
Prethodio je izvod had i sa.
_____
_

__

Sljedbeni ci sunneta kau: " Doi sta, hadi si prijetnje ci ti raju se

po svojoj spoijanjosti kako bi bi l i to djel otvornij i u
odvraanj u i korenu, al i uz ubjeenje da oni ne izvode i z
vjere. " Napri mjer, ne kaemo: " Ovaj je doi sta poi ni o nevjer
stvo i i zaao iz i sl ama i nei ovaj grijeh", ve, kaemo:
" Njegovo djel o je od djel a nevjerstva, a to se ti e njega, on
nije nevjerni k" . Razl i ka je i zmeu djel a i njegovog poi ni oca.
Djel o bi va od djel a nevjerni ka i l i djel a l i cemj era, al i to ne
obavezuje da i svaki onaj koj i poi ni to djel o i zl azi i z i sl ama i
ul azi u nevjerstvo. Naprotiv, njegov sl uaj je kod Al l aha, a
takvog grjeni ka podsti emo na pokajanje i vraanje Al l ahu.
` ejh Ibn Di bri n kae: "to se tie progl aavanja nevjerni kom zbog
grijeha nekoga od sljedbeni ka Ki ble. tj. si jedbeni ka i sl ama koji se okreu
prema Ki bl i u svoji m namazi ma i odlaze na hadd kod Kabe i sl . - nije
dozvoljeno progl aavanje nevjerni kom zbog samog i njenj a vel i kog grijeha.
Tekstove prijetnje razumijevamo po nj i hovoj spoljanjosti kako bi ukor ti h
gri jeha bio efi kasnij i uz ubjeenje da doti ni grijesi ne izvode i z vjere ni ti
bivaju razlogom vjenog boravka u Vatri . Openito kaemo za vel i ke
grjeni ke da su oni vjerni ci manj kavog i mana i l i grjeni ci zbog svoji h vel i ki h
grijeha. Oni e na ahi retu bi ti pod Al l ahovom, subhanehu ve te' al a, voijom:
ako bude htio, oprostit e i m, a ako bude htio, kazni t e i h shodno nj i hovi m
gri jesima, a zati m e nj i hov zavretak bi ti u Dennetu. Ovdje se razl i kujemo
od havarida koj i poi nioce vel i ki h grijeha smatraju nevjerni ci ma pa nji hovu
krv i i metak smatraju dozvo
l
jeni ma, i takoer se razl i kujemo od mu'tezi l a koji
grjeni ka izvode iz kruga i sl ama i ne uvode ga u krug nevjerstva. Meuti m, i
havaridi i mu'tezi l i smatraju da e takav na ahi retu vjeno e boraviti u Vatri .
Oni negi raju hadise obeanja ( nade) i efa' ata - zauzi manja i sl." (Opaske na
"Lum' atul -i 'ti kad", str. 172. )
_ _

_

_ _

__

__

____

_ _ _ _
Dennet i Vatra
45. Dennet i Vatra su ve stvoreni, kako se prenosi od
Allahovog Poslani ka, sal lal lahu al ejhi ve sellem, da je
rekao: "Uao sam u Dennet i vidio jedan dvorac", `l vidio
sam Kevser", "Pogledao sam u Dennet i vidio da je veina
njegovih stanovnika. .. tako, i pogledao sam u Vatru, pa
sam vidio ... tako i tako".
1
Onaj ko bude tvrdio da oni nisu
Ove pojedi ne rijei spomi nju se u poduem hadi su o Israu, hadisu o
pomraenju Sunca i drugi m hadi si ma:
> Hadi s o Israu prenosi Ebu Zerr, radijal l ahu anhu, u kojem Vjerovjesni k,
sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, kae: " . . .Zatim sam uao u Dennet, kad u
njemu uad od bisera, a praina od miska. " Buharia (349), Musl i m (163).
* Hadi s o pomraenju Sunca prenosi Ai a, radijal l ahu anha, u kojem
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sellem, kae: "Siguro sam vidio
Dehennem kako sam sebe jede. Tada sam - kako ste me vidjeli - povukao
se unazad. U njemu sam vidio Amra b. Luhajja koji je propisao da se puste
deve kako bi se slobodno kretale zavjetujui se time svojim boanstvima. "
Buharija (1212).
> Hadi s o pomraenju Sunca takoer prenosi Ibn Abbas, radijal l ahu
anhuma, u kojem Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, kae: " Uistinu, ja
sam vidio Dennet" i l i "Pokazan mi je Dennet pa sam dotaknuo jedan
grozd. yy vidio sam Vatru. Takav prizor nisam vidio do danas. vidio sam
da su veina njenih stanovnika ene. " Bu harija ( 5197).
> Od I mrana, radijal l ahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesni k, sal l al l ahu
al ejhi ve sel l em, rekao: "Pogledao sam u Dennet pa sam vidia da su
siromasi njegovi najmnogobrojnii stanovnici. pogledao sam Vatru pa sam
vidio da su njeni najmnogobrojnii stanovnici ene. " Bu harija (5198).
I drugi brojni hadi si koj i potvruju da je Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ejhi
ve sel l em, vi di o Dennet i Vatru, pa stoga nema ni mal o sumnje - kada i h je
on, sal l al l ahu al ejhi ve sel l em, vi di o - u nj i hovo postojanje, jer kako da i h vi di
ako jo uvijek ni su stvoreni ?! Ubjeenje sljedbeni ka sunneta i demata jeste
da su Dennet i Vatra stvoreni i da sada postoje.
..
-

-

-

stvoreni, taj porie Kur' an i hadise Allahovog Poslanika,

sallallahu alejhi ve sellem, i mislim da takav i ne vjeruje u
Dennet i Vatru.
Od ajeta koji potvruju da su Dennet Vatra stvoreni jesu i rijei
Svevi njeg Al l aha o Dennetu:
: ; )
"Pripremljen za bogobojazne vjernike." ( Prijevod znaenja Ali Imran, 133.)
I Njegove rijei o Vatri:
: -~' +
"Pripremljena za nevjernike." ( Prijevod znaenja EI -Bekare, 24.)
Prethodi l o je spomi njanje neki h had isa koj i govore na ovu temu.
ej h Ibn Di bri n kae: "Ubijeeni smo da je Dennet i sti na i da je Vatra
istina. Dennet je kua Al l ahove pl emenitosti kojom e poastiti Svoje
tienike i priatelje, dok je Vatra kua Al l ahove kazne kojom e kazni ti Svoje
neprijatelje. Obje ove kue bi t e napunene. Kur' an je prepun spomi njanj a
Denneta i Vatre, uivanja i kazne u nji ma.
Dennet i Vatra sada postoje, kao to Svevinji Al l ah kae o Dennetu:
: =)
'Pri premljen za bogobojazne.' Prijevod znaenja Al i Imran (133). O Vatri je
rekao:
: )
' Pripremljena za nevjernike.' Prijevod znaenja EI -Bekare (24). Dakle,
stvorena i pri premljena. O faraonovoj sviti rekao je:
'Vatri e se izlagati jutrom i veeri.' Prijevod znaenja EI -Mu' mi n (46).
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve se l l em, obavijestio nas je da je vidio Dennet
i Vatru dok je kl anjao namaz za pomraenje Sunca i drugog, pa je vidio i
nji hove stanovni ke i opi sao i h je tol i ko da smo potpuno ubijeeni u nj i hovo
sadanje postojanje.
Broj ni su dokazi koj i govore o vjenosti Denneta i Vatre. Oni nee proi
niti e ikada prestati ono to je u nji ma. Svevi nj i Al l ah je rekao:
)_-~,,,,_,,y
|

_

_

_ _

__ _ _

Ova i njeni ca takoer se ubraja u vjerovanje u Posljednji

dan - ahi ret, tj . da je Dennet stvoren i da danas postoj i , kao i
Vatra, za razl i ku od fi l ozofa, mu' tezi l a i nji ma sl i ni h koji kau:
"Al l ah e i h stvori ti na Sudnjem danu, a danas oni ne postoje. "
Ako su hadi si jasni , da je Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ejhi ve
sel l em, obavijesti o kako je uao u Dennet i u njemu vi di o to i
to, i da mu je pokazana Vatra pa je u njoj vi di o to i to - tada su
ti hadi si jasan dokaz da su oni (Dennet i Vatra) stvoreni i da
postoje i danas, a na Sudnjem danu bi t e izvedeni i pokazani ,
kako Svevi nj i Al l ah kae:
Dennet e se estitima pribliiti, a Dehennem
zalutal i ma ukazati "
1
, tj. pojavi t e se i ukazati zal utal i ma na
Sudnjem danu, a Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, kae u
had i su: "Na Sudnjem danu doi e se sa Dehennemom. " Ovaj
had i s je pojanjenje rijei Svevi njeg Al l aha:
' . . . u nji ma e neprekidno uivati, i vjeno i zauvijek e u njima boraviti.'
( Prijevod znaenja Et-Tevbe, 21-22). Takoer, Uzvi eni Al l ah je rekao (o
nevjerni ci ma):
* g . .9..= - 3 >. < . - ) }-- j _
,=, c , ,_)
'Oni ele da izau iz Vatre, al i nikada iz nje nee izai. Njima pripada
vjena patnja.' (PrUevod znaenja EI -Mai de, J7. ). (Opaske na " Lum' atul
i ' ti kad", 156-157.)
` PrUevod znaenja E-u' ara, 90-91.
Musl i m (2842) u "Knji zi o Dennetu", poglavlju o vel i koj vrucm1
dehennemske vatre, od Abdul l aha b. Mes' uda, radUal l ahu anhu, da je
Al l ahov Posl ani k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, rekao: " Toga dana doi e se sa
Dehennemom, a on e imati sedamdeset hilada povodaca i za svakim
po vocem bit e sedamdeset hilada meleka koji e ga vui. "

_
_
__

_
_

1 kad se tog Dana doe sa Dehennemom". Doi e se sa

nji m tako to e ga mel eki vui , kako se spomi nje u hadi su.
Prijevod znaenja EI - Fedr, 23.

_ _

_

_

_ _

_ __ _

_ __

Denaza se klanja svakom sljedbeniku Kible

koji umre kao muvehhid
SO. Denaza-namaz klanja se svakom muvehhidu -
sljedbeniku Kible, kada umre, i za njega se trai oprost.
Ako bude inio neki od grijeha - mali i l i veliki - nee se
zbog toga ostaviti traenje oprosta za njega i nee se
ostaviti denaza-namaz, nego se njegov sl uaj preputa
Svevinjem Allahu.
Neka je svaka hvala Allahu Jedi nom i neka je Njegov
salavat i selam na Muhammeda i njegove sve ashabe.
U hadi su se spomi nje: "Klanjajte onima koji kau: 'La ilahe
illallah - nema boga osim Allaha"' .
1
Oni koj i su ul i u i sl am i
i skazal i i sl am, oni su musl i mani - sljedbeni ci tevhi da. Zato
kl anjamo denazu svi ma od nji h koj i umru, pa makar i znal i da
su i mal i kod sebe grijeha koj i ni su nevjerstvo, grijeha koj i
izvode i z vjere poput ustraj nog nekl anj anja namaza i poput
ni faka. Svevi nj i Al l ah j e rekao za l i cemj ere:
,., ..., ,
` nijednom od nji h, kad umre, nemoj mol itvu obavljati,
niti sahrani njegovoj prisustvovati . " Ovo su, nedvojbeno,
l i cemjeri ije j e l i cemj erstvo postal o jasno i poznato.
` Spomenuo ga je Hej semi u " Medme' iz-zeva' i d" (2/67), Taberani u
" Kebi ru" (12/447), Mutteki ei - Hi nd u " Kenzul -' umal u" (42264), a vjero
dostojni m ga je ocjeni o Al bani u "Irvaul -gal i l u" (2/305, 3/177).
Prijevod znaenj a Et-Tevbe, 84.
..
-

-

-

Ashabi ne bi kl anjal i denazu onome u koga su sumnjal i sve

dok mu ne bi kl anjao i Huzejfe, radij al l ahu anhu - kome j e
Vjerovjesni k, sal l al l ahu al ej hi ve sel l em, spomenuo i mena
pojedi ni h l i cemjera.

to se ti e ostal i h musl i mana, makar pri

nji ma bi l o i grijeha, a dobri h djel a i m nedostajal o, nji ma se
kl anja denaza i nji hov sl uaj se preputa Svevinjem Al l ahu, a
mi smatramo da i h nji hovi griesi ni su izvel i iz i sl ama.
Nema ni mal o sumnje u to da je grjeni k potreban nae
dove, jer je on taj koj i je zapao u grijeh pa je i potreban da se
dovi za njega, da mu se kl anja denaza i da se trai mi l osti za
njega ne bi l i mu Al l ah, subhanehu ve te' al a, i oprosti o.

to se ti e novotara, nji ma nije dozvoleno kl anjati denazu.

Ovdje mi sl i m na one ia i h novotarija izvodi i z vjere, stoga
oni ma koj i i ne novotarije koje i h izvode i z vjere, nije
dozvoleno kl anjati denazu.
Nai prethodni ci su one koj i su pozi val i u takve novotarije,
poput dehmijja i nji ma sl i ni h, smatral i nevjerni ci ma. Takoer,
rafi dije su nevjerni ci bez sumnje. U to smo ubij eeni !
J
er, oni
omal ovaavaju Kur' an i sunnet, omal ovaavaj u ashabe, pa se i
nji ma ( rafi dijama) ne kl anja denaza jer i ne djel a koja su i h
izvel a i z vjere, a da i ne spomi njemo i rk koj i i ne, kako
dozivaju ehl ul - bejt u tegobama, odreeni m pri l i kama i sl .
Muri k, onaj kod kojeg se vi di i rk, svejedno bi o on onaj koji
oboava kabure i l i bi o sufija, on se vi e ne smatra
musl i manom, muvehhi dom, i njemu se ne kl anja denaza.
Spomi nje se da i mam pojedi ni m grjeni ci ma ne kl anja
denazu i z ukora prema nj i hovi m djel i ma. Shodno tome, i mam
radi ukora nee kl anjati denazu onome koji je i zvri o
samoubi stvo, ni ti onome koj i ukrade neto od ratnog pl iena,
al i e dozvol i ti drugi ma da mu oni kl anjaj u denazu, pa ak i
ako se doti ni ubi o i ui ni o neto sl i no tome. Takvi su

_
musl i mani i to nijednog od nj i h ne izvodi i z i sl ama.
Ovo je kraj komentara koj i sam odrao u kraem peri odu.
Al l ah naj bolje zna. Neka je sal avat i sel am na naeg
vjerovjesni ka Muhammeda, njegovu porodi cu i ashabe.
____
_
_

__

adtaj
Bi ografija autora Ahmeda b. Hanbel a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . e . . . . . . . . . .
b
Porijekl o i roenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . D
Stj ecanje znanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . D
Svjedoenje drugi h uenj aka o njegovom znanj u . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ueni ci i mama Ahmeda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . /

Djel a koja je i mam Ahmed ostavi o i za sebe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 0
Skromnost i bogobojaznost i mama Ahmeda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Prvo predanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
9
Drugo predanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Tree predanje . . . . . . . . e . . . . . . . . . . e . . e e . e . . . . . . . . . e . . e . . . . . . . e . . . . . e . . . . . . . . . . . . . e . . . . . . . . . . . . . T\
etvrto predanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . + . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . + . . . . . . . . . TU
Peto predanje . . . . . . . . . . . . +. . . . . . . . . . . . . e e. . e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . T\
Smrt i mama Ahmeda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . e . . e . . & .. & . . . . . . . . e . . . . . . . T l
Bi ografija komentatora Abdul l aha b. Abdurrahmana ei -
Di bri na . . . . . . . . e . . . e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . T
Ime i porijekl o . . . . . . . . . . . . . e e . e . . . . . . . . e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . & . . . . e . T <
Roenje i odgoj . . . . . e . . . . . . . . . 4 . . . . . . e . . . . . . . . . . . . . . . . e . e e e . . e . . . . . e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . T
Neki od posl ova koje je obavlao . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l 4
N k d
.
" h d' l k
. . .
b
.

l e a o p1 san1 e a O
J
a
J
e 1 za se e ostav1 o . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Parodi ni i vot . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . + . + . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . T
Smrt e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e n e e e e e e e e n n n n n n n n e e e e e n n n e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e e T
Predgovor komentatora Abdul l aha b. Abdurrahmana ei -
Di bri na . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .+ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . l
D
Temelj i sunneta . . . . . . . . . . . . . e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . e . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
l /
K
'
. . . . . .

T
9
on
J
en
J
e novotan
J
a u V
J
en . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Kl on jen je rasprave . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .<<
D f
.

<

e 1 n1 oJa sun neta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . &

Sun netu se ni ta sl i no ne smatra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .<
0
_

Vjerovanje u Al l ahovu odredbu dobra i zl a e . = = = = = 33

Gl edanje vjerni ka u svoga Gospodara na Sudnjem danu = = 3b
Kur' an je Al l ahov govor i nije stvoren . . . . . . . = = = = . . . . . . . 3d
Vjerovanj e u vi enje Al l aha na Sudnjem danu . e e . e e e e . . . . + . e e e. . . . . . 4U
Da li je Verovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, vidio svoga
Gospodara e e e e e e . . . . . . . . . . . . = e . . . e ee e . . . . . . . = . . . = = = . = = . . . 4
Vjerovanje u Mi zan - Vagu na Sudnjem danu = = = = = = . . = = . e e 4b
Govor Al l aha na Sudnjem danu . . e . e e e e e e e e e . . = = = = = = = = = = = = = = = . = = = . . . 4U
Vjerovanje u Havd Al l ahovog Posl ani ka, sal l al l ahu al ej hi ve
sel l em = = = = = = = = = = = = = e e e e e e e e e e = = = = = = = = = = = e e e e e = = = = = bU
Vjerovanje u kabursku kunj u = = = = = = = = = . = = . . . . e . e e . . . = = = b3
Vjerovanje u efa' at Vjerovjesni ka, sal l al l ahu al ej hi v e sel l em. bb
Vjerovanj e u pojavu Deddal a i si l azak Isaa, al ej hi s-sel am . e bU
Suti na i mana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . b
Ostavljanje namaza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . bb
Odl i ke ashaba = = = . . . . . . . . . . . e e . e e e = = = = = = = = = = = = = = = = = . . . . . . e . e e e e e e e e e . . . e = = = bd
Sl uanje i pokoravanje predvodni ci ma e . . . = = = = = = = = = = = = = = . = = . . . e e . e /d
Izl azak na vl adare e e e e e e e e e e = = = = = = = = = = = = = = = = = = . . e e e e e e e e e . . = = = = d
Borba sa kradlj i vci ma i havari di ma . . . . = . = e e . . . . . db
Garantovanje Denneta i l i Vatre odreenom pojedi ncu . . 00
Stanje grjeni ka na ahi retu = = = . = . . . e e . e e e e e e + . = = = = = = = = = = = = = . = . . . . . Ul
Stanje nevjerni ka na ahi retu . = = = = = = = = = = = = = = = = = = . . . . . e e e e e e e e e e e e e e e e = = . = = = Ub
Kamenovanje za bl ud = . . . e . . . . . = = = = = = . = . . . . . . e e e e e e e e e. . . . . = = . = U/
Omal ovaavanje ashaba = = = = = = = . . . . . . . . . . = = = = = = = = = = = = = = = = = . . . . . . . . + e lUU
Znaenje l i cemjerstva . = = = = = = = = = = . = . . . . . . e e . e e e e e e e e . . . e . = = = = = = = = = = = = . . . . . . e l U3
Smatranje vel i ki h grjeni ka nevjerni ci ma = = . e . e e e e + = = = = l Ub
Dennet i Vatra e . . = = = = = = = = . e . e . e . . . = . = = = = = = = = = . l Ud
Denaza se kl anja svakom sljedbeni ku Ki bl e koj i umre kao
muvehhi d . .= . = . e . e. . e e e e . . = = = = = + = = = = = = . . . . . . . . . e . . . . . . . . . . . . . e = = l l
Ovo je posl anica i mama Ahmeda, rahi me
hul l ahu te'al a, koja govori o akai dski m pi ta
nj i ma i pojedi ni m drugi m pi tanj i ma. I mam Ah
med napi sao je ovu posl ani cu u savjetodav
noj formi koj u j e prakti ci rao i tokom i zl aganj a
na svoj i m predavanj i ma, al i i pri l i kom obra
anja pojedi nci ma koje je el i o posavjetova
ti .
Prokomentari sao sam je umj ereni m ko
mentarom na svoj i m predavanj i ma i jednom
kol skom semestru, pojanjavaj ui znae
nje i spomi nj ui dokaze koj i govore u pri l og
spomenuti h savj eta u ovoj posl ani ci . I spravi o
sam pojedi ne izraze, a ostavi o vei nu i pored
potrebe kako ne bi dol o do vel i ki h i zmjena.
Proi renost ove posl anice i drugi h posl a
ni ca sl i nog znaenj a govori o bri zi ashaba,
radijal l ahu anhum, i i spravni h prethodni ka
nakon nj i h, o vjerski m pi tanj i ma. Znanj e koje
su nosi l i sa sobom dostavlj al i su novi m gene
racij ama, svoj i m si novi ma i drugi m ueni ci
ma. Pojanjaval i su Put spasa, upozoraval i
na novi ne u vj eri i nepravi l nosti koje su se po
javi l e i poele nazi rati , a zati m se nakon toga
vrsto uvrijei l e pa se mnogi ma la pred
stavlj al a i sti nom usljed ega su poj edi nci pal i
pred spl etkama i zabl udama, kao to to i ne
novotari i kratkovi dni , tvrdei da j e i sti na na
nj i hovoj strani .
l pored toga, i spravni prethodni ci zal agal i
su se na pojanjavanj u sunneta i i sti ne ono
me ko to el i . Stoga savjetujem i tanje knj i ga
i savjeta nai h i spravni h prethodni ka i kroe
nje nj i hovi m pravcem. A Al l ah je Taj koj i odr
ava ovjeka na i spravnom. Neka je sal avat i
sel am na Muhammeda, njegovu porodi cu i
ashabe.
/DDU//BO D. /DDUllBOOBO C/L/Dl/O