Вы находитесь на странице: 1из 1

Snage bosanskih Srba napadaju Brko.

Dobro naoruane srpske formacije, potpomognute


jedinicama JNA, ovladale su centrom grada. Poinje progon nesrpskog stanovnitva, a
izbjeglice se kreu prema rubnim, junim podrujima grada. Na Dizdarui, Omerbegovai, u D
onjem Rahiu i Rijekama formirane su linije odbrane Armije RBiH. Bila je to zona o
dgovorGENOCID U BRKOM
U srpsko-crnogorskoj agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, Brko spada meu opin
e gdje su izvreni najtei oblici zloina, koje su poinile jedinice Jugoslovenske narod
ne armije i Vojske Jugoslavije i druge srpske oruane formacije iz SRJ (Srbija i C
rna Gora) i Bosne i Hercegovine. Zajedno u udruenom zloinakom poduhvatu poinjeni su
planski i organizovano teki zloini sraunati na unitenje Bonjaka, nacionalne, etnike i
vjerske grupe, kao takve.
Opina Brko nalazi se na krajnjem istoku Bosanske posavine, odnosno, u sjevero-iston
om dijelu Bosne i Hercegovine. Prostire se uz desnu obalu rijeke Save i zauzima
povrinu od 493,3 kvadratna kilometra. Po slubenom Popisu stanovnitva iz 1991. opina
Brko imala je 87.627 stanovnika. Od navedenog ukupnog broja stanovnika Muslimana
(Bonjaka) je bilo 38.617 (44,06%); Hrvata 22.252 (25,39%); Srba 18.128 (20,68%);
Jugoslovena 5.731 (6,54%) i Ostalih 2.899 (3,33%). U gradskom podruju Brkog bilo j
e 41.406. od ega Bonjaka 22.994 (55,53%); 8.253 (19,93%) Srba, 2.894 (6,98%) Hrvat
a, 5.211 (12,58%) Jugoslovena i 2.054 (4,98%) Ostalih.
Organizovani zloini u Brkom poeli su 30. aprila 1992., kada je JNA digla u zrak dva
mosta na rijeci Savi, na kome se u to vrijeme nalazilo tri autobusa putnika koj
i su se vraali kui iz zapadne Evrope za prvomajske praznike, kao i jedan broj izbj
eglica, koji su ekali na prelaz preko mosta, to je imalo za posljedicu veliki broj
rtava. Nakon tog dogaaja otpoeo je teror hapenja i zatvaranja, te nasumina i planska
ubistva. Tako su u gradu i predgrau formirani mnogi sabirni centri i logori u ko
jima je ubijeno nekoliko hiljada Bonjaka, kao to su: Bolnica, Stara Damija, Autopre
vozniko preduzee Laser, hotel Posavina, Kasarna, zgrada SUP-a, Fiskulturni dom Paratiza
n(sabirni centri), te Luka, kafana Westfalija, Brezovo polje, Fast food restaurant, M
ajevica i hotel Galeb (logori).
U tim sabirnim centrima permanentno su vreni najvei zloini: od psihikog i fizikog mal
tretitanja, premlaivanja, sakaenja, silovanja do najgnusnijih oblika ubijanja. Por
ed masovnih i pojedinanih ubistava, muenja i pljakanja, ono to posebno treba istai ka
o gnusan in, to su bila brojna silovanja. Po nekim procjenama u Brkom je silovano
oko 500 djevojica, djevojaka i ena. Zloin silovanja vren je na vie lokacija, meu kojim
a su najzloglasnija; kafana Vestfalija, hotel Galeb, bar Doma kulture i sala kina Oslob
oenje.

Вам также может понравиться