CD I DVD Mediji: Seminarski Rad

Seminarski rad
CD i DVD mediji

Luka Vido ____________________________________________________ Seminarski rad: CD i DVD mediji

Sadraj
1. Uvod ........................................................................................................................ 3
2. Tehnologija CD i DVD medija ............................................................................... 4
2.1. Kad je nastao CD medij ....................................................................................... 4
2.2. Mit o trajnosti medija ........................................................................................... 4
2.3. Tipovi optikih medija ......................................................................................... 5
2.4. Arhitektura optikog medija ................................................................................. 5
2.5. Snimanje i "boje" .................................................................................................. 6
2.6. DVD formati ........................................................................................................ 8
2.7. Blu-ray .................................................................................................................. 10
3. Pohrana medija i rukovanje ..................................................................................... 11
3.1. Rukovanje i odravanje ........................................................................................ 11
3.2. Pohrana ................................................................................................................. 12
3.3. Oznaavanje ......................................................................................................... 12
3.4. Brzina snimanja .................................................................................................... 13
4. Zakljuak ................................................................................................................. 14
5. Rjenik CD/DVD terminologije .............................................................................. 15
6. Literatura ................................................................................................................. 17

2

1. Uvod
Stalnim razvojem raunala, svakodnevno se poveava koliina podataka kojom se rukuje, te
se pojavila potreba za njihovom pohranom, jednostavnim prijenosom podataka te
arhiviranjem. Sve to je trebalo osigurati od oteenja koje moe prouzroiti nestanak energije
ili kvar raunala. Bilo koji sustav pohrane podataka bi trebao zadovoljavati osnovne zahtjeve:

- trajnost - da podaci budu nepromijenjeni i neoteeni, bez energetskog izvora
- jednostavnost - da je medij jednostavan za rukovanje
- kompaktnost - da je medij to manjih dimenzija
- brzina - da se podaci uitavaju brzo
- cijena - da cijeli sustav (pogonski mehanizam i medij) bude jeftin

Isprva, za tu namjenu je sluio papir u obliku listova, vrpca i kartica, na kojima bi se nizom
rupica zapisivali podaci, no iako je ispunjavao zahtjeve u poetku, razvojem tehnologije,
istiskuju ga druge tehnologije.

Danas, gotovo sve zahtjeve ispunjavaju dvije tehnologije, magnetska i optika. Magnetski
medij, za spremanje podataka, koristi se svojstvima magnetskih tvari, te u njih ubrajamo:
magnetske vrpce, bubnjeve, kartice i diskove (diskete i vrste diskove).

Optika tehnologija, tehnologija s najveom perspektivom, koja se i danas intenzivno razvija,
temelji se na fizikalnim svojstvima svjetlosti. Kao izvor svjetlosti pri upisivanju i itanju
podataka kod optikih diskova rabi se laser. On ima mogunost stvaranja vrlo uskog snopa
svjetlosti i time stvaranja relativno velike energije na maloj povrini. Od svih sustava za
pohranu velike koliine podataka, optiki diskovi imaju najveu gustou pohrane (broj koji
govori o tome koliko se bitova moe pohraniti po jedinici povrine) i 20 puta je vea od
gustoe podataka magnetskog diska.

Od tehnologija za pohranu podataka, koje su u razvoju, odnosno, polako kre svoj put ka
tritu, to su Flash Memorija (danas ve vrlo esto koritena), Blu-Ray diskovi, koji su jo u
razvitku, digitalni papir i sl.

3

2. Tehnologija CD i DVD medija
2.1. Kad je nastao CD medij
Compact Disc (CD), nastao je 1982.
suradnjom tvrtki Sony i Phillips, pri
emu je zapravo dolo do suradnje
na podruju tehnologije snimanja,
enkripcije podataka i modulacije
signala radi postizanja visoke
pouzdanosti CD-a i niske
osjetljivosti na oteenja. Vjerovali
ili ne, probuite li rupu (npr.
promjera 5mm) u Audio CD-u,
neete to primijetiti kod
reprodukcije. Prvi standard bio je CD-DA (Compact Disc - Digital Audio), a raunalna
industrija ubrzo je shvatila da na CD-u mogu biti pohranjeni i drugi podatci pa je uskoro
definiran i CD-ROM. CD-R, najraireniji WORM (Write Once Read Many) format, izum je
tvrtke Taiyo Yuden, a standardiziran u studenom 1990.

CD medij (odsjaj interferentih boja)
2.2. Mit o trajnosti medija
Iako se u poetku tvrdilo da su CD mediji vjeni i apsolutno otporni na fizika oteenja, prve
prognoze trajnosti tiskanih CD medija bile su oko dvadeset godina. Naravno, tada se radilo o
Audio CD-u, koji je, barem to se tie fizikih oteenja, bio znatno manje osjetljiv od vinilne
ploe, no najveim dijelom to je zasluga izvrsne enkripcije i zatite podataka na audio CD-u.
Ona omoguava lako ispravljanje greaka i itanje podataka, ak i kod vrlo oteenih Audio
CD-ova. Vrlo brzo, otkrilo se da je aluminij u reflektivnom sloju CD-a (tzv. "reflektoru"), radi
kiselosti pokrovnog laka diska, vrlo podloan koroziji, nazvanoj "truljenje diska" pa s
vremenom gubi refleksivnost i tako onemoguava itanje podataka s diska. Suvremeni
diskovi (CD i DVD) proizvode se daleko kvalitetnije nego prvi mediji, a pokrovni

4

lakovi nisu agresivni i proizvoai tvrde da je predvien ivotni vijek suvremenih medija
izmeu stotinu i dvije stotine godina. Osim toga, refleksivni sloj suvremenih medija je
nainjen od zlata ime je izbjegnuta korozija. Trajnost od stotinu godina procijenjena je pod
uvjetom da nema mehanikih oteenja. Radi se samo o starenju materijala medija, odnosno
promjenama nastalim kemijskim i fizikalnim procesima u materijalu. Dananji problem je
pitanje kvalitete. U svijetu
postoji tek dvadesetak
proizvoaa medija te injenica
da proizvode medije razliite
kvalitete za razliite marke je
zanimljiva. A jo zanimljivija
je da proizvode medije razliite kvalitete za iste marke! Tako da ona poslovica "plati, pa se
rugaj" ipak stoji. Vrlo je vano znati koje medije koristite i tko ih proizvodi.
Materijali organskih boja za podatkovni sloj
Materijal Vlasnik patenta Boja materijala
Cyanine Taiyo Yuden Plava
PhthaloCyanine Mitsui Toatsu Chemicals Prozirna
Metallized Azo Verbatim/Mitsubishi Plava
Advanced PhthaloCyanine Mitsui Toatsu Chemicals Prozirna
Formazan * Kodak J apan Limited Svijetlo zelena
* Formazan je hibrid Cyaninai PhthaloCyanina razvijen u Kodaku
2.3. Tipovi optikih medija
Trenutano moemo govoriti o ukupno sedam tipova snimljivih i izbrisivih medija: CD-R,
CD-RW, DVD-R, DVD-RW, DVD+R, DVD+RW, DVD-RAM. U osnovi, njihova
"arhitektura" vrlo je slina. Zahvaljujui tehnolokom razvoju, DVD mediji imaju vei
kapacitet. Treba spomenuti i najnoviju, Blu-Ray tehnologiju, koja plavim laserom, s jo
kraom valnom duljinom, uspijeva "ugurati" jo vie podataka na jednak prostor. Najraireniji
su CD-R mediji, ponajprije radi rairenosti snimaa i izuzetno niske cijene.
2.4. Arhitektura optikog medija
U osnovi, svi mediji se sastoje od nekoliko slojeva: polikarbonatnog supstrata, koji kod
tiskanja CD-ova i DVD-ova (CD-ROM, CD-Digital Audio, DVD-ROM i DVD-Video), ve
sadri informacije pohranjene u tzv. "jamama" i "kopnima", a kod medija za snimanje samo
spiralnu stazu (pregroove) koja slui za voenje (tracking) servo mehanizma sa glavom za
itanje i pisanje i mjerenje vremena, budui da se duljina "jama" i "kopna" odreuje i mjeri
taktom medija definiranim "valovitou" (wobble) pregroove-a. Doe li do fizikog oteenja
polikarbonata (na primjer, ogrebotine), ona nee smetati pri itanju, jer je laserska zraka
fokusirana na dubinu na kojoj se nalaze podaci, no zanimljivije je da se greke ipak mogu
pojaviti ak i kod laserske zrake. Kod medija za snimanje tu se jo nalazi i sloj za pohranu
podataka, a njegov sastav ovisi o proizvoau, tipu medija (izbrisiv ili neizbrisiv) i tipu
strategije snimanja. Zatim dolazi reflektivni sloj (poznat i kao "reflektor"), u posljednje

5

vrijeme gotovo uvijek nainjen od zlata. na kraju dolazi pokrovni lakirani sloj, koji titi
reflektivni sloj od mehanikih oteenja i prua podlogu eventualnom dodatnom sloju za
apsorpciju tinte, kod medija namijenjenih za ispis u odgovarajuim tintnim pisaima. Kod
itanja, pojedine "jame" i "kopna" imaju odgovarajue duljine, a ita zamjeuje samo
prijelaze meu njima. Mjerei vremenske razmake izmeu takvih promjena i demodulacijom
signala, dolazi se do podataka snimljenih na mediju. Po potrebi, radi se i korekcija greke, a
takvi, ispravljeni podaci se zatim prosljeuju u raunalo. Uslijed kemijskog i fizikalnog
djelovanja moe doi do promjene duljine zapisa, asimetrije ili same spirale (naroito ako su
oni na granici tolerancije), to poveava jitter, pa e mehanizam pogreno tumaiti oitane
podatke i u nekim sluajevima ih nee biti mogue ispraviti.

Kod CD-RW medija, podatkovni sloj je nainjen od Ag-IN-Sb-Te slitine koja mijenja fazu, a kod CD-R
medija od organske boje. Zatita je bitno manja nego na DVD-u, jer je podatkovni sloj s jedne strane
zatien samo tankim slojem pokrovnog laka i eventualno tiskom.

2.5. Snimanje i "boje"
Kao i drugi snimljivi ili izbrisivi mediji, CD-R u supstratu ima ve unaprijed utisnutu stazu,
koja slui za voenje glave za itanje i pisanje. Budui da nije mogue stvarati "jame" u
supstratu, kod snimljivog CD-a postoji i sloj organske boje (dye), koja pod utjecajem visoke
temperature stvorene laserskom zrakom mijenja strukturu i postaje neprozirna, pri emu kod
itanja dolazi do refrakcije ili vrlo slabe refleksije laserske zrake, to pri itanju omoguuje

6

"prepoznavanje" prijelaza "mutnog" u "prozirno", slino kao i kod tiskanih medija. Materijal
organske boje u posljednje je vrijeme gotovo iskljuivo PhthaloCyanine (ili Advanced
PhthaloCyanine) pa disk ima boju metalnog reflektivnog sloja. Drugi najpopularniji materijal
je Cyanine, prvi materijal koriten u ovu svrhu, a lako je prepoznatljiv po boji, koja je plava
ili zelena, ovisno o materijalu reflektora (srebro ili zlato). Takoer, plave boje je i Metallized
Azo, a svijetlozelene je Formazan.

Da bi sakrio metodu zatite (i dodatno
poveao atraktivnost), Sony je za svoju
PlayStation konzolu proizvodio diskove
crne boje supstrata (kao i drugi
proizvoai CD-ROM-ova za PS). Crna
boja (suprotno opem miljenju) nema
ba nikakve veze sa zatitom diska.
Smanjenjem proizvodnje igara za
PlayStation dolo je do neiskoritenosti
pogona, pa su proizvoai zapoeli
proizvodnju crnih CD-R medija, koje je
mogue nabaviti i na domaem tritu.
Pokazalo se da su crni mediji otporniji na
ultraljubiastu svjetlost i samim time
trajniji od ostalih, ali su ponekad tee itljivi u nekim starijim ureajima (posebno u audio CD
reproduktorima).

CD-RW mediji su lako prepoznatljivi po svojoj sivoj
boji, buduci da kao nositelj podataka koriste slitinu
Ag-IN-Sb-Te

CD-RW mediji lako su prepoznatljivi po svojoj sivoj boji, budui da umjesto boje kao nositelj
podataka koriste slitinu srebra, indija, antimonija i telurija (Ag-In-Sb-Te). Tehnologija je
analogna onoj kod CD-R medija: potrebno je stvoriti prozirne i neprozirne dijelove (jame i
kopna). Ipak, ovdje se struktura moe mijenjati vie puta, a radi se o promjeni faze materijala.
Inicijalno, slitina se nalazi u amorfnoj fazi (prozirna je), a zagrijavanjem iznad temperature
talita i naglim ohlaivanjem prelazi u kristalinu fazu. Vraanje u amorfnu fazu obavlja se
ponovnim zagrijavanjem ispod temperature talita. Razlika izmeu CD-R medija i CD-RW
medija je i u refleksivnosti: CD-R mediji imaju refleksivnost od 65% do 70%, a CD-RW
mediji od 15% do 20% pa je potreban i osjetljiviji mehanizam za itanje radi manje margine
pogreke.

7

2.6. DVD formati
DVD mediji stvorili su gomilu problema, ponajprije korisnicima, a i proizvoaima DVD
snimaa. Iako moemo rei da je rat formata konano gotov, jo uvijek postoje razlozi za i
protiv pojedinih DVD formata. injenica je da svi imaju svoje prednosti i mane, pa pri
odabiru formata treba najprije razmisliti o namjeni. Za razliku od CD medija, supstrat je
dvostruko tanji radi boljih performansi itanja potrebnih zbog preciznije tehnologije snimanja
(sitnijeg zapisa). Budui da supstrat debljine 0.6mm nije dovoljno vrst, podatkovni sloj
(phase change ili organski sloj) nalazi se u "sendviu" izmeu dva takva sloja, a tu je i
reflektivni sloj. Posebni zatitni slojevi kao kod CD-a stoga nisu potrebni.. DVD moe imati
dva sloja i dodatno biti dvostran, to omoguuje kapacitet od 18GB, ali dvoslojan je samo u
tiskanoj izvedbi, dok je kod snimljivih medija mogua dvostrana izvedba, ali se ne proizvodi.
DVD-R je specificiran 1997., godinu dana nakon objave DVD Video specifikacije. Prva
inaica bila je kapaciteta 3.95GB, a tek 2000. objavljena je specifikacija za DVD-R kapaciteta
4.7GB. Stoga ne udi da kompatibilnost DVD medija s postojeom bazom ureaja nije 100%-
tna. DVD-R mediji postoje u dvije izvedbe: "Authoring" za profesionalnu uporabu (izrada
master medija, koriste skuplji 635 nm laser) i "General" za opu uporabu (poslovnu i

DVD medij, za razliku od CD medija izgleda poput sendvia: supstrat debljine 0.6mm titi podatke s obje
strane medija. Ilustracija nije nainjena u mjerilu, jer su dimenzije unutarnjih slojeva iznimno malene

8

"potroaku", koriste jeftiniji 650 nm laser). Iako se tehniki razlikuju i zahtijevaju razliite
ureaje za snimanje, jednako su itljivi u svim ureajima. Dodatno, General tip ima i zatitu
protiv kopiranja CSS zatienog sadraja. DVD-R General pogodan je za pohranu podataka i
jednokratno snimanje videa (budui da se radi o sekvencijalnom zapisu). Presnimljivi format
(do 1000 puta), DVD-RW (slubeno zvan "re-recordable"), takoer onemoguuje kopiranje
zatienih sadraja i omoguuje samo sekvencijalno zapisivanje, ba kao i CD-RW, pa je
pogodan za privremenu pohranu vee koliine podataka ili streaming sadraja (posebno
videa), a CLV tehnologija omoguuje veu brzinu prijenosa podataka. Najvei nedostatak
DVD-R/-RW formata je nemogunost reprodukcije i itanja u DVD itaima i
reproduktorima, ukoliko disk nije finaliziran (to onemoguuje i dodavanje sadraja).

DVD+RW postoji samo u jednoj
varijanti, omoguuje sluajan
pristup kod snimanja i zamjenu
bilo kojeg 32kB bloka, to je
pogodno za snimanje i editiranje
videa u stvarnom vremenu
izravno na DVD-u, te drag-and-
drop snimanje podataka. Mogue
je snimanje i CLV i CAV
metodom (iako jo uvijek nema hardvera koji podrava CAV snimanje) to ga ini pogodnim
za sve primjene, a disk ne mora biti finaliziran da bi ga se moglo reproducirati. Dodatna
prednost je mogunost izbacivanja medija iz pogona u bilo kojem trenutku, bez potrebe za
ekanjem da se zavri snimanje ili formatiranje medija, a mogue ga je normalno kasnije
nastaviti. Mogunost naknadne promjene tipa (DVD+RW, DVD-ROM, DVD-Video)
omoguuje izvrsnu kompatibilnost, a snimanje podataka i multimedijskih sadraja u istom
datotenom sustavu, ini ga pogodnim za multimedijalne sustave. Trajnost je jednaka minus
formatu: do tisuu presnimavanja. DVD+R format pojavio se kao proirenje DVD+RW
formata, to je obrnuto od ostalih. Iako ne omoguuje sve prednosti DVD+RW formata (treba
finalizaciju za itanje i ne-plus snimaima), ima niu cijenu i visoku kompatibilnost.

DVD medji mogu biti razliitih nijansi, no najei su ljubiasti i
srebrni.

DVD-RAM najslabije je zastupljen iako ga karakteristike stavljaju ispred "+" i "-" formata.
Definiran je jo 1997, a budui da je predvien primarno za pohranu velikih koliina
podataka. Imajui na umu potrebu za visokom pouzdanou, njegovi tvorci definirali su niz

9

parametara koji to omoguuju, pa je trajnost DVD-RAM diskova ak 100.000 presnimavanja!
ZCLV metoda snimanja omoguuje prijenos podataka varijabilnom brzinom, dok se disk vrti
konstantnom brzinom. Sluajni pristup i odlino baratanje neispravnim sektorima te zatitno
kuite, koje ga titi od mehanikih oteenja ine ga optikim pandanom tvrdog diska i
zapravo idealnim medijem za trajnu pohranu podataka iako se najee koristi za privremenu
pohranu.

Najveim nedostacima moemo smatrati slabu (ili nikakvu) kompatibilnost s drugim optikim
itaima i visoku cijenu medija, ali radi se o jedinom mediju koji omoguuje snimanje
obostrano (iskljuivo pakirano u zatitnu kutijicu), poveavajui tako kapacitet na ukupno
9.4GB.
2.7. Blu-ray
Blu-ray Disc (BD) je optiki
medij nove generacije koji bi se
prvenstveno trebao koristiti za
pohranu videa u visokoj
rezoluciji (high-definition video
ili HDTV) i velike koliine
podataka. Blu-ray standard su
zajednikim snagama razvili
grupe PC kompanija pod
nazivom BDA (Blu-ray Disc Association). Kapacitet Blu-Ray moe pohraniti znatno vie
podataka po sloju, ak 27GB, to u dvoslojnoj verziji znai do 54GB. Kapaciteti od 100GB i
200GB koji bi koristili 4 do 8 slojeva se jo istrauju, a TDK je izdao ve prvi prototip Blu-
ray diska od 100GB.

Blu-ray mediji sa i bez zatitne kutije

Blu-ray svoj naziv dobiva po nazivu za kratku valnu duljinu (405 nm) "plave" boje lasera
(iako je, tehniki gledano, to plavo-ljubiasta boja, a slovo "e" iz rijei blue je namjerno
izostavljeno radi mogunosti registriranja naziva) koja dozvoljava da se postavi vie podataka
od DVD-a, kojem je jednak po svojim fizikim dimenzijama.

10

3. Pohrana medija i rukovanje
Nakon to pohranite svoje vrijedne podatke na medij, potrebno je pravilno pohraniti medij i
dobro ga uvati da bi to dulje trajao i doista uvao vae podatke. Gledano s fizike strane,
diskovi su vrsti ali ne i neunitivi. Pokuajte se drati sljedeih pravila pri pohrani i uvanju
medija.
3.1. Rukovanje i odravanje
1. Kada primate disk, hvatajte ga
samo za unutarnji i vanjski obod te
svakako izbjegavajte dodirivanje
povrine na koju se snima.
2. Ukoliko se na disku sakupi praina,
potrebno je odstraniti da ne bi ula
u osjetljiv mehanizam snimaa i
tako mu skratila ivotni vijek.
Najbolje je samo otpuhnuti prainu
s diska, a ukoliko to nije dovoljno,
obrisati je lagano krpicom od meke
tkanine, koja ne ostavlja dlaice.
3. Medij (stranu na kojoj se nalaze
podaci) briite iskljuivo od
sredita diska prema van, a nikada krunim pokretima.

Stranja strana CD-medija je vrlo osjetljiva na
ogrebotine i prainu koje mogu smetati prilikom itanja
podataka. Takoer je osjetljiva na ultraljubiaste zrake.
4. Ne koristite otapala ili abrazivna sredstva za ienje medija (ak ni alkohol).
Takoer, sredstva za ienje tiskanih medija mogu biti opasna za medija za snimanje
pa ih se ne preporua koristiti.
5. Ne dotiite prstima donju stranu medija na nju se snimaju podaci! Prljavtina,
masnoa, otisci prstiju i ogrebotine na strani za snimanje onemoguit e dobru
snimku!
6. Ne sputajte disk na tvrdu podlogu (ak ni na radni stol, pun je sitne praine). Spustite
li ga stranom za snimanje, moe doi do ogrebotina te e se onemoguiti itanje.
Spustite li ga stranom za oznaavanje - postoji mogunost da otetite refleksivni sloj i
unitite medij. Najbolje je medij pohraniti u mapu ili kutijicu da ne bi dolo do
eventualnih oteenja.

11

3.2. Pohrana
1. Da biste izbjegli ogrebotine, spremajte medije u njihove kutijice. One su idealne za
pohranu jer medij ne dotie kutijicu plohom za snimanje ve samo sredinju rub, to se
posebno primjeuje na kutijama DVD medija velikog formata.
2. Pohranite medije na suhom, hladnom i mranom mjestu. Naravno, niti previe niske
temperature nisu poeljne za pohranu, a najgore su brze promjene temperature gdje
moe doi do izoblienja ili kemijske degradacije materijala.
3. Ne izlaite medije izravno sunevoj ili drugoj ultraljubiastoj svjetlosti (unitava
podatkovni sloj), vlazi ili visokoj temperaturi.
4. Izbjegavajte kondenzaciju vlage na mediju, jer moe dovesti do odvajanja zatitnog i
reflektivnog sloja od supstrata i gubljenja optikih svojstava supstrata.
3.3. Oznaavanje
Najsigurnije mjesto za pisanje je unutarnji vijenac diska, prostor na kojem nema refleksivnog
sloja. Osim toga, preporua se pisanje po pokrivenom, dekoriranom dijelu gornje plohe. Za
pisanje se preporua uporaba flomastera
mekog vrha, baziranog na vodi, jer
flomasteri bazirani na alkoholu mogu
otetiti medij. Uporaba pisaljke tvrdog
vrha takoer je zabranjena radi mogueg
oteivanja refleksivnog sloja diska.
Ukoliko koristite naljepnice, budite vrlo
paljivi: koristite samo kvalitetne
naljepnice s visokokvalitetnim ljepilom
koje nee otetiti (korodirati) reflektivni
sloj medija. Takoer koristite
mehanizam za lijepljenje ili spindle za
medije da biste pravilno zalijepili
naljepnicu. Ukoliko naljepnica nije dobro centrirana ili ima nabore, moe doi do oteenja
pogona za itanje medija radi nepravilnog optereenja mehanizma. Osim toga, moe doi do
potekoa u praenju staze i samim time oteanog (ili nikakvog) itanja s njega. Ovaj problem
posebno e biti izraen kod forsiranih medija (overburn) i medija s iznimno velikim
kapacitetom (800MB ili 900MB CD mediji). Svejedno, ne pokuavajte popraviti loe

Po CD-u nije preporuljivo pisati otrim olovkama, ve
markerima s mekim vrhom.

12

zalijepljenu naljepnicu jer se izlaete
velikoj opasnosti unitavanja medija.
Naime, pri podizanju naljepnice, esto
dolazi do skidanja reflektivnog sloja
zajedno s naljepnicom.
3.4. Brzina snimanja
Vano je ne pretjerivati s brzinom
snimanja. Iako su nominalna brzina
snimanja na neki medij 52x, to ne znai
da e snimka tom brzinom biti
kvalitetna. Preporuljiva brzina
snimanja je 24x ili najvie 32x -
Vjerujte nam, snimanje e trajati tek
desetak sekundi dulje, a kvaliteta
snimke je bitno vea. Osim toga, kod
snimanja na izbrisive CD medije,
obavezno koristite odgovarajue
medije. Mediji normalne brzine (1x -
4x) nisu jednaki kao mediji za snimanje
veim brzinama (4x i vie) pa e snimanje na neodgovarajui medij uglavnom zavriti
unitenim medijem.
Popis proizvoaa CD medija poznatih marki
CD proizvoa CD marka
Acer Media Technology, Inc. Acer, Benq, Sony
CDA Datetrager Albrechts
GmbH
CDA, FNAC
CMC Magnetics Corporation
BASF, CMC, Hi-Val, Imation,
MMore, Onkyo, Samsung,
Verbatim, Platinum
Fornet International Pte Ltd. Fornet
Fuji Photo Film Co., Ltd. FujiFilm
Gigastorage Corporation Gigastore, That's Write!
Hitatchi Maxell, Ltd. KingTech, Maxell
InfoDisc Technology Co., Ltd. Buyonet, BestMedia
Kodak J apan Limited BASF, Kodak
Lead Data Inc. Lead Data, Targa, Lenco
Mitsubishi Chemicals
Corporation
Verbatim, Traxdata, Sony
Mitsui Chemicals Mitsui, HP, Philips
Moser Baer India Ltd. MMORE
MPO Hi-Space
Multi Media Masters &
Machinary SA
Polaroid, GameStation
Pioneer Video Corporation Pioneer, BASF
Plasmon Data Systems, Ltd. Fullmark
Prodisc Technology Inc. Smartbuy, eProFormance
Princo Corporation BTC, KingTech, Megadata, Princo
Ricoh Company Ricoh, KAO
Ritek Co. Arita, BASF, Samsung, Memorex

Targa, Rimax, Traxdata, FujiFilm,
Ricoh, TDK, Infinity
Taiyo Yuden Company Limited Taiyo Yuden, 3M, Sony, Philips
TDK Corporation
Imation, Plextor, TDK, 3M,
Pioneer, Yamaha
Xcitek Inc. BestMedia

13

4. Zakljuak
Sve skupa je vrlo logino, ivimo u svijetu u kojem tehnologija svakodnevno napreduje,
tehnologije koje se bave pohranom podataka se unapreuju, a optiki mediji i optiki ureaji
nee tako lako predati svoj tron. U dananjem svijetu, gotovo je nezamislivo raditi neto bez
tog medija, koristi ga glazbena industrija, filmska industrija, igraka industrija, softverska
industrija, ali i gotovo svaki kuni korisnik za svoje osobne arhive. U svakom sluaju, ukoliko
pravilno upotrebljavan, uvan i odabran to je najbolji medij za pohranu podataka.

14

5. Rjenik CD/DVD terminologije
ATIP - Absolute Time In Pregroove - Identifikacijska oznaka medija, razliita ovisno o proizvoau i tipu
medija.
BLER - Block error rate (uestalost greki u bloku) - Broj "sirovih" digitalnih pogreaka pri itanju prije bilo
kakvih korekcija greki.
BLERmax - najvei doputeni broj BLER-ova. Prema industrijskom standardu, doputeni broj BLER-ova za
CD-ROM iznosi 220, a iznad toga CD-ROM se smatra neupotrebljivim ("loim" - bad disc).
CD - Compact Disc - Digitalni medij oblika diska, promjera 12 cm, nainjen od polikarbonatnog supstrata,
reflektivnog metalnog sloja i zatitnog pokrivnog laka. Fiziki format CD-a definiran je u standardu ISO9660.
Snimljivi CD (CD-R) dodatno sadri i podatkovni sloj od organske boje izmeu supstrata i reflektivnog sloja.
CD-E - CD Eraseable - Prvi naziv za izbrisivi tip CD-a, kasnije promijenjen u CD-RW.
CD-R - Compact Disc - Recordable - Termin koji se koristi za opis tehnologije snimljivog CD-a, ali takoer i
opremu, softver i medije, koji se koriste za izradu i snimanje snimljivih diskova.
CD-RW - CD ReWriteable - Izbrisivi tip CD-R-a, umjesto sloja organske boje, kao nosa informacije koristi se
sloj od metalne slitine, koja promjenom faze postaje mutna ili prozirna.
Cyanine - Najstariji tip organske boje, koriten za podatkovni sloj CD-R medija. Trenutano se koristi metalno-
stabilizirani kompozit umjesto "sirovog" cyanina, a alternativa je phtalocyanine.
DAO (Disk-At-Once) - Metoda snimanja pri kojoj se itav disk snima odjednom, bez iskljuivanja lasera i bez
mogunosti naknadnog dosnimavanja, a omoguuje izradu tzv. ISO kopija i snimanje audio CD-a bez pauza
meu pjesmama.
DVD - Digital Versatile Disc ili Digital Video Disc - Medij velikog kapaciteta, vanjskim dimenzijama jednak
CD-u, iji je format definiran takozvanim "DVD knjigama". Velik broj formata (plus i minus) posljedica je
stalnih promjena specifikacije i borbe za trite.
DVD-R/RW - DVD format specificiran od udruge proizvoaa nazvane DVD Forum.
DVD+R/RW - DVD format specificiran od udruge proizvoaa nazvane DVD Alliance
Glass master - Disk od visoko poliranog stakla, prekriven fotootpornim materijalom, na koji se na osnovu
podataka iz raunala laserom "ucrtavaju" "jame", nakon ega se takav disk "razvija" (poput fotografije ili tiskane
elektronike ploice pod ultraljubiastim svjetlom i tako nastaju vrlo tone "jame". Zatim se disk prekriva
niklom ili srebrom koji se nakon galvanizacije pretvaraju u "ig" za injekcijsko lijevanje CD-ova ili DVD-ova.
Injekcijsko lijevanje (injection moulding) - Proizvodni postupak kod kojeg se materijal utiskuje u kalup pod
visokim pritiskom i zatim hladi, poprimajui oblik definiran kalupom.
ISO Image (ISO slika diska) - Potpun preslik svih podataka sa CD-a ili DVD-a (tzv. bit-by-bit ili 1:1 kopija)
kod koje se kopira sve to je mogue. Omoguuje jednostavno kopiranje itavog diska i rad s virtualnim
diskovima, a koristi se i za spaavanje podataka s oteenih medija.
Jame i kopna (pits and lands) - U tzv. "tiskanim" medijima (CD-ROM, DVD-ROM...), jame i staze (zapravo
binarni podaci) nastaju kao otisak "iga" (stamper) u supstratu. Kod snimljivih i izbrisivih medija, dolazi do
promjene prozirnosti podatkovnog sloja, to zamjenjuje "jame". Samo prijelaz se detektira kao binarna jedinica,
a sve ostalo su nule.

15

Jitter - srednja vrijednost vremenskog odstupanja prijelaza iz "jame" na "kopno" i obrnuto, prouzroena
netonou dimenzije zapisa (predugi ili prekratki).
Medij (blank) - Snimljivi CD ili DVD disk. Sastoji se od polikarbonatnog supstrata, organskog sloja za
snimanje, metalnog reflektivnog sloja i zatitnog povrinskog laka. Dodatno moe postojati i dekorativni sloj
(tisak) ili sloj za ispis na tintnim pisaima.
OSTA (Optical Storage Technology) - Meunarodna trgovaka udruga za promidbu optike tehnologije
snimanja u svrhu pohrane podataka i multimedijalnih sadraja.
Organska boja (organic dye) - Materijal podatkovnog sloja (nositelja informacije) neizbrisivih medija. Pod
utjecajem visoke temperature lasera, topi se i postaje neproziran, to onemoguuje refleksiju laserske zrake.
Svaka promjena refleksije interpretira se kao binarni signal.
Phthalocyanine - Organska boja koja se koristi u veini suvremenih CD-R medija za podatkovni sloj. Boja je
namijenjena "short writing strategy" tehnologiji. Patent je vlasnitvo tvrtke Mitsui Toatsu Corporation, ali mnogi
proizvoai su otkupili licencu.
Podatkovni sloj (data layer) - sloj nositelj podataka. Kod "R" medija radi se o nekoj vrsti organske boje koja
zagrijavanjem laserom postaje neprozirna i tako nastaju "jame". Kod "RW" medija radi se o slitini nekoliko
elemenata (Ag-In-Sb-Te) koja promjenom faze postaje neprozirna ili prozirna i tako nastaju "jame" ili "kopna".
Kod tiskanih medija (CD-ROM, CD-Da, DVD-ROM, DVD-Video), podatkovni sloj je unutarnja strana
supstrata, utisnuta "igom" za vrijeme injekcijskog lijevanja. Ova boja namijenjena je takozvanoj "long writing
strategy" tehnologiji snimanja.
Pokrivni lak (lacquer spincoat) - Akrilni lak nanosi se u vrlo tankom sloju po povrini reflektivnog sloja kao
zatita od abrazije i korozije. Ponekad je na njega nanesen i dekorativni sloj ili sloj za ispis na tintnom pisau.
Presluavanje (cross-talk) - mjera koliine interferencija (mijeanja signala) koje dolaze iz susjednih staza CD
ili DVD medija. Raste suavanjem razmaka meu stazama i kod CD medija sa posebno velikim kapacitetom (90
ili 99 minuta) na samoj je granici tolerancije itljivosti. Prema specifikaciji "crvene knjige", najvee doputeno
presluavanje je 50%.
Reflektivni sloj ili reflektor (reflective layer) - Metalni sloj od kojega se reflektira laserska zraka glave za
itanje. Najee nainjen od zlata ili srebra, a rjee i od platine. Reflektivni sloj tiskanih medija nainjen je od
aluminija. Kod dvoslojnih DVD medija, prvi reflektivni sloj je poluproziran.
Supstrat (substrate) - Injekcijski izliven, potpuno proziran i optiki visoko kvalitetan polikarbonatni disk. Jedan
od najkvalitetnijih supstrata je Makrolon tvrtke Bayer.
TAO (Track At Once) - Metoda snimanja pri kojoj se posebno zapisuje Lead-In, posebno sadraj a posebno
Lead-Out, a laser iskljuuje izmeu pojedinih dijelova ili track-ova na disku. Kod snimanja audio CD-a to
obavezno uzrokuje pauzu od dvije sekunde meu pjesmama.
UDF (Universal Disc Format) - datoteni sustav koji je definirala OSTA, koji se koristi za snimanje podataka
na DVD medije i kod paketnog snimanja na CD-R/RW medije.
WORM - Write Once - Read Many (pii jednom - itaj vie puta). Termin koji se koristi za opisivanje
tehnologije snimanja na neizbrisive CD medije, kao to je CD-R.
"ig" (stamper) - dio kalupa za injekcijsko lijevanje polikarbonatnog supstrata, zapravo invertni reljef "jama" i
"kopna". U proizvodnji snimljivih i izbrisivih medija, utiskuje se spiralna staza za voenje glave za snimanje i
itanje.

16

6. Literatura

- VIDI, broj 101, kolovoz/rujan 2004., tema: Test CD i DVD medija
- BUG, broj 144, studeni 2004., tema: CD i DVD mediji - izdrljive ploice
- BUG, broj 137, travanj 2004., tema: Verbatim mediji - trake, ploe i optika
- Encarta Encyclopedia 2005, pretraga na pojmove CD, DVD, Blu-ray
- Wikipedia, http://www.wikipedia.org, s pretragom na pojmove CD, DVD, Blu-ray
- EliteSecurity forum, tema Optiki diskovi http://www.elitesecurity.org/tema/127941-
About-Opticki-diskovi

17

CD I DVD Mediji: Seminarski Rad

Загружено:

Сведения о документе

Исходное описание:

Оригинальное название

Авторское право

Доступные форматы

Поделиться этим документом

Поделиться или встроить документ

Параметры публикации

Этот документ был вам полезен?

Это неприемлемый материал?

Авторское право:

Доступные форматы

CD I DVD Mediji: Seminarski Rad

Загружено:

Авторское право:

Доступные форматы

Seminarski rad

Вам также может понравиться