GRKA KNJIEVNOST

(Povijest svjetske knjievnosti 2, Libe!"#$%ost, &$'eb(

STARA GRKA KNJIEVNOST
Obuhvaa razdoblje od gotovo tisuu i petsto godina.
- )$*o+inje s ,o-eo- (./ st/ *, K/( i t$je %o 021/ '/ kada car Justinijan zatvara filozofsku kolu u
Ateni. Nakon toga nastupa razdoblje bizantske knjievnosti.
2ije#i se n$ +etii $)%ob#j$3
4/ AR,AJSKO (*etk#$si+no( ! 506/!706/ */ K/
2/ KLASINO (8e#ensko( ! 706/!929/ */ K/
9/ ,ELENISTIKO ! 929/!96/ */ K/
7/ :ARSKO (i-sko( ! 96/ */ K/ ! 021/ */ K/
arhajsko ili pretklasino razdolje
o!erovi epovi ukazuju na postojanje bo'$te *et8o-eske ;s-ene knjievne t$%i<ije"
- #iske i e*ske (j;n$+ke( *jes-e" posleni#ke pjes!e$ svadbene pjes!e$ pean u #ast
Apolonu$ juna#ke pjes!e %npr. sahrana !rtvaca&$ tualjke i hi!ne bogovi!a...
- podaci o ivotu i poloaju pretho!erskih pjeva#a - $e%$
- -ito#o'ij$ kao podloga gr#kog pjesnitva i u!jetnosti u kojoj je vidljiva podjela likova na dvije
kategorije"
bes!rtni bogovi s ljudski! obli#je!$ !ana!a i vrlina!a i
s!rtni ljudi - heroji
- e*ski sti8 - daktilski heksa!etar
-
'a bolje razu!ijevanje (lijade i Odiseje posebnu je vanost i!alo otkrie kretsko-!ikenske kulture
%koja je bila proeta utjecaji!a (stoka i )gipta na to ukazuju !noge aluzije u (lijadi i Odiseji&.
EPSKE VRSTE ! ,O"ER i 8o-esko *it$nje
(!e o!er ozna#uje zbiljsku osobu iako se u starini i u novije vrije!e tu!a#ilo kao opa i!enica
%*slijepac$ drug$ sastavlja#&. Napisano je !notvo pjesnikovih ivotopisa$ ali su podaci u nji!a
fantasti#ni i #esto proturje#ni.
+otje#e$ najvjerojatnije$ iz ,!irne$ -. st. pr. .r. +ripisivala su !u se i druga epska i lirska djela %npr.
juna#ko-ko!i#ni ep /oj aba i !ieva$ epska pjes!a 0ebaida i dr.&$ ali ve u helenisti#ko doba$ !e1u
aleksandrijski! gra!ati#ari!a koji su prou#avali (lijadu i Odiseju$ pojavljuje se klica tzv. 8o-esko'
*it$nj$/ o!ersko pitanje obuhvaa nekoliko dvojbi"
2. Je li o!er doista postojao3
4. Je li stvorio jedan ili oba epa ili sa!o najstarije dijelove (lijade3
5. Je li bio slijep kako ga predaja prikazuje3
6. +ostoji li jedinstvo u ko!poziciji sa!ih poe!a3
7. Je li o!er jedan ili vie autora8 ko!pilacija ili sa!o redakcija3
9e1u !oderni! istraiva#i!a isti#u se"
- =$n<;ski o*$t 2>A;bi'n$< koji s!atra da je o!er sa!o i!e$ a da je ilijadu sastavio neki
nepoznat i okretan sakuplja# pjesa!a %sli#no tvrdi i (gnjat :ur1evi&
- Gi$-b$*ttist$ Vi<o s!atra da je o!er kolektivno i!e !nogih pjesnika - rapsoda
- ?ie%i<8 A;';st @o#= %s!atra se za#etniko! ho!erskoga pitanja& - pobu1uje nov intere za
prou#avanje o!era - s!atra da su o!erove pjes!e ispjevane bez pis!a i da su se irile
us!eno! predajo!$ a sakupljene su i zapisane u ;. st. pr. .r. u +izistratovoj redakciji i
nadalje su se prepisivale i dotjerivale. +o nje!u pjes!e nije ispjevao jedan pjesnik.
,ve dosadanje istraiva#e !oe!o podijeliti u tri skupine"
2. *#;$#isti i#i $n$#iti+$i koji brane !isao o kolektivno! autorstvu
4. ;nit$isti - brane jedinstvo epova i jednog autora i
5. neo;nit$isti - najnovija skupina - koji zastupaju tezu o dva autora" jedan je napisao (lijadu$ drugi
Odiseju
LIRSKE VRSTE ! *jev$ne *jes-e ("ELIKA( i e<it$tivni ob#i<i (ELEGIJA i JA"A(
+O<)=( >A'?OJA @9J)0N(<.) A(>(.) datiraju iz B. st.pr..r. 'a#etniko! u!jetni#kog epa s!atra
se O9)>$ a za#etniko! u!jetni#ke lirske pjes!e s!atra se ),(OC. +jevana je poezija dosegla
svoj vrhunac u anti#koj Dr#koj od B. do 7. st. pr. .r.
1
GRKA KNJIEVNOST
(Povijest svjetske knjievnosti 2, Libe!"#$%ost, &$'eb(
prvotno su se pjevane pjes!e %u B. i ;. st.& zvale "ELIKA %!elos*pjes!a& - postojala je
korska ili nabona i !onodi#ka ili svjetovna !elika$
E9e1u korski! pjes!a!a isti#u se"
TREN - tualjka
EPITALA"IJ - svadbene pjes!e
PEAN, 2ITIRA"A i ,I"NA - hi!ne bogovi!a i heroji!a
EPINIKIJ - ode u #ast pobjednici!a na javni! natjecanji!aE
a oblici koji su se sa!o recitirali uz pratnju glazbe bili su ELEGIJA I JA"A
B 'a gr#ku poeziju vezani su i *o+e<i *jes$-$ be) '#$)be C k$o *is$no' i +it$no' tekst$ F
prve takve pjes!e nastale su u aleksandrijsko! razdoblju$ a najzna#ajniji predstavnik bio je KALI"A,
%na njega su se ugledali i slavni ri!ski pjesnici" 0ibul$ .atul i oracije&.
B +>)C,0A?N(=( lirske poezije u Dr#koj"
AR,ILO, - ja!pska pjes!a$ raznovrsne pjesni#ke stope
"I"NER"O - elegija
ALKEJ i SAP?A - strofi#nost$ svjetovne !onodi#ke pjes!e
ANAKREONT - napitnice$ epigra!i
SI"ONI2
PIN2AR hi!ne$ ode$ epigra!i
AAK,ILI2
TEOKRIT - idila
KALI"A, - lirska pjes!a oslobo1ena glazbene pratnje
Najstariji gr#ki liri#ari bili su i glazbenici. 9alo je lirskih pjesa!a sa#uvano$ prepisivani tekstovi i
frag!enti$ ali glazba nije sa#uvana pa o njoj i instru!enti!a postoje sa!o povijesni izvori.
Najstariji instru!ent bila je .(0A>A ili GO>9(NDA %#etiri ice&$ zati! /A>/(0 %!onodi#ka !elika&$
G>@AA %aulos& - nalik dananje! klarinetu ili oboi$ postojala je i helenska svirala ili ,(>(NDA i drugi
instru!enti.
PRO&A pretklasi#nog doba - ;. pr. .r. F AASNE %prethodna us!ena predaja nije sa#uvana&
)'O+ %;. pr. .r.&$ rob u slubi razni! gospodari!a$ najstariji je poznat basnopisac ili pripovjeda#
basni. ,!atra se da je )zop pripovijedao u prozi$ a zati! su se te basne irile us!eno! predajo!
!ijenjajui se pa postoje razli#ite ina#ice istih basni. Co dananjih dana pod njegovi! je i!eno!
sa#uvano oko #etiri stotine basni.
)zopove je basne prvi zapisao u 2. st. Gedro$ oslobo1eni rob !akedonskog podrijetla %Gabulae
Aezopiae$ 64; basni&.
klasino ili helensko doa
@ llE4 ;. st. pr. .r. Atena postaje kulturno i u!jetni#ko sredite helenskog duha$ a u dravno!
ure1enju ja#a de!okracija. @ 7. i 6. st. Atena je bila najja#a helenska dravica$ a slavu je stekla
upravo djeli!a na podru#ju kulture i u!jetnosti. ?rhunac dosee za vrije!e +erikla u 7. st. %+eriklovo
doba& koji je veliki! u!jetnici!a (ktinu i Gidiji dao ukrasiti atensku akropolu.
B.azalite postaje glavno !jesto knjievnog ivota$ a dra!ske vrste zauzi!aju dotada povlateni
poloaj epa. +unu zrelost dosee i u!jetni#ka proza.
B (zvore i gra1u za svoja djela u!jetnici nalaze prvenstveno u !itovi!a$ a djelo!i#no i u
svakodnevno! ivotu. Dlavne knjievne vrste postaju t$'e%ij$ i ko-e%ij$$ a te!e !oralni proble!i"
F npr. pitanje ljudske odgovornosti$ odnos pre!a bogovi!a i pre!a vlasti$ pitanje dunosti$
hu!anosti$ poslunosti ili slije1enje razu!a.
B Najstarije podatke o postanku tragedije dao je Aristotel u svojoj +oetici.
TRAGE!IJA C OARE2NO PO2RIJETLO D "ITSKI SA2RAJI
B Aristotelova rije# 0>ADH(CIA %tragJs i JdK *jar#eva pjes!a jer su koreuti bili !askirani u jar#eve&
- postanak tragedije vezuje se uz !itove i rituale %obrede& posveene bogu Cionizu L bogu
sveope plodnosti
- te!atika tragedije preuzeta je iz !itova
2
GRKA KNJIEVNOST
(Povijest svjetske knjievnosti 2, Libe!"#$%ost, &$'eb(
- u izvedbi tragedije veliku ulogu i!a KOR
- tragediju su izvodili posebno odjeveni glu!ci koji su nosili !aske
- dijalozi su se u tragediji recitirali$ a pjes!e su se pjevale uz ples i glazbenu pratnju koju je
ko!ponirao sa! pjesnik
+re!a Aristotelovo! !iljenju tragedija je nastala iz obreda na taj na#in to se korovo1a u korski!
pjes!a!a izdvojio iz kora i po#eo sa!ostalno izgovarati stihove i razgovarati s koro!.

0ragediji kao knjievnoj vrsti prethodila je korska pjes!a pjevana na Cionizovi! sve#anosti!a$ a
poznata pod i!eno! 2ITIRA"A %hi!na u #ast boanstva&.
,!atra se da je *vi *is$ni %iti$-b djelo pjesnika ARIONA %pjesnik i kitara na dvoru korintskog
tiranina +erijandra& on je stvorio osobitu vrstu ditira!ba - ,A0(>,.@ +J),9@ koju su izvodili
koreuti preodjeveni u satire F ta je korska pjes!a doivjela specifi#nu !odifikaciju F izdvojio se
korovo1a i po#eo sa!ostalno izgovarati stihove i razgovarati s koro! - to je bio prvi korak u razvoju
tragedije - nastala je SATIRSKA 2RA"A C iz te vesele igre razvila se pre!a Aristotelu tragedija.

Nastanak tragedije kao dovrene for!e pripisuje se pjesniku TESPISE %?l.st.pr..r.&$ %756. pr. .r.
uvodi prvoga glu!ca&$ broj koreuta iznosi 24

a puni procvat doivjela je u V/ st.pr..r. u djeli!a"
ES,ILA C %o%$o %;'o' '#;-<$, jo uvijek 24 koreuta
SO?OKLA C %o%$o teFe' '#;-<$$ poveao broj koreuta na 27
EERIPI2A C s nji! dolazi do s!anjivanja utjecaja bogova na razrjeenje$ ljudi su !anje podloni volji
bogova8 ljudski faktor %osjeaj tragi#ne krivnje& i njegova sudbina odvajaju se od utjecaja
nadnaravnoga
"IT O 2IONI&E
'a tragediju je vana orfi#ka varijanta !ita o Cionizu 'agreusu L djetetu koje su titani eljeli unititi$ a
da bi osujetili utjecaje raznih !agijskih !oi$ koji!a je raspolagao$ dali su !u igra#ke da se igra
#ekajui da one potpuno obuz!u njegovu panju i da ga u to! trenutku napadnu. (znena1eni Cioniz
ipak se uspio nekoliko puta preobraziti u razne ivotinje$ ali su ga na kraju uhvatili u obli#ju bika i ubili.
'ati! su titani poderali njegovo tijelo$ ali srce i! je iz!aklo$ te se ra1a novi Cioniz$ 'eusov
nasljednik. 'eus kanjava titane i iz njihova pepela nastaje ljudski rod.
Obnavljajui u ritualu sadraj toga !ita pripadnici Cionizova kulta L naj#ee ene L zapo#injale su
svoj ritualni #in dugotrajni! pleso! koji ih je dovodio u stanje transa L u koje! su goli! ruka!a trgale
i zati! prodirale ivotinju prinesenu bogu na rtvu$ koja je si!bolizirala boga$ i na taj na#in se$ preko
Mnjegova !esaN$ sjedinjavale s njegovi! *in<i*o- D sveo*Fo- *#o%noGF; i ne;niGtivi- ivoto-
*io%e$ #istile se od svojstava uvjetovanih ograni#enou i kona#nou individualne egzistencije$ od
straha i strepnje$ od su!nje i saaljenja.

0a estina za!aha i doga1anja$ i taj e=ekt *o+iGFenj$ na kraju$ naslijedila je gr#ka tragedija iz
dionizijskog rituala

, ti! je u vezi i Aristotelovo !iljenje$ a on je$ kao prvi teoreti#ar tragedije$ s-$t$o %$ t$'e%ij$
teb$ i)$)iv$ti st$8 i s;F;t je t$ko *o+iGF$v$ osjeF$je '#e%$te#j$ C to *o+iGFenje on n$)iv$
C KATAR&A %gr#- katharsis$ pre!a kathairo * #isti!&
STREKTERA TRAGE2IJE
- starogr#ka tragedija i!ala je obredni s!isao$ te!atiku je preuzi!ala iz !itova$ a u izvedbi
kor i!a vanu ulogu %ko!entator zbivanja$ pripovjeda# doga1aja koji se nisu prikazivali na
sceni$ pjesnikov glas...&
- !ukarci su igrali i enske uloge$ a autori su ujedno bili i glazbenici koji su skladali pjes!e
za kor
- kad je radnja bila sadrajno obuhvatnija i nije !ogla stati u jednu dra!u$ pjesnik ju je
sloio %rasporedio& u tri dra!e - sloivi tako o'$ni+k; ti#o'ij;
- kazaline predstave bile su sastavni dio Cionizova kulta i odravale su se sa!o
svetkovina!a u #ast Cionizu
glavni dijelovi gr#ke tragedije bili su"
PROLOG F uvodni prizor$ predgovor - dio prije ulaska kora
PHRA2OS F ulazna pjes!a kora
EPI&O2E F dijalozi iz!e1u korskih pjesa!a - #inovi %uvijek ih je bilo 7& odijeljeni stasi!oni!a
3
GRKA KNJIEVNOST
(Povijest svjetske knjievnosti 2, Libe!"#$%ost, &$'eb(
STHSI"ON F stajaa pjes!a kora %odvaja #inove$ epizode&
EKSO2OS F izlazna pjes!a kora$ finalni prizor
B @ razvoju dra!ske knjievnosti"
- tragedija je izgubila obredni s!isao
- uloga kora se s!anjila ili je potpuno naputen
- ko!pozicija je postala slobodnija
- a isklju#ivo !itsku te!atiku za!jenjuje povijesna ili aktualna drutvena
B Ostale su ipak neke bitne karakteristike po koji!a !oe!o govoriti o tragediji kao zasebnoj
dra!skoj vrsti u svi! knjievni! razdoblji!a"
- TRAGINI JENAK
- TRAGINA KRIVNJA
- TRAGINI &AVRIETAK
- E&VIIENI STIL
TRAGINI JENAK
- rtva vlastite nesretne sudbine
- sukobljava se s drugi! karakteri!a ili sa svojo! okolino! zbog nekih uzvienih ideala
koje suprotstavlja zbilji$ zbog vlastite ple!enitosti$ vjernosti neki! visoki! !oralni!
na#eli!a %Antigona& ili zbog osobita stjecaja ivotno vanih okolnosti %=id&
- tragi#ni se junak bori za uzviene ljudske%hu!ane&Eboanske ideale i u toj borbi svjesno ili
nesvjesno kri neke zakonitosti na koji!a po#ivaju odnosi u svijetu i !e1u ljudi!a L zbog
toga je kanjen svojo! propau
TRAGINA KRIVNJA
- njegova tragi#na krivnja nije stoga neka na!jerna pogreka ili na!jerno krenje zakona$
nego rezultat sudbinske zablude$ ne!inovnog sukoba ideala i zbilje$ ili pak odraz njegove
unutarnje nad!oi nad drugi!a
- upravo taj sukob ideala uzrokuje osjeaj tragi#ne krivnje F on je kriv ustaljeni!
drutveni!$ !oralni! ili dravni! nor!a!a i zakoni!a$ ali na liniji svoje vlastite savjesti i
u nai! o#i!a on ostaje !oralni pobjednik
TRAGINI &AVRIETAK
- kona#na je cijena koju junak plaa za svoju dosljednost$ a njegova je rtva najvea koju
#ovjek !oe dati L vlastiti ivot
E&VIIENI STIL
- takav izbor jezi#nih sredstava u koje! prevladavaju ele!enti sve#anog$ dostojanstvenog
govora %izbor rije#i$ izraza...&
- naj#ee pisana u stihovi!a to doprinosi sve#ano! i uzvieno! doj!u
KO"E!IJA
%gr#. kJ!os - veseli ophod8 OdK * pjes!a kO!OidPa&
.ao i tragedija razvila se iz pu#kih obreda8 izvodila se priliko! sve#anosti$ a do najveeg procvata
dola je u de!okratskoj Ateni njen je tvorac ARISTO?AN %7.E6. st. pr. .r.&
Dlavne su joj karakteristike bile"
- vrlo vanu ulogu i!a neobi#no kosti!iran KOR za razliku od tragi#nog kora$ kor u
ko!ediji predstavljaju neke fantasti#ne skupine %npr. ptice$ abe&
- jednostavnost zapleta$ iz!jenjivanje fantazije i realnosti
- otra poruga - satira$ likovi suvre!enika snano karikirani i groteskni
,truktura ko!edije oblikovala se pre!a tragediji pa je preuzela" prolog i parados$ a iz!e1u paradosa i
eksodosa niu se ko!i#ni prizori"
PROLOG F izlae se nacrt nekog fantasti#nog plana junaka
KOR ! PHRA2OS F ulazna pjes!a kora
AGON F nad!etanje$ natjecanje$ rasprava dvaju aktera
dra!e od kojih jedan obi#no zastupa !iljenje autora sredinji dio ko!edije
PARAAJ&A F sredinja pjes!a kora upuena publici
4
GRKA KNJIEVNOST
(Povijest svjetske knjievnosti 2, Libe!"#$%ost, &$'eb(
K,ORIKE F pjes!e kora koje odvajaju #inove$ epizode
EKSO2OS F zavrni prizor
Novija gr#ka ko!edija %predstavnik "ENAN2AR$ 6.E5. st. pr. .r.& utjecala na ri!sku ko!ediju na
PLAETA$ 476.-2-6. %4.E5. st.& pr. .r.
VE#IKI $I#O%O$I &' st' pr' Kr'
PLATON
ARISTOTEL - za povijest i teoriju knjievnosti osobito je vano njegovo djelo +O)0(.A - o pjesni#ko!
u!ijeu"
- za njega je u!jetnost oponaanje %!P!Qsis& prirode i ljudi
- prou#ava bit$ podrijetlo i zna#enje tragedije
- u#enje o jedinstvu zapleta F izri#ito zahtijeva sa!o je%instvo $%nje, je%instvo ve-en$
sa!o konstatira$ a o je%instv; -jest$ uope ne govori$ pre!da je gr#ka tragedija tovala i
jedinstvo vre!ena i !jesta %tojno je%instvo&
- u#enje o katarzi %pro#ienju&
5