Вы находитесь на странице: 1из 10

Uvod

Zadatak ventilacije je da osigura opskrbu kisikom, zatim neophodno odvoenje vlage,


kao i eliminacija neeljenih primjesa u zraku u boravinim prostorima. To rjeavamo
izmjenom istroenog zraka iz prostorija sa svjeim zrakom iz okoline.
Svjei zrak u stanovima optereen je vlagom i mirisima uslijed prisutnosti ljudi i
njihovih aktivnosti. Izvori vlage su u prvom redu priprema hrane i ienje, zatim
suilice vea te emisija topline ljudi i biljaka. U normalno koritenom stanu u kojem
boravi 3 do 4 osobe, dnevno prosjeno isparava od 6 do 10 litara vode.
Uobiajeno je da se u stambenom prostoru prihvatljivom smatra relativna vlanost
zraka od 40 do 60% pri sobnoj temperaturi od 20oC. Tek kod smanjenja vlanosti od
oko 20% dolazi do suenja nosne sluznice, nadraaja oiju i slino. Prekomjerna
vlanost zraka dovodi do stvaranja plijesni i gljivica.
Kako bi mogli postii standard pasivne kue (potronje manje od 15 kWh/m2), na
objektu je potrebno osigurati kontroliranu ventilaciju zraka bez otvaranja prozora.
Ventilacija je neto to nam je nuno potrebno, a s druge strane, vrui zrak ljeti te
hladan zrak zimi su neto to ne odgovara naoj slici fizike objekta. Temperatura zraka
pri kojoj troimo najmanje energije je u rasponu od 5-25oC.

Zrano-zemni kolektor
Prostorno ureenje i zatita okolia 1

Zrano-zemni kolektor
Jedan od naina postizanja navedene temperature je da zrak prije
ulaska u objekt provedemo cijevnim sistemom kroz zemlju,
koristei geotermiki povrinske slojeve tla, ime znaajno
doprinosimo tednji energije. Zemlja (tlo) je akumulator solarne
energije koji zimi na objekt moe opskrbljivati toplinom, a ljeti
moemo postizati temperature osjetno nie od temperature
okolnog zraka. U tlo je potrebno postaviti horizontalni
sistem cijevi kroz koji emo dovoditi okolni zrak do objekta, ljeti ga
hladiti, a zimi grijati, pri emu u sluaju grijanja moemo postii razliku temperature do
20K, a u sluaju hlaenja do 12K. Osim to smo dobili tehniki ekonomino rjeenje,
znaajno doprinosimo i zatiti klime utedom emisija ugljinog dioksida (CO2).

Nain funkcioniranja

Kao standardna oprema svake pasivne kue,
trebalo bi biti i mehaniko postrojenje za
prozraivanje objekta. Rije je o rekuperatoru
zraka, ureaju koji iz okolia uzima svjei
zrak, rasporeuje ga po prostorijama, a
ujedno iz prostorija uzima istroeni zrak te ga
odvodi iz objekta i vraa ga u atmosferu. Pri
tom, taj istroeni zrak koristi za dogrijavanje
svjeeg, ulaznog zraka zimi.
Istroeni zrak "izvlaimo" naravno iz
prostorija gdje ga ima najvie
(WC, kupaonica, kuhinja), a svjei zrak
"ubacujemo" u sobe (spavae, dnevne) i
blagovaonice. Cirkulacija zraka unutar kue
(objekta) vri se na nain da pri dnu vrata
ostavimo prorez ili podreemo vrata za 1 cm,
kako bi zrak mogao prolaziti iz prostorije u
prostoriju.
Zrano-zemni kolektor
Prostorno ureenje i zatita okolia 2

Rekuperator emo koristiti kao pogon za na zrano-zemni kolektor, kojim emo zrak
dovesti u njega, omoguiti emo mu temperaturu zraka na kojoj ne postoji mogunost
smrzavanja tako da u potpunosti registri za predgrijavanje ili drugi ureaji za otapanje
postaju suvini. Ujedno, zahvaljujui ulaznim filterima zraka, zrak emo osloboditi od
raznih peludi i neistoa, te emo ventilaciju objekta uiniti zahvalnijom za alergiare, s
tim da kod toga moramo paziti na odabir filtera, jer je gustoa filtera proporcionalna
padu tlaka i brzini strujanja kroz cjevovod.

Materijal cijevi

Kao materijal cijevi za zrano-zemni izmjenjiva topline moemo koristiti materijale
koje odlikuje dovoljna otpornost na utjecaje tla, te na one koji garantiraju dovoljnu
nepropusnost. Nadalje, materijal mora biti neotrovan, te otporan na koroziju. Stijenke
cijevi s unutranje strane moraju biti glatke, ne smiju upijati prainu niti imati
higroskopna svojstva.

Odluujui faktor za izbor cijevi je kvalitetan prolaz topline jer je najslabiji lan kod tog
procesa transporta topline koeficijent prijelaza topline na strani zraka. Polietilenske
cijevi najbolje ispunjavaju navedene zahtjeve za zrano-zemne izmjenjivae topline.
Zbog glatke unutarnje povrine osigurano je glatko protjecanje kondenzata.
Zrano-zemni kolektor
Prostorno ureenje i zatita okolia 3

Preporuuje se spajanje cijevi zavarivanjem elektro-spojnicama, ime se postie
apsolutna nepropusnost ukljuivi i nepropusnost na plin radon, radioaktivni plemeniti
plin koji se pojavljuje kao nusproizvod raspadanja prirodnog elementa radija u gotovo
svim tlima. Njegova koncentracija ovisi o vrsti materijala i sastavu tla. Najvea je u
granitu i vulkanskom kamenju, otvrdloj lavi i bazaltu. Meu vapnencima mu je daleko
manja, tek desetinu ili stotinu od one u granitu. Glavna opasnost ne dolazi od samog
radona, jer je on kemijski neutralan i ne otapa se u tkivu, ve od tvari koje nastaju
njegovim raspadanjem.

Dubina polaganja cijevi

Zrak se u zrano-zemnom izmjenjivau uvijek moe zagrijati preko take smrzavanja.
Dobitkom energije iz zrano-zemnog izmjenjivaa topline u ureajima za prozraivanje
s ponovnim dobivanjem topline moe se izbjei smrzavanje zimi.



Kod dubine postavljanja od 1,5 m nije potreban registar za predgrijavanje. Vee dubine
su dodue energetski povoljnije, ali zbog trokova zemljanih radova esto nisu
preporuljive. Kod moguih prometnih optereenja preko poloenog cjevovoda,
potrebno je te detalje posebno razraditi kako naknadno ne bi bilo problema.

Zrano-zemni kolektor
Prostorno ureenje i zatita okolia 4

Dimenzija cijevi

Projektiranje zrano-zemnog izmjenjivaa topline ovisi o raznim parametrima, te je
rije o kompleksnom zadatku. U prvom redu, u veini sluajeva, parametri tla nisu nam
dovoljno poznati, no za manje ureaje do 500 m3/h, dovoljno je priblino projektiranje.



Kod projektiranja dimenzija cijevi, bitna nam je koliina strujanja volumena zraka te
njegova izlazna temperatura iz zrano-zemnog izmjenjivaa, odnosno na njegovom
ulazu u rekuperator zraka. Strujanje volumena zraka dobiva se iz prostornog volumena
objekta koji elimo prozraivati i udjela izmjene zraka po satu. Projektant na ovom
mjestu ulazi u dilemu. Naime, s graevinskog stanovita potrebne koliine izmjene
zraka po satu za prozraivanje pasivne kue dovoljno je 0,3 do 0,5 izmjena po satu.
Meutim ta koliina izmjene zraka nije dovoljna za normalno funkcioniranje stanovnika
Zrano-zemni kolektor
Prostorno ureenje i zatita okolia 5

u objektu, s toga bi najbolje bilo da se ventilacija cijelog objekta izvede na nain da
postoji mogunost odabira razliitih "programa", shodno potrebama korisnika:
- program dnevnog reima (stanovnici se nalaze u dnevnim prostorima, te se bave
dnevnim aktivnostima)
- program nonog reima (stanovnici su u spavaim sobama i spavaju potrebna manja
koliina strujanja zraka)
- program godinjeg odmora (nikog nema u objektu)
- party program stanovnici prireuju prijem vei broj osoba u objektu

Pri usporedbi temperatura izlaza zraka ustanovljeno je, da je zagrijavanje zraka u
manjoj cijevi iste duine manje. Promjena promjera cijevi pri istoj struji volumena i istoj
duini ima suprotno djelovanje. S jedne strane se kroz smanjenje promjera smanjuje
povrina izmjenjivaa topline i vrijeme zadravanja, a s druge strane se zbog vee
brzine strujanja poveava unutarnji koeficijent prijelaza topline. U veini sluajeva
zadnji navedeni faktor ima samo neznatan utjecaj. Brzina strujanja u cijevi trebala bi
iznositi cca 2 m/s.

Projektiranje duine cjevovoda

Bitne veliine za projektiranje ovise kod datog strujanja volumena o mnotvu utjecajnih
faktora. U to se ubrajaju konstruktivne veliine poput dubine postavljanja, vrste
postavljanja, materijal cijevi, te parametri tla poput termikih karakteristinih
vrijednosti tla i vlanosti zemlje, kao i lokacija, vrijeme i podzemne vode. Pozitivni
faktori koji utjeu na prijenos topline na zrano-zemni izmjenjiva topline su:

- dobra zgusnutost zemlje
- visoka vlaga zemlje
- povrinska voda
- visoka razina podzemne vode
- visoki solarni ulaz topline (malo sjene)
- mala brzina zraka (pretpostavka turbulentno strujanje)
- velika duina cijevi-veliki razmak cijevi kod registara
- velika dubina postavljanja
Zrano-zemni kolektor
Prostorno ureenje i zatita okolia 6

Kod dimenzioniranja zrano-zemnog izmjenjivaa topline esto se postavlja pitanje o
djelovanju temperature kod vee duine cijevi i poveane dubine postavljanja. Vano je,
da temperatura izlaza iz zrano-zemnog izmjenjivaa topline nije ispod -3C, kako bi se
sprijeilo zaleivanje kondenzata u ureaju za ponovno dobivanje topline, jer bi proces
topljenja znaio gubitak energije. Iskustvo je pokazalo, da se zrak u zrano-zemnom
izmjenjivau topline ve nakon jedne treine duine cijevi zagrijao za polovicu
temperaturne razlike izmeu ulaza i izlaza. Temperatura zraka pribliava se
asimptotski temperaturi zemlje. To pokazuje, da se ne isplate pretjerano dugako
dimenzionirani zrano-zemni izmjenjivai topline, jer znatno poskupljuju investiciju, a
osim toga pojavit e se i vei padovi tlaka u samom cjevovodu.

Utjecaj dubine postavljanja

Kod poveanja dubine postavljanja npr. od 2 na 3 m temperatura izlaza zraka poveava
se za cca. 1,5 K. To najee ne stoji u odnosu prema radovima iskopa koji su za to
potrebni.
Prinudna ventilacija zraka je neminovnost kod pasivne, pa ak i niskoenergetske
gradnje, s obzirom da ventilacija (prozraivanje) putem otvaranja prozora nije
prihvatljiva radi prevelikog gubitka topline. Kako se u zimskim mjesecima susreemo s
temperaturama zraka koje su daleko ispod 0C, potrebno je taj zrak prije ulaska u
objekat, dogrijati.
Predvidjeti direktno usisavanje svjeeg zraka u ureaj za prozraivanje trebao bi
dodatno preko direktnog usisavanja svjeeg zraka raspolagati mogunou usisavanja
zraka vanjske temperature izmeu 5 i 25C, budui da je u tom temperaturnom
podruju uteena energija manja od potrebne primarne energije.
Dobitkom energije pomou zrano-zemnog izmjenjivaa topline moe se sprijeiti
smrzavanje ureaja za prozraivanje zimi. U stambenim zgradama se zrano-zemni
izmjenjivai topline koriste stoga preteno za zatitu od smrzavanja izmjenjivaa
topline zranog ureaja. U potpunosti su suvini registri za predgrijanje, ili drugi ureaji
za otapanje. Zrano-zemni izmjenjiva topline nije dostatan kao jedini grija stambene
zgrade, on prije svega podupire sistem grijanja.


Zrano-zemni kolektor
Prostorno ureenje i zatita okolia 7

Izvoenje zrano-zemnog kolektora

Postoje dvije mogunosti ugradnje zranozemnih izmjenjivaa topline:
-ugradnja kao jednocjevni zrano-zemni izmjenjiva topline. Najjednostavnija i
najpovoljnija varijanta, koja se uz dovoljno mjesta moe izvesti i ravno.
-Ugradnja kao registar.
Postavljanje izmjenjivaa zemne
topline isto tako je mogue na
razliite naine:
-Slobodno u vanjskim ureajima
-Kod zgrada sa podrumima u
graevinskom jami
-Ispod temeljne ploe


Ugradnja u blizini zgrade je energetski povoljnija od ugradnje u vanjskim ureajima, jer
se tlo ovdje ne hladi u tako velikoj mjeri. Ugradnja registra se iz strujno-tehnikih
razloga treba obavljati prema Tichelmann-sistemu.

Tlo treba leati usko uz cijev. Kod kritinog tla (npr.glina) moe se pomoi koritenjem
pijeska. Tlo oko cijevi treba biti zbijeno, kako bi se postigao dobar prijelaz topline.
Podloga ispod cijevi mora biti vrsta, kako bi se sprijeilo slijeganje i oteivanje cijevi.

Kondenzat

Kolektorske cijevi postavljaju se u nagibu od cca. 2%, kako bi se osiguralo otjecanje
kondenzata. Odvod kondenzata ovisi pritom o lokalnim uvjetima.

Kod zgrada podrumima nudi se mogunost
orijentacije nagiba prema podrumu. Kondenzat se
odvodi preko komada za otjecanje kondenzata. Preko
sifona se kondenzat vodi prema kunom odvodu.
Zrano-zemni kolektor
Prostorno ureenje i zatita okolia 8

Ukoliko ne postoji podrum, preporuuje se upojni rov koji je postavljen ispod najnieg
mjesta zrano-zemnog izmjenjivaa topline i zatrpan je ljunkom. Kondenzat se takoer
odvodi preko komada za otjecanje kondenzata i preko sifona. Kod ovog je naina
odvoda kondenzata vano provjeriti , da je podzemna voda uvijek ispod ljunanog
nasipa, kako bi se sprijeio ulaz u zrano-zemni izmjenjiva topline.

Ako je podzemna voda previsoko, mora se predvidjeti okno s kondenzacijskom crpkom.
Ovdje se, meutim, treba procijeniti koliko se esto crpka stavlja u pogon, jer se
upotrebom crpke negativno utjee kako na trokove, tako i na energetsku uinkovitost.

Usisavanje zraka iz podruma, odnosno iz procjeenog okna kod isuenog sifona ne smije
se dogaati, jer bi na taj nain u ureaj prodro nefiltrirani zrak. Sifon stoga mora biti
opremljen kuglom, koja kod preniskog tlaka otjecanje zatvara bez mogunosti prodora
zraka.

Hlaenje
Zrano-zemni izmjenjiva topline ljeti se moe koristiti za hlaenje vanjskog zraka.
Dimenzioniranje registra cijevi openito se provodi kao i kod zimske upotrebe
(predgrijanje vanjskog zraka). Zbog niskog strujanja volumena dobiva se hlaenje ispod
jednog kW.
To iskljuuje uistinu osjetno hlaenje. Meutim, ne smije se zanemariti, da zrano-
zemni izmjenjiva topline hladi zrak znatno ispod temperature vanjskog zraka.
Alternativa bi bilo prozraivanje pomou prozora s vanjskim zrakom koji zagrijava
prostorije.
Slab efekt hlaenja tako je suprotstavljen zagrijavanju kroz vanjski zrak.

ienje zrano-zemnog izmjenjivaa topline.

Zrano-zemni izmjenjiva topline treba postaviti tako da je mogua kontrola i ienje
cijelog sistema. Intervali ienja i kontrole trebaju se postaviti u skladu s lokacijom i
oneienjem na tom podruju, tako da je uvijek mogue osigurati higijenski siguran
pogon. Kod ienja potrebno je odstraniti neistou i eventualne ostatke sredstava za
Zrano-zemni kolektor
Prostorno ureenje i zatita okolia 9

ienje iz zrano-zemnog izmjenjivaa topline, kako ne bi dolo do oneienja
podzemnih voda.
Optiku kontrolu i po potrebi ienje treba provoditi barem jednom godinje.
U Instititu za higijenu u Cirihu, vrena su testiranja na 12 ureaja, da li dolazi do
mikrobakteriolokih oneienja i vode li ista do oneienja zraka u prostorijama. Zrak
usisan kroz izmjenjiva topline ispitan je na razlike u koncentracijama razliitih vrsta
mikroorganizama u usporedbi sa vanjskim zrakom.
U veini ureaja koncentracije klica u zraku na kraju zranozemnog izmjenjivaa topline
bile su nie nego u vanjskom zraku. Najjasnije razlike vidjele su se kod velikih ureaja. U
obiteljskim kuama povremeno su izmjerene vee koncentracije u zraku zemnog
registra nego u vanjskom zraku. No, filtri ugraeni nakon izmjenjivaa zemne topline
znatno su smanjili koncentraciju klica, tako da je zrak iz svih ureaja sadravao znatno
manje bakterija i spora gljivica nego vanjski zrak.
i
















i
www.gradimo.hr